1.

PREDNOSTI I NEDOSTACI DRUŠTVA JEDNOG LICA

PREDNOSTI:
- Jednostavnost
- Niski troškovi osnivanja i održavanja
- Brzo osnivanje
- Jedan porezni bilans kao izvještaj fizičke osobe

NEDOSTACI:

- Neograničena odgovornost
- Teško je pribaviti dodatne izvore finansiranja
- Poteškoće kod prenosa vlasništva
- Prevelik osobni uticaj na upravljanje

2. ORTAČKO DRUŠTVO – forma kompanije koja ima dva ili više vlasnika.
ORTAČKO DRUŠTVO OPŠTEG TIPA – svi ortaci nose neograničenu odgovornost i odgovorni su
za sve obaveze ortačkog društva.
ORTAČKO DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU – ortaci sa ograničenom
odgovornošću do iznosa njihovog uloga u kapitalu (samo ulagači)
PREDNOSTI:
- Može biti jednostavno
- Niski troškovi osnivanja
- Relativno brzo osnivanje
- Ograničena odgovornost za ograničene ortake

NEDOSTACI:

- Neograničena odgovornost za generalnog ortaka

- Teško je pribaviti dodatni kapital, ali ipak lakše nego za društvo jednog lica
- Poteškoće kod prenosa vlasništva.

3. KORPORACIJA – forma kompanije koja je zakonski odvojena od svojih vlasnika.

PREDNOSTI:
- Ograničena odgovornost
- Jednostavan proces vlasništva
- Neograničeni životni vijek
- Lakše je pribaviti veće iznose kapitala

NEDOSTACI:

- Duplo oporezivanje
- Teže je za osnovati
- Skuplje za osnovati i održavati.

4. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU – forma kompanije koja svojim vlasnicima

nudi ograničenu ličnu odgovornost korporativnog stila, sa ostalim osobinama sličnim
ortačkom društvu.
PREDNOSTI:
- Ograničena odgovornost
- Eliminiše duplo oporezivanje
- Nema ograničenja u pogledu broja i vrste vlasnika
 - Lakše je pribaviti dodatni kapital.

NEDOSTACI:

- Ograničeni životni vijek

- Poteškoće sa prenosom vlasništva.

5. Porezi mogu biti: na promet, na dodanu vrijednost, na dobit i na dobit od finansijskih

efekata.
Neporeska plaćanja i ograničenja: carine, kvote, takse, doprinosi, penzijske šeme.

6. Gotovinska dividenda predstavlja gotovinsku podjelu zarade dioničarima i nije rashod koji
umanjuje poresku osnovicu. Trošak duga poslije oporezivanja je:
(rashod na ime kamate)*(1 – poreska stopa)
7. Finansijska tržišta čine institucija i procedure potrebne za spajanje kupaca i prodavaca
finansijskih instrumenata. CILJ finansijskih tržišta jeste da se izvrši efikasna alokacija štednje
krajnim korisnicima.
8. Utrživost jeste sposobnost prodaje značajnog obima vrijednosnih papira u kratkom
vremenskom periodu bez značajnijih genovnih ustupaka.
9. Inflacija je rast u prosječnom nivou cijena proizvoda i usluga. Što su veća inflatorna
očekivanja, veći je i očekivani prinos.
10. Finansijski menadžment tiče se pribavljanja, investiranja i upravljanja sredstvima pri čemu se
na umu ima neki sveukupni cilj.
11. Odluka o investiranju se sastoji od tri ključna pitanja:
- Koja je optimalna veličina firme?
- Koja specifična sredstva treba pribaviti?
- Koja sredstva treba reducirati ili eliminisati?
12. Odluka o finansiranju! Utvrditi kako će sredstva biti finansirana:
- Koji je način finansiranja najbolji?
- Koji je najbolji miks sredstava finansiranja?
- Koja je politika dividendi najbolja?
- Kako će se finansijska sredstva fizički pribaviti?
13. Nedostatak maksimizacije bogatstva dioničara :
- Jednostavan i pojednostavljen pogled
- Šta kada finansijsko tržište ne radi?
- Odg: promjena paradigme = ravnoteža među interesima ''stakeholdera''
14. Agent je lice koje je ovlastilo drugo lice, odnosno principal, da djeluje u njegovo ime.
15. Teorija posredovanja je dio ekonomije koji je vezan za ponašanje nalogodavca i njihovih
agenata.
16. Agencijski problemi su: informacijska asimetrija, troškovi nadzora, agencijski troškovi i
agencijski problemi kod MNC.
17. Vrste kamata su: obična i složena.
Obična kamata je kamata plaćena na prvobitni iznos ili na pozajmljenu glavnicu.
Složena kamata je kamata plaćena na bilo koju prethodno zarađenu kamatu, kao i na
pozajmljenu glavnicu.
18. Buduća vrijednost je vrijednost sadašnjeg iznosa novca u neko buduće vrijeme, ili serije
plaćanja, procijenjeno po datoj kamatnoj stopi. FV=Po*(1+i)n
19. Sadašnja vrijednost jednog uloga Pvo=FV/(1+i)2
20. Anuitet predstavlja seriju jednakih uplata (ili isplata) koje se dešavaju tokom određenog
broja perioda u jednakim razmacima. Primjeri anuiteta: studentski zajmovi, auto krediti,
premije osiguranja, hipoteke, penzijske štednje.
21. Povrat je prihod primljen od ulaganja plus sve promjene u tržišnoj cijeni, obično izražen kao
Dt +( P t−Pt −1)
procenat početne tržišne cijene ulaganja. R=
Pt−1
22. Rizik je mogućnost da stvarni rezultat odstupi od očekivanog.
23. Standardna devijacija je statistička mjera odstupanja distribucije oko njene sredine.
24. Ekvivalent sigurnosti je iznos gotovine koji bi neko za sigurnost zahtijevao u određenom
trenutku koji bi ga učinio indiferentnim – između sigurnog iznosa i očekivanog iznosa uz rizik
u istom vremenskom trenutku.
25. Koeficijent koleracije je standardna statistička mjera linearnog odnosa između dvije
promjenljive.
26. Sistemski rizik predstavlja promjenljivost povrata na dionice i portfolio koje je povezana sa
promjenama povrata na tržištu kao cjelini.
27. Nesistemski rizik predstavlja promjenljivost povrata na dionice ili portfolija koja se ne može
objasniti opštim tržišnim kretanjima.
28. CAPM je model kojim se opisuje odnos između rizika i očekivanih povrata. Pretpostavke
modela su:
- Tržišta kapitala su efikasna
- Homogena očekivanja ulagača za dati vremenski period
- Bezrizični povrat na sredstva je siguran
- Market portfolio sadrži samo sistemski rizik.
29. Beta portfolija je jednostavno ponderisani prosjek koeficijenata beta za pojedinačne dionice
unutar portfolija.
30. Amortizacija predstavlja sistematsko raspoređivanje troška kapitalnog sredstva tokom
perioda vremena za svrhe finansijskog izvještavanja, poreske svrhe ili za oboje.
Amortizacijska osnovica = trošak sredstva + kapitalizirani izdaci.
31. Za procjenu projekta potrebno je: period povrata, interna stopa povrata, neto sadašnja
vrijednost i indeks profitabilnosti.
32. PREDNOSTI METODE PBP:
- Jednostavna za koristiti i razumjeti
- Može se koristiti za mjerenje likvidnosti

SLABOSTI:

- Ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca

- Ne razmatra tokove gotovine preko perioda povrata
- Period razgraničenja je subjektivan.
33. Interna stopa povrata (IRR) – je diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost
budućih neto tokova gotovine investicionog projekta sa vrijednošću inicijalnog ulaganja u
projekat.
PREDNOSTI:
- Uzima u obzir vremensku vrijednost novca
- Uzima u obzir sve tokove gotovine
- Prisutno manje subjektivnosti

SLABOSTI:
 - Pretpostavlja da su svi gotovinski tokovi reinvestirani po stopi IRR
- Poteškoće sa rangiranjem projekata i sa višestrukim IRR.
34. Neto sadašnja vrijednost je sadašnja vrijednost neto gotovinskih tokova investicionog
projekta umanjena za iznos inicijalnog ulaganja u projekt.
PREDNOSTI:
- Pretpostavlja se da se gotovinski tokovi reinvestiraju po graničnoj stopi povrata.
- Uzima u obzir vremensku vrijednost novca
- Uzima u obzir sve gotovinske tokove

NEDOSTACI:

- Ne uključuje upravljačke opcije u projekat

35. Indeks profitabilnosti je odnos sadašnje vrijednosti budućih neto gotovinskih tokova
projekata i inicijalnog ulaganja u projekat.
PREDNOSTI:
- Pretpostavlj se da se gotovinski tokovi reinvestiraju po graničnoj stopi povrata
- Uzima u obzir vvn
- Uzima u obzir gotovinske tokove
- Omogućuje poređenje projekata različitih obima

SLABOSTI:

- Ne uključuje upravljačke opcije u projekat

- Daje samo relativnu profitabilnost
- Potencijalni problemi sa rangiranjem
36. Trošak kapitala je zahtjevana stopa prinosa na različite vrste finansiranja. Ukupni trošak
kapitala je ponderisani prosjek zahtjevanih pojedinačnih stopa prinosa.
37. Cijena duga je zahtijevana stopa prinosa na ulaganje zajmodavaca kompanije.
38. Cijena prioritetnih dionica je zahtijevana stopa prinosa na ulaganje dioničara u prioritetne
dionice kompanije.
39. Cijena vlasničkog kapitala je diskontna stopa koja izjednačava sa zahtjevanom sadašnju
vrijednost svih budućih očekivanih dividendi sa tekućom tržišnom cijenom dionice.
40. Trošak vlasničkog kapitala predstavlja zbir troška duga prije oporezivanja i premije na rizik u
očekivanom prinosu na obične dionice iznad duga. On se izjednačava sa zahtijevanom
stopom prinosa tržišnoj ravnoteži. Odnos rizik-prinos je objašnjen linijom tržišta vrijednosnih
papira.