BUDŽETIRANJE KAPITALA – TEORIJA

I. TOČNO-NETOČNO

1. Analiza osjetljivosti nije prava metoda mjerenja rizika projekta. – Točno

2. Analiza scenarija tipična je metoda mjerenja rizika projekta. – Točno

3. Budžetiranje kapitala je proces koji promatra realna ulaganja poduzeća, odnosno ulaganja
poduzeća u fiksnu imovinu i neto obrtni kapital i investicijska ulaganja u potrebno znanje. – Točno

4. Budžetiranje kapitala malih poduzeća karakterizira upotreba posebnih kriterija financijskog

odlučivanja. – Netočno

5. Budžetiranje kapitala za mala poduzeća karakterizira veća nesigurnost prognoze novčanih tokova.
– Točno

6. Čista sadašnja vrijednost predstavlja razliku između sadašnje vrijednosti svih novčanih primitaka i
izdataka projekta u životnom vijeku projekta. – Točno

7. Čista sadašnja vrijednost predstavlja razliku između sadašnje vrijednosti svih tekućih novčanih
primitaka i tekućih novčanih izdataka projekta u vijeku njegova efektuiranja korigiranu za rezidualnu
vrijednost. – Netočno

8. Čista sadašnja vrijednost predstavlja razliku između sadašnje vrijednosti svih tekućih novčanih
primitaka i novčanih izdataka projekta u životnom vijeku projekta korigiranu za rezidualnu vrijednost.
– Točno

9. Čisti novčani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama poduzeća nakon kamata i poreza
uvećanim za iznos amortizacije. – Netočno

10. Diskontirano razdoblje povrata pogodan je kriterij za mala poduzeća zbog troška agenta. –
Netočno

11. Diskontnu stopu za primjenu u budžetiranju kapitala treba odrediti prema rizičnosti dionica
poduzeća nakon prihvaćanja projekta. – Točno

12. Diskontnu stopu za primjenu u budžetiranju kapitala treba odrediti prema trošku kapitala i
tržišnoj rizičnosti projekta. – Netočno

13. Eksterni učinci između projekta i poduzeća rezultiraju kroz oportunitetne i nataložene troškove. –
Netočno

14. Eksterni učinci vezani su uz postojeće poslovanje, pa ih treba isključiti iz novčanog toka projekta.
– Netočno

15. Financijsku imovinu karakterizira likvidnost i homogenost, a realnu imovinu pretežita nelikvidnost
i djeljivost. – Netočno

16. Indeks profitabilnosti bolji je kriterij od kriterija interne stope profitabilnosti. – Netočno
17. Indeks profitabilnosti jedna je od varijanti kriterija čiste sadašnje vrijednosti. – Točno

18. Indeks profitabilnosti jedna je od varijanti kriterija interne stope profitabilnosti. – Netočno

19. Indeks profitabilnosti predstavlja odnos između sadašnje vrijednosti svih tekućih novčanih
primitaka i tekućih novčanih izdataka projekta u vijeku efektuiranja korigiran za rezidualnu vrijednost.
– Netočno

20. Individualni rizik bitna je determinanta rizika projekta za tvrtku, ali i tržišnog rizika projekta. –
Točno

21. Interna stopa profitabilnosti predstavlja ex-post mjeru prinosa. – Netočno

22. Investicije u zamjenu karakterizira neto novčani primitak. – Točno

23. Investicije u zamjenu karakterizira suprotstavljanje dviju struja novčanih tokova. – Točno

24. Investicijskim projektima označavaju se ulaganja u poduzeće, primarno u financijsku imovinu. Na

taj način ova se ulaganja razgraničavaju od onih u realnu imovinu, koja se nazivaju investicijama. –
Netočno

25. Investicijskim projektima označavaju se ulaganja u poduzeće, primarno u realnu imovinu. Na taj
način ova se ulaganja razgraničavaju od onih u financijsku imovinu, koja se nazivaju investicijama. –
Točno

26. Izloženost valutnom riziku može biti transakcijska, translacijska i ekonomska. – Točno

27. Jedan od ciljeva multinacionalnog upravljanja obrtnim kapitalom je postizanje najvišeg riziku
prilagođenog prinosa na privremeni novčani saldo. – Točno

28. Kad bi se prema trošku kapitala diskontirali ekvivalentni godišnji izdaci u vijeku efektuiranja
projekta, rezultat bi predstavljao investicijske troškove. – Netočno

29. Konvencionalno budžetiranje kapitala pretpostavlja da se jednom izabrani scenarij ne mijenja

tijekom životnog vijeka projekta. – Točno

30. Kriterij anuiteta jedna je od varijanti kriterija čiste sadašnje vrijednosti. – Točno

31. Kriterij anuiteta jedna je od varijanti kriterija interne stope profitabilnosti. – Netočno

32. Međunarodno budžetiranje kapitala karakterizira upotreba posebnih kriterija financijskog

odlučivanja. – Netočno

33. Metoda čiste sadašnje vrijednosti i metoda interne stope profitabilnosti polaze od pretpostavke
da se svi novčani tokovi projekta mogu reinvestirati uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala. –
Netočno

34. Metodom ekvivalentnih godišnjih izdataka pretpostavlja se reinvestiranje po internoj stopi

profitabilnosti. – Netočno

35. Modificirana interna stopa profitabilnosti uvijek vodi istoj investicijskoj odluci kao i čista sadašnja
vrijednost. – Netočno

36. Monte Carlo simulacija može se tretirati kao analiza scenarija pomoću kompjuterske analize. –
Točno

37. Monte Carlo simulacijom može se unaprijediti analiza osjetljivosti. – Točno

38. Nataloženi troškovi vezani su uz postojeće poslovanje, pa ih treba isključiti iz novčanog toka
projekta. – Točno

39. Nekonvencionalni novčani tokovi rezultiraju višestrukim indeksima profitabilnosti. – Netočno

40. Nekonvencionalni novčani tokovi rezultiraju višestrukim internim stopama profitabilnosti. –

Točno

41. Nekonvencionalno budžetiranje kapitala karakterizira suprotstavljanje dviju struja novčanih

tokova. – Netočno

42. Novčani tok od rezidualne vrijednosti fiksne imovine manji je od prodajne vrijednosti. – Netočno

43. Opcija širenja ima sve karakteristike call opcije, kao npr. ograničen gubitak visinom negativne
čiste sadašnje vrijednosti za iznos početnog ulaganja. – Točno

44. Oportunitetni troškovi vezani su uz postojeće poslovanje, pa ih treba isključiti iz novčanog toka
projekta. – Netočno

45. Pristup utvrđivanja troška običnog kapitala prema modelu kontinuiranog rasta dividendi uključuje
eksplicitno rizik. – Netočno

46. Projekti s jednakim čistim novčanim tokovima imaju višu internu stopu profitabilnosti od onih s
različitim čistim novčanim tokovima. – Netočno

47. Protegnuti prinos je metoda financijskog odlučivanja, a predstavlja varijantu čiste sadašnje
vrijednosti. – Netočno

48. Protegnuti prinos je metoda financijskog odlučivanja, a predstavlja varijantu interne stope
profitabilnosti. – Netočno

49. Protegnuti prinos koristi se za izbjegavanje višestrukih internih stopa profitabilnosti. Njime se
nekonvencionalni novčani tokovi projekta svode na konvencionalne. – Točno

50. Računovodstvo ne predstavlja realnu podlogu za utvrđivanje troškova kapitala koji moraju
odgovarati sadašnjim oportunitetima investitora poduzeća. – Točno

51. Razdoblje povrata uzima u obzir sve novčane tokove projekta, a ne uzima u obzir vremensku
vrijednost novca. – Netočno

52. Realna poslovna imovina po pravilu se može prije vremena pretvoriti u novac bez znatnijeg
gubitka. – Netočno

53. Realnu imovinu karakterizira nelikvidnost i djeljivost. – Netočno

54. Relevantni novčani tok projekta određuje se kao novčani tok poduzeća s projektom minus
novčani tok poduzeća bez projekta, a predstavlja ga novčani tok nakon poreza. – Točno

55. Relevantnim novčanim tokom projekta označava se novčani tok nakon kamata i poreza, a
predstavlja razliku između novčanih primitaka i novčanih izdataka pojedinačnog investicijskog
projekta. – Netočno

56. Relevantnim novčanim tokom projekta označava se novčani tok nakon kamata i poreza, a
predstavlja razliku između novčanog toka poduzeća s projektom i novčanog toka poduzeća bez
projekta. – Netočno
57. Rezidualna vrijednost od pretpostavljene vrijednosti prodaje fiksne imovine nakon poreza
smanjuje razdoblje povrata investicijskog projekta. – Netočno

58. Senzitivna analiza ne može se provoditi korištenjem Monte Carlo simulacije. – Točno

59. Struktura kapitala strane podružnice opredijeljena je međunarodnom strukturom izvora

financiranja. – Netočno

60. Temeljna mjera ocjene individualne rizičnosti projekta je standardna devijacija. – T/N

61. Transakcijska izloženost valutnom riziku je izloženost bruto pozicije poduzeća koju ima u svojim
potraživanjima i obvezama denominiranim u stranoj valuti. – Netočno

62. Transakcijska izloženost valutnom riziku je izloženost neto pozicije poduzeća koju ima u svojim
potraživanjima i obvezama denominiranim u stranoj valuti. – Točno

63. Trošak kapitala treba prilagoditi riziku za donošenje odluke o zamjeni. – Točno

64. Troškovi istraživanja i razvoja uvijek su nataloženi troškovi, pa ih treba isključiti iz novčanog toka
projekta. – Netočno

65. Visina standardne devijacije prinosa na investicijske troškove nekog projekta nije funkcija njegove
kontribucije ukupnom riziku poduzeća. – ?

66. Vremenski raskorak između ulaganja i efekta ulaganja važan je za izbor oblika i metode
financiranja ulaganja i dinamičko upravljanje strukturom kapitala tvrtke. – Točno

67. Za analizu tržišnog rizika investicijskog projekta može se koristiti računovodstvena beta. – Točno

68. Za analizu tržišnog rizika investicijskog projekta može se koristiti beta tvrtke rizika sličnog riziku
projekta. – Netočno

69. Za razliku od financijskih investicija, ulaganja primarno u realnu imovinu koja poduzima poduzeće
češće se nazivaju investicijskim projektima. – Točno

II. NADOPUNJAVANJE

1. Ako uvođenje projekta smanjuje prodaju, to se naziva eksternalijama, pa novčani primici projekta
od prodaje u tom iznosu nisu inkrementalni novčani tok.

2. Analiza novčanih tokova projekta tehnikama izračunavanja vremenske vrijednosti novčanih tokova
uključuje međuovisnosti investiranja i financiranja, te rizika i profitabilnosti.

3. Budžetiranje kapitala predstavlja postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijama u

realnu poslovnu imovinu poduzeća, tj. dugoročnim investicijskim projektima.

4. Dvije osnovne tehnike izračunavanja bete investicijskog projekta su metoda potpune igre i metode
računovodstvene bete.

5. Dvije osnovne tehnike uključivanja relevantnog rizika u ocjenu projekta su ekvivalent sigurnosti i
riziku prilagođena diskontna stopa.
6. Eksternalijama se u budžetiranju kapitala označava međusobni utjecaj poduzeća i projekta na
novčane tokove, odnosno prijelaz novčanih tokova poduzeća na projekt, te povećanje novčanih
tokova poduzeća zbog projekta.

7. Ekvivalent sigurnosti je odnos rizičnog i nerizičnog novčanog toka, koji svodi rizične novčane
tokove na nerizične tako da se njime pomnože rizični novčani tokovi.

8. Financijska efikasnost ovisi o veličini i dinamici novčanih tokova i njihovoj vremenskoj vrijednosti.

9. Financijski vijek efektuiranja kraći je od ekonomskog jer uzima u obzir dinamiku svih novčanih
tokova, a ne samo onih od poslovanja projekta, te jer promatra različite vremenske vrijednosti tih
cjelokupnih novčanih tokova.

10. Financijsku efikasnost projekta mjerimo na konceptu sadašnje vrijednosti budućih novčanih
tokova neke imovine.

11. Inkrementalni novčani tokovi su novčani tokovi koji bi za poduzeće nastali prihvaćanjem
određenog investicijskog projekta, a izračunavaju se kao novčani tokovi poduzeća s projektom
minus novčani tokovi poduzeća bez projekta.

12. Inkrementalni trošak kapitala je prosječni ponderirani trošak kapitala za određene slojeve
(inkremente) povećanja strukture kapitala dioničkog društva.

13. Inkrementalni troškovi su oni troškovi koji nastaju zbog promjena u razini aktivnosti poduzeća.

14. Investicijski projekt je projekt dugoročnog ulaganja poduzeća u fiksnu imovinu i permanentnu
tekuću imovinu, tj. konkretizacija investicijskih ideja ili investicijska mogućnost poduzeća.

15. Investicijskim projektima označava se dugoročno ulaganje novca i drugih sredstava u fiksnu
imovinu i permanentnu tekuću imovinu radi ostvarivanja profita.

16. Investicijskim troškovima se financiraju ulaganja u fiksnu imovinu i povećanje neto obrtnog
kapitala.

17. Izloženost valutnom riziku može biti transakcijska, translacijska i ekonomska.

18. Kad bi se prema trošku kapitala diskontirali ekvivalentni godišnji izdaci u vijeku efektuiranja
projekta, rezultat bi predstavljao ...

19. Klasifikacija opcija sa stajališta budžetiranja kapitala je na opcije izravno vezane uz projekt i
druge strateške opcije.

20. Ključna razlika između čiste sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti leži u
pretpostavkama reinvestiranja novčanih tokova projekta, jer čista sadašnja vrijednost
pretpostavlja reinvestiranje novčanih tokova uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala, a
interna stopa profitabilnosti uz profitabilnost koja odgovara samoj internoj stopi profitabilnosti.

21. Kod određivanja vijeka efektuiranja s financijskog stajališta, uz stvaranje novčanih tokova treba
uzeti u obzir različite vremenske vrijednosti cjelokupnih novčanih tokova kao i čistu sadašnju
vrijednost.

22. Marginalni trošak kapitala je rastuća, a marginalna profitabilnost investicija padajuća funkcija
veličine investicija.
23. Metoda diferencije izjednačava čiste sadašnje vrijednosti različito rangiranih projekata, i to
projekata koji se razlikuju po veličini (mjerenoj investicijskim troškovima), vijeku efektuiranja te
veličini i dinamici novčanih tokova.

24. Metodom diferencije izračunava se diferencijska interna stopa profitabilnosti koja izjednačava
čiste sadašnje vrijednosti različito rangiranih projekata, i to projekata koji se razlikuju po veličini
(mjerenoj investicijskim troškovima), vijeku efektuiranja te veličini i dinamici novčanih tokova.

25. Modificirana interna stopa profitabilnosti nastoji otkloniti problem pretpostavke interne stope
profitabilnosti o reinvestiranju svih novčanih tokova upravo po toj internoj stopi profitabilnosti.

26. Modificirana interna stopa profitabilnosti predstavlja varijantu interne stope profitabilnosti u
koju je ugrađena implicitna pretpostavka čiste sadašnje vrijednosti da se reinvestiranje novčanih
tokova vrši uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala.

27. Mogući pristupi analizi novčanih tokova su analiza originalnih novčanih tokova i analiza
diskontiranih novčanih tokova.

28. Najčešća tehnika uključivanja relevantnog rizika u ocjenu projekta je riziku prilagođena diskontna
stopa.

29. Nataloženi troškovi su troškovi koji su već nastali, tj. koji već terete poslovanje poduzeća i
rezultiraju nekom ranijom obvezom poduzeća.

30. Nekonvencionalni novčani tokovi kod interne stope profitabilnosti rezultiraju višestrukim
internim stopama profitabilnosti.

31. Oportunitetnim troškovima u budžetiranju kapitala označavaju se troškovi vezani uz mogućnosti

alternativne upotrebe resursa kojima poduzeće raspolaže.

32. Postupak rješavanja problema višestrukih internih stopa profitabilnosti naziva se protegnuti
prinos.

33. Projekti različitog vijeka efektuiranja mogu se izjednačiti u jedinici vremena primjenom kriterija
anuiteta.

34. Protegnutim prinosom označava se postupak rješavanja problema višestrukih internih stopa
profitabilnosti. Tim se postupkom nekonvencionalni novčani tokovi projekta svode na
konvencionalne novčane tokove.

35. Razlika između troška novoemitirane glavnice i troška amortizacije je prosječni ponderirani
trošak kapitala.

36. Razlika između troška novoemitirane glavnice i troška zadržavanja zarada rezultat je troška
emisije.

37. Rezidualni novčani tok projekta malih poduzeća utvrđuje se kao diskontirana vrijednost
novčanog toka, pri čemu diskontnu stopu utvrđuje vlasnik (poduzetnik).

38. Specifičnost amortizacije međunarodnog projekta ogleda se u tome da amortizacija nije dio
redovnog novčanog toka, već se povlači povlačenjem kapitala iz strane podružnice.

39. Specifičnost budžetiranja kapitala za mala poduzeća ogleda se u rezidualnom novčanom toku
koji je umanjen za kamate i diskontnoj stopi koja odgovara trošku glavnice.

40. Strateške opcije još se nazivaju i stvarne opcije ili upravljačke opcije.
41. Strateške opcije predstavljaju mogućnosti menadžmenta da temeljem znanja i iskustava
stečenih u jednom projektu započnu sasvim nove projekte.

42. Strateške opcije predstavljaju opcije na buduće tokove akcije koje investicijski projekt osigurava
menadžmentu tvrtke.

43. Temeljni standard profitabilnosti poduzeća za određivanje diskontne stope u budžetiranju

kapitala je prosječni ponderirani trošak kapitala.

44. Tipični investicijski projekt na koji se primjenjuju temeljne metode financijskog odlučivanja je
point input – continuous output projekt.

45. Tipični novčani tok međunarodnog projekta predstavlja primitak dividendi koje matično dioničko
društvo povlači iz svog podređenog dioničkog društva.

46. Tradicionalno uključivanje stvarnih opcija u proces budžetiranja kapitala vrši se pomoću stabla
odlučivanja.

47. Tri tipične skupine novčanih tokova projekta su investicijski troškovi, tekući čisti novčani tokovi i
primici od rezidualne vrijednosti.

48. Trošak amortizacije kao izvora financiranja investicija je ponderirani prosječni trošak postojećeg
kapitala poduzeća.

49. U osnovi određivanja diskontne stope u procesu budžetiranja kapitala nalazi se ponderirani
prosječni trošak kapitala.

50. U slučaju različito rangiranih međusobno isključivih projekata istog vijeka efektuiranja primjenom
različitih metoda, odabire se projekt koji ima veću čistu sadašnju vrijednost.

51. U uvjetima atipičnog ponašanja rizika projekta kroz vrijeme uključivanja rizika u postupak
budžetiranja kapitala, trebalo bi koristiti ekvivalent sigurnosti.

52. Uvođenje opcije napuštanja projekta realnije iskazuje očekivanu čistu sadašnju vrijednost
projekta.

53. Varijanta kriterija anuiteta kod koje nisu važni novčani primici projekta naziva se metoda
ekvivalentnih godišnjih izdataka.

54. Višestruke interne stope profitabilnosti nastaju kod projekata s nekonvencionalnim novčanim
tokom, što znači da se projekt iskorištava i nakon što odbacuje negativne novčane tokove.

III. PITALICE S JEDNIM TOČNIM ODGOVOROM

1. Čista sadašnja vrijednost je konveksna funkcija veličine diskontne stope.

a) točno

b) netočno
c) netočno za novčane tokove zamjene

d) točno za konvencionalne novčane tokove

2. Čisti novčani tok investicijskog projekta predstavlja :

a) derivaciju računovodstvenih zarada nakon poreza

b) razliku svih godišnjih novčanih primitaka i novčanih izdataka

c) zarade prije poreza i amortizaciju

d) primitke od očekivane prodaje umanjene za poslovne troškove

3. Dinamičko sagledavanje rizika projekta provodi se :

a) analizom scenarija

b) senzitivnom analizom

c) analizom stabla odlučivanja

d) Monte Carlo simulacijom

4. Diskontnu stopu za primjenu u budžetiranju kapitala treba odrediti prema trošku kapitala i prema :

a) individualnoj rizičnosti projekta

b) tržišnoj rizičnosti projekta

c) vijeku efektuiranja projekta

d) rizičnosti dionica poduzeća nakon prihvaćanja projekta

5. Donja granica opcije čekanja određena je eliminacijom nepotrebnih varijabilnih troškova.

a) točno

b) netočno

c) točno pod uvjetom nastavka poslovanja

d) točno pod uvjetom prestanka poslovanja

6. Individualna rizičnost projekta odgovara :

a) relevantnom riziku za poduzeće

b) ?
c) ?

d) ?

7. Izjednačavanje čiste sadašnje vrijednosti različito rangiranih projekata obavlja se primjenom :

a) metode diferencije

b) metode modificirane interne stope profitabilnosti

c) anuitetske metode

d) metode stabla odlučivanja

8. izjednačavanje novčanih tokova projekta u jedinici vremena obavlja se primjenom :

a) kriterija anuiteta

b) ?

c) ?

d) ?

9. Kod malih poduzeća, kao diskontna stopa može se uzeti zahtijevani prinos vlasnika, i to zbog :

a) jednostavnosti

b) nepostojanja problema agenta

c) slabe dokumentiranosti

d) visoke rizičnosti poslovanja

10. Korištenjem amortizacije za smanjenje dobiti :

a) smanjuju se i dobit i novčani tok

b) smanjuje se dobit i povećava novčani tok

c) povećava se dobit i smanjuje novčani tok

d) povećavaju se i dobit i novčani tok

11. Kriterij razdoblja povrata je :

a) temeljna metoda financijskog odlučivanja

b) najjednostavnija metoda financijskog odlučivanja

c) najmanje korištena metoda financijskog odlučivanja

d) varijanta metode čiste sadašnje vrijednosti

12. Monte Carlo simulacija je :

a) varijanta analize scenarija

b) ?

c) ?

d) ?

13. Novčani tok od rezidualne vrijednosti fiksne imovine nakon poreza :

a) manji je od prodajne vrijednosti

b) isti je kao prodajna vrijednost

c) veći je od prodajne vrijednosti

d) može biti veći, jednak ili manji od prodajne vrijednosti

14. Od navedenih kriterija financijskog odlučivanja, u računskom postupku trošak kapitala ne koristi :

a) interna stopa profitabilnosti

b) čista sadašnja vrijednost

c) kriterij anuiteta

d) diskontirano razdoblje povrata

15. Prijelaz od analize rizika ka upravljanju rizikom predstavlja :

a) analiza stabla odlučivanja

b) ?

c) ?

d) ?

16. Projekt koji ima veću čistu sadašnju vrijednost od drugog projekta imat će i viši indeks
profitabilnosti.

a) točno

b) netočno

c) netočno za različite investicijske troškove

d) točno za konvencionalne novčane tokove

17. Prosječni ponderirani trošak kapitala izračunava se prema :

a) ciljanoj strukturi kapitala

b) optimalnoj strukturi kapitala

c) postojećoj strukturi kapitala

d) strukturi kapitala koja će se formirati u slučaju prihvaćanja projekta

18. Prosječni ponderirani trošak kapitala je diskontna stopa :

a) koja odgovara rizičnosti poduzeća prije prihvaćanja projekta

b) ?

c) ?

d) ?

19. Slabost analize osjetljivosti kao metode ocjene individualne rizičnosti projekta ogleda se u tome
što :

a) ne uzima u obzir vjerojatnosti nastupanja rezultata

b) ne uzima u obzir različite rezultate projekata

c) ne omogućava primjenu kompjuterske simulacije

d) ne promatra pojedinačne čimbenike formiranja novčanih tokova

20. Stvarna čista sadašnja vrijednost je :

a) konvencionalna čista sadašnja vrijednost uvećana za vrijednost strateških opcija

b) konvencionalna čista sadašnja vrijednost utvrđena stablom odlučivanja

c) konvencionalna čista sadašnja vrijednost umanjena za vrijednost opcije napuštanja

d) konvencionalna čista sadašnja vrijednost korigirana za relevantnu rizičnost projekta

21. Tekući čisti novčani tok predstavljan je :

a) zaradama nakon kamata i poreza uvećanim za amortizaciju

b) ?

c) ?
d) ?

22. Temeljni novčani tokovi projekta međunarodnog budžetiranja kapitala su :

a) tantijeme

b) kamate

c) dividende

d) najamnine

23. Uvođenje opcije napuštanja projekta :

a) smanjuje čistu sadašnju vrijednost projekta

b) realnije iskazuje čistu sadašnju vrijednost projekta

c) povećava rizičnost projekta

d) smanjuje rezidualnu vrijednost projekta

24. Vijek efektuiranja s financijskog stajališta :

a) isti je kao ekonomski vijek

b) razlikuje se od ekonomskog vijeka

c) dulji je od ekonomskog vijeka

d) nema nikakve dodirne točke s ekonomskim vijekom

25. Za sigurne odluke poduzeća o oblicima financiranja umjesto prosječnog troška kapitala koristi se :

a) trošak glavnice

b) trošak postojećeg duga prije poreza

c) trošak novoemitiranog duga prije poreza

d) nerizična kamatna stopa

26. Zaokružite netočnu tvrdnju :

a) simulacija je varijanta analize scenarija

b) simulacija je varijanta analize osjetljivosti

c) analiza osjetljivosti se može provoditi i temeljem simulacije

d) simulacija rezultira suženijom distribucijom vjerojatnosti od analize scenarija

27. Zaokružite netočnu tvrdnju. Temeljne komponente rizika projekta su :

a) individualna rizičnost projekta

b) rizičnost projekta za poduzeće

c) relevantna rizičnost za društvo u cjelini

d) tržišna rizičnost projekta

28. Zbog rizičnosti budućnosti malih poduzeća, pogodan kriterij budžetiranja kapitala je :

a) originalno razdoblje povrata

b) diskontirano razdoblje povrata

c) modificirana interna stopa profitabilnosti

d) sadašnja vrijednost oportunitetnih troškova

IV. PITALICE S VIŠE TOČNIH ODGOVORA

1. Ako projekt ima pozitivnu čistu sadašnju vrijednost :

a) diskontirano razdoblje povrata kraće je od vijeka efektuiranja

b) indeks profitabilnosti jednak je 1

c) originalno razdoblje povrata kraće je od zadanog

d) interna stopa profitabilnosti veća je od troška kapitala

2. Amortizacija kao izvor kapitala za investiranje :

a) nema trošak kapitala

b) ima trošak kapitala koji odgovara trošku duga

c) ima trošak kapitala koji odgovara trošku glavnice

d) ima trošak kapitala koji odgovara jednostavnoj sredini troška duga i troška glavnice

3. Analiza osjetljivosti :

a) analizira utjecaj promjena temeljnih parametara na formiranje čiste sadašnje vrijednosti

b) analizira distribuciju vjerojatnosti čiste sadašnje vrijednosti projekta

c) ne provodi se kao analiza promjena do prijelomne točke

d) nije prava metoda mjerenja rizika

4. Analiza stabla odlučivanja :

a) je metoda analize rizika projekta

b) dinamizira analizu rizika projekta

c) predstavlja prijelaz od analize rizika k upravljanju rizikom

d) ne koristi se u analizi rizika projekta

5. Čista sadašnja vrijednost je veća što je :

a) dulje razdoblje efektuiranja

b) kraće razdoblje investiranja

c) manji investicijski trošak

d) ?

6. Diskontna stopa koja se koristi u budžetiranju kapitala ovisi o :

a) trošku kapitala

b) individualnoj rizičnosti projekta

c) rizičnosti dionica poduzeća nakon prihvaćanja projekta

d) ?

7. Dobre strane originalnog razdoblja povrata su :

a) jednostavnost

b) ukupna profitabilnost

c) objektivnost jer se ne koristi trošak kapitala

d) forsiranje likvidnosti projekata

8. Dvije osnovne tehnike uključivanja relevantnog rizika u ocjenu projekta su :

a) riziku prilagođena diskontna stopa

b) ekvivalent sigurnosti
c) ?

d) ?

9. Indeks profitabilnosti : nema točnog odgovora

a) je dopuna kriterija interne stope profitabilnosti

b) favorizira kapitalno intenzivne projekte

c) ne može se izravno izračunati za nekonvencionalne novčane tokove

d) je specifični kriterij financijskog odlučivanja

10. Inicijalni izdatak je :

a) novčani izdatak u visini nominalne vrijednosti postojećeg duga i premije opoziva

b) ?

c) ?

d) ?

11. Inkrementalni novčani tok :

a) nisu nataloženi troškovi projekta

b) jesu oportunitetni troškovi projekta

c) ?

d) ?

12. Interna stopa profitabilnosti je :

a) temeljna metoda financijskog odlučivanja

b) složenijeg računskog postupka od metode čiste sadašnje vrijednosti

c) ?

d) ?

13. Investicijski se projekti u budžetiranju kapitala razmatraju :

a) neovisno o financiranju investicija

b) ovisno o financiranju investicija

c) neovisno o riziku
d) ovisno o riziku

14. Interna stopa profitabilnosti je :

a) temeljna metoda financijskog odlučivanja

b) za projekt ono što je prinos do dospijeća za obveznicu

c) složenijeg računskog postupka od metoda čiste sadašnje vrijednosti

d) diskontna stopa uz koju projekt ima indeks profitabilnosti

15. Izloženost valutnom riziku može biti :

a) transakcijska

b) tranzicijska

c) translacijska

d) transnacionalna

16. Izravni pristup prognozi permanentne tekuće imovine karakterizira :

a) upotreba koeficijenta obrtaja

b) suprotstavljanje prihoda od prodaje i troškova držanja zaliha

c) utvrđivanje optimalne zone zaliha

d) upravljanje pomoću izuzeća

17. Kriterij razdoblja povrata je :

a) temeljna metoda financijskog odlučivanja

b) najjednostavnija metoda financijskog odlučivanja

c) dodatna metoda financijskog odlučivanja

d) varijanta čiste sadašnje vrijednosti

18. Metoda ekvivalentnih godišnjih izdataka :

a) pogodna je za analizu profitabilnih projekata u nove pogone

b) varijanta je anuitetske metode

c) pogodna je za analizu projekata javnog karaktera

d) primjenjuje se za izbor između različitih aktivnosti koje donose iste novčane primitke
19. Oportunitetni troškova :

a) vezani su uz korištenje postojeće imovine u projektu

b) relevantni su novčani tokovi

c) uključuju se u novčane tokove projekta nakon poreza

d) ne nastaju kao eksterni učinci između projekta i poduzeća

20. Poduzeće koje povećava iznos amortizacije na teret oporezive dobiti :

a) ?

b) ?

c) smanjuje dobit i povećava novčani tok

d) ?

21. Ponderirani prosječni trošak kapitala je :

a) diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budžetiranja kapitala

b) prosječni prinos koji od poduzeća zahtijevaju investitori

c) profitabilnost koja zadržava postojeću cijenu dionica

d) minimalno prihvatljiv prinos na investicije poduzeća

22. Primjena ubrzane amortizacije ograničena je :

a) raspoloživom dobiti

b) ekonomskim vijekom fiksne imovine

c) korištenjem vremenske amortizacije

d) oportunitetima investiranja rezerviranog kroz ubrzanu amortizaciju

23. Problem rangiranja projekata nastaje zbog :

a) razlike u veličini projekata

b) razlike u vremenu trajanja

c) razlike veličine i dinamike novčanih tokova

d) kombinacije navedenih razlika

24. Projekt s nultom čistom sadašnjom vrijednošću je onaj koji :

a) samo pokriva investicijske troškove

b) donosi minimalni zahtijevani prinos za investitore poduzeća

c) neće povećati bogatstvo dioničara

d) će imati indeks profitabilnosti jednak 1

25. Razdoblje povrata i prosječna godišnja profitabilnost povezani su :

a) inverzno

b) upravno

c) samo za konvencionalne novčane tokove

d) kod nekonvencionalnih novčanih tokova

26. Scenario analiza :

a) oslanja se na ograničen broj scenarija

b) može se vršiti pomoću računala

c) ?

d) ?

27. Simulacija :

a) je varijanta scenario analize

b) rezultira složenijom distribucijom vjerojatnosti od scenario analize

c) se može koristiti za provođenje analize osjetljivosti

d) je varijanta analize osjetljivosti

28. Specifičnost novčanih tokova zamjene ogleda se u :

a) korištenju novčanih tokova prije poreza

b) suprotstavljanju dviju struja novčanih tokova

c) uključivanju kamata u novčane tokove

d) izjednačavanju vremena efektuiranja stare i nove opreme

29. Temeljne komponente rizika projekta su :

a) individualna rizičnost

b) relevantna rizičnost za poduzeće

c) relevantna rizičnost za portfolio investitora

d) ?

30. Važnost budžetiranja kapitala ogleda se u :

a) dugoročnom usmjeravanju poslovanja

b) velikoj vrijednosti projekata

c) predviđanju buduće prodaje

d) određivanju najpovoljnijeg vremena kapitalnih ulaganja

31. Višestruke interne stope profitabilnosti :

a) javljaju se kod projekata s nekonvencionalnim novčanim tokovima

b) nikad se ne javljaju kod projekata s konvencionalnim novčanim tokovima

c) rješavaju se protegnutim prinosom

d) ne mogu se pojaviti

32. Zaokruži ispravno :

a) opcija napuštanja predstavlja oblik call opcije

b) opcija napuštanja predstavlja oblik put opcije

c) opcija čekanja predstavlja oblik call opcije

d) opcija čekanja predstavlja oblik put opcije

33. Zaštita transakcijske izloženosti može se provoditi :

a) operacijama na tržištu novca

b) trgovanjem na terminskim tržištima

c) opcijama i ročnicama na stranu valutu

d) ?