Ocjena Isplativosti Investiranja Metode

OCJENA isplativosti investiranja -
metode
Prof.dr.sc. Slavko Krajcar i izv.prof.dr.sc. Željko Tomšić
Nastavne aktivnosti po tjednima
1 Uvod + Energija u svijetu danas
2 Liberalizacija tržišta električne energije
3 Osnove tržišta + Koncepti iz teorije tvrtki
4 Rizici, tržišta i ugovori
5 Organizacija tržišta električne energije
6 Sudionici tržišta električne energije
7 Priprema za MI + priprema za Projekt
8 Međuispiti – I. tjedan
Ekonomija u energetici 2014/15

Nastavne aktivnosti po tjednima
9 Međuispiti – II. tjedan
10 Pomoćne usluge
11 Ocjena isplativosti investiranja
12 Case studies by professionals
13 Utjecaj prijenosne mreže na cijene električne energije
14 Investiranje u prijenos
15 Osnove finaciranja i modeli financiranja projekata
16 Završni ispiti ...

ŠTO SU NAM SVE IZAZOVI ZA npr. OIE (RES)?

Ključne riječi:
RES (HYDRO, PV, WIND, BIOMASS, GEOTHERMAL ...), GAS (*CCGT, **OCGT),
COAL ...
* CCGT – combined cycle gas turbine
** OCGT - open cyle gas turbine

6
6 Ekonomija u energetici 2014/15

HAJDEMO ONDA NAUČITI KAKO DONOSITI
INVESTICIJSKE ODLUKE ...

Investicije 8
 Investicija – ulaganje novčanih sredstava radi stjecanja

ekonomskih koristi (profita)
 Investicije se dijele na:

 Financijske investicije
 Realne investicije

Financijske investicije 9
 Ulaganje u financijsku imovinu - dionice, obveznice, udjeli u

investicijskim fondovima,…
 Visok stupanj likvidnosti, jer se radi o lako utrživim instrumentima

 Laka identifikacija veličine investicije i njezinih prinosa
 Karakteristični prinosi od financijskih investicija:
 kamate;
 dividende; i
 druge naknade.
 Uz tekuće prinose profit se može ostvariti i prodajom financijskih

instrumenata

Realne investicije 10
 Realne investicije obuhvaćaju ulaganja u dodirljivu materijalnu

imovinu
 Ulaganjem u bilo koji oblik imovine
 transformiraju se novčana sredstva u nenovčana i
 investiranjem se povećava imovina poduzeća.
 Dugoročnim vezivanjem novčanih sredstava uz nenovčana (realnu

imovinu) smanjuje se likvidnost poduzeća. Imovina se ne može ponovno
brzo pretvoriti u novčani oblik bez znatnijih gubitaka
 Projekti u energetskom sektoru (elektrane, vodovi, transformatorske stanice)

kao i projekti na strani potrošnje energije (energetska učinkovitost) su
investicije u realnu imovinu

Tipovi investicijskih projekata 11
Jednokratno ulaganje – jednokratni efekti (PI-PO) Višekratno ulaganje – jednokratni efekti (CI-PO)
t t
Jednokratno ulaganje – višekratni efekti (PI-CO) Višekratno ulaganje – višekratni efekti (CI-CO)
t t
point(P)/continous(C) - input(I)/output(O)

Ocjena investicijskih projekata (1) 12
 4 glavne značajke investicijskih projekata:

 Dugoročni karakter (vezivanje novca u druge oblike imovine; slaba
utrživost imovine)
 Vremenski raskorak između ulaganja i efekata(rezultata)
ulaganja (koncept vremenske vrijednosti novca)
 Potrebno je vrijeme da se realna imovina osposobi za profitabilnu uporabu
 Međuovisnost investiranja i financiranja (tržište kapitala)
 Rizik i neizvjesnost
 Ulaganje u sadašnjosti radi postizanja određenih efekata u budućnosti nosi rizik!

 Budžetiranje kapitala postupak je donošenja dugoročnih

investicijskih odluka, a provodi se u više koraka:
 pronalaženje investicijskih oportuniteta;
 prikupljanje podataka;
 određivanje novčanih tokova;
 određivanje budžeta kapitala;
 vrednovanje i donošenje odluka; i
 analiza izvođenja i prilagođavanja.

 Financijska efikasnost projekta određena je veličinom i

dinamikom novčanih tokova za koje se očekuje da će se ostvariti u
budućnosti te njihovom vremenskom vrijednošću
 Novčani tokovi se klasificiraju prema dva bitna razdoblja u životu
projekta:
 razdoblje investiranja (vrijeme potrebno da se investicija osposobi za generiranje
pozitivnih novčanih tokova)
 razdoblje efektuiranja (razdoblje u kojem investicijski projekt stvara novčane tokove
– dobit ili gubitak)
 Problem: vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja

Novčani tokovi projekta 15
 Novčani tokovi projekta:

 primitci
 izdatci
 čisti novčani tok = primitci-izdatci
 Novčani tok je centralni kriterij ocjene projekta:

 preduvjet je da se osigura takav novčani tok, da financiranje projekta i
izvršavanje financijskih obveza bude moguće (ukoliko to nije zadovoljeno
projekt može propasti zbog ne mogućnosti financiranja)
 Projekt mora donijeti dobit vlasnicima (investitorima) projekta

Klasifikacija novčanih tokova projekta
INVESTIRANJE - investicijski troškovi EFEKTUIRANJE - čisti novčani tijekovi (primitci i izdatci)
-T -2 -1 0 1 2 3 4 5 T
ukamaćivanje diskontiranje

Relevantni novčani tok projekta
Projekti sa standardnim tokom: Projekti s nestandardnim tokom:
• početni negativni izdatak, praćen

• početni negativni izdatak, praćen serijom primitaka, i na kraju
serijom pozitivnih primitaka troškovima zatvaranja projekta
• jedna promjena predznaka funkcije • dvije ili više promjena predznaka
novčanog (ekonomskog) toka funkcije novčanog (ekonomskog)
toka

Kamatna stopa 18
 Kamatna stopa (invest rate) je cijena upotrebe tuđih

novčanih sredstava.
 Ona se iskazuje u postotnom prirastu tih sredstava za
godinu dana.
 Kamata (interest) je novčani izraz prirasta tih sredstava u
nekom razdoblju.
 Kamatna stopa se uvijek definira na razdoblje od godinu
dana.
Ekonomija u energetici 2014/15 18

Ukamaćivanje 19
Svođenje vrijednosti novčanih tokova na trenutak u budućnosti
I t  I 0  (1  k ) t
I0 It
t = razdoblje efektuiranja investicije t
I0; sadašnja vrijednost; It; vrijednost nakon t godina;

k; kamatna stopa; (1+k); kamatni faktor.

Kamatni račun 20
 Kamatni račun (engl. interest calculus, interest account) je

postupak izračunavanja kamata u određenom postotku, razmjerno
vremenu za koje je glavnica bila uložena.
 Za izračunavanje kamata koristi se:
 jednostavni i
 složeni kamatni račun.
 Jednostavni kamatni račun koristi se kada se kamate izračunavaju

na istu glavnicu, za svako razdoblje ukamaćivanja
 Složeni kamatni račun kada se kamate izračunavaju na glavnicu
koja je uvećana za prethodno obračunate kamate svakog
vremenskog razdoblja kapitalizacije, tj. kada se uz kamate osnovne
glavnice obračunavaju i kamate na kamate.
Kamatna stopa 21
• Kamatna stopa i = 20% = 0,20

Glavnica na početku razdoblja - S (sadašnja vrijednost)
Prirast glavnice u godinu dana
• kamata jedne godine K = P · i = P · 0,20
Krajnja oplođena vrijednost – B (buduća vrijednost)
• B = početna glavnica + kamata jedne godine
• B = S + K = S + S · i = S · (1 + i ) = S x 1,20
0 1
godina
S
B1
K1

Vremenska vrijednost novca 22
 Što više vrijedi?:

 5.000 kn danas ili 5.000 kn za godinu dana?
 Marko vam duguje 10.000 €. Je li Vam svejedno hoće li vam Marko vratiti dug odmah,
ili za 5 godina?
 Inflacija označava opći porast razine cijena (gotovo uvijek pozitivna – cijene
rastu)
 stopa inflacije govori za koliko je postotaka u proteklih godinu dana pala kupovna
moć valute u odnosu na određenu “potrošačku košaricu”
 Vremenska vrijednost novca mjeri se diskontnom stopom

 diskontirani novčani tok temelj je financijske analize

 Vremenska vrijednost novca (time value of money) proizlazi iz

vremenske preference (povlaštenosti) koje novac ima.
 Povlaštenost se iskazuje u saznanju da više vrijedi novac danas od

istog iznosa novca kasnije.
 Vremenska preferenca novca proizlazi iz činjenice da se novac

kod štednje na banci sigurno oplođuje, uvećava, okamaćuje za
kamatnu stopu na štedne uloge i sukladno tome mjere se i svi
drugi slučajevi kada se novac nekome povjeri.
 Tako kredit mora donijeti kamatu vjerovniku, a investicija dobit

investitoru.

 Novac danas vrijedi više nego isti iznos kasnije, jer se taj
novac može staviti na štednu knjižicu i u dotičnom
razdoblju oploditi, dakle dobiti dodatnu vrijednost, za
razliku od slučaja da se on samo kasnije u prvobitnom
iznosu isplati.
 Vremenske preference ne bi bilo jedino kada bi banke na
štedne uloge davale kamatnu stopu od 0 % odnosno
kada ne bi postojala mogućnost oplođivanje novca i na
neki drugi način.

Diskontna stopa 25
 Diskontna stopa (engl. discount rate, bank rate) je stopa

diskontiranja, mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno
svođenja budućih novčanih iznosa ili primitaka na sadašnju
vrijednost.
 Općenito diskontna stopa je eskontna stopa središnje banke, tj.

kamatna stopa koju središnja banka obračunava pri otkupu
mjenica.
 To je osnova za kamatnu stopu koju banke pri otkupu mjenica

zaračunavaju svojim komitentima.

Diskontirana vrijednost 26
 Diskontirana vrijednost (engl. discounted valute) je sadašnja

vrijednost budućih novčanih primitaka.
 Temelji se na vremenskoj vrijednosti novca i vremenskoj
preferenciji novca, činjenici da isti iznos novca u sadašnjosti i u
budućnosti nema istu vrijednost te činjenici da pojedinci više
cijene novac u sadašnjosti nego u budućnosti.
 Diskontiranje se provodi složenim kamatnim računom

Diskontna stopa 27
 Faktor d kojim se vrijednost budućeg iznosa umanjuje na današnju

vrijednost se računa korištenjem diskontnog faktora dane
slijedećom formulom:
1
d
(1  k ) t
k - diskontna stopa

Diskontna politika 28
 Diskontna politika (engl. discount policy) ili politika eskontne stope

je instrument monetarno-kreditne politike pomoću koje središnje
banke utječu na opseg bankovnih kredita, a na taj način i na
količinu novca u optjecaju.
Usklađivanjem visine diskontne stope centralne banke reguliraju

visinu aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka te postavljaju
uvjete refinanciranja na osnovi reeskonta robnih mjenica ili drugih
vrijednosnica.

Diskontna politika 29
 U slučaju inflatornog kretanja cjelokupnog gospodarstva

centralna banka povisuje iznos diskontne stope, što
rezultira poskupljenjem bankovnih kredita te
smanjenjem potražnje za njima
 U slučaju recesijecentralna banka snižava diskontnu

stopu, i na taj način pojeftinjuje bankovne kredite te
potiče nove investicije.
Diskontirani novčani tok 30
 Diskontirani novčani tok (engl. discounted cash flow) uvažava

vremensku komponentu, tj. vremensku preferenciju novca
ukamaćivanjem ili diskontiranjem operativnog novčanog toka,
za razliku od operativnog i totalnog novčanog toka, koji imaju
statički karakter.
 Koristi se još od 1950-ih godina prije svega u kapitalom
intenzivnim poduzećima, te nalazi sve širu primjenu.
 Metoda diskontiranog novčanog toka koristi se kao

općeprihvaćena koncepcija prosuđivanja rentabilnosti
nekog projekta, odnosno investicijskog ulaganja.

Diskontiranje (aktualiziranje) 31
Svođenje budućih novčanih tokova na sadašnju vrijednost
It
I0 
(1  k )t
I0 It
t = razdoblje efektuiranja investicije t
I0; aktualizirana vrijednost novca;

It; vrijednost novca nakon t god;
k; diskontna stopa, 1/(1+k); diskontni faktor

Diskontni faktor 32
Diskontna stopa (k)

Diskontni faktor
4 6 8 10 12 14 16
1 0.962 0.943 0.926 0.909 0.893 0.877 0.862
2 0.925 0.890 0.857 0.826 0.797 0.769 0.743
3 0.889 0.840 0.794 0.751 0.712 0.675 0.641
4 0.855 0.792 0.735 0.683 0.636 0.592 0.552 1
5 0.822 0.747 0.681 0.621 0.567 0.519 0.476
Godina
(t) 6 0.790 0.705 0.630 0.564 0.507 0.456 0.410 (1  k )t
7 0.760 0.665 0.583 0.513 0.452 0.400 0.354
8 0.731 0.627 0.540 0.467 0.404 0.351 0.305
9 0.703 0.592 0.500 0.424 0.361 0.308 0.263
10 0.676 0.558 0.463 0.386 0.322 0.270 0.227

Diskontna stopa uz inflaciju 33
 diskontna stopa ako uračunavamo i inflaciju (npr. nazivna diskontna

stopa 8%, inflacija 3%):
 diskontirani prihod(rashod) u budućnosti uz inflaciju iznosi:

I k (1+ i)t
(1+ kn )t
 ili isti rezultat uz modificiranu diskontnu stopu k
kn - i 0,08 - 0,03
k= = = 0,048
1+ i 1+ 0,03

METODE ZA FINANCIJSKE OCJENE

Općenito opis financijske analize 35
 Svrha financijske analize je proračunati i pokazati:

 profitabilnost projekta:
 financiranje projekta,
 likvidnost i
 financijsku uspješnost u smislu ostvarivanja dobiti.

Ulazne varijable 36
 Ulazne varijable čine financijski parametri investicije za
koje se smatra da mogu imati učinak na projekt u
budućnosti.
 Svi parametri pretvorni su u novac kako bi se njihov
utjecaj mogao prikazati kroz promjene financijskih
indikatora projekta.
Procjena investicijskih projekata 37
 Usporedba različitih investicijskih mogućnosti
 Koncept vremenske vrijednosti novca
 Svi novčani tokovi svode se na zajednički trenutak

Novčani tokovi projekta 38
 Novčani tokovi:
 Primici
 Izdaci
 Čisti novčani tok = primitci-izdatci
 Životni vijek projekta
 razdoblje investiranja - vrijeme potrebno da se investicija
osposobi za generiranje pozitivnih novčanih tokova
 razdoblje efektuiranja - razdoblje u kojem investicijski projekt
stvara pozitivne novčane tokove (profit)
 Vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja

Metode financijskog odlučivanja 39
 Dvije su glavne metode za ekonomsku i financijsku procjenu projekata –

statička i dinamička.
 U dinamičkom postupku razlikuju se različita vremenska razdoblja
novčanih transakcija.
 Isplate/prihodi prije fiksne osnovne godine se diskontiraju ako se događaju nakon
tog vremena.
 Statičke metode su korisne za uspoređivanje sa rezultatima dinamičkog

postupka, za brzu procjenu ili kada su vremenske razlike između više
isplata/prihoda dovoljno kratke da se mogu čak i zanemariti (mjere
povećanja energetske efikasnosti sa vrlo kratkim periodom povrata,
npr. manje od 3 godine).

Metode financijskog odlučivanja 40
 Razdoblje povrata (SPBP – simple pay back period)

 Diskontirano razdoblje povrata (DPBP – discounted pay back period)
 Čista sadašnja vrijednost (NPV- net present value)
 Interna stopa profitabilnosti (rentabilnosti) (IRR – internal rate of
rentability)
 Indeks profitabilnosti
 Kriterij anuiteta

Metoda razdoblja povrata (1) 41
eng. simple payback period
 Statičko razdoblje povrata pokazuje vremenski interval nakon

kojeg će investirani kapital biti vraćen kroz godišnje prihode.
 Statičko razdoblje povrata se računa kao omjer kapitalne
investicije i godišnjeg prihoda:
I0
tp 
Vt
 gdje je:
 I0 = Inicijalni trošak investicije
 Vt = Prosječni neto godišnji prihod

eng. simple payback period
 godišnji primitci; (Pt)

 godišnji izdatci; (Zt)
 čisti novčani tokovi po godinama; (Vt)
 iznos investicije; (I)
 razdoblje povrata; (tp) odn. razdoblje za koje će se
investicija vratiti (omjer investicija/ušteda u slučaju jednakih novčanih
tokova)
tp tp
I   Vt   ( Pt  Z t )
t 1 t 1
Kriterij izbora: min tp, tp<tz

(izabire se projekt s najkraćim vremenom povrata investicije)

 Kada su novčani tokovi jednaki u svim godinama:

• razdoblje povrata = investicija/godišnji čisti novčani
tok
 Projekti energetske učinkovitosti:

• godišnji čisti novčani tijek = npr. godišnja ušteda na
računu za energiju

 Primjer 1: Investicija u štedljivu rasvjetu od 100 NJ (NJ -

novčanih jedinica) donijet će godišnje uštede na računu za
energiju od 20 NJ.
• razdoblje povrata : 100/20 = 5 godina
 Primjer 2: dvije opcije:

• A?: investicijski trošak 100 NJ, vrijeme efektuiranja 6 god.
• B?: investicijski trošak 120 NJ, vrijeme efektuiranja 10 god.
• ! godišnje uštede: 20 NJ, za obje opcije

Projekt Je li bolji projekt A ili B?

Godina A B
 Ostvareni profit u projektu A je
0 -100 -120 nakon 5. godine i iznosi 20 NJ.
1 20 20
 U projektu B, investicija se vrati
2 20 20 za 6 godina, ali nakon toga
3 20 20 generira profit još 4 godine.
4 20 20  Projekt B isplativiji od projekta A
5 20 20 bez obzira na dulje razdoblje
povrata. Primjer pokazuje nedostatak
6 20 20 ove jednostavne metode.
7 20
8 20
9 20
10 20
Vrijeme
povrata 5 6

Zaključno:
 Jednostavna za uporabu
 Ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca (tj. jednako tretira
novčane tokove nastale u različitim trenutcima)
 Ne analizira razdoblje nakon povrata investicije (ograničava se na

t < tp)
 Ako projekti imaju jednaka razdoblja povrata, ne znači da su
jednako isplativi
 Nije mjera profitabilnosti!

Dinamički pristup 47
 U dinamičkim metodama vrijednost novčanih tokova ovisi o

vremenu u kojem se događa transakcija.
 U projektima npr. poboljšanja energetskog učina postoji
jednokratna isplata investicijskih troškova i budući prihod od
ušteda na troškovima energije.
 Stoga, kada se takvi novčani tokovi izraze sadašnjem vremenu,
njihove vrijednosti se računaju diskontiranjem – odnosno
množenjem budućeg novčanog toka sa odgovarajućim faktorom
koji ovisi o prihvaćenoj kamatnoj stopi i vremenskom periodu
između isplata te referentnog vremena koje je obično početak
projekta.

Metoda diskontiranog razdoblja povrata (1) 48
eng. discounted payback period
 čisti novčani tokovi po godinama; (Vt)

 godišnji primitci; (Pt)
 godišnji izdatci; (Zt)
tp tp
 iznos investicije; (I) Vt ( Pt  Zt )
I  
 diskontna stopa; (k) t 1 (1  k ) t
t 1 (1  k ) t
 razdoblje povrata; (tp)
Kriterij izbora: min tp, tp<tz

(izabire se projekt s najkraćim vremenom povrata investicije)

Metoda diskontiranog razdoblja povrata 49
 Primjer:
 Tri opcije
 Investicijski trošak: 200 NJ za sva tri projekta
 Različiti godišnji čisti novčani tokovi
 Diskontna stopa: 10%
NOVČANI TOKOVI:
Godina 1 2 3 4 5 6 7 8
A 45 45 45 45 45 45 45 45
B 80 70 60 50 40 30 20 10
C 10 20 30 40 50 60 70 80
Koji je projekt bolji A, B ili C?

Projekt Projekt Što se povećava?
A B C A B C
Godina
novčani tok diskontirani novčani tok
0 -200 -200 -200 -200 -200 -200
1 45 80 10 40.91 72.73 9.09
2 45 70 20 37.19 57.85 16.53

Primjer pokazuje utjecaj
diskontiranja na
3 45 60 30 33.81 45.08 22.54
razdoblje povrata -
4 45 50 40 30.74 34.15 27.32
povećava ga!
5 45 40 50 27.94 24.84 31.05
6 45 30 60 25.40 16.93 33.87
7 45 20 70 23.09 10.26 35.92
8 45 10 80 20.99 4.67 37.32
Vrijeme povrata 5 3 6 7 4 8

 Uzima u obzir vremensku vrijednost novca
 Ne razmatra cjelokupni vijek efektuiranja
 Zanemaruje ukupnu profitabilnost

Metoda čiste sadašnje vrijednosti (1) 52
eng. net present value - NPV
Temeljni kriterij financijskog odlučivanja

(Svođenje svih novčanih tokova na sadašnju vrijednost)
Čista sadašnja vrijednost S0
T
Vt
Općenito S0    I0
t 1 (1  k )
t
Jednaki novčani (1  k )t  1
tokovi (jednake god. S0  Vt  I0 • čisti novčani tokovi
uštede)
(1  k )  k
t
•
po godinama; (Vt)
diskontna stopa; (k)
• Ukupno vrijeme
projekta T

 Kod metode sadašnje vrijednosti svi se primici i izdaci, odnosno

neto primici ekonomskog toka gotovine ili sve koristi i troškovi,
odnosno neto koristi kod cost-benefit analize diskontiraju,
odnosno aktualiziraju tj. svode na sadašnju vrijednost.
 Kriterij odlučivanja:
S0 > 0; max S0
 Čista sadašnja vrijednost ovisi o odabranoj diskontnoj stopi

Metoda čiste sadašnje vrijednosti 54
 Diskontna stopa bit će jednaka onoj kamatnoj stopi koju investitor

može ostvariti u nekom drugom uobičajenom projektu ulažući
isključivo vlastita sredstva.
 Prema tome ta diskontna stopa težit će kamatnoj stopi privredne grane.
 Ako se investicija financira isključivo tuđim sredstvima diskontna

stopa mora biti najmanje jednaka kamati tih sredstava.

Metoda čiste sadašnje vrijednosti 55
 Ukoliko se uspoređuju dva projekta A i B onda je projekt A bolji od

B ako je:
S0A > S0B.
 Ovo vrijedi samo ukoliko investitor može financirati oba projekta.
 Ukoliko se odluči realizirati projekt A on odustaje od mogućnosti

realizacije projekta B.

56
Metoda čiste sadašnje vrijednosti
 Primjer:
 Investicijski troškovi: 200NJ, jednaki godišnji novčani
tokovi od 40NJ, različite diskontne stope

Diskontna stopa
Je li diskontna stopa važna?
5 10 15 20
Godina novčani tijek diskontirani novčani tijek
0 -200 -200.00 -200.00 -200.00 -200.00
1 40 38.10 36.36 34.78 33.33 Primjer pokazuje

2 40 36.28 33.06 30.25 27.78 važnost ispravnog
3 40 34.55 30.05 26.30 23.15 odabira diskontne
stope – znatan utjecaj
4 40 32.91 27.32 22.87 19.29
na “profitabilnost”
5 40 31.34 24.84 19.89 16.08 projekta!
6 40 29.85 22.58 17.29 13.40
7 40 28.43 20.53 15.04 11.16
8 40 27.07 18.66 13.08 9.30
S 120 58.53 13.40 -20.51 -46.51

 Uključuje vremensku vrijednost novca

 Promatra cijeli period efektuiranja, a ne samo do trenutka
povrata kapitala
 Realno procjenjuje vrijednosti različitih projekata
 Pozitivna čista sadašnja vrijednost ukazuje na povećanje
vrijednosti tvrtke
 Osjetljiva na izbor diskontne stope

Metoda interne stope profitabilnosti (1) 59
eng. internal rate of return - IRR
Def.: diskontna stopa uz koju je čista sadašnja vrijednost projekta

jednaka nuli
T
Vt
S0  0    I0  0
t 1 (1  R)
t
T
Vt
I0  
t 1 (1  R )
t
• čisti novčani tokovi po godinama; (Vt)

• diskontna stopa kad je NSV=0; (R)
• ukupno vrijeme projekta (T)

 IRR je diskontna stopa koja svodi čiste novčane tokove

projekta u cijelom vijeku efektuiranja na vrijednost
investicijskog troška
 Uz tu stopu ostvaruje se granična (nulta) sadašnja
vrijednost projekta
 IRR je stopa profitabilnosti projekta
 Kriterij izbora: R ≥ Rz , gdje je Rz-trošak kapitala tvrtke

Primjer 
Diskontna stopa
10 15 16 15.24
God Novčani tok Diskontirani novčani tok
I=200, Vt=60, T=5god 0 -200 -200 -200 -200 -200
5 1 60 54.55 52.17 51.72 52.07

60
200  
t 1 (1  R )
t
2 60 49.59 45.37 44.59 45.18
3 60 45.08 39.45 38.44 39.21
4 60 40.98 34.31 33.14 34.02
Iterativni postupak 5 60 37.26 29.83 28.57 29.52
R=15.24% S 100 27.45 1.13 -3.54 -0.01

 Uključuje vremensku vrijednost novca
 Promatra cijeli period efektuiranja
 Objektivno određuje diskontnu stopu
 Iterativni proračun

Metoda indeksa profitabilnosti (1) 63
 Dodatni kriterij u odlučivanju

 Uzima u obzir vremensku vrijednost novca
T
Vt (1  k )T  1
 (1  k ) t Vt 
(1  k )T  k
PI  t 1 PI 
I I
 Kriterij odabira: PI>1, max PI

 Dopunjuje čistu sadašnju vrijednost:
između projekata s jednakim ili sličnim čistim sadašnjim vrijednostima izabire
one s manjim investicijskim troškovima - manje kapitalno intenzivne projekte

Metoda indeksa profitabilnosti (2) 64
 Odnos koristi i žrtava (eng. benefit-cost ratio - BC)

T
Vt
 (1  k ) t
BC  T t 1
It
t 1 (1  k )
t
I
 Vt – godišnji novčani primitci
 It – godišnji novčani izdaci
 Favorizira projekte manje opterećene kapitalom

Analiza osjetljivosti 65
 Rezultati ekonomske procjene investicijskih projekata su

nesigurne jer se temelje na budućoj vrijednosti varijabli koje nisu
sa sigurnošću poznate u sadašnjosti.
 Tipični primjer ovakvih podataka su:
 životni vijek danog investicijskog projekta,
 investicijski troškovi,
 potencijal uštede na troškovima energije sa faktorom
opterećenja/iskorištenja
 rast cijena energije
 kamatna i diskontna stopa
 devizni tečaj
 Cilj analize osjetljivosti je kvantificirati ekonomske posljedice
alternativnih vrijednosti ključnih ulaznih parametara.
Tablični modeli u ekonomiji 66

Zaključno o metodama financijskog odlučivanja 67
 Sve metode imaju određene prednosti i nedostatke -

nema najbolje metode
 Za ocjenu isplativosti projekta dobro je koristiti više
metoda

Nivelirana cijena proizvodnje (LCOE) 68
 Levelised Cost of Energy (LCOE) ili Levelised Energy Cost (LEC) predstavlja niveliranu
cijenu proizvodnje NJ/kWh pojedinog proizvođača (tipa elektrane, projekta ili sl.) u
njenom životnom vijeku (uračunava se: trošak investicije, O&M trošak, trošak goriva,
cijena kapitala i sl.)
 Najčešće se definira s izrazom:
T
I t  M t  Ft
 (1  k )t
LCOE  t 1
T
Et
t 1 (1  k )t
gdje je:
LCOE(LEC) = prosječna nivelirana cijena proizvodnje

It = trošak investiranja u godini t
T
M t  Ft I0 = trošak investiranja na početku projekta
I0   Mt = O&M u godini t
(1  k )t Ft = trošak goriva u godini t
LCOE  T
t 1
Et Et = ukupna proizvodnja u godini t

t 1 (1  k )t
k
n
= diskontni faktor
= životni vijek projekta

Problemi kod ocjene isplativosti projekta 69
 Određivanje diskontne stope?

 Procjena budućih novčanih tokova npr. buduće cijene
energije (kod energetske učinkovitosti ili kod gradnje elektrane)?

Diskontna stopa 70
 Metode koje koriste diskontiranje uvelike ovise o

odabranoj diskontnoj stopi
 Diskontna stopa je različita za svaku tvrtku
 Određuje se kao trošak kapitala tvrtke
• ponderirani prosječni trošak kapitala (WACC - weighted average cost of capital) – taj
trošak tvrtka očekuje za plaćanje financiranja imovine
 WACC predstavlja diskontnu stopu u metodi čiste

sadašnje vrijednosti

Trošak kapitala 71
 Kako tvrtka može osigurati novac za investicijski projekt?

• dionice,
• dug (obveznice, krediti),
• vlastita sredstva (zadržana dobit) i
• sl.
 Svaka komponenta kapitala ima svoj trošak npr. (E – vlastita sredstva

(equity); D – dug (debt); Re cijena vlastitih sredstava, Rd – cijena duga i Tc – korporacijski
porez):
E D
WACC  * Re  * Rd *(1  Tc )
ED ED

Ponderirani prosječni trošak kapitala 72
Komponenta kapitala Trošak Ponder Ponderirani

komponente trošak
komponente
Dionice 12% 40% 4,8%

Dug 8% 30% 2,4%
Zadržana dobit 14% 30% 4,2%
Ponderirani prosječni trošak kapitala 100% 11,4%

Projektno financiranje 73
 Projektno financiranje predstavlja ono financiranje gdje je jedina

garancija PROJEKT sam.
 Projektno se fiannciranje ostvaruje: investicijskim kreditom (debt,
loan capital, borrow capital) (y%) i vlastitim učešćem (equity)
(x%), gdje je: x+y=100 (investicija u projekt)
 Kako se određuje godišnji trošak financiranja:
 Model jednakim anuitetima
 Model jednakim ratama
 Model dogovorenim anuitetima

Model jednakim anuitetima (1) 74
... ... ...

a1 a2 a3 a4 ai - anuitet an
C0 - zajam
Anuitet (a) = otplatna kvota (dio glavnice) + kamata (kamata na glavnicu)

a1= a2 = ... ai ... = an
rn - 1 p; kamata u %;
C0 = a × n r ; kamatni faktor (1+p/100)
r (r - 1) Kamate;
Ik=Ck-1*p/100
r n (r - 1) Otplatna kvota;
a = C0 × n
r -1 Rk=(a - Ck-1*p/100)

Model jednakim anuitetima (2) 75
Računanje u .xlsx:
U MS Excel-u postoje funkcije:

anuitet (a) =PMT(rate; nper; pv);
kamate (Ik) =PPMT(rate;per;nper;pv) i
otplatna kvota (Rk) =IPMT(rate;per;nper;pv)
Gdje su: rate – kamata (p); per – period u kojem se izračunava otpis glavnice ili godišnje
kamate (k); nper – ukupni broj perioda (anuiteta) (n); pv – iznos kredita u godini 0 (C0).

Model jednakih anuiteta – primjer 76
- otplatna tablica:
termin anuitet kamate otplatna kvota Ostatak glavnice
0 ... ... ... 100.000,00 kn
1 -26.379,75 kn -10.000,00 kn -16.379,75 kn 83.620,25 kn
2 -26.379,75 kn -8.362,03 kn -18.017,72 kn 65.602,53 kn
3 -26.379,75 kn -6.560,25 kn -19.819,50 kn 45.783,03 kn
4 -26.379,75 kn -4.578,30 kn -21.801,44 kn 23.981,59 kn
5 -26.379,75 kn -2.398,16 kn -23.981,59 kn 0,00 kn
Suma: -131.898,75 kn -31.898,74 kn -100.000,00 kn 0

Model jednakih otplatnih kvota (1) 77
... ... ...

R1 R2 R3 R4 Ri – otplatna kvota Rn
C0 - zajam
Anuitet (a) = otplatna kvota (dio glavnice) + kamata (kamata na glavnicu)

R1= R2 = ... = Rn (R=R1+R2 + ... +Rn)
Za periode od k=1,2, ..., n
k
Ck = C0 ×(1- )
n
anuitet :
p
ak = R ×(1+ (n - k + 1) )
100
Model jednakih otplatnih kvota – primjer
78
- otplatna tablica:
termin anuitet kamate otplatna kvota Ostatak
0 ... ... ... 100.000,00 kn
1 -30.000,00 kn -10.000,00 kn -20.000,00 kn 80.000,00 kn
2 -28.000,00 kn -8.000,00 kn -20.000,00 kn 60.000,00 kn
3 -26.000,00 kn -6.000,00 kn -20.000,00 kn 40.000,00 kn
4 -24.000,00 kn -4.000,00 kn -20.000,00 kn 20.000,00 kn
5 -22.000,00 kn -2.000,00 kn -20.000,00 kn 0,00 kn
Suma: -130.000,00 kn -30.000,00 kn -100.000,00 kn 0

Procjena novčanih tokova projekta (cash flow) 79
 Za projekte npr. energetske učinkovitosti čisti novčani tokovi predstavljaju

smanjenje izdataka za energente
 što čini novčane tokove kod projekta izgradnje elektrane?
 Uštedu energenata (energije) može se prilično točno izračunati
 Kao i proizvodnju električne energije iz elektrane (?)
 Nepoznanica je buduća cijena energenata (energije) - treba je prognozirati

 U obzir treba uzeti i način financiranja projekta:
 nije svejedno financira li se projekt iz vlastitih sredstava ili putem kredita
 kredit donosi i trošak kamata
 U procjenu ulaze porez na dobit i eventualne porezne olakšice

Procjena novčanih tokova projekta - princip i forma 80

Procjena novčanih tokova projekta - princip i forma (detaljnije) 81

Procjena troškova u životnom ciklusu projekta (Life 82
Cycle Cost Analaysis)
 Analiza prihoda i rashoda kroz čitav predviđeni životni vijek

proizvoda/sustava
 Vrlo značajna za projekte energetske učinkovitosti
 Svodi sve troškove na sadašnju vrijednost
 Troškovi tipično uključuju:
 početnu investiciju (zemljište, projektiranje, građevinski radovi, oprema),
 operative troškove (troškovi energije i vode),
 troškove održavanja,
 troškove zamjene opreme (prema očekivanom životnom vijeku opreme)
 troškove dekomisije i odlaganja,
 ostale troškove (razne naknade, porezi i sl.).

Kako s Excelom doći na “ti”... 83
 za mobilebeing studente:
 http://www.baycongroup.com/el0.htm
 http://www.usd.edu/trio/tut/excel/
 http://www.bized.co.uk/timeweb/excel.htm
 http://www.economicsnetwork.ac.uk/archive/richard_green/
 etc ...

Hvala na pozornosti

A sada na zadatke  !!!
ZADATAK BR.1

Zadatak: 87
Odlučili ste zamijeniti ovojnicu zgrade na maloj stambenoj kući. Ako

su podaci:
• investicija I0 23.000 kn
• godišnje uštede energije Q 150.000 kWh/god
• cijena toplinske energije E 0,04 kn/kWh
• vrijeme efektuiranja T 10 god
• nominalna diskontna stopa kn 10 %
• inflacija i 3%
Hoće li vam se investicija isplatiti? Koristite metode NPV i IRR.

•investicija I0 23.000 kn
•godišnje uštede energije Q 150.000 kWh/god
•cijena toplinske energije E 0,04 kn/kWh
•vrijeme efektuiranja T 10 god
•nominalna diskontna stopa kn 10 %
Rješenje: •inflacija i 3 %
Prvo izračunajmo realnu diskontna stopu:
kn - i 0,1- 0,03
k= = = 0,068
1+ i 1+ 0,03

•investicija I0 23.000 kn
•godišnje uštede energije Q 150.000 kWh/god
•cijena toplinske energije E 0,04 kn/kWh
Rješenje (nastavak): •vrijeme efektuiranja
•nominalna diskontna stopa kn
T 10 god
10 %
•inflacija i 3 %
• godišnje uštede:
V = E ×Q = 100.000 ×0,04 = 4000 kn / god
• čista sadašnja vrijednost:
1- (1+ k)-T 1- (1+ 0,068)-10

S =V × - I 0 = 4.000 × - 23.000 = 5.356 kn
k 0,068
 Čista sadašnja vrijednost > 0 → projekt je isplativ

korištenjem .xlsx: =NPV(A2;A4:A13)+A3

redak vrijednost
1
2 (k) 6,8%
3 (I0) -23.000
4 (V1) 4.000
5 (V2) 4.000
6 (V3) 4.000
7 (V4) 4.000
8 (V5) 4.000
9 (V6) 4.000
10 (V7) 4.000
11 (V8) 4.000
12 (V9) 4.000
13 (V10) 4.000
14 (NPV) 5.356 =NPV(A2;A4:A13)+A3
http://office.microsoft.com/en-001/excel-help/npv-HP005209199.aspx
korištenjem .xlsx: =IRR(A3:A13)

redak vrijednost
1
2 (IRR) 11,575% =IRR(A3:A13)
3 (I0) -23.000
4 (V1) 4.000
5 (V2) 4.000
6 (V3) 4.000
7 (V4) 4.000
8 (V5) 4.000
9 (V6) 4.000
10 (V7) 4.000
11 (V8) 4.000
12 (V9) 4.000
13 (V10) 4.000
14 (NPV) 0 =NPV(A2;A4:A13)+A
http://office.microsoft.com/en-001/excel-help/irr-HP005209146.aspx
ZADATAK BR.2

Zadatak: 93
a) Koliko iznosi anuitet (uz jednake anuitete) za kredit od

200.000,00 kn, uz kamatu 10%, i vrijeme otplate od 5
god?
b) Koliko iznosi anuitet (uz konstantnu otplatu kvota) za kredit od
200.000,00 kn, uz kamatu 10%, i vrijeme otplate od 5
god?

Izračun rata korištenjem excel-a 94
• kredit 200.000,00 kn,

Rješenje: • kamata 10%,
• vrijeme otplate 5 god
U MS Excel-u postoje funkcije:

anuitet =PMT(rate; nper; pv);
kamate =IPMT(rate;per;nper;pv) i
otplatna kvota =PPMT(rate;per;nper;pv)
Gdje su: rate – kamata; per – period u kojem se izračunava otpis glavnice ili godišnje kamata; nper –
ukupni broj perioda (anuiteta); pv – iznos kredita u godini 0.
Uz kredit od 200.000 i kamatu od 10% na 5 godina otplate su:
anuitet: =PMT(0,1;5;200000)
• pv/kredit 200.000,00 kn,
kamata: =IPMT(0,1:1 do 5;5;200000) • rate/kamata 10%,
• nper/vrijeme otplate 5 god
Otplatna kvota: =PPMT(0,1:1 do 5;5;200000)
Model jednakih anuiteta - otplatna tablica: 95
termin anuitet kamate otplatna kvota Ostatak glavnice
0 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn
1 -52.759,20 kn -20.000,00 kn -32.759,50 kn 167.240,50 kn
2 -52.759,20 kn -16.724,05 kn -36.035,45 kn 131.205,06 kn
3 -52.759,20 kn -13.120,51 kn -39.638,99 kn 91.566,07 kn
4 -52.759,20 kn -9.156,61 kn -43.602,89 kn 47.963,18 kn
5 -52.759,20 kn -4.796,32 kn -47.963,18 kn 0,00 kn
Suma: -263.797,48 kn -63.797,48 kn -200.000,00 kn 0
=PMT(A3;A4;A2) =PPMT(A3;1;A4;A2)
=IPMT(A3;1;A4;A2) • pv/kredit 200.000,00 kn,
• rate/kamata 10%,

Model jednakih otplatnih kvota - otplatna 96
tablica:
termin anuitet kamate otplatna kvota Ostatak
0 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 200.000,00 kn
1 -60.000,00 kn -20.000,00 kn -40.000,00 kn 160.000,00 kn
2 -56.000,00 kn -16.000,00 kn -40.000,00 kn 120.000,00 kn
3 -52.000,00 kn -12.000,00 kn -40.000,00 kn 80.000,00 kn
4 -48.000,00 kn -8.000,00 kn -40.000,00 kn 40.000,00 kn
5 -44.000,00 kn -4.000,00 kn -40.000,00 kn 0,00 kn
Suma: -260.000,00 kn -60.000,00 kn -200.000,00 kn 0

? =IPMT(rate;per;nper;pv)
• pv/kredit 200.000,00 kn,

• rate/kamata 10%,
ZADATAK BR.3

Zadatak: 98
Odlučili ste graditi PV elektranu na zemlji veličine 1 MW, ali samo

ako je LCOE manji od 150 NJ/MWh. Ako su podaci sljedeći:
T
I t  M t  Ft
 Faktor iskoristivosti instalirane snage 1200 sati/god  (1  k )t
LCOE  t 1
T
Et
 cijena ugradnje 2 NJ/W t 1 (1  k )t
 održavanje 20.000 NJ/god
 degradacija PV panela 20% na kraju životnog vijeka T
M t  Ft
I0  
(1  k )t
 diskontna stopa 8% LCOE  T
t 1
Et
 (1  k )t
 indeks rasta potrošačkih cijena (inflacija) 2% t 1
 životni vijek 25 god LCOE(LEC) = prosječna nivelirana cijena proizvodnje

It= trošak investiranja u godini t
I0= trošak investiranja na početku projekta
Mt= O&M u godini t
Ft= trošak goriva u godini t
Hoćete li graditi elektranu? Et= ukupna proizvodnja u godini t
k = diskontni faktor
n = životni vijek projekta
Primjer – zadani su “crni podaci”. Izračunaj LCOE 99
Varijable Izračuni Podatci Jedinice

Veličina PV elektrane 1 MW
Inicijalna investicja I0=cpw*10exp(6) 2000000,00 NJ
Održavanje uz inflaciju Mt=mY1(1+cpi)**(t-0,5) 20199,01
Index potrošačkih cijena cpi 2 %
Održavaje u prvoj godini mY1 20.000 NJ/MWp
Proizvedena energija u god i Et
Sadašnja vrijednost (diskontiranje) PV(x)=x*(1+k)**-(t-0,5)
Diskontna stopa k 8 %
invest. cijena po watu cpw 2 NJ/W
Ei - kod PV elektrana (degradacija) Et=EnY1*(1-dr/n*(t-0,5)) 1195,2
prva godina proizvodnje EnY1 1200 MWh/a
ukupna degradacija nakon život. vijeka dr 20 %
životni vijek n 25 god
LCOE=(I0+SUM(od1 do lt)PV(Mi))/SUM(od1 do
LCOE lt)PV(Ei) 183,00 NJ/MWh
LCOE(LEC) = prosječna nivelirana cijena proizvodnje
It= trošak investiranja u godini t
T
M t  Ft
I0  
I0= trošak investiranja na početku projekta
(1  k )t Mt= O&M u godini t
LCOE  T
t 1
Ft= trošak goriva u godini t
Et

t 1 (1  k )t
Et= ukupna proizvodnja u godini t
k = diskontni faktor
n = životni vijek projekta
Rješenje ctn’d 100
Godine Mt PV(Mt) Et PV(Et)

1 20199,01 19436,51 1195,20 1150,08
2 20602,99 18356,70 1185,60 1056,34 T
M t  Ft
3 21015,05 17336,88 1176,00 970,17 I0  
4 21435,35 16373,72 1166,40 890,97 (1  k )t
5 21864,06 15464,07 1156,80 818,18 LCOE  T
t 1
Et
6
7
22301,34
22747,37
14604,96
13793,57
1147,20
1137,60
751,29
689,82

t 1 (1  k )t
8 23202,31 13027,26 1128,00 633,33
9 23666,36 12303,52 1118,40 581,43
10 24139,69 11620,00 1108,80 533,74
11 24622,48 10974,44 1099,20 489,92 LCOE(LEC) = prosječna nivelirana
12 25114,93 10364,75 1089,60 449,67 cijena proizvodnje
13 25617,23 9788,93 1080,00 412,69 It= trošak investiranja u godini t
I0= trošak investiranja na početku
14 26129,57 9245,10 1070,40 378,73
projekta
15 26652,16 8731,48 1060,80 347,53
Mt= O&M u godini t
16 27185,21 8246,40 1051,20 318,87 Ft= trošak goriva u godini t
17 27728,91 7788,27 1041,60 292,56 Et= ukupna proizvodnja u godini t
18 28283,49 7355,59 1032,00 268,39 k = diskontni faktor
19 28849,16 6946,94 1022,40 246,20 n = životni vijek projekta
20 29426,14 6561,00 1012,80 225,82
21 30014,67 6196,50 1003,20 207,11
22 30614,96 5852,25 993,60 189,93
23 31227,26 5527,13 984,00 174,16
24 31851,80 5220,06 974,40 159,69
25 32488,84 4930,06 964,80 146,40
Suma 266046,10 12383,03
LCEO=[Investicija + Suma PV(Mt)]/SumaPV(Et)=[2000000+266046,10] / 12383,03

= 182,996
ZADATAK BR.4

Zadatak: 102
Želite graditi PV integriranu elektranu, a poznati su

vam sljedeći podatci:
• investicijski trošak (I) 300.000 kn

• god. proizvodnja e.energije(W): 33.000 kWh
• cijena električne energije (ci): 1,50 kn/kWh
• vrijeme efektuiranja (T): 10 godina
• diskontna stopa (k): 10 %
Hoće li vam se projekt isplatiti? (Odlučujete uz pomoć: NPV, IRR, SPBP, DPBP)

Rješenje (1) 103
A B C D E
1 rate 10,00%
2 nv -300.000,00
3 value 1 49.500,00 value 1/(1+rate/100) 45.000,00 =NPV($C$1;C3)
4 value 2 49.500,00 value 1/(1+rate/100)ˆ2 40.909,09 =NPV($C$1;E3)
5 ... 49.500,00 value 1/(1+rate/100)ˆ3 37.190,08 =NPV($C$1;E4)
6 … 49.500,00 ... 33.809,17

7 … 49.500,00 ... 30.735,61
8 … 49.500,00 ... 27.941,46
9 … 49.500,00 ... 25.401,33
10 … 49.500,00 ... 23.092,12

11 … 49.500,00 ... 20.992,83
12 value 10 49.500,00 value 1/(1+rate/100)ˆ10 19.084,39
13 suma 495.000,00 suma 304.156,07
=NPV(C1;C3:C12)+C2 4.156,07 kn IRR (C2:C12) 10,322%
SPBP (tp)= C2/C3 6,06 DPBP=C2/(E13/10) 9,86

Rješenje (2) 104
 Razdoblje povrata: 6,06 god.
 Diskontirano razdoblje povrata: 9,86 god.
 Čista sadašnja vrijednost: 4.156 kn
 Interna stopa profitabilnosti: 10,3%

The End

106
Hvala na pozornosti
Pitanja ?

Ocjena Isplativosti Investiranja Metode

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ocjena Isplativosti Investiranja Metode

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OCJENA isplativosti investiranja -

1 Uvod + Energija u svijetu danas

2 Liberalizacija tržišta električne energije

3 Osnove tržišta + Koncepti iz teorije tvrtki

4 Rizici, tržišta i ugovori

5 Organizacija tržišta električne energije

6 Sudionici tržišta električne energije

7 Priprema za MI + priprema za Projekt

Ekonomija u energetici 2014/15

9 Međuispiti – II. tjedan

11 Ocjena isplativosti investiranja

12 Case studies by professionals

13 Utjecaj prijenosne mreže na cijene električne energije

15 Osnove finaciranja i modeli financiranja projekata

16 Završni ispiti ...

Ekonomija u energetici 2014/15

Ekonomija u energetici 2014/15

Ekonomija u energetici 2014/15

6 Ekonomija u energetici 2014/15

Ekonomija u energetici 2014/15

 Investicija – ulaganje novčanih sredstava radi stjecanja

 Investicije se dijele na:

8 Ekonomija u energetici 2014/15

 Ulaganje u financijsku imovinu - dionice, obveznice, udjeli u

 Visok stupanj likvidnosti, jer se radi o lako utrživim instrumentima

 Uz tekuće prinose profit se može ostvariti i prodajom financijskih

9 Ekonomija u energetici 2014/15

 Realne investicije obuhvaćaju ulaganja u dodirljivu materijalnu

 Dugoročnim vezivanjem novčanih sredstava uz nenovčana (realnu

 Projekti u energetskom sektoru (elektrane, vodovi, transformatorske stanice)

10 Ekonomija u energetici 2014/15

11 Ekonomija u energetici 2014/15

 4 glavne značajke investicijskih projekata:

12 Ekonomija u energetici 2014/15

 Budžetiranje kapitala postupak je donošenja dugoročnih

13 Ekonomija u energetici 2014/15

 Financijska efikasnost projekta određena je veličinom i

 Problem: vremenski raskorak između ulaganja i efekata ulaganja

14 Ekonomija u energetici 2014/15

 Novčani tokovi projekta:

 Novčani tok je centralni kriterij ocjene projekta:

15 Ekonomija u energetici 2014/15

INVESTIRANJE - investicijski troškovi EFEKTUIRANJE - čisti novčani tijekovi (primitci i izdatci)

16 Ekonomija u energetici 2014/15

Projekti sa standardnim tokom: Projekti s nestandardnim tokom:

• početni negativni izdatak, praćen

17 Ekonomija u energetici 2014/15

 Kamatna stopa (invest rate) je cijena upotrebe tuđih

Ekonomija u energetici 2014/15 18

Svođenje vrijednosti novčanih tokova na trenutak u budućnosti

I0; sadašnja vrijednost; It; vrijednost nakon t godina;

19 Ekonomija u energetici 2014/15

 Kamatni račun (engl. interest calculus, interest account) je

 Jednostavni kamatni račun koristi se kada se kamate izračunavaju

• Kamatna stopa i = 20% = 0,20

Ekonomija u energetici 2014/15 21

 Što više vrijedi?:

 Vremenska vrijednost novca mjeri se diskontnom stopom

22 Ekonomija u energetici 2014/15

 Vremenska vrijednost novca (time value of money) proizlazi iz

 Povlaštenost se iskazuje u saznanju da više vrijedi novac danas od

 Vremenska preferenca novca proizlazi iz činjenice da se novac

 Tako kredit mora donijeti kamatu vjerovniku, a investicija dobit