Ocjena investicijskih projekata

•Kamate
•Sadašnja i buduća vrijednost
•Vrijeme povrata
•Diskontirano vrijeme povrata
•Neto sadašnja vrijednost
•Interna stopa rentabilnosti
•Indeks profitabilnosti

Nastavni materijal na predmetu Financije poduzeća

Vremenska preferencija novca
 Vrijednost novca nije konstanta u
vremenu
 "Vrijeme je novac"
 Obično nam novac "danas" vrijedi više
nego ista ta količina novca "sutra"
 Sadašnja vs. Buduća vrijednost
 Zašto je to važno u financijama?
Buduća vrijednost novca
 Kako ju izračunati?
 Ukamaćivanjem!

 Vrijeme kapitalizacije
 Razdoblje ukamaćivanja
 Kamate su (gotovo) uvijek izražene na
godišnjoj razini
Kamate

Redovite Zatezne

Najčešće
Ugovorene
ugovorene

Zakonske
Kamate

Anticipativne Dekurzivne

unaprijed unatrag

Zabranjene!
Kamate

Jednostavne Složene

Konformni i
proporcionalne relativni
kamatnjak

Kamata na
Uvijek ista kamatu
glavnica zabranjena kod
kredita!
Obračun jednostavnih kamata
 Kamate za jednu i više godina po dekurzivnom
jednostavnom načinu obračuna
K = kamate
C0 * p C0 * p C0 = glavnica
K= K= *n p = postotak (kamatnjak)
100 100 n = broj godina

 Konačna vrijednost glavnice uz jednostavni

obračun kamata
p*n
Cn = C0 * (1+ ) Cn = buduća vrijednost glavnice
100
Obračun složenih kamata
 Konačna (buduća) vrijednost glavnice uz složeni
obračun kamata
Cn = buduća vrijednost glavnice
Cn = C0 * (1+ p)n C0 = sadašnja vrijednost glavnice
p = postotak (kamatnjak)
K = Cn – C0 n = broj godina
K= kamate

 Ovaj izračuna nam je osnova za sve izračune

sadašnje i buduće vrijednosti!!
Primjeri
 Poduzeće razmatra mogućnost ulaganja
500.000,00 kn u kupnju državnih obveznica, uz
kamatnu stopu 6,5% tijekom 5 godina. Na kraju 5.
godine poduzeće planira uložiti ukupni iznos na
još 2 godine uz kamatnu stopu 8%. Kolika je
ukupna buduća vrijednost ulaganja.
 (799.034,54 kn)

 Ako poduzeće dobije priliku umjesto prve opcije

uložiti 500.000,00 kn na 7 godina po kamatnoj
stopi od 7%, što biste vi na njihovom mjestu
izabrali?
 (802.890,74)
Sadašnja vrijednost
 Obrćemo postupak izračuna – poznati su
nam tijekovi u budućnosti, ali nas zanima
koliko nam to vrijedi u sadašnjosti

T Cn
C0 = 
t=1 (1+ p)n
Izbor investicijskih projekata
 Metode:
◦ Razdoblje povrata
◦ Diskontirano razdoblje povrata
◦ Neto sadašnja vrijednost
◦ Interna stopa profitabilnosti
◦ Indeks profitabilnosti
 Primjeri projekata A, B i C

Tablica 1. Investicijski troškovi i čisti novčani tijekovi projekata A, B i C

godina Projekt A Projekt B Projekt C
0 (troškovi) -10.000 -10.000 -10.000
1 1.000 3.000 5.000
2 2.000 3.000 4.000
3 3.000 3.000 3.000
4 4.000 3.000 2.000
5 5.000 3.000 1.000
ukupno (NT) 15.000 15.000 15.000
troškovi -10.000 -10.000 -10.000
čista vrijednost (NT-tr) 5.000 5.000 5.000

prosječni NT 3.000 3.000 3.000

prosječna profitabilnost 30% 30% 30%
Razdoblje povrata
 Za razdoblje povrata računamo
kumulativne novčane tijekove da vidimo u
kojem trenutku pozitivni novčani tijekovi
koje generira projekt nadmašuju novac
uložen u investiciju
 Razdoblje povrata
Tablica 2. Kumulativni novčani tijekovi i određivanje razdoblja povrata

godina Projekt A Projekt B Projekt C

0 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000

1 1.000 -9.000 3.000 -7.000 5.000 -5.000

2 2.000 -7.000 3.000 -4.000 4.000 -1.000

3 3.000 -4.000 3.000 -1.000 3.000 2.000

4 4.000 0 3.000 2.000 2.000 4.000

5 5.000 5.000 3.000 5.000 1.000 5.000

ukupno 15.000 15.000 15.000

Razdoblje povrata 10.000 4g 10.000 3,3 g 10.000 2,3 g

Kriterij
 Razdoblje povrata mora biti što kraće!
Diskontirano razdoblje povrata
 Za diskontirano razdoblje povrata
računamo diskontirane kumulativne
novčane tijekove da vidimo u kojem
trenutku pozitivni novčani tijekovi koje
generira projekt nadmašuju novac uložen
u investiciju
 Diskontni faktor:

1
Df =
(1+ p)n
Diskontna stopa
 Stopa za koju smatramo da treba umanjiti
vrijednost novčanih troškova
 Može se uzeti:
◦ Trošak kapitala (kamata ako koristimo tuđi
kapital, zahtijevani povrat kojeg očekuje
vlasnik ako koristimo vlastiti)
◦ Oportunitetni trošak ulaganja u nešto drugo
(npr. bankarska stopa na oročeni depozit)
◦ Stopa inflacije
◦…
 Diskontirano razdoblje povrata
Tablica 3. Kumulativni novčani tijekovi i određivanje diskontiranog razdoblja povrata

godina Df Projekt A Projekt B Projekt C

0 10% -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000
NT DNT kum NT DNT kum NT DNT kum
1 0,9091 1.000 909 -9.091 3.000 2.727 -7.273 5.000 4.545 -5.455
2 0,8264 2.000 1.653 -7.438 3.000 2.479 -4.793 4.000 3.306 -2.149
3 0,7513 3.000 2.254 -5.184 3.000 2.254 -2.539 3.000 2.254 105
4 0,6830 4.000 2.732 -2.452 3.000 2.049 -490 2.000 1.366 1.471
5 0,6209 5.000 3.105 653 3.000 1.863 1.372 1.000 621 2.092
ukupno 15.000 15.000 15.000

DRP 10.000 4,8 g 10.000 4,3 g 10.000 2,95 g

 Diskontirano razdoblje povrata
Tablica 3a. Kumulativni novčani tijekovi i određivanje DRP uz 5% diskont

godina Df Projekt A Projekt B Projekt C

0 5% -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000
NT DNT kum NT DNT kum NT DNT kum
1 0,9524 1.000 952 -9.048 3.000 2.857 -7.143 5.000 4.762 -5.238
2 0,9070 2.000 1.814 -7.234 3.000 2.721 -4.422 4.000 3.628 -1.610
3 0,8638 3.000 2.592 -4.642 3.000 2.592 -1.830 3.000 2.592 982
4 0,8227 4.000 3.291 -1.351 3.000 2.468 638 2.000 1.645 2.627
5 0,7835 5.000 3.918 2.566 3.000 2.351 2.988 1.000 784 3.410
ukupno 15.000 15.000 15.000

DRP 10.000 4,34 g 10.000 3,74 g 10.000 2,62 g

Kriterij
 Diskontirano razdoblje povrata mora biti
što kraće!
Neto sadašnja vrijednost
 Izračunavamo sadašnju vrijednost čistih
novčanih tokova (V), sumiramo ih (), te
oduzimamo inicijalni trošak investicije (I)

T
Vt
NSV =  -I
t=1 (1+ k)t
 Neto sadašnja vrijednost
Tablica 4. Kumulativni novčani tijekovi i određivanje razdoblja povrata
godina Df Projekt A Projekt B Projekt C

0 10% -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000

NT DNT NT DNT NT DNT

1 0,9091 1.000 909 3.000 2.727 5.000 4.545

2 0,8264 2.000 1.653 3.000 2.479 4.000 3.306

3 0,7513 3.000 2.254 3.000 2.254 3.000 2.254

4 0,6830 4.000 2.732 3.000 2.049 2.000 1.366

5 0,6209 5.000 3.105 3.000 1.863 1.000 621

ukupno 15.000 653 15.000 1.372 15.000 2.092

 Neto sadašnja vrijednost
Tablica 4. Kumulativni novčani tijekovi i određivanje razdoblja povrata
godina Df Projekt A Projekt B Projekt C

0 5% -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000

NT DNT NT DNT NT DNT

1 0,9524 1.000 952 3.000 2.857 5.000 4.762

2 0,9070 2.000 1.814 3.000 2.721 4.000 3.628

3 0,8638 3.000 2.592 3.000 2.592 3.000 2.592

4 0,8227 4.000 3.291 3.000 2.468 2.000 1.645

5 0,7835 5.000 3.918 3.000 2.351 1.000 784

ukupno 15.000 2.566 15.000 2.988 15.000 3.410

Kriterij
 Neto sadašnja vrijednost mora biti
najmanje nula ili pozitivna da bi projekt
bio prihvatljiv

 Ako imamo više projekata, izabiremo

projekt s najvećom NSV
 Interna stopa rentabilnosti
Tablica 5. Interna stopa rentabilnosti za projekt A
godina Df NSV Df NSV
NT
10% (10%) 15% (15%)
0 -10.000 1,0000 -10.000 1,0000 -10.000
1 1.000 0,9091 909 0,8696 870
2 2.000 0,8264 1.653 0,7561 1.512
3 3.000 0,7513 2.254 0,6575 1.973
4 4.000 0,6830 2.732 0,5718 2.287
5 5.000 0,6209 3.105 0,4972 2.486
ukupno 15.000 653 -873

Y2-Y1
Y = Y1 + (X-X1) Y – tražena ISR
X2-X1
Y1 – poznata diskontna stopa
uz koju je NSV=X1
Y1 = 10% X1 = 653 X=0 Y2 – poznata diskontna stopa
Y2 = 15% X2 = -873 uz koju je NSV=X2
X – NSV=0
15 - 10
ISR = 10 + (0-653)= 12,14
-873-653
Vježba
 Izračunajte ISR za projekte B i C

 (Rj: ISRB = 15,24%; ISRC = 20,25% )

Kriterij
 Interna stopa rentabilnosti mora biti veća
od izabranog kriterija (kamata, zahtijevani
povrat za vlasnika, inflacija itd.)

 Ako imamo više projekata, izabiremo onaj

s najvišom ISR
Indeks profitabilnosti
 Indeks profitabilnosti računa se pomoću
sadašnje vrijednosti svih budućih tijekova uz
neku diskontnu stopu, tako da se novčani
tijekovi podijele s ukupnom investicijom (I)
 Naziva se još ponekad i odnosom koristi i
žrtava (benefit-cost ratio)
T
Vt

t=1 (1+ k)t
PI =
I
 Indeks profitabilnosti
Tablica 6. Kumulativni novčani tijekovi i određivanje razdoblja povrata
godina Df Projekt A Projekt B Projekt C
0 10% -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000 -10.000
NT DNT NT DNT NT DNT
1 0,9091 1.000 909 3.000 2.727 5.000 4.545
2 0,8264 2.000 1.653 3.000 2.479 4.000 3.306
3 0,7513 3.000 2.254 3.000 2.254 3.000 2.254
4 0,6830 4.000 2.732 3.000 2.049 2.000 1.366
5 0,6209 5.000 3.105 3.000 1.863 1.000 621
ukupno 15.000 10.653 15.000 11.372 15.000 12.092

10.653 11.372 12.092

10.000 10.000 10.000

1,07 1,14 1,21

Kriterij
 Indeks profitabilnosti mora biti veći od
jedan

 Ako imamo više projekata, izabiremo onaj

s najvišim PI
 Zadatak za vježbu
 Projekt u kojeg treba uložiti 200.000 davat će Godina Novčani
kroz 5 godina čiste novčane tijekove prikazane u
tablici. tokovi
1. Izračunajte period povrata ovog projekta. 1 30.000
2. Je li projekt financijski efikasan ako investitori 2 60.000
očekuju vraćanje kroz 3 godine? 3 80.000
3. Izračunajte diskontirani period povrata ako je
trošak kapitala poduzeća 10% 4 80.000
4. Izračunajte čistu sadašnju vrijednost uz trošak 5 50.000
kapitala od 12%
5. Je li projekt efikasan s obzirom na izračunatu
NSV?
6. Izračunajte internu stopu profitabilnosti
projekta.
7. Izračunajte indeks profitabilnosti uz trošak
kapitala 9%.
Rješenja zadatka za vježbu
1. Rj: 3,4 godine
3. Rj. 4,3 godine
4. Rj: 10.773
6. Rj: 13,965%
7. Rj: 1,14
Ocjene osjetljivosti projekta
 osjetljivost projekta promatra se u odnosu na
promijenjene uvjete zbog neizvjesnosti budućih
događaja u vrijeme ulaganja

 procjenjuje se koliko pogoršanje uvjeta projekt

može podnijeti a da se ipak ostvari minimalan / "nulti"
profit - npr. koliko uz ostale nepromijenjene uvjete
možemo smanjiti:
 proizvodnju
 prodajnu cijenu
 troškove bez amortizacije
 početna ulaganja
 a da se posluje s uz >0 dobiti
Ostale ocjene projekta

 solventnost projekta predstavlja njegovu sposobnost da

vlastitim novčanim tokovima podmiruje dospjele obveze u
roku  projekt bi trebao biti solventan u svakoj godini
projekta

 promašaji u investiranju su u pravilu teški (skupi) i dugoročni

→ trošak se očituje u izgubljenoj imovini, vremenu, organizaciji,
ljudima i dr.
 potrebno je pažljivo procijeniti projekte i odbiti one kod kojih
se ne mogu predvidjeti pozitivni učinci
 ostale ocjene mogu se ticati i utjecaja projekta na: BDP, rast
broja zaposlenih, tehničko-tehnološki razvoj, radno i životno
okruženje, platnu bilancu zemlje i dr.
Literatura
 Vukičević M. (2006.) Financije
poduzeća, Golden marketing - Tehnička
knjiga, Zagreb
 Orsag, S. (2002.) Budžetiranje kapitala,
procjena investicijskih projekata,
Masmedia, Zagreb