ZIPS UDK 34:657

Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH časopis se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

PRIRUČNIK
u ovom broju
CARINE I
CARINSKI PROPISI

ZIPS
Izdava~
”Privredna {tampa” d.o.o. Sarajevo
Direktor
Almir ALISPAHI]
Urednik izdanja
Almir ALISPAHI]
Ure|uje redakcijski kolegij:
Amra GOGALIJA, Selma D@INI]
i Senida AVDIBEGOVI]
Lektor Vildana VRABAC
Stalni saradnici:
mr. Neven AK[AMIJA,
dr. Dinka ANTI], Fuad BALTA,
mr. sci. Ranko BATINI]
dr. Muhamed CIMIROTI],
Admir ]EBI],
prof. dr. Jasminka
GRADA[^EVI] - SIJER^I],
Medina DUDO,
mr. \emaludin MUTAP^I],
D`avida HAD@I], Mehmed HAD@I],
Mensur HAD@IMUSI],
Ernis IMAMOVI], Esma JAHI],
Dragoljub KOVIN^I],
prof. dr. Meliha POVLAKI],
prof. dr. Du{ko MEDI],
dr. Senad MULABDI],
prof. dr. Milan BLAGOJEVI],
dr. sc. Jozo PILJI], Dejan RAKI],
Dejan RADI], Dragana RIBI],
Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],
akademik prof. dr. Miodrag N.
SIMOVI],
mr. sc. Kenan SPAHI],
Ismet VELI] i Stana VIDOVI]
DTP ”Privredna {tampa”
Adresa Redakcije:
D`emala Bijedi}a 185 Sarajevo
E-mail:
zips@privrednastampa.biz
http: www.privrednastampa.biz
Telefoni/faks:
Redakcija: 461-023 i 460-748
Slu`ba pretplate: 542-700/faks
Godi{nja pretplata 500 KM -
u cijenu je ura~unat PDV
Uplate vr{iti na
”Privredna {tampa”
d.o.o. Sarajevo
na na{e transakcione
ra~une kod banaka:
INTESA SANPAOLO BANKA
Bosna i Hercegovina
154001-1100299682
SPARKASSE BANK Sarajevo
199-049-00050907-04
ZiraatBank BH d.d.
186-121-03100504-24
UniCredit Bank Sarajevo
3389002208688749
IBAN: BA393389002208688749
SWIFT - UNCRBA22
Op}inski sud Sarajevo
Mati~ni broj subjekta
65-01-0958-12
Identifikacioni broj
4200088140005
Identifikacioni broj PDV
200088140005
[tampa:
FERAL Printing & Trading
SADRŽAJ ZIPS-a broj 1439, JUNI 2021. GODINE
POREZI
Specifičnosti kod izbjegavanja dvostrukog oporezivanja....................................................6
y Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
Oporezivanje dohotka freelancera u Brčko Distriktu BiH..................................................... 13
y Piše: mr. Akif PEZEROVIĆ
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Praktična primjena finansijskog upravljanja i kontrole
sa osvrtom na rizike i procese......................................................................................................... 19
y Piše: dr Mirna PAJEVIĆ - ROŽAJAC
REVIZIJA
Koncept kontrole kvaliteta revizije i uloga nedležnog (odgovornog) revizora............ 33
y Piše: Dragoljub KOVINČIĆ, viši revizor u Uredu za reviziju institucija BiH
EU PROJEKCIJE
Nova industrijska strategija za Evropu........................................................................................ 38
y Piše: Samira SULEJMANOVIĆ
CARINE I CARINSKI PROPISI
Povrat izvezene robe.......................................................................................................................... 44
y Piše: Frano DOGAN
JAVNE NABAVKE
Vrste pojašnjenja kroz Zakon o javnim nabavkama
sa osvrtom na dostavljene reference u ponudi........................................................................ 49
y Piše: mr iur. Mirel MUJKANOVIĆ
NAKNADA [TETE
Rješavanje interlokalnog sukoba zakona kod
vanugovorne naknade štete u Bosni i Hercegovini................................................................ 55
y Piše: dr sc. Adis POLJIĆ, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku
PARNI^NI POSTUPAK
Zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade troškova parničnog postupka................ 63
y Piše: dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću
UPRAVNI POSTUPAK
Primjena Zakona o upravnom postupku na primjeru MVTEO........................................... 70
y Piše: Samir SABLJICA
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Aktuelne izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju................ 79
y Piše: mr. sci. Kenan SPAHIĆ
ISKUSTVA DRUGIH
Izdavanje dozvola za boravak i rad za državljane trećih zemalja prema
odredbama novog Zakona o strancima u R Hrvatskoj.......................................................... 84
y Piše: Alan VAJDA, mag. iur.
AKTUELNA PRAKSA SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
STVARNO PRAVO
Građenje na tuđem zemljištu i pravo na naknadu.................................................................. 91
Pravo služnosti preko više poslužnih nekretnina.................................................................... 92
RADNI ODNOSI
Odgovornost osnivača ustanove................................................................................................... 93
Otpremnina kod sporazuma o prestanku ugovora o radu.................................................. 94
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Pravo na starosnu penziju po novom Zakonu o PIO.............................................................. 94
Razlika između penzijskog staža i staža osiguranja................................................................ 95
NEZAPOSLENE OSOBE
Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine
penzijskog staža do sticanja uslova za starosnu penziju u slučaju
promjene uslova za sticanje prava na penziju.......................................................................... 97
POREZI
Utvrđivanje kapitalne dobiti........................................................................................................... 97
UPRAVNI POSTUPAK
Povreda pravila postupka - razriješenje dužnosti izabranog ili imenovanog lica ....... 100
PARNIČNI POSTUPAK
Pravna valjanost rješenja o imenovanju privremenih školskih odbora........................... 102
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE............................................103
PITANJA I ODGOVORI..............................................................................................107
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA........................................................................145
SPECIJALNA IZDANJA “PRIVREDNE ŠTAMPE”

GRA\ANSKO I PRIVREDNO KOMENTAR ZAKONA

PRAVO U PRAKSI SUDOVA U BiH O PARNIČNOM POSTUPKU
(AKTUELNA SUDSKA - drugo izmijenjeno i
PRAKSA 2013-2016) dopunjeno izdanje -
Haso Tajić prof. dr. sc. Jozo Čizmić
Almir Alispahić CIJENA 159,00 KM
Cijena: 109,00 KM

GRA\ANSKO I PRIVREDNO KOMENTAR ZAKONA O

PRAVO U PRAKSI SUDOVA U BiH VANPARNIČNOM
(AKTUELNA SUDSKA POSTUPKU U FBiH
PRAKSA 2009-2012) prof. dr. sc. Jozo Čizmić i
Prof. dr. Milan Blagojević Haso Tajić
Haso Tajić CIJENA 92,00 KM
Cijena: 129,00 KM

KOMENTAR (NOVOG) PRAKTIKUM ZA

ZAKONA O PENZIJSKOM I PARNIČNI POSTUPAK
INVALIDSKOM OSIGURANJU - Novelirani Zakon o
FEDERACIJE BOSNE I parničnom postupku-
HERCEGOVINE dr. sci. Muhamed Cimirotić,
Mr. sc. Kenan Spahić sudija Kantonalnog suda u Bihaću
CIJENA 98,00 KM Haso Tajić
CIJENA 139,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM ODŠTETNO PRAVO I

PRAVIMA FEDERACIJE PRAVO OSIGURANJA
BOSNE I HERCEGOVINE U SUDSKOJ PRAKSI
prof. dr. Ilija Babić, Milan Blagojević,
prof. dr. Duško Medić, Hajrudin Hajdarević,
prof. dr. Enes Hašić, Haso Tajić i Dragan Pilipović
prof. dr. Meliha Povlakić, CIJENA 165,00 KM
doc. dr. Larisa Velić
CIJENA 175,00 KM

Komentar NAKNADA MATERIJALNE

Zakona o radu ŠTETE U PRAKSI
prof. dr. Jasminka prof. dr Duško Medić
Gradaščević – Sijerčić Haso Tajić
CIJENA 135,00 KM CIJENA 64,00 KM

PRAKTIKUM ZA STVARNA PRAVA ME\UNARODNO

Priručnik za praktičnu primjenu PRIVATNO PRAVO I
Zakona o stvarnim pravima FBiH – OPĆI DIO –
prof. dr. Enes Hašić, doc. dr. Larisa Velić, Prof. dr. Zlatan Meškić
Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda Prof. dr. Slavko \orđević
FBiH, Ismet Velić, advokat, i Haso Tajić CIJENA 39,00 KM
CIJENA 150,00 KM

U CIJENE JE URAČUNAT PDV

SPECIJALNA IZDANJA “PRIVREDNE ŠTAMPE”

KOMENTAR ZAKONÂ O NELOJALNA KONKURENCIJA I

UPRAVNIM SPOROVIMA PRAVO INTELEKTUALNOG
- Republike Srpske - VLASNIŠTVA
Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Zlatović
- Federacije Bosne i Hercegovine CIJENA 75,00 KM
- Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
Strahinja M. Ćurković
CIJENA 78,00 KM (ćirilica)

UPRAVNI SPOR PRIRUČNIK ZA PRAKTIČNU

U PRAKSI PRIMJENU ZAKONA O JAVNIM
prof. dr. Milan Blagojević i NABAVKAMA BIH
Haso Tajić Tarik Rahić – Fuad Kozadra –
CIJENA 98,00 KM Mensur Hadžimusić
CIJENA 69,00 KM

NOTAR, NEKRETNINE I PRIRUČNIK O PLATNIM

PRIVREDNA DRUŠTVA TRANSAKCIJAMA U
dr. Predrag Baroš, advokat BOSNI I HERCEGOVINI
CIJENA 50,00 KM (Unutrašnji platni promet - finansijsko
poslovanje – mjenično poslovanje)
Fuad Balta, dipl. ecc. i
Jasenko Hadžiahmetović, dipl. ecc.
CIJENA 79,00 KM

ZASTUPANJE U KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM

PARNIČNOM POSTUPKU
Prof. dr. Jozo Čizmić
Doc. dr. Alena Huseinbegović
CIJENA 65,00 KM
PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE
prof. dr. Ilija Babić
prof. dr. Duško Medić
prof. dr. Enes Hašić
prof. dr. Meliha Povlakić
doc. dr. Larisa Velić
CIJENA 165,00 KM

TROŠKOVI PARNIČNOG ZBIRKA SUDSKIH ODLUKA IZ

POSTUPKA I VRIJEDNOST
PREDMETA SPORA
– sa sudskom praksom –
dr. sci. Adis Poljić
CIJENA 79,00 KM
KRIVIČNOPRAVNE MATERIJE
(KNJIGA TREĆA)
Prof. dr. Miodrag N. Simović,
Prof. dr. Miloš Babić i
Prof. dr. Vladimir M. Simović
CIJENA 149,00 KM

AUTORSKO PRAVO I PRAVO PRIRUČNIK O SADRŽAJU I

INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA NAČINU IZRADE ZAKONA I
- SUDSKA PRAKSA - DRUGIH PROPISA U
Haso Tajić FEDERACIJI BOSNE
CIJENA 99,00 KM I HERCEGOVINE
Milenko Lepušina, dipl. pravnik
CIJENA 64,00 KM

5
U CIJENE JE URAČUNAT PDV
 POREZI

Specifičnosti kod izbjegavanja

dvostrukog oporezivanja
Dvostruko oporezivanje nastaje kada se na isto oporezivo dobro više puta plati porez, a može biti pravno
ili ekonomsko. Ovo oporezivanje je pravno ako je isto lice oporezovano dva puta za istu dobit/ dohodak i
kapital/imovinu u najmanje dvije države (ili dva entiteta iste države). Dvostruko pravno oporezivanje pred-
stavlja pojavu u kojoj se porezni obveznik u vezi sa istim objektom oporezivanja oporezuje istim (ili sličnim
porezom) i oporezuje se za isti period od strane više poreznih vlasti koje su istog ranga. Ekonomsko dvo-
struko oporezivanje nastaje kad je propisano da neka firma/preduzeće/društvo treba platiti porez na svoju
dobit, a i njegovi dioničari dodatno trebaju platiti porez na dividendu isplaćenu iz već oporezovane dobiti

y Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.

U
Bosni i Hercegovini je, očigledno prisutno
dvostruko oporezivanje... Uprava za indi-
rektno oporezivanje BiH zauzela je stav da
se oporezivim  prometom usluga smatraju i uslu-
ge upravljanja koje menadžeri bez zasnovanog rad-
nog odnosa pružaju subjektima u kojima obavljaju
tu funkciju, tako da ta  lica treba da se registruju u
sistemu poreza na dodanu vrijednost, ako godišnje
na taj način ostvare više od 50.000,00 KM, bez obzira
što su oporezovana porezom na dohodak i odgova-
rajućim doprinosima.
Dosljedno tome, vjerovatno će se takav princip
primijeniti i kada su u pitanju primanja po ugovori-
ma o djelu i paušalna primanja delegata u brojnim
skupštinama i drugim tijelima (nadzorni i upravni
odbori, mnoge komisije u raznim institucijama) za
godišnji ostvareni iznos od preko 50.000,00 KM, što
se čini nelogičnim, budući da nije riječ o registrova-
noj djelatnosti, nego o ličnim primanjima fizičkih lica
koja su već oporezovana direktnim porezima…
Možda će tako “zaključiti” i za plaće ukoliko poje-
dine (plaće) “prelaze” census PDV?

6
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 POREZI

A unutar Federacije BiH, uključujući i svih deset

kantona prisutno je duplo ili višestruko oporeziva-
nje u vezi sa pojedinim „objektima“ oporezivanja,
što je, zapravo, u suprotnosti sa ustavima države, en-
titeta i kantona, ali se uporno provodi u praksi, kako Uzroci nastanka dvostrukog oporezivanja u neposrednoj
bi se mnoge budžetske administracije...namirile. su vezi sa sukobom poreznih zakona usljed različitih odlu-
Na primjer, „objekti“ igara na sreću, bilo zabav-
čujućih faktora sa kojima je porezni obveznik povezan sa
nih (od bilijarskog stola pa nadalje) ili, posebnih
poreznom vlašću, kao što su: rezidentstvo, državljanstvo
(kasina, kladionice, aparati za igre na sreću) najma-
nje dvostruko, a ponegdje i višestruko su oporezo- (činjenice personalnog karaktera) i izvor dohotka (činjeni-
vane federalnim i kantonalnim propisima, kao i op- ca ekonomskog karaktera)
ćinskim odlukama na različite načine i pod raznim
„jurisdikcijama“.
Pored federalnog Zakona o igrama na sreću koji
propisuje visoke naknade za priređivanje mnogih
narodno i unutrašnje, zavisno od činjenice da li su
vrsta igara na sreću, to isto pod „firmom“ opore-
uporedivi porezi propisani u dvije ili više država
zivanja imovine (saglasno zakonima na imovinu),
za istog poreznog obveznika i u vezi s istim opo-
propisuje svih deset kantona, a Kanton Sarajevo,
rezivom dobiti/dohotkom ili kapitalom/imovinom
Bosansko-Podrinjski Kanton Goražde i Srednjobo-
(npr. ako je dohodak oporeziv u zemlji njegova
sanski kanton „objekte“ igara na sreću dodatno još
nastanka i u zemlji rezidentnosti primaoca tog do-
oporezuje kao komunalnu taksu na temelju neu-
hotka) ili je takvo oporezivanje propisano u zemlji
stavnih zakona o komunalnim taksama.
sa dva ili više više entiteta, distrikta, regija, kanto-
Svjedoci smo kako je i Grad Zenica bio donosi-
na, gradova, odnosno općina koje imaju specifične
lac propisa (koji je, također, proglašen neustavnim)
porezne jurisdikcije unutar određene države ili u
da dodatno oporezuje posebne igre na sreću s na-
dva ili više entiteta iste države.
glaskom na kladioničare. Šta je to dvostruko opo-
Ekonomsko dvostruko oporezivanje nastaje
rezivanje i kako ga izbjeći?
kad je propisano da neka firma/preduzeće/druš-
tvo treba platiti porez na svoju dobit, a i njegovi di-
Pojam dvostrukog oporezivanja
oničari dodatno trebaju platiti porez na dividendu
isplaćenu iz već oporezovane dobiti.
Dvostruko oporezivanje nastaje kada se na isto
Dakle, ekonomsko dvostruko oporezivanje
oporezivo dobro više puta plati porez, a može biti
postoji kada različiti poreski obveznici u istom vre-
pravno ili ekonomsko. Ono (dvostruko oporezi-
menskom periodu, na isti porezni „objekat“ (npr. za
vanje) je pravno ako je isto lice oporezovano dva
ostvareni dohodak) plaćaju različite poreze.
puta za istu dobit/ dohodak i kapital/imovinu u
Pored navedenog primjera mogao bi se ista-
najmanje dvije države (ili dva entiteta iste države).
ći i slučaj kada isto lice u jednoj državi ostvaruje
Dvostruko pravno oporezivanje predstavlja
dohodak i za isti plaća porez, a u drugoj, npr., pla-
pojavu u kojoj se porezni obveznik u vezi sa istim
ća porez na dohodak za iznajmljivanje sopstvene
objektom oporezivanja oporezuje istim (ili sličnim
imovine – kuća, stanova i slično.
porezom) i oporezuje se za isti period od strane
Uzroci nastanka dvostrukog oporezivanja u
više poreznih vlasti koje su istog ranga.
neposrednoj su vezi sa sukobom poreznih zako-
Dvostruko pravno oporezivanje predstavlja je-
na usljed različitih odlučujućih faktora sa kojima
dan od oblika višestrukog oporezivanja. Višestruko
je porezni obveznik povezan sa poreznom vlašću,
oporezivanje postoji kada se isti porezni obveznik
kao što su: rezidentstvo, državljanstvo (činjenice
i ista porezna osnovica, odnosno objekat, opore-
personalnog karaktera) i izvor dohotka (činjenica
zuju više puta, istim, sličnim ili različitim porezima.
ekonomskog karaktera).
Dvostruko pravno oporezivanje može biti među-

7
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
POREZI
Osnovna načela kod izbjegavanja
dvostrukog oporezivanja
Rezidentstvo je osnova za uspostavljanje pune
(neograničene) poreske vlasti, dok je izvor dohot-
ka osnova za uspostavljenje ograničene poreske
vlasti nad obveznikom.
Prema poreznim propisima Federacije BiH, po-
jam rezidenta definiran je Zakonom o porezu na
dohodak i Zakonom o porezu na dobit.
U drugim poreznim propisima pojam rezidenta
nije posebno određen.
U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, re-
zident je fizičko lice koje:
- na teritoriji Federacije BiH ima prebivalište;
- na teritoriji Federacije BiH neprekidno ili sa
prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kom po-
reznom periodu;
- ima prebivalište u Federaciji, a na osnovu
obavljanja nesamostalne djelatnosti van područja
Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budže-
ta ili budžeta Bosne i Hercegovine (zaposleno je u
državnoj službi).
Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i
fizička lica – povratnici koji su ostvarili povratak na
područje Republike Srpske ili Brčko Distrikta BiH
kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na
području Republike Srpske ili Brčko Distrikta BiH, a
koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti
kod poslodavaca koji imaju sjedište na području
Federacije.
Dakle, prebivalište poreznog obveznika je on-
dje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu nepre-
kidno najmanje 183 dana u jednoj kalendarskoj
godini. Boravak u stanu nije obvezan. Ako pore-
zni obveznik u Federaciji BiH ima u vlasništvu ili
posjedu više stanova, nadležnost za oporezivanje
utvrđuje se prema mjestu prebivališta porodice, a
za poreznog obveznika samca prema mjestu u ko-
jem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg
pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.
Ako porezni obveznik ima prebivalište u Federaciji
BiH i u inostranstvu, smatra se da ima prebivalište
u Federaciji BiH. Pod stalnim mjestom poslovanja
podrazumijeva se mjesto u kojem je registrirana
određena samostalna djelatnost.
Nerezidentom, u smislu ovog zakona, smatra
se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema
8
prebivalište ni stalno boravište, a koje na teritoriji
Federacije boravi manje od 183 dana.
Rezident Federacije, u svrhu Zakona o porezu
na dobit je pravno lice koji ispunjava jedan od slje-
dećih uslova:
- Sjedište pravnog lica je upisano u sudski regi-
star poslovnih subjekata u Federaciji;
- Mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja
pravnog lica se nalazi na teritoriji Federaciji.
Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sje-
dište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se
mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi
van granica Bosne i Hercegovine.
Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se
stalno mjesto poslovanja preko kojeg nereziden-
tno pravno lice obavlja poslovanje u cijelosti ili
djelimično.
Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvata:
sjedište uprave, podružnicu, poslovnicu, tvornicu,
radionicu i rudnik, naftne ili plinske izvore, kame-
nolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja pri-
rodnog bogatstva.
Stalno mjesto poslovanja predstavlja i gradili-
šte ili građevinski ili instalaterski projekt, ukoliko
poslovanje traje duže od šest mjeseci.
Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvata i pru-
žanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge, od
strane pravnog lica preko zaposlenih ili drugog lica
koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko
se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u
Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju
duže od tri mjeseca u bilo kom dvanaestomjeseč-
nom periodu
Na sličan način se podrazumijeva stalna po-
slovna jedinica nerezidentnog pravnog lica i pre-
ma ugovorima o izbjegavanju dvostrukog opore-
zivanja.
Međutim, s obzirom na to da su međunarodni
ugovori po pravnoj snazi iznad domaćh zakona (u
smislu oporezivanja dobiti), odredbe o stalnoj po-
slovnoj jedinici nerezidenta iz ugovora o izbjega-
vanju dvostrukog oporezivanja koje je BiH sklopila
s drugim državama imaju prednost pred odredba-
ma iz federalnog Zakona o porezu na dobit, narav-
no ukoliko postoje razlike u odredbama o nerezi-
dentnoj poslovnoj jedinici koje su u neposrednoj
vezi s oporezivanjem.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Donošenje međunarodnih
ugovora o (ne)oporezivanju
U cilju sprječavanja nepovoljnih privrednih
posljedica dvostrukog oporezivanja istih i sličnih
objekata oporezivanja u više zemalja, mnoge drža-
ve sklapaju međunarodne ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Dvostruko oporezivanje podrazumijeva plaća-
nje istog poreza u isto vrijeme dvjema državama, a
to jasno podrazumijeva bitno veći teret na leđima
poreznih obveznika. Brojne su mogućnosti koje
mogu dovesti do dvostukog oporezivanja, ali su
se zbog objektivnih štetnih posljedica za porezne
obveznike i za kompletno međunarodno privređi-
vanje uveli sporazumi o izbjegavanju dvostukog
oporezivanja.
Dvostruko oporezivanje je izrazito kompleksan
pojam koji uključuje dvije ili više država s namje-
rom istih da sklope ugovor/sporazum radi izbjega-
vanja dvostrukog plaćanja poreza po istoj osnovi.
Ti ugovori se sklapaju prvenstveno radi izbje-
gavanja dvostrukog ili višestrukog oporezivanja
indirektnim porezima, a posebno direktnim, kao
što su: porez na dohodak, porez na dobit, te razne
vrste oporezivanja imovine.
Dvostruko oporezivanje se javlja kao problem
u međunarodnoj razmjeni proizvoda i usluga i to
kada rezident jedne države ostvaruje dohodak ili
dobit iz druge države, pri čemu obje države u skla-
du s vlastitim poreznim zakonodavstvom imaju
pravo oporezivati isti dohodak ili dobit.
Kako dvostruko oporezivanje ne bi dovelo do
dodatnih poreznih opterećenja i nejednakosti
među poslovnim subjektima, države ovu poja-
vu nastoje otkloniti međunarodnim ugovorima
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te je i
Bosna i Hercegovina, na osnovu Modela konven-
cije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD) o propisivanju pravila koja se primjenjuju
kod sklapanja međunarodnih ugovora/sporazuma
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, notifici-
rala/ratificirala i primjenjuje 39 ugovora/sporazu-
ma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 40
država, a to su:
Albanija, Alžir, Austrija, Azerbejdžan, Belgija,
Crna Gora, Češka, Egipat, Finska, Francuska, Grčka,
Hrvatska, Nizozemska, Iran, Irska, Italija, Jordan,
Kuvajt, Katar, Kina, Cipar, Mađarska, Malezija, Ma-
kedonija, Moldavija, Norveška, Njemačka,  Pakistan,
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
POREZI
Prema međunarodnom pravu, tj. na osnovu Modela kon-
vencije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD) o propisivanju pravila koja se primjenjuju kod skla-
panja međunarodnih ugovora/sporazuma o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, Bosna i Hercegovina je notifi-
cirala/ratificirala i primjenjuje 39 ugovora/sporazuma o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa 40 država
Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Špa-
njolska, Švedska, Šri Lanka, Turska, Ujedinjeni Arap-
ski Emirati, Velika Britanija i Sjeverna Irska.
Bosna i Hercegovina je naznačene ugovore sa
navedenim državama notificirala, odnosno ratifici-
rala kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanje poreza
po istoj osnovi, što vrijedi samo za rezidente drža-
va ugovornica.
Tako se 15 međudržavnih ugovora o izbjegava-
nju dvostrukog oporezivanja u Bosni I Hercegovini
primjenjuje na bazi tzv. notifikacije.
Konkretno, riječ je o ugovorima koje je bivša
SFRJ potpisala sa 16 država (Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske imaju jedan spora-
zum – o.a.), a Bosna i Hercegovina je iste, kao pravna
sljednica, prihvatila po osnovu “notifikacije”.
To se odnosi na sljedeće države: Francusku,
Švedsku, Belgiju, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Bri-
tanije i Sjeverne Irske, Nizozemsku, Slovačku, Ita-
liju, Norvešku, Kipar, Šri Lanku, Mađarsku, Finsku,
Njemačku, Egipat i NR Kinu.
Unazad petnaestak godina Bosna i Hercegovi-
na je ratificirala 24 međudržavna ugovora o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja BiH sa sljedećim
državama: Iranom, Moldavijom, Crnom Gorom,
Hrvatskom, Srbijom, Pakistanom, Slovenijom, Uje-
dinjenim Arapskim Emiratima, Turskom, Češkom,
Španijom, Alžirom, Austrijom, Katarom, Grčkom,
Kuvajtom, Jordanom, Malezijom, Albanijom, Re-
publikom Irskom, Azerbejdžanom, Makedonijom,
Poljskom i Rumunijom.
Rezidenti trećih država ne mogu koristiti po-
godnosti iz međunarodnih, odnosno bilateralnih
ugovora BiH i navedenih država.
Pomenuti bilateralni ugovori primjenjuju se na
načelu reciprociteta i definraju koja država u od-
9
 POREZI
nosu na pojedini predmet oporezivanja ima pravo da
naplati porez od poreznog obveznika - rezidenta druge
države.
Ovim ugovorima se određuje pravo država ugovorni-
ca na potpuno ili djelimično oporezivanje određenih pri-
hoda, utvrđuju se pravila za rješavanje statusa njihovih
poreznih obveznika, poreznih izvora i poreznih stopa. U
njima se, također, određuje i način razmjene podataka iz-
među poreznih organa, te uslovi za povoljniju razmjenu
roba, usluga, rada i kapitala između dviju država.
Osim nabrojanog, svrha im je i sprječavanje pore-
znih utaja i izbjegavanje plaćanja poreza, bilo da je riječ
o pogrešnom obračunu transfernih cijena ili nekom dru-
gom vidu izbjegavanja plaćanja poreza.
Ipak, u ovom tekstu osvrt će biti dat na dvostruko
oporezivanje dohotka, odnosno dobiti, te imovine/imo-
vinskih prava.
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
imaju prioritet u primjeni u odnosu na domaće zako-
nodavstvo; međutim, ti ugovori ne isključuju primjenu
domaćih propisa, ali ih mogu ograničiti, kao npr. kad
se u ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
smanjuju porezne stope koje su propisane domaćim
poreznim zakonima.
Nadalje, u njima se određuje i podjela prava na opo-
rezivanje između država ugovornica.
(Ne)rezidentnost prema međunarodnim
ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
Rezident se prema ugovorima o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja određuje kao lice koja prema zako-
nima države ugovornice u njoj podliježe oporezivanju
na osnovu svog prebivališta, boravišta, mjesta uprave,
mjesta osnivanja i registracije društva, ili nekog drugog
obilježja sličnog značenja.
Međutim, ovaj izraz ne obuhvata lice koje u toj drža-
vi podliježe samooporezivanju dohotka iz izvora u toj
državi ili imovine koja se u njoj nalazi. Iz toga proizlazi
da ugovori upućuju na definiciju rezidenta u domaćem
pravu države ugovornice.
U navedenom smislu, bh. rezident istovremeno
može biti i rezident neke druge države, budući da dvije
države mogu, svaka prema svojim propisima, tretirati
jedno lice kao svog rezidenta.
U praksi se i događaju slučajevi dvostruke reziden-
tnosti kada pojedino lice može biti bh. rezident i rezi-
dent druge države, odnosno da bude porezni obveznik
u obje države.
10
U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-
nja određuje se država rezidentnosti poreznih obvezni-
ka, kao država koja mora otkloniti dvostruko oporezi-
vanje, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza u ukupnom
iznosu dva puta po istoj osnovi ako je to lice oporezivo
u obje države.
Kada je fizičko lice rezident obiju država ugovornica,
onda se smatra rezidentom države u kojoj joj ima prebi-
valište, a ako joj je prebivalište u objema državama sma-
tra se rezidentom samo one države u kojoj ima uže lične
i poslovne veze (središte životnih interesa).
U slučaju da se ni to ne može odrediti, to fizičko lice
se smatra rezidentom samo one države ugovornice u
kojoj ima uobičajeno boravište. Ako fizičko lice ima uo-
bičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u
jednoj od njih, smatra se rezidentom samo one države
ugovornice čiji je državljanin. Ukoliko je to lice držav-
ljanin obiju država ili nije državljanin nijedne od njih,
nadležna tijela država ugovornica to pitanje rješavaju
međusobnim dogovorom.
Kada je pravno lice rezident obiju država ugovornica
smatrat će se rezidentom one države ugovornice u kojoj
je mjesto njene stvarne uprave.
Gdje se oporezuje dobit/dohodak?
Shodno članu 7. stavu 1. ugovora/sporazuma o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja više-manje sa
svih 40 zemalja s kojima je Bosna i Hercegovina potpi-
sala (ratificirala) i/ili notificirala navedene međunarodne
akte, navodi se da se oporezivanje dobiti/dohotka opo-
rezuje u zemlji rezidentnosti, a ne u državi izvora.
Izuzetak su isplaćene kamate, prihodi po osnovu au-
torskih prava, dividende i dobit od otuđenja nepokret-
ne i pokretne imovine, kao i imovinskih prava nerezi-
dentnih pravnih lica ostvarenih na području Federacije
(u pravilu, prioritet u vezi s oporezivanjem propisan je
u članovima 10.,11.,12. i 13. navedenih međunarodnih
sporazuma/ugovora), koje je moguće oporezovati pore-
zom po odbitku u zemlji izvora, tj u BiH, odnosno u Fe-
deraciji, osim što to nije slučaj kod nerezidentnih prav-
nih lica iz pojedinih zemalja, o čemu će kasnije biti riječi.
Da se podsjetimo šta se podrazumijeva pod kamata-
ma i prihodima po osnovu autorskih prava:
Pojam kamata znači prihod od potraživanja svih vr-
sta, bilo da su osigurana hipotekom ili ne i bilo da nose
pravo na udio u dobiti dužnika ili ne, a posebno prihod
od državnih vrijednosnih papira i prihod od obveznica
ili pozajmica, uključujući premije i nagrade na takve
vrijednosne papire, obveznice ili pozajmice. Zatezne ka-
mate ne smatraju se kamatom u smislu Zakona.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Pojam naknade za autorska prava i druga pra-
va intelektualnog vlasništva znači naknadu za ko-
rištenje ili pravo korištenja autorskog prava na
književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući
kinematografske filmove, bilo koji patent, licence,
zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajnu formulu
ili postupak ili za informacije o industrijskom, ko-
mercijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična
prava koja se plaćaju nerezidentima.
Svi ostali prihodi nerezidentnih pravnih lica os-
tvarenih na teritoriji Federacije BiH, koji podliježe
oporezivanju porezom po odbitku prema članu 38.
Zakona o porezu na dobit, uključujući i:
- prihode po osnovu poslovanja gradilišta ili
građevinskog ili instalaterskog projekta ukoliko
nema status poslovne jedinice nerezidentnog
pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta
poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident
Federacije;
- prihode po osnovu pružanja usluga, uklju-
čujući i savjetodavne usluge od strane pravnog
lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu
svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko nema sta-
tus poslovne jedinice nerezidentnog pravnog lica
koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na
teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije u
pravilu se oporezuju u državi rezidentnosti tih lica
(ukoliko je BiH s tim državama notificirala, odno-
sno ratificirala ugovor/sporazum o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja), u skladu sa članom 35.
navedenog zakona.
U suprotnom, kada ne postoji takav međuna-
rodni sporazum između BiH I odnosne države ne-
rezidentnog pravnog lica, primjenjuju se odredbe
u vezi sa obavezom primjene poreza po odbitku iz
člana 38. Zakona o porezu na dobit, prema kojima
je rezidentno pravno lica dužno da na bruto iznos
ispostavljene facture nerezidenta obračunava I
obustavi porez po odbitku po stopi od 10 odsto.
(Radi podsjećanja: Država rezidentnosti pred-
stavlja državu u kojoj inostrano lice, koje vrši uslugu
i ostvaruje prihod na teritoriji Bosne i Hercegovine,
ima svoje sjedište, dok država izvora predstavlja dr-
žavu isplatioca prihoda, tj. BiH, ako se plaćanje vrši
od strane pravnog lica iz Federacije, RS ili BD).
Međutim, za prihode nerezidentnih pravnih
lica ostvarene po osnovu kamate i autorskih prava
u državi izvora, međunarodna praksa poznaje tri
moguća pristupa oporezivanju:
- da te vrste prihoda oporezuje samo država
rezidentnosti;
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
POREZI
- da iste (prihode po osnovu kamata i autorskih
prava) oporezuje samo država izvora na čijoj teri-
toriji je ostvaren prihod;
- da prihode po navedenim osnovama opo-
rezuje država rezidentnosti, s tim što ograničeno
pravo oporezivanja pripada i zemlji izvora.
Kod ove vrste prihoda koje ostvaruju nerezi-
dentna pravna lica u BiH, u međunarodnim ugovo-
rima o kojima je riječ nalaze se razna kompromisna
rješenja, kojim se predviđa dioba prava oporeziva-
nja između države rezidentnosti pravnog lica koje
ostvaruje dividendu, kamatu ili autorsko pravo i
države izvora (u našem slučaju Bosne i Hercegovi-
ne, odnosno Federacije BiH).
Takvo rješenje osigurava da ostvareni prihodi
po naznačenim osnovama mogu biti oporezovani
u državi rezidentnosti (po poreznoj stopi predviđe-
noj zakonodavstvom te države) ali se, istovreme-
no, i državi izora daje pravo oporezivanja (po limi-
tiranoj poreznoj stopi predviđenoj međudržavnim
ugovorom – u FBiH je ta stopa 10%, osim za divi-
dende koje se oporezuju po stopi od 5%).
Premda svaka država ima porezni suverenitet,
međunarodno porezno pravo daje prioritet bilate-
ralnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog opo-
rezivanja, koji imaju poseban značaj u postupku
utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit, odnosno
poreza po odbitku na prihode koje nerezidenti
ostvare obavljajući djelatnost na teritoriji (F)BiH.
Sljedstveno tome, u već navedenim članovima
važećih međunarodnih ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercego-
vine i drugih država koji su u primjeni, postoje i ra-
zličita rješenja, naročito kod oporezivanja kamata i
autorskih prava…
U tom smislu, potrebno je posebno naglasiti da
se princip poreza po odbitku (npr, po osnovu pri-
hoda od kamata nerezidentnih pravnih lica iz Fran-
cuske, Švedske, Nizozemske, Slovačke, Norveške,
Mađarske, Finske, Njemačke, U.A. Emirata, Češke i
Republike Irske) ne može primjenjivati u Federaciji,
odnosno Bosni i Hercegovini kao zemlji izvora, po-
što se, shodno odredbama ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja BiH sa navedenim država-
ma oporezivanje vrši isključivo tim državama, kao
zemljama rezidentnosti nerezidentnih pravnih lica.
Gotovo podudaran je i „slučaj” kada rezidentno
pravno lice nerezidentu isplaćuje naknadu za au-
torska prava, za prihode od imovine i od profesi-
onalnih samostalnih djelatnosti, izuzev kod ostva-
rivanja prihoda od nepokretne imovine, koja se
11
POREZI
oporezuje u BiH, ukoliko se na nepokretna imovina
nalazi na njenoj tritoriji.
Postoji nekolicina međunarodnih ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja BiH sa dru-
gim državama prema kojima se ograničava stopa
poreza po odbitku od pet do sedam odsto, zavisno
o kojoj vrsti oporezivog prihoda nerezidentnih lica
se radi.
To se posebno odnosi na firme i profesionalna
fizička lica iz Španije, Katara, Slovenije, U.A.Emirata,
Austrije, Kuvajta i Rumunije.
U praksi je čest slučaj da nerezident ne pristaje
da mu se umanji iznos naznačen na fakturi koju je
ispostavio. Kako ne bi došlo do narušavanja po-
slovnih odnosa između rezidenta i nerezidenta, za-
konski je propisano da isplatilac prihoda (rezident
Federacije BiH) može obračunati porez po odbitku
na svoj teret.
Tako obračunat porez ima tretman porezno ne-
priznatog rashoda u poreznom bilansu.
U slučaju obračuna i uplate poreza po odbitku
„na svoj teret” potrebno je koristiti preračunatu
stopu od:
- 11,11% na bruto osnovicu ostvarenog priho-
da nerezidenta;
- 5,26% na iznos isplaćene dividende.
Ali, porez po odbitku koji je rezidentno pravno
lice obračunalo i platilo na svoj teret (po navede-
nim preračunatim stopama, zavisno o čemu se
radi), a sa državom nerezidentnog primoaca priho-
da BiH nema ratificiran Ugovor o izbjegavanju dvo-
strukog oporezivanja, tako obračunat i plaćen porez
predstavlja porezno priznat rashod za rezidentno
pravno lice.
Obračunati, odbijeni i uplaćeni porez po odbit-
ku (uključujući i porez po odbitku na vlastiti teret),
prijavljuje se ispostavi Porezne uprave prema sje-
dištu rezidentnog pravnog lica na slijedećim POD
obrascima:
- Prijava poreza po odbitku s osnova dividende
(Obrazac POD-815);
- Prijava poreza po odbitku s osnova kamate
(Obrazac POD-816);
- Prijava poreza po odbitku s osnova autorske
naknade (Obrazac POD-817);
- Prijava poreza po odbitku s osnova ostalih pri-
hoda (Obrazac POD-818);
- Prijava poreza po odbitku s osnova imovine i
prava (Obrazac POD-819);
12
- Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaća-
nja poreza po odbitku na izvoru – Obrazac OS-820.
Ukoliko je prihod nerezidenta oporeziv isključi-
vo u državi rezidentnosti primaoca prihoda prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
između Bosne i Hercegovine i države primaoca pri-
hoda, obveznik (pravno lice koje izmiruje fakturu
nerezidentu) je dužno do 10. dana u tekućem mjese-
cu za prethodni mjesec dostavi nadležnoj ispostavi
Porezne uprave Federacije BiH Izjavu pravnog lica u
svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na
izvoru, tj. Obrazac OP-820.
Porezni obveznik koji dostavlja Obrazac OP-
820, dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik
prihoda;
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nad-
ležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu.
Obrazac OP-820 može biti potpisan i ovjeren
od strane nadležnog organa države ugovornice
kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda.
Umjesto zaključka
Pored parafiskalnih nameta raznih vrsta, unu-
trašnje dvostruko i višestruko oporezivanje koje
postoji na našem području predstavlja veliki pro-
blem u privređivanju određenih privrednih subje-
kata zbog velikih izdvajanja raznih nameta koje su
propisale brojne administracije, što se posebno
odnosi na teritoriju Federacije BiH.
Međutim, prema međunarodnom pravu, tj.
na osnovu Modela konvencije Organizacije za
ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o propisiva-
nju pravila koja se primjenjuju kod sklapanja me-
đunarodnih ugovora/sporazuma o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, Bosna i Hercegovina je
notificirala/ratificirala i primjenjuje 39 ugovora/
sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-
nja sa 40 država.
Bilateralni ugovori o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja među najvećem broju država koji se
teritorijalno nalaze unutar Evropske unije imaju
prioritet u primjeni u odnosu na “domaće” zakono-
davstvo, a osnovni im je cilj sprječavanje moguć-
nosti da države koje su potpisnice takvih ugovora
dva (ili, ponekad, više puta) oporezuju dohodak,
dobit i imovinu pravnih i fizičkih lica.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 POREZI

Oporezivanje dohotka
freelancera u Brčko Distriktu BiH
Oporezivanje dohotka freelancera podrazumijeva postupak utvrđivanja i prijavljivanja dohotka ostvare-
nog u inostranstvu na osnovu isporuke određene usluge klijentu u inostranstvu, obavljajući trajnu ili po-
vremenu samostalnu djelatnost. Specifičnosti ove djelatnosti je da se u načelu radi “od kuće”, korištenjem
prvenstveno računara, zatim u pitanju je prekogranično vršenje usluga i naplata prihoda, pa samim tim i
međunarodno oporezivanje dohotka

y Piše: mr. Akif PEZEROVIĆ

P
roblematika poslovanja i oporezivanja free-
lancera je relativno novijeg datuma. U ovom
radu će se pojasniti neke odredbe i proce-
dure koje proizlaze iz zakonskih propisa a odnose
se na ovu kategoriju poreskih obveznika. Pri tome
je potrebno istaći da je poreskim propisima ova
oblast uglavnom regulisana, ali je pitanje da li je
i koliko ta regulativa baš dosljedno primjenjivana
u praksi. S obzirom na to da se radi o prekogra-
ničnom pružanju usluga i sticanju dohotka iz ino-
stranstva, treba uzeti u obzir i pravila međunarod-
nog oporezivanja (posebno ugovore o izbjegava-
nju dvostrukog oporezivanja).
Freelanceri u Zakonu o porezu na dohodak (“Sl.
glasnik Brčko Distrikta BiH”, br. 60/2010, 14/2017 i
24/2020) kao i Pravilniku o primjeni zakona o po-
rezu na dohodak (“Službeni glasnik Brčko Distrikta
BiH”, broj 6/11) nisu statusno prepoznatljivi. Dru-

13
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
POREZI
gim riječima, kao takvi nisu explicite spomenuti, ali
djelatnost koju oni vrše može se svrstati u samo-
stalne djelatnosti. Freelance poslovanje obuhvata
djelatnost novinara, programera, web dizajnere,
generalno IT oblast, djelatnost prevodioca, umjet-
nika, muzičara, režisera, producenata, likovnih
umjetnika, pisaca, grafičkih dizajnera, arhitekata
i brojne druge profesije. Uglavnom se radi licima
koja stvaraju unikatna (autorska) djela, ali je mogu-
će i da obavljaju pružanje nekih poslovnih usluga
(npr. vođenje računovodstva za društva u inostran-
stvu, posredvanje na tržištima usluga, poslovi mar-
ketinga, i sl.). I ako je freelance djelatnost novijeg
datuma, s obzirom da razvoj počinje tek posljed-
njih desetak godina (zahvaljujući prvenstveno IT
tehnologijamai), bez sumnje da je to jedna od naj-
propulzivnijih industrija, pa čak i u uslovima epide-
mije koronavirusa.
Pojam freelancera i uslovi rada
Pojam “freelancer”(eng.-onaj koji radi neza-
visno, nije dio neke organizacije, slobodnjak, sa-
mostalac, honorarac) sve je više u upotrebi kako u
stručnim krugovima tako i u široj javnosti. Sam izraz
označava fizičko lice iz Brčko Distrikta Bosne i Her-
cegovine (u daljem tekstu: Distrikt) odnosno lice
koje je rezident Distrikta (prebivalište u Distriktu
ili druge karakteristike u skladu sa Zakonom) koje
samostalno obavlja određene uslužne djelatnosti
za drugo lice u inostranstvu. Izdvajanje freelance-
ra kao posebne kategorije obveznika (u Zakonu,
kako je već spomenuto to nije urađeno) može se
razumjeti samo iz razloga što ta lica svoju opore-
zivu djelatnost, obavljaju “preko granice,” s čim su
skopčane i određene poteškoće u dijelu “praćenja”
dohodaka koji pritječu od vršenja različitih usluga,
te njihovo oporezivanje. Osnovno sredstvo koje
freelancer koristi je uglavnom računar i telefon, a
najčešće se djelatnost obavlja od kuće, odnosno iz
stana. Sa stranim poslovnim partnerom se zaklju-
čuje neki oblik ugovora o djelu ili autorskom djelu,
odnosno ugovora o poslovnoj saradnji, u kojem se
između ostalog precizira usluga i cijena te rokovi
plaćanja. Freelancer otvara devizni račun u banci u
Distriktu, na koji u skladu s ugovorm strani partner
plaća naknadu, odnosno freelancer vrši naplatu
14
preko nekog od sistema (platformi), npr. PayPal-a
ili platnih kartica otvorenih u inostranstvu.
Već je spomenuto da je freelance danas jedna
od najdinamičnijih djelatnosti na globalnom ni-
vou. Značajni su benefiti koje ostvaruje freelancer
obavljajući freelance djelatnost: ne mora putovati
do radnog mjesta, ne treba plaćati npr. stanarinu,
troškove prijevoza, prelaziti državnu granicu. Drža-
va u kojoj je rezident bez ikakvih napora i ulaganja
dobija radno mjesto (freelancer u stvari sam sebi
otvara radno mjesto, a njegova cijena je vrlo ni-
ska - to je uglavnom trošak računara). Freelancer u
svojoj zemlji doprinosi povećanju izvoza bez rasta
uvoza, pa samim tim doprinosi povećanju priliva
kvalitetnih deviznih sredstava, a u zemlji korisnika
usluge ne zagađuje vodu, zrak, zemljište, ne pro-
izvodi otpad. Klijent tj. strani partner u skladu s
ugovorom dobija uslugu, kao da je izvršilac prisu-
tan na radnom mjestu. Samim tim nema troškova
“otvaranja” radnog mjesta.
Međutim, potrebno je spomenuti da se ova lica
susreću sa žestokom, zapravo svjetskom konku-
rencijom, s obzirom na to da se freelance usluge
nude i traže širom svijeta. Npr. za obavljanje istog
posla za pojedine klijente natječu se freelanceri iz
razvijenih zemalja, Bosne i Hercegovine, ali i zema-
lja znatno nižih dohodaka, kao što su Indija, Paki-
stan, Kina i sl., što se svakako odražava na moguć-
nost dobivanja posla i visinu zarade.
U javnom prostoru pored već poznatog i odo-
maćenog izraza “studiranje na daljinu”, sve više
svoje mjesto zauzima i izraz “rad na daljinu”, zapra-
vo djelatnost freelancera.
Koju vrstu samostalne
djelatnosti obavlja freelancer?
Iz prevoda ovog izraza proizlazi da je riječ o
obvezniku poreza na dohodak, rezidentu Distrik-
ta, koji svoju djelatnost obavlja samostalno. Prije
svega treba napomenuti da je obveznik poreza na
dohodak prema članu 3. stav (1) tačka a) Zakona,
rezident, koji dohodak ostvaruje u Distriktu i izvan
Distrikta (entitetima i inostranstvu), što ukazuje da
su i dohoci ostvareni u inostranstvu oporezivi. Šta
je to dohodak od samostalne djelatnosti propisuje
član 13. Zakona, u smislu da je to dohodak kojeg
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

ostvari fizičko lice samostalnim trajnim obavlja-
njem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili
dopunskim zanimanjem. Detaljnije koji su to do-
hoci od samostalne djelatnosti reguliše član 14.
Zakona: to su dohoci od obrta, poljoprivrede i šu-
marstva, slobodnih zanimanja i drugih samostal-
nih djelatnosti. Osnovne karakteristike samostalne
djelatnosti precizirane su članom 30, tako da se
samostalnom djelatnošću smatra djelatnost koja
se obavlja samostalno, trajno i sa namjerom stica-
nja dohotka, izuzev drugih samostalnih djelatnosti
iz člana 14. stav (5) tačke c) Zakona, koje se mogu
obavljati i povremeno. Samostalnost u obavljanju
djelatnosti znači da fizičko lice djelatnost obavlja
za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Bitna
obilježja samostalne djelatnosti su takođe: ulaga-
nje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje
o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti,
rad za više korisnika. Trajno obavljanje djelatnosti
pretpostavlja postojanje namjere da se obavljanje
djelatnosti ponavlja s ciljem stvaranja dohotka, a
karakterizira ga vršenje djelatnosti u dužem vre-
menskom periodu u cilju ostvarenja stalnog izvo-
ra dohotka. Namjera ostvarenja dohotka postoji
kada se na osnovu vrste djelatnosti i načina njenog
obavljanja može zaključiti da će se ta djelatnost
trajno obavljati u cilju ostvarenja dohotka.
Prema tome, nesporno je da freelancer obav-
lja samostalnu djelatnost iz člana 14. Zakona, i
to uglavnom djelatnost “slobodnih zanimanja.”
Samostalna djelatnost se u smislu Zakona može
obavljati i povremeno ali samo uz neku osnovnu
samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. Drugim ri-
ječima, freelanceri kao i ostali samostalci ne mogu
povremeno obavljati djelatnost ako nemaju regi-
strovanu osnovnu samostalnu djelatnost ili ako
već ne obavljaju nesamostalnu djelatnost (kao
uposlenici).
Oporezivanje dohotka freelancera
S obzirom na to da freelancer obavlja samostal-
nu djelatnost, zapravo, neko od slobodnih zanima-
nja, relevantne su odredbe Zakona koje se odnose
na tu vrstu djelatnosti. Ukoliko je lice registrovano
i već obavlja istu ili sličnu djelatnost u zemlji, ništa
se posebno ne dešava s dohocima ostvarenim u
inostranstvu: oni ulaze u ukupan dohodak koji se
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
POREZI
Pojam “freelancer”(eng.-onaj koji radi nezavisno, nije dio
neke organizacije, slobodnjak, samostalac, honorarac)
sve je više u upotrebi kako u stručnim krugovima tako i u
široj javnosti. Sam izraz označava fizičko lice iz BDBiH od-
nosno lice koje je rezident Distrikta (prebivalište u Distriktu
ili druge karakteristike u skladu sa Zakonom) koje samo-
stalno obavlja određene uslužne djelatnosti za drugo lice
u inostranstvu
prijavljuje Poreskoj upravi, uz priznanje već plaće-
nog poreza u inostranstvu, u skladu sa Zakonom.
Ukoliko želi da radi s partnerima u inostranstvu
a nema osnovnu djelatnost (npr. nije zaposlen),
morao bi se prethodno registrovati kao svaki dru-
gi obveznik koji istu ili sličnu djelatnost obavlja u
Distriktu, odnosno u zemlji.
Koji su to prihodi i koji se
troškovi priznaju freelanceru?
Ukoliko je freelancer registrovan kao samostal-
ni preduzetnik, priznaju mu se svi stvarno nastali
troškovi koji su uslov za ostvarenje prihoda, kao i
svakom drugom preduzetniku. Klijent, odnosno
isplatilac iz inostranstva od fakturisanog tj. ugovo-
renog iznosa freelanceru će utvrditi osnovicu pri-
znavanjem nekog procenta paušalnih troškova od
prihoda ili na drugi način, i odbiti porez u skladu s
propisima zemlje isplatioca (primijetimo da isplati-
lac za istu uslugu fakturisanu u Distriktu samostal-
nom preduzetniku neće odbiti porez, nego isplatiti
cijeli iznos).
Ukoliko freelancer nije registrovan, tj. ako obav-
lja poslove povremeno, isplatilac iz inostranstva će
isto tako postupiti po propisima svoje zemlje, od-
nosno utvrditi poresku osnovicu i obustaviti porez,
te isplatiti dohodak po odbitku poreza. Freelancer
će, zavisno o kojem poslu se radi (ugovor o djelu,
ugovor o autorskom djelu) umanjiti prihod za pro-
cenat iz člana 16 stav 4 i 5 Zakona, ( 20% odnosno
30%) i obračunati porez, bez obzira što je ino ispla-
15
POREZI
tilac porez već odbio. Ukoliko je obustavljeni porez
u inostranstvu niži od utvrđenog u Distriktu treba
platiti razliku.
Na kraju godine je potrebno podnijeti poresku
prijavu, u kojoj je potrebno iskazati i dohodak od
povremene djelatnosti iz inostranstva (u bruto
iznosu), kao i porez plaćen u inostranstvu, te utvr-
diti godišnji porez. Ovo proizlazi iz člana 37. stav
(5) prema kojem rezidentu koji dohodak ostvari u
inostranstvu, odnosno u entitetima, porez na do-
hodak utvrđuje se u skladu sa ovim zakonom (tj.
priznaju se troškovi 20 %, odnosno 30% od ostva-
renog prihoda) uz priznavanje plaćenog poreza po
odbitku i akontacije poreza na dohodak plaćenih u
inozemstvu, odnosno u entitetima.
Dakle, ukoliko je procjena poreskog obveznika
da treba otpočeti freelance djelatnost s klijentima
iz inostranstva, dužan se je odmah registrovati se
kao svaki preduzetnik, u osnovnom sudu, agenciji
za statistiku, Poreskoj upravi Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Poreska uprava), baš
kao za bilo koju drugu djelatnost. Iz te činjenice
proizlazi obaveza vođenja poslovnih knjiga, pod-
nošenja izvještaja, plaćanje poreza i doprinosa za
obavezno socijalno osiguranje, i izvršavanje osta-
lih obaveza. Međutim, ukoliko je to lice zaposlenik
(pa obavlja samostalnu djelatnost povremeno) ili
je već registrovan za neku samostalnu djelatnost
onda nije potrebna registracija. Svakako, i u ovom
drugom slučaju će dohoci iz inostranstva biti pri-
javljeni, kao i plaćeni porezi, u okviru godišnjeg
oporezivanja dohotka.
U Distriktu se na dohodak od povremene sa-
mostalne djelatnosti, ostvaren u Distriktu ili/i ino-
stranstvu plaća samo porez na dohodak.
Primjeri:
1. Lice AA je dobilo posao da uradi određene
projekte za američku tvrtku MM. Ugovor je sklo-
pljen na godinu dana, isporuka projekata je sed-
mično, po cijeni od 500 US dolara i plaćanje pet-
nostodnevno. Poreski obveznik svoju samostalnu
djelatnost mora registrovati (u osnovnom sudu,
statistici i Poreskoj upravi, zatim u fondovima...). Ne
treba prvu godinu plaćati akontaciju poreza na do-
hodak u skladu sa članom 30. Zakona, ali treba pla-
ćati doprinose za obavezno socijalno osiguranje,
16
takse i dr. vodi poslovne knjige. Na kraju godine za
sav naplaćeni dohodak podnosi prijavu GPD-1021,
iskazuje odbijeni porez od stranog isplatioca, kori-
sti lične i druge odbitke i plaća porez na dohodak.
2. Lice NN vodi računovodstvenu agenciju u
Distriktu i ponekad napiše članak o poreskoj pro-
blematici za finansijski časopis izdavača u Beogra-
du. Na račun u banci mu je za četiri takva časopisa
uplaćeno ukupno 550 eura i odbijeno 61eura, po
stopi od 10%, za što je dobijena ovjerena odgova-
rajuća potvrda isplatioca. Obveznik podnosi godiš-
nju poresku prijavu u kojoj iskazuje kako prihode
ostvarene u Distriktu tako i prihod iz Srbije (prije
oporezivanja), kao i plaćeni porez.
3. Lice PP je informatičar, u radnom odnosu u
jednom društvu u Distriktu. Za potrebe Google-a
u toku godine, nevezano za radni odnos, je izradio
više web sajtova, a plaćanje po ugovoru se vrši po
okončanju svakog projekta (web sajta). Ukupno
je naplaćeno 12.000 KM (konvertovano iz EUR-a),
a odbijen porez od 2.200 KM, za što je dobijena
potvrda isplatioca ovjerena od nadležnog organa.
S obzirom da obavlja povremenu samostalnu dje-
latnost (lice je zaposlenik u Distriktu), od prihoda
odbija 30% paušalnih rashoda, utvrđuje osnovicu i
obračunava porez. Ukoliko je porez obustavljen u
zemlji isplatioca niži od obračunatog, plaća razliku.
Obveznik podnosi godišnju poresku prijavu GPD
1051 u kojoj iskazuje primanja iz radnog odnosa
u Distriktu, kao i naplaćeni prihod i plaćeni porez
u inostranstvu. Lice nije dužno da vodi poslovne
knjige.
4. Lice sa prebivalištem u Distriktu vodi call
centar tj. za ino partnere pronalazi im određene
dobavljače i kupce za pojedine usluge. Zaključen
je ugovor o poslovnoj saradnji, otvoren devizni
račun u banci u Distriktu. Za izvršen posao se mje-
sečno isplaćuje naknada. U januaru tekuće godi-
ne kada je i počeo raditi, je za pružene usluge na
njegov račun uplaćeno 4. 000 KM (konvertovano).
Lice se je dužno registrovati, voditi knjige, plaćati
doprinose, po isteku godine i porez, a u narednoj
godini i mjesečnu akontaciju.
Freelancer u svim slučajevima izuzev pod bro-
jem 3. je i obveznik doprinosa za obavezno soci-
jalno osiguranje, s obzirom da obavlja samostalnu
djelatnost kao osnovno zanimanje.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 POREZI

Oporezivanje freelancera i ugovori

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Kako je već spomenuto, zemlja isplatioca pri-

mjenjuje svoje poreske propise prilikom isplate Obaveza freelancera, kao i ostalih obveznika poreza na
dohotka freelanceru rezidentu Bosne i Hercegovi- dohodak je da prijave djelatnost, vode poslovne knjige,
ne, odnosno Distrikta. Međutim, treba primijetiti
plaćaju poreze i doprinose i obavljaju ostale procesne rad-
da je primjena tih nacionalnih propisa ipak ogra-
nje, u skladu sa zakonskim propisima
ničena međunarodnim ugovorima o izbjegava-
nju dvostrukogm oporezivanja (u daljem tekstu:
Ugovor), svakako ukoliko je isti zaključen između
Bosne i Hercegovine i zemlje isplatioca. Treba spo-
menuti da su ugovori zaključeni sa najznačajnijim
moglo biti posredovanje u pronalaženju kupaca i
državama trgovinskim partnerima (osim USA), kao
dobavljača u primjeru 4, tj. isplatilac bi bio dužan
i sa svim državama u široj regiji. Obaveza primje-
isplatiti prihod bez odbitka poreza).
ne tih ugovora za poreskog obveznika, odnosno
Pored zaključenog Ugovora između Bosne i
supremacija Ugovora nad nacionalnim zakono-
Hercegovine i druge države ugovornice, kao pret-
davstvom pri oporezivanju dohotka, propisana je
postavke za ovakav tretman je dostava isplatiocu i
članom 37. stav (6) Zakona, prema kojem pri utvr-
potvrde o rezidentnosti.
đavanju poreza na dohodak u jednom poreskom
U slučaju poslovanja freelancera obično će se
periodu a u cilju izbjegavanja dvostrukog opore-
raditi o naknadi za autorsko djelo iz člana 12. Ugo-
zivanja, prednost u odnosu na ovaj zakon imaju
vora, prema kojem skoro redovno je zemlja ispla-
odredbe ratificiranih međunarodnih ugovora, spo-
tioca ugovorila oporezivanje ove vrste naknade
razuma i konvencija o izbjegavanju dvostrukog
“na izvoru”. Pri tome je stopa ograničena obično
oporezivanja.
na 10%, ali u rijetkim slučajevima Bosna i Herce-
Ograničenja u kontekstu ove problematike
govina je ugovorila i drugu stopu (od 0% do čak
se posebno odnose na član 7. tipiziranog ugovo-
20%). Iz tog razloga prije isplate isplatilac bi oba-
ra OECD-a (poslovni prihod), i član 12 (autorske
vezno morao izvršiti uvid u konkretan Ugovor. Ta-
naknade). Naime, ova dva člana obavezuju prije
kođe o toj činjenici mora voditi računa I primalac
svega zemlju isplatioca na restriktivno postupanje
prihoda-freelancer iz Distrikta, jer ako je Ugovorm
prilikom isplate dohotka korisniku prihoda druge
npr. propisano da obveznik iz zemlje isplatioca ne
članice potpisnice.
može odbiti porez (odnosno prihod će se oporezo-
Prema članu 7. modela ugovora (tj. “mustre”,
vati u Distriktu), a on ga ipak odbije, freelancer će u
“obrasca” ili “standardizirane sheme” po kojoj je
tom slučaju dva puta platiti porez.
pregovarala i zaključila ugovore Bosna i Hercego-
Šta je to autorska naknada regulisano je čla-
vina sa drugim državama), “dobit društva države
nom 12. stav (2) Ugovora, tako “da izraz “autorske
ugovornice oporezuje se samo u toj državi, osim ako
naknade” označava plaćanje bilo kojeg iznosa koji
društvo obavlja poslovanje u drugoj državi ugovor-
je primljen kao naknada za korištenje ili za pravo ko-
nici preko stalne jedinice koja se u njoj nalazi.” (Pri
rištenja autorskih prava na književno, umjetničko ili
tome treba napomenuti da se izraz “dobit društva”
naučno djelo, uključujući kinematografske filmove
odnosi i na dohodak fizičkih lica ako je ugovor za-
ili filmove i trake za radijsko ili televizijsko emitiranje,
ključen po modelu od 2010, a ako je zaključen po
bilo kojeg patenta, zaštitnog znaka, nacrta, modela,
modelu koji je važio do te godine, onda postoji po-
plana, tajne formule ili procesa ili informacije koje se
seban član 14.-samostalne djelatnosti).
odnose na industrijska, komercijalna ili naučna isku-
To znači da država ugovornica čiji obve-
stva.”
znik-isplatilac treba da plati naknadu, istu neće
Da bi se primijenile odredbe Ugovora, primalac
oporezovati porezom na dohodak ako se radi o
naknade tj. freelancer iz Distrikta isplatiocu treba
poslovnom prihodu (to bi u gornjim primjerima
dostaviti potvrdu da je rezident Distrikta, kao i izja-
17
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 POREZI
vu da je stvarni vlasnik te naknade (za razliku od
naknade iz člana 7. u kojem samo dostavlja potvr-
du o rezidentnosti).
U gornjim primjerima od 1-3 radi se o autor-
skim naknadama, te će rezident države isplatioca
u skladu sa nacionalnim propisima svoje zemlje i
članom 12 Ugovora obustaviti porez. Obveznik u
Distriktu će prijaviti ukupan prihod i porez plaćen
u inostranstvu, i u okviru godišnje prijave even-
tualno uplatiti razliku. U primjeru pod brojem 4,
freelancer bi se prije isplate prihoda iz inostranstva
trebao pozvati na član 7 Ugovora i dostaviti klijen-
tu tj. stranom isplatiocu potvrdu o rezidentnosti, te
bi na svoj račun dobio ukupan iznos (bez oporezi-
vanja), s obzirom da se radi o poslovnom prihodu.
U svakom slučaju već pri ugovaranju posla po-
trebno je izvršiti uvid u svaki ugovor zaključen iz-
među Bosne I Hercegovine I zemlje isplatioca, a ne
držati se modela.
Kontrola plaćanja poreskih
obaveza freelancera
Zbog specifičnih uslova rada freelancera (pr-
venstveno rad od kuće, rad uglavnom s računarom
za klijente pretežno izvan Bosne i Hercegovine,
naplata iz inostranstva), ovu vrstu poreskih ob-
veznika Poreska uprava ne može kontrolisati na
uobičajen način. Iz tog razloga se može govoriti i
o određenoj percepciji da se obaveze freelancera
ne izvršavaju uvijek na propisani način. Međutim,
polazni osnov za pribavljanje informacija i za kon-
trolu može biti odredba iz člana 41 stav (2) Zakona,
prema kojoj banke i druge finansijske organizacije
koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa
su dužne, na zahtjev Poreske uprave, dostaviti po-
datke o prometu putem računa obveznika poreza
na dohodak. Freelanceri treba da imaju u vidu i
član 72 Zakona o poreskoj upravi (“Sl. glasnik Brčko
distrikta BiH”, br. 11/2020), prema kojem utvrđiva-
nje poreske obaveze se može izvršiti u roku od pet
godina nakon podnošenja poreske prijave, odno-
sno nakon isteka roka u kojem je poreski obveznik
bio dužan podnijeti poresku prijavu, ukoliko pri-
java nije podnesena. Drugim riječima, pet godina
je rok zastare za identifikaciju prekršioca. To je do-
voljno dug rok da se otkriju oni koji nisu postupili u
18
skladu sa zakonskim propisima, poslije čega slijedi
utvrđivanje poreske obaveze od strane kontrolnih
organa, obračun zateznih kamata, kao i izricanje
prekršajnih ili drugih sankcija. Iz tog razloga je za
freelancera najjeftinija opcija: već pri zaključenju
ugovora sa stranim licem odmah registrovati dje-
latnost, prijaviti nadležnim fondovima i plaćati za-
konske obaveze.
Takođe, treba spomenuti i član 26. Ugovora
(razmjena informacija), prema kojem nadležni or-
gani država ugovornica razmjenjuju informacije
potrebne za primjenu odredaba ovog Ugovora ili
domaćih propisa koji se odnosi na poreze. Ovaj
mehanizam ostavlja mogućnost da Poreska upra-
va sazna i za račun freelancera koji je otvoren even-
tualno u banci druge države ugovornice, odnosno
u inostranstvu, preko kojeg naplaćuje naknade za
izvršene usluge.
***
Oporezivanje dohotka freelancera podrazumi-
jeva postupak utvrđivanja i prijavljivanja dohot-
ka ostvarenog u inostranstvu na osnovu isporuke
određene usluge klijentu u inostranstvu, obavlja-
jući trajnu ili povremenu samostalnu djelatnost.
Specifičnosti ove djelatnosti je da se u načelu radi
“od kuće”, korištenjem prvenstveno računara, za-
tim u pitanju je prekogranično vršenje usluga i
naplata prihoda, pa samim tim i međunarodno
oporezivanje dohotka. Iz te činjenice proizlazi i
neophodnost primjene ugovora koje je Bosna i
Hercegovina zaključila s drugim državama, za što
prvenstveno mora biti zainteresovan isplatilac, ali
i freelancer kojem pritječe dohodak, s obzirom na
to da ovi ugovori postavljaju određena ograniče-
nja. Ukoliko ugovor između Bosne i Hercegovine
i zemlje isplatioca dohotka, tj. zemlje u kojoj je kli-
jent rezident nije zaključen (npr. USA) primjenjuje
se “samo” Zakon.
Obaveza freelancera, kao i ostalih obveznika
poreza na dohodak je da prijave djelatnost, vode
poslovne knjige, plaćaju poreze i doprinose i obav-
ljaju ostale procesne radnje, u skladu sa zakonskim
propisima.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 FINANSIJSKO UPRAVLJANJE

Praktična primjena finansijskog upravljanja i

kontrole sa osvrtom na rizike i procese
Za ostvarenje ciljeva ključne aktivnosti u svakoj kompaniji su upravljanje procesima i rizicima na efikasan,
efektivan i ekonomičan način. Upravljanje procesima je sistemski pristup poboljšavanja poslovanja, teme-
ljeno na oblikovanju, mjerenju, analizi, poboljšanju i upravljanju aktivnostima i procesima. Upravljanje rizi-
cima je cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve kompanije,
te preduzimanje potrebnih radnji u svrhu smanjenja rizika kroz primjenu sistema finansijskog upravljanja
i kontrole

y Piše: dr Mirna PAJEVIĆ - ROŽAJAC

F
inansijsko upravljanje i kontrola obuhvata
sve finansijske i nefinansijske procese i aktiv-
nosti u poslovanju i provodi se u svim orga-
nizacionim jedinicama i na svim nivoima u predu-
zeću. Finansijsko upravljanje i kontrola obuhvata
sve poslovne transakcije, a posebno one koje se
odnose na prihode i primitke sredstava, rashode
i izdatke sredstava, procedure nabavke i ugovara-
nja, povrate pogrešno uplaćenih iznosa, te imovinu
i obaveze.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
Tematiku finansijskog upravljanja i kontrole de-
finiše Zakon o finansijskom upravljanju i kontroli u
javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine,
koji je usvojen u aprilu 2016. godine. Ovim zako-
nom uređuje se finansijsko upravljanje i kontrola u
javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i
propisuju zajednički okvirni principi i standardi za
uspostavljanje, razvoj i implementaciju sistema fi-
nansijskog upravljanja i kontrole u javnom sektoru
u Federaciji, gdje su ključni dijelovi upravljanje pro-
cesima i rizicima.
19
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Finansijsko upravljanje i kontrola1 se zasniva na
upravljanju rizicima i procesima i uvodi radi unap-
ređenja finansijskog upravljanja i odlučivanja u re-
alizaciji ciljeva organizacije, a naročito općih ciljeva
kao što su:
- Usklađenost poslovanja sa propisima, plano-
vima, ugovorima, politikama i procedurama,
- Obavljanje aktivnosti na pravilan, etičan, eko-
nomičan, efikasan i efektivan način;
- Zaštita imovine, obaveza i drugih resursa od
gubitaka koji mogu nastati lošim upravljanjem, ne-
opravdanim trošenjem i korištenjem, te zaštita od
nepravilnosti, zloupotrebe i prevara;
- Pouzdano, potpuno i pravovremeno finansij-
sko izvještavanje i praćenje rezultata poslovanja.
FUK se odnosi na sva javna sredstva korisnika,
uključujući sredstva Evropske unije i druga dona-
torska sredstva. Odredbe Zakona primjenjuju se
na korisnike javnih sredstava prvog i drugog ni-
voa budžeta Federacije, kantone, gradove, općine
i vanbudžetske fondove i na pravna lica u kojima
Federacija ili kanton imaju većinski vlasnički udjel.
Odredbe se također primjenjuju i na organi-
zacije i tijela u javnom sektoru u Federaciji koja se
finansiraju iz fondova i programa Evropske unije.
Zakonom o finansijskom upravljanju i kontroli
u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovi-
ne2 utvrđuju se odgovornosti za uspostavljanje,
razvoj i implementaciju sistema FUK-a, te nadlež-
nosti Centralne harmonizacijske jedinice Federal-
nog ministarstva finansija i drugih organizacija u
javnom sektoru u Federaciji u provođenju sistema
internih finansijskih kontrola u javnom sektoru.
FUK se provodi u skladu sa Standardima interne
kontrole koji ujedno predstavljaju i okvir za uprav-
ljanje rizicima i čine ga pet povezanih komponenti
i to:
1. Kontrolno okruženje;
2. Upravljanje rizicima;
3. Kontrolne aktivnosti;
4. Informacije i komunikacija;
5. Praćenja i procjene sistema.
1
U daljem tekstu FUK.
2
U daljem tekstu Zakon.
20
Upravljanje procesima
Upravljanje procesima je sistemski pristup po-
boljšavanja poslovanja, temeljem na oblikovanju,
mjerenju, analizi, poboljšanju i upravljanju aktiv-
nostima i procesima.
Razlika između procesa i procedure
Kod pravilnog upravljanja procesima važno je
razlikovati pojmove proces i procedura.
Proces je skup međusobno povezanih ili inte-
raktivnih aktivnosti koje pretvaraju ulaz u izlaz, od-
nosno proces se odnosi na ono što radimo. Proces
definiše veliku sliku i ističe glavne elemente poslo-
vanja, te ide u širinu.
Procedura je specificiran postupak za obavlja-
nje neke aktivnosti ili procesa, odnosno procedura
se odnosi na ono kako nešto radimo. Procedura
obuhvata elemente poslovanja i daje više informa-
cija za funkcionalne odgovornosti, ciljeve i meto-
de, odnosno ona ide u dubinu.
Zajedno procesi i procedure imaju različite ulo-
ge u definisanju standardnog operativnog modela
poslovanja.
Rezultat procesa je stvaranje nove i dodatne
vrijednosti, dok je rezultat procedure aktivnost.
Proces obično operiše na višoj razini, kroz mno-
ge funkcije i može prolaziti kroz različite odjele
unutar kompanije. Proces može sadržavati jednu
ili više procedura i može se referisati i odnositi na
procedure iz drugih procesa.
Kritični poslovni procesi moraju biti kontrolisa-
ni, a procedure pomažu u definisanju, dokumento-
vanju i održavanju kontrola.
Proces je dobar kada su ciljevi jasno definisani
i kada se prati kako je proces postigao cilj i stvorio
novu vrijednost, a korektivne aktivnosti se jasno
poduzimaju kada se ne postignu ciljevi.
Procedura je izraz koji se koristi u različitim in-
dustrijama kojim se definiše niz koraka, koji se uzi-
maju zajedno, kako bi se postigao dosljedan rezul-
tat kroz aktivnosti.
Procedura se može nazvati standardnim opera-
tivnim postupkom ili dobrom proizvodnom prak-
som ili najboljom poslovnom praksom.
Procedure su potrebne za usklađenost, korisne
su za obuku i zadržavanje važnih informacija koje
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

pomažu organizaciji da se spriječe pogreške.
Jednostavni proces može se opisati jednom
procedurom.
Složeniji proces, poput procesa prihoda, može
imati više procedura, jer je kompleksan i djeluje u
mnogim funkcijama i odjelima, što može rezulto-
vati nizom različitih procedura. Primjera radi pro-
ces prihoda započinje kada prodaja preuzme na-
rudžbu. Narudžba je podatak iz inventara. Proces
prihoda nije potpun dok narudžba ne prođe kroz
knjige i pretvori se iz robe u gotovinu.
Proces prihoda prolazi kroz niz koraka, od pro-
daje iz skladišta do računovodstva i naplate.
Izrada mape procesa
Mapa procesa predstavlja prikaz svih poslovnih
procesa koji tvore i definišu poslovanje. Za dobro
izrađenu mapu procesa ključno je definisati šta je
proces, šta predstavlja upravljanje procesima, šta
je napredno upravljanje procesima, šta čini životni
ciklus upravljanja procesima, koje su ključne vrste
procesa i šta podrazumjeva analiza poslovnih pro-
cesa.
Definicije procesa
Poslovni proces predstavlja skup poslovnih ak-
tivnosti kombinovanih zajedno sa ciljem kreiranja
vrijednosti.
Proces se može definisati kao:
- Zatvoreni skup aktivnosti koje se poduzimaju
kao odgovor na neki događaj, a da bi se generisao
izlazni rezultat;
- Sve što je potrebno kako bi se osiguralo da
onaj ko je zainteresiran za poslovni proces dobije
ono što očekuje;
- Interakcija između ljudi, opreme, metoda i
kontrola sa svrhom postizanja određenog poslov-
nog cilja.
Osnovni elementi poslovnog procesa su cilj,
raspoloživi resursi, aktivnosti, indikatori, usmjere-
nost i nositelji procesa.
Ključni poslovni proces predstavlja skup svih
funkcija i slijeda aktivnosti (nezavisno o tome gdje
su smještene u organizaciji), politika i procedura,
te sistema podrške potrebnih za zadovoljenje tržiš-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Upravljanje procesima i rizicima je cjelokupan proces
utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja procesa i rizika, uzi-
majući u obzir sve procese, rizike i ciljeve korisnika javnih
sredstava, te poduzimanja potrebnih radnji, posebno kroz
primjenu sistema FUK-a, a u svrhu smanjenja rizika
nih potreba kroz specifičnu strategiju.
Pri samom definisanju procesa potrebno je
imati na umu da se svaki poslovni proces sastoji od
pet ključnih elemenata:
- Korisnika;
- Skupa aktivnosti;
- Inputa (resursi) i outputa (proizvodi i usluge);
- Ljudi;
- Tehnologije.
Inputi i outputi određuju granice procesa.
Inputi predstavljaju sva sredstva i resurse koji
ulaze u proces, dok su outputi rezultat djelovanja
određenog procesa i predstavljaju transformisane
inpute koji kao takvi predstavljaju vrijednost za or-
ganizaciju.
Danas su procesi sve češće automatizovani, ali
ključnu ulogu u njihovom izvođenju imaju ljudi.
Jednostavne procese mogu obavljati pojedinci
kroz jednostavno praćenje procedura.
Ključni element poslovnih procesa svakako je
tehnologija.
Zbog tehnološkog napretka, danas je nezami-
slivo obavljanje većine poslovnih aktivnosti bez
primjene odgovarajuće tehnologije.
Osnovne karakteristike poslovnih procesa su
da svaki proces ima:
- Svoj cilj;
- Svog vlasnika;
- Svoj početak i završetak;
- Inpute i outpute;
- Svoje kupce, odnosno korisnike;
- Skup međufunkcijskih aktivnosti;
- Složenost i dinamičnost;
- Aktivnosti repetitivnog karaktera;
- Mogućnost da se u određenoj mjeri automa-
tizuje;
- Mjerenje uspješnosti;
- Mogućnost unapređenja.
21
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE

Upravljanje procesima 3. Niži troškovi;

4. Poboljšavanje procesa;
Upravljanjem poslovnim procesima provode se 5. Smanjen rizik poslovanja.
sljedeće aktivnosti:
- Modeliranje poslovnih procesa; U nastavku je dat ilustrativni prikaz životnog
- Izvršavanje poslovnih procesa; ciklusa upravljanja poslovnim procesima:
- Mjerenje uspješnosti poslovnih procesa.
Svrha upravljanja poslovnim procesima je
kontinuirano poboljšavanje poslovnih procesa na
osnovu mjerenja rezultata uspješnosti postojećih
poslovnih procesa.
Dobro definisani poslovni procesi ubrzavaju
rad, povećavaju unutrašnji red, smanjuju troškove,
podržavaju povećanje kvalitete proizvoda/usluga i
ukupno organizacijsko djelovanje i znanje.
Sagledavajući razne definicije procesa, potreb-
no je naglasiti dva različita shvaćanja. Poslovni pro-
cesi u širem smislu predstavljaju jezgru obavljanja
posla u organizaciji s pomoću koje se proizvode
outputi, dok u užem smislu, oni se definišu kao
strukturiran, analitičan, međufunkcijski skup aktiv-
nosti koji zahtjeva neprestano unapređivanje.
Dobar proces naglašava nužno povezivanje ra-
zličitih organizacijskih jedinica. Shema 1: Životni ciklus upravljanja poslovnim
Procesi predstavljaju svojevrsne mehanizme procesima
koji povezuju i kombinuju različite funkcijske spo-
sobnosti da bi stvorili vrijednost za organizaciju i Vrste procesa
njezine korisnike. Definisanje i kvalitetan pristup
upravljanju procesima posebno je koristan ako su Najprihvaćenija podjela poslovnih procesa je
poslovni procesi utvrđeni na strateškoj razini. Kada ona koja prepoznaje sljedeće tri vrste poslovnih
su poslovni procesi utvrđeni na operativnoj razini, procesa:
često započinju i završavaju unutar funkcijskih or- 1. Upravljačke ili usmjeravajuće procese;
ganizacijskih jedinica, što ne predstavlja najbolji 2. Ključne, temeljne ili operativne procese;
pristup. Dobri poslovni procesi se međufunkcijski 3. Potporne, omogućavajuće ili administrativne
protežu kroz cijelu organizaciju. procese.
Napredno upravljanje poslovnim procesima
kombinuje menadžerski pristup sa odgovaraju- 1. Upravljački ili usmjeravajući procesi,
ćom tehnologijom u cilju poboljšavanja perfor- kao što i sam naziv govori, služe za usmjeravanje
mansi preduzeća. i upravljanje kompanijom. U njihovom izvođenju
Upravljanje poslovnim procesima se oslanja najčešće sudjeluju menadžeri najviše razine, da bi
na poslovni pristup upravljanja promjenama zbog postavili organizacijske ciljeve, razvili i implemen-
unapređivanja poslovnih procesa sa konačnim tirali strategiju u svrhu ostvarivanja prethodno
ciljem ostvarenja poslovnih ciljeva, pri čemu pro- postavljenih ciljeva, utvrdili i oblikovali organiza-
mjene obuhvataju cijeli životni ciklus procesa od cijsku strukturu te upravljali uspješnošću poslova-
definisanja i modeliranja do izvođenja, analize i nja. Osim navedenih, oni još obuhvataju i procese
optimizacije procesa. razvoja, planiranja i budžetiranja, osiguranja i ras-
Upravljanjem poslovnim procesima postiže se: podjele resursa te komunikacije i donošenja stra-
1. Viša kvaliteta; teških odluka.
2. Kraće vrijeme izvođenja aktivnosti;

22
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

2. Ključni, temeljni ili operativni procesi
odražavaju jedinstvene kompetencije kompanija
i kritični su za njenu misiju. Riječ je o „vidljivim“
procesima koji počinju i završavaju sa vanjskim
kupcima, a koji su direktno uključeni u stvaranje
proizvoda i/ili usluga. Prema obimu oni su veliki
i povezuju višestruke organizacijske jedinice i di-
jelove kompanije. Zbog toga što stvaraju najveću
vrijednost oni bi trebali biti primarno u fokusu
unapređenja poslovanja.
3. Potporni, omogućavajući ili administra-
tivni procesi postoje da bi pružili podršku poslo-
vanju kompaniji i omogućili nesmetano odvijanje
upravljačkih i ključnih poslovnih procesa.
Usmjereni su ka stvaranju zadovoljstva zapo-
slenika odnosno korisnika unutar organizacije,
iako indirektno pružaju dodatnu vrijednost i vanj-
skim korisnicima. Kako su potrebe poslovnih or-
ganizacija za funkcijama podrške slične, potporni
procesi su prilično standardizovani i podrazumi-
jevaju tehnološku potporu, upravljanje ljudskim
potencijalima, računovodstvenu podršku i druge
oblike podrške.
U vezi sa potrebnim brojem procesa unutar
organizacije, isti je usko vezan uz složenost orga-
nizacije.
Što je veći broj aktivnosti, to je proces složeniji
i teži za organizovanje. Složenost poslovnih proce-
sa i složenost organizacije, moguće je posmatrati
kroz vertikalnu i horizontalnu dimenziju.
Vertikalna složenost poslovnih procesa usko je
vezana uz procesnu hijerarhiju i način na koji se ra-
ščlanjuju procesi više razine na procese niže razine,
dok se horizontalna složenost odnosi na procesnu
integraciju, odnosno na stepen povezanosti razli-
čitih poslovnih procesa najčešće iste hijerarhijske
razine.
Analiza poslovnih procesa
Analiza poslovnih procesa omogućava bolje
razumijevanje procesa, a logična posljedica iste je
efikasnije postavljanje, povezivanje i izvršavanje
aktivnosti koje čine taj konkretni poslovni proces.
Analizom poslovnih procesa pronalaze se ak-
tivnosti koje ne dodaju vrijednost, redundantne
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
aktivnosti, neprimjerene upotrebe tehnologije,
neprikladna pravila i procedure, te se pronalaze
načini davanja povratne informacije i veze između
procesa koji nedostaju.
Osnovni koraci analize poslovnih procesa su:
1. Definisati cilj aktivnosti i analizirati korake od
kojih se aktivnost sastoji;
2. Otkriti da li aktivnost dodaje vrijednost ili ne;
3. Definisati mjere za rezultate aktivnosti;
4. Definisati znanje koje je potrebno kako bi se
aktivnost mogla izvesti;
5. Odrediti ko izvodi aktivnost;
6. Definisati troškove, resurse i vrijeme trajanja
aktivnosti;
7. Simulirati proces.
Praćenje sistema FUK-a i upravljanja procesima
se obavlja u svrhu procjenjivanja funkcionisanja i
osiguranja pravovremenog ažuriranja procesa u
slučajevima promjene uslova i načina poslovanja,
te utvrđivanja mjera za stalno upravljanje pro-
cesima. Praćenje i procjena sistema upravljanja
procesima obavlja se putem redovnih aktivnosti
upravljanja i nadgledanja, samoprocjene i interne
revizije svih procesa unutar kompanije.
FUK se uspostavlja kao sistem procedura i de-
finisanja odgovornosti i nadležnosti svih lica u or-
ganizaciji donošenjem internih propisa u skladu sa
važećom regulativom.
Upravljanje rizicima
Rizik je vjerovatnoća da će se desiti neki doga-
đaj koji može da utječe na ostvarivanje ciljeva.
Upravljanje rizicima se definiše kao cjelokupan
proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika
za ostvarenje ciljeva, kao i preduzimanje potreb-
nih aktivnosti, posebno kroz sistem finansijskog
upravljanja i kontrole, u svrhu smanjenja rizika.
Upravljanje rizicima je ciklus koji se kontinui-
rano odvija, a obuhvata utvrđivanje rizika, procje-
nu njegove vjerovatnoće i utjecaja, preduzimanje
mjera kao odgovor na rizike, dokumentovanje po-
dataka o najznačajnijim rizicima i praćenje i izvje-
štavanje o rizicima.
23
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE

U nastavku je dat ilustrativni prikaz upravljanja koji su neprihvatljivi;

rizicima: - Dokumentovanje podataka o rizicima u regi-
stre rizika;
- Izvještavanje o najznačajnijim rizicima i aktiv-
nostima u upravljanju rizicima;
- Mogućnost donošenja strategije upravljanja
rizicima.
Upravljanje rizicima omogućava:
- Donošenje kvalitetnijih odluka;
- Bolje planiranje;
- Svrsishodnije izvršenje budžeta;
Shema 2: Upravljanje rizicima - Definisanje prioriteta;
- Blagovremeno uočavanje i pripremu adekvat-
Upravljanje rizicima je proces na koji utječu
nog odgovora na probleme koji se mogu pojaviti
nadzorni odbor, uprava i drugi zaposlenici kom-
prilikom realizacije postavljenih ciljeva.
panije. Rizici su ključni u definisanju strategije i u
Rukovodstvo treba da procijeni sve identifiko-
upravljanju cijelom kompanijom, sa svrhom pre-
vane rizike u smislu njihovog utjecaja i vjerovatno-
poznavanja potencijalnih događaja koji se mogu
će nastanka i to na sljedeći način:
odraziti na kompaniju. Da bi se razumno garanto-
1. Utjecaj je efekat koji bi nepovoljan događaj
vala realizacija ciljeva kompanije potrebno je rizike
imao na kompaniju ukoliko bi se ostvario. Ovaj efe-
staviti u granice apetita rizika.
kat može da bude neka vrsta štete ili izgubljene
Ključno je za svaki rizik definisati uzročne fakto-
prilike. Ukoliko je moguće, utjecaj se treba kvan-
re i njihove posljedice.
tifikovati i konkretno opisati kako bi se ukazalo na
Razvoj finansijskog upravljanja i kontrole za-
značaj rizika.
htijeva i razvoj upravljanja rizicima na jedan siste-
2. Vjerovatnoća nastanka pokazuje koliko je
matičan način. Preduslov za upravljanje rizicima je
vjerovatno da će neki neželjeni događaj nastati
utvrđivanje ciljeva na različitim nivoima.
ukoliko ne bi postojale kontrolne aktivnosti u svr-
Rizici su neizbježni u svakodnevnom poslova-
hu sprječavanja ili smanjivanja rizika. Vjerovatnoća
nju i svaka kompanija treba preduzeti radnje koji-
nastanka treba se procijeniti za svaki identifikovani
ma će rizici biti izbjegnuti ili svedeni na prihvatljiv
rizik.
nivo.
Kontrolne aktivnosti odnose se na:
Budući da se ekonomski, regulatorni i poslovni
- Postupke odobrenja preduzete nakon provo-
uslovi stalno mijenjaju, potrebni su mehanizmi za
đenja kontrolnih postupaka;
identifikovanje i rješavanje posebnih rizika veza-
- Evidentiranje i odobrenje izuzetaka koje odo-
nih za promjene.
brava rukovodilac korisnika javnih sredstava pre-
Razvijen sistem upravljanja rizicima zahtijeva
ma utvrđenim postupcima;
uspostavljanje kontrolnih aktivnosti koje su usmje-
- Postupke prenosa ovlaštenja i odgovornosti;
rene ne samo na osiguranje zakonitosti, već i na re-
- Razdvajanje dužnosti u dijelu davanja ovlašte-
alizaciju postavljenih ciljeva.
nja za pripremu, obradu, evidentiranje i plaćanje,
Upravljanje rizicima obuhvata aktivnosti veza-
te za kontrole;
ne za razvoj procesa upravljanja, posebno planira-
- Sistem dvostrukog potpisa;
nja i donošenja odluka, što uključuje:
- Pravila koja osiguravaju zaštitu imovine i in-
- Utvrđivanje rizika u odnosu na ciljeve iz stra-
formacija;
teških i operativnih planova, programa, projekata i
- Postupke potpunog, tačnog, pravilnog i ažur-
aktivnosti, te poslovnih procesa;
nog evidentiranja svih poslovnih transakcija;
- Procjenjivanje vjerovatnoće nastanka rizika i
- Postupke upravljanja ljudskim potencijalima;
njegovog utjecaja;
- Procjenu efektivnosti i efikasnosti transakcija,
- Utvrđivanje načina postupanja po rizicima
te izvještavanje;

24
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

- Pravila dokumentovanja svih kontrola, finan-
sijskih odluka i izuzetaka u odnosu na pravila tran-
sakcija, evidentiranja i radnji vezanih uz aktivnosti
korisnika javnih sredstava;
- Nadzor (superviziju).
Kategorizacija rizika
Iz razloga što se Zakon o finansijskom uprav-
ljanju i kontroli bazira na COSO okviru upravljanja
rizicima, uzeta je COSO-va kategorizacija, odnosno
podjela ciljeva i rizika.
COSO-ovo stajalište je da okvir upravljanja rizi-
cima treba biti usmjeren ka postizanju ciljeva kom-
panije, koji su utvrđeni kroz četiri kategorije:
1. Strateški: Ciljevi koji su na visokom nivou,
usklađeni sa misijom;
2. Operativni: Učinkovito i efikasno korištenje
resursa kompanije;
3. Izvještajni/Finansijski: Pouzdanost izvješta-
vanja
4. Usklađenost: Usklađenost s važećim zakoni-
ma i propisima.
Strateški rizik je rizik koji može fundamental-
no ugroziti konkurentski položaj kompanije. Stra-
teški rizici nastaju radi faktora kao što su promjena
u prioritetima kupaca, konkurentskim uslovima i
socio-političkim promjenama. Strateški rizici mogu
biti interni i eksterni u odnosu na kompaniju.
Operativni rizici su rizici povezani s učinko-
vitosti i efikasnošću ključnih poslovnih operacija
kompanije. Operativni rizici se pojavljuju u vezi
faktora povezanim s kadrovskim, IT i mrežnim ope-
racijama i fakturisanjem. Operativni rizici su uglav-
nom uzrokovani unutar kompanije.
Rizik usklađenosti se odnosi na usklađenost s
odgovarajućim propisima, te internim politikama,
pravilnicima i procedurama. Rizici usklađenosti se
pojavljuju zbog faktora povezanih s etičkim kodek-
som, eksternim regulatornim zahtjevima i pravnim
obavezama.
Finansijski rizik se odnosi na pouzdanost
internih i eksternih informacija, finansijsko izvje-
štavanje i ostvarivanje finansijskih ciljeva. Finan-
sijski rizici se mogu pojaviti radi lošeg upravljanja
novčanim tokom, lošeg upravljanja kapitalnim
investicijama, neodgovarajućim kontrolama nad
finansijskim izvještajima te uslova na finansijskim
tržištima.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
U vezi sa kategorizacijom rizika veoma je važno
znati dobro postaviti ciljeve.
Postavljanje ciljeva je preduslov za identifikaci-
ju događaja, procjenjivanje rizika i odgovaranje na
rizike. Ciljevi moraju postojati prije nego što upra-
va može identificirati i procijeniti rizike u njihovom
postizanju i poduzeti mjere potrebne za upravlja-
nje rizicima.
Strateške ciljeve je potrebno uspostaviti na vi-
sokom nivou, i isti trebaju biti usklađeni sa misijom
i vizijom i uzeti u obzir strateške izbore u vezi s na-
činima na koje će kompanija nastojati stvarati vri-
jednost. Potrebno je identifikovati rizike povezane
s izborom strategije i razmotriti njihove implikacije.
Povezane i odabrane ciljeve potrebno je podr-
žati i uskladiti s odabranom strategijom u odnosu
na sve aktivnosti u kompaniji. Svaki nivo ciljeva je
potrebno povezati s konkretnijim ciljevima koji se
kaskadno razrađuju u kompaniji. Ciljeve treba po-
staviti da budu mjerljivi.
Kada se rizici kategorizuju preporučljivo ih je
predočiti u mapu/registar rizika. Registar rizika
predstavlja sistematičan prikaz opisa i vrednova-
nja rizika. Registar rizika se vodi najčešće u elek-
tronskom obliku.
U mapi/registru rizika za svaki identifikovani ri-
zični događaj treba ukratko opisati:
- Sam događaj;
- Moguće uzroke i posljedice svakog vjerovat-
nog događaja;
- Poslovni cilj ili glavni pokazatelj uspješnosti/
kritični faktor uspješnosti na koji će rizik vjerovat-
no utjecati ako se događaj realizuje;
- Analizu vjerovatnoće događaja i njegov utje-
caj ako se događaj realizuje;
- Navesti odjel odgovoran za upravljanje odre-
đenim rizikom.
U skladu sa zahtjevima odabranog sistema
upravljanja rizicima i najbolje prakse za upravljanje
rizicima kompanije trebaju izraditi mapu ili registar
rizika koji treba da sadrži:
- Redni broj rizika;
- Identifikacioni broj rizika (Risk ID);
- Kategoriju rizika;
- Podkategoriju rizika;
- Organizacijsku jedinicu i proces;
- Vlasnika rizika;
- Opis rizika (jasan i jezgrovit);
25
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
- Uzrok i faktor rizika;
- Posljedicu rizika;
- Ocjenu rizika u trenutku procjene rizika koja
se sastoji od ocjene utjecaja rizika, ocjene vjerovat-
noće rizika, ukupnog rezultata rizika;
- Iznos utjecaja rizika u trenutku procjene rizika
na dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u KM;
- Ocjenu rizika nakon implementacije kontrole
za prevladavanje rizika koja se sastoji od ocjene
utjecaja rizika, ocjene vjerovatnoće rizika i uku-
pnog rezultata rizika.
Okviri za upravljanje rizicima
U proteklih pet godina nekoliko okvira uprav-
ljanja rizicima i standarda smatra se vodećima, naj-
češće zbog uspješnosti njihove implementacije ili
sponzorstva profesionalnih udruženja.
Najistaknutiji standardi/okviri upravljanja rizici-
ma radi svoje cjelovitosti i mogućnosti primjene u
bilo kojoj industriji su sljedeći:
1. COSO (Odbor sponzorisanih kompanija pri
Treadwayjevoj komisiji);
2. ISO 31000 Upravljanje rizicima - Načela i
smjernice o primjeni;
3. CAS (Aktuarsko društvo za osiguranje od
nezgode) - Standard koji unatoč svom imenu nije
vezan samo za osiguranje;
4. FERMA (Savez evropskih udruga za upravlja-
nje rizicima).
Spomenuti okviri udovoljavaju osnovnim krite-
rijima:
- Sveobuhvatnost: Odabrani okviri sadrže ne-
prekinuto povezane procese potrebne za uspješ-
no upravljanje programom upravljanja rizicima u
kompaniji;
- Široko područje primjene: Odabrani okviri
nisu specifični za određene ekonomske sektore i
pokrivaju sve vrste rizika bilo koje kompanije. Ri-
zike je moguće razvrstati u strateške, finansijske,
operativne itd.;
- Raširena prihvaćenost: Odabrane okvire usvo-
jilo je nekoliko kompanija te se pokazalo da postoji
dovoljno iskustva za ocjenjivanje jednostavnosti i
efikasnosti njihove implementacije.
U nastavku slijedi pregled svakog od navede-
nih vodećih okvira, sa naglaskom da zakonska re-
gulativa finansijskog upravljanja i kontrole se ba-
26
zira na COSO okviru, te bi kompanijama u Bosni i
Hercegovini bilo preporučljivo da upravljanje svo-
jim rizicima razvijaju unutar COSO okvira. COSO
okvir će se detaljnije obraditi zbog regulative, širo-
ke primjene i sveobuhvatnosti, dok će se za druge
okvire dati kraći osvrt.
COSO okvir
Prije više od deset godina Odbor sponzorisanih
kompanija pri Treadwayevoj komisiji (eng. kratica
COSO) objavio je „Cjeloviti okvir za interne kontro-
le“ kao pomoć kompanijama u ocjenjivanju i jača-
nju njihovih sistema internih kontrola.
Proteklih godina zabilježena je rastuća zabrinu-
tost, u konačnici i sve veći fokus na upravljanje rizi-
cima, jer je sve veća potreba za robusnim okvirom
za učinkovitu identifikaciju i ocjenjivanje rizika te
upravljanje rizicima.
Potreba za okvirom upravljanja rizicima, koji
bi pružio glavna načela i koncepte, zajednički je-
zik i jasno usmjerenje i upute, postala je tako još
važnija. Kao odgovor na tu potrebu, COSO je 2004.
godine izdao „Cjeloviti okvir za upravljanje rizicima
u kompanijama“ (Enterprise Risk Management –
Integrated Framework).
COSO okvir interne kontrole usklađuje sa
upravljanjem rizicima i povezanim područjima, sa
fokusom na procesima, a ne samo na odgovorima
na rizike ili izloženosti.
Okvir općenito definiše međuodnose između
komponenata i primjenjiv je na veći broj ciljeva
unutar cijele kompanije. Također COSO okvir se
oslanja na kontrolne ciljeve i aktivnosti implemen-
tacije.
COSO kao glavnu premisu sistema za upravlja-
nje rizicima postavlja da svaka kompanija postoji
da bi proizvela dodatnu vrijednost. Svi subjekti
suočavaju se sa neizvjesnostima, pa je pred upra-
vama izazov u pogledu načina koliko neizvjesnosti
prihvatiti u nastojanju da ostvare rastuću vrijed-
nost za svoju kompaniju. Neizvjesnost odražava i
rizike i prilike koje mogu ugroziti ili ojačati vrijed-
nost. Sistem upravljanja rizicima upravi omoguću-
je efektivno rješavanje neizvjesnosti rizika i prilika
koje su sa njom povezane, čime jača kapacitete za
stvaranje vrijednosti. Ukratko, sistem upravljanja
rizicima kompanijama pomaže doći do željenog ci-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

lja izbjegavajući na tom putu zamke i iznenađenja.
Finansijsko upravljanje i kontrola provodi se
putem pet međusobno povezanih komponenti
internih kontrola na osnovu COSO modela koje
obuhvataju:
1. Kontrolno okruženje;
2. Upravljanje rizicima;
3. Kontrolne aktivnosti;
4. Informacije i komunikacije;
5. Praćenje i procjenu.
Svaka od ovih komponenti sadrži brojne aktiv-
nosti, načine i postupke koji se provode poštujući
zakonske i podzakonske propise, uvažavajući spe-
cifičnosti kompanija (institucija).
Za razvoj FUK-a važno je da kompanije razumi-
ju značenje pet komponenti i da aktivnosti, načine
i postupke koje oni sadrže prepoznaju kao svo-
je svakodnevne aktivnosti u poslovanju, kao i da
shvate međusobnu povezanost ovih komponenti
i njihov utjecaj na kvalitet finansijskog upravljanja
i kontrole.
U slučaju značajnog nedostatka u pogledu
primjene i funkcionisanja bilo koje pojedinačne
komponente, odnosno integrisanog funkcionisa-
nja svih pet komponenti, ne može se smatrati da
u kompaniji postoji efektivan sistem internih kon-
trola.
Prednosti ovog okvira su sljedeće:
- Široka rasprostranjenost;
- Nudi brojne dodatne izvore i metode primje-
ne kao nadopuna okviru, u kojima navodi primjere
koji će kompanijama biti od pomoći pri uvođenju
sistema za upravljanje rizicima;
- Razmatra strateške prilike uz jasno definisanje
rizika kao negativne događaje;
- Razgrađuje silose i integriše rizike (Za kompa-
niju je važno razviti cjelokupni odgovor na rizike
na nivou cijele organizacije sa stajališta portfolia.
U mnogim kompanijama poslovi upravljanja rizi-
cima odvijaju se u svakoj organizacijskoj jedinici
posebno, ali sastavni dio opšte vizije sistema za
upravljanje rizicima jest da se objedinjavaju rizici
koji nastaju u organizacionim jedinicama i na ni-
žim nivoima kompanije i posmatraju odozgo kao
ukupni portfolio rizika.);
- Podupire internu reviziju (Okvir poziva vodite-
lje svih poslovnih jedinica, funkcija, čak i na nivou
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
procesa, da kreiraju vlastite kombinacije ocjenjiva-
nja rizika u područjima za koja su nadležni. Kompi-
lacija portfolia rizika u cijeloj kompaniji također bi
trebala biti od pomoći internom revizoru);
- Kreira zajednički jezik jer COSO okvir ima stan-
dardizovan pojmovnik;
- COSO okvir se kontinurano razvija uz perio-
dično ažuriranje.
Nedostaci ovog okvira su sljedeći:
- COSO okvir je prvenstveno zasnovan na na-
čelima. (Kao okvir koji se zasniva na načelima,
naspram okvira koji se zasnivaju prvenstveno na
procesima, COSO-ov okvir za upravljanje rizicima
sadrži filozofiju i viziju sistema za upravljanje rizici-
ma, ali ne ulazi nužno u pristupe i procese upravlja-
nja rizicima koje je moguće lako implementirati u
čitavoj kompaniji. Kad je riječ o formiranju funkcije
i procesa za upravljanje rizicima, za COSO-ov okvir
često se može pročitati da je manjkav u pogledu
praktičnih savjeta, što njegove potencijalne budu-
će korisnike često stavlja u nedoumicu).
- Fokus na prijetnjama i opasnostima (COSO-ov
okvir za upravljanje rizicima prvenstveno je usmje-
ren na upravljanje prijetnjama i primjenu kontrola.
Razumijevanje prijetnji i opasnosti kojima su izlo-
žene poslovne operacije i upravljanje njima je ned-
vojbeno korisno, ali koncentrisanje isključivo na
prijetnje i opasnosti može imati za posljedicu ne-
uravnoteženost samog programa za upravljanje ri-
zicima. Kompanije ostvaruju profit preuzimajući ri-
zik i gube ga ako rizikom adekvatno ne upravljaju.)
- Prevlast internog okruženja (COSO-ov okvir
fokusiran je na rizike koji nastaju prvenstveno in-
ternom dinamikom. Prevlast ovakvog pogleda do-
vodi do pristupa ocjenjivanju i ovladavanju rizici-
ma koji je fokusiran prema unutra, što može imati
za posljedicu eventualno neadekvatno mjerenje
rizika.)
ISO 31000
ISO je globalni savez nacionalnih normizacij-
skih tijela koji kroz tehničke odbore pri ISO-u izra-
đuju međunarodne norme. ISO 31000 kao norma
je objavljen 15. 11. 2009. godine i odnosi se na
primjenu upravljanja rizicima. Svrha norme defini-
sane u ISO 31000 jest da ju može primijeniti svaka
27
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
javna ili privatna kompanija, udruženje, skupina ili
pojedinac, te je prilagoditi potrebama poslovanja.
Iz tog razloga, opće područje primjene norme
ISO 31000 kao skupa normi za upravljanje rizicima
nije zamišljeno za određeni ekonomski subjekt,
sistem upravljanja ili predmet poslovanja, već je
cilj ponuditi strukturu najbolje prakse i upute svim
oblicima djelovanja i poslovanja koji razmišljaju o
upravljanju rizicima.
Premda sve organizacije u određenoj mjeri
upravljaju rizicima, ova međunarodna norma uvo-
di nekoliko načela koja trebaju biti ispunjena da bi
upravljanje rizikom bilo učinkovito. Međunarodna
norma daje preporuku organizacijama da izrade,
uvedu i stalno unaprjeđuju okvir koji ima za cilj
objediniti procese upravljanja rizicima u opće pro-
cese vođenja organizacije, izrade strategije i pla-
nova, upravljanja, izvještavanja, kreiranja politika,
vrijednosti i kulture.
Norma ISO 31000:2009 usklađuje postupak
upravljanja rizicima sa strateškim upravljanjem
i usmjerena je na procese, a ne na odgovore na
rizike, ekonomske sektore ili izloženost. U njoj su
kategorisane generičke vrste rizika, ilustrovani pri-
mjeri interakcije koraka i nekoliko petlji povratnih
informacija s fokusom na odlučivanje o prihvata-
nju rizika i/ili postupanju s rizicima.
Okvir pravi razliku između ocjenjivanja, imple-
mentacije i održavanja.
ISO 31000 definiše proces upravljanja rizicima
kao skup komponenata koje pružaju temelje i or-
ganizacijske aranžmane za projektovanje, imple-
mentaciju, praćenje, pregled i stalno poboljšanje
upravljanja rizicima u cijeloj organizaciji.
CAS
CAS je osnovan 1914. godine kao strukovno
društvo sa svrhom promicanja primjene aktuar-
skih znanja na izloženost rizicima po osnovu imo-
vine, nezgoda i sličnim rizicima. CAS komunicira s
javnošću u vezi tema osiguranja, prezentuje doku-
mente za raspravu, organizuje seminare i radionice
te prikuplja stručnu literaturu istraživanjem i dru-
gim načinima.
Drugi važni ciljevi društva su uspostavljanje i
održavanje visokih standarda ponašanja i kompe-
28
tencija za svoje članove kroz studije i kurseve koji
se polažu prema strogim kriterijima, zatim izrada
standarda i profesionalnog kodeksa te podizanje
svijesti o važnosti aktuarstva.
CAS-ov odbor za upravljanje rizicima zadužen
je za definisanje, prirotizaciju, usmjeravanje i pra-
ćenje istraživanja o razvoju sistema za upravljanje
rizicima i vođenje biblioteke stručnih izvora na
temu upravljanja rizicima, davanje savjeta i sadrža-
ja odborima pri CAS-u koji organizuju seminare, ra-
dionice na temu upravljanja rizicima, praćenje i/ili
partnerstvo s drugim odborima u CAS-u i drugim
profesionalnim kompanijama u području upravlja-
nja rizicima, te izradu poruka i razvoj metoda koje
CAS komunicira interno i prema vani. CAS-ov od-
bor za upravljanje rizicima nadgleda istraživanja
koja će se u njegovo ime odvijati u sklopu poziva
na podnošenje ponuda.
CAS opisuje upravljanje rizicima kao proces
i disciplinu koja se primjenjuje na sve sektore s
kojima su aktuari koji se bave nezgodama dobro
upoznati. Upravljanje rizicima ima za svrhu stvara-
ti vrijednost te ublažavati rizike, što vrijedi za sve
značajne rizike i sve dioničare u kompaniji.
FERMA
Savez europskih udruga za upravljanje rizicima
FERMA okuplja nacionalne udruge za upravljanje
rizicima iz trinaest zemalja. Savez nastupa u ime
4.800 pojedinačnih članova iz raznih ekonomskih
sektora, od proizvodnog sektora do sektora finan-
sijskih usluga, dobrotvornih organizacija i organi-
zacija na nivou jedinica lokalne samouprave.
Standard za upravljanje rizicima rezultat je tim-
skog rada važnih organizacija za upravljanje rizi-
cima iz Ujedinjenog Kraljevstva. Standard je, gdje
god je to bilo moguće, koristio terminologiju koju
je Međunarodna organizacija za normizaciju (The
International Organization for Standardization,
ISO) definisala u svom dokumentu pod nazivom
„ISO/IEC Guide 73“ s uputama namijenjenih za pri-
mjenu standarda.
Osnovni elementi standarda su taksonomija
klasifikacije rizika, procesni okvir te uloge i od-
govornosti na visokom nivou. Standard pruža
osnovne alate i metodologiju za procjenjivanje
vjerojatnoće i utjecaja rizika. Namjera autora nije
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Shema 3: COSO model
bila proizvesti sveobuhvatan okvir kao COSO ili ISO
31000, već okvir sastavnih dijelova koje organizaci-
je mogu same nadograđivati.
FERMA standard za upravljanje rizicima obu-
hvata sve glavne elemente i prakse definisane
normom ISO31000, a to je povezivanje upravlja-
nja rizicima sa strateškim ciljevima organizacije i
prezentovanje sistemske metode identifikovanja,
procjenjivanja, rješavanja, praćenja rizika i izvješta-
vanja o rizicima. FERMA je primjer isključivo kvali-
tativnog pristupa procjenjivanju rizika.
COSO model
Kako je prethodno spomenuto finansijsko
upravljanje i kontrola provodi se putem pet među-
sobno povezanih komponenti internih kontrola na
osnovu COSO modela koje obuhvataju: Kontrolno
okruženje; Upravljanje rizicima; Kontrolne aktivno-
sti; Informacije i komunikacije; i Praćenje i procjenu.
Svaka od ovih komponenti sadrži brojne aktiv-
nosti, načine i postupke koji se provode poštujući
zakonske i podzakonske propise, te uvažavajući
specifičnosti preduzeća (institucija).
Standardi interne kontrole predstavljaju pola-
zni element razrade komponenti interne kontrole
i njihove primjene za uspostavljanje finansijskog
upravljanja i kontrole.
Za razvoj finansijskog upravljanja i kontro-
le važno je da preduzeća razumiju značenje ovih
komponenti i da aktivnosti, načine i postupke koje
oni sadrže prepoznaju kao svoje svakodnevne ak-
tivnosti u poslovanju, kao i da shvate međusobnu
povezanost ovih komponenti i njihov utjecaj na
kvalitet finansijskog upravljanja i kontrole.
U slučaju značajnog nedostatka u pogledu
primjene i funkcionisanja bilo koje pojedinačne
komponente, odnosno integrisanog funkcionisa-
nja svih pet komponenti, ne može se smatrati da
u preduzeću postoji efektivan sistem internih kon-
trola.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Kontrolno okruženje
Preduslov za razvoj kvalitetnih sistema finan-
sijskog upravljanja i kontrole je okruženje kojim
je moguće upravljati i koje je moguće kontrolisati.
Okruženje podrazumijeva etičke vrijednosti, inte-
gritet i kompetentnost zaposlenika, način rukovo-
đenja i stil upravljanja, postojanje planskog pristu-
pa poslovanju, uređenu organizacionu strukturu
sa jasno definisanim ovlaštenjima i odgovornos-
tima za realizaciju aktivnosti, postavljenih ciljeva
i upravljanje sredstvima. Kontrolno okruženje je
osnov za razvoj ostalih komponenti finansijskog
upravljanja i kontrole, osiguravajući disciplinu i
strukturu.
U okviru komponente kontrolno okruženje,
preduzeća primjenjuju sljedeće standarde sa pri-
padajućim zahtjevima:
1. Integritet i etičke vrijednosti;
2. Profesionalna stručnost i kompetentnost;
3. Organizaciona struktura i delegiranje ovla-
štenja i odgovornosti;
4. Ciljevi;
5. Planiranje.
U okviru kontrolnog okruženja prati se između
ostalog:
- Područje etike i integriteta;
- Uređivanje situacija sukoba interesa;
- Način i pristup rukovođenja;
- Način na koji su uređena ovlaštenja i odgovor-
nosti unutar organizacione strukture;
- Razvijenost planskog pristupa poslovanju;
- Upravljanje ljudskim resursima.
Upravljanje rizicima
Razvoj finansijskog upravljanja i kontrole zahti-
jeva i razvoj upravljanja rizicima na jedan sistemski
način. Rizici su neizbježni u svakodnevnom poslo-
vanju i svako preduzeće treba preduzeti radnje ko-
jima će rizici biti izbjegnuti ili svedeni na prihvatljiv
nivo. Budući da se ekonomski, regulatorni i poslov-
29
 FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Interne kontrole moraju biti primjerene i pravovremene, a
troškovi njihove uspostave ne smiju premašiti očekivane
koristi
ni uslovi stalno mijenjaju, potrebni su mehanizmi
za identifikovanje i rješavanje posebnih rizika ve-
zanih za promjene. Preduslov za upravljanje rizi-
cima je utvrđivanje ciljeva na različitim nivoima.
Razvijen sistem upravljanja rizicima zahtijeva us-
postavljanje kontrolnih aktivnosti koje su usmje-
rene ne samo na osiguranje zakonitosti, već i na
realizaciju postavljenih ciljeva.
Upravljanje rizicima je ciklus koji se kontinui-
rano odvija, a obuhvata utvrđivanje rizika, procje-
nu njegove vjerovatnoće i utjecaja, preduzimanje
mjera kao odgovor na rizike, dokumentovanje po-
dataka o najznačajnijim rizicima i praćenje i izvje-
štavanje o rizicima.
Kontrolne aktivnosti
Kontrolne aktivnosti obuhvataju postupke i
mjere koje preduzeća preduzimaju radi smanjenja
rizika, a u svrhu realizacije postavljenih ciljeva po-
slovanja.
U okviru komponente kontrolne aktivnosti,
preduzeća primjenjuje sljedeće standarde internih
kontrola sa pripadajućim zahtjevima:
1. Politike i procedure;
2. Dokumentovanje i evidentiranje finansijskih
i drugih transakcija;
3. Razdvajanje dužnosti;
4. Zaštita resursa/imovine.
Svrha kontrolnih aktivnosti je osigurati zakoni-
tost i pravilnost u poslovanju, te ekonomično, efi-
kasno i efektivno raspolaganje prihodima, rashodi-
ma, imovinom i obavezama.
Kontrolne aktivnosti ne mogu se razmatrati izo-
lovano, već kao sastavni dio cjelokupnog sistema
internih kontrola i u međusobnom su odnosu sa
ostalim komponentama COSO okvira (što su ostale
komponente razvijenije i kontrolne aktivnosti će
biti brojnije i raznovrsnije).
Kod razvijenog planskog pristupa poslovanju,
sistemskog pristupa upravljanju rizicima i detalj-
30
nije uređenih sistema internog izvještavanja, kon-
trolne aktivnosti će biti brojnije i raznovrsnije od
„klasičnih kontrolnih aktivnosti” koje su najčešće
usmjerene samo na to da su sredstva za plaćanje
osigurana.
Kontrolne aktivnosti su dinamične i podložne
promjenama i moraju se razvijati kao odgovor na
vanjske faktore, rizike, promjene prioriteta, tehnič-
kih dostignuća, organizacionih odnosa i sl., a mije-
njaju se na inicijativu rukovodstva ili kao odgovor
na nalaze i preporuke interne i/ili eksterne revizije.
Kontrolne aktivnosti trebaju biti troškovno oprav-
dane, odnosno troškovi kontrola ne smiju biti veći
od ostvarene koristi.
Primjena kontrolnih aktivnosti se zasniva na
pouzdanoj analizi rizika i proporcionalna je procje-
njenom riziku. Da bi kontrolne aktivnosti bile efi-
kasne, trebaju se dosljedno primjenjivati od strane
svih zaposlenih. Svako odstupanje od standardnih
procedura mora se opravdati i biti odobreno od
strane ovlaštenih lica.
Kontrolne aktivnosti moraju biti dokumentova-
ne. To znači da mora postojati revizijski trag o tome
šta je kontrolisano i ko je i kada izvršio kontrolu.
Zato su za kontrolne aktivnosti važne kontrolne
liste, obrasci, formulari, pisani ili elektronski trag
provedenih kontrolnih aktivnosti i sl.
Pisanim procedurama se detaljnije uređuju
kontrolne aktivnosti, postupci i mjere koje one
obuhvataju, način na koji se primjenjuju, u kojim
fazama procesa i ko je ovlašten i odgovoran za nji-
hovo provođenje.
Informacije i komunikacije
Da bi bilo moguće upravljati prihodima, ras-
hodima, imovinom, obavezama, pratiti realizaciju
postavljenih ciljeva, ostvarenih rezultata, analizi-
rati odstupanja, donositi odluke, zaključke i sl. po-
trebni su adekvatni, blagovremeni, potpuni i tačni
podaci čijim se povezivanjem stvaraju informacije
za potrebe odlučivanja.
Informacije i komunikacije su jedna od kom-
ponenti sistema finansijskog upravljanja i kontrola
koju nije moguće razmatrati odvojeno već u kon-
tekstu njene povezanosti sa ostalim komponenta-
ma.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Standardi interne kontrole sa pripadajućim za-
htjevima koji se bave ovom komponentom su:
1. Relevantne i potrebne informacije;
2. Unutrašnja i vanjska komunikacija;
3. Poslovna korespondencija, čuvanje i arhivira-
nje dokumentacije.
Informacije i komunikacije obuhvataju:
- Aktivnosti vezane za uspostavu i razvoj siste-
ma informacija i komunikacija kroz koje se osigu-
ravaju blagovremene, tačne i potpune informacije
za potrebe finansijskog upravljanja, te efikasnu ko-
munikaciju unutar organizacione strukture;
- Načine razmjene informacija između različitih
organizacionih jedinica za potrebe planiranja i iz-
vršenja budžeta, provođenje programa, projekata,
praćenje ostvarenih rezultata u odnosu na plano-
ve, razmjenu informacija o uočenim slabostima ili
nepravilnostima;
- Načine komunikacije i razmjene informacija
između preduzeća;
- Aktivnosti vezane za razvoj računovodstvenih
i drugih sistema evidencija i baza podataka sa ci-
ljem da se osiguraju blagovremene, tačne i potpu-
ne informacije o troškovima, prihodima, imovini,
obavezama, pokazateljima uspješnosti, ciljevima,
rizicima te druge finansijske i nefinansijske infor-
macije u zavisnosti od potreba i specifičnosti pre-
duzeća;
- Aktivnosti vezane za dokumentovanje ključ-
nih poslovnih procesa, procesa planiranja, pro-
gramiranja, izrade i izvršenja budžeta, procesa na-
bavke i ugovaranja kroz sastavljanje knjige/mape
poslovnih procesa, izradu internih akata, informa-
tizaciju ili druge oblike koje preduzeće smatra pri-
hvatljivim;
- Postupke arhiviranja dokumentacije;
- Postupke vezane za izgradnju sistema izvje-
štavanja uključujući definisane upravljačke nivoe
kojima se podnose izvještaji, rokove, sadržaj i
strukturu izvještaja i druga pitanja koja se smatra-
ju potrebnim urediti u svrhu osiguranja razmjene
informacija;
- Aktivnosti vezane za informisanje javnosti.
Važnost informacija i komunikacijskih kanala
kojima se informacije prenose, direktno je vidljiva
u procesu donošenja odluka. Kvalitet informacije u
smislu njene blagovremnosti, adekvatnosti, tačno-
sti i dostupnosti, uslovljava kvalitet odluke.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Kvalitetni sistemi finansijskog upravljanja i
kontrole zahtijevaju upravljačko – informacione
sisteme koje čine dobre baze podataka, sistemi
evidencija, sistem izvještavanja, jasno definisane
linije izvještavanja i slično.
Pored informacija, važan je i sistem komunika-
cija kojim se te informacije prenose (ko prenosi in-
formacije, kome prenosi i na koji način).
Bitna je komunikacija unutar preduzeća koja
podrazumijeva: jasno postavljanje zadataka, pra-
ćenje realizacije, davanje uputstava i smjernica,
komunikaciju između rukovodioca i zaposlenika,
komunikaciju između povezanih odjela, službi,
uprava, i sl., te komunikaciju između različitih pre-
duzeća.
Pored toga potrebno je ostvariti komunikaciju
sa svim drugim zainteresovanim subjektima pu-
tem transparentnosti informacija o poslovanju i
prezentacije ciljeva i ostvarenih rezultata rada pre-
duzeća.
Upravljačko-informacioni sistemi se mogu po-
smatrati sa različitih aspekata. Međutim, ovdje se
stavlja naglasak na računovodstvene sisteme, važ-
nost sistema za finansijsko upravljanje i kontrolu,
dokumentovanost ključnih poslovnih procesa, ar-
hiviranje dokumentacije i komunikaciju.
Za razvoj finansijskog upravljanja i kontrole, na
osnovu sadržaja i strukture podataka sadržanih u
finansijskom računovodstvu, neophodno je detalj-
nije razraditi podatke, sistem evidencija i izvještaja
za potrebe internih obračuna i internog sistema
izvještavanja, a ta detaljnija razrada predstavlja ra-
zvoj troškovnog i upravljačkog računovodstva.
Prilikom informatizacije računovodstvenih
sistema potrebno je voditi računa da razvoj troš-
kovnog i upravljačkog računovodstva znači nado-
gradnju baza podataka i izvještaja iz finansijskog
računovodstva, te njihovo povezivanje sa drugim
sistemima.
Praćenje i procjena sistema
finansijskog upravljanja i kontrola
Sistem finansijskog upravljanja i kontrola zahti-
jeva kontinuirano praćenje u svrhu procjenjivanja
njegovog funkcionisanja, blagovremenog ažurira-
nja u slučaju promjene uslova i načina poslovanja,
te utvrđivanje mjera za kontinuirani razvoj sistema.
31
FINANSIJSKO UPRAVLJANJE
Praćenje i procjena sistema finansijskog uprav-
ljanja i kontrola provodi se putem aktivnosti:
- Stalnog praćenja;
- Samoprocjene;
- Interne revizije.
Stalno praćenje uključuje redovne aktivnosti
upravljanja i nadgledanja i druge aktivnosti koje
zaposleni preduzimaju u obavljanju dužnosti, kao
i provođenju mjera za rješavanje uočenih slabosti i
poteškoća na nivou pojedinih aktivnosti, postupa-
ka i procesa.
Svaki zaposleni u preduzeću ima određenu od-
govornost u smislu praćenja. U okviru opisa rad-
nog mjesta definisani su zadaci i odgovornosti.
Praćenje obavljaju zaposlenici i rukovodioci na
svim nivoima u okviru svog područja djelovanja u
zavisnosti od odgovornosti koju imaju.
Samoprocjena, za razliku od stalnog praćenja
uglavnom se provodi na godišnjem nivou i pred-
stavlja sveobuhvatniji pristup procjeni sistema fi-
nansijskog upravljanja i kontrola u cjelini, odnosno
njegovim ključnim područjima.
Da bi se utvrdilo trenutno stanje finansijskog
upravljanja i kontrole svako preduzeće treba peri-
odično (na godišnjem nivou) provoditi samopro-
cjenu (ili pregled) sistema finansijskog upravljanja
i kontrola.
Samoprocjenom se treba utvrditi postoji li ade-
kvatan sistem finansijskog upravljanja i kontrola
sa pravilima i procedurama koje će osigurati da se
poslovanje odvija pravilno, etično, ekonomično,
efikasno i efektivno.
Interna revizija je u funkciji objektivne i neza-
visne procjene sistema finansijskog upravljanja i
kontrole.
Jedinica interne revizije je funkcionalno i orga-
nizaciono odvojena od ostalih organizacionih jedi-
nica i direktno odgovorna rukovodiocu preduzeća.
Funkcionalna i organizaciona odvojenost važna
je kako bi interna revizija mogla osigurati nezavi-
snost i objektivnost u planiranju svojih aktivnosti,
odnosno u utvrđivanju područja koja će revidirati
na osnovu procjene rizika, revidiranju poslovnih si-
stema i procesa, te izvještavanju rukovodioca.
Rukovodilac interne revizije po pravilu uče-
stvuje na sastancima rukovodilaca kako bi dobio
dodatne informacije najvišeg rukovodstva o po-
32
slovanju, prioritetima i eventualnim poteškoćama
i sl. Te informacije su važne internim revizorima za
utvrđivanje područja koja će revidirati i usmjerava-
nje revizorskih resursa u cilju jačanja sistema inter-
nih kontrola.
Revizorski nalazi do kojih dolazi interna revizija
moraju se zasnivati na dokazima, a preporuke koje
daju interni revizori trebaju biti realne i provodive.
U postupku provođenja interne revizije izu-
zetno je važno usaglašavanje nacrta revizorskog
izvještaja sa revidiranim subjektom sa ciljem da se
utvrdi jesu li uzeta u obzir sva potrebna saznanja,
dokumentacija i informacije kojima se potkreplju-
ju revizorski nalazi, te jesu li preporuke adekvatne.
Date preporuke se trebaju provoditi u skladu
sa planovima aktivnosti. Neprovedene preporuke
znače da sistemi i dalje imaju slabosti i da prijete
rizici od propusta u poslovanju.
Provođenje revizorskih preporuka je odgovor-
nost rukovodioca. U okviru mišljenja internih re-
vizora između ostaloga, uzima se u obzir i status
provođenja datih preporuka, te ukoliko nisu pro-
vedene, rukovodstvo mora planirati otklanjanje
slabosti i nepravilnosti.
***
Upravljanje procesima i rizicima je cjelokupan
proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja pro-
cesa i rizika, uzimajući u obzir sve procese, rizike i
ciljeve korisnika javnih sredstava, te poduzimanja
potrebnih radnji, posebno kroz primjenu sistema
FUK-a, a u svrhu smanjenja rizika.
Efikasno upravljanje procesima i rizicima je si-
stemski pristup poboljšavanja poslovanja, teme-
ljem na oblikovanju, mjerenju, analizi, poboljšanju
i upravljanju.
Interne kontrole temelje se na pisanim pravi-
lima i principima, postupcima i drugim mjerama
koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva korisni-
ka javnih sredstava smanjenjem rizika na prihvat-
ljiv nivo u svim procesima u preduzeću. Interne
kontrole moraju biti primjerene i pravovremene, a
troškovi njihove uspostave ne smiju premašiti oče-
kivane koristi.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 REVIZIJA

Koncept kontrole kvaliteta revizije i uloga

nedležnog (odgovornog) revizora
Nekvalitetno obavljena revizija može imati značajne posljedice na finansijska tržišta i cjelokupan privredni
sistem tako da se pitanje kvaliteta revizije mora shvatiti izuzetno ozbiljno. Rizik od nepouzdanih revizija može
značajno biti umanjen ukoliko se uspostavi efikasan sistem kontrole kvaliteta obavljene revizije. U kontrolu
kvaliteta revizije moraju biti uključeni svi čija sudbina zavisi od obezbjeđenja visokog nivoa revizijskih usluga

y Piše: Dragoljub KOVINČIĆ, viši revizor u Uredu za reviziju institucija BiH

P
ostoje tri strane zainteresovane za kvalitet nivou pojedinačnog revizijskog angažmana, revi-
revizije i revizorskih izvještaja, i to: revizijska zijska profesija.
firma koja izdaje revizorski izvještaj, nadležni
(odgovorni) revizor1 koji vrši kontrolu kvaliteta na Kontrola kvaliteta na nivou revizijske firme
1
U standardima revizije nadležni (odgovorni) revizor se definiše
Revizijska firma koja izdaje revizorski izvještaj
kao „angažovani partner“, što označava partnera ili drugu osobu
u revizorskoj firmi koja je odgovorna za preuzetu obavezu an- zainteresovana je za kvalitet revizije koju vrši bu-
gažmana revizije i njeno ispunjavanje i za izvještaje koji se izda- dući da samo na taj način može obezbijediti dugo-
ju u ime firme te koja, kada se to zahtijeva, ima odgovarajuće ročni opstanak na tržištu, profitabilnost i zaštitu od
odobrenje od profesionalnog, zakonodavnog ili regulatornog sudskih postupaka. Kontrola kvaliteta na nivou re-
tijela (certifikat i licencu ovlaštenog revizora).

33
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
REVIZIJA
vizijske firme treba da obezbijedi da su sve usluge
uvjeravanja koje pruža revizijska firma standardno
visokog kvaliteta.
Međunarodni standard kontrole kvaliteta pod
nazivom: „Kontrola kvaliteta za firme koje vrše revi-
ziju i pregled finansijskih izvještaja i druge usluge
uvjeravanja i srodne usluge“, daje smjernice koje
kroz pojašnjenja treba da olakšaju razumijevanje
zahtjeva standarda i njegovu lakšu implementaci-
ju u praksi.
Prema Međunarodnom standardu kontrole
kvaliteta, svaka revizijska firma treba da uspostavi
sistem kontrole kvaliteta za usluge uvjeravanja koji
se sastoji iz definisanih politika i procedura u slje-
dećim oblastima:
a) odgovornost rukovodstva za kvalitet u okvi-
ru revizijske firme;
b) relevantni etički zahtjevi;
c) prihvatanje i zadržavanje odnosa sa klijen-
tom;
d) ljudski resursi;
e) obavljanje angažmana;
f ) monitoring.
Politike i procedure kontrole kvaliteta trebaju
biti date u pismenoj formi i sa njima moraju biti
upoznati svi zaposleni u revizijskoj firmi koji uče-
stvuju u pružanju usluga uvjeravanja. Za manje
revizijske firme dozvoljeno je da ove procedure
budu manje formalne i detaljne.
Odgovornost rukovodstva za kvalitet
u okviru revizijske firme
Svaka revizijska firma treba da definiše ko
snosi krajnju odgovornost za funkcionisanje si-
stema kontrole kvaliteta. Takve politike i postupci
zahtijevaju da glavni rukovodilac revizijske firme
preuzme krajnju odgovornost za sistem kontrole
kvaliteta u okviru revizijske firme. Ta osoba treba
da promoviše internu poslovnu kulturu i klimu u
revizijskoj firmi koja u prvi plan ističe kvalitet us-
luge, kao i da se pobrine da svaka osoba koja ima
operativnu ulogu u okviru sistema kontrole kvali-
teta ima i odgovarajući nivo iskustva i sposobnosti
za ispunjenje date usluge.
Od posebne važnosti za promovisanje unutraš-
njeg ponašanja zasnovanog na kvalitetu je potre-
ba da rukovodstvo revizijske firme prepozna da je
najvažniji zahtjev u poslovnoj strategiji firme da
ona postigne kvalitet u svim angažmanima koje
34
obavlja. Promovisanje takvog ponašanja uključuje:
(a) uspostavljavanje politika i postupaka koji se
odnose na ocjenjivanje obavljenog posla, nagrađi-
vanje i unapređivanje (uključujući sisteme stimu-
lacija) osoblja revizijske firme oblikovane tako da
pokazuju najveću privrženost kvalitetu;
(b) dodjeljivanje odgovornosti rukovodiocima
revizijske firme tako da komercijalni aspekt ne na-
ruši kvalitet obavljenog posla;
(c) osiguranje dovoljnih resursa za razvoj, doku-
mentovanje i podupiranje svojih politika i postu-
paka kontrole kvalitete.
Relevantni etički zahtjevi
U okviru revizijske firme potrebno je uspostavi-
ti politike i procedure koje treba da pruže razumno
uvjerenje da se u revizijskoj firmi poštuju etički za-
htjevi, posebno zahtjevi u vezi sa nezavisnošću re-
vizora. Ove politike i procedure treba da osiguraju
da su svi zaposleni upoznati sa etičkim zahtjevima,
da su osposobljeni da prepoznaju okolnosti i od-
nose kada etičnost može biti ugrožena, da znaju
koje procedure treba da sprovedu kako bi se pri-
jetnje po etičnost eliminisale ili umanjile, kao i da
najmanje jednom godišnje svi zaposleni koji uče-
stvuju u reviziji pismeno potvrde da su sproveli
sve politike i procedure u pogledu nezavisnosti i
nepristrasnosti.
Osnovne etičke vrijednosti u okviru revizorske
firme opisane su u Etičkom kodeksu revizijskih in-
stitucija i odnose se na:
- Integritet institucije i njenog osoblja;
- Nezavisnost i objektivnost institucije;
- Kompetentnost osoblja;
- Profesionalnost osoblja;
- Povjerljivost i transparentnost institucije.
Nijedan kodeks ne može obraditi sve etičke
okolnosti koje se mogu javiti u praksi. U skladu sa
tim, kodeks je napisan na nivou načela. Revizijske
firme i njihovo osoblje trebaju primijeniti profesi-
onalnu prosudbu zavisno o okolnostima na koje
nailaze i slijediti odgovarajuće zahtjeve utvrđene
u Etičkom kodeksu.
Prihvatanje i zadržavanje
odnosa sa klijentom
Revizijska firma treba da uspostavi politike i
procedure kontrole kvaliteta koje treba da osigura-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

ju da su prije prihvatanja novog klijenta ili nastav-
ka saradnje sa postojećim klijentom razmotrene
kompetentnosti revizijske firme, nezavisnost revi-
zora i integritet klijenta, kao i da su sva problema-
tična pitanja koja su se pojavila u toku sprovođenja
procedura prihvatanja angažmana dokumentova-
na i riješena na zadovoljavajući način.
Revizijska firma treba ustanoviti politike i po-
stupke o zadržavanju angažmana i odnosa sa kli-
jentom, koje se odnose na okolnosti kada firma
dobije informacije koje bi, da su joj bile ranije po-
znate, uzrokovale njeno odustajanje od angažma-
na revizije. Takve politike i postupci trebaju uključi-
vati razmatranje:
(a) profesionalnih i zakonskih odgovornosti
koje su primjenljive u takvim okolnostima, uklju-
čujući razmatranje o tome postoji li zahtjev da fir-
ma izvijesti osobu ili osobe koje su je imenovale ili,
u nekim slučajevima, regulatorna tijela;
(b) mogućnosti povlačenja iz angažmana ili
kako iz angažmana, tako i iz odnosa sa klijentom.
U javnom sektoru, revizori su imenovani u skla-
du sa zakonskim postupkom,
tako da ne moraju biti relevantni određeni za-
htjevi i razmatranja u vezi sa
prihvatanjem i zadržavanjem odnosa sa kli-
jentom i posebnim angažmanima s obzirom na
zakonsku obavezu obavljanja revizije u pojedinim
institucijama javnog sektora. Međutim, uspostav-
ljanje politika i postupka u vezi angažmana sa kli-
jentom može osigurati korisne informacije revizo-
rima javnog sektora za obavljanje procjena rizika i
izvršavanje obaveza u vezi sa izvještavanjem.
Ljudski resursi
Revizijska firma treba da uspostavi politike i
procedure kojim će osigurati da ima dovoljno re-
vizijskog osoblja sa visokim nivoom kompetencija,
sposobnosti, iskustva i etičnosti da ispuni zahtjeve
regulatornog okvira revizije.
Revizijska firma, odnosno rukovodstvo firme,
nadležnim (odgovornim) revizorima dodjeljuje
odgovornosti za svaki pojedinačni angažman revi-
zije i utvrđuje politike i postupke koji zahtijevaju:
(a) da se identitet i uloga nadležnog revizora
saopšti ključnim članovima rukovodstva klijenta i
onima koji su zaduženi za upravljanje;
(b) da nadležni revizor ima odgovarajuće spo-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
REVIZIJA
Međunarodni standard kontrole kvaliteta pod nazivom:
„Kontrola kvaliteta za firme koje vrše reviziju i pregled fi-
nansijskih izvještaja i druge usluge uvjeravanja i srodne
usluge“, daje smjernice koje kroz pojašnjenja treba da olak-
šaju razumijevanje zahtjeva standarda i njegovu lakšu im-
plementaciju u praksi
sobnosti, kompetentnosti, ovlaštenja i vrijeme za
obavljanje revizije;
(c) da se odgovornosti nadležnog revizora ja-
sno odrede i saopšte tom revizoru.
Obavljanje angažmana
Kvalitetno obavljanje angažmana revizije po-
drazumijeva da revizijska firma ima razvijene po-
litike i procedure kontrole kvaliteta angažmana u
domenu konzistentnosti kvaliteta, nadgledanja i
pregleda rada. Posebno bitan aspekt je obezbje-
đenje kanala komunikacije i konsultacije u okvi-
ru revizijske firme koji treba da dovede do lakšeg
identifikovanja problema i njegovo rješavanje na
odgovarajućem nivou. Osim toga, neophodno je
da se prije objelodanjivanja rezultata revizije u re-
vizorskom izvještaju izvrši kontrola kvaliteta revizi-
je za odgovarajuće klijente.
Kontrola kvaliteta sprovodi se od strane nad-
ležnog (odgovornog) revizora za sve revizije u
njegovoj nadležnosti. Pored toga, kontrola kva-
liteta može biti izvršena od strane revizora koji
nisu neposredno učestvovali u datoj reviziji i koji
posjeduju odgovarajuće kompetencije i iskustvo a
po uzorku odabranih značajnih revizija sa visokim
rizikom. Kontrola kvaliteta mora biti sprovedena u
vremenskom okviru od početka revizije i završetka
nacrta revizorskog izvještaja do njegovog javnog
objelodanjivanja. Politike i procedure kontrole
kvaliteta angažmana obuhvataju slijedeće:
- pregled dokaza revizije i radnih papira revizije;
- pregled finansijskih izvještaja i predloženog
revizijskog izvještaja;
- diskusiju o značajnim pitanjima sa nadležnim
revizorom koji pregleda i potpisuje revizorski izvje-
štaj;
- pregled dokumentacije o značajnim područ-
jima angažmana i vrjednovanje zaključaka revizije.
35
REVIZIJA
Monitoring
U cilju trajne funkcionalnosti sistema kontrole
kvaliteta, revizijska firma treba da uspostavi pro-
ces monitoringa nad politikama i procedurama
kontrole kvaliteta. Kao prvo, neophodno je dele-
girati odgovornosti za monitoring na osobu koja
ima odgovarajuće znanje i autoritet u revizijskoj
firmi. Ta osoba treba u okviru procesa monitorin-
ga da vrjednuje, izvještava i prevazilazi probleme u
kontroli kvaliteta. U slučajevima kada se uoče pro-
blemi u funkcionisanju sistema kontrole kvaliteta,
neophodno je razmotriti da li je devijacija slučajna
ili sistemska i u skladu sa tim preduzeti odgovaraju-
će mjere. U cilju prevazilaženja problema u sistemu
kontrole kvaliteta, revizijska firma treba da predvidi
postupke obavještavanja rukovodstva u okviru revi-
zijske firme, da izmijeni politike i procedure kontro-
le kvaliteta i preduzme odgovarajuće disciplinske
mjere protiv revizijskog osoblja koje se ne pridrža-
va uspostavljenih procedura kontrole kvaliteta. U
skladu sa zahtjevima standarda kontrole kvaliteta,
neophodno je najmanje jednom godišnje sastaviti i
prezentovati izvještaj o monitoringu koji se podnosi
najvišem rukovodstvu revizijske firme.
Kontrola kvaliteta na nivou
revizijskog angažmana
Kvalitet sprovedene revizije i izdatog revizor-
skog izvještaja direktna je odgovornost nadležnog
(odgovornog) revizora koji je kao partner revizije
zadužen za sve aspekte revizijskog procesa. Osim
odgovornosti, nadležni revizor ima i najviše mo-
gućnosti da utiče na kvalitet revizije, tako da je
uloga nadležnog (odgovornog) revizora ključna
u obavljanju cjelokupnog postupka revizije. Nad-
ležnom revizoru dodijeljeni su timovi za reviziju
kojima rukovode vođe timova, a nadležni revizor
koordinira i kontroliše njihov rad.
Kontrola kvaliteta na nivou revizijske firme
stvara pretpostavke za uspješno sprovođenje svih
angažmana revizijske firme. Međutim, budući da
predmet kontrole kvaliteta na nivou revizijske
firme ne mogu biti svi angažmani koje revizijska
firma ima, kao i da krajnju odgovornost za izdate
revizorske izvještaje snose nadležni revizori koji
trebaju da potpisuju revizorske izvještaje, neop-
hodno je definisati i ugraditi procedure kontrole
36
kvaliteta u redovne procedure revizijskog anga-
žmana.
Tako, nadležni revizor koji je odgovoran za an-
gažman revizije mora da implementira procedure
kontrole kvaliteta u svaki angažman, a kontrola kva-
liteta na nivou revizijske firme treba da pruži opšte
smjernice za to i da razvije procedure za provjeru da
li su postupci kontrole kvaliteta revizije sprovedeni
u okviru angažmana. Regulatorni okvir za kontrolu
kvaliteta na nivou revizijskog angažmana dat je u
Međunarodnom standardu revizije 220 – „Kontrola
kvaliteta za reviziju finansijskih izvještaja“.
Navedeni standard bavi se specificiranjem od-
govornosti nadležnog revizora za kvalitet revizije
i kontrolnih procedura na nivou konkretne revizi-
je. Primarna odgovornost za sve aspekte kontrole
kvaliteta na nivou angažmana vezuje se za nad-
ležnog, odnosno odgovornog revizora. Nadležni
revizor koji treba da potpisuje revizorski izveštaj,
mora da se pobrine za nezavisnost u odnosu na
klijenta revizije, formiranje revizijskog tima koji je
sposoban da izvrši konkretnu reviziju, da u toku
angažmana obezbijedi komunikaciju u okviru re-
vizijskog tima kroz koordinaciju, konsultacije i pre-
gled, kao i da sarađuje sa dodijeljenim revizorom
koji u skladu sa definisanim procedurama kontrole
kvaliteta na nivou revizijske firme vrši monitoring
kvaliteta njegovog rada.
Nadležni (odgovorni) revizor preuzet će odgo-
vornost za:
(a) usmjeravanje, nadziranje i obavljanje revizij-
skog angažmana u skladu s profesionalnim stan-
dardima i primjenljivim zakonskim i regulatornim
zahtjevima;
(b) primjerenost revizorskog izvještaja datim
okolnostima;
(c) pregled koji će biti obavljen u skladu sa poli-
tikama i postupcima pregleda revizijske firme;
(d) pregled revizijske dokumentacije na datum
ili prije datuma revizorskog izvještaja i raspravu sa
angažovanim timom, na koji način se uvjerava da
su pribavljeni dovoljni i primjereni revizijski dokazi
kao potvrda stvorenih zaključaka revizora.
Kontrola kvaliteta na
nivou revizijske profesije
Revizija je u svijetu priznata kao profesija i
shodno tome, ona ima i svoje profesionalne orga-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 REVIZIJA

nizacije. Svaka profesionalna organizacija treba da odredi svojim članovima kakvo je profesionalno ponaša-
nje prihvatljivo. Istovremeno revizorska organizacija mora biti sposobna da javnosti pokaže da ima autori-
tet među svojim članovima i da nametne visoke zahtjeve profesionalnog ponašanja.
Postoje različiti načini, indirektni i direktni, prema kojima se profesionalne organizacije staraju o kvali-
tetu revizije. Indirektan način povećanja kvaliteta revizije ostvaruju se kroz definisanje visokih zahtjeva za
ulazak u profesiju, kroz obaveznu kontinuiranu edukaciju, razvijanje visokokvalitetnih standarda sprovođe-
nja revizije, itd.
Direktan način obezbjeđenja kvaliteta revizije sprovodi se kroz neposrednu kontrolu kvaliteta sprove-
denih revizija u postupcima definisanim od strane profesionalnih organizacija. Kontrola kvaliteta profesio-
nalne organizacije najčešće se vrši od strane kolega revizora i u prvoj fazi obično rezultira preporukama o
nedostacima koje revizijska firma treba da otkloni, a ako se revizijska firma ogluši o dobronamjerne savjete,
slijedi preduzimanje disciplinskih mjera koje treba da zaštite revizorsku profesiju.

U nastavku prikazujemo Upitnik za kontrolu kvaliteta revizije koji koristi nadležni (odgovorni) revizor u po-
stupcima pregleda i nadzora nad konkretnom revizijom koju obavlja revizorski tim:

Prilog: Upitnik za kontrolu kvaliteta revizije

37
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 EU PROJEKCIJE

Nova industrijska strategija za Evropu

U Industrijskoj strategiji 2020 identificirano je da bi Evropska unija trebala graditi konkurentnost za tehno-
logije koje su strateški važne za budućnost industrije Evrope. Stoga, kao što su analizirani trgovinski tokovi,
izvršena je i analiza učinka EU kako u kontekstu kreiranja novih tako i u smislu usvajanja određenih ključnih
tehnologija. Analiza je pokazala da EU u ovom području ima i „snage“ i „slabosti“

y Piše: Samira SULEJMANOVIĆ*

P
očetkom marta 2020. godine Evropska ko-
misija je predstavila dokument pod nazivom
Nova industrijska strategija za Evropu. Ima-
jući u vidu sadržaj ovog dokumenta, njegova pri-
marna namjena je bila postaviti temelje strategije
najvećeg trgovinskog bloka na svijetu za prelazak
na tzv. zelenu i digitalnu ekonomiju1, povećanje
*
Autorica rada je diplomirana ekonomistica sa dugogodišnjim
iskustvom rada u oblasti međunarodne trgovine i investicija.
Izneseni stavovi su isključivo stavovi autorice.
1
U dokumentu se na određeni način povezuju ove dvije tranzici-
je. Naime, u Idustrijskoj strategiji 2020 je naglašeno da će ove
globalne konkurentnosti industrije, te jačanje
strateške autonomije Evrope. Samo dan nakon
što je dokument predstavljen javnosti, Svjetska
zdravstvena organizacija proglasila je pandemi-
dvije tranzicije „bliznakinje“ uticati na svaki dio EU ekonomije,
društva i industrije. Nove „zelene“ tehnologije su već prisutne
i imaju za cilj da pomognu rješavanje jednog od najvećih iza-
zova našeg vremena, klimatske promjene. Evropska komisija
već dugo promoviše digitalnu transformaciju da bi poboljšala
ekonomsku konkurentnost, pri čemu također prepoznaje da
digitalizacija može doprinijeti ciljevima održivosti i omogući-
ti promjene potrebne za pravednu zelenu tranziciju. Stoga su
ciljevi Evropske komisije u ove dvije tranzicije komplementarni
jedni drugima u značajnoj mjeri.

38
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

ju uzrokovanu koronavirusom. Godinu kasnije, u
maju 2021. godine, Evropska komisija objavljuje
dokument kojim ažurira strategiju. U saopćenju
Evropska komisija naglašava da se ne radi o doku-
mentu koji zamjenjuje ili upotpunjuje originalni
dokument iz 2020. godine, već da se radi o ciljanoj
aktivnosti na identifikaciji onoga što je još potreb-
no učiniti kao i pouka koje je potrebno izvući iz
prethodnog perioda.
U suštini, u cijelom svijetu, pandemija Covid-19
virusa ne samo da je dovela do tektonskih promje-
na u tokovima nacionalnih ekonomija ali i svjetske
ekonomije u cjelini, već je do srži ogolila najslabije
tačke svih pa i Evropske unije (EU). Stoga je objav-
ljeni dodatak strategiji zapravo suštinski iznuđen
efektima i posljedicama pandemije, te aktivnosti-
ma koje EU mora preduzeti u narednom periodu
da bi opstala u vrhu svjetskih ekonomskih sila.
Prema analizi koja je izvršena, pandemija je
imala snažan uticaj na privredu EU. Taj uticaj je va-
rirao od industrije do industrije ili ovisno o veliči-
ni preduzeća. Međutim, jedan od ključnih nalaza
objavljene analize jeste postojanje značajnog uti-
caja ali i ovisnosti između globalnih lanaca vrijed-
nosti i integrisanog i funkcionalnog jedinstvenog
tržišta EU. Iako se ne odnosi na unutrašnje tržište,
indikativan je interes pojedinih evropskih kompa-
nija (posebno njemačkih) da određene procese
vrate iz Kine i traže dobavljače bliže i pouzdanije.
Zemlje Jugoistočne Evrope, među kojima je i Bo-
sna i Hercegovina, su među potencijalno poželj-
nim dobavljačima i poslovnim partnerima ovih
kompanija.
Ključni nalazi analize
U nalazima analize koju je provela Evropska ko-
misija utvrđeno je da je usljed pandemije Covid-19
virusa privreda EU zabilježila kontrakciju od 6,3%.
Također, je zabilježen pad prometa u 60% malih i
srednjih preduzeća zbog čega je, između ostalog,
ova grupa privrednih subjekata u fokusu ažurirane
strategije. U ovoj grupi je zabilježeno i smanjenje
zaposlenosti za 1,7% što predstavlja 1,4 miliona
radnih mjesta. Konačno, projekcije ukazuju i na to
da će 45% posmatranih preduzeća smanjiti inve-
stiranje u 2021. godini. Nesumnjivo je da je kriza
izazvana pandemijom višeslojna i da su efekti re-
gistrovani u različitim aspektima privrednog djelo-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
EU PROJEKCIJE
U nalazima analize koju je provela Evropska komisija utvr-
đeno je da je usljed pandemije Covid-19 virusa privreda EU
zabilježila kontrakciju od 6,3%. Također, je zabilježen pad
prometa u 60% malih i srednjih preduzeća zbog čega je, uz
ostalo, ova grupa privrednih subjekata u fokusu ažurirane
strategije. U ovoj grupi je zabilježeno i smanjenje zaposle-
nosti za 1,7% što predstavlja 1,4 miliona radnih mjesta.
Konačno, projekcije ukazuju i na to da će 45% posmatra-
nih preduzeća smanjiti investiranje u 2021. godini
vanja. Međutim, tri najistaknutija problema koja su
identificirana su:
- ograničeno slobodno kretanje robe i usluga
zbog zatvorenih granica;
- ograničena dostupnost osnovnih proizvoda
zbog prekinutih globalnih lanaca snabdijevanja;
- poremećaj potražnje.
Za rješavanje navedenih problema u ažuriranoj
strategiji se predlažu nove mjere kako bi bila uva-
žena iskustva stečena tokom krize te održao nivo
investicija. U središtu strategije je:
Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta EU
Tržište EU, kao u ostalom i sva velika tržišta,
se suočilo sa velikim izazovima nakon izbijanja
pandemije virusa Covid-19 a posebno sa ograni-
čenjima snabdijevanja, zatvaranjem granica i op-
ćom fragmentacijom. Da bi tržište bilo otporno na
poremećaje, pandemija je pokazala da je nužno
osigurati nesmetanu slobodu kretanja ljudi, roba,
usluga i kapitala i blisku saradnju kako članica tako
i privrednih subjekata. Da bi takvo nešto osigura-
la u narednom periodu Evropska komisija planira
više aktivnosti. Neke od najvažnijih su:
- kreiranje instrumenta za vanredne situacije za
jedinstveno tržište kao strukturnog rješenja za osi-
guravanje dostupnosti i slobodnog kretanja ljudi,
roba i usluga u slučaju kriza u budućnosti;
- produbljivanje jedinstvenog tržišta – kroz is-
pitivanje mogućnosti usklađivanja standarda za
ključne poslovne usluge, jačanje digitalizacije nad-
39
EU PROJEKCIJE

zora nad tržištem i druge ciljane mjere za mala i Analiza strateških ovisnosti
srednja preduzeća;
- praćenje jedinstvenog tržišta – kroz izradu go- Imajući na umu uočene probleme u snabdije-
dišnjih analiza stanja na jedinstvenom tržištu koje vanju nekim vitalnim materijalima, repromaterija-
bi uključivale 14 industrijskih sektora2. lima pa čak i finalnim proizvodima tokom pande-
mije, Evropska komisija je provela detaljnu analizu
Rješavanje problema baziranu na podacima o svojoj robnoj razmjeni s
strateške ovisnosti Evropske unije ostatkom svijeta. Analiza, koja je na početku uklju-
čivala oko 5.200 proizvoda koji se uvoze u EU, po-
Otvorenost za trgovinu i investiranje je pred- kazala je da 137  proizvoda (6% vrijednosti uvoza
nost koja omogućuje rast i stabilnost EU kao ve- robe u EU) čine osjetljive robe o kojima je EU jako
likog uvoznika i izvoznika. Međutim, pandemija ovisna. Radi se uglavnom o ovisnostima vezanim
je pokazala da je potrebno analizirati i eliminirati
za energetski intenzivne grane industrije (npr. siro-
strateške ovisnosti Unije u oblasti tehnologije i in-
vine ili poluproizvodi te hemikalije za ove industri-
dustrije. Evropska komisija je stoga predložila više
je) i zdravstvo (npr. sastojci za farmaceutsku indu-
različitih mjera, kao na primjer:
striju ili proizvodi vezani za zdravstveni sektor), te
- Formiranje različitih međunarodnih partner-
druga područja bitna za podršku zelenoj i digital-
stava kako bi se osiguralo da trgovina i investicije
noj transformaciji.
i dalje imaju ključnu ulogu u jačanju privredne ot-
Mali broj proizvoda, njih 34  (0,6% vrijednosti
pornosti Unije.
- Formiranje industrijskih saveza koji mogu biti uvoza u EU) su potencijalno još osjetljiviji s obzi-
dobar alat ukoliko ubrzavaju aktivnosti koje se rom na to da je vrlo mala mogućnost dalje diver-
inače ne bi razvile i pomažu privlačenje privatnih zifikacije u nabavci i/ili zamjene proizvodnjom u
investitora radi novih poslovnih partnerstava i mo- samoj EU. Tri su ključna vanjska izvora iz kojih EU
dela. Ovakvi savezi nude široku i otvorenu platfor- uvozi proizvode o kojima je jako ovisna (njih 137).
mu posebno za novoosnovana preduzeća te mala To su Kina (oko polovine uvezene vrijednosti), Vi-
i srednja preduzeća. Imajući to u vidu kao i nalaze jetnam i Brazil.
o međuovisnostima u pojedinim
industrijama, Evropska komisija
priprema i osnivanje industrijskog
saveza za procesore i polupro-
vodničke tehnologije te saveza za
industrijske podatke, tehnologiju
EDGE i računarstvo u oblaku („Edge
and Cloud“).
- Praćenje strateških ovisnosti
radi pravovremenog djelovanja i
redefiniranja lanaca snabdijevanja
tamo gdje je to moguće. Naime,
Evropska komisija je objavila svoj
prvi izvještaj u kojem su analizirane strateške ovi- Izvor podataka: Radni dokument EK –
snosti EU. U tom izvještaju je analizom utvrđeno da Strateške ovisnosti i kapaciteti
je Unija za 137 proizvoda u osjetljivim industrijama
u velikoj mjeri ovisna o stranim izvorima nabavke.

S druge strane, analiza je pokazala da i EU za

2
Građevinarstvo, digitalni sektor, zdravstvo, poljoprivred-
neke svoje važne trgovinske partnere može biti
no-prehrambeni sektor, obnovljivi izvori energije, energetski in-
tenzivne industrije, promet i automobilska industrija, elektron- izvor ovisnosti. U analizi su predstavljeni primjeri
ika, tekstil, svemir i odbrana, kulturni i kreativni sektor, turizam, proizvoda za koje su SAD vrlo ovisne o EU i obrat-
lokalna ekonomija i socijalno preduzetništvo te maloprodaja.

40
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 EU PROJEKCIJE

no (tzv. „uzajamne ovisnosti“). Također, EU i SAD imaju tzv. „zajedničke ovisnosti“ u odnosu na Kinu i ostatak
svijeta.

Izvor
Ovisna Obnovljiva Digitalna ind. /
ovis- Zdravstvo EII3
zemlja energija elektronika
nosti
AFS4 (npr. neki antibiotici) (Kritične) sirovine Električni gene-
SAD EU i medicinski uređaji (npr. (npr. vrste ratorski setovi na
pacemakeri) čelika i fosfati) pogon vjetra

(Kritične) sirovine Vrste električnih Optički uređaji

EU SAD AFS (npr. hormoni i vitamini) (npr. litij-oksid, motora i
berilij) generatora

(Kritične) sirovine Trajni magneti Laptopi, mobiteli,

Maske za lice i rukavice i (npr. volfram, radio prijemnici
EU i SAD Kina
AFS (neki antibiotici) ferolegure)

Maske za lice i rukavice i AFS Razne Trajni magneti i Laptopi, mobiteli,

EU i SAD Svijet (neki antibiotici, vitamini, (kritične) vrste električnih radio prijemnici
alkaloidi) sirovine akumulatora

Izvor podataka: Radni dokument EK – Strateške ovisnosti i kapaciteti

Pored vanjskih postoje i određene ovisnosti na jedinstvenom tržištu Unije. Radi se, naime, o oslanjanju
EU na ograničeni broj izvora nabavke unutar sopstvenog tržišta što je povezano sa koncentracijom ponude
ili aktivnostima na nivou pojedinačnih kompanija. Takav nalaz naglašava važnost dobrog funkcionisanja
jedinstvenog tržišta, posebno u vremenima krize, koje istovremeno mora ostati otvoreno prema svjetskoj
ekonomiji.
Glavni trgovinski partneri EU (a posebno SAD i Kina) također, rade sveobuhvatne analize otpornosti
njihovih strateških lanaca snabdijevanja. SAD su, na primjer, donijele Izvršnu naredbu o američkim lancima
snabdijevanja s ciljem jačanja otpornosti i sigurnosti lanca snabdijevanja, izgradnje kapaciteta i diverzifi-
kacije izvora snabdijevanja. U Kini, s druge strane, revizija lanaca snabdijevanja je dio petogodišnjeg plana,
koji ima za cilj minimiziranje vanjskih ovisnosti u lancima snabdijevanja.

Potencijal za diverzifikaciju (% proizvoda)

Ovisna Izvor Broj ovisnih Udio u ukupnoj
zemlja ovisnosti proizvoda (~) Srednje Srednje vrijednosti uvoza
Nizak Visok
nizak visok

SAD EU 260 18% 31% 28% 20% 31%

EU SAD 15 0% 7% 13% 80% 0,1%

EU: 2,8%
EU i SAD Kina 20 61% 9% 9% 21% SAD: 4,1%

EU: 4,6%
EU i SAD Svijet 70 25% 8% 22% 45% SAD: 5,1%
Izvor podataka: Radni dokument EK – Strateške ovisnosti i kapaciteti

Energetski intenzivna industrija.

3 4
Aktivni farmaceutski sastojci.

41
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 EU PROJEKCIJE

Evropska komisija konstatuje da mjere politika
koje imaju potencijal da utiču na strateške ovisno-
sti moraju biti kreirane i primijenjene na „slučaj po
slučaj“ osnovi, procjenjujući u svakom pojedinač-
nom slučaju specifičnu prirodu ovisnosti, globalnu
situaciju i ciljeve koje nastoje ostvariti određene
industrije. Vezano za probleme na jedinstvenom
tržištu, EU može rješavati strateške ovisnosti pove-
ćavanjem ili diverzifikacijom domaće proizvodnje
a tamo gdje je to potrebno i moguće razmotriti čak
i stvaranje strateških zaliha.
Strateške ovisnosti Evropske unije
u području ključnih tehnologija
U Industrijskoj strategiji 2020 identificirano je
da bi EU trebala graditi konkurentnost za tehnolo-
gije koje su strateški važne za budućnost industri-
je Evrope. Stoga, kao što su analizirani trgovinski
tokovi, izvršena je i analiza učinka EU kako u kon-
tekstu kreiranja novih tehnologija tako i u smislu
usvajanja određenih ključnih tehnologija. Analiza
je pokazala da EU u ovom području ima i „snage“
i „slabosti“. Naime, EU se suočava sa konkretnim
izazovima u poređenju sa svojim globalnim kon-
kurentima za tehnologije u digitalnom ekosistemu
kao što su tzv. „oblak tehnologije“53 i mikroelektro-
nika. To daje naznake rizika ovisnosti EU u buduć-
nosti u odnosu na ove tehnologije. Istovremeno, to
ne isključuje tehnološku ovisnost i u drugim indu-
strijskim ekosistemima.
Ukoliko ovi problemi ne budu bili riješeni, ovi-
snosti u tim tehnološkim područjima bi se mogle
povećati a vrlo vjerovatno se pojaviti i neke nove.
Preliminarna analiza efikasnosti EU u ključnim
tehnologijama i istraživanju i investiranju pokazu-
je da Unija ima određene snage ali da se također
suočava s rizikom da zaostane u drugim područji-
ma koja trebaju biti motor njezine buduće konku-
rentnosti. Iako EU u ovom trenutku ima dovoljnu
tehnološku bazu (posebno u proizvodnim ili odre-
đenim „zelenim“ tehnologijama) izložena je snaž-
noj globalnoj konkurenciji u mnogim tehnološkim
područjima. Uprkos dobroj situaciji sa pojedinim
tehnologijama, potrebno je uložiti napore da bi
takva pozicija bila održana i ojačana u budućnosti.
Istovremeno, povećani tehnološki kapaciteti glav-
nih konkurenata u svijetu naglašavaju rizik da EU
neće biti u stanju da kreira i razvija dovoljan broj
kompanija u pojedinim ključnim tehnološkim sek-
torima.
Napori EU u oblasti istraživanja i razvoja u di-
gitalnom ekosistemu značajno zaostaju za onima
koje preduzimaju SAD i Kina. Takvo nešto daje na-
znake o mogućim budućim ovisnostima u ovim
tehnologijama. Konkretne tehnologije u kojima se
konkurentska pozicija EU čini slabijom u odnosu na
njezine globale trgovinske konkurente su: umjetna
inteligencija (AI), računarstvo visokih performansi,
velike količine podataka, oblak tehnologija, indu-

Liderstvo u uslugama „oblak tehnologija“ u Evropi

Rang Ukupno EU Njemačka Francuska Nizozemska Ostatak EU

Lider Amazon Amazon Amazon Amazon Amazon

2. Microsoft Microsoft Microsoft Microsoft Microsoft

3. Google Google OVH Google Google
Deutsche
4. IBM Orange KPN IBM
Telekom
5. Salesforce IBM Google IBM Salesforce
6. Deutsche Telekom Oracle IBM Oracle Swisscom
Izvor podataka: Radni dokument EK – Strateške ovisnosti i kapaciteti

5
3
Could technologies

42
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

strijska bio-tehnologija i mikro-elektronika (uklju-
čujući poluprovodnike). S obzirom na to da su ove
tehnologije ključne za omogućavanje i istovreme-
no izvori za transformaciju brojnih drugih industri-
ja, kao što su odbrambena i zračna, automobilska,
poljoprivredno-prehrambena i zdravstvena, one
zauzimaju posebno važno mjesto u planovima ra-
zvoja i istraživanja.
Ubrzavanje dvostruke tranzicije
U Industrijskoj strategiji iz 2020. godine najav-
ljene su i aktivnosti za podršku tzv. zelenoj i digi-
talnoj tranziciji industrije EU. Kao i mnoge druge
i ove aktivnosti su bile bitno usporene ili potpuno
zaustavljene tokom pandemije. Stoga je Evropska
komisija predložila nove mjere za podršku poslov-
nim modelima zelene i digitalne tranzicije. Neke
od mjera uključuju:
- saradnju sa industrijom, javnim tijelima, so-
cijalnim partnerima i drugim učesnicima u plani-
ranju tranzicije, a najprije u turizmu i energetski
intenzivnim industrijama;
- kreiranje dosljednog regulatornog okvi-
ra  kako bi se ostvarili ciljevi  digitalnog desetljeća
Evrope, uključujući ubrzavanje iskorištavanja ob-
novljive energije i osiguravanje pristupa dovoljnoj,
povoljnoj i dekarboniziranoj električnoj energiji;
- dostupnost savjetnika za održivost za mala i
srednja preduzeća te podršku poslovnim modeli-
ma zasnovanim na podacima, kako bi se ostvarila
maksimalna korist u zelenoj i digitalnoj tranzici-
ji; obzirom na to da je u brojnim proizvodnim proce-
- ulaganja u  usavršavanje i prekvalifikaciju  za
ovu dvostruku tranziciju.
Zaključak
Evropska komisija konstatuje da je za efika-
snost mjera i cijele strategije nužna podrška i par-
tnerstvo institucija Unije, država članica, socijalnih
partnera, industrijskih i drugih relevantnih zainte-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
EU PROJEKCIJE
Iako vrlo mala, Bosna i Hercegovina se, također, suočava
sa izazovima promjena u međunarodnim trgovinskim to-
kovima. Njezina veličina u pojedinim slučajevima može
biti prednost ali i slabost. S obzirom na to da je u brojnim
proizvodnim procesima snažno povezana bilo sa izvo-
rima snabdijevanja sirovinama i poluproizvodima ili sa
tržištima na koje plasira finalne proizvode, analiza i even-
tualno redefinisanje lanaca snabdijevanja bi i u Bosni i
Hercegovini sigurno bilo vrlo korisno.
resovanih grupa. Takva podrška i partnerstvo tre-
baju biti između i unutar konkretnih industrijskih
ekosistema čineći na taj način otvoreni i uključivi
Industrijski forum EU. Za najvažnije ekosisteme i
zajedno sa drugim interesnim grupama, Forum
će pružati podršku u procesu tranzicije i pripremi
analiza strateških ovisnosti. Promovisat će najbolje
prakse i rješenja za različite ekosisteme te identifi-
cirati prekogranične i međusektorske investicione
potrebe i mogućnosti za saradnju.
Iako vrlo mala, Bosna i Hercegovina se, također,
suočava sa izazovima promjena u međunarodnim
trgovinskim tokovima. Njezina veličina u pojedi-
nim slučajevima može biti prednost ali i slabost. S
sima snažno povezana bilo sa izvorima snabdije-
vanja sirovinama i poluproizvodima ili sa tržištima
na koje plasira finalne proizvode, analiza i eventu-
alno redefinisanje lanaca snabdijevanja bi i u Bosni
i Hercegovini sigurno bilo vrlo korisno. Takvo nešto
bi potencijalno omogućilo smanjivanje ovisnosti o
pojedinim izvorima snabdijevanja a time i osjetlji-
vosti na promjene u tim odnosima bilo da su oni
ekonomske ili političke prirode.
43
 CARINE I CARINSKI PROPISI

Povrat izvezene robe

Institut povrata robe omogućuje oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi pri povratu
u BiH domaće/bh. robe, što je bila izvezena iz carinskog područja te je se u roku od
tri godine nepromijenjenu vraća u carinsko područje BiH i stavlja u slobodan promet

y Piše: Frano DOGAN

P
ostupak u svezi vraćene robe reguliran je
odredbama članka 177. do 179. Zakona o
carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Služ-
beni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i
76/11 – dalje u tekstu: Zakon), odredbama članka
419. - 429. Odluke o provedbenim propisima Zako-
na o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Služ-
beni glasnik BiH“, br. 63a/04, 60/06 i 57/08 – dalje u
tekstu: Odluka), uključujući Privitak 52 Odluke, za-
tim odgovarajuće odredbe u vezi s tim postupkom
iz Upute o popunjavanju carinske prijave i zbirne
prijave („Službeni glasnik BiH”, br. 43/19, 21/20 i
3/21) te odgovarajućim odredbama Upute o vra-
ćanju izvezene robe (“Službeni glasnik BiH“, broj
74/11).
Bh. robom/domaćom robom se smatra roba što
je u cijelosti dobivena ili proizvedena u carinskom
području BiH i robu što je uvezena iz drugih zema-
lja i stavljena u slobodan promet uz plaćanje carin-
skog duga te nakon toga izvezena. Kada se doma-
ću robu, izvezenu iz carinskog područja BiH, nakon
izvoza vrati u carinsko područje, u jednakom sta-
nju u kakvu je izvezena, za nju pri stavljanju u slo-
bodan promet, carinsko tijelo može odobriti oslo-
bođenje od plaćanja uvoznih pristojbi.
Vraćena roba pri njenom ponovnom uvozu i pu-
štanju u slobodan promet u carinsko područje BiH,
na zahtjev zanteresirane osobe, može biti oslobo-
đena od plaćanja uvoznih pristojbi pod slijedećim
uvjetima iz članka 177. i 178. Zakona i da se:

44
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

- u roku od tri godine vraća (ponovno uvo-
zi) u carinsko područje BiH, koji rok se računa od
dana prihvatanja carinske prijave temeljem koje je
obavljen izvoz robe;
- vraća u nepromijenjenom stanju, tj. u stanju
u kojem je bila izvezena. Odstupanje od ovog pra-
vila navedeno je u članku 420. Odluke i članku 6.
Upute o vraćanju izvezene robe;
- sa sigurnošću vraćena roba može identifi-
cirati, tj. utvrditi istovjetnost robe u smislu da se
kod izvezene i vraćene robe radi o istoj robi. Radi
identificiranja robe, kao mjere ili sredstvo identifi-
kacije vraćene robe, ovisno o karakteru robe koja
je u pitanju i moguće rizike njene zamjene, rabe
se izvozna carinska prijava, račun i druge isprave
priložene uz tu prijavu, te druga sredstva identifi-
ciranja, primjerice deklaracija robe, marka, brojevi
ili oznake trajno priščvršćene na robi, prospekti,
brošure, ugovori, fotografije i druge identifikacij-
ske mjere rabljene pri izvozu vraćene robe ili da se
na drugi odgovarajući način može dokazati identi-
fikacija robe. Teret dokazivanja ispunjenosti nave-
denog uvjeta je na zainteresiranoj osobi.
Rok za povrat robe
Rok za povrat domaće robe izvezene iz BiH je tri
godine, računajući od prihvaćanja carinske prijave
temeljem koje je bila izvezena. Znači, rok počinje
teći od dana kada su obavljene carinske radnje i
postupci u svezi izvoza robe. Odredba članka 177.
stavak (2) točka a) Zakona omogućava produljenje
propisana trogodišnjeg roka, ako to zahtijevaju
osobite okolnosti, što znači da ovlašteno carinsko
tijelo u svakom slučaju, na temelju podnesena za-
htjeva s pripadajućim ispravama i dokazima, ocje-
njuje ima li uvjeta za udovoljavanje zahtjevu pod-
nesenom radi produljenje roka.
Ako je protekao propisani rok, domaću se robu
što je bila izvezena iz carinskog područja BiH, pri
povratu u carinsko područje BiH, smatra stranom
robom i ista podliježe naplati carinskog duga, te se
na nju primjenjuju trgovinske mjere.
Posebni slučajevi
Oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi, su-
kladno članku 177.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
Da bi izvezena roba koja se vraća u BiH, sukladno članku
177. Zakona, bila oslobođena od plaćanja uvoznih pristoj-
bi, pored uvjeta da mora biti vraćena u propisanom roku i
da se vraća u nepromijenjenom stanju, ista mora ispuniti i
uvjet koji se odnosi na to da se sa sigurnošću vraćena roba
može identificirati, tj. da se sa sigurnošću može utvrditi da
se vraća ista roba koja je i izvezena
Zakona, u pravilu se neće odobriti kad je u pi-
tanju roba što je podlijegala mjerama kakve su
uvjetovale njen izvoz u drugu zemlju (članak 177.
stavak (3) točka b) Zakona) i kad je u pitanju roba
što je izvezena iz carinskog područja BiH u okviru
carinskog postupka vanjske obrade, osim u slučaju
kada je privremeno izvezena roba ostala nepromi-
jenjena (članak 177. stavak (3) točka a) Zakona).
Ako je roba što je se ponovno uvozi, prije izvoza
iz carinskog područja BiH bila puštena u slobodan
promet uz povoljniju carinu tj. po smanjenoj ili nul-
toj stopi uvoznih pristojbi, uporabi li se u određene
svrhe, oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi
odobrit će se jedino ako je se ponovno uveze za
jednaku svrhu (članak 177. stavak (2) točka b) Za-
kona). Ako se robu ne uvozi ponovno za jednake
svrhe, svota uvoznih pristojbi što bi je se obra-
čunala za tu robu umanjit će se za svotu uvoznih
pristojbi plaćenu pri prvom stavljanju u slobodan
promet. Ako je svota prethodno plaćenih uvoznih
pristojbi veća od one što bi je trebalo platiti pri po-
novnom uvozu, neće se odobriti nikakav povrat
uvoznih pristojbi.
Pravo na oslobođenje od
plaćanja uvoznih pristojbi
Carinske radnje i postupci radi iskorištavanja
prava na povlasticu obavljaju se kod carinskog ure-
da ponovnog uvoza kod kojega je bila podnesena
i carinska prijava kojom je roba bila izvezena iz ca-
rinskog područja BiH ili kod nekog drugog carin-
skog ureda kod kojeg je podnijeta carinska prijava
za vraćenu robu.
Primjenu članka 177. Zakona može zahtijevati
svaka zainteresirana osoba koja traži oslobođenje
45
CARINE I CARINSKI PROPISI
od plaćanja uvoznih pristojbi za vraćenu robu, a to
može biti osoba koja je izvezla robu (izvoznik), ali i
svaka druga osoba sa sjedištem ili prebivalištem u
BiH koja carinskom uredu ponovnog uvoza predo-
či ili može predočiti vraćenu robu s pripadajućim
ispravama, kakve su nužne za provedbu carinskog
postupka i odlučivanje o zahtjevanom oslobođe-
nju od plaćanja uvoznih pristojbi.
Podnošenje isprave
Zainteresirana osoba može, uz carinsku prijavu
o ponovnom uvozu i puštanju u slobodan promet
vraćene robe, umjesto izvozne carinske prijave,
priložiti ispravu koja sadrži potrebite podatke za
identificiranje vraćene robe, a to je lista sa podaci-
ma INF 3. Postupak izdavanja i uporaba lista sa po-
dacima INF 3 reguliran je odredbama članka 423.
- 429. Odluke i odredbama članka 8. - 12. Upute o
vraćanju izvezene robe.
U svrhu ostvarivanja prava na oslobođenje od
plaćanja uvoznih pristojbi sukladno članku 177.
Zakona, zainteresirana osoba pri vraćanju robe,
carinskom uredu ponovnog uvoza podnosi carin-
sku prijavu za ponovni uvoz i puštanje u slobo-
dan promet uz oslobođenje od plaćanja uvoznih
pristojbi (IM H prijava - šifra 6310), popunjenu su-
kladno propisom koji regulira pitanje podnošenja i
popunjavanja carinskih prijava – članak 26. Upute
o popunjavanju carinske prijave i zbirne prijave.
Podnošenje navedene carinske prijave smatra se
zahtjevom za oslobođenje od plaćanja uvoznih
pristojbi po članku 177. Zakona.
Uz carinsku prijavu, zainteresirana osoba pod-
nosi slijedeće isprave: dijelovi ili pribor kakvi su pripadali robi, ako se od-
- primjerak izvozne carinske prijave, koji je
izvozni carinski ured vratio izvozniku, sa ovjerom
fizičkog istupa iz carinskog područja BiH od strane
izlaznog carinskog ureda, a kod pojednostavnje-
nih carinskih postupaka (temeljem računa i lokalni
postupak izvoznog carinjenja) primjerak pojed-
nostavnjene carinske prijave i dodatne carinske
prijave ili preslika takve isprave za koju je izvozni
carinski ured potvrdio da je vjerodostojna ili listu
sa podacima INF 3, kao i pisanu izjavu u kojoj mora
navesti podatke o izvoznoj carinskoj prijavi po ko-
joj je dotična vraćena roba bila prethodno izveze-
na i o ispravama priloženim uz tu prijavu;
46
- podatke o drugim ispravama podnesenim u
dotičnom postupku;
- razloge vraćanja izvezene robe;
- podatke o tome vraća li se sva roba koja je
prethodno bila izvezena ili se vraća samo dio
izvezene robe, ili se vraćaju dijelovi ili pribor koji
pripadaju strojevima, instrumentima aparatima i
drugim proizvodima prethodnom izvezenim iz ca-
rinskog područja BiH, u kom slučaju mora navesti
i podatke o prethodno izvezenim strojevima, apa-
ratima, instrumentima i sličnoj robi kojoj pripadaju
ti dijelovi ili pribor, kao i druge podatke kojima ras-
polaže, a koji mogu biti od uticaja u predmetnom
postupku.
Radi iskorištenja prava na oslobođenje od pla-
ćanja uvoznih pristojbi, prema članku 422. Odluke,
deklarant nadležnom carinskom tijelu podnosi
robu za koju se uz prijavu za stavljanje u slobodan
promet podnose slijedeće isprave:
- isprave temeljem kakvih je roba izvezena iz
carinskog područja BiH (tadašnju izvoznu prijavu
ili drugu ispravu na temelju koje je roba u ponov-
nom uvozu bila izvezena);
- isprave kakvima deklarant dokazuje ispunje-
nje uvjeta za oslobođenje od plaćanja uvoznih pri-
stojbi, ponajprije u vezi s istovjetnošću izvezene i
ponovno uvezene robe (potvrda o istovjetnosti
robe - list s podacima INF 3 – članak 424. Odluke);
- posebnu izjavu od strane osobe koja zahtijeva
primjenu članka 177. Zakona u kojoj navodi ispra-
vu temeljem koje je roba bila izvezena iz carinskog
područja BiH, vraća li se sva roba što je bila izve-
zena ili samo njezin dio jer se oslobođenje može
odobriti i ako se vraća samo dio prije izvezene robe
(članak 419. stavak (1) Odluke), vraćaju li se samo
nosi na prije izvezene strojeve, aparate ili drugu
robu (članak 419. stavak (2) Odluke), kada se, tako-
đer, može odobriti to oslobođenje.
Potvrda
Uz carinsku prijavu kojom se roba izvozi iz ca-
rinskog područja BiH, deklarant može sukladno
članku 421. Odluke, carinskom tijelu na ovjeru
podnijeti list s podacima INF 3. Obrazac list s poda-
cima INF 3 otisnut je Prilogu 52 Odluke. Deklarant
osobno popunjava list s podacima INF 3 i podnosi
ga carinskom tijelu, a u listu, sukladno članku 425.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Odluke se unose podaci koje carinsko tijelo zahti-
jeva u svrhu identifikacije izvezene robe.
Sukladno članku 424. Odluke list s podacima
INF 3 podnosi se u tri primjerka-izvornik i dva pre-
slika. Izvoznik može podnijeti na ovjeru list s poda-
cima INF 3 samo za dio robe što je izvozi. Carinsko
tijelo kojem je podnesena izvozna prijava i potvrda
o istovjetnosti robe ovjerit će ispravno popunjenu
potvrdu, odnosno potvrdu što sadrži podatke nuž-
ne za utvrđivanje istovjetnosti robe, ako se tu robu
ponovno uveze u carinsko područje. Carinsko tije-
lo predaje izvornik i jednu presliku liste s podacima
INF 3 izvozniku, a drugu presliku odlaže zajedno s
izvoznom carinskom prijavom (članak 426. Odlu-
ke). Deklarant pri ponovnom uvozu podnosi izvor-
nik i presliku potvrde o istovjetnosti robe carin-
skom tijelu uz prijavu za stavljanje robe u slobodan
promet, odnosno ponovni uvoz domaće robe. Ca-
rinsko tijelo zadržava izvornik potvrde i prilaže ga
uz prijavu za stavljanje u slobodan promet. Carin-
sko tijelo vraća deklarantu presliku potvrde nakon
upisivanja broja carinske prijave za ponovni uvoz,
te ovjere potpisom ovlaštena carinskog djelatnika i
pečatom carinskog tijela (članak 427. Odluke).
Izuzeci u obvezi podnošenja isprava
Pri povratu bh. robe u BiH, carinskom tijelu,
radi iskorištenja prava na oslobođenje od plaćanja
uvoznih pristojbi, treba podnijeti dokaze o tome.
Kao izuzetak, carinskom tijelu ne treba podnositi
carinsku prijavu, posebnu izjavu deklaranta, pa
ni dokaze o ispunjenju uvjeta za oslobođenje od
plaćanja uvoznih pristojbi kada se u BiH ponovno
uvozi robu kakva se može deklarirati za stavljanje
u slobodan promet usmeno ili nekom drugom
radnjom. Osoba koja ponovno uvozi takvu robu
usmeno će zahtijevati oslobođenje od plaćanja
uvoznih pristojbi, prema članku 177. Zakona, a
nadležno carinsko tijelo, ako posumnja, od dekla-
ranta može zahtijevati dodatne dokaze o istovjet-
nosti izvezene i ponovno uvezene robe. Carinsko
tijelo će u pravilu zahtijevati podnošenje dodatnih
dokaza pri uvozu predmeta kućanstva u putnič-
kom prometu (članak 422. stavak (3) Odluke).
Prednje navedeno bi moglo vrijediti u sljede-
ćim slučajevima kada:
- roba, radi važećih propisa države uvoznice,
nije stavljena u odgovarajući postupak u toj državi;
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
- se robu ponovno uvozi zato što je ona ili prije-
vozno sredstvo, prije dostave primatelju pretrpjela
oštećenje;
- je primatelj robu vratio, zato što ima nedostat-
ke ili ne odgovara ugovorenim uvjetima;
- je roba bila izvezena za potrošnju ili prodaju
na sajmu ili sličnoj priredbi, nakon čega nije bila
potrošena ili prodana;
- robu nije bilo moguće podnijeti primatelju
zbog prirodnih nepogoda, socijalnih ili političkih
nemira, odnosno kada je roba primatelju dostav-
ljena po isteku ugovorenog roka;
- se roba ponovno uvozi u carinsko područje,
jer je nije bilo moguće rabiti u svrhe za kakve je
izvezena radi nekih drugih razloga, pri čemu izvo-
znik nije imao utjecaja na te razloge i slično.
Ponovni uvoz robe u
nepromijenjenom stanju
Carinsko tijelo će pri ponovnom uvozu robe
odobriti oslobođenje od plaćanja uvoznih pristoj-
bi, pod uvjetom da je roba što je se ponovno uvo-
zi-neizmijenjena (članak 178. Zakona). Propisima
su predviđena i odstupanja od pravila da se roba
vraća u istom stanju, pa se tako u sljedećim slu-
čajevima smatra da je roba u istom stanju nakon
izvoza iz carinskog područja BiH:
- ako je roba bila predmet samo postupaka i
postupanja kakvi su bili nužni za njezino održava-
nje u dobrom stanju, odnosno rukovanje kakvo je
promijenilo samo izgled robe (članak 420. stavak
(1) točka a) Odluke);
- ako je roba bila predmet drugih postupanja,
a ne samo nužnih za održavanje robe, ali je de-
klarant dokazao da je roba oštećena/defektna ili
neprimjerena za namjeravanu svrhu (članak 420.
stavak (1) točka b) Odluke). Da bi se u tom slučaju
smatralo da je roba u istom stanju mora se ispuniti
jedan od slijedećih uvjeta:
- takvo postupanje ili rukovanje bilo je primje-
reno na robi isključivo u cilju njene popravke ili
vraćanje u dobro stanje;
- njena neprikladnost za namjeravanu uporabu
radi koje je i izvezena je postala očita tek nakon što
je takvo postupanje ili rukovanje započelo.
Kad je roba što je se ponovno uvozi nakon izvo-
za bila predmet drugih postupaka i postupanja,
uslijed čega je nastao carinski dug, carinski dug
47
CARINE I CARINSKI PROPISI
se obračunava i ako se robu tretira kao ponovno
uvezenu robu, i to sukladno propisima što važe
za obračun carinskog duga pri postupku vanjske
obrade (članak 420. stavak (2) prvi podstav Odlu-
ke).
Carinsko tijelo može odobriti oslobođenje od
plaćanja uvoznih pristojbi prema članku 177. Za-
kona, pod uvjetima kako slijedi ako:
- se dokaže da je izvezena roba bila predmet
nužne popravke ili osposobljavanja radi nepredvi-
đenih okolnosti, nastalih izvan carinskog područja
BiH. Potrebnim se popravkom ili osposobljava-
njem robe smatra bilo kakav postupak otklanja-
nja oštećenja odnosno nedostatka u djelovanju ili
otklanjanja greške kakvu je roba pretrpjela izvan
carinskog područja, ako se robu bez takvih popra-
vaka ili osposobljavanja ne bi više moglo rabiti za
uobičajene svrhe za kakve je bila namijenjena;
- vrijednost ponovno uvezene robe uslijed ta-
kvih postupaka ili postupanja ne premaši vrijed-
nost robe u vrijeme prihvaćanja carinske prijave
za izvoz. Smatra se da vrijednost ponovno uveze-
ne robe ne premašuje vrijednost robe u vrijeme
prihvaćanja carinske prijave za izvoz, ako je bila
predmet postupaka i postupanja kakvi ne prema-
šuju one što su nužni za njezina daljnja uporabu
na isti način kao u vrijeme izvoza. Ako pri poprav-
ku ili osposobljavanju robe treba rabiti zamjenske
dijelove, njihovu se uporabu mora ograničiti samo
na najnužnije za uporabu robe na isti način kao u
vrijeme izvoza iz carinskog područja.
Članak 179. stavak (1) Zakona propisuje da će
se odredbe članka 177. i 178. Zakona primijeniti na
odgovarajući način na dobivene proizvode prvot-
no izvezene ili naknadno ponovno izvezene nakon
postupka unutarnje obrade. Ako se takvu robu
stavlja u slobodan promet, svotu carine odredit će
se na temelju propisa za postupak unutarnje obra-
de, pri čemu će se dan ponovnog izvoza smatrati
danom stavljanja u slobodan promet. To znači da
će se odredbe o oslobođenju od plaćanja uvoznih
pristojbi u vezi s povratom domaće robe izvezene
iz carinskog područja, kakvu se ponovno uvozi u
BiH, u istom stanju u kakvu je izvezena, primijeniti
i pri povratu robe što je bila u postupku unutarnje
obrade te je nakon toga postupka izvezena ili po-
novno izvezena (članak 179. stavak (2) Zakona). Ta
se odredba primjenjuje samo na domaću robu i
usluge sadržane u dobivenu proizvodu što je bio
48
izvezen iz carinskog područja BiH i kojeg se ponov-
no uvozi u nepromijenjenom stanju, dok na stranu
robu kakvu sadrži u sebi treba obračunati.
Svotu carinskog duga što ga pri tome treba
platiti određuje se temeljem propisa kakvi određu-
ju visinu carine što je važila za robu koja nije bh.
roba (stranu robu) u vrijeme prihvaćanja carinske
prijave za stavljanje te robe u postupak unutarnje
obrade.
Dakle, da bi izvezena roba koja se vraća u BiH,
sukladno članku 177. Zakona, bila oslobođena od
plaćanja uvoznih pristojbi, pored uvjeta da mora
biti vraćena u propisanom roku i da se vraća u ne-
promijenjenom stanju, ista mora ispuniti i uvjet
koji se odnosi na to da se sa sigurnošću vraćena
roba može identificirati, tj. da se sa sigurnošću
može utvrditi da se vraća ista roba koja je i izve-
zena. Kao primjer važnosti ispunjenja pomenutog
uvjeta glede identificiranja i utvrđivanja istovjet-
nosti izvezene i vraćene robe, navodimo slučaj
kada se izvoze naftni derivati, kada se zbog vrste
i tehničkih karakteristika te robe te svojstava iste
i njenog skladištenja, primjerice u velikim rezer-
voarima, gdje može doći do miješanja sa drugim
naftnim derivatima, tada pri vraćanju te robe nije
moguće sa sigurnošću utvrditi da se vraćaju isti
naftni derivati koji su izvezeni, pa čak i kad bi imali
INF 3, jer raspolaganje sa INF 3 kao ni podnošenje
carinske prijave IM H (šifra postupka 6310 - ponov-
ni uvoz trajno izvezene robe i puštanje u slobodan
promet uz oslobođenje od plaćanja uvoznih pri-
stojbi), samo po sebi ne daje automatsko pravo na
oslobođenje od plaćanja uvoznih pristojbi za vra-
ćenu robu, nego moraju biti ispunjeni svi prednje
navedeni uvjeti za to oslobođenje, pa se stoga u
ovom dotičnom slučaju i ne može odobriti oslo-
bođenje od plaćanje uvoznih pristojbi. Kao drugi
primjer, kada se ne može odobriti oslobođenje od
plaćanje uvoznih pristojbi, navodimo slučaj kad je
poluprikolica trajno izvezena iz carinskog područja
BiH, i da je nakon izvoza ista bila u uporabi u zemlji
uvoza, tj. registrirana kod mjerodavnog tijela za re-
gistraciju vozila te nakon određenog vremena ista
prodata za izvoz u BiH. Ovdje se radi o bh. robi koja
je trajno izvezena iz BiH i ista je rabljena u zemlji
uvoza te potom prodata za uvoz u BiH, te se u tom
konkretnom slučaju više ne radi o robi u stanju u
kojem je bila izvezena iz BiH, a to je jedan od propi-
sanih uvjeta za primjenu članka 177. i 178. Zakona.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 JAVNE NABAVKE

Vrste pojašnjenja kroz Zakon

o javnim nabavkama sa osvrtom
na dostavljene reference u ponudi
Pojmovno razlikovanje između pojašnjenja ponude odnosno njenog dijela koji se odnosi na dokaze o izvr-
šenim ugovorima odnosno referencama i dopune ili izmjene ponude je izuzetno bitno za samo razumije-
vanje ovih instituta ali i zbog činjenice što bi poistovjećivanje ili pak zamjenjivanje smisla istih predstavljalo
kršenje odredbi Zakona od strane ugovornog organa

y Piše: mr iur. Mirel MUJKANOVIĆ

Z
akon o javnim nabavkama navodi nekoli-
ko vrsta pojašnjenja od kojih se svako poj-
movno, smisaono i svrishodno razlikuje.
Ispravno razumijevanje smisla i mogućnosti tra-
ženja pojašnjenja dostavljenih referenci u ponudi
naspram pojašnjenja dostavljene dokumentacije
iz člana 45. do 51. Zakona o javnim nabavkama i
pojašnjenja koje se koristi u takmičarskom dijalo-
gu omogućit će ugovornim organima pravilno i
objektivno utvrđivanje činjeničnog stanja. Evalu-
acija ponuda će u navedenom smislu biti potpun
proces utemeljen na činjeničnom stanju koje će
otkloniti sve eventualne nedoumice u pogledu do-
stavljenih dokumenata, dok će pojmovna distink-
cija između dopune ili ispravke ponude u odnosu
na pojašnjenja ugovornim organima olakšati ali i
potpomoći razumijevanje okolnosti i mogućnosti
korištenja pojašnjenja.
S ozbirom na različita shvatanja u kojim situ-
acijama će ugovorni organ imati pravo tražiti pi-
sano pojašnjenje dostavljenih referenci i potrebu
za jasnim razlikovanjem nekoliko pojašnjenja koje

49
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
JAVNE NABAVKE
Zakon o javnim nabavkama navodi, a koji nisu de-
taljnije obrađeni kroz zakon, podzakonske akte,
niti stručne radove, neophodnim se ukazala potre-
ba da isto bude predmet analize i obrade u ovom
radu. Činjenica da ni izmjene i dopune Zakona o
javnim nabavkama ovo pitanje ne tretiraju daju
dodatnu težinu i značaj predmetnoj temi. U nave-
denom smislu u prvom dijelu rada pojmovno su
obrađene tri vrste pojašnjenja koje Zakon o javnim
nabavkama poznaje, te karakterisitike i specifično-
sti pojašnjenja dostavljenih referenci naspram po-
jašnjenja formalnih nedostataka iz dokumentacije
dostavljenih u ponudi, a koja se odnosi na članove
od 45. do 51. Zakona o javnim nabavkama i pojaš-
njenja iz takmičarkog dijaloga.
U drugom dijelu rada, opisane su okolnosti,
navedeni slučajevi i uslovi pod kojima se svako od
prethodno navedenih pojašnjenja može koristiti sa
akcentom na pojašnjenje dostavljenih referenci u
ponudi.
Pojam, karakteristike i specifičnosti
pojašnjenja u odnosu na dopunu
ili izmjenu ponude
Prije nego li objavi postupak javne nabavke na
portalu javnih nabavki, ugovorni organ će predu-
zeti sve potrebne radnje u cilju kreiranja tenderske
dokumentacije koja će za sve potencijalne ponu-
đače biti potpuno razumljiva, nedvosmislena i
jasna vodeći računa da ista podstiče otvorenu i
lojalnu konkurenciju prema načelima tržišnog ta-
kmičenja. Nadasve, ugovorni organ će voditi po-
sebnu pažnju da cjelokupna tenderska dokumen-
tacija bude u skladu sa zakonskim i podzakonskim
aktima iz oblasti javnih nabavki i da istome budu
zadovoljeni propisi koji bliže reguliraju pojedine
oblasti (građevinastvo, elektroneregetika, zaštita
na radu itd.) za koje su vezani predmeti nabavke.
I pored uloženog napora, događa se da zainte-
resovani potencijalni ponuđači postavljaju upite
u cilju pojašnjenja određenih dijelova tenderske
dokumentacije ili pak otklanjanja sumnji da li će
određeni dio roba/radova/usluga koje planiraju
ponuditi biti prihvatljiv ili ne za ugovorni organ.
Veliki broj ovakvih situacija biva riješeno kroz da-
50
vanje odgovora na postavljena pitanja, što pred-
stavlja poprilično brz i efikasan način rješavanja
ovakvih situacija. Zainteresovani potencijalni po-
nuđači mogu, u pisanoj formi, zatražiti od ugovor-
nog organa pojašnjenja tenderske dokumentacije
najkasnije deset dana prije isteka roka za podnoše-
nje zahtjeva za učešće ili ponuda. Ugovorni organ
je dužan da odgovori i da odgovor s pojašnjenjem
dostaviti svim ponuđačima u roku od tri, a najka-
snije u roku od pet dana prije isteka roka za pod-
nošenje ponude. Ako odgovor ugovornog orga-
na dovede do izmjena tenderske dokumentacije,
ugovorni organ će produžiti rok za prijem ponuda
najmanje za period od sedam dana. Ugovorni or-
gan može napraviti izmjene i dopune tenderske
dokumentacije pod uslovom da se one učine do-
stupnim zainteresovanim ponuđačima istog dana,
a najkasnije pet dana prije roka utvrđenog za pri-
jem ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazu-
mijevaju bilo kakvu suštinsku promjenu predmeta
ugovora rok za produženje ne može biti kraći od
sedam dana.1
Pojedini potencijalni ponuđači i pored nave-
denog, prema slobodnoj procjeni odlučuju se za
izjavljivanje žalbi na tendersku dokumentaciju
kada smatraju da ista nije u skladu sa zakonskom
i podzakonskom regulativom ili pak iz nekih dru-
gih razloga. Žalba se izjavljuje u dovoljnom broju
primjeraka u pisanoj formi direktno, elektronskim
putem ili preporučenom poštanskom pošiljkom
najkasnije deset dana od dana preuzimanja ten-
derske dokumentacije.
Ugovorni organ dužan je u roku od pet dana od
dana zaprimanja žalbe utvrditi blagovremenost,
dopuštenost i da li je žalba izjavljena od ovlašte-
nog lica. Ako je žalba blagovremena, dopuštena i
izjavljena od ovlaštenog lica, ugovorni organ može
utvrditi da je ona djelimično ili u cijelosti osnovana
i svojim rješenjem ispraviti radnju, preduzeti činje-
nje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van
snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem,
ili poništiti postupak javne nabavke, te o tome oba-
vijestiti učesnike u postupku javne nabavke na na-
čin određen ovim zakonom, u roku od pet dana od
1
Član 56. stav (1) i član 53. stav (6) Zakona o javnim nabavkama,
Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 39/14.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

dana prijema žalbe. Protiv rješenja ugovornog or-
gana može se izjaviti žalba URŽ-u, putem ugovor-
nog organa, u roku od pet dana od dana prijema
rješenja. Kada ugovorni organ postupajući po žalbi
utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i izjav-
ljena od ovlaštenog lica, ali je neosnovana, dužan
je u roku od pet dana od datuma zaprimanja žalbu
proslijediti URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navo-
de žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom u
vezi s postupkom protiv kojeg je izjavljena žalba.2
Međutim, i pored navedenog, ugovorni organ
može doći u situaciju da će u pojedinim slučajevi-
ma morati tražiti pisano pojašnjenje dostavljenih
referenci od ponuđača kako bi bio u mogućnosti
utvrditi činjenično stanje i na osnovu istog doni-
jeti objektivnu odluku. Ovakva ili slična situacija
se obično pojavljuje kada zainteresirani ponuđa-
či smatraju dovoljno jasnim definisane zahtjeve
ugovornog organa iz tenderske dokumentacije u
pogledu dokaza o uredno izvršenim ugovorima
zbog čega eventualno i ne postavljaju upite u vezi
razjašenja istog. Kada se ugovorni organ susretne
sa takvom situacijom isti će procijeniti potrebu
i dopuštenost zahtijevanja dostavljanja pisanog
objašnjenja dostavljenih referenci.
Pojmovno, pojašnjenje se odnosi na potvrdu o
uredno izvršenom ugovoru koja je dostavljena u
ponudi ponuđača i zahtijeva se kada za to postoje
opravdani razlozi u toku evaluacije ponuda zbog
toga jer komisija za ocjenu ponuda nije u moguć-
nosti na osnovu dostavljene potvrde o uredno iz-
vršenim ugovorima sa sigurnošću utvrditi da li ista
ispunjava sve uslove definisane Zakonom o javnim
nabavkama i tenderskom dokumentacijom. Prema
tome, riječ je dokumentu koji se dostavlja nakon
otvaranja ponuda i kojim se ne vrši dopuna ili iz-
mjena ponude. Pojašnjenje se ne može cijeniti kao
sastavni dio ponude, te karakter istog mora biti ja-
san i nedvosmilen. Ono mora biti takvo da se istom
ni u jednom momentu ne može dovesti u pitanje
karakter u smislu da se možda radi o dopuni ili iz-
mjeni ponude. Ukoliko bi se karakter pojašnjenja
mogao posmatrati i tumačiti dvosmisleno isto ne
bi moglo biti korišteno u fazi ocjene ponuda. Ako
2
Član 99., 100. i 101. stav (1) tačka b) Zakona o javnim
nabavkama, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 39/14.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
JAVNE NABAVKE
Pojmovno razlikovanje između pojašnjenja ponude od-
nosno njenog dijela koji se odnosi na dokaze o izvršenim
ugovorima odnosno referencama i dopune ili izmjene po-
nude je izuzetno bitno za samo razumijevanje ovih institu-
ta ali i zbog činjenice što bi poistovjećivanje ili pak zamje-
njivanje smisla istih predstavljalo kršenje odredbi Zakona
o javnim nabavkama od strane ugovornog organa
bi ipak kojim slučajem takav dokument bio kori-
šten kao pojašnjenje, to bi predstavljalo kršenje
odredbi Zakona o javnim nabavkama od strane
ugovornog organa. Zainteresirani ponuđači bi
u takvom slučaju mogli izjaviti žalbu što bi u ko-
načnosti moglo dovesti do drugačije ocjene takve
ponude. Takva ponuda bila bi neprihvaljiva, te bi
ishod postupka javne nabavke kroz žalbeni postu-
pak mogao rezultirati i poništenjem.
Prilikom ocjene ponuda ugovorni organ može
tražiti pojašnjenje dokumenta iz člana 45. do 51.
Zakona o javnim nabavkama koji su dostavljeni u
ponudi a u cilju otklanjanja određenih formalnih
nedostataka. Kod ove vrste pojašnjenja se također
ne radi o dostavi novih dokumenata koji bi pred-
stavljali nadopunu ponude već se radi o dostavi
originalne dokumentacije ili pojašnjenja a u cilju
otklanjanja formalnih nedostataka dokumenta iz
člana 45. do 51. Zakona koji su dostavljeni u po-
nudi. Pojmovno radi se o istoj vrsti pojašnjenja, ali
sa ciljem otklanjanja formalnih nedostataka (loše
fotokopije iz kojih se ne vidi cjelokupni sadržaj itd.)
Zakon prepoznaje još jednu vrstu pojašnjenja
dopune kod takmičarskog dijaloga. Pojmovno i
ovo pojašnjenje se odnosi na već dostavljenu do-
kumentaciju u ponudi i ono ne može biti tretirano
kao dopuna ponude.
Dok se pojašnjenje dostavljenih referenci u po-
nudi traži i dostavlja nakon što je ponuda dostav-
ljena u toku njene ocjene, kod dopune ili izmjene
ponude situacija je drugačija. Sve do isteka roka za
dostavu ponuda ponuđač može izmijeniti ili dopu-
51
JAVNE NABAVKE
niti svoju ponudu ili pak odustati od nje. Izmjena ili
dopuna ponude dostavlja se na isti način kao i po-
nuda, u roku koji je naznačen u obavještenju o na-
bavci i tenderskoj dokumentaciji.3 Momenat činje-
nja izmjene ili dopune ponude i načina njihovog
dostavljanja odlučujuće opredjeljuju karakter istih.
Ukoliko dopuna ili izmjena ponude nije učinjenja
u roku određenom za dostavu ponuda i na isti
način kao što je i ponuda dostavlja, ista ne može
biti prihvaćena, a suprotno ponašanje bi predstav-
ljalo grubo kršenje odredbi Zakona o javnim na-
bavkama. Kada je dopuna ili izmjena učinjena na
prethodno opisani način, ugovorni organ će iste
evidentirati u zapisnik o otvaranju ponuda i prili-
kom ocjene tretirati kao jedino i isključivo valjane
u odnosu na dokumentaciju koja je prvobitno do-
stavljena u ponudi a na koju se odnosi izmjena ili
dopuna. Pojmovno, kod dopune ili izmjene ponu-
de riječ je o novoj dokumentaciji, koja nije dostav-
ljena u prvobitno dostavljenoj ponudi ali koja se
ima posmatrati kao sastavni dio ponude.
Pojmovno razlikovanje između pojašnjenja po-
nude odnosno njenog dijela koji se odnosi na do-
kaze o izvršenim ugovorima odnosno referencama
i dopune ili izmjene ponude je izuzetno bitno za
samo razumijevanje ovih instituta ali i zbog činje-
nice što bi poistovjećivanje ili pak zamjenjivanje
smisla istih predstavljalo kršenje odredbi Zakona o
javnim nabavkama od strane ugovornog organa.
Pojašnjenje iz člana 48. stav (5), iz člana 68.
stav (3) i iz člana 29. stav (16) Zakona
Pravni osnov koji ugovornom organu daje mo-
gućnost da od ponuđača zahtijeva dostavljanje pi-
sanog pojašnjenja dostavljenih referenci nalazi se
u članu 48. stav (5) Zakona o javnim nabavkama.
Ovakvu mogućnost ugovorni organi će moći kori-
stiti u slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjem
dostavljenih referenci i u postupcima javnih na-
bavki u kojima je traženo od ponuđača da zadovo-
lje uslove u pogledu tehničke i profesionalne spo-
sobnosti, odnosno kada ugovorni organ zahtijeva
dokaz o uredno izvršenim ugovorima, u formi spi-
3
Član 57. stav (2) Zakona o javnim nabavkama,
Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 39/14.
52
ska izvršenih ugovora uz potvrdu koju ponuđaču
daje druga ugovorna strana o njihovoj realizaciji. U
postupcima koji su manje vrijednosti, složenosti ili
u poslovima koji ne zahtijevaju posebnu osposo-
bljenost za njihovo izvršenje, nije svrsishodno, a ne
bi bilo niti u skladu sa Zakonom o javnim nabav-
kama zahtijevati dokaz u vidu potvrde o uredno
realizovanim ugovorima. Navedeno iz razloga što
je ugovorni organ obavezan voditi računa da pri-
likom kreiranja uslova u tenderskoj dokumentaciji
zahtijeva samo minimum uslova od potencijalnih
ponuđača u cilju stvaranja što veće konkurencije.
Kada ugovorni organ zahtijeva navedeni do-
kaz, u tenderskoj dokumentaciji će uputiti ili na-
vesti koje osnovne podatke ista mora sadržavati
u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Zako-
nom o javnim nabavkama propisani su osnovni
podaci koje potvrda o urednom izvršenju mora
sadržavati i to:
a) naziv i sjedište ugovornih strana ili privred-
nih subjekata;
b) predmet ugovora;
c) vrijednost ugovora;
d) vrijeme i mjesto izvršenja ugovora;
e) navode o uredno izvršenim ugovorima4.
Ponuđači u svojim ponudama mogu dostaviti
potvrde o uredno izvršenim ugovorima sa svim
obaveznim elementima odnosno sadržajem pro-
pisanim Zakonom o javnim nabavkama ali i pored
toga da to ne bude dovoljno za potpuno utvrđiva-
nje činjeničnog stanja i njihovu pravilnu ocjenu. U
složenijim predmetima, u kojima se od ponuđača
zahtijeva iskustvo na više vrsta poslova, posebno
ako su ti uslovi postavljeni na način da se zahtije-
va njihovo kumulativno ispunjenje onda je sasvim
izvjesno da iz „predmeta ugovora“ ugovorni organ
neće moći utvrditi sve potrebno kako bi sa sigur-
nošću znao posjeduje li takav ponuđač profesio-
nalnu sposobnost.
Uopćeno privredni subjekti pojam predmet
ugovora poistovjećuju sa nazivom ugovora, te na
navedeni način i izdaju potvrde jedni drugima.
Zbog navedenog, kod ugovora koji su komplek-
sniji često se iz predmeta ugovora ne vide svi po-
4
Član 48. stav (4) Zakona o javnim nabavkama,
Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 39/14.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

slovi koji su de facto sadržani u predmetu ugovora
a koji su bitni za procjenu profesionalne sposob-
nosti. Npr. iz predmeta ugovora građevinski radovi
na izradi objekta „NN“ ne može se utvrditi o kakvim
je sve građevinskim radovima riječ, koje kom-
pleksnosti i složenosti i da li isti sadrže određene
radove za koje ugovori organ traži profesionalnu
sposobnost.
Iako ugovorni organi ne čine povredu zakona ili
podzakonskih akata iz oblasti javnih nabavki kada
prilikom kreiranja uslova u pogledu profesionalne
sposobnosti zahtijevaju potvrde o uredno izvrše-
nim ugovorima sa elementima definisanim iz Za-
kona o javnim nabavkama navodeći da ponuđači
dostavljaju potvrdu o izvršenju istog ili sličnog, od-
nosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet
nabavke,5 ipak bi bilo poželjno da u predmetima
koji su složenog karaktera upute potencijalne po-
nuđače na određene specifičnosti. Uputa kao npr.
da potvrda sadrži i opis poslova koji su predmet
takvog ugovora iz kojih se može utvrditi da se radi
o istim ili sličnim poslovima koji su predmet na-
bavke ili uputa da ponuđači dostave specifikacije
ugovora za koje su izdate potvrde olakšat će posao
ugovornom organu prilikom evaluacije dostavlje-
nih potvrda.
Međutim, ugovorni organ može cijeniti do-
voljno jasnim svoje opise u pogledu dostavljanja
referenci pod istim ili sličnim poslovima a ujedno
da to i ponuđači smataju jasnim jer nisu postavljali
pitanja u pogledu razrješenja tenderske dokumen-
tacije. U ovakvim slučajevima, dešavat će se da
ugovorni organ u sastavu ponude dobije potvrde
o uredno izvršenim ugovorima iz kojih ne može sa
sigurnošću utvrditi da li iste zadovoljavaju traže-
ne profesionalne sposobnosti ponuđača. Kako bi
ugovorni organ mogao utvrditi činjenično stanje i
ispravno ocijeniti dostavljene reference ponuđača,
zatražit će od ponuđača da pisano pojasni dostav-
ljene reference, objašnjavajući ili dostavljajući spe-
cifikacije takvih ugovora iz kojih se nedvosmisleno
može utvrditi da li dostavljena potvrda u pogledu
predmeta nabavke zadovoljava uslove tražene
5
Član 7. stav (4) tačka a) Uputstva za pripremu modela
tenderske dokumentacije i ponuda, Službeni glasnik
Bosne i Hercegovine, br. 90/14 i 20/15.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
JAVNE NABAVKE
Ispravno razumijevanje smisla i mogućnosti traženja
pojašnjenja dostavljenih referenci u ponudi naspram po-
jašnjenja dostavljene dokumentacije iz člana 45. do 51.
Zakona o javnim nabavkama i pojašnjenja koje se koristi
u takmičarskom dijalogu omogućit će ugovornim organi-
ma pravilno i objektivno utvrđivanje činjeničnog stanja
tenderskom dokumentacijom u pogledu profesio-
nalne sposobnosti.
Pored navedenog, moguće su situacije da ugo-
vorni organ nije u mogućnosti sa sigurnošću utvr-
diti da li su ugovori za koje su dostavljene potvrde
o urednoj realizaciji zaista i realizovani i kojem vre-
menskom periodu ili pak da postoje kontradiktor-
nosti u potvrdi u pogledu navoda o urednoj reali-
zaciji. Kao dokaz koji potvrđuje iznesene stavove u
ovom radu u pogledu pojašnjenja koje se odnosi
na dostavljene reference u ponudi govore i rješe-
nja Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovi-
ne. Sa druge strane, ovu zakonsku odredbu koja
omogućava ugovornom organu da od ponuđača
zahtijeva pojašnjenje dostavljenje reference valja
tumačiti na način koji će uistinu i omogućiti objek-
tivno utvrđivanje činjeničnog stanja. Ne treba
zaboraviti činjenicu da je ponuđačima u interesu
da dostave pojašnjenje koje će biti prihvatljivo ali
ukoliko ono samo po sebi sadrži kontradiktornosti
odnosno ukoliko se i pored toga jasno i objektivno
ne može utvrditi činjenično stanje, ugovorni organ
će u izuzetnim slučajevima moći zahtijevati izjaš-
njenje i od izdavaoca takve potvrde.
Navedeno pojašnjenje je potrebno razlikovati
od pojašnjenja koje Zakon o javnim nabavkama
navodi u članu 68. stav (3). Prema ovom članu,
ugovorni organ može tražiti dostavljanje pojašnje-
nja u odnosu na dokumentaciju koju su ponuđači
u svojim ponudama dostavili u skladu sa članovi-
ma 45. do 51. ovog zakona ili da dostave originalne
dokumente radi poređenja s kopijom koja je do-
stavljena uz ponudu, a s ciljem otklanjanja formal-
nog nedostatka dokumenata. Može se primijetiti
53
JAVNE NABAVKE
da se ovo pojašnjenje odnosi na veći broj situacija
koje su zakonom definisane kroz nekoliko članova
ali samo sa ciljem otklanjanja formalnih nedosta-
taka dostavljenih dokumenata. Sve drugo moglo
bi biti tretirano kao nedopuštena izmjena ili dopu-
na ponude što bi predstavljalo kršenje Zakona o
javnim nabavkama. U tom smislu ugovorni organ,
procjenjuje od slučaja do slučaja da li će zahtije-
vati pisano pojašnjenje od ponuđača u kojem sam
ponuđač obrazlaže i pojašnjava nedostatke u cilju
otklanjanja formalnih nedostataka ili će ipak zahti-
jevati dostavljanje originalnih dokumenata čijim bi
uvidom ugovorni organ mogao otkloniti sve sum-
nje u pogledu takvih nedostataka.
Prema tome, može se zaključiti da se ovakva vr-
sta pojašnjenja može tražiti kada ugovorni organ
sa sigurnošću ne može utvrditi činjenično stanje
iz dostavljenih dokumenata zbog formanih nedo-
statka koja ista sadrže. Radi se o slučajevima kada
su dostavljene fotokopije dokumenata ili ovjerene
fotokopije istih nečitke, neuredne ili iz kojih se ne
vide svi podaci koji su u izvorniku takvog doku-
menta vidljive i koje mogu otkloniti svaku sumnju
u njihovu istinitost i sadržaj.
Prema tome, iako se odnosi na više situacija,
ovakvo pojašnjenje je ipak ograničenije u pogledu
cilja odnosno smisla koji se njime postiže. Radi se
isključivo o otklanjanju formalnih nedostataka od-
nosno grešaka u već dostavljenoj dokumentaciji i
odnosi se na podatke ili elemente čije je postoja-
nje prije roka utvrđenog za podnošenje ponuda
objektivno provjerljivo, koje su dopuštene ten-
derskom dokumentacijom i koje se potencijalno
primjenjuju na sve ponuđače. Navedeno će ugo-
vornim organima pružiti fleksibilnost pri ocjeni
nepravilnosti koje su tek formalne prirode kako se
ne bi isključili prikladni pounuđači, što doprinosi
otvaranju postupaka javne nabave i većem tržiš-
nom takmičenju.6
Član 29. stav (16) Zakona o javnim nabavkama
predviđa još jednu vrsta pojašnjenja. Korištena ter-
minologija iz ovog člana i stava Zakona zapravo je
objašnjenje i ima potpuno isto značenje i smisao
kao i pojašnjenje jer se radi o riječima koje su sino-
6
Zbornik sudske praske, Mišljenje nezavisnog odvjetnika Man-
uela Camposa Sanchez-Bordone, Predmeti C-523/16 i C536/16,
ECLI:EU:C:2017:868.
54
nimi. Ovakva vrsta pojašnjenja se koristi isključivo
u takmičarskom dijalogu. Kada imamo uvidu da je
riječ o postupku koji s obzirom na njegovu prirodu,
način sprovođenja i karakteristike sadrži određene
specifičnosti u načinu i uslovima njegova provo-
đenja naspram drugih postupaka javne nabavke
onda ćemo shvatiti specifičnosti pojašnjenja koje
se može koristiti u njemu. Ugovorni organ može
tražiti da ponuđač pojasni svoju ponudu ako se
time ne mijenjaju osnovni elemenati ponude, ali
ne na način koji bi mogao biti suprotan principima
tržišnog takmičenja ili koji bi mogao imati diskrimi-
nirajući efekat.7 Dakle, nema suštinske nadopune
u smislu dostavljanja, npr. dodatnih dokumenata
vezanih za kvalifikaciju, već u smislu optimizacije
ponude u kontekstu detaljnijeg pojašnjenja već
dostavljene ponude, na primjer dostaviti skicu u
većem razmjeru ili shemu sa više detalja, dostavi-
ti pojašnjenje o tome kako ponuđena tehnologija
funkcionira i sl.8
***
Pojašnjenje dostavljenih referenci u ponudi
predstavlja zakonom dopuštenu i utemeljenu mo-
gućnost ugovornog organa da od ponuđača za-
htijeva razjašnjenje dostavljenih potvrda o uredno
realiziranim ugovorima kada se iz istih potpuno i
sa sigurnošću ne može utvrditi činjenično stanje.
Zahtjev u pogledu razjašnjenja dostavljenih
referenci ponuđaču se postavlja u pisanoj formi
sa jasnim obrazloženjem zbog čega se isti dostav-
lja određujući rok u kojem ponuđač treba dosta-
viti svoje pisano pojašnjenje. Odgovor ponuđača
može sadržavati i specifikacije ugovora ili ugovore
za koje su dostavljene potvrde kojim ponuđač do-
kazuje parcijalne, nejasne, nepotpune navode ili
navode iz kojih se ne može zaključiti da isti udo-
voljavaju postavljenim uslovima tenderske doku-
mentacije u pogledu profesionalne sposobnosti.
Korištenje ovakve mogućnosti omogućuje ugo-
vornom organu objektivno utvrđivanje faktičkog
stanja i olakšava proces evaluacije ponuda.
7
Član 29. stav (16) Zakona o javnim nabavkama, Službeni glas-
nik Bosne i Hercegivine, br. 39/14.
8
www.javnenabavke.gov.ba (5. maj 2021. godine).
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 NAKNADA [TETE

Rješavanje interlokalnog sukoba

zakona kod vanugovorne naknade
štete u Bosni i Hercegovini
Predmet rada je način rješavanja privatnopravnih odnosa sa međuentitetskim elementom kod vanugovor-
ne naknade štete u pravu Bosne i Hercegovine. Dakle, radi se o materiji međunarodnog privatnog prava iako
se odlučuje o interlokalnom sukobu zakona. Postojanje interlokalnog sukoba zakona je posljedica složenog
pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Ne može se zanemarivati postojanje međuentitetskog elementa kod
vanugovorne naknade štete, posebno zbog broja ovih slučajeva. Potreba za istraživanje ovog problema pro-
izlazi iz slučajeva u kojima je prisutan međuentitetski element, a u radu je ukazano na konkretan slučaj iz
sudske prakse u kojem je pravilno odlučeno o pasivnoj legitimaciji tuženih koji su bili iz različitih entiteta.
Primjena prava samo jednog entiteta na odnose koji su prethodili štetnom događaju dovela bi do nezako-
nite odluke. Međutim, zanemareno je postojanje međuentitetskog elementa, ali u predmetnom slučaju to
nije uticalo na rješenje slučaja s obzirom na to da je i prema kolizionim normama trebalo primijeniti to pravo

y Piše: dr sc. Adis POLJIĆ, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

U
Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), te-
žnja je da se primjenjuje domaće materijalno
pravo. Na ovaj način se dolazi do lakše pri-
mjene materijalnog prava, što omogućava sudu brže
rješavanje predmeta. Iako sud po službenoj dužnosti
pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava, i nije
vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva, odgovor-
nost leži i na strankama koje trebaju ukazati sudu da
je slučaj sa inostranim elementom. Ukoliko izvršimo
analizu sudske prakse, uvidjet ćemo da se privat-

55
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
NAKNADA [TETE
nopravni odnosi ne kvalifikuju sa postojanjem ele-
menta inostranosti, čime dolazi do primjene do-
maćeg materijalnog prava. U pogledu procesnog
prava, u međunarodnom privatnom pravu je opšte
prihvaćeno pravilo da se primjenjuje domaće pra-
vo tako da to ne stvara nedoumice.
U BiH, zbog složenog državnog uređenja, jav-
ljaju se privatnopravni odnosi sa međuentitetskim
elementom. U slučajevima vanugovorne naknade
štete ne može se negirati da postoji prisustvo me-
đuentitetskog elementa posebno zbog broja ovih
slučajeva. Ne može se primijeniti samo pravo suda
koji je nadležan za rješavanje spora i pred kojim se
vodi postupak, već treba razmotriti i mogućnost
primjene prava drugog entiteta ili Brčko Distrik-
ta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BDBiH).
Međutim, u BiH sudovi obično primjenjuju pravo
entiteta, odnosno BDBiH, na čijem se području na-
lazi sud pred kojim se vodi postupak. Postojanje
međuentitetskog elementa se ne utvrđuje, može
se reći zanemaruje. Ukoliko se ne utvrdi postojanje
međuentitetskog elementa, odluka suda je neza-
konita ukoliko je trebalo primijeniti pravo drugog
entiteta ili BDBiH.
Interlokalni sukob zakona je značajan i za su-
sjedne zemlje, s obzirom na često prisutne pri-
vatnopravne odnose sa elementom inostranosti.
U ovim slučajevima strani sudovi moraju utvrditi
pravo kojeg entiteta ili BDBiH će primijeniti, ako je
mjerodavno pravo BiH.
Značaj zakonitog rješavanja interlokalnog su-
koba bitno je i za pristupanje BiH u Evropsku uniju
(EU), s obzirom da acquis communautaire uređuje i
ovo pitanje. Nedopustivo je da se prilikom primje-
ne prava BiH od strane članice EU utvrdi da u BiH
sudovi ne rješavaju ovaj sukob, te da ne postoji
sudska praksa i da je jako malo teorijski obrađeno.
Privatnopravni odnosi sa
međuentitetskim elementom
Pod privatnopravnim odnosima sa međuenti-
tetskim elementom smatraju se oni privatnoprav-
ni odnosi za čije su rješavanje zainteresovani dva
entiteta ili jedan entitet i BDBiH. Na ove odnose
možemo primjenjivati pravne stavove i mišljenja
koja se odnose na privatnopravne odnose sa ino-
stranim elementom s obzirom da se kod obje vrste
odnosa javlja zainteresovanost dva pravna poret-
ka za rješavanje, s tim da se kod prisustva među-
entitetskog elementa ne radi o primjeni zakona
56
različitih država već entiteta i BDBiH.
A i takvi, tzv. unutrašnji ili interlokalni sukobi za-
kona, rješavaju se pravilima koja su istovrsne priro-
de kao i pravila međunarodnog privatnog prava.1
Iz sudske prakse BiH jasno proizlazi da se me-
đuentitetski element potpuno zanemaruje, ne
samo u oblasti vanugovorne naknade štete već i u
drugim granama prava.2
Element inostranosti se može javiti u bilo kom
segmentu pravnog odnosa: u subjektu, objektu,
kao i pravima i obavezama, odnosno u sadržini
samog pravnog odnosa.3 Ovo u cijelosti ne mo-
žemo primijeniti kod privatnopravnih odnosa sa
međuentitetskim elementom kod vanugovorne
naknade štete. Međuentitetski element ne javlja
se u pravima i obavezama, s obzirom da prava i
obaveze između štetnika i oštećenog nastaju tek
nakon štetnog događaja.
U privatnopravnom odnosu postojao bi me-
đuentitetski element kada se kao subjekti u tom
odnosu pojavljuju lica sa različitim mjestom prebi-
vališta na području entiteta ili BDBiH ili državljani
različitih entiteta (na primjer, kada su oštećeni i
štetnik sa različitim mjestom prebivališta u po-
gledu entiteta). Međuentitetski element postoji i
kada se štetni događaj desio vezano za objekat iz
drugog entiteta ili BDBiH (na primjer, kada je štet-
ni događaj nastao uslijed sudara vozila iz različitih
entiteta). Značaj postojanja međuentitetskog ele-
menta jeste u tome što se primjenjuju kolizione
1
Muminović, E. (2008) Međunarodno privatno pravo. Sarajevo:
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, str. 8.
2
Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, br. 32 0 P 095608 12 Gž od
17. 12. 2012. godine, Presuda Općinskog suda u Tuzli, br. 32 0
P 095608 11 P od 27. 9. 2012. godine, Presuda Općinskog suda
u Tuzli, br. 32 0 Mal 064751 08 Mal od 2. 10. 2013. godine, Pre-
suda Kantonalnog suda u Tuzli, br. 32 0 Mal 064751 13 Gž od
12. 2. 2014. godine, Presuda Općinskog suda u Tuzli, br. 32 0
Mal 157723 13 Mal od 07.11.2014. godine, Presuda Općinskog
suda u Tuzli, br. 32 0 Mal 043950 09 Mal od 20. 9. 2013. godine,
Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli, br. 32 0 Mal 043950 13 Gž
od 25. 4. 2014. godine, Presuda Osnovnog suda Brčko Distrikta,
br. 96 0 P 067253 13 P od 3. 12. 2013. godine, Presuda Osnov-
nog suda Brčko Distrikta, br. 96 0 P 028255 11 P od 13.03.2013.
godine, Presuda Apelacionog suda Brčko Distrikta, br. 96 0 P
028255 13 Gž od 13. 8. 2013. godine, Presuda Općinskog suda
u Sarajevu, br. 65 0 Mals 102834 09 Mal od 10. 7. 2014. godine,
Presuda Općinskog suda u Sarajevu, br. 65 0 Mals 237448 08
Mal od 22. 11. 2013. godine, Presuda Kantonalnog suda u Sa-
rajevu, br. 65 0 Mal 237448 14 Gž od 08. 7. 2014. godine, sve
neobjavljene.
3
Krvavac, M. (2010) Međunarodno privatno pravo. Kosovska
Mitrovica: Pravni fakultet Univerziteta u Prištini sa privremenim
sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, str. 24.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

norme za rješavanje unutrašnjeg sukoba zakona,
a ako država nema ove norme onda se kolizione
norme za rješavanje međudržavnog sukoba zako-
na primjenjuju na rješavanje unutrašnjih sukoba
zakona.
Izvori prava za rješavanje
interlokalnog sukoba zakona
Primarni izvor za rješavanje interlokalnog suko-
ba zakona je Zakon o rješavanju sukoba zakona i
nadležnosti u statusnim, porodičnim i nasljednim
odnosima4 (ZRSZN). Navedeni Zakon je preuzet
u pravni sistem BiH odnosno Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) iz Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije (SFRJ) putem Uredbe sa
zakonskom snagom o preuzimanju i primjenji-
vanju saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju
kao republički zakoni5, a u Republici Srpskoj (RS)
se primjenjuje u skladu sa Ustavnim zakonom za
provođenje Ustava RS6, dok se u BDBiH primjenju-
je sa osnovu Statuta BDBiH7. Imajući u vidu da je
ova oblast u nadležnosti entiteta/BDBiH, nije po-
trebno posebno naglašavati kakav značaj ima ovaj
zakon za regulisanje privatnopravnih odnosa unu-
tar BiH.8 Ovo je zakon koji je dobar temelj za novi
zakon o unutrašnjem sukobu zakona i nadležnosti
u privatnopravnoj oblasti, zakona bez kojeg zemlja
sa složenim pravnim poretkom, a teško je zamisliti
složeniji od našega, ne bi smjela biti.9 Do donoše-
nja novog zakona koji bi regulisao ovu materiju,
obaveza sudova je da primjenjuju ZRSZN. Ukoli-
ko materija nije normirana navedenim Zakonom,
primjenjuje se Zakon o rješavanju sukoba zakona
sa propisima drugih zemalja u određenim odnosi-
ma10 (ZRSZ), koji je na snazi u entitetima i BDBiH.
4
Službeni list SFRJ, br. 9/79, 20/90.
5
Službeni list RBiH, broj 2/92.
6
Šaula, V. (2011) Osnovi međunarodnog privatnog prava Re-
publike Srpske, 2.izd., Banja Luka: Pravni fakultet Univerziteta
u Banja Luci, str. 198. u: Alihodžić, J. (2012) Razvoj Evropskog
međunarodnog privatnog prava: pravci reforme zakonodavst-
va u Bosni i Hercegovini. Tuzla: Off-set, str. 224.
7
Službeni glasnik BD, br. 1/00, 24/05.
8
Alihodžić, J. (2012) Razvoj Evropskog međunarodnog privat-
nog prava: pravci reforme zakonodavstva u Bosni i Hercegovini,
op. cit., str. 198.
9
Vidi: Muminović, E. (1998) ,,O uzajamnom odnosu načela na-
juže veze, autonomije volje i favorabilnosti mjerodavnog prava
u vezi s potrebom zakonodavnog djelovanja države Bosne i
Hercegovine u materiji međunarodnog privatnog prava”. Go-
dišnjak Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, str. 235.
10
Službeni list SFRJ, br. 43/82, 72/82, a primjenjuje se na istim
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
NAKNADA [TETE
Iz naziva ZRSZN se zaključuje šta je predmet ovog
zakona i da predmet ovog zakona nije utvrđivanje
mjerodavnog prava za vanugovornu naknadu šte-
te.
U BiH, dakle, ne postoji propis koji normira
utvrđivanje mjerodavnog prava za vanugovornu
naknadu štete. Zbog ove pravne praznine, potreb-
no je primijeniti ZRSZ, koji je na snazi u entitetima i
BDBiH. Ovo se zasniva na potrebi rješavanja privat-
nopravnih odnosa sa međuentitetskim elemen-
tom i sličnosti ovih odnosa sa privatnopravnim
odnosima sa međunarodnim elementom.11 Neki
vodeći njemački pravnici smatraju da su ovi suko-
bi dvije strane istog novčića. Dakle, Savigny sma-
tra da su pravila uvijek ista.12 Von Bar čak tvrdi da
je iracionalno pokušati razlikovati ove dvije vrste
konflikata.13
Utvrđivanje mjerodavnog prava
kod vanugovorne naknade štete
Mjerodavno pravo sud utvrđuje na osnovu
odredbi ZRSZ, s tim da je prethodno dužan da
utvrdi da li je način utvrđivanja mjerodavnog pra-
va propisan drugim zakonom ili međunarodnim
ugovorom.14 Ukoliko ne postoji drugi zakon ili
međunarodni ugovor, za vanugovornu odgovor-
nost za štetu mjerodavno je pravo mjesta gdje je
radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica
nastupila, zavisno od toga koje je od ta dva prava
povoljnije za oštećenika.15 Je li u postupku primi-
jenjeno neko pravo od mjerodavnih nepovoljnije
za oštećenika, ovlašten je prigovarati samo ošteće-
nik.16 Eventualna mogućnost primjene povoljnijeg
prava za oštećenika ne može predstavljati razlog
na koji bi se mogla pozivati odgovorna osoba za
štetu, jer ne dovodi do povoljnije odluke za tu
pravim osnovima kao i ZRSZN.
11
Yakpo, E. K. M (2003) A legal history of inter-local conflict of
laws in Africa south of the Sahara, from earliest times to 1960,
str. 58.
Dostupno na:
https://kclpure.kcl.ac.uk/portal/files/2925310/497979.pdf
(07.01.2020.)
12
Savigny, V. (1849) A Treatise on the Conflict of Laws, Guthrie’s
Translation, str. 23: Ibid, str. 58.
13
Bar, V. (1889) Theorie und Praxis des Internationalen Priva-
trechts , 2nd Ed., str. 136-141, u: Ibid, str. 58.
14
Član 3. ZRSZ.
15
Član 28. stav 1. ZRSZ.
16
Odluka Vrhovnog suda Hrvatske, broj: Rev 1349/09-3 od 12.
10. 2011. godine.
57
NAKNADA [TETE
stranku.17 Za protivpravnost radnje mjerodavno
je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili gdje je
posljedica nastupila, a ako je radnja izvršena ili je
posljedica nastupila na više mjesta dovoljno je da
je radnja protivpravna po pravu bilo kojeg od tih
mjesta.18
Ukoliko je štetna radnja izvršena i posljedica
nastupila u BiH, sud će primijeniti pravo BiH. Me-
đutim, ukoliko je štetna radnja izvršena i posljedi-
ca nastupila na području strane države, sud treba
imati u vidu da treba primijeniti pravo koje je po-
voljnije za oštećenog. Pravilo je da sud prije nego
što sud primijeni propis strane države, primijeni
pravila o određivanju mjerodavnog prava,19 a ako
pravila strane države o određivanju mjerodavnog
prava uzvraćaju na pravo BiH, primijenit će se pra-
vo BiH, ne uzimajući u obzir pravila o određivanju
mjerodavnog prava.20 Ovom odredbom zakono-
davac jasno pokazuje da kolizione norme ZRSZ ne
smatraju finalnim rješenjem sukoba zakona, već
izražava nastojanje da se takvo rješenje postigne
koordinacijom sa kolizionim normama stranog
prava na koje one ukazuju.21 Bitno je ukazati da
sud na ovaj način neće postupiti kada odlučuje o
vanugovornoj naknadi štete. Kao prvo, radi se o al-
ternativnoj kolizionoj normi koja slijedi cilj povolj-
nosti po oštećenog, pa bi bilo nesvrsishodno dalje
upućivati na pravo koje je manje povoljno. Pre-
upućivanje ili uzvraćanje na pravo države prema
kojem se taj cilj možda ne bi ostvario, učinio bi ove
alternativne kolizione norme besmislenim.22 Pri-
mjenom renvoi koji nastoji ostvariti međunarodnu
harmoniju odlučivanja, doveo bi se u opasnost po-
stignuti materijalnopravni cilj.23 Stoga alternativne
kolizione norme predstavljaju izuzetak od primje-
ne renvoi, kao općeg instituta ZRSZ.24 Kao drugo,
ovdje sudija izričito bira na temelju povoljnosti po
oštećenog, imamo vrstu skrivene autonomije volje
17
Ibid.
18
Član 28. stav 3. ZRSZ.
19
Član 6. stav 1. ZRSZ.
20
Član 6. stav 2. ZRSZ.
21
Muminović, E. (1983) ,,Uzvraćanje i upućivanje dalje u našem
novom zakonu o međunarodnom privatnom pravu”, Godišnjak
Pravnog fakulteta u Sarajevu, str. 181.
22
Meškić, Z. Đorđević, S. (2016) Međunarodno privatno pravo
I-opći dio, Sarajevo: Privredna štampa, str. 54.
23
Ibid, str. 54.
24
Ibid, str. 54.
58
koja se u praksi čak prepušta oštećenom. Ukoliko
imamo u vidu da sud nije vezan za pravni osnov
tužbenog zahtjeva, i da sud na pravilnu primjenu
materijalnog prava pazi po službenoj dužnosti ne
bi se moglo dozvoliti da oštećeni izabere pravo
koje će sud primijeniti. Smatramo da je ovdje bitno
ostvariti svrhu ove kolizione norme, da se primijeni
povoljnije pravo za oštećenog, te ukoliko oštećeni
izričito sudu ukaže da je određeno pravo povoljni-
je za njega potrebno je da sud isto primijeni. Izbor
oštećenog se ograničava na pravo mjesta gdje je
radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica
nastupila.
Sve navedeno se primjenjuje i kod slučajeva
postojanja međuentitetskog elementa kod vanu-
govorne naknade štete. Razlika je što se radi o ko-
liziji između pravnih poredaka u jednoj državi. Za
potrebe rješavanja sukoba zakona između entiteta
i BDBiH, drugi entitet ili BDBiH se smatra drugom
državom i na osnovu ZRSZ se utvrđuje koje pravo
je mjerodavno.
Haška konvencija o mjerodavnom
pravu za saobraćajne nezgode
Ukoliko je vanugovorna naknada štete poslje-
dica saobraćajne nezgode sa elementom inostra-
nosti postoji mogućnosti primjene Haške konven-
cija o mjerodavnom pravu za saobraćajne nezgode
na cestama iz 1971. godine (u daljem tekstu: Kon-
vencija), koja ima primat u odnosu na ZRSZ. U BiH
se Konvencija primjenjuje temeljem sukcesije.25
Konvencija je donesena 4. 5. 1971. godine, stupila
na snagu 3. 6. 1975. godine, dok se u Socijalistič-
koj Republici BiH kao članici tada Socijalističke
Federativne Republike Jugoslavije primjenjuje
od 1976. godine. Primjena Konvencije posebno
dobija na značaju jer je nomotehnika Konvencije
i pravne stečevine Evopske unije (EU) u najvećem
dijelu ista, ali različita od nomotehnike propisa u
BiH. Usvajanje metoda za pravilno tumačenje Kon-
vencije omogućuje lakše tumačenje pravne steče-
vine EU, a što je bitno za BiH, s obzirom na to da
je težnja BiH članstvo u EU. Važnije od navedenog
je i položaj BiH u Haškoj konferenciji, jer se u BiH
ne primjenjuje Konvencija za koju postoji dužnost
http://www.mpr.gov.ba/organizacija_nadleznosti/medj_
25
pravna_pomoc/medj_konvencije/default.aspx?id=909&lang-
Tag=bs-BA (21.11.2015.)
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

primjene na temelju sukcesije, s obzirom na to da
se Konvencija primjenjivala u Socijalističkoj Fede-
rativnoj Republici Jugoslaviji.
Područje primjene Konvencije
Predmet Konvencije je, prije svega, određiva-
nje mjerodavnog prava, koje se primjenjuje na re-
gulisanje naknade štete, proizašle iz saobraćajnih
nezgoda sa elementom inostranosti.26 Konvencija
određuje mjerodavno pravo za građansku vanu-
govornu odgovornost za saobraćajne nezgode na
cestama, bez obzira na vrstu postupka po kojem
se utvrđuje ta odgovornost.27 Iz ovog osnovnog
područja primjene izvodimo osnovne elemente
koji moraju biti ispunjeni da bi se ova Konvencija
primijenila.
Odgovornost treba da bude građanska, što
ukazuje da se ne može primjenjivati kada se odlu-
čuje o krivičnoj odgovornosti.
Vrsta odgovornosti je vanugovorna, dok se za
ugovornu odgovornost Konvencija ne može primi-
jeniti kao na primjer za naknadu štete po osnovu
ugovora o kasko osiguranju.
Nezgoda treba da bude saobraćajna. Pod sao-
braćajnom nezgodom na cestama smatra se sao-
braćajna nezgoda u kojoj je uključeno jedno ili više
motornih ili nemotornih vozila, a koja se dogodila
u saobraćaju na javnoj cesti na području otvoreno-
me za svakoga ili na nejavnom području, ali otvo-
renome za određeni broj osoba koje imaju prava
da se njime koriste.28 Saobraćajna nezgoda mora
se odnositi na jedno ili više vozila, bez obzira na
to da li se ona pokreću vlastitom prijevoznom sna-
gom ili ne (uključeni su i bicikli, vozila sa životinj-
skom zapregom, konj na kojem jaše neka osoba,
dječja kolica, prikolica bez pogona itd.) pod pret-
postavkom da su se nalazima ili kretala u prometu
na već spomenutim površinama.29 Ovdje se može
postaviti pitanje, na koji način se kod vozila koja
se ne registruju utvrđuje strani element, kako bi
se primijenila ova Konvencija. Ako vozilo nije regi-
strovano (kao što su bicikli) ili je registrovano u više
od jedne države, pravo države u kojem se vozilo
26
Čolović, V. (2010) ,,Problem određivanja merodavnog prava
po lex loci delicti commissi”, Strani pravni život 1/2010, str. 120.
27
Član 1. stav 1. Konvencije.
28
Član 1. stav 2. Konvencije.
29
Matić, Ž. (1982) Međunarodno privatno pravo, Zagreb: Pravni
fakultet Univerziteta u Zagrebu, str. 85.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
NAKNADA [TETE
U BiH, zbog složenog državnog uređenja, javljaju se pri-
vatnopravni odnosi sa međuentitetskim elementom. U
slučajevima vanugovorne naknade štete ne može se ne-
girati da postoji prisustvo međuentitetskog elementa po-
sebno zbog broja ovih slučajeva. Ne može se primijeniti
samo pravo suda koji je nadležan za rješavanje spora i
pred kojim se vodi postupak, već treba razmotriti i mo-
gućnost primjene prava drugog entiteta ili Brčko Distrikta
Bosne i Hercegovine
uobičajeno nalazi (lex loci stabuli) zauzima mjesto
prava države registracije.30 Ovo bi bio slučaj kada
bi biciklo koje se uobičajeno nalazi u stranoj državi
udarilo u auto sa domaćim registarskim oznaka-
ma. Pravni osnov za ovakvo mišljenje proizlazi iz
Konvencije jer Konvencija propisuje da za vozila
koja nisu registrovana ili koja su registrovana u više
država primjenjuje se, umjesto prava države regi-
stracije, pravo države u kojoj su redovno smješte-
na, a to se isto primjenjuje ako vlasnik, posjednik
ili vozač nemaju u vrijeme saobraćajne nezgode
svoje redovno boravište u državi registracije.31
Za mjerodavno pravo Konvencija koristi tačku
vezivanja, koja u većini slučajeva neće dovesti do
različitih mišljenja. Mjerodavno pravo je unutraš-
nje pravo države na čijem se području dogodila
saobraćajna nezgoda.32 Renvoi nije dopušten Kon-
vencijom.33
U pravu BiH, ukoliko ne postoji drugi zakon ili
međunarodni ugovor, za vanugovornu odgovor-
nost za štetu mjerodavno je pravo mjesta gdje je
radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica
nastupila, zavisno od toga koje je od ta dva prava
povoljnije za oštećenika.34
30
Collignon-Smit Sibinga, A. (2014) ,,Crossing Borders: What
Happens When Rome Meets The Hague”, Journal of Personal
Injury Law, 1/2014, str. 16.
31
Član 6. Konvencije.
32
Član 3. Konvencije.
33
Papettas, J., The Law Applicable to Cross Border Road Traffic
Accidents. Dostupno na:
http://etheses.bham.ac.uk/5168/1/Papettas14PhD.pdf, str. 193.
(21.11.2015.)
34
Član 28. stav 1. ZRSZ.
59
NAKNADA [TETE
U odnosu na osnovni izbor za mjerodavno
pravo iz člana 3. Konvencije, u objašnjenjima iz-
vještaja35 se navodi da ovo pravilo ni na koji način
nije bilo motivisano teoretskim razmatranjima.36
Jedina osnova za pravilo je da bude ,,jednostavno,
jasno i lahko za primjenu’’.37 Izvještaj ne navodi da
je prijedlog za primjenu prava mjesta nastupanja
posljedice štetne radnje odbijen od strane Haške
konferencije.38
Na primjer, ako kamion na granici Luksembur-
ga i Belgije bude udaren u Luksemburgu i uzrokuje
da dođe do sudara više vozila u Belgiji, mjesto nez-
gode nije tako jednostavno.39 U ovom slučaju se
ne poklapaju mjesto nezgode i mjesta nastupanja
posljedice štetne radnje.40 Nezgoda se dogodila u
Belgiji i Luksemburgu, dok je mjesto nastupanja
posljedice štetne radnje vjerojatno u Luksemburgu.
Primjena Konvencije u saobraćajnim
nezgodama sa međuentitetskim elementom
Konvencija je za ovaj rad značajna jer sadrži
pravila ne samo za rješavanje sukoba zakona izme-
đu država, već i rješavanje sukoba između teritori-
jalnih jedinica u okviru složenih država. Interlokal-
ni sukob zakona značajan je zbog čestih slučajeva
različitog normiranja određenog pravnog pitanja
između teritorijalnih jedinica u složenoj državi. Pri-
mjena prava druge teritorijalne jedinice može da
dovede do drugačijeg ishoda postupka, te je duž-
nost suda da pazi na potrebu rješavanja interlokal-
nog sukoba zakona.
Svaka teritorijalna jedinica koja čini dio države
koja nema jedinstveni pravni ustroj smatra se drža-
vom radi primjene člana 2. do 11. Konvencije ako
ima svoj vlastiti pravni ustroj na području građan-
ske vanugovorne odgovornosti u pogledu saobra-
ćajnih nezgoda.41
U BiH, kao složenoj državi, postoje tri teritori-
35
E. Essen ‘Convention on the Law Applicable to Traffic Acci-
dents – Explanatory Report’ (HCCH, 1970), u: Papettas, J. The
Law Applicable to Cross Border Road Traffic Accidents, op. cit.,
str. 191.
36
Ibid, str. 191.
37
Ibid, str. 191.
38
Ibid, str. 191.
39
Ibid, str. 194.
40
Ibid, str. 194.
41
Član 12. Konvencije.
60
jalne jedinice koje imaju vlastiti pravni ustroj na
području građanske vanugovorne odgovornosti
u pogledu saobraćajnih nezgoda. To su entiteti i
BDBiH. Država koja nema jedinstveni pravni ustroj
nije obavezna primjenjivati Konvenciju na nezgo-
de koje se dogode na njezinu području u kojima
su učestvovala samo vozila koja su registrovana u
teritorijalnim jedinicama te države.42 Na ovaj način
bi se pred sudom našlo pitanje da li će primijeniti
Konvenciju. Konvencija ne predviđa određene si-
tuacije kada se ne primjenjuje, već samo u pogle-
du teritorijalnih jedinica isključuje svoju obaveznu
primjenu za državu. Smatramo da je obaveza suda
da primjenjuje Konvenciju kada postoji međuen-
titetski element, jer BiH nije ograničila primjenu
Konvencije za međuentitetske sporove. Ne može
se ostaviti mogućnost svakom sudu da po slo-
bodnom uvjerenju odlučuje da li će primijeniti
Konvenciju, jer bi ovakvo postupanje dovelo do
pravne nesigurnosti. U svim teritorijalnim jedinica-
ma u BiH primjenjuje se isti Zakon o obligacionim
odnosima43, koji je osnovni izvor za naknadu štete,
i nema većih zakonskih razlika kod određivanja na-
knada štete u BiH.
Država koja nema jedinstveni pravni ustroj
može u času potpisivanja, ratifikacije ili pristupa-
nja izjaviti da se ova konvencija proširuje na sve
njezine pravne ustroje ili samo na jedan ili više njih
i može svakoga časa izmijeniti tu izjavu dajući no-
vu.44 Stavljanje ove odredbe u Konvenciju bilo je
potrebno radi složenih država u kojima federalna
zakonodavna vlast nema ovlaštenja zaključiva-
ti međunarodne ugovore ako oni sadrže propise
kojima se uređuju pitanja u isključivoj zakonodav-
noj nadležnosti njihovih područnih jedinica (npr.
SAD).45
42
Član 13. Konvencije.
43
Zakon o obligacionim odnosima (Službeni list SFRJ, br. 29/78,
39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, Službeni list RBiH, br. 2/92,
13/93 i 13/94 i Služene novine Federacije Bosne i Hercegovine,
br. 29/03 i 42/11), Zakon o obligacionim odnosima (Službeni list
SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89 i Službeni glas-
nik Republike Srpske, br. 17/93, 3/96, 37/01 - dr. zakon, 39/03 i
74/04), Zakon o obligacionim odnosima (Službeni list SFRJ, br.
29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89-koji se u Brčko Distriktu
Bosne i Hercegovine primjenjuje u skladu sa Nalogom Supervi-
zora kojim se ukidaju entitetski zakoni na području Brčko Dis-
trikta i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske
linije razgraničenja u Distriktu od 4. 8. 2006.godine).
44
Član 14. stav 1. Konvencije.
45
Matić, Ž. (1982) Međunarodno privatno pravo, Zagreb: Pravni
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

U sudskoj praksi nalazimo slučaj46 da je pr-
vostepenom presudom naloženo tuženom Za-
štitnom fondu FBiH da tužilji naknadi materijalnu
štetu, dok je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na
prvotuženog N. osiguranje a.d. B. Drugotuženi
ističe da je među strankama nesporno da se dana
2. 5. 2013. godine, dogodila saobraćajna nezgoda
u Sarajevu, u kojoj su učestvovali motorno vozilo
AUDI A4, kojim je upravljala tužilja i motorno vo-
zilo GOLF, kojim je upravljao Č.T. Međutim, smatra
da je prvostepeni sud pogrešno cijenio istaknuti
prigovor nedostatka pasivne legitimacije drugotu-
ženog, s obzirom na to da je utvrdio da motorno
vozilo GOLF, kojim je upravljao Č.T., nije imalo za-
ključenu policu osiguranja. Drugotuženi ističe da
je u trenutku saobraćajne nezgode ovo vozilo bilo
uredno registrovano i osigurano kod prvotuženog
N. osiguranje a.d. B, sa važenjem polise do dana 14.
11. 2013. godine. Drugotuženi ističe da se izjava
P.M., koja je izvedena kao dokaz od strane prvotu-
ženog na okolnost da je došlo do promjene prava
vlasništva na vozilu, ne može smatrati relevantnim
dokazom, jer se iz policijskog zapisnika može utvr-
diti da nije došlo do promjene prava vlasništva na
motornom vozilu Golf, kojim je upravljao Č.T., pa
tako nije prestala važiti polica osiguranja zaklju-
čena sa prvotuženim. Prema mišljenju drugoste-
penog suda kako je zaključen usmeni ugovor o
kupoprodaji predmetnog motornog vozila, pravil-
no prvostepeni sud zaključuje da se P.M. ne može
smatrati vlasnikom i imaocem predmetnog vozi-
la, te da je prestalo važiti osiguranje od AO ugo-
voreno između P.M. i N. osiguranja po polici broj
461359, sa važenjem do 14. 11. 2013. godine, jer
novi vlasnik ili korisnik vozila u toku perioda osigu-
ranja nije u roku od 30 dana obavijestio osigurava-
ča o prenosu vlasništva na vozilu. Na kraju drugo-
stepeni sud zaključuje da imajući u vidu utvrđeno
činjenično stanje i odredbe člana 6. stav 6. Zakona
o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i
ostalim obaveznim osiguranjima od odgovornosti
(Službeni glasnik RS, broj 102/09), istekom navede-
nog roka od 30 dana, prestalo je po samom zakonu
važiti osiguranje od autoodgovornosti ugovoreno
između lica koje je izvršilo prenos vlasništva i nje-
govog osiguravača, te kako se štetni događaj desio
fakultet Univerziteta u Zagrebu, str. 95, 96.
46
Odluka Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 385345 15
Gž od 27. 11. 2019. godine.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
NAKNADA [TETE
nakon prestanka važenja ugovora o osiguranju od
autoodgovornosti, osiguravač nema obavezu po
polisi.
U navedenom slučaju postoji međuentitetski
element za naknadu štete s obzirom da je vozilo
kojim je prouzrokovana nezgoda osigurano u RS,
s tim da je ovo osiguranje prestalo važiti zbog na-
vedenih razloga. Odnos osiguravača i osiguranika,
prodavca vozila, nema međuentitetskog elementa
s obzirom na to da su iz RS gdje je i zaključen ugo-
vor o osiguranja, dok iz sudske odluke ne proizlaze
druge okolnosti koje bi ukazivale da ovaj element
postoji.
Dakle, bitno je razdvojiti odnose na osnovu ko-
jih se utvrđuje pasivna legitimacija prvotuženog
u vezi ugovornog odnosa sa štetnikom u odnosu
na mjerodavno pravo za naknadu štete. Sudovi su
na odnos prvotuženog (osiguravača) i osiguranika
pravilno primijenili pravo RS. Jednostavnije reče-
no, vozilo je bilo osigurano u RS i trebalo je utvrditi
da li je još osigurano zbog prigovora osiguravača.
Za odgovornost drugotuženog, drugostepe-
ni sud navodi: ,,Odgovornost Zaštitnog fonda za
naknadu predmetne štete, koja je nastala dana
2. 5. 2013. godine, zasnovana na odredbama čla-
na 16. stav 1. tačka 2. Zakona o osiguranju o od-
govornosti za motorna vozila i ostale odredbe o
obaveznom osiguranju od odgovornosti (Službe-
ne novine FBiH, broj 24/05), kojim je propisano
da je Zaštitni fond obavezan oštećenim stranama
plaćati odštetu u slučaju materijalne štete, kada je
nezgodu prouzrokovalo vozilo kod kojeg nije ispu-
njena obaveza iz čl. 3. ovog zakona (obaveza za-
ključenja ugovora o osiguranju…), a vozilo posje-
duje osoba sa prebivalištem u Federaciji. U skladu
sa čl. 16. stav 4. Zakona o osiguranju, Zaštitni fond
po isplati štete preuzima sva prava oštećenog, koja
proizlaze iz nezgode, prema osobi koja je odgo-
vorna za štetu. Imajući u vidu sve navedeno, kao
i utvrđenu činjenicu da je u vrijeme saobraćajne
nezgode vozilom upravljao vozač Č.T. sa prebiva-
lištem u FBiH, prvostepeni sud je na pravilno utvr-
đeno činjenično stanje, pravilno primijenio mate-
rijalno pravo, pa je žalba na osnovu čl. 226. ZPP-a
odbijena kao neosnovana i prvostepena presuda
potvrđena.” Ovakva odluka je zakonita i pravilna, i
za odgovornost drugotuženog, kao i prvotuženog,
u predmetnom slučaju do odgovornosti se ne do-
lazi na osnovu kolizionih normi.
61
NAKNADA [TETE
Mjerodavno pravo se odnosi na sam štetni do-
gađaj i u odluci nedostaje dio koji se odnosi na
koji način je sud utvrdio da treba primijeniti pra-
vo FBiH. U ovom slučaju nedostaje utvrđivanje da
postoji međuentitetski element i da je na osnovu
Konvencije mjerodavno pravo FBiH. Naime, mjero-
davno je pravo FBiH na osnovu odredbe člana 3.
Konvencije prema kojem je u ovom slučaju to pra-
vo entiteta na čijem se području dogodila saobra-
ćajna nezgoda.
Navedeni slučaj ukazuje na značaj ,,od kada
se primjenjuje mjerodavno pravo” kako se ne bi
desilo da pogrešnim utvrđivanjem mjerodavnog
prava dođe do odbijanja tužbenog zahtjeva. U na-
vedenom slučaju to bi bilo pod pretpostavkom da
je primijenjeno pravo RS. Prema pravu RS ne može
se Zaštitni fond FBiH obavezati da naknadi štetu.
Odgovornost Zaštitnog fonda FBiH postoji prema
pravu FBiH, dok odgovornost Zaštitnog fonda RS
postoji prema ovom pravu i njihova se odgovor-
nost veže za saobraćajne nezgode na području
entiteta.
Također, da su sudovi na odnos između prvo-
tuženog i osiguranika, prodavca vozila, primije-
nili pravo FBiH, postojala bi pasivna legitimacija
prvotuženog. U FBiH, ako se tokom razdoblja osi-
guranja promijeni vlasnik ili posjednik motornoga
vozila, novi vlasnik ili posjednik obavijestit će bez
odgode o tome osiguravaoca, a najkasnije u roku
od 30 dana, a osiguranik ima pravo u roku od 15
dana od te obavijesti raskinuti ugovor o osiguranju
i zahtijevati vraćanje dijela premije, uz uslov da nije
ostvaren štetni događaj, koji otkaz stupa na snagu
nakon isteka roka od 15 dana od dana na koji osi-
guranik primi obavijest o otkazu.47 Za razliku od RS,
u FBiH je za prestanak osiguranja potrebno da osi-
guranik obavijesti osiguravaoca o raskidu ugovora,
ukoliko to ne učini ugovor o osiguranju ostaje na
snazi. U navedenom slučaju osiguranik nije dosta-
vio ovu obavijest, što ukazuje da bi prvotuženi bio
pasivno legitimisan u ovom predmetu prema pra-
vu FBiH.
47
Član 7. stav 7. Zakona o osiguranju o odgovornosti za motor-
na vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgo-
vornosti FBiH.
62
***
U BiH je prisutno postojanje međuentitetskog
elementa koji postoji kod privatnopravnih odnosa
za čije su rješavanje zainteresovani dva entiteta ili
jedan entitet i BDBiH. Za rješavanje sukoba zakona
između entiteta i BDBiH kod vanugovorne štete ne
postoji poseban propis kao što je u statusnim, po-
rodičnim i nasljednim odnosima. Zbog ove prav-
ne praznine, potrebno je primijeniti ZRSZ. Ovo
se zasniva na potrebi rješavanja privatnopravnih
odnosa sa međuentitetskim elementom i sličnosti
ovih odnosa sa privatnopravnim odnosima sa me-
đunarodnim elementom. Ukoliko ne postoji drugi
zakon ili međunarodni ugovor, za vanugovornu
odgovornost za štetu mjerodavno je pravo mje-
sta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je
posljedica nastupila, zavisno od toga koje je od ta
dva prava povoljnije za oštećenika. Ako je predmet
spora za vanugovornu naknadu štete proizišao iz
saobraćajne nezgode primjenjuje se Konvencija,
i to na način da se entiteti i BDBiH smatraju drža-
vom radi primjene člana 2. do 11. Konvencije. U
radu je analiziran slučaj u kojem je bilo prisutno
postojanje međuentitetskog elementa, što sudovi
nisu prepoznali ali ovo nije uticalo na ishod spora s
obzirom da je i prema kolizionim normama trebalo
primijeniti pravo FBiH. Značajno je u analiziranom
slučaju na koji način su sudovi odlučili o pasivnoj
legitimaciji i na pravilan način vezali pasivnu legi-
timaciju za odnos osiguravača i prodavca odnosno
odgovornost Zaštitnog fonda FBiH za teritoriju
nastanaka saobraćajne nezgode. Na ovakav način
su sudovi pravilno raspravili pitanje pasivne legi-
timacije, sa aspekta mjerodavanog prava, što je
u konačnom uticalo na ishod postupka. Naime, u
slučaju da su na odnos prvotuženog i osiguranika,
prodavca vozila, primijenili pravo FBiH postojala bi
pasivna legitimacija prvotuženog.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PARNI^NI POSTUPAK

Zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade

troškova parničnog postupka

U radu se analizira pravo na zateznu kamatu na

dosuđene troškove parničnog postupka o čemu
se pravna struka i sudska praksa izjasnila, iako
često sa različitim stavovima i razlozima za njih.
Ta različitost otvara poneku dilemu i mogućnost
različitih sudskih odluka o tome kada se ukazu-
je korisnim neka pitanja iz ove teme detaljnije
pojasniti

y Piše: dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ, sudija Kantonalnog suda u Bihaću

Uvod S obzirom na mjesto objave ovoga rada i na struktu-

U pravnoj literaturi, ali i u sudskoj praksi pitanje po-
četka toka zatezne kamate na dosuđeni iznos troškova
postupka kao i (ne)mogućnost da o tome odluči sud u
parničnom postupku stvorilo je izvjesne dileme, te ra-
zličita tumačenja i primjenu zakonskih odredbi o tome.
Različitost se prožimala kroz stavove - da sud uopće ne
može u parnici usvojiti takav zahtjev; da sud u parnici
može usvojiti taj zahtjev; da o tome može odlučiti samo
izvršni sud, zatim stav da zatezna kamata teče od dono-
šenja prvostepene presude, te stav da zatezna kamata
može teći samo od dana isteka paricionog roka nakon
pravosnažnosti presude, pa do isplate, nadalje stav da
odredba čl.28. st.2 . ZIP-a ne dopušta mogućnost da se i
u parničnom postupku odredi plaćanje zatezne kamate
na dosuđene troškove postupka, već da to može tražiti
povjerilac tek u izvršnom postupku.
ru čitalaca u nastavku izlaganja se neće detaljno anali-
zirati pravni instituti koji se tiču teme, već će se o njima
pisati samo ukratko u mjeri u kojoj su međusobno veza-
ni i uslovljeni konkretnom temom.
Relevantna odredba Zakona
o izvršnom postupku1
Zakon o izvršnom postupku2 u č. 28. st. 2. propisuje
„ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije
određeno već u izvršnoj ispravi sud će, na prijedlog traži-
oca izvršenja, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih
kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke ...
1
Odredba čl. 28. st. 2. je istog sadržaja u Zakonu o izvršnom postupku
Federacije BiH i Zakonu o izvršnom postupku RS, pa se dalje izlaganje
odnosi na oba zakona.
2
Sl. novine FBiH“, br. 32/03, 52/03, 33/06.

63
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PARNI^NI POSTUPAK
do naplate.“
Ova odredba otvara dva pitanja: prvo - da li sud u
parničnom postupku svojom odlukom (izvršnom ispra-
vom) može usvojiti zahtjev stranke za zateznu kamatu
na dosuđeni iznos naknade troškova postupka, i drugo
pitanje – da li je ispravno zakonsko normiranje da zate-
zna kamata na dosuđene iznos troškova postupka teče
od donošenja prvostepene odluke (izvršne isprave) ili bi
trebalo propisati da ona počinje teći od nekog drugog
momenta, pa do isplate?
Iz prvoga dijela citirane odredbe koji glasi „ ... već u
izvršnoj ispravi ...“ zasigurno slijedi zaključak da parnič-
ni sud o tome zahtjevu može odlučiti i eventualno ga
usvojiti „već“ u izvršnoj ispravi (tada u parnici), a ako
parnični sud o tome nije odlučio jer nije ni traženo, onda
to može, na prijedlog stranke, kasnije učiniti izvršni sud
u rješenju o izvršenju.
Dakle, smisao citirane zakonske odredbe, u jedno-
stavnoj interpretaciji, je ovaj - ako plaćanje zatezne ka-
matu na dosuđeni iznos naknade troškova postupka nije
odredio parnični sud već tada u izvršnoj ispravi o tome
će, na prijedlog stranke, odlučiti sud u izvršnom postup-
ku rješenjem o izvršenju. Naravno, parnični sud o tome
može odlučiti samo ako je stavljen zahtjev za plaćanje
zatezne kamate na troškove postupka. Da li će u parnici
takav zahtjev biti usvojen ili odbijen stvar je činjenica i
primjene prava, ali je smisao citirane odredbe taj - da
takav zahtjev, ako je postavljen, parnični sud može
usvojiti, ako je osnovan. Ako to učini parnični sud, tada
o istom zahtjevu izvršni sud ne bi mogao odlučivati jer
citirana odredba ZIP-a propisuje da će izvršni sud odlu-
čiti o zateznoj kamati na troškove postupka samo ako to
nije određeno već u izvršnoj ispravi. A contrario to znači,
ako o tome jeste odlučeno u parničnom postupku u iz-
vršnoj ispravi, izvršni sud o tome ne može odlučivati u
izvršnom postupku, jer je taj sud vezan za snagu pravo-
snažne i izvršne presude iz parničnog postupka. Ako bi
parnični sud odbio zahtjev za zateznu kamatu na troš-
kove postupka, sud u izvršnom postupku ne bi mogao
usvojiti prijedlog za zateznu kamatu, iz istih razloga - jer
je o takvom zahtjevu odlučeno u parnici.
U tome smislu ne stoje primjedbe da sud u parnič-
nom postupku ne bi mogao uopće usvojiti zahtjev za
zateznu kamatu na dosuđeni iznos parničnih troškova,
obrazlažući ovo time da se citirana odredba Zakona o
izvršnom postupku koja tu mogućnost daje izvršnom
sudu, ne može primijeniti u parničnom postupku iz dva
razloga koji se tamo temeljito pojašnjavaju.3 Međutim,
3
Vidi Blagojević,M, „Troškovi parničnog postupka i zakonska zatezna
64
pravilno razumijevanje odredbe čl. 28. st. 2. ZIP-a ukazu-
je da kada parnični sud usvoji zahtjev za zateznu kama-
tu na dosuđene troškove parničnog postupka on to čini
primjenom odredaba materijalnog prava relevantnog
za zatezne kamate (ZOO), a ne zato što bi ovlaštenje za
takvu odluku crpio iz odredbe čl. 28. st. 2. ZIP-a.
Dakle, čak i da nema propisane odredbe čl.28. st.2.
ZIP-a parnični sud bi mogao, ako je osnovan, usvojiti za-
htjev za zateznu kamatu na dosuđene troškove postup-
ka jer je na to ovlašten i o tome dužan odlučiti prema
odredbama drugog procesnog i materijalnog prava.
Zato se primjedbe izražene u tome smislu ne mogu pri-
hvatiti osnovanim.4
Drugi dio odredbe čl. 28. st. 2. ZIP-a propisuje da će
sud odrediti da zatezna kamata teče „...od dana dono-
šenja odluke ... do naplate.“ U tome smislu je i stav Vr-
hovnog suda Federacije BiH, da je „obaveza naknade
parničnih troškova novčana obaveza koja dospijeva do-
nošenjem odluke, na koju je protivna strana obavezna
plaćati zateznu kamatu od donošenja odluke do ispla-
te.“ Stav je obrazložen time „da ZPP u dijelu kojim uređu-
je parnične troškove, ne sadrži odredbu o zateznoj ka-
mati. Obaveza naknade parničnih troškova je novčana
obaveza, jer se sastoji u plaćanju određene svote nov-
ca. Specifična je samo po tome što ne nastaje voljom
stranaka nego na osnovu zakona i odlukom suda, ali se
time ne mijenja njena priroda novčane obaveze. Dakle,
zakonska je obligacija, bez obzira što predstavljaju spo-
redno potraživanje, te nema osnova za izuzimanje tih
potraživanja iz režima ostalih novčanih obaveza, pa se
primenjuje pravilo o zateznoj kamati iz člana 277. stav
1. ZOO. Tom odredbom je propisano da dužnik koji za-
docni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, pored
glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom.
O naknadi parničnih troškova (član 396. stav 1. ZPP) od-
lučuje sud na određeni zahtjev stranke, koja je (stav 2. te
odredbe) dužna da određeno navede troškove za koje
traži naknadu. Podnošenjem takvog zahtjeva stranka
poziva svog protivnika da ispuni zakonsku obavezu na-
kamata,“ Domaća i strana sudska praksa br. 67, Privredna štampa,
Sarajevo, 2016 , str. 23-30. Taj autor smatra da sud u parnici ne bi
mogao dosuditi zateznu kamatu na dosuđene troškove postupka jer
za to nema ovlaštenje u čl. 28. Zakona o izvršnom postupku (RS).
4
Vidi, Blagojević, M, op.cit. str. 29., gdje se u „Zaključnom razmatranju“
(str. 29.) zaključuje: „...prethodno izlaganje je ...ukazalo na pravnu
neosnovanost sudske prakse kojom se u parničnom postupku na
dosuđene troškove tog postupka u sudskim odlukama dosuđuje i
zakonska zatezna kamata i to od dana donošenja tih odluka... Nema
osnova da se ... u sudskim odlukama iz tog postupka uopšte određuje
plaćanje zakonske zatezne kamate. Zbog toga taj dio zahtjeva treba
odbijati kao pravno neosnovan...“
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

knade parničnih troškova i na taj način, u smislu
člana 324. stav 2. ZOO, ispunjene su predpostavke
za nastupanje dužničke docnje. O tom zahtjevu,
kako je to propisano članom 396. stav 3. ZPP, sud
odlučuje u presudi ili rješenju kojim se završava
postupak pred tim sudom. Zato je obaveza nakna-
de parničnih troškova dospjela danom donošenja
odluke prvostepenog suda i od tada teče obave-
za na plaćanje zatezne kamate na iznos parničnih
troškova koji je tom odlukom dosuđen.
Ovakav pravni zaključak ima uporište u ZIP koji
sadrži odredbu kojom je uredio plaćanje zateznih
kamata na troškove postupka. Naime, odredbom
člana 28. stav 2. tog zakona propisano je “ako pla-
ćanje zateznih kamata na troškove postupka nije
određeno već u samoj izvršnoj ispravi sud će, na
prijedlog tražioca izvršenja, u rješenju o izvršenju
odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od
dana donošenja odluke odnosno zaključenja po-
ravnanja do naplate.“
Imajući u vidu da je tom zakonskom odredbom
priznato pravo tražiocu izvršenja na zakonske zate-
zne kamate na parnični troškove i onda kad u izvrš-
noj ispravi nema odluke o plaćanju zakonskih za-
teznih kamata na parnične troškove, to s obzirom
na takav sadržaj citirane zakonske odredbe, koja je
materijalno pravne prirode, iako se nalazi u okviru
izvršnog procesnog zakona, opravdava i zahtjev za
plaćanje zakonskih zateznih kamata kada je pod-
nesen prije donošenja izvršne isprave, kao što je
slučaj u ovom predmetu. Dakle, obaveza naknade
parničnih troškova je novčana obaveza koja dospi-
jeva donošenjem odluke na koju je protivna strana
obavezna plaćati zateznu kamatu od donošenja
odluke do isplate. Stoga, tužitelj u reviziji osno-
vano ukazuje da je odluka o kamati zasnovana na
pogrešnoj primjeni člana 177. stav 1. ZPP (trošak
postupka dospio zaključivanjem glavne rasprave).5
Ovaj stav Vrhovnog suda je pravno „prihvat-
ljiv“ jer je utemeljen na citiranoj odredbi Zakona
o izvršnom postupku, iako tim stavom nisu jasno
razdvojena pitanje dospijeća obaveze plaćanja
troškova postupak i docnja u plaćanju, s obzirom
na to da se plaća onda kada se zakasni (docnja) u
plaćanju obaveze.
U kontekstu prednjega otvara se pitanje – da li
je Zakon o izvršnom postupku pravilno propisao
5
Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0
Rs 133319 13 Rev od 14. 9. 2015. godine.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PARNI^NI POSTUPAK
da na iznos naknade troškova „zatezna kamata
teče od donošenja odluke do isplate.“ Zatezna ka-
mata teče od dana docnje (zakašnjenja) u plaćanju
novčane obaveze u smislu čl. 277. st.1 Zakona o
obligacionim odnosima. Nadalje, prema čl.179.
Zakona o parničnom postupku „kad se stranci u
presudi nalaže izvršenje kakve činidbe, odredit će
se i rok u kojem je tu činidbu dužna izvršiti.“ To je
rok za dobrovoljno izvršenje naložene činidbe (pa-
ricioni rok), dakle, on se odnosi na glavnu činidbu
i na plaćanje troškova postupka protivnoj stranci.
Slijedom prednjeg značilo bi da stranka koja je
obavezana na plaćanje troškova postupka ima pra-
vo na određen rok (paricioni) u kojem treba platiti
naloženo, a ako to ne učini tek tada nastupa doc-
nja (zakašnjenje) u plaćanju, pa bi zatezna kamata
počela teći tek istekom zadnjeg dana roka određe-
nog za izvršenje naložene činidbe, što je u skladu
sa pomenutim odredbama ZOO i ZPP.
Sudska praksa
U sudskoj praksi domaćih i međunarodnih su-
dova se prepoznaje upravo takav stav kod nalaga-
nja plaćanja zatezne kamate na dosuđene novča-
ne iznose.
U tome smislu su i neke odluke Europskog suda
za ljudska prava u Strazburu:
1.) ... tužena Država u roku od tri meseca tre-
ba da isplati podnosiocu predstavke .. i 113.364
(sto četiri) francuska franka na ime sudskih i dru-
gih troškova; a po isteku gore pomenutog roka od
tri meseca, na te iznose će se zaračunavati prosta
kamatna stopa od 3,47% godišnje, sve do njiho-
ve konačne isplate. (Predmet SELMUNI protiv
FRANCUSKE, Predstavka br.25803/94) PRESUDA,
Strazbur, 28. juli 1999. godine)
2.) ... da tužena država mora isplatiti podno-
siocu predstavke, u roku od tri meseca ... na ime
sudskih i ostalih troškova, 5.000 (pet hiljada) funti
sterlinga, kao i da će redovna kamatna stopa od
7,5 posto godišnje važiti od trenutka isteka gore
navedenog roka od tri meseca do same isplate.
(S. B. C. protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Pred-
stavka br. 39360/98) PRESUDA, Strazbur, 19. jun
2001., 19. septembar 2001. godine)
65
PARNI^NI POSTUPAK
3.) ... tužena Država je dužna da isplati podnosi-
ocu predstavke, u roku od tri
meseca, ... 7.000 DEM (sedam hiljada nemačkih
maraka) na ime
sudskih i ostalih troškova... od isteka navede-
nog tromesečnog roka do dana isplate na pret-
hodno navedenu svotu zaračunavaće se godišnja
kamatna stopa od četiri posto; REBOK protiv SLO-
VENIJE, (Predstavka br. 29462/95), PRESUDA,
Strazbur, 28. novembar 2000.
4.) ... tužena Država treba da plati podnosioci-
ma predstavke u roku od tri meseca ... ime sudskih
i drugih troškova: FIM 65.190 (šezdeset pet hiljada
sto devedeset finskih maraka, ... da će na navedenu
svotu biti zaračunata godišnja kamatna stopa od
11% koja će teći od trenutka isteka gore navede-
nog roka od tri meseca do trenutka isplate. K. i T.
protiv FINSKE (Predstavka broj 25702/94), PRE-
SUDA, Strazbur, 12. juli 2001.
5.) ... da država ugovornica treba da isplati pod-
nosiocu predstavke, u roku od tri meseca, 10.000
nemačkih maraka na ime sudskih i ostalih troškova
i da će na taj iznos biti zaračunata godišnja kamat-
na stopa od četiri posto od trenutka isteka gore
navedenog roka od tri meseca do trenutka ispla-
te. K.F. PROTIV NEMAČKE, (144/1996/765/962),
PRESUDA Strazbur, 27. novembar 1997.
6.) Slično i Ustavni sud BiH u Predmetu broj AP
2964/15, Odluka o dopustivosti i meritumu, od
20. decembra 2017. godine je odlučio: „Nalaže se
Vladi ... da u roku od tri mjeseca od dana dostav-
ljanja ove odluke isplati iznos od po 2.550,00 KM
na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja
prava na donošenje odluke u razumnom roku, uz
obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku
zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili
dio iznosa naknade određene ovom odlukom.“
U ovoj odluci radi se o naknadi nematerijalne
štete a ne o naknadi troškova postupka, ali ova od-
luka je uzeta kao primjer kojim se samo želi ukazati
da je Ustavni sud zateznu kamatu dosudio nakon
isteka paricionog roka, a ne od dana donošenja
odluke o naknadi štete.
Iz citiranih sentenci odluka Europskog suda i
Ustavnog suda BiH, jedno je zajedničko – da na do-
suđene iznose naknade troškova postupka dosu-
66
đuju zateznu kamate tekuću od isteka roka za do-
brovoljno plaćanje troškova, pa do isplate. Dakle,
sudovi drže nužnim da se stranci kojoj je naloženo
plaćanje, ostavi rok za dobrovoljno plaćanje oba-
veze a ako to ne plati u roku tek nakon isteka toga
roka dužnost je platiti i zateznu kamatu, do isplate.
Međutim, u pravnoj literaturi ima mišljenja da
zatezna kamata na dosuđene troškove parničnog
postupka treba početi teći od isteka paricionog
roka nakon pravosnažnosti presude kojom je odlu-
čeno o troškovima postupka.6 Stav je obrazlagan
u smislu da u slučaju ako bi dužnik plaćao zateznu
kamatu na troškove postupka od dana donošenja
odluke u parnici, tada bi plaćao zateznu kamatu i
za period za koji to nije dužan platiti, a to je period
od donošenja (prvostepene) odluke pa do isteka
paricionog roka nakon pravosnažnosti odluke.
Tako se dalje obrazlaže i izvode računice - kada su
iznosi naknade troškova visoki, da bi iznos plaćene
zatezne kamate mogao biti i nekoliko hiljada KM
koje dužnik neosnovano plaća!? Može se prihvatiti
ispravnim dio prednjeg stava da zatezna kamata
ne treba početi teći od donošenja odluke kojom je
odlučeno o troškovima postupka, ali je neprihvat-
ljiv dio stava da ta kamta treba početi teći od iste-
ka paricionog roka nakon pravosnažnosti odluke o
troškovima.
Ovo iz razloga što druga strana toga proble-
ma ukazuje na zaključak da bi drugačije rješenje
(koje se predlaže7) dovelo u jednako težak ili teži
položaj stranku kojoj su troškovi dosuđeni (povje-
riocu troškova). Uzmimo primjer, ako prvostepena
presuda kojom je zatezna kamata na dosuđene
troškove postupka dosuđena bude ukinuta pa se
postupak vodi ponovo.
Do pravosnažnosti presude u novom postup-
ku može proći i više godina, što je u sudskoj praksi
često. Stranka koja je imala izdatke kao troškove
postupka sve vrijeme trajanja dva prvostepena
postupka do pravosnažnosti odluke, nije u posje-
du svoga novca jer ga je sukcesivno isplaćivala
radi podmirenja troškova postupka, a na kraju je
pravosnažnom odlukom uspjela u parnici. Ako bi
6
Vidi, Blagojević, M, op. cit. str. 29. gdje se izražava stav da
zatezna kamata na dosuđene troškove postupka treba početi
teći od isteka paricionog roka nakon pravosnažnosti odluke o
troškovima, (op.a).
7
Blagojević, M, op. cit. str. 29. predlaže izmjene propisa u
smislu da zatezna kamata na troškove postupka teče od isteka
paricionog roka nakon pravosnažniosti presude pa do isplate.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

bila ispravna kritizirana teza da zatezna kamata na
troškove postupka treba da teče od isteka parici-
onog roka nakon pravosnažnosti presude (Blago-
jević, M), tada je znatno oštećena stranka kojoj su
troškovi dosuđeni, jer bi joj kamata bila dosuđena
od isteka paricionog roka nakon pravosnažnosti,
a njeni troškovi su nastali više godina prije pravo-
snažnosti kao tadašnji gotov novčani izdatak te
stranke. Dakle, oštećena bi bila ona stranka koja je
uspjela u parnici, a dobila bi naknadu troškova po-
stupka bez kamata za dugi period suđenja!
Ako se prihvati ispravnim da dužnik treba pla-
titi zateznu kamatu na troškove za period od iste-
ka paricionog roka nakon pravosnažnosti pa do
isplate, ostaje neodgovoreno pitanje - zašto povje-
rilac nema pravo na zateznu kamatu na parnične
troškove (svoj potrošeni novac!) za period od iste-
ka paricionog roka iz prvostepene odluke pa do
isteka paricionog roka nakon pravosnažnosti pre-
sude? Zato, ako je kako se tvrdi, „neosnovano“ da
gubitnik parnice na dosuđene troškove plaća zate-
znu kamatu za period prije isteka paricionog roka
nakon pravosnažnosti odluke o troškovima, onda
je isto toliko, ili više, neosnovano da u slučaju kada
stranka koja je uspjela u parnici i kojoj su troškovi
pravosnažno dosuđeni, neće naplatiti zateznu ka-
matu za isti period, a uspjela je u parnici.
Dakle, ako je nepravedno da stranka koja je iz-
gubila parnicu plati zateznu kamatu na troškove
postupka za neki period, koliko je tek nepraved-
no da protivna stranka koja je uspjela u parnici ne
naplati zateznu kamatu na iste te troškove i za isti
period!?
Moguće odluke u sudskom postupku
Smisao odredbe o pravu na zateznu kama-
tu na dosuđenu naknadu troškova postupka je u
tome što je trošak postupka gotov novčani izdatak
stranke kojega je imala u toku ili u povodu toga
postupka, pa kako je protivna stranka obavezana
na plaćanje naknade troškova kao svoje novčane
obaveze, to je dužna platiti i zateznu kamatu na tu
novčanu obavezu.
Troškovi postupka mogu nastati u prvostepe-
nom i u drugostepenom postupku, a o njima može
odlučiti prvostepeni i drugostepeni sud, pa od
svega toga zavisi i početak toka zatezne kamate na
dosuđeni iznos naknade troškova postupka.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PARNI^NI POSTUPAK
Prema čl. 28. st. 2. ZIP-a „ Ako plaćanje zatezne
kamate na troškove postupka nije određeno već u
samoj izvršnoj ispravi sud će, na prijedlog tražioca
izvršenja, u rješenju o izvršenju odrediti naplatu tih
kamata po propisanoj stopi od dana donošenja
odluke odnosno zaključenja poravnanja do na-
plate.“ (naprijed je konstatovano vrlo diskutabilnim
zakonsko rješenje iz čl. 28 ZIP-a - da zatezna kamata
teče od donošenja odluke, jer do tada nije bilo docnje
kao uvjeta za početak zatezne kamate). Ali, zakon-
ska odredba je takva i sud je mora primjenjivati,
pa izlaganje koje slijedi je osvrt na postojeće
zakonsko rješenje!
Dakle, kada je u pitanju prvostepena odluka
(o glavnoj stvari) i o troškovima postupka, zatezna
kamata na dosuđene troškove prvostepenog po-
stupka teče od donošenja te odluke (po čl.28 ZIP-a)
Kad je u pitanju drugostepena odluka o troško-
vima postupka stanje je specifično:
ZIP propisuje kamatu „od dana donošenja od-
luke,“ dakle, nije propisano koje odluke – prvoste-
pene ili drugostepene, što znači da kamata može
teći od dana donošenja prvostepene ali i od dono-
šenja drugostepene odluke o troškovima, zavisnio
od konkretnih okolnosti.
Ako je prvostepena odluka o dosuđenoj nakna-
di troškova postupka potvrđena (odlukom drugo-
stepenog suda) - kamata na dosuđene troškove
prvostepenog postupka teče od prvostepene od-
luke kojom je odlučeno o troškovima postupka, (čl.
28. st. 2 ZIP-a.)
Ako je prvostepenom odlukom odbijen za-
htjev za naknadu troška prvostepenog postupka,
a drugostepenom odlukom to preinačeno i usvo-
jen (cijeli ili djelimično) zahtjev za naknadu troško-
va prvostepenog postupka, tada zatezna kamata
opet teče od dana donošenja prvostepene odlu-
ke kojom je odbijen zahtjev za naknadu troškova
prvostepenog postupka. Zašto? Troškovi postup-
ka su nastali u tome prvostepenom postupku pa
o zahtjevu za naknadu troškova u izvršnoj ispravi
(presudi) je trebao pravilno odlučiti prvostepeni
sud, ali nije! Drugostepeni sud kada preinačava pr-
vostepenu odluku o odbijanju zahtjeva za nakna-
du troškova postupka, samo donosi onu odluku
o troškovima koju je trebao donijeti prvostepeni
sud svojom odlukom. Dakle, drugostepena prei-
načavajuća odluka, u biti, zamjenjuje prvostepenu
67
PARNI^NI POSTUPAK
odluku o troškovima kakva je trebala biti donese-
na. To dalje znači da bi i zatezna kamata na do-
suđene troškove prvostepenog postupka počela
teći od donošenja prvostepene odluka da je (a
nije) prvostepeni sud tada pravilno odlučio. Kako
prvostepeni sud to nije učinio, a grešku ispravio
drugostepeni sud svojom odlukom i dosudio na-
knadu troškova, to znači da i zatezna kamata na
dosuđenu naknadu troškova teče od dfonošenja
prvostepene odluke od kada je, ustvari, kamata i
trebala početi teći da je prvostepeni sud pravilno
odlučio o troškovima. Odluku o naknadi troškova
jeste donio drugostepeni sud ali je to ustvari ona
odluka koju je trebao donijeti prvostepeni sud u
vrijeme donošenja svoje odluke.
Možda, zabunu malo stvara to što je tek dru-
gostepenom odlukom usvojen zahtjev za naknadu
troškova prvostepenog postupka, pa to navodi na
zaključak (pogrešan!), da bi zatezna kamata na do-
suđene troškove tekla od donošenja drugostepe-
ne odluke o troškovima. Međutim, drugostepena
odluka ustvari „zamjenjuje, nadomješta,“ pogrešnu
prvostepenu odluku kojom je trebao biti (a nije)
usvojen zahtjev za naknadu troškova postupka, a
da jeste usvojen tada bi zatezna kamata tekla od
donošenja te prvostepene odluke. Opće je pravilo,
da drugostepena preinačavajuća odluka samo za-
mjenjuje, nadomješta odluku koju je trebao doni-
jeti prvostepeni sud.
Ukoliko je drugostepenom odlukom u povo-
du žalbe (pored glavne stvari) odlučeno o nekim
troškovima o kojima se nije ni moglo odlučiti pr-
vostepenom odlukom (troškovi nastali povodom
drugostepenog postupka), dakle, drugostepeni
sud prvi puta odlučuje o zahtjevu za naknadu ne-
koga troška, tada je ta drugostepena odluka ona
„odluka“ o troškovima postupka iz čl. 28. st. 2 ZIP-a.
U takvom slučaju zatezna kamata na te dosuđene
troškove postupka teče od donošenja drugostepe-
ne „odluke“ o troškovima. Dakle, do te odluke i nije
bilo neke druge (prvostepene) odluke o troškovi-
ma, već je prva odluka o troškovima ona koju je
donio drugostepeni sud, pa od donošenja te odlu-
ke teče zatezna kamata na dosuđene troškove, što
je u skladu sa čl. 28. st. 2. ZIP-a (“od dana donošenja
odluke“)
Dakle, zatezna kamata na dosuđene troškove
postupka teče od donošenja „odluke“ o tim troško-
68
vima, a to može biti prvostepena ili drugostepena
odluka o naknadi troškova postupka, zavisno od
okolnosti naprijed pojašnjenih.
Ako su presudom u parnici dosuđeni troškovi
postupka, ali nije naloženo plaćanja zatezne ka-
mate na dosuđene troškove postupka, a naknada
troška bude plaćena u paricionim roku, tada povje-
rilac nema pravo u izvršnom postupku na zateznu
kamatu na dosuđene troškove postupka.
Ovo će biti u situaciji kada je plaćanje naknade
troška izvršeno u toku trajanja paricionog roka, ali
prije njegova isteka.
Naime, kada izvršnom ispravom (presudom)
nije naloženo plaćanja zatezne kamate a troškovi
postupka plaćeni u paricionom roku, tada dužnik i
ne plaća kamatu na troškove jer mu to nije nalože-
no izvršnom ispravom. Ako se podnese prijedlog
za izvršenje nakon toga roka i traži zatezna kamata
na troškove od donošenja odluke do isplate, pri-
jedlog je neosnovan jer je u paricionom roku pla-
ćen dug – troškovi, a dužnik nije ni trebao platiti
zateznu kamatu na troškove jer mu to nije nalože-
no izvršnom ispravom.
Ali, ako troškovi nisu plaćeni ili su plaćeni nakon
isteka paricionog roka pa se u izvršnom postupku
traži naplatu tih troškova i/ili zatezna kamata na
troškove, tada povjerilac (tražilac izvršenja) ima
pravo i na zateznu kamatu na troškove a koja teče
od donošenja odluke o troškovima pa do isplate.
U tome smislu i sudska praksa se izjasnila „Ako
se dosuđeni troškovi postupka plate u paricionom
roku - dužnost je platiti samo onoliko koliko je na-
loženo u izvršnoj ispravi, a ako je bilo kašnjenja
u plaćanju troškova postupka (izvan paricionog
roka) tada je obaveza plaćanja i zatezne kamate na
troškove,8 uz obrazlaganje da iz pobijanog rješenja
i stanja prvostepenog spisa slijedi da je pravosnaž-
nom presudom kao izvršnom ispravom naloženo
tuženiku (izvršeniku) da tužitelju (tražiocu izvrše-
nja) isplati određene novčane iznose među kojima
i troškove parničnog postupka, da je presuda po-
stala pravosnažna 19. 4. 2013. godine, da je dostav-
ljena izvršeniku 24. 4. 2013.godine, da je izvršenik
obaveze naknade troškova postupka po toj presu-
di izvršio uplatom 30. 5. 2013. godine.
Nadalje, prijedlog za izvršenje radi naplate za-
tezne kamate podnesen je sudu 21. 11. 2013. go-
8
Kantonalni sud u Bihaću, Rješenje br. 17 0 I 054388 14 Gž od
14. 4. 2017. godine.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

dine kada je već naknada troškova plaćena, ali nije
plaćena zatezna kamata na iznos troškova dosu-
đen izvršnom ispravom. Iz tih činjenica slijedi da
izvršenik (žalitelj) nije platio troškove postupka u
okviru paricionog roka iz izvršne isprave (30 dana),
jer je drugostepenu presudu primio 24. 4. 2013.
godine (što i sam tvrdi u žalbi), a troškove je platio
30. 5. 2013. godine, dakle, nakon isteka toga roka
od 30 dana.
Tačan je žalbeni navod da u izvršnoj ispravi nije
naloženo plaćanje zatezne kamate na dosuđene
troškove postupka, pa u tom slučaju - ako tuženik
u okviru paricionog roka plati troškove onda ne
treba plaćati zateznu kamatu jer je u tome roku u
cijelosti ispunio naloženu obavezu plaćanja iz iz-
vršne isprave. Ali ako ne plati troškove postupka
u paricionom roku, već kasnije ili nikako, tada tra-
žilac izvršenja u izvršnom postupku ima pravo na
naplatu zatezne kamate na troškove postupka od
donošenja prvostepene odluke o troškovima pa
do naplate troškova, a kako slijedi iz odredbe čl.28.
st. 2. Zakona o izvršnom postupku.
Smisao te odredbe je u tome da - u slučaju ako
dužnik iz izvršne isprave ne plati novčanu obavezu
u roku određenom presudom, tada povjerilac ima
pravo pokrenuti izvršni postupak radi namirenja
duga (ovdje troškova postupka) sa zateznom ka-
matom na njih, a u slučaju ako je nakon isteka pa-
ricionog roka ipak plaćeni troškovi kao glavni dug,
tada ima pravo samo na naplatu zatezne kamate
na troškove. Dakle, samo u slučaju da je glavni dug
(trošak postupka) plaćen u toku paricionog roka,
tada povjerilac nema pravo na zateznu kamatu jer
njeno plaćanje nije naloženo već u izvršnoj ispra-
vi. Ali ako je bilo kašnjenja u plaćanju glavnog
duga,(troškova postupka) što jeste u konkretnom
slučaju, tada povjerilac ima interes tražiti izvršenje
radi naplate glavnog duga (ovdje troškovi) ako
do tada nije plaćen, i zatezne kamate na njega, a
u konkretnom slučaju ima pravo samo na zateznu
kamatu jer je glavni dug plaćen, ali nakon isteka
paricionog roka iz izvršne isprave.
Ukratko, u slučaju plaćanja troškova postupka
u paricionom roku - dužnost je platiti samo ono
što je naloženo u izvršnoj ispravi u smislu odred-
bi čl.179. Zakona o parničnom postupku, a ako je
bilo kašnjenja u plaćanju troškova postupka tada
je obaveza plaćanja i zatezne kamate na troškove
u smislu čl. 28. st. 2. Zakona o izvršnom postupku.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PARNI^NI POSTUPAK
Budući da je izvršna isprava-prvostepena odluka o
troškovima donesena 2. 11. 2011. godine, a troš-
kovi postupka kao glavni dug plaćeni 30. 5. 2013.
godine, dakle, nakon isteka paricionog roka iz pre-
sude, to tražilac izvršenja ima pravo na naplatu za-
tezne kamate upravo za taj period, kako propisuje
čl. 28. st. 2. Zakona o izvršnom postupku.“
Dosljedna primjena čl. 28. ZIP-a našla je svoje
mjesto u sentenci još jedne sudske odluke,9 koja
glasi: „Zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade
troška parničnog postupak teče od dan donošenja
odluke o troškovima do isplate.“
U obrazloženju te odluke se navodi: „Prvoste-
penim rješenjem prigovor izvršenika je djelomično
usvojen, a djelomično odbijen, te naloženo izvrše-
niku da izmiri obaveze odnosno plati zakonsku za-
teznu kamatu na glavni dug i na iznos dosuđenih
parničnih troškova i da plati troškove izvršnog po-
stupka. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio izvršenik
pobijajući rješenje u cijelosti zbog svih zakonskih
žalbenih razloga ...
Žalba nije osnovana. Ovaj sud ispitao je pobija-
nu odluku u granicama žalbenih razloga i po služ-
benoj dužnosti te odlučio kao u izreci iz slijedećih
razloga: Prvostepeni sud je pravilno utvrdio rele-
vantne činjenice o visini duga, o visini troškova, o
vremenu isplaćenog duga, ali je pogrešno primije-
nio odredbe Zakona o izvršnom postupku na koje
se pozvao, odnosno nije primijenio odredbu čl. 28.
Zakona o izvršnom postupku koji propisuje „ Ako
plaćanje zatezne kamate na troškove postupka
nije određeno već u samoj izvršnoj ispravi sud će,
na prijedlog tražioca izvršenja, u rješenju o izvrše-
nju odrediti naplatu tih kamata po propisanoj sto-
pi od dana donošenja odluke odnosno zaključenja
poravnanja do naplate.“
Izvršenik je iznos duga od 1.530,00 KM na ime
troškova postupka i troška za sastav žalbe uplatio
nakon podnošenja prijedloga za izvršenje koji je
podnesen 9. 6. 2020. godine pa stoga preostaje da
izvršenik izmiri i zakonske zatezne kamate na troš-
kove postupka na što ima pravo u smislu citirane
odredbe Zakona o izvršnom postupku i to od dana
donošenja prvostepene odluke do isplate. Stoga je
prvostepeno rješenje preinačeno ...“
9
Kantonalni sud u Bihaću, Rješenje br.17 0 Rs 089552 21 Rsži od
30. 4. 2021.godine.
69
 UPRAVNI POSTUPAK

Primjena Zakona o upravnom

postupku na primjeru MVTEO
Upravni se postupak može definisati kao skup pravnih pravila kojima je regulisan način djelovanja organa
uprave (drugih državnih organa i pravnih osoba) kada ti organi primjenom materijalno pravnih propisa na
konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim
interesima određenih subjekata (pojedinaca, pravnih osoba ili drugih stranaka. U 2020. godini u MVTEO je
izrađeno 1.594 rješenja od čega je 1.506 rješenja o usvajanju zahtjeva, 26 rješenja o odbijanju zahtjeva i 11
zaključaka kojim je zahtjev odbačen, 51 upravni predmet je prebačen u 2021. za rješavanje

y Piše: Samir SABLJICA*

Upravni postupak Država racionalno organizuje upravu i dono-

Upravni se postupak može definisati kao skup
pravnih pravila kojima je regulisan način djelova-
nja organa uprave (drugih državnih organa i prav-
nih osoba) kada ti organi primjenom materijalno
pravnih propisa na konkretan društveni odnos,
donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pra-
vima, obavezama ili pravnim interesima određenih
subjekata (pojedinaca, pravnih osoba ili drugih
stranaka). U mnogim državama se upravni postu-
pak uređuje zakonom iz jednostavnog razloga koji
se označava kao pravna sigurnost.
šenjem pravila koja regulišu upravni postupak
ograničavajući moć uprave i istovremeno unificira
postupanje uprave prema svim subjektima prava:
fizička i pravna lica. Britvić i Pičuljan naglašavaju da
„pri tom države nastoje standardizirati postupanje
uprave u što većem broju upravnih područja te
donose zakone kojima utvrđuju opća postupovna
pravila.“1 Nesporno je da je propisivanje posebnih
*
Doktorant na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu.
Zaposlen u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odno-
sa. Sva mišljenja iznesena u tekstu ne predstavljaju na bilo koji
način mišljenje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa, već isključivo mišljenje autora.

70
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

upravnih postupaka u nekim upravnim područ-
jima potrebno, jer se pojedina pitanja postupka
propisana Zakonom o upravnom postupku mogu
pokazati nedostatnima ili neadekvatnima za odre-
đena pitanja ili radnje u tim upravnim područji-
ma. Propisivanje posebnih upravnih postupaka je
nužno zbog specifičnosti u pojedinim upravnim
područjima. Kod vođenja upravnog postupka u in-
stitucijama BiH se primjenjuju odredbe Zakona o
upravnom postupku BiH (Službeni glasnik BiH, br.
29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16 – skraće-
no: ZUP) kao opća pravila postupka u svim slučaje-
vima rješavanja upravnih stvari i u odnosu na sva
pitanja postupka, izuzev kada su pojedina pitanja
postupka za određenu upravnu oblast posebnim
zakonom uređena drukčije (npr. poreske i carinske
stvari). U tim se slučajevima primjenjuju odredbe
posebnih zakona. Ova mogućnost otvorena je sa-
mim Zakonom o upravnom postupku BiH koji čla-
nom 2. propisuju da se „pojedina pitanja postupka
za određenu upravnu oblast mogu posebnim zako-
nom urediti drukčije nego što su uređena ovim za-
konom, ako je to nužno za postupanje u toj uprav-
noj stvari i nije protivno načelima ovog zakona“.
I pored liberalne prirode ove odredbe, ona ipak
sadrži ograničenja. Prvo odstupanje znači da se od
ZUP-a može odstupiti samo zakonom, a ne i drugim
pravnim propisima, kao što su npr. uredbe, pravil-
nici, odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne
samouprave, odluke pravnih lica sa javnim ovlašte-
njima, i sl. Ovo nije dopušteno čak ni kada bi npr.
materijalni zakon iz određene oblasti odredio da
se odredbe o postupku normiraju podzakonskim
propisom. Takva situacija je postojala u postupku
javnih nabavki. Naime, članom 52. stav 8. bivšeg
Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovi-
ne („Službeni glasnik BiH“, br. 49/0419/05, 52/05,
8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13), koji nije
više na snazi (stavljen van snage donošenjem Za-
kona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“,
broj 39/14)), bilo je propisano da će se u skladu sa
odredbama ovog zakona, podzakonskim aktima
regulisati procedure rada Ureda za razmatranje žal-
bi, kao drugostepenog organa u postupku javnih
nabavki. Na osnovu navedenog ovlaštenja Pred-
sjednik Ureda za razmatranje žalbi donio je Poslov-
1
Britvić Vetma, Bosiljka i Pičuljan Nikolina 2016, Pravno uređen-
je i glavna obilježja upravnog postupka u Republici Hrvatskoj,
Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, No 3-4/2016, str. 37 – 51.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
UPRAVNI POSTUPAK
nik o radu tog Ureda, kojim je propisan i postupak
pri odlučivanju o žalbama.
Drugo odstupanje od ZUP-a označava da se
drugačije mogu uređivati samo pojedina pitanja
postupka, i to isključivo kada je to nužno za postu-
panje u određenom upravnom području. Čak i tada
se ne smije odstupiti od načela ZUP-a. Iz ovako for-
mulisane odredbe člana 2. ZUP-može se zaključiti
da je poželjno propisivati što manje odredaba o
posebnim upravnim postupcima, odnosno da tre-
ba što manje odstupati od općih procesnih pravila
propisanih ZUP-om.
Međutim, u zakonodavnoj praksi BiH se u po-
jedinim zakonima može pronaći bar koja odredba
postupka kojom se odstupa od normi Zakona o
upravnom postupku kao što je na primjer Zakon
o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“, br. 48/05,
76/07 i 80/09) koji u sebi istovremeno sadrži ma-
terijalno pravne odredbe ali i veliki broj procesno
pravnih odredbi. Štaviše, u nekim zakonima kao
što je Zakon o sistemu državne pomoći u BiH
(„Službeni glasnik BiH“, broj 10/12), procesna pra-
vila su potpuno drukčije propisana, ne pominje
se supsidijarna primjena ZUP-a i odstupa se čak i
od osnovnih načela ZUP-a. Kasnijim noveliranjem
Zakona o sistemu državne pomoći iz 2020. godine
(„Službeni glasnik BiH“, broj 39/20) nedostatak je is-
pravljen u članu 12. jer je dodat još jedan stav (stav
10) koji propisuje da Vijeće za državnu pomoć BiH,
kao regulatorni organ, primjenjuje odredbe ZUP-a,
ako tim Zakonom nije drukčije propisano.
Veliki broj posebnih upravnih postupaka stvara
pravnu nesigurnost. Teško je, na primjer, utvrditi
koje odredbe treba primijeniti u konkretnoj uprav-
noj stvari, što je protivno evropskim standardima
javne uprave. Stoga bi u svrhu pojednostavljenja
vođenja upravnih postupaka trebalo maksimalno
reducirati posebna pravila upravnog postupka, a
ona koja su nužna, trebalo bi uskladiti sa zahtjevi-
ma sadržanim u članu 2. ZUP-a. Tako bi se vođenje
upravnog postupka znatno olakšalo obveznicima
postupanja po pravilima u pravnih postupaka, ali i
strankama u tim postupcima.2
2
Detaljnjije: Edukacija voditelja upravnih postupaka i inspektora
u BiH,(EuropeAid/132930/C/SER/BA), mart 2016, Materijali sa pro-
vedene obuke sa modelima obrazac za praktičnu primjenu, Prire-
dio Prof. dr. Stevan Lilić u saradnji sa Edmondom Miletićem, prof.
dr. Zenaidom Đelmom, prof. dr. Predragom Dimitrijevićem, Go-
ranom Bakšićem i Majom Čvoro (EuropeAid/132930/C/SER/BA).
71
UPRAVNI POSTUPAK
Upravni akt
Podjela upravnih akata na rješenja i zaključke
polazi od okolnosti da li se upravnim aktom rješava
o glavnoj (tj. upravnoj) stvari ili se aktom rješava o
pitanjima u vezi sa postupkom donošenja uprav-
nog akta. Rješenje predstavlja upravni akt u pravno
tehničkom smislu, na sličan način kao što presuda
u pravno tehničkom smislu predstavlja sudski akt.
Rješenje donijeto u upravnom postupku pred-
stavlja upravni akt nadležnog organa kojim je rje-
šena upravna stvar koja je bila predmet upravnog
postupka. Zato se i kaže da je rješenje, za razliku
od zaključka, odluka o glavnoj, odnosno upravnoj
stvari. Rješenje proizvodi neposredno pravno dej-
stvo kada se ispune odgovarajući uslovi, uključu-
jući i mogućnost prinudnog izvršenja. Rješenje je
upravni akt kojim se odlučuje o upravnoj (glavnoj)
stvari, tj. o priznavanju konkretnog prava ili utvrđi-
vanju konkretne obaveze nekog lica u pojedinač-
nom slučaju. Rješenje se najčešće donosi u pisme-
noj formi i mora da sadrži odgovarajuće sastavne
dijelove (uvod, dispozitiv, obrazloženje, pouku
o pravnom sredstvu i ostale elemente kao što su
potpis službenog lica i pečat nadležnog organa).
Pravilo je da žalba koja se izjavi protiv rješenja ima
suspenzivno dejstvo, tj. žalba odlaže izvršenje rje-
šenja dok se o njoj ne odluči. Iako imaju isti naziv,
posebno treba razlikovati „upravno” rješenje (ko-
jim se meritorno odlučuje o upravnoj stvari) od
„sudskog” rješenja (kojim je odlučuje o procesnim
pitanjima sudskog postupka).
Zaključak je akt kojim se odlučuje o pitanjima
vezanim za postupak donošenja upravnog akta.
Zaključak može biti usmen i pismen. Ukoliko je
usmen, zaključak najčešće i ne predstavlja upravni
akt (već akt koji prati sudbinu glavnog upravnog
akta, tzv. akcesorni akt). Međutim, zaključak doni-
jet u pismenoj formi veoma liči na rješenje i sadrži
sva obilježja upravnog akta. Zaključak će biti doni-
jet u pismenoj formi kada je to izričito
zakonom predviđeno (npr. kada se protiv njega
može izjaviti posebna žalba) i kada se radi o pita-
njima postupka koja mogu biti od uticaja na ostva-
rivanje i zaštitu prava i interesa stranke (npr. u vezi
sa izvršenjem rješenja, okončavanjem upravnog
postupka i sl). Osim toga, zaključak će biti izdat u
pismenoj formi ukoliko stranka to izričito zahtjeva.
Za razliku od rješenja, pravilo je da žalba koja se
72
izjavi protiv zaključka nema suspenzivno dejstvo,
tj. žalba ne odlaže izvršenje zaključka dok se o njoj
ne odluči.3
Neke karakteristike Zakona o
upravnom postupku Bosne i Hercegovine
ZUP se primjenjuje u postupcima u kojima po-
stupaju tijela uprave Bosne i Hercegovine kad u
upravnim stvarima, neposredno primjenjujući pro-
pise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim
interesima fizičkih osoba, pravnih osoba ili drugih
stranaka u upravnim stvarima koje su u nadležnosti
institucija Bosne i Hercegovine. Po tom Zakonu duž-
ne su postupati i pravne osobe s javnim ovlastima.
ZUP propisuje načela s tim da se razlikuje od
entitetskih zakona o upravnom postupku - Zakon
o upravnom postupku („Službene novine F BiH“,
br. 2/98 i 48/99) i Zakon o opštem upravnom po-
stupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br.
13/2002, 87/2007 - ispr., 50/2010 i 66/2018) jer u
sebi sadrži Načelo pristupa informacijama i zašti-
te podataka. Organi uprave i institucije koje ima-
ju javna ovlaštenja dužni su strankama omogućiti
pristup potrebnim podacima, propisanim obras-
cima, internetskoj stranici organa uprave i pružiti
im druga obavještenja, savjete i stručnu pomoć.
U postupku se moraju zaštititi lični i tajni podaci u
skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka, odno-
sno tajnosti podataka.
Također, ZUP sadrži odredbe vezano za komu-
niciranja stranaka i organa uprave BiH koje prate
savremene načine komunikacije dok Zakon o
upravnom postupku F BiH nema takve odredbe.
Zakon o opštem upravnom postupku Republike
Srpske sadrži samo jednu odredbu i to u članu 57
a. je propisano da organi i stranke, te druga lica
koja učestvuju u postupku mogu komunicirati i u
elektronskom obliku. U pogledu prijema, odnosno
otpreme podnesaka elektronskim putem primje-
njuju se odredbe propisa kojima se reguliše e-po-
slovanje.
ZUP BiH sadrži detaljnjije odredbe o tome da
se podnesci pored klasičnih načina predaje orga-
nu uprave mogu podnijeti i elektronskim putem.
Organi i stranke, odnosno lica ovlaštena za za-
3
Detaljnjije o upravnim aktima u Đelmo, Zenaid 2009, Pravno
uređenje javne uprave, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo, str.
315 – 338.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 UPRAVNI POSTUPAK

stupanje stranaka međusobno će komunicirati u

elektronskoj formi ako stranke, odnosno lica ovla-
štena za zastupanje stranke na to pristanu izjavom.
Elektronskim putem dostavljen podnesak smatra Organi i institucije koje imaju javna ovlaštenja dužne su
se podnesenim u trenutku kad je evidentiran na omogućiti ostvarivanje uvida u upravno rješavanje i po-
uređaju za primanje takvih poruka, nakon čega će stupati po nalozima upravne inspekcije koja vrši nadzor
se bez odgađanja elektronskim putem obavijestiti i, na traženje te inspekcije, dostavljati potrebne podatke,
podnosilac podneska o potvrdi prijema podneska. spise i obavještenja o pitanjima koja se odnose na uprav-
Ako organ koji je primio podnesak iz tehničkih ra- ne stvari koje se rješavaju u upravnom postupku (član
zloga ne može pročitati podnesak u elektronskoj
288. ZUP-a)
formi, o tome će se bez odgađanja elektronskim
putem ili na drugi prikladan način obavijestiti pod-
nosilac, koji je dužan ponovo poslati podnesak u is-
može podići kod organa koji je to pismeno izdao.
pravnoj elektronskoj formi koja je u upotrebi u tom
Informacioni sistem za dostavljanje i obavještava-
organu ili ga dostaviti na drugi način. Ako to pod-
nje elektronskom dostavnicom obavještava organ
nosilac ne učini u ostavljenom roku, smatrat će se
koji je izdao pismeno o obavljenom dostavljanju.
da podnesak nije ni podnesen. Podnesci se predaju
elektronskim putem svakog radnog dana u toku 24
Rok za izdavanje rješenja
sata. Smatra se da je podnesak predat elektronskim
putem blagovremen ako je do isteka roka primljen
Kad se postupak pokreće povodom zahtjeva
u sistem za prijem podnesaka. Podnesci podneseni
stranke, odnosno po službenoj dužnosti ako je to u
u elektronskoj formi s elektronskim potpisom sma-
interesu stranke, a prije donošenja rješenja nije po-
trat će se vlastoručnim potpisom u skladu s poseb-
trebno provoditi poseban ispitni postupak, niti po-
nim propisima ( Čl. 56. i 57. ZUP-a).
stoje drugi razlozi zbog kojih se ne može donijeti
Dostavljanje elektronskim putem (Član 75a.
rješenje bez odgode (rješavanje prethodnog pita-
ZUP-a) obavlja se upotrebom informacionog siste-
nja i dr.), nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje
ma državnog organa, odnosno pravnog ili fizičkog
i dostaviti ga stranci što prije, a najkasnije u roku
lica koje obavlja dostavljanje pismena elektron-
od 30 dana računajući od dana predaje urednog
skim putem kao svoju djelatnost, ako za to od nad-
zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka
ležnog organa dobije dozvolu, u skladu s poseb-
po službenoj dužnosti, ako posebnim propisom
nim propisom. Preko informacionog sistema, licu
nije određen kraći rok. U ostalim slučajevima kad
kojem je pismeno namijenjeno šalje se elektron-
se postupak pokreće povodom zahtjeva stranke,
sko saopćenje u kojem se navodi da se u informa-
odnosno po službenoj dužnosti ako je to u inte-
cionom sistemu nalazi pismeno i određuje rok od
resu stranke, nadležno tijelo dužno je donijeti rje-
15 dana u kojem se to pismeno mora podići. Lice
šenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60
kojem je pismeno namijenjeno može iz informa-
dana, ako posebnim propisom nije određen kraći
cionog sistema preuzeti pismeno s kvalificiranom
rok (član 208. st. 1. i 2. ZUP-a).
potvrdom kojom dokazuje svoj elektronski potpis
i tim potpisom potpisuje elektronsku dostavnicu.
Zaštita od šutnje uprave
Smatra se da je dostavljanje obavljeno na dan kada
lice kojem je pismeno namijenjeno iz informacio-
Stranka ima pravo žalbe i kad prvostepeni or-
nog sistema preuzme pismeno. Ako lice u roku od
gan nije u određenom roku donio rješenje o za-
15 dana od dana ostavljanja elektronskog saopće-
htjevu, odnosno ne donese rješenje u postupku
nja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavlja-
po službenoj dužnosti, a u interesu stranke (član
nje izvršeno istekom 15. dana od dana ostavljanja
15. stav 2. ZUP-a)
saopćenja. Istekom 15. dana informacioni sistem
Ako nadležno tijelo protiv čijeg je rješenja do-
briše pismeno, a licu kojem je namijenjeno dostav-
puštena žalba ne donese rješenje i ne dostavi ga
lja elektronsko saopćenje u kojem se navodi da je
stranci u zakonskom roku, stranka ima pravo izja-
pismeno izbrisano iz informacionog sistema i da se
viti žalbu nadležnom tijelu, kao da je njen zahtjev

73
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 UPRAVNI POSTUPAK

skom roku, drugostepeni organ dužan je odmah, a

najkasnije u roku od tri dana od primitka žalbe, tra-
Veliki broj posebnih upravnih postupaka stvara pravnu
žiti da mu prvostepeni organ odmah dostavi sve
nesigurnost. Teško je, na primjer, utvrditi koje odredbe tre- spise predmeta i da iznese razloge zbog kojih rje-
ba primijeniti u konkretnoj upravnoj stvari, što je protivno šenje nije doneseno u roku. Prvostepeni organ je
evropskim standardima javne uprave. Stoga bi u svrhu dužan postupiti po tom traženju u roku koji odredi
pojednostavljenja vođenja upravnih postupaka trebalo drugostepeni organ s tim da taj rok ne može biti
maksimalno reducirati posebna pravila upravnog postup- duži od pet dana. Ako drugostepeni organ nađe
ka, a ona koja su nužna, trebalo bi uskladiti sa zahtjevima da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih
razloga ili zbog krivnje stranke, odredit će prvoste-
sadržanim u članu 2. ZUP-a
penom organu rok za donošenje rješenja, koji ne
može biti duži od 15 dana i vratiti mu sve spise
odbijen (član 208. stav 3. ZUP-a). Kad je riječ o skra-
predmeta na rješavanje (član 234. stav 1. ZUP-a).
ćenom postupku, nadležno tijelo dužno je rješenje
Ako drugostepeni organ nađe da razlozi zbog
po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od
kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravda-
15 dana od dana primitka zahtjeva (član 208. stav
ni, ono će riješiti stvar prema spisima predmeta i
4. ZUP-a).
donijet će svoje rješenje, ako je to moguće, a ako
se stvar ne može riješiti prema spisima predmeta,
Sprječavanje konstantnih vraćanja
sam će provesti postupak i svojim rješenjem rije-
na ponovni postupak
šiti stvar. Iznimno, ako drugostepenei organ nađe
da će postupak brže i ekonomičnije provesti pr-
Članom 230. stav 3. ZUP-a propisano je ako pr-
vostepeni organ, naložit će tom organu da to uči-
vostepeni organ, nakon što je drugostepeni organ
ni i da mu prikupljene podatke dostavi u određe-
poništio prvostepeno rješenje, donese novo rješe-
nom roku koji ne može biti duži od osam dana, a
nje protivno pravnom shvaćanju drugostepenog
prvostepeni organ obavezan je postupiti po tom
organa ili primjedbama drugostepenog organa
traženju. Nakon što prvostepeni organ dostavi tra-
u vezi s postupkom, pa stranka izjavi novu žalbu,
žene podatke i dokaze, drugostepeni organ će od-
drugostepeni organ je dužan poništiti prvostepeno
mah riješiti stvar. Rješenje drugostepenog organa
rješenje i sam riješiti upravnu stvar. Drugostepeni
je konačno (član 234. stav 2. ZUP-a).
organ je dužan o postupanju prvostepenog organa
obavijestiti upravnu inspekciju radi pokretanja pre-
Rok za donošenje rješenja po žalbi
kršajnog postupka (član 230. stav 4. ZUP-a).
Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvoste-
Rješenje po žalbi mora se donijeti i dostaviti
penom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi, da je iz
stranci što prije, a najkasnije u roku od 30 dana
utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u
računajući od dana predaje žalbe, ako posebnim
pogledu činjeničnog stanja, da je pogrešno primije-
propisom nije određen kraći rok (član 235. stav 1.
njen pravni propis na osnovi kojeg se rješava stvar,
ZUP-a).
da je u istoj upravnoj stvari već jednom poništeno
Tijelo koje je riješilo stvar u drugom stepenu,
prvostepeno rješenje, a posebno ako prvostepeni
šalje, u pravilu, svoje rješenje sa spisima predme-
organ nije u svemu postupio po drugostepenom
ta prvostepenom organu, koje je dužno rješenje
rješenju ili ako nađe da je na osnovi slobodne ocje-
dostaviti strankama u roku od pet dana od dana
ne trebalo donijeti drugačije rješenje, on će svojim
primitka spisa (član 237. ZUP-a).
rješenjem poništiti prvostepeno rješenje i sam rije-
šiti stvar (član 231. stav 1. ZUP-a).
Mjere za provođenje ZUP-a
Žalba kad prvostepeno rješenje
Mjere za provođenje ZUP-a sadrži Poglavlje
nije doneseno u zakonskom roku
XVIII ZUP-a. Član 284. ZUP-a propisuje sljedeće: Ru-
kovodioci organa uprave, odnosno institucija koje
Ako je žalbu izjavila stranka po čijem zahtjevu
imaju javna ovlaštenja, odgovorni su za pravilnu i
prvostepeni organ nije donio rješenje u zakon-
dosljednu primjenu ovog zakona, a naročito su od-

74
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

govorni da se upravne stvari rješavaju u zakonom
propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnog
rješavanja stvari u upravnom postupku, te odgo-
vorne osobe obavezne su preduzimati mjere da se
kontinuirano osigurava i provodi stručno usavrša-
vanje službenika i drugih osoba koje rade na rješa-
vanju upravnih stvari.
Službena osoba koja je ovlaštena za poduzi-
manje radnji u upravnom postupku, odnosno koja
je ovlaštena za rješavanje u upravnim stvarima,
dužna je, u roku od tri dana od dana isteka roka
za rješavanje, obavijestiti pisanim putem stranku
o razlozima zbog kojih rješenje, odnosno zaklju-
čak nije donesen i o tome koje će radnje poduzeti
radi donošenja rješenja, odnosno zaključka i pou-
čiti stranku koja pravna sredstva može koristiti. Ta
obavijest se istodobno mora dostaviti i odgovor-
nim osobama radi poduzimanja mjera s ciljem do-
nošenja rješenja, odnosno zaključka, bez odgode.
Službena osoba koja je ovlaštena voditi uprav-
ni postupak, odnosno rješavati upravne stvari čini
težu povredu radne dužnosti, ako je njenom kriv-
njom došlo do neizvršenja određenih procesnih
radnji u upravnom postupku, zbog kojih se rješe-
nje, odnosno zaključak nije mogao donijeti u za-
konskom roku.
Nadležna upravna inspekcija ima pravo zahtije-
vati pokretanje postupka odgovornosti kod nadlež-
nog organa protiv rukovodioca organa uprave, od-
nosno rukovodioca institucije s javnim ovlastima,
u slučaju propuštanja obnašanja dužnosti iz stava
1. člana 284., kao i onog koji, protivno članu 283.
ZUP-a, ovlasti službenu osobu za poduzimanje rad-
nji u postupku ili za rješavanje u upravnim stvarima
koja ne ispunjava propisane uvjete, kao i disciplin-
ski postupak protiv osoba iz stava 3. toga člana.
Član 285. ZUP-a uređuje vođenje službene evi-
dencije o rješavanju u upravnim stvarima.
Evidencija sadrži podatke o:
- broju podnesenih zahtjeva;
- broju pokrenutih postupaka po službenoj
dužnosti;
- načinu i rokovima rješavanja upravnih stvari u
prvostepenom i drugostepenom postupku;
- broju poništenih, odnosno ukinutih upravnih
akata i broju odbačenih zahtjeva, odnosno obu-
stavljenih postupaka.
Navedene podatke organi uprave su dužni
dostaviti jednom godišnje Ministarstvu pravde
- Upravnom inspektoratu, najkasnije do 31. janu-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
UPRAVNI POSTUPAK
ara tekuće godine za prethodnu godinu. Na os-
novi dostavljenih podataka, Ministarstvo pravde
- Upravni inspektorat sastavlja godišnji izvještaj o
rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku
i dostavlja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine
najkasnije do kraja februara tekuće godine za pret-
hodnu godinu.
Nadzor nad provođenjem ZUP-a
Nadzor nad provođenjem ovog zakona u or-
ganima uprave BiH, ustanovama BiH i drugim
organima BiH, u institucijama BiH koje imaju jav-
na ovlaštenja u pitanjima u kojima ti organi, služ-
be i institucije u upravnom postupku rješavaju o
upravnim stvarima na osnovu zakona BiH ili dru-
gog propisa BiH, vrši Ministarstvo pravde. Nadzor
se ostvaruje putem upravne inspekcije, kao i na
drugi zakonom dopušteni način. Organi i instituci-
je koje imaju javna ovlaštenja dužne su omogućiti
ostvarivanje uvida u upravno rješavanje i postupa-
ti po nalozima upravne inspekcije koja vrši nadzor
i, na traženje te inspekcije, dostavljati potrebne
podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se
odnose na upravne stvari koje se rješavaju u uprav-
nom postupku (član 288. ZUP-a).
Kaznene odredbe, sadržane u Glavi XX ZUP,
propisuju sankcije za prekršaje.
Novčanom kaznom od 2.000 KM do 8.000 KM
(član 289. ZUP-a) kaznit će se za prekršaj institucija
koja ima javne ovlasti:
- ako po zahtjevu stranke ne donese rješenje i
ne dostavi ga stranci u propisanom roku;
- ako žalbu sa spisima ne dostavi drugostepe-
nom organu u propisanom roku;
- ako ne postupa po traženju drugostepenog
organa ili ako u svemu ne postupi po drugostepe-
nom rješenju ili ako rješenje ne donese u propisa-
nom roku;
- ako na zahtjev drugostepenog organa ne do-
stavi u roku traženo obavještenje ili ako po nalogu
drugostepenog organa ne donese rješenje u pro-
pisanom roku ili ako na zahtjev drugostepenog or-
gana ne prikupi tražene podatke i ne dostavi ih u
propisanom roku;
- ako ne donese rješenje po žalbi u propisanom
roku;
- ako ne postupi po nalogu drugostepenog or-
gana ili traženi materijal ne dostavi u roku;
75
UPRAVNI POSTUPAK
- ako ne dostavi izvještaj o rješavanju upravnih
stvari u upravnom postupku u propisanom roku;
- ako onemogućava uvid u upravno rješavanje
ili ako ne postupi po nalozima nadležnog orga-
na, odnosno upravne inspekcije koja vrši nadzor
ili neće da dostavi potrebne podatke, spise i oba-
vještenja na zahtjev organa, odnosno upravne in-
spekcije.
Za navedene prekršaje kaznit će se novčanom
kaznom od 300 KM do 1.200 KM i odgovorna oso-
ba u u organu uprave, odnosno u instituciji koja
ima javna ovlaštenja.
Novčanom kaznom od 1.500 KM do 6.000 KM
kaznit će se za prekršaj institucija koja ima javne
ovlasti:
- ako na zahtjev stranke ne izda uvjerenje, od-
nosno ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva u
propisanom roku;
- ako ne preduzima mjere za kontinuirano
stručno osposobljavanje i usavršavanje službenih
osoba koje rješavaju u upravnim stvarima, odno-
sno za preduzimanje radnji u postupku ili ako ne
osigurava rješavanje upravnih stvari u propisanim
rokovima ili ako u propisanom roku ne obavijesti
stranku o razlozima zbog kojih rješenje, odnosno
zaključak nije donesen.
Za te prekršaje kaznit će se novčanom kaznom
u iznosu od 200 KM do 800 KM i odgovorna osoba
u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna
osoba u organu uprave, odnosno u službi za upra-
vu (član 290. ZUP-a).
Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih od-
nosa (MVTEO) nadležno je za: vanjskotrgovinsku
politiku i carinsko-tarifnu politiku BiH; pripremanje
ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti eko-
nomskih odnosa i trgovine sa drugim državama;
pripremanje bilateralnih i multilateralnih sporazu-
ma i drugih akata vezano za obnovu rekonstrukci-
ju BiH; odnose sa međunarodnim organizacijama i
institucijama iz oblasti vanjske trgovine i ekonom-
skih odnosa; pripremu i izradu makroekonomskih
odnosa strateških dokumenata iz oblasti ekonom-
skih odnosa; poslovno okruženje, jedinstven eko-
nomski prostor; razvoj i promociju preduzetništva;
kontrolu prometa roba i usluga koji imaju poseban
76
režim u prometu odnosa u izvozu i uvozu; zaštitu
potrošača; konkurenciju; koordinaciju međuna-
rodne ekonomske pomoći BiH izuzev dijela koji se
odnosi na pomoć EU; veterinarstvo (član 9. Zakona
o ministarstvima i drugim organima uprave Bo-
sne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 5/03,
42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09,
103/09, 87/12, 6/13, 19/16 i 83/17). Ministarstvo
je nadležno i za obavljanje poslova i zadataka iz
nadležnosti BiH koji se odnose na definiranje po-
litike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti
i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i in-
stitucija na međunarodnom planu u područjima:
poljoprivrede; energetike; zaštita okoline, razvoj i
korištenje prirodnih resursa; turizma. Ministarstvo
je organizacijski i funkcionalno podijeljeno u više
sektora: Sektor za vanjskotrgovinsku politiku i stra-
na ulaganja, Sektor za međunarodne trgovinske
odnose, Sektor za carinsku politiku i tarife, Sek-
tor za ekonomski razvoj i preduzetništvo, Sektor
za energetiku, Sektor za vodne resurse, turizam i
zaštitu okoline, Sektor za poljoprivredu, prehranu,
šumarstvo i ruralni razvoj, Sektor za pravne i opće
poslove, Inspektorat, Jedinica Interne revizije.
Od 2014. godine na internetskoj stranici
MVTEO postoji Registar administrativnih postupa-
ka (http://mvteo.gov.ba). Registar ima za cilj una-
pređenje poslovnog okruženja, posebno u oblasti
izvoza i uvoza. U Registru su prikazane sve neop-
hodne procedure da bi se dobilo odgovarajuće
rješenje (dozvole, odobrenja i drugi dokumenti)
u vezi sa vanjskotrgovinskim prometom roba sa
određenih kontrolnih lista. Na internetskoj stranici
MVTEO su dati vrlo jasni i precizni podaci: unificira-
ni zahtjev koji podnosioc zahtjeva može „skinuti“
sa uputstvom o popunjavanju rubrika, podaci o
prilozima koje je potrebno dostaviti uz zahtjev, po-
daci u uplati administrativne takse, rok za izdava-
nje rješenja, podaci o nadležnom sektoru, podaci
o kontaktima nadležnih službenika, pravni osnov
postupka, materijalni propisi koji se primjenju-
ju itd. MVTEO donosi: rješenja o upisu u Registar
predstavništava stranih lica; rješenja o korištenju
oblika izvoza robe (umjetnina) na osnovu dozvole
D; rješenja - dozvole za izvoz šećera u zemlje EU;
rješenja o upisu u registar lica vanjskotrgovinskog
prometa; rješenja za pravna lica koja ispunjavaju
uslove za obilježavanje proizvedenog, uvezenog,
izvezenog odnosno prenesenog malog oružja, la-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

kog naoružanja i pripadajuće municije; rješenja o
priznavanja dokumenata i znakova usklađenosti
izdatih u inostranstvu; rješenja o registraciji ugo-
vora o zastupanju stranih pravnih lica; rješenja
uvoznicima i izvoznicima kontroliranih supstanci
(supstance koje oštećuju ozonski omotač i zamjen-
ske supstance) i opreme koja ih sadrži. Zainteresi-
rana kompanija može da jednim „klikom“ vidi ka-
kav unificiran zahtjev treba popuniti i koje dokaze
treba dostaviti da bi dobila odgovarajuće rješenje.
Smanjuje se vrijeme komunikacije između MVTEO i
pravnog lica ili eventualno fizičkog lica, kao podno-
sioca zahtjeva u upravnom postupku. Tendencija
uspostave Registra je pojednostavljenje postupa-
ka i transparentnost između kompanija i MVTEO.
Registar poboljšava investicionu klimu i prema
procjenama Međunarodne finansijske korporacije
(IFC), kompanije u BiH ušteđuju oko četiri miliona
KM godišnje. Ovaj projekat uspostave Registra je
dio aktivnosti ne samo na povećanju broja radnih
mjesta, nego i na povećanju investicija, izvoza i di-
rektnih stranih ulaganja. Vrijednost projekta uspo-
stave Registra je bila oko 50.000 KM, a realizovan je
u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korpo-
racijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke i
Švedskom razvojnom agencijom (SIDA).
Anketno istraživanje
U svrhu ispitivanja primjene ZUP-a, u MVTEO
je vršena anketa među državnim službenicima koji
vode prvostepeni upravni postupak. Najprije je
izvršena identifikacija deset državnih službenika
koji direktno rade kao voditelji upravnog postup-
ka, a potom je sa njima telefonski dogovoreno da
učestvuju u anketi. Anketna pitanja su poslana
elektronskom poštom. Anketni upitnik je sastav-
ljen od otvorenih pitanja jer ista nisu usmjeravala
ispitanike na odgovor i imaju veću heurističku vri-
jednost u odnosu na zatvorena pitanja. Problem je
bio što jedan dio ispitanika nema naviku da sva-
kodnevno komunicira putem interneta, jedan dio
ispitanika obavlja funkciju rukovodnog karaktera
tako da su teško dostupni, te su neki od ispitanika
u više navrata kontaktirani sa molbom da pošalju
svoje odgovore. Deset anketnih pitanja su koncipi-
rana logičkim redoslijedom.
Pitanja su:
1. Šta ste po zanimanju? Dodati zvanja koja
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
UPRAVNI POSTUPAK
eventualno imate: master/magistar, doktor nauka;
2. Koliko godina se bavite vođenjem prvoste-
penog upravnog postupka na vašem radnom mje-
stu u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa?
3. Da li vodite skraćeni postupak ili poseban is-
pitni postupak?
4. Ko su podnosioci zahtjeva: fizička ili pravna
lica?
5. Da li ste vodili prvostepeni upravni postupak
po službenoj dužnosti?
6. Da li se pridržavate rokova propisanih Zako-
nom o upravnom postupku BiH?
7. Koliko ste rješenja sačinili u 2018. godini i ko-
liko je rješenja bilo kojim ste udovoljili podnosiocu
zahtjeva a koliko rješenja kojim ste odbili zahtjev
podnosioca?
8. Šta bi ste promijenili, izmijenili, dodali u Za-
konu o upravnom postupku BiH? Da li ima neka
odredba ZUP-a koja vam predstavlja problem u
radu u smislu toga da je nedorečena, nedovoljno
jasna i sl. Opiši!
9. Da li učestvujete u sačinjavanju Godišnjeg
izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonom-
skih odnosa o rješavanju upravnih stvari u uprav-
nom postupku? Da li Uputstvo o načinu iskaziva-
nja podataka u godišnjim izvještajima u organima
uprave BiH o rješavanju upravnih stvari u uprav-
nom postupku („Službeni glasnik BiH“, br. 96/13 i
71/18) treba izmijeniti i/ili dopuniti?
10. Jeste li bili predmet inspekcijskog nadzo-
ra Upravne inspekcije Ministarstva pravde BiH po
pitanju prvostepenih upravnih postupaka koje
vodite? Ako jeste koja je mjera od strane Upravne
inspekcije donesena?
Od deset anketiranih službenika, pet su diplo-
mirani pravnici, dva dipl. ekonomisti, jedan dipl.
žurnalista, a dva su magistri tehničke struke. Pro-
sječne godine rada na vođenju upravnog postupka
po ispitaniku je nepunih devet godina. Međutim,
kod odgovora u vezi toga da li vode skraćeni ili po-
sebni ispitni postupak, uočava se nepoznavanje
predmetne materije. U vezi podnosioca zahtjeva,
zaključuje se da su u najvećem broju slučajeva
podnosioci zahtjeva pravna lica a da se samo jedan
mali broj predmeta odnosi na one koji su vođeni
po zahtjevu fizičkog lica. Pet ispitanika je vodilo po-
stupak po službenoj dužnosti dok ostalih pet nije.
Svih deset ispitanika nema primjedbe, komentare
77
 UPRAVNI POSTUPAK

, sugestije i sl. u vezi sadržaja odredbi ZUP-a niti su
predlagali koje bi norme ZUP-a trebali mijenjati i/ili
dopunjavati. Ukupno pet ispitanika učestvuje, a pet
ispitanika ne učestvuje u sačinjavanju Godišnjeg
izvještaja MVTEO o rješavanju upravnih stvari u
upravnom postupku. Svih deset ispitanika tvrdi da
nisu bili predmet inspekcijskog nadzora od strane
Upravne inspekcije Ministarstva pravde.
U 2018. godini u MVTEO je izrađeno 1.739 rje-
šenja od čega je 1.717 rješenja o usvajanju zahtje-
va, 20 rješenja o odbijanju zahtjeva i dva zaključka
kojim je zahtjev odbačen. U 2019. godini u MVTEO
je izrađeno 1.680 rješenja od čega je 1.651 rješenje
o usvajanju zahtjeva, 19 rješenja o odbijanju za-
htjeva i deset zaključaka kojim je zahtjev odbačen.
U 2020. godini u MVTEO je izrađeno 1.594 rješenja
od čega je 1.506 rješenja o usvajanju zahtjeva, 26
rješenja o odbijanju zahtjeva i 11 zaključaka kojim
je zahtjev odbačen, 51 upravni predmet je preba-
čen u narednu godinu za rješavanje.
Tabela 1. podaci vezano za ispitanike
Zanimanje Broj prosječnih Vođenje
Prijedlozi za
voditelja godina iskustva u postupka po
izmjene i /ili
upravnog vođenju upravnog službenoj
dopune ZUP-a
postupka postupka dužnosti
5 dipl.pravnika 9 5 DA / 5 NE
2 dipl ecc.
1 dipl.žurnalist
2 magistra teh-
ničke struke
sačinjenih rješenja i zaključaka za 2018. godinu
govori o pravilnom i pravovremenom poštivanju
rokova iz ZUP-a ali i o tome da je internetska strani-
ca MVTEO kvalitetno koncipirana tako da zaintere-
sirana pravna i fizička lica mogu unaprijed saznati
koje dokaze trebaju dostaviti uz zahtjev kojim se
pokreće upravni postupak. Činjenica je da su vođe-
ni „jednostranački“ postupci, da nije bilo potrebe u
postupak uključivati druge zainteresirane stranke,
što olakšava rad voditeljima postupka da na osno-
vu podnesenih zahtjeva i svih potrebnih dokaza,
koji su sadržani u posebnim materijalnim propisi-
ma, blagovremeno sačine prvostepeno rješenje.
Trebalo bi organizovati dodatnu obuku za po-
jedine voditelje upravnog postupka u smislu toga
da u svakom konkretnom slučaju mogu prepozna-
ti da li se radi o skraćenom ili posebnom ispitnom
postupku. I oni službenici voditelji upravnog po-
stupka koji ne učestvuju u izradi Godišnjeg izvje-
štaja o upravnom rješavanju bi trebali biti uključe-
ni u izradu izvještaja.
Učešće u sačinja-
Broj inspekcijskih
vanju Godišnjeg
nadzora Upravne
izvještaja o upr.
inspekcije
rješavanju
0 5 DA/ 5 NE 0

Tabela 2. podaci vezano za upravno rješavanje

Broj izdatih rješenja u Broj rješenja o usvajanju Broj rješenja o odbijanju Broj zaključaka o odbacivanju
2018. - 1739 zahtjeva u 2018. - 1717 zahtjeva u 2018. - 20 zahtjeva u 2018.- 2
Broj izdatih rješenja u Broj rješenja o usvajanju Broj rješenja o odbijanju Broj zaključaka o odbacivanju
2019. - 1680 zahtjeva u 2019. - 1651 zahtjeva u 2019. - 19 zahtjeva u 2019. - 10
Broj izdatih rješenja u Broj rješenja o usvajanju Broj rješenja o odbijanju Broj zaključaka o odbacivanju
2020. - 1594 zahtjeva u 2020. - 1506 zahtjeva u 2020. - 26 zahtjeva u 2020. - 11

Zaključak u vezi rezultata

anketnog istraživanja
Prosječan broj od devet godina na vođenju
upravnog postupka ukazuje da su ispitanici iskusni
sa bogatim praktičnim znanjem. Službenici nisu
bili predmet inspekcijskog nadzora Upravne in-
spekcije što je opet jedan pozitivan pokazatelj nji-
hovog efikasnog i kvalitetnog rada. Broj od 1.739
Naime, može se desiti da dođe do zastoja ako
je samo jedna osoba u bilo kojem Sektoru MVTEO
zadužena za dostavu sektorskog izvještaja koji se
sublimiraju u jedan Godišnji izvještaj, pa uslijed
njegovog odsustva (godišnji odmor, bolovanje,
službeni put i sl.) sektorski podaci se ne mogu ade-
kvatno prikupiti.

78
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

Aktuelne izmjene i dopune Zakona o

penzijskom i invalidskom osiguranju
Formalni razlog za izmjene ovog propisa se nalazi u činjenici da su već prilikom usvajanja Zakona, oba
doma Parlamenta Federacije BiH, donijela Zaključak i zadužila resorno ministarstvo, odnosno Vladu Fede-
racije BiH, da prati primjenu novog Zakona, te da u slučaju potrebe i određenih problema u primjeni sačini
izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Sudska praksa, odnosno odluke najviših
sudskih instanci stvorile su obavezu izmjene pojedinih zakonskih rješenja. Također, izmjene su obuhvatile
i određena preciziranja normi kako bi se izbjeglo različito tumačenje pojedinih odredbi

y Piše: mr. sci. Kenan SPAHIĆ

F
ederalno ministarstvo rada i socijalne politi-
ke, sredinom maja 2021. godine, u parlamen-
tarnu proceduru uputilo je izmjene i dopune
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 13/18).
Formalni razlog za izmjene ovog propisa se na-
lazi u činjenici da su već prilikom usvajanja Zakona
o penzijskom i invalidskom osiguranju, oba doma
Parlamenta Federacije BiH, donijela Zaključak i za-
dužila resorno ministarstvo, odnosno Vladu Fede-

79
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
racije BiH, da prati primjenu novog Zakona, te da u
slučaju potrebe i određenih problema u primjeni
sačini izmjene i dopune Zakona o penzijskom i in-
validskom osiguranju.
S tim u vezi, napominjemo da u primjeni ovog
vrlo složenog propisa nije bilo većih problema, što
govori u prilog činjenici da je u stručnom smislu
zakon dobro i temeljno pripremljen. Međutim,
sudska praksa odnosno odluke najviših sudskih in-
stanci (Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
u predmetu broj: AP-4077/16 od 11. 10. 2018. go-
dine i presuda Ustavnog suda Federacije BiH, broj:
U-36/18 od 12. 11. 2019. godine, stvorile su obave-
zu izmjene pojedinih zakonskih rješenja. Također,
predmetne izmjene zakona obuhvatile su i određe-
na preciziranja normi kako bi se izbjeglo različito
tumačenje pojedinih odredbi.
Predložene izmjene i obrazloženja
U nastavku se daje pregled predloženih izmje-
na sa obrazloženjem istih. Članom 1. izvršena je
dopuna člana 2. Zakona PIO na način da se u tački
k) iza riječi: „osiguranja“ dodaje zarez i riječi: “kao
i posebnim zakonom Bosne i Hercegovine, a koje
ima prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Her-
cegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)“.
Naime, za penzionisanje i način izračuna penzi-
ja policijskih službenika na državnom nivou (služ-
benici Državne agencije za istrage i zaštitu, Granič-
ne policije BiH, itd.) Vlada FBiH je zauzela stav da
treba primijeniti identične propise i postupanje,
kao za policijske službenike na nivou Federacije
BiH, s obzirom na to da je na 187. sjednici, održa-
noj 31. 7. 2019. godine, donijela Zaključak V. broj:
903/2019 od 31. 7. 2019. godine, kojim se zadužuje
Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osigura-
nje da provede mišljenje Federalnog ministarstva
rada i socijalne politike broj: 04-35/16-1957/19 od
30. 7. 2019. godine i mišljenje Federalnog ministar-
stva unutrašnjih poslova, broj: 01-1397/109 od 30.
7. 2019. godine.
Shodno navedenom, dopuna je izvršena kako
bi se samo dodatno precizirala norma i otklonile
dileme, a kako bi se policijski službenici na držav-
nom nivou, u smislu penzionisanja i načina izraču-
na penzija, izjednačili sa policijskim službenicima
80
na nivou Federacije, odnosno kako bi se omogu-
ćio jednak tretman svim policijskim službenicima
u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da svi poli-
cijski službenici sa prebivalištem u Federaciji, pod
jednakim uslovima uplaćuju doprinose za penzij-
sko i invalidsko osiguranje Federalnom zavodu za
penzijsko i invalidsko osiguranje.
Drugim članom, u cilju poštivanja nomotehnič-
kih pravila, izvršena je tehnička izmjena u članu 7.
stav (2) Zakona., s obzirom na to da je skraćenica
Federacija BiH sada navedena u članu 1., tako da je
ista bila suvišna u članu 7., jer se duplicirala.
Narednim članom, izvršena je bitna korekcija
koja se odnosi na veliku kategoriju osoba koje ima-
ju ostvaren poseban penzijski staž. Naime, mijenja
se član 44. stav (5), na način da licima iz člana 36.
ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom
zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog
staža sada iznose 1 bod, za priznatu punu godinu
ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec izno-
se 0,083333 boda, a za svaki dan iznose 0,002777
boda.
Naime, izmjenom naprijed navedene odredbe
pripadnici Armije BiH, HVO i MUP-ova u Bosni i
Hercegovini, dovode se u ravnopravan položaj sa
ostalim osiguranicima, u smislu da lični bodovi za
svaku godinu posebnog staža umjesto 0,5 bodova
(koliko je trenutna vrijednost propisana u Zakonu
PIO) iznose 1 bod, za priznatu punu godinu ostva-
renog posebnog staža. Praktično, to znači da se
ovoj kategoriji povećava iznos penzije, jer se pove-
ćava ukupan zbir bodova. Tako osoba koja je npr.
učestvovala četiri godine u odbrani po tom osnovu
ima 8 bodova.
Članom 4. izvršena je dopuna člana 49. Zako-
na na način da se iza tačke b) dodaje tačka c) koja
glasi: „Povredom na radu, u smislu ovog zakona,
smatra se i povreda lica iz člana 36. ovog zakona,
odnosno lica iz člana 17. tačka h) ovog Zakona,
zadobijena u pripremama za odbranu, odnosno u
odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18. 9.
1991. godine do 23. 12. 1995. godine.“
Naime, postojeća norma nije izričito propisala
ovaj poseban slučaj izjednačavanja povrede lica
iz člana 36. Zakona (ranjavanje u borbi/odbrani),
sa povredom na radu, što je za lica koja nisu imala
status osiguranika, odnosno nikad nisu radili pri-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

je pogibije onemogućavala ostvarivanje prava na
porodičnu penziju.
Predmetnom izmjenom dolazi do izjednačava-
nja povrede lica iz člana 36. Zakona, sa povredom
na radu, čime se otklanja navedeni problem, koji
se do sada u praksi prevazilazio na osnovu prav-
ne analogije, odnosno Mišljenja Federalnog mi-
nistarstva rada i socijalne politike, broj: 04-35/16-
2966/19 od 11. 12. 2019. godine.
U navedenom mišljenju, stoji da je u postup-
cima priznavanja prava na porodičnu penziju
udovicama šehida odnosno poginulog branioca i
udovca šehida-žene odnosno poginule branitelji-
ce, potrebno primijeniti odredbu člana 17. Zakona
o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova odred-
ba, između ostalog, propisuje da je lice obavezno
osigurano za slučaj invalidnosti i smrti zbog povre-
de na radu i profesionalne bolesti, za vrijeme vr-
šenja određenih javnih funkcija ili građanskih duž-
nosti po pozivu nadležnih organa i organa jedinice
lokalne samouprave.
Nadalje, u tački 1. Mišljenja je navedeno da u
postupcima priznavanja prava po članu 70. stav (9)
i 71. stav (8) Zakona o penzijskom i invalidskom osi-
guranju, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko
osiguranje će tumačeći navedene odredbe zakona
i odredbe člana 17. tačka h) u vezi sa odredbama
člana 36., odredbom člana 119. i 129. tačka d) i e)
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju,
pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezano-
sti, udovama šehida priznati pravo na porodičnu
penziju po članu 70. stav (9) i 71. stav (8) Zakona
o penzijskom i invalidskom osiguranju, bez obzira
što u momentu pogibije poginuli borac nije imao
navršen staž osiguranja jer su isti imali status osi-
guranog lica u smislu člana 17. tačka h) Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
Posebno bitna novina/izmjena predviđena je
članom 5. kojim je izvršena dopuna člana 69. stav
(1) tačke a) na način da se članovima porodice
umrlog osiguranika uz bračnog supružnika (udo-
vice odnosno udovca), smatra i vanbračni partner.
Također, u članu 69. dodaje se stav (2) kojim se
vanbračni partner iz stava (1) ovog člana, smatra
kao lice koje je kao takvo definisano Porodičnim
zakonom Federacije BiH, a koje je svoj status utvr-
dilo u odgovarajućem sudskom postupku.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Članom 1. izvršena je dopuna člana 2. Zakona PIO na način
da se u tački k) iza riječi: „osiguranja“ dodaje zarez i riječi:
“kao i posebnim zakonom Bosne i Hercegovine, a koje ima
prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“.
Dopuna je izvršena kako bi se policijski službenici na dr-
žavnom nivou, u smislu penzionisanja i načina izračuna
penzija, izjednačili sa policijskim službenicima na nivou
Federacije, odnosno kako bi se omogućio jednak tretman
svim policijskim službenicima u Bosni i Hercegovini, s ob-
zirom na to da svi policijski službenici sa prebivalištem u
Federaciji, pod jednakim uslovima uplaćuju doprinose za
penzijsko i invalidsko osiguranje Federalnom zavodu za
penzijsko i invalidsko osiguranje
Postupajući po Odluci o dopustivosti i meritu-
mu, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predme-
tu broj: AP-4077/16 od 11. 10. 2018. godine, Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine, na svojoj 165. sjed-
nici održanoj 29. 11. 2018. godine, donijela je Za-
ključak V.broj: 1403/2018 od 29. 11. 2018. godine,
kojim prihvata Informaciju o naprijed navedenoj
Odluci Ustavnog suda BiH, te je zadužila Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike da poduzme
mjere i aktivnosti potrebne za izvršenje Odluke
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu
broj: AP-4077/16 od 11. 10. 2018. godine.
Dakle, izmjenom člana 69. stav (1) dolazi do
harmonizacije odredaba Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju sa odredbama Porodičnog
zakona u odnosu na prava i obaveze vanbračnih
partnera.
Sljedeća izmjena izvršena je u članu 79. stav (1)
zamjena riječi „realnog bruto društvenog proizvo-
da“, riječima „bruto domaćeg prizvoda“.
Termin bruto društveni proizvod se obračuna-
vao u sistemu bivše SFRJ, koji ne obračunava i ne
objavljuje Federalni zavod za statistiku. Naime, isti
objavljuje podatke o bruto domaćem proizvodu,
a koji termin je u skladu sa evropskim statističkim
metodologijama, te je iz tog razloga izvršena za-
mjena navedenih riječi.
81
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Također, izvršena je u članu 79. stav (2), zamje-
na riječi „po zakonu“, riječima „u skladu sa ranijim
propisima u visini od 2.174,48 KM“.
Budući da iznos najviše penzije ovim zakonom
nije precizno definisan, ovom odredbom je riješe-
na dilema koji iznos penzije se ima smatrati najvi-
šim iznosom iste. Identičan je i razlog za izmjenu
izvršenu u članu 80. stav (2) i članu 81. stav (3)
Zakona, zamjena riječi „realnog bruto društvenog
proizvoda“, riječima „bruto domaćeg prizvoda“.
Posebno zanimljiva je dopuna predviđena čla-
nom 8., kojim se dopunjuje član 82. stav (1) Zakona
PIO, na način da iza riječi „po međunarodnim ugo-
vorima“ dodaju se riječi „i Sporazumom o među-
sobnim pravima i obavezama u sprovođenju pen-
zijskog i invalidskog osiguranja („Službene novine
Federacije BiH“, broj 24/00), zaključenog između
nosilaca osiguranja u entitetima Bosne i Hercego-
vine“.
Na ovaj način izvršena je preciznija formulacija
stava (1), a koja se primjenjuje u praksi stupanjem
na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osi-
guranju.
Nadalje, dodaju se novi stav (2) i stav (3).
Stav (2) je dodan, u smislu da, izuzetno, od stava
(1) ovog člana, u slučaju da je zbirni iznos srazmjer-
nih penzija ostvarenih u skladu sa Sporazumom iz
stava (1) ovog člana manji od najnižeg iznosa pen-
zije iz člana 81. ovog Zakona, povratniku iz Fede-
racije u Republiku Srpsku, koji je korisnik starosne,
porodične, odnosno invalidske penzije, pripada i
razlika od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do
iznosa najniže penzije iz člana 81. ovog Zakona.
Naime, ovaj stav dodan je na inicijativu Adila
Osmanovića, poslanika u Predstavničkom domu
Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji
je ukazao na svojevrsnu nepravdu za lica koja ima-
ju ostvaren staž u Federaciji BiH i Republici Srpskoj,
koja rezultira tim da imaju penzije manje od najni-
žeg iznosa penzije.
Na ovaj način želi se dati doprinos provođenju
Aneksa 4 - Ustav Bosne i Hercegovine, gdje je u čla-
nu 2. tačka 5. navedeno da sve izbjeglice i raseljena
lica imaju pravo da se vrate svojim domovima, sve
u skladu sa Aneksom 7 - Sporazum o izbjeglicama i
raseljenim osobama.
Dakle, zbir penzije iz Federacije BiH i Republike
Srpske, manji je od iznosa najniže penzije, u kom
82
slučaju takvim korisnicima, jer je riječ o srazmjer-
nim penzijama, ne pripada pravo na korištenje za-
štitnog mehanizma u vidu najniže penzije. Npr. lice
koje ima 15 godina staža osiguranja i 65 godina ži-
vota ima pravo na najniži iznos penzije, a lice koje
ima 14 godina staža u Federaciji BiH i 14 godina
staža u Republici Srpskoj, prema trenutno važećoj
odredbi, nema pravo na najniži iznos penzije iako
ima duplo više staža u odnosu na prvi primjer.
Stavom (3) regulisan je način, postupak i po-
trebna dokumentacija za ostvarivanje prava na
razliku do iznosa najniže penzije, a koje će urediti
nosilac osiguranja svojim aktom.
Sljedeća dopuna također je rezultat stava naj-
viših sudskih instanci u Federaciji BiH. Naime, izvr-
šena je dopuna člana 116. na način da se na kraju
rečenice tačka zamjenjuje zarezom i dodaju se rije-
či: „a najduže do navršenja 40 godina staža osigu-
ranja, odnosno 65 godina života“.
Dakle, korisniku penzije koji u skladu sa ovim
zakonom stekne status osiguranika u obaveznom
osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c),
d), e) i f ) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja
za period trajanja osiguranja, a najduže do navrše-
nja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina
života.
Napominjemo da i po ranije važećem Zakonu o
PIO korisniku penzije isplata iste se obustavljala do
65 godina života odnosno 40 godina penzijskog
staža, ako zasnuje radni odnos ili započne da obav-
lja djelatnost iz člana 11. tač. 1. i 2. starog zakona.
Također, u članu 116. dodaje se stav 2. kojim se
korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim
zakonom stekne status osiguranika u obaveznom
osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c),
d), e) i f ) ovog zakona, isplata penzije obustavlja za
period trajanja osiguranja.
Dana 11. 12. 2019. godine u Službenim novi-
nama Federacije BiH, broj 93/19 objavljena je pre-
suda Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-36/18
od 12. 11. 2019. godine, gdje se u dispozitivu na-
vedene presude utvrđuje da član 116. Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene
novine Federacije BiH“, broj 13/18) nije u skladu sa
Ustavom Federacije BiH, pa se shodno tome isti ne
može primjenjivati.
Također, prije donošenja naprijed navedene
presude Ustavnog suda Federacije BiH, po zahtje-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

vima za odgovore Ustavnog suda Federacije BiH,
koje je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Herce-
govine podnio Kantonalni sud u Zenici i potpred-
sjednik Federacije BiH, Milan Dunović, u predme-
tima koji se odnose na predočavanje ustavnog
pitanja – ocjena ustavnosti člana 116. Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju, Vlada Fede-
racije BiH, usvojila je mišljenje, da je ista stava, da
kroz izmjene i dopune Zakona o penzijskom i in-
validskom osiguranju, izmijeni i spornu odredbu
člana 116. Zakona.
Imajući u vidu naprijed navedenu presudu
Ustavnog suda Federacije BiH, kao i predhodno
doneseno mišljenje Vlade Federacije BiH, izvršena
je dopuna člana 116. Zakona.
Članom 116. Zakona o penzijskom i invalid-
skom osiguranju regulisano je pitanje obustave
isplate penzije u slučaju sticanja statusa osigurani-
ka u obavezom osiguranju, gdje je propisano da se
korisniku penzije, koji stekne status osiguranika u
obaveznom osiguranju, isplata penzije obustavlja
za period trajanja osiguranja.
Također, predviđeni su opravdani izuzeci od
navedenog pravila. Međutim, po ranije važećem
zakonu, kao i većini uporednih zakonodavstava,
osobe koje su ostvarile pravo na punu starosnu
penziju mogu istovremeno ostvarivati pravo na
penziju i ponovno zasnovati radni odnos i plaćati
punu stopu doprinosa, što pozitivno utiče na pen-
zijski sistem.
Cijenimo kako neće biti većih problema oko
usvajanja, ali ukazujemo na različito viđenje oko
mogućnosti koja po nama treba biti i u novom
zakonu, a to je da osobe koje su ostvarile punu
penziju, mogu ponovno zasnovati radni odnos, te
primati penziju i plaću na koju se plaća puna stopa
doprinosa.
Napominjemo da ovakvo pravno rješenje nije
neka novina i da je prihvaćeno u večini uporednih
zakonodavstava, te posebno da ima ekonomsko
opravdanje.
U slučaju onemogućavanja, osiguranici nađu
načina npr. po osnovu ugovora o djelu da i dalje
ostvaruju dodatne prihode, ali u tom slučaju pen-
zijski fond ubire samo 6 % doprinosa za PIO dok u
slučaju omogućavanja zasnivanja radnog odnosa
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
plaćaju punu stopu od 23 %. Bitno je istaknuti da
se ovo rješenje omogućava samo za osobe koje su
ostvarile pravo na punu starosnu penziju 40 go-
dina staža osiguranja, odnosno 65 godina života i
najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno 20
godina penzijskog staža.
Posebno napominjemo kako je riječ o ma-
njem broju stručnih i kvalificiranih osoba za koje
na tržištu rada postoji potreba (deficitarni kadrovi
inžinjeri, doktori i sl.), pri tome apslolutno ne stoji
konstatacija da takve osobe onemogućuju zapo-
šljavanje mlađih zaposlenika, upravo iz razloga
što je u pravilu riječ o visoko stručnim kadrovima
na specifičnim poslovima, a koje reference nema-
ju mlađi zaposlenici. Također, ovakva rješenja su
kompatibilna sa novim radno-pravnim i penzijskim
zakonodavstvom koji na principu dobrovoljnosti i
saglasnosti zaposlenika i poslodavca stimulišu što
duži ostanak u sferi rada.
S tim u vezi, napominjemo da je predmetno
rješenje prvobitno bilo ugrađeno u tekst predmet-
nog zakona, ali je sticajem različitih okolnosti u
Prijedlogu zakona o penzijskom i invalidskom osi-
guranju izostavljeno, gdje cijenimo kako je nave-
denu odredbu potrebno ponovno ugraditi u tekst
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona PIO, što
će svakako biti od koristi penzijskom sistemu.
Članom 10. izvršeno je u članu 145. brisanje čla-
na 144. Naime, u članu 145. riječi: „Osiguranicima iz
čl. 142.,143. i 144.“ zamjenjuju se riječima: „Osigu-
ranicima iz čl. 142. i 143.“.
S obzirom na to da je odredbom člana 144.
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 13/18), pro-
pisano ostvarivanje prava na starosnu penziju sa
navršenih 62 godine života i 40 godina penzijskog
staža, dakle uračunavanjem u ukupan penzijski
staž i posebnog staža ostvarenog u pripremama
za odbranu, odnosno u odbrani Bosne i Hercego-
vine u periodu od 18. 9. 1991. godine do 23. 12.
1995. godine, umanjenjem penzije od 0,333333
% u skladu sa članom 145. Zakona, neopravdano
je vršena penalizacija penzija bivših pripadnika
oružanih snaga Republike BiH (Armija RBiH, HVO
i MUP RBiH), te je stoga predložena ova izmjena.
83
 ISKUSTVA DRUGIH

Izdavanje dozvola za boravak i rad za

državljane trećih zemalja prema odredbama
novog Zakona o strancima u R Hrvatskoj
Novim Zakonom o strancima Republike Hrvatske uvedene su značajne promjene kod zapošljavanja i rada
državljana trećih zemalja. Najznačajniju promjenu u odnosu na dosadašnji Zakon o strancima predstavlja
ukidanje izdavanja dozvole za boravak i rad na temelju godišnje kvote za zapošljavanje državljana trećih
zemalja u Republici Hrvatskoj, odnosno uvođenje izdavanja dozvole za boravak i rad na temelju prethod-
nog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

y Piše: Alan VAJDA, mag. iur.

Novi Zakon o strancima carske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće

Novi Zakon o strancima (Narodne novine, broj
133/20) stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine,
čime je prestao važiti dosadašnji Zakon o stran-
cima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17,
46/18 i 53/20). S obzirom na to da je novim Zako-
nom o strancima u odnosu na dosadašnji zakon
uveden čitav niz promjena u svezi uređenja uvjeta
za boravak i rad državljana trećih zemalja u Repu-
blici Hrvatskoj, u nastavku dajemo prikaz promje-
na u odnosu na uvjete za izdavanje dozvola za bo-
ravak i rad državljanima trećih zemalja u Republici
Hrvatskoj.
Tako su odredbom članka 3. novog Zakona o
strancima regulirani osnovni pojmovi, te se držav-
ljanima trećih zemalja smatraju sve osobe koje
nemaju državljanstvo države članice Europskoga
gospodarskog prostora (skraćeno: EGP) ili Švi-
zemlje ili su osobe bez državljanstva. Europski
gospodarski prostor obuhvaća sve države članice
Europske unije te Island, Norvešku i Lihtenštajn pa
se sve osobe koje nemaju državljanstvo jedne od
tih zemalja smatraju državljanima trećih zemalja.
Nadalje, one dozvole za boravak i rad koje su
izdane u skladu s odredbama dosadašnjeg Zakona
o strancima ostaju na snazi do isteka roka na koji
su izdane. Prema tome, poslodavci koji su ishodi-
li dozvole za boravak i rad za radnike - državljane
trećih zemalja u 2020. godini dok još nije stupio na
snagu novi Zakon o strancima, ne moraju odmah
pristupiti postupku ishođenja novih dozvola za
boravak i rad za radnike u skladu s odredbama no-
vog Zakona o strancima, nego tek kad već izdane
dozvole prestanu važiti, odnosno kada istekne rok
na koji su iste izdane.

84
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Rad državljana trećih zemalja
u Republici Hrvatskoj
U skladu s čl. 88. novog Zakona o strancima, dr-
žavljani trećih zemalja mogu u Republici Hrvatskoj
raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili
potvrde o prijavi rada. Pritom je odredbom članka
88. Zakona o strancima izričito određeno da držav-
ljanin treće zemlje može u Republici Hrvatskoj ra-
diti samo na onim poslovima za koje mu je izdana
dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i
samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana
dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i
s kojim je zasnovao radni odnos. Nadalje, posloda-
vac može zaposliti ili se koristiti radom državljani-
na treće zemlje samo na onim poslovima za koje
mu je izdana dozvola za boravak i rad odnosno
potvrda o prijavi rada.
Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00
kuna kaznit će se poslodavac - pravna osoba (i to za
svakog pojedinog državljanina treće zemlje) koja s
državljaninom treće zemlje zasnuje radni odnos ili
koristi njegov rad:
1. ako zapošljava ili koristi rad državljanina tre-
će zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili po-
tvrdu o prijavi rada ili
2. ako zaposli državljanina treće zemlje na po-
slovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak
i rad odnosno potvrda o prijavi rada.
Za navedeni prekršaj kaznit će se novčanom
kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgo-
vorna osoba u pravnoj osobi, a poslodavac - fizička
osoba novčanom kaznom u svoti od 10.000,00 do
15.000,00 kuna (za svakog državljanina treće zemlje).
Za rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde
o prijavi rada ili rad na onim poslovima za koje nije
izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi
rada ili kod poslodavca za kojeg nije izdana dozvo-
la za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada kaznit
će se i državljanin treće zemlje, novčanom kaznom
od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.
Iznimno su odredbom članka. 89. novog Zako-
na o strancima taksativno navedene određene ka-
tegorije državljana trećih zemalja koji u Republici
Hrvatskoj mogu raditi i bez dozvole za boravak i
rad ili potvrde o prijavi rada.
Tako bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o
prijavi rada mogu raditi oni državljani treće zemlje
koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
ISKUSTVA DRUGIH
1. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s
hrvatskim državljaninom, državljaninom treće ze-
mlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku,
odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti;
2. privremeni boravak u svrhu životnog par-
tnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom
treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom
boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti;
3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji
ili životnog partnerstva s državljaninom treće ze-
mlje kojem je izdana »EU plava karta« ili dozvola za
boravak i rad za premještaj;
4. privremeni boravak u svrhu spajanja obite-
lji ili životnog partnerstva s državljaninom treće
zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravišta
u drugoj državi članici Europskog gospodarskog
prostora;
5. privremeni boravak zbog humanitarnih ra-
zloga;
6. autonomni boravak;
7. privremeni boravak kao upućeni radnik;
8. privremeni boravak u svrhu istraživanja te
privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili ži-
votnog partnerstva s istraživačem;
9. privremeni boravak u svrhu studiranja, ako
radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno,
osim kad je studentska praksa sastavni dio studij-
skoga programa;
10. status redovitog učenika kada obavlja po-
slove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez za-
snivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno;
11. privremeni boravak u svrhu boravka osobe
s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici
Europskog gospodarskog prostora;
12. azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj me-
đunarodne zaštite;
13. dugotrajno boravište;
14. stalni boravak.
Nadalje, ukoliko poslodavac želi zaposliti dr-
žavljanina treće zemlje koji spada u jednu od nave-
denih kategorija, obvezan je prije zasnivanja rad-
nog odnosa od državljanina treće zemlje zatražiti
na uvid valjano odobrenje boravka u Europskog
gospodarskog prostora (dakle valjanu dozvolu za
boravak).
Međutim, ako je državljanin treće zemlje pre-
dočio nevaljanu dozvolu, poslodavac se neće sma-
trati odgovornim za zapošljavanje državljanina
treće zemlje koji nezakonito boravi u Republici
85
 ISKUSTVA DRUGIH
Hrvatskoj, osim ako je poslodavac znao da je do-
kument koji je predočen kao dozvola krivotvoren.
Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od
dana zasnivanja radnog odnosa ili početka rada
državljanina treće zemlje obavijestiti o tome nad-
ležnu policijsku upravu odnosno postaju prema
mjestu boravišta državljanina treće zemlje.
Shematski prikaz mogućnosti rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Dozvola za boravak i rad
na temelju prethodnog Potvrda o prijavi rada
mišljenja Hrvatskog zavoda do 90 ili 30 dana
za zapošljavanje u kalendarskoj godini
Dozvola za boravak i rad na temelju
mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Najveću promjenu kod zapošljavanja i rada
državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
predstavlja ukidanje dozvole za boravak i rad na
temelju godišnje kvote i uvođenje dozvole za bo-
ravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje (skraćeno: HZZ).
Naime, u skladu sa odredbama dosadašnjeg
Zakona o strancima, Vlada Republici Hrvatskoj je
svake kalendarske godine (najkasnije do 31. listo-
pada tekuće godine za sljedeću kalendarsku go-
dinu) utvrđivala godišnju kvotu za zapošljavanje
državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
Godišnjom kvotom za zapošljavanje bile su una-
prijed određene djelatnosti i zanimanja u kojima
se dopušta zapošljavanje državljana trećih zemalja
u Republici Hrvatskoj, odnosno točan broj dozvola
za boravak i rad koji se za svaku od djelatnosti i za-
nimanja može izdati.
Novim Zakonom o strancima ukinuta je godiš-
nja kvota za zapošljavanje državljana trećih zema-
lja u Republici Hrvatskoj, te je uveden sustav u ko-
jemu djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta
zapošljavanje državljana trećih zemalja nisu una-
prijed točno određeni, nego ovise o konkretnim
i trenutačnim potrebama tržišta rada. To znači da
poslodavac koji želi zaposliti državljanina treće ze-
86
mlje u Republici Hrvatskoj mora prije podnošenja
zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad nad-
ležnoj policijskoj upravi odnosno postaji, zatražiti
od područne službe odnosno ureda Hrvatskog za-
voda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada
(skraćeno: TTR).
Rad bez dozvole za boravak ili
rad ili prijave za boravak i rad u
slučajevima koji su taksativno
navedeni u članku 89. novog
Zakona o strancima
Drugim riječima, postupak zapošljavanja dr-
žavljana trećih zemalja sada (uz određene iznimke)
obuhvaća:
1. provedbu testa tržišta rada i pribavljanje po-
zitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljava-
nje o zapošljavanju državljana treće zemlje;
2. podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za
boravak i rad.
Zahtjev za provedbu testa tržišta rada podnosi
se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje elektronič-
kim putem slijedećeg linka: https://burzarada.hzz.
hr/login/login. aspx?origin=ttr. Test tržišta rada
obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposle-
nih osoba koju vodi Hrvatski zavod za zapošljava-
nje, te postupak posredovanja s ciljem zapošljava-
nja radnika s nacionalnog tržišta rada.
Drugim riječima, radno mjesto na kojemu po-
slodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje
prvo će se pokušati „popuniti” osobama na nacio-
nalnom tržištu rada (domaćom radnom snagom).
U tom smislu poslodavac u zahtjevu za provedbu
testa tržišta rada mora točno odrediti koje uvjete
radnik treba ispunjavati. Međutim, ako se uvidom
u evidenciju nezaposlenih osoba utvrdi da postoje
osobe na nacionalnom tržištu rada koje ispunja-
vaju uvjete koje je poslodavac naveo u zahtjevu
za provedbu testa tržišta rada, Hrvatski zavod za
zapošljavanje će te osobe uputiti poslodavcu koji
je u obvezi za svakog radnika kojeg mu je uputio
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Hrvatski zavod za zapošljavanje dostaviti povratnu
informaciju o ishodu upućivanja1.
Hrvatski zavod za zapošljavanje mora provesti
test tržišta rada i o njegovu rezultatu obavijestiti
poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana
traženja poslodavca (obavijest o rezultatu testa
tržišta rada). Treba, međutim, primijetiti da no-
vim Zakonom o strancima nije određena nikakva
„sankcija” ako Hrvatski zavod za zapošljavanje test
tržišta rada ne provede u navedenom roku.
Nadalje, ako test tržišta rada pokaže da u evi-
denciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih
osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za za-
pošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama
nezaposlenih osoba u zemlji (pozitivna obavijest
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), poslodavac
može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za bo-
ravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja
obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.
Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad
podnosi se elektroničkim putem slijedećeg lin-
ka: https://burzarada.hzz.hr/login/login. aspx?ori-
gin=radnedozvole, s time da uz zahtjev treba pri-
ložiti:
1. ugovor o radu državljana treće zemlje;
2. dokaz da državljanin treće zemlje ispunjava
zahtjeve poslodavca koje je zatražio u testu tržišta
rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obra-
zovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uv-
jete koje zahtijeva poslodavac;
3. rješenje o priznavanju inozemne stručne
kvalifikacije (samo ako je riječ o zapošljavanju dr-
žavljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu
profesiju2); 2. ima podmirene obveze po osnovi javnih da-
4. presliku valjane putne isprave;
5. dokaz o nekažnjavanju (criminal record) za
državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom pri-
vremenom boravku državljanina treće zemlje u Re-
publici Hrvatskoj.
Rješenje o priznanju inozemne stručne kvali-
fikacije nije potrebno u svim slučajevima i za sva
radna mjesta, nego samo ako će državljanin treće
zemlje u Republici Hrvatskoj obavljati neku od
reguliranih profesija. Postupak za priznavanje ino-
zemnih stručnih kvalifikacija uređen je Zakonom o
reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih
1
https://www.hzz.hr/novosti-priopcenja/zaposljavanje-drzavl-
jani-trecih-zemalja.php
2
Popis reguliranih profesija dostupan je na http://regulirane-
profesije. azvo.hr/hr/profesije/
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
ISKUSTVA DRUGIH
U skladu s čl. 88. novog Zakona o strancima, državljani
trećih zemalja mogu u Republici Hrvatskoj raditi na te-
melju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi
rada. Pritom je odredbom članka 88. Zakona o strancima
izričito određeno da državljanin treće zemlje može u Re-
publici Hrvatskoj raditi samo na onim poslovima za koje
mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi
rada i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana
dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim
je zasnovao radni odnos
stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/15,
70/19 i 47/20), s time da se zahtjevi za priznava-
nje inozemnih stručnih kvalifikacija podnose nad-
ležnoj strukovnoj organizaciji ili središnjem tijelu
državne uprave u čijem su djelokrugu određene
regulirane profesije.
O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i
rad rješenjem odlučuje Ministarstvo unutarnjih
poslova prema mjestu boravišta odnosno namje-
ravanog boravka državljanina treće zemlje u roku
od petnaest dana od dana podnošenja urednog
zahtjeva, time da u postupku obrade zahtjeva
Ministarstvo unutarnjih poslova će od Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje zatražiti mišljenje o zapo-
šljavanju državljana treće zemlje.
Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje pozitiv-
no mišljenje ako je utvrđeno da poslodavac:
1. obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti
registriranoj u Republici Hrvatskoj;
vanja vezanih uz porez na dohodak i doprinose za
obavezna osiguranja;
3. u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog naj-
manje jednog radnika državljanina Republike
Hrvatske odnosno države članice Europskog gos-
podarskog prostora ili Švicarske Konfederacije na
neodređeno i puno radno vrijeme na području Re-
publike Hrvatske;
4. nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz
područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
Bitno je naglasiti da Hrvatski zavod za zapošlja-
vanje neće izdati pozitivno mišljenje ako je broj
zaposlenih radnika državljana Republike Hrvatske
odnosno države članice Europskog gospodarskog
prostora ili Švicarske Konfederacije kod poslodav-
ca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.
87
ISKUSTVA DRUGIH
Iznimke od obveze provođenja testa tržišta
rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošlja-
vanje, donijelo je Odluku o zanimanjima za koja
poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa
tržišta rada. Naime, radi se o zanimanjima koja ne-
dostaju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom
tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracija-
ma u zemlji (deficitarna zanimanja).
Odluka o zanimanjima za koje poslodavac ne
mora tražiti provedbu testa tržišta rada je objav-
ljena na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje te obuhvaća sljedeća deficitarna
zanimanja: zidar, tesar, armirač, betonirac, zava-
rivač, fasader, monter građevinskih elemenata,
rukovatelj građevinskim strojevima, klesar, ruko-
vatelj kranom, stolar, radnik visokogradnje, radnik
niskogradnje, monter cjevovoda, soboslikar i liči-
lac, krovopokrivač, vodoinstalater, elektroinstala-
ter, instalater grijanja i klimatizacije, hidroizolater,
monter metalnih konstrukcija, polagač keramičkih
pločica, podopolagač, izolater, limar, bravar, elek-
tromonter, električar održavanja, vozač teretnog
vozila, vozač teretnog vozila s prikolicom, autome-
haničar, autolakirer, autolimar, kožarski radnik, kro-
jitelj krzna i kože, kuhar nacionalne kuhinje, slasti-
čar, pekar, mesar, programer, dizajner korisničkog
sučelja i sistemski administrator.
Prema tome, riječ je o zanimanjima koja su de-
ficitarna i za koja stoga nije potrebno provoditi test
tržišta rada ali svejedno je potrebno pozitivno mi-
šljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o zapo-
šljavanju državljanina treće zemlje pa zato moraju
biti ispunjeni svi uvjeti za izdavanje pozitivnog mi-
šljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Ako poslodavac želi državljanina treće zemlje
zaposliti u zanimanju za koje nije potrebno pro-
vesti test tržišta rada u skladu s ovom Odlukom,
zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad se
podnosi putem slijedećeg linka: https://burzarada.
hzz.hr/login/login.aspx?origin=radnedozvole.
Dozvole za boravak i rad bez testa
tržišta rada i mišljenja Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje
Odredbom članka 110. Zakona o strancima
predviđene su kategorije državljana trećih zemalja
88
koje u postupku pribavljanja dozvole za boravak
i rad u Republici Hrvatskoj nisu dužne zatražiti ni
provedbu testa tržišta rada ni izdavanje pozitivnog
mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tako
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvat-
ske, može izdati dozvolu za boravak i rad bez pro-
vedbe testa tržišta rada i bez mišljenja Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje:
1. stranom dopisniku, akreditiranom u Republi-
ci Hrvatskoj ili izvjestitelju stranih medija;
2. ključnom osoblju u trgovačkim društvima,
podružnicama i predstavništvima;
3. državljaninu treće zemlje radi samozapošlja-
vanja u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički
udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vlasnič-
ki udio najmanje 51 %;
4. visokokvalificiranom državljaninu treće ze-
mlje koji ispunjava uvjete za izdavanje EU plave
karte;
5. državljaninu treće zemlje pružatelju usluga
u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pra-
vo poslovnog nastana u državi članici Europskog
gospodarskog prostora i ne radi se o povezanim
društvima;
6. učiteljima i nastavnicima radi izvođenja na-
stave u školskim ustanovama na jeziku i pismu na-
cionalnih manjina;
7. profesionalnim sportašima ili sportskim dje-
latnicima;
8. umjetnicima za rad u ustanovama u kulturi,
stručnjacima na području zaštite kulturne baštine,
knjižničarstva i arhivistike u Republici Hrvatskoj;
9. državljanima trećih zemalja koji su zasnovali
radni odnos u stranim udrugama koje su registri-
rane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još
najmanje tri države;
10. državljanima trećih zemalja koji su članovi
zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i
fondacija upisanih u Upisnik predstavništava stra-
nih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj;
11. radi provedbe programa mobilnosti djece i
mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji
s drugim državama;
12. znanstvenim istraživačima koji se zapošlja-
vaju na znanstvena, znanstveno-nastavna ili druga
istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim
osobama;
13. profesorima – izvornim govornicima stranih
jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

nastavu na hrvatskim visokim učilištima i drugim
obrazovnim ustanovama ili registriranim međuna-
rodnim školama i školama stranih jezika;
14. državljanima trećih zemalja radi provođenja
međunarodnog ugovora;
15. državljaninu treće zemlje koji je rukovo-
ditelj, stručnjak ili pripravnik premješten unutar
društva;
16. državljaninu treće zemlje premještenom
unutar društva u svrhu dugoročne mobilnosti;
17. državljanima trećih zemalja koji dolaze na
određeno razdoblje za obavljanje određenih po-
slova sukladno sporazumima koje je Vlada zaklju-
čila s trećim zemljama;
18. državljaninu treće zemlje koji je na specijali-
zaciji u Republici Hrvatskoj u djelatnosti zdravstva
sukladno propisima kojima se uređuje područje
zdravstva;
19. državljaninu treće zemlje koji dolazi radi
provođenja strateških investicijskih projekata ili je
nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poti-
canju ulaganja;
20. civilnom i vojnom dužnosniku vlada drugih
zemalja koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na
temelju ugovora o suradnji s Vladom;
21. predstavniku ili osoblju vjerskih zajednica
koji obavljaju isključivo vjerske ili karitativne po-
slove;
22. državljaninu treće zemlje radi obavljanja
prakse u diplomatskoj misiji odnosno konzular-
nom uredu akreditiranom u Republici Hrvatskoj;
23. volonteru na temelju programa međuna-
rodne razmjene i suradnje volontera, a ako volon-
tira izvan programa međunarodne razmjene, mora
imati suglasnost tijela nadležnog za provođenje
volonterskog programa;
24. državljaninu treće zemlje u svrhu priprav-
ništva kod subjekta domaćina na temelju Sporazu-
ma o osposobljavanju;
25. državljaninu treće zemlje radi obavljanje
stručne prakse, usavršavanja ili volontiranja u okvi-
ru Programa Unije, programa za obrazovanje, os-
posobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i njegovih
sljednika, programa Europskih snaga solidarnosti
kao i ostalih međunarodnih programa te ostalih
programa i inicijativa koje provode ministarstva
nadležna za obrazovanje, znanost te volonterstvo,
koji ne mora priložiti dokaz da je subjekt domaćin
u posjedu police osiguranja od odgovornosti pre-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
ISKUSTVA DRUGIH
ma trećim osobama;
26. državljaninu treće zemlje radi obavljanja
poslova na plovilima i koji je upisan u popis posa-
de;
27. osobama koje obavljaju poslove nadzora i
inspekcije remonta i izgradnje brodova odnosno
poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, monta-
že opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju
ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja u
području brodogradnje;
28. upravnom osoblju, stručnjaku, nastavniku
i predavaču stranih kulturnih, obrazovnih i znan-
stvenih institucija koji u Republici Hrvatskoj obav-
ljaju poslove u okviru programa kulturne i obrazov-
ne suradnje, kao i upravnom osoblju, stručnjaku,
nastavniku i predavaču stranih kulturnih, obrazov-
nih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvat-
skoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične
institucije;
29. umjetniku, autoru, tehničkom i ostalom
nužnom osoblju koje sudjeluje na snimanju za-
htjevnih audiovizualnih djela;
30. ostalim nužnim osobama, osim osobama
koje su premještene unutar društava, kako je de-
finirano Protokolom o pristupanju Republike Hr-
vatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske
trgovinske organizacije.
Naime, ovdje je najznačajnije izdavanje dozvo-
la za boravak i rad ključnom osoblju trgovačkih
društava te državljanima trećih zemalja koji se žele
zaposliti u vlastitom trgovačkom društvu ili obrtu,
jer su uvjeti pooštreni u odnosu na odredbe dosa-
dašnjeg Zakona o strancima.
Naime, državljaninu treće zemlje koji obavlja
poslove ključnog osoblja u trgovačkom društvu,
podružnici ili predstavništvu u RH može se izdati
dozvola za boravak i rad ako:
1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog
društva odnosno imovina komanditnog ili javnog
trgovačkog društva prelazi svotu od 200.000,00
kuna;
2. u trgovačkom društvu, podružnici ili pred-
stavništvu zaposlena su na neodređeno i puno
radno vrijeme najmanje tri hrvatska državljana na
poslovima različitim od poslova prokurista, člana
uprave ili nadzornog odbora, a čija brutoplaća
iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene
plaće u RH u protekloj godini;
89
ISKUSTVA DRUGIH
3. bruto plaća državljanina treće zemlje koji
obavlja ključne poslove iznosi najmanje 1,5 prosječ-
ne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini.
Državljaninom treće zemlje koji obavlja ključne
poslove smatra se ponajprije osoba koja ima viši
položaj, koja upravlja poslovanjem, koja se nalazi
pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave, di-
oničara ili članova („vlasnika”) trgovačkog društva
te koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući:
1. upravljanje radom odjela ili pododjela;
2. praćenje i nadziranje rada drugih radnika
(obavljanje nadzornih ili voditeljskih poslova);
3. ovlast za odlučivanje o zapošljavanju i otpu-
štanju radnika odnosno davanje preporuka veza-
nih uz zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrov-
ske poslove.
Što se pak tiče državljana trećih zemalja koji
u Republici Hrvatskoj osnivaju ili imaju osnovano
trgovačko društvo ili obrt u kojemu žele raditi, do-
zvola za boravak i rad u Republici Hrvatskoj može
im se izdati ako:
1. je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta
uloženo najmanje 200.000,00 kuna;
2. su na neodređeno i puno radno vrijeme za-
poslena najmanje tri hrvatska državljana, a čija
brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto
isplaćene plaće u RH u protekloj godini;
3. mjesečna bruto plaća državljanina treće ze-
mlje iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto
isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj, dok držav-
ljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlasti-
tom obrtu mora dokazati da svota ostvarena do-
hotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje
1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Re-
publici Hrvatskoj.
Zahtjev za dozvolu za boravak i rad za koju nije
potreban test tržišta rada ni mišljenje Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje poslodavac upućuje s
adrese elektroničke pošte kojom se koristi u prav-
nom prometu na adresu elektroničke pošte nad-
ležne policijske uprave odnosno policijske postaje
Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvat-
ske prema mjestu namjeravanog boravka državlja-
nina treće zemlje.
Popis adresa elektroničke pošte dostupan je
na sljedećem linku: https://mup.gov.hr/UserDocsI-
mages/dokumenti/stranci/2021/upute%20za%20
poslodavce/UPUTA%20ZA%20ELEKTRONI%-
C4%8CKO%20PODNO%C5%A0ENJE%20 ZAHTJE-
90
VA%20ZA%20DOZVOLE%20ZA%20BORAVAK%20
I%20RAD%20DR%C5%BDAVLJANA%20TRE%-
C4%86IH%20ZEMALJA.pdf
Uz obrazac za izdavanje dozvole za boravak i
rad (obrazac 9a) prilaže se preslika važeće putne
isprave državljanina treće zemlje, ugovor o radu,
dokaz da državljanin treće zemlje nije pravomoć-
no osuđen za kaznena djela iz matične države ili
države u kojoj je boravio dulje od godinu dana
neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku i
to samo kod prvog podnošenja zahtjeva i dokaz o
stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji.
Također, napominjemo da je navedeni obrazac
za izdavanje dozvole za boravak i rad potrebno ispi-
sati te ga u cijelosti vlastoručno popuniti i potpisati,
pri čemu treba voditi računa da je sva dokumenta-
cija u skladu s informacijama u obrascu. Ispunjeni i
potpisani obrazac potrebno je skenirati te ga učitati
i poslati na odgovarajuću adresu elektroničke po-
šte, zajedno s ostalom dokumentacijom.
Produljenje dozvole za boravak i rad
Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad
podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja
dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih
poslova prema mjestu boravišta državljanina treće
zemlje, koja odlučuje o produljenju.
Dozvola za boravak i rad se može izdati bez
provedbe testa tržišta rada i bez mišljenja Hrvat-
skog zavoda za zapošljavanje ako je riječ o produ-
ljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca
i istog državljanina treće zemlje.
Zbog toga se zahtjev za produljenje dozvole za
boravak i rad za istog poslodavca i radnika podno-
si izravno Ministarstvu unutarnjih poslova, s adre-
se elektroničke pošte kojom se koristi u pravnom
prometu na adresu elektroničke pošte nadležne
policijske uprave odnosno postaje prema mjestu
namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.
Međutim, ako je riječ o različitom poslodavcu ili dr-
žavljaninu treće zemlje, onda je potrebna proved-
ba testa tržišta rada i mišljenje područne službe
odnosno ureda Hrvatskog zavoda za zapošljava-
nje, time da će Ministarstvo unutarnjih poslova Re-
publike odlučiti o zahtjevu za produljenje dozvole
za boravak i rad državljanina treće zemlje prije iste-
ka roka važeće dozvole za boravak i rad.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI

STVARNO PRAVO gradi na tuđem zemljištu ili ako to nije znao, a vla-
snik se odmah usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta
Građenje na tuđem može zahtijevati da mu pripadne pravo vlasništva
na građevinski objekat ili da graditelj poruši gra-
zemljištu i pravo na naknadu đevinski objekat i vrati zemljište u prvobitno sta-
Član 28. Zakona o vlasničko-pravnim
nje ili da mu graditelj isplatu prometnu vrijednost
odnosima u vezi sa članom 371. ZOO
zemljišta. Prema odredbi stava 5. istog člana, pra-
vo izbora iz stava 1. ovog člana vlasnik zemljišta
TROGODIŠNJI ROK IZ ČLANA 28. STAV 5. ZAKO-
može ostvariti u roku od 3 godine od dana završet-
NA O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA JE PRE-
ka izgradnje građevinskog objekta, a po proteku
KLUZIVNI ROK U KOJEM VLASNIK ZEMLJIŠTA IMA
tog roka može zahtijevati isplatu prometne vrijed-
PRAVO IZBORA IZ STAVA 1. OVOG ZAKONSKOG
nosti zemljišta.
ČLANA. PROTEKOM NAVEDENOG ROKA VLASNIK
Početak toka zastarijevanja propisan je odred-
ZEMLJIŠTA GUBI PRAVO IZBORA I OD TOG MO-
bom člana 361. ZOO, prema kojoj zastarijevanje
MENTA, JER JE GRADITELJ POSTAO VLASNIK IZ-
počinje teći prvog dana poslije dana kada je vje-
GRAĐENOG ZEMLJIŠTA I ZEMLJIŠTA POD OBJEK-
rovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obave-
TOM, IMA SAMO PRAVO ZAHTIJEVATI ISPLATU
ze. Odredbom člana 28. stav 5. Zakon o vlasnič-
PROMETNE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA. TAJ ZAHTJEV
ko-pravnim odnosima propisan je prekluzivni rok
VLASNIKA ZEMLJIŠTA ZASTARIJEVA U DALJEM OP-
od 3 godine u kojem vlasnik zemljišta ima pravo
ĆEM PETOGODIŠNJEM ROKU ZASTARJELOSTI IZ
izbora iz stava 1. ovog zakonskog člana. Protekom
ČLANA 371. ZOO.
roka od 3 godine vlasnik zemljišta gubi pravo izbo-
ra i tada, jer je graditelj postao vlasnik izgrađenog
Iz obrazloženja:
zemljišta i zemljišta ispod tog objekta, ima pravo
Prvostepenom presudom Općinskog suda ...
zahtijevati samo isplatu prometne vrijednosti ze-
odlučeno je:
mljišta. Taj zahtjev vlasnika zemljišta zastarijeva u
1. Odbija se primarni tužbeni zahtjev tužiteljice
daljem općem petogodišnjem roku zastarjelosti iz
... kojim traži da se obaveže tuženi ... da joj oslobo-
člana 371. ZOO.
đeno od ljudi i stvari preda u posjed zemljište ...
Prema činjeničnim utvrđenjima nižestepenih
2. Usvaja se se djelomično sekundarni tužbeni
sudova, za koja je ovaj revizijski sud vezan u skladu
zahtjev tužiteljice ... i nalaže se tuženiku ... da tuži-
sa odredbom člana 240. stav 2. ZPP prvotuženi je
teljici ... na ime tržišne vrijednosti ...isplati iznos a
završio izgradnju svojih građevinskih objekata do
odbija preostali dio istog zahtjeva ...
kraja 2003. godine, pa kako je eventualni-sekun-
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda
darni tužbeni zahtjev postavljen 8. 5. 2012. godi-
u Bihaću broj: 18 0 P 007619 18 Gž 2 od 17. 5. 2018.
ne, to je do dana postavljanja zahtjeva protekao
godine odlučeno je:
rok od osam godina (prekluzivni rok od tri godine
„Žalba tužiteljice se odbija i prvostepena pre-
za pravo izbora vlasnika zemljišta i daljnji zastarni
suda, u odbijajućem dijelu tužbenog zahtjeva, po-
rok od pet godina), pa je zbog zastare potraživanja
tvrđuje.,...
pravilnom primjenom materijalnog prava navede-
Protiv drugostepene presude reviziju je bla-
ni dio sekundarnog tužbenog zahtjeva odbijen.
govremeno izjavila tužiteljica i to zbog povrede
Pravno je neutemeljen revizijski prigovor da se
odredaba parničnog postupka i pogrešne primje-
u konkretnom slučaju trebao primijeniti deseto-
ne materijalnog prava,
godišnji rok zastarjelosti, računajući od dana zavr-
Revizija protiv odluke o primarnom tužbenom
šetka izgradnje objekta.
zahtjevu je nedopuštena, dok je revizija protiv od-
Navedeni rok propisan je odredbom člana 27.
luke o sekundarnom tužbenom zahtjevu neosno-
stav 2. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima, koji
vana...
reguliše situaciju građenja na tuđem zemljištu u
Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne pri-
kojoj je graditelj savjestan, a vlasnik zemljišta ne-
mjene materijalnog prava.
savjestan, što nije slučaj u predmetnoj pravnoj
Prema odredbi člana 28. stav 1. Zakona o vla-
stvari. U svakom slučaju revident gubi iz vida da
sničko-pravnim odnosima ako je graditelj znao da
91
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
odredba člana 27. stav 2. Zakona o vlasničko-prav-
nim odnosima, pored objektivnog desetogodiš-
njeg roka, propisuje i trogodišnji subjektivni rok
zastarjelosti, koji teče od dana saznanja za zavr-
šenu izgradnju. Stoga bi i uz primjenu navedenog
subjektivnog roka zastarjelosti valjalo zaključiti da
je zahtjev zastario, jer je nesporno utvrđeno da je
tužiteljica saznanje o završetku izgradnje imala
znatno prije 8. 5. 2009. godine (tužbeni zahtjev
postavljen 8. 5. 2012. godine), budući da je uviđaj
na licu mjesta proveden 10. 5. 2006. godine, kada
je tužiteljica, u najpovoljnijoj interpretaciji za nju,
sa sigurnošću imala saznanje o završenoj izgradnji
Prema odredbi člana 28. stav 3. Zakona o vla-
sničko-pravnim odnosima vlasnik zemljišta, pored
prava izbora navedenih u članu 1. ovog člana, ima
pravo i na naknadu štete.
Ne mogu se prihvatiti osnovanim revizijski sta-
vovi da je tužiteljica pretrpjela štetu u vidu izmakle
koristi samom činjenicom što nije mogla stupiti
u posjed svojih zemljišnih parcela po prestanku
uprave drugotužene nad istim, te da su se u kon-
kretnom slučaju stekli uslovi da se o visini ovog
vida štete odluči primjenom odredbi člana 127.
ZPP.
Odredbom člana 189. stav 1. ZOO propisano je
da oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i
izmakle koristi, dok je stavom 3. istog člana propi-
sano da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima
u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati
prema redovnom toku stvari ili prema posebnim
okolnostima, a čije ostvarenje je spriječeno štetni-
kovom radnom ili propuštanjem.
Dakle, osnovni kriterij za određivanje naknade
štete je stvarna šteta koja nastaje oštećenoj osobi,
odnosno stvarni dobitak koji se mogao osnovano
očekivati prema redovnom toku stvari ili posebnim
okolnostima. Apstraktna ili teoretska mogućnost
da oštećeni ostvari dobitak nije osnov za naknadu
štete sa stanovišta odredbe člana 189. stav 3. ZOO.
Suprotno revizijskom prigovoru, do primjene
odredbe člana 127. ZPP dolazi samo u situaciji
kada sud utvrdi da stranci pripada pravo na na-
knadu štete, ali da se njena kvantifikacija ne može
utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjer-
nim teškoćama. U konkretnoj parnici tužiteljica
prije svega nije dokazala osnov svog zahtjeva,
odnosno da joj pripada pravo na naknadu štete sa
naslova izgubljene koristi, kao preduslov da sud
eventualno kvantificira štetu po svojoj ocjeni (u
92
konkretnom slučaju visina štete, pod uslovom do-
kazanosti osnova zahtjeva, mogla se utvrditi ade-
kvatnim vještačenjem)
Neovisno o navedenom, u najpovoljnijoj inter-
pretaciji za tužiteljicu, koja u svojoj reviziji navodi
da je saznanje o šteti i učiniocima imala u oktobru
2003. godine, računajući i od tog roka pa do 8. 5.
2012. godine, kao dana postavljanja sekundarnog
zahtjeva, protekao je i trogodišnji subjektivni, i pe-
togodišnji objektivni rok zastarjelosti zahtjeva za
naknadu štete iz člana 376. stav 1. i 2. ZOO.
Pravilno je drugostepeni sud zaključio da je
zahtjev za naknadu štete zbog rušenja objekta tu-
žiteljice zastario u odnosu prema oba tužena, bilo
da se početak roka zastarjelosti računa od 4. 10.
1999. godine, kako to poprima drugostepeni sud,
ili od kraja 2003. godine, budući da su u oba sluča-
ja do 8. 5. 2012. godine protekli rokovi zastarjelosti
propisani odredbom člana 376. stav 1. i 2. ZOO, pa
je zahtjev pravilno odbijen u skladu sa odredbom
člana 360. stav 1. ZOO.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:
18 0 P 007619 18 Rev 2 od 17. 5. 2021. godine)
Pravo služnosti preko
više poslužnih nekretnina
Član 59. Zakona o vlasničko pravnim odnosima
(Službene novine Federacije BiH, br. 6/98 i 28/03)
U SLUČAJU KADA SE DO POVLASNE NEKRETNINE
DOLAZI PREKO VIŠE POSLUŽNIH NEKRETNINA, PO-
TREBNO JE DA SVE POSLUŽNE NEKRETNINE BUDU
OBUHVAĆENE TUŽBENIM ZAHTJEVOM, IMAJUĆI
U VIDU DA SE SLUŽNOST PREKO VIŠE (POSLUŽ-
NIH) NEKRETNINA DO POVLASNE NEKRETNINE NE
MOŽE PREKIDATI NEGO SE U PROSTORU MORA
PROTEZATI KONTINUIRANO.
Iz obrazloženja:
Zato je, kada se ima u vidu da se služnost preko
više (poslužnih) nekretnina do povlasne nekretni-
ne ne može prekidati nego se u prostoru mora pro-
tezati kontinuirano, a u situaciji kada je saslušani
svjedok B.H., sadašnji vlasnik parcele k.č. 1956/4,
bio izričit da, i pored činjenice da je ranije tužite-
lju i njegovom sinu dao ključ od kapije na ulazu sa
puta u njegovu parcelu, više nikome pa ni tužitelju
neće dozvoliti da prolazi kroz njegovu parcelu i da
je radi toga u međuvremenu promijenio bravu na
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
toj kapiji, a što ni sam tužitelj posebnim žalbenim
prigovorima u suštini ne osporava, i po ocjeni ovog
suda bilo potrebno da se, predmetnim tužbenim
zahtjevom obuhvati i parcela B.H. označena kao
k.č. broj 1956/4, a s tim u vezi da se na strani tuže-
nog označi i B.H. Međutim, tužitelj je propustio da
učini, pa kako nema kontinuiteta protezanja put-
nog pravca sa puta označenog kao k.č. 1956/1 do
predmetnih povlasnih parcela tužitelja, to je, su-
protno žalbenim navodima, pravilan zaključak pr-
vostepenog suda da se nisu ispunili uslovi iz člana
59. ZVPO da se uopšte ustanovi služnost puta pre-
ko predmetne parcele tuženog, a s tim u vezi nije
prihvatljivo da se služnost puta ustanovi ni ivicom
predmetne nekretnine tuženog, tj. 50 m daleko od
njegovog vikend objekta, a sa kojim bi se putnim
pravcem prema navodima žalbe složio tužitelj da
je tuženi na to pristao.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli,broj: 32 0
P 051139 20 Gž 2 od 13. 1. 2021. godine)
RADNI ODNOSI
Odgovornost
osnivača ustanove
Član 54. stav 2. Zakona o ustanovama ŽZH
KADA OSNIVAČ USTANOVE ZAKONOM I AKTOM
O OSNIVANJU, IZRIČITO PREDVIDI SVOJU SOLI-
DARNU I NEOGRANIČENU ODGOVORNOST ZA
OBAVEZE USTANOVE, POSTOJI NJEGOVA PASIVNA
LEGITIMACIJA ZA NOVČANE OBAVEZE PREMA ZA-
POSLENICIMA IZ RADNOG ODNOSA.
Iz obrazloženja:
Prvostepenom presudom Općinskog suda ... je
odlučeno: „ Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici na
ime neisplaćenih plaća, za period ... sa zakonskim
zateznim kamatama počevši od dospijeća svakog
mjesečnog iznosa naknade pa do isplate, i to kako
slijedi:...
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda
... žalba tuženog je odbijena i prvostepena presuda
je potvrđena (stav prvi izreke).
Blagovremeno podnesenom revizijom dru-
gostepenu presudu pobija tuženi zbog povrede
odredaba parničnog postupka i pogrešne primje-
ne materijalnog prava.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
Revizija nije osnovana.
Jedini revizijski prigovor se odnosi na prigovor
nedostatka pasivne legitimacije.
Naime, tuženi je još u odgovoru na tužbu i to-
kom postupka tvrdio da je Centar za vozila Š.B bio
poslodavac tužiteljici pa je u smislu odredbe čla-
na 77. Zakona o radu bio dužan isplatiti tužiteljici
potraživanja iz radnog odnosa, a da se solidarna i
neograničena obaveza, preuzeta pravnim aktima
o osnivanju ove stručne organizacije, odnosi samo
na „obaveza prema trećim osobama, a ne zaposle-
nicima“.
Prigovor nedostatka pasivne legitimacije je od
strane nižestepenih sudova pravilno razriješen, pa
ne stoji osnovanim revizijski razlog iz člana 240. st.
1., tč. 2. ZPP
S tim u vezi, ovaj sud ostaje kod pravnog shva-
tanja izraženog u svojoj presudi 64 0 Rs 036513
18 Rev od 28. 1. 2020. godine, kojim je utvrđena
pasivna legitimacija tuženog odnosno njegova od-
govornost za isplatu potraživanja tužiteljice iz rad-
nog odnosa. Naime, Vlada tuženog je dana 10. 9.
2001. godine donijela Uredbu o utemeljenju struč-
ne organizacije Centar za vozila u Š. B i prilikom do-
nošenja navedene Uredbe se pozvala na odredbe
člana 12. stav 2. Zakona o ustanovama, kojima je
određeno da Kanton osniva ustanovu zakonom ili
uredbom Vlade, što znači da ova organizacija ima
pravni status i položaj ustanove, te da se na njegov
status i na sva druga pitanja koja se pojave u po-
slovanju primjenjuju relevantne odredbe Zakona
o ustanovama.
Odredbama člana 54. stav 2. Zakona o usta-
novama ŽZH izričito je određeno da osnivač usta-
nove solidarno i neograničeno odgovora za oba-
veze ustanove, pa je prihvatljiv stav nižestepenih
sudova da solidarno i neograničeno odgovora i za
obaveze koje je imao prema svojim zaposlenicima
(isplata potraživanja iz radnog odnosa). Navedena
odredba ima ograničenje, ali tek od stupanja na
snagu izmjena iz 2021. godine, što se ne može pri-
mjeniti u konkretnom slučaju. Prednje su pravilno
zaključili i nižestepeni sudovi, pa kako odluke niže-
stepenih sudova nisu dovedene u sumnju revizij-
skim prigovorom tuženog, to je materijalno pravo
u nižestepenim presudama pravilno primjenjeno.
Revident je izjavio reviziju i iz razloga povrede
odredaba parničnog postupka, ali u reviziji ne na-
vodi određeno niti jedan konkretan prigovor pro-
cesn opravne prirode, niti bi se iz sadržaja revizije,
93
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
makar i posredno, moglo zaključiti koju odredbu
procesnog zakona drugostepeni sud nije primijenio
ili ju je nepravilno primijenio, a da je to bilo od uti-
caja na donošenje zakonite i pravilne presude (član
240. stav 1. tačka 1. u vezi sa članom 209. ZPP).
Stoga, nije ostvaren ni revizijski razlog povrede
odredaba parničnog postupka.
Kako nisu osnovani revizijski razlozi, a ne posto-
je ni razlog na koje u postupku po reviziji sud pazi
po službenoj dužnosti, to je primjenom odredbe
člana 248. Zakona o parničnom postupku reviziju
valjalo odbiti.
Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troš-
kova sastava odgovora na reviziju, jer se ti troškovi
u konkretnom postupku ne smatraju potrebnim
(član 397. stav 1. ZPP) zbog čega je odlučeno kao u
stavu drugom izreke ove presude.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i
Hercegovine, broj: 64 0 Rs 039745 21 Rev
od 24. 5. 2021. godine)
Otpremnina kod sporazuma
o prestanku ugovora o radu
Član 95. Zakona o radu
ZAPOSLENIK NEMA PRAVO NA OTPREMNINU U
SLUČAJU SPORAZUMA O PRESTANKU UGOVORA
O RADU. OVO PRAVO IMA JEDINO KADA JE ONO
UGOVORENO U SPORAZUMU O PRESTANKU UGO-
VORA O RADU, ODNOSNO MORA BITI UGOVORE-
NO U PISANOJ FORMI.
Iz obrazloženja:
Odredbom člana 94. tačka b. Zakona o radu je
propisano da ugovor o radu prestaje sporazumom
poslodavca i radnika, a članom 95. istog zakona
propisano je da sporazum o prestanku ugovora o
radu mora biti u pismenoj formi i da se sporazu-
mom utvrđuju rok u kojem radni odnos prestaje,
te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz
prekida radnog odnosa proizlaze. Kako je tužitelji-
ca pismenim zahtjevom kojeg je tuženom predala
dana 14. 10. 2015. godine tražila sporazumni pre-
stanak radnog odnosa sa danom 30. 10. 2015. go-
dine, radi preuzimanja porodične penzije, te kako
su parnične stranke, kao poslodavac i zaposlenik,
zaključile sporazum o prestanku ugovora o radu sa
danom 30. 10. 2015. godine, to je pravilan zaklju-
čak suda da je u konkretnom slučaju do prestan-
94
ka radnog odnosa došlo u skladu sa članom 94.
tačka b. Zakona o radu. Tužiteljica nije osporavala
zaključeni sporazum o prestanku radnog odnosa,
niti je dokazala da je radni odnos tužiteljici prestao
otkazom ugovora o radu od strane tuženog kao
poslodavca, na čemu neosnovano istrajava u žalbi,
zbog čega je u konkretnom slučaju irelevantno ko
je pripremio zahtjev za sporazumni raskid ugovo-
ra o radu, kada je isti tužiteljica potpisala i predala
tuženom, kao svom poslodavcu, čime je iskazala
svoju volju za prestanak radnog odnosa, zbog sti-
canja prava na porodičnu penziju, kojem zahtjevu
je tuženi, kao poslodavac udovoljio.
U ovakvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, i po
mišljenju ovog suda, tužiteljici ne pripada pravo
na traženu otpremninu, u smislu člana 21. tada va-
žećeg Općeg kolektivnog ugovora („Službene no-
vine FBIH“, broj 54/05 i 62/08), jer joj radni odnos
kod tuženog nije prestao zbog odlaska u penziju,
niti u smislu člana 111. stav 1. Zakona o radu, jer
joj radni odnos nije prestao ni otkazom ugovora o
radu, kako to pravilno zaključuje prvostepeni sud,
niti je u sporazumu o prestanku ugovora o radu
ugovorena obaveza tuženog da tužiteljici isplati
otpremninu. Na drugačiju odluku nisu od uticaja
žalbeni navodi koji se svode na tvrdnje tužiteljice
da joj je tuženi obećao isplatiti otpremninu, jer da
u suprotnom ne bi potpisala sporazum o raskidu
ugovora o radu, iz razloga što je obaveza isplate
otpremnine morala biti ugovorena u sporazumu o
prestanku ugovora o radu, dakle u pisanoj formi,
u smislu odredbe člana 95. Zakona o radu, a što u
konkretnom nije slučaj.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0
Rs 278223 17 Rsž od 18. 1. 2021. godine)
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Pravo na starosnu penziju
po novom Zakonu o PIO
Član 40. novog Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju (“Službene novine
Federacije BiH”, br. 13/18 i 93/19 - Ustavni sud
Federacije Bosne i Hercegovine)
PREMA NOVOM ZAKONU O PENZIJSKOM I INVALID-
SKOM OSIGURANJU PRAVO NA REDOVNU STARO-
SNU PENZIJU IMA OSIGURANIK KOJI ISPUNI USLOVE
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
IZ BILO KOJE OD TRI ALTERNATIVNE SITUACIJE:
1. AKO NAVRŠI 65 GODINA ŽIVOTA I NAJMANJE
15 GODINA STAŽA OSIGURANJA,
2. AKO NAVRŠI 65 GODINA ŽIVOTA I NAJMANJE
20 GODINA PENZIJSKOG STAŽA,
3. AKO NAVRŠI 40 GODINA STAŽA OSIGURANJA,
BEZ OBZIRA NA GODINE ŽIVOTA.
Iz obrazloženja:
Iz činjenica predmeta slijedi: da je tužilac, dana
15. 11. 2018. godine, prvostepenom organu podnio
zahtjev za priznavanje prava na starosnu penziju; da
je u postupku po tom zahtjevu nesporno utvrđeno:
da je tužilac na dan podnošenja zahtjeva imao na-
vršenih 54 godine, 02 mjeseca i 15 dana života; da je
na isti dan imao navršenog staža osiguranja u uku-
pnom trajanju od 35 godina, 00 mjeseca i 10 dana;
da je u ukupan penzijski staž tužiocu priznato i vrije-
me u trajanju od dvije godine, tri mjeseca i 26 dana,
za vremenski period od 28. 6. 2016. do 24. 10. 2018.
godine (za koje vrijeme je, prema stanju u upravnim
spisima, JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kan-
tona za tužioca vršila uplatu doprinosa za penzijsko
i invalidsko osiguranje po propisima koji se odnose
na prava nezaposlenih lica - člana 31. stav 2. Zakona
o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurno-
sti nezaposlenih osoba - “Službene novine Federa-
cije BiH”, br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08); da je u uku-
pan penzijski staž tužiocu priznat i poseban staž, u
dvostrukom trajanju, povodom učešća u Oružanim
snagama RBiH, u ukupnom trajanju od 04 godine,
11 mjeseci i 20 dana (kao poseban staž propisan
odredbama člana 36. sadašnjeg Zakona o penzij-
skom i invalidskom osiguranju - “Službene novine
Federacije BiH”, br. 13/18 i 93/19 - Ustavni sud Fe-
deracije Bosne i Hercegovine); da tužiočev penzijski
staž, koji čine i staž osiguranja i poseban staž, iznosi
ukupno 40 godina, 00 mjeseci i 00 dana.
Na osnovu ovako utvrđenog činjeničnog stanja
prvostepeni organ je odlučio kao u izreci prvoste-
penog rješenja, pozivajući se na odredbe člana 40.
142. i 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osigu-
ranju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 13/18),
koji je stupio na snagu dana 1. 3. 2018. godine.
Protiv prvostepenog akta tužilac je, iz razloga
koje ponavlja i u predmetnoj tužbi, izjavio žalbu
tuženom, koji je osporenim aktom istu odbio kao
neosnovanu, nalazeći da je prvostepeno rješenje u
svemu pravilno i zakonito.
Imajući u vidu izloženo, sud je ocijenio da je
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
procesno i materijalno pravo u ovoj upravnoj stvari
pravilno primjenjeno, te da je, s tim u vezi, i činje-
nično stanje u prvostepenom postupku potpuno i
pravilno utvrđeno u pogledu činjenica odlučnih za
zakonito i pravilno rješavanje ove upravne stvari.
Naime, odredbama člana 40. sadašnjeg Zakona
o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je:
Član 40.
(Uslovi za starosnu penziju)
Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada
navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža
osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog
staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez
obzira na godine života.
Iz citiranih odredaba člana 40. Zakona o penzij-
skom i invalidskom osiguranju vidljivo je da pravo
na starosnu penziju po tim odredbama ima osigura-
nik koji ispuni uslove iz bilo koje od tri alternativne
situacije:
1. ako navrši 65 godina života i najmanje 15 go-
dina staža osiguranja,
2. ako navrši 65 godina života i najmanje 20 go-
dina penzijskog staža,
3. ako navrši 40 godina staža osiguranja, bez ob-
zira na godine života.
U konkretnom slučaju iz nesumnjivo utvrđenih
činjenica predmeta proizilazi da je tužilac na dan
podnošenja zahtjeva imao navršenih 52 godina živo-
ta, te staža osiguranja u ukupnom trajanju od navr-
šenih 35 godina, iz čega je očigledno da ne ispunjava
nijedan od alternativno postavljenih uslova iz člana
40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju,
jer na taj dan nije bio navršio ni 65 godina života, ni
40 godina staža osiguranja, nego samo 40 godina
penzijskog staža, zbog čega očigledno ne ispunjava
propisane zakonske uslove za ostvarivanje prava na
starosnu penziju po tim zakonskim odredbama.”
(Iz presude Kantonalnog suda u Tuzli,
broj: 03 0 U 020787 20 U od 4. 6. 2021. godine)
Razlika između penzijskog
staža i staža osiguranja
Član 22., 23., 36. i 37. novog Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 13/18 i 93/19 - Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine)
STAŽ OSIGURANJA PREDSTAVLJA STAŽ KOJI JE, PO
ODREDBAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALID-
95
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
SKOM OSIGURANJU ILI NEKOG POSEBNOG MATE-
RIJALNOG ZAKONA, PROVEDEN U TAKOZVANOM
OBAVEZNOM OSIGURANJU (VRIJEME PROVEDENO
U RADNOM ODNOSU I DRUGO VRIJEME U KOJEM
JE OSIGURANIK BIO U OBAVEZNOM OSIGURANJU
I ZA KOJE JE POSTOJALA OBAVEZA PLAĆANJA DO-
PRINOSA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURA-
NJE), DOK POSEBAN STAŽ PREDSTAVLJA STAŽ KOJI
SE, KAO TAKAV, PRIZNAJE TIM ILI DRUGIM POSEB-
NIM ZAKONOM.
POSEBAN STAŽ NE ULAZI U STAŽ OSIGURANJA.
Iz obrazloženja:
S tim u vezi sud ističe da Zakon o penzijskom i
invalidskom osiguranju (“Službene novine Federa-
cije BiH”, br. 13/18 i 93/19 - Ustavni sud Federacije
Bosne i Hercegovine), pravi jasnu razliku između
penzijskog staža i staža osiguranja, što je definisa-
no odredbama člana 22. i 23. tog Zakona, kojima
je propisano:
Član 22.
(Penzijski staž)
Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju pra-
va iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata
staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se
računa u penzijski staž po propisima koji su važili do
stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom
nije drugačije određeno.
Član 23.
(Staž osiguranja)
Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž
osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja
sa uvećanim trajanjem.
Prema tim odredbama staž osiguranja pred-
stavlja staž koji je, po odredbama tog ili nekog
posebnog materijalnog zakona, proveden u tako-
zvanom obaveznom osiguranju (vrijeme provede-
no u radnom odnosu i drugo vrijeme u kojem je
osiguranik bio u obaveznom osiguranju i za koje je
postojala obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko
i invalidsko osiguranje), dok poseban staž pred-
stavlja staž koji se kao takav priznaje tim ili drugim
posebnim zakonom.
Vezano za poseban staž, sud napominje da je
odredbama člana 36. i 37. istog Zakona propisano:
Član 36.
(Poseban staž)
96
(1) Licima koja su uzela učešće u pripremama za
odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbra-
ni BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno
Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslo-
va, saglasno propisima koji su se na njih odnosili pri-
je stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž,
kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se
vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu
odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra
1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu
sa propisima o kriterijima, načinu i postupku prizna-
vanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo
vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž.
(2) U budžetu Federacije osiguravaju se sredstva
za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog
staža iz stava (1) ovog člana i to za penzije ostvarene
po zakonu.
Član 37.
(Odnos posebnog staža i staža osiguranja)
Poseban staž iz člana 36. ovog zakona, ne čini
staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u ma-
tičnu evidenciju nosioca osiguranja.
Iz sadržaja 37. istog Zakona vidljivo je da po-
seban staž iz člana 36. ovog zakona, ne čini staž
osiguranja, i to bez obzira na to da li je unesen u
matičnu evidenciju nosioca osiguranja, zbog čega
se taj poseban staž ne može priznati kao staž osi-
guranja.
Iz tih razloga sud je neosnovanima i neargu-
mentovanima ocijenio navode tužbe da je u po-
stupku propušteno da se tužiocu u penzijski staž
prizna, kao poseban staž, vrijeme koje je proveo
kao aktivni pripadnik Armije RBiH, kao i da je pro-
pušteno da mu se u penzijski staž prizna vrijeme
za koje je JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog
kantona izvršila uplatu doprinosa za penzijsko i
invalidsko osiguranje, budući da iz sadržaja pr-
vostepenog i osporenog rješenja jasno proizilazi
da su tužiocu prvostepenim rješenjem u penzijski
staž priznata oba ta vremenska perioda, s tim da
mu je vrijeme za koje je JU Služba za zapošljavanje
Tuzlanskog kantona izvršila uplatu doprinosa za
penzijsko i invalidsko osiguranje, priznato kao staž
osiguranja, jer je u tom vremenskom periodu bio
u osiguranju.”
(Iz presude Kantonalnog suda u Tuzli, broj:
03 0 U 020787 20 U od 4. 6. 2021. godine)
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
NEZAPOSLENE OSOBE
Pravo na uplatu doprinosa za
penzijsko i invalidsko
osiguranje nezaposlenoj osobi
kojoj nedostaju do tri godine
penzijskog staža do sticanja
uslova za starosnu penziju u
slučaju promjene uslova za
sticanje prava na penziju
Član 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljava-
nju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Služ-
bene novine Federacije BiH”, br. 55/00, 41/01, 22/05 i
9/08)
PRAVO NA UPLATU DOPRINOSA ZA PENZIJSKO I
INVALIDSKO OSIGURANJE NEZAPOSLENOJ OSOBI
KOJOJ NEDOSTAJU TRI GODINE PENZIJSKOG STA-
ŽA DO STICANJA USLOVA ZA STAROSNU PENZIJU
CIJENI SE PREMA ZAKONU O PENZIJSKOM I INVA-
LIDSKOM OSIGURANJU KOJI JE NA SNAZI U VRI-
JEME PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE
TOG PRAVA.
UKOLIKO NAKON POČETKA UPLATE DOPRINOSA
DOĐE DO PROMJENE USLOVA ZA STICANJE USLO-
VA ZA STAROSNU PENZIJU, ZBOG KOJE NEZAPO-
SLENOJ OSOBI NEDOSTAJE VIŠE OD TRI GODINE
DO STICANJA TIH USLOVA, NADLEŽNA SLUŽBA
ZA ZAPOŠLJAVANJE TREBA PREKINUTI ZAPOČETU
UPLATU DOPRINOSA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO
OSIGURANJE, I, PO ZAHTJEVU STRANKE, UPLATU
DOPRINOSA NASTAVITI NAKON ŠTO NEZAPOSLE-
NOJ OSOBI PONOVO OSTANE MANJE OD TRI GODI-
NE DO STICANJA USLOVA ZA STAROSNU PENZIJU
PO BILO KOM OSNOVU.
Iz obrazloženja:
Sud posebno napominje da je u vrijeme kada se
tužilac prijavio na Biro za nezaposlene na snazi bio
raniji Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
- “Službene novine Federacije BiH”, br. 29/98, 49/00,
32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12 (koji je prestao da
se primjenjuje dana 1. 3. 2018. godine, kada je na
snagu stupio sadašnji Zakon o penzijskom i inva-
lidskom osiguranju - “Službene novine Federacije
BiH”, br. 13/18 i 93/19 - Ustavni sud Federacije Bo-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
sne i Hercegovine), kojim je, u članu 30., bilo propi-
sano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju
kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina
penzijskog staža, ili kada navrši 40 godina penzij-
skog staža, bez obzira na godine života.
Po tom ranijem Zakonu tužiocu je u vrijeme
prijavljivanja na Biro do ostvarivanja prava na sta-
rosnu penziju bilo ostalo tri godine, zbog čega je
JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, u
skladu sa odredbama člana 31. stav 2. Zakona o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurno-
sti nezaposlenih osoba - “Službene novine Federa-
cije BiH”, br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08), vršila upla-
te doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Međutim, nakon što je na snagu stupio sadaš-
nji Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 13/18 i 93/19
- Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine), tu-
žilac više nije ispunjavao uslove iz člana 31. stav 2.
Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj
sigurnosti nezaposlenih osoba - “Službene novine
Federacije BiH”, br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08), jer
mu je u momentu stupanja na snagu tog Zakona
bilo ostalo više od tri godine do sticanja prava na
penziju, zbog čega je ta Javna ustanova bila dužna
prekinuti započetu isplatu doprinosa za penzijsko
i invalidsko osiguranje sve do dana kada bi tužiocu
do 40 godina staža osiguranja ponovo ostalo ma-
nje od tri godine do ispunjenja uslova za ostvariva-
nje prava na starosnu penziju po bilo kom osnovu
(u kom slučaju bi, na zahtjev tužioca, i dalje bila
dužna to učiniti, ukoliko tužilac, u međuvremenu,
nije ispunio uslove za ostvarivanje prava na staro-
snu penziju po bilo kom osnovu).
(Iz presude Kantonalnog suda u Tuzli,
broj: 03 0 U 020787 20 U, od 4. 6. 2021. godine)
POREZI
Utvrđivanje kapitalne dobiti
Član 32 u vezi člana 33 stav 1 i člana 34 stav 1 Za-
kona o porezu na dohodak i Pravilnik o amortizaciji
stalnih sredstava u poreske svrhe
KAPITALNI DOBITAK PREDSTAVLJA POZITIVNU RA-
ZLIKU IZMEĐU PRODAJNE CIJENE PRAVA I IMOVI-
97
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
NE I NJEGOVE NABAVNE VRIJEDNOSTI, KOJE OB-
VEZNIK OSTVARI PRODAJOM, ODNOSNO DRUGIM
PRENOSOM UZ NAKNADU, A KAPITALNI GUBITAK
PREDSTAVLJA NEGATIVNU RAZLIKU PRODAJNE
CIJENE PRAVA I IMOVINE I NJEGOVE NABAVNE VRI-
JEDNOSTI, PA SE PRILIKOM PROCJENE CIJENE IMO-
VINE MORAJU UZETI U OBZIR PARAMETRI: KOJI SE
ODNOSE NA STAROST OBJEKTA, STOPU AMORTI-
ZACIJE, GODINE OPTIMALNOG TRAJANJA OBJEK-
TA, KOEFICIJENT OCJENE ODRŽIVOSTI STANA, LO-
KACIJA I POVRŠINA.
Iz obrazloženja:
Pobijanom presudom odbijena je tužba tužioca
M.M. protiv rješenja tuženog Ministarstva finansija
Republike Srpske kojim je odbijena žalba tužioca
izjavljena protiv rješenja Poreske uprave, Područni
centar T., Područna jedinica T. broj ………….od 29.
1. 2014. godine. Tim prvostepenim rješenjem tuži-
ocu, kao poreskom obvezniku, utvrđen je porez na
prihod od kapitalne dobiti u iznosu od 714,00 KM
te naloženo da isti plati u određenom roku i na od-
govarajući račun javnih prihoda.
Odbijanje tužbe obrazloženo je razlozima da
nije sporno da je tužilac predmetnu nepokretnost
stekao po cijeni od 30.000,00 KM na koju osnovicu
je plaćen porez na promet, a da je tržišna vrijed-
nost od 37.139,88 KM utvrđena na osnovu prosječ-
ne cijene kvadratnog metra stambenog prostora
na području Grada T. na dan 31. 12. 2010. godine
i da iznosi 1.376,80 KM, a organ ako posumnja
da je ugovorena cijena niža od tržišne ima pravo
da utvrdi tržišnu cijenu iz poreskog računa koja
u ovom slučaju iznosi 37.139,88 KM pa navodima
tužbe nije dovedena u pitanje pravilnost i zakoni-
tost osporenog akta. Dalje nižestepeni sud odbija
prigovore tužioca u pogledu utvrđene vrijednosti
nepokretnosti i primjene Pravilnika o amortizaciji
navodeći „da su ti parametri očigledno korišćeni
prilikom obračuna tržišne vrijednosti navedene
nepokretnosti“, tako da se ti navodi tužbe pokazu-
ju neosnovani.
Blagovremenim zahtjevom za vanredno pre-
ispitivanje pobijane presude, tužilac pobija njenu
zakonitost iz osnova sadržanog u odredbi člana
35. stav 2. Zakona o upravnim sporovima („Sl. gla-
snik RS“ broj 109/05 i 63/11, u daljem tekstu: ZUS),
kako to proizlazi iz sadržaja zahtjeva. Ističe da je
98
pogrešno utvrđena nabavna cijena predmetne ne-
pokretnosti jer je tužilac sa M.A. dana 31. 10. 2006.
godine zaključio predugovor o kupovini stana po
cijeni od 30.000,00 KM s tim da je tužilac podigao
stambeni kredit za kupovinu prve nepokretnosti u
iznosu od 30.000,00 KM plus kamata i troškovi u
iznosu od 6.794,88 KM pa da nabavna cijena sta-
na iznosi 36.794,88 KM koji iznos se umanjuje za
kamate na stambeni kredit u iznosu od 425,55 KM
pa nabavna cijena stana iznosi 36.369,33 KM, za
koju je platio i porez na nepokretnosti 30. 11. 2006.
godine u iznosu od 900,00 KM što znači da kapital-
ni gubitak iznosi 7.947,88 KM. Dalje navodi da je
tuženi proizvoljno odredio tržišnu vrijednost stana
od 37.139,88 KM koristeći prosječnu vrijednost sta-
na na dan 31. 12. 2010. godine na području Grada
T., a ne na osnovu cijene definisane u zoni 3 kojoj
pripada nepokretnost usklađena amortizacijom
prema Pravilniku o amortizaciji stalnih sredstava u
poreske svrhe („Sl. glasnik RS“, broj 47/16 i 96/17, u
daljem tekstu: Pravilnik) kojim je u članu 4 alineja
1) propisano da se amortizacija stalnih sredstava
utvrđuje primjenom proporcionalne metode na
nabavnu vrijednost pojedinačnog sredstva pri
čemu nije utvrđena fizička zastarjelost, funkcio-
nalna zastarjelost i eksterna zastarjelost, a to bi po-
kazalo da je prodajna cijena u poreske svrhe bila
dosta niža od cijene iz ugovora. Utvrđena cijena
nije adekvatna jer nisu korišćeni parametri broja
godina starosti, broja godina optimalnog trajanja
objekta, koeficijent održivosti, lokacija i površina
stana pa prilikom donošenja rješenja nije poštova-
na fer cijena koja se u međunarodnim standardima
finansijskog izvještavanja 13 definiše kao cijena
koja bi bila dobijena za prodaju imovine ili plaćena
za prenos obaveze u redovnoj transakciji između
učesnika na tržištu na datum procjenjivanja. Me-
đunarodnim standardima su definisane i tehnike
procjene kao i značaj amortizacije u poreske svr-
he. Napominje da je tuženi pokrenuo postupak
prinudne naplate po rješenju od 9. 3. 2018. godine
protiv kojeg je tužilac izjavio žalbu, a o kojoj tuženi
još nije odlučio.
Vrhovni sud je zahtjev tužioca uvažio, presudu
nižestepenog suda preinačio na način da je tužbu
uvažio i osporeni akt poništio iz sljedećih razloga:
Iz podataka spisa proizlazi da je prvostepenim
rješenjem tuženog od 29. 1. 2014. godine tužilac
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
obavezan na plaćanje poreza na prihod od kapital-
nog dobitka u iznosu od 714,00 KM te kamata do
29. 1. 2014. godine u iznosu od 45,80 KM ili ukupno
759,80 KM a prema obrazloženju tog rješenja pro-
izlazi da je Područnoj jedinici T. prijavljen ugovor
o kupoprodaji nepokretnosti broj OPU-907/13 od
14. 6. 2013. godine između tužioca kao prodavca i
D. R. kao kupca, a predmet kupoprodaje je garso-
njera upisana u Knjigu uloženih ugovora broj 2544
k.o. P., a da je cijena navedena u ugovoru 30.000,00
KM pri čemu je organ imao u vidu činjenicu da je
tužilac navedenu nekretninu kupio od M. A. po ci-
jeni od 30.000,00 KM koja cijena je prihvaćena kao
poreska osnovica za porez na promet nepokretno-
sti, a u tom periodu prosječna cijena gradnje na
području Grada T. iznosila je 964,50 KM po m2, a da
je tržišna vrijednost nepokretnosti utvrđena prili-
kom obračuna poreza na nepokretnosti za 2012. i
2013. godinu i ista iznosi 37.139,88 KM pa tuženi
nije mogao prihvatiti prodajnu cijenu iz ugovora
od 14. 6. 2013. godine u iznosu od 30.000,00 KM
jer je ista manja od tržišne vrijednosti.
U konkretnom slučaju relevantne su odred-
be Zakona o porezu na dohodak („Sl. glasnik RS“,
broj 91/06, 128/06, 120/08, 71/10, 1/11 i 107/13,
u daljem tekstu: Zakon), te odredbe Pravilnika o
primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. gl.“ RS
127/08, 5/10 i 104/10, u daljem tekstu: Pravilnik)
kao i Međunarodni računovodstveni standardi koji
su na osnovu člana 2 Zakona o računovodstvu i re-
viziji Republike Srpske („Sl. glasnik RS“, broj 36/09 i
52/11) sastavni dio zakonodavnih akata iz oblasti
računovodstva i finansija kao i Pravilnika o amor-
tizaciji stalnih sredstava u poreske svrhe. Prema
odredbi člana 32. stav 1. Zakona, kapitalni dobitak
predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cije-
ne prava i imovine i njegove nabavne vrijednosti,
koje obveznik ostvari prodajom odnosno drugim
prenosom uz naknadu, a stavom 2. ovog člana de-
finisano je da kapitalni gubitak predstavlja nega-
tivnu razliku iz stava 1. ovog člana.
Na osnovu odredbe člana 33. stav 1. ovog za-
kona, u svrhu određivanja kapitalnog dobitka i
kapitalnog gubitka u smislu ovog zakona prodaj-
nom cijenom se smatra ugovorena cijena odnosno
tržišna cijena koju utvrđuje nadležni poreski organ
ako ocijeni da je ugovorena cijena niža od tržišne.
Shodno odredbi člana 34. stav 1. Zakona, u
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog
gubitka u smislu ovog zakona, nabavnom cijenom
se smatra cijena po kojoj je obveznik stekao pravo
imovine iz člana 32. ovog zakona, odnosno cijena
koju je utvrdio nadležni poreski organ u skladu sa
ovim zakonom.
Tužilac ističe da je predmetni stan kupio 2006.
godine po cijeni od 30.000,00 KM, a po osnovu
kredita podignutog kod Raiffeisen banke na koji
je iznos uračunata kamata i troškovi u iznosu od
6.794,88 KM pa nabavna cijena stana prema odred-
bi člana 34 stav 1 Zakona iznosi 36.794,88 KM pa
kada se od tog iznosa odbije iznos kamate po
osnovu stambenog kredita u iznosu od 425,50 KM
onda se dobije nabavna cijena stana od 36.369,33
KM.
Tuženi je utvrdio da je prodajna cijena stana
37.139,88 KM i na taj iznos primijenio stopu od
10% za obračun poreza na prihod od kapitalne do-
biti u iznosu od 714,00 KM u skladu sa članom 4
Zakona.
Tužilac je u žalbi, zatim u tužbi, a sada i u zahtje-
vu prigovorio načinu obračuna tržišne cijene pred-
metnog stana navodeći da je nabavna cijena pred-
metnog stana 36.794,88 KM, a prodajna 30.000,00
KM što se vidi iz kupoprodajnog ugovora pa da
je on prodajom ovog stana ostvario kapitalni gu-
bitak od 6.794,88 KM, a ne kapitalni dobitak kako
to nalazi tuženi. U žalbi je ukazao na MRS 23 koji
propisuje način utvrđivanja nabavne cijene nabav-
ljene imovine ističući da prilikom procjene cijene
imovine nisu korišćeni parametri koji se odnose
na starost objekta (izgrađen 2004. godine), stopu
amortizacije koja iznosi 1,5%, godine optimalnog
trajanja objekta, koeficijent ocjene održivosti sta-
na, lokacija i površina, već je cijena stana uzeta iz
poreskog računa prema prosječnoj cijeni novoiz-
građenog stana za 2010. godinu na tržištu zaključ-
no sa 31. 12. 2010. godine.
Na ove žalbene navode tužioca nije se izjasnio
tuženi pa je donošenjem osporenog akta počinje-
na povreda odredbe člana 230. stav 2. Zakon o
opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“ broj
13/02, 87/07, 50/10 i 66/18, u daljem tekstu: ZOUP)
po kojoj drugostepeni organ treba da se izjasni na
navode žalbe.
Ni nižestepeni sud ne daje odgovre na ove pri-
govore tužioca, već iznosi pretpostavku da su ovi
99
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
parametri „očigledno“ korišćeni prilikom procjene
vrijednosti nepokretnosti iako za to ne daje nije-
dan argument iz kojih dokaza i činjenica izvodi ta-
kav zaključak.
Tuženi ne obrazlaže zašto ne prihvata cijenu
iz kupoprodajnog ugovora osim što uopšteno u
osporenom aktu navodi „prvostepeni organ je
uvidom u navedenu poresku prijavu utvrdio da
podaci o prodajnoj cijeni imovine i nabavnoj ci-
jeni imovine ne odgovaraju stvarnom stanju. Ovo
iz razloga što je kao nabavna cijena nepokretnosti
uzeta cijena koja je prema ugovoru o kupoprodaji
stana zaključenim između A. M. kao prodavca i M.
M. kao kupca, a koja iznosi 30.000,00 KM. Prema
podacima Poreske uprave o procijenjenoj tržišnoj
vrijednosti predmetne nepokretnosti iz fiskalnog
registra nepokretnosti kao zvanične evidencije
Poreske uprave utvrđeno je da prodajna-tržišna
cijena predmetne nepokretnosti iznosi 37.139,88
KM, a ne ugovorena cijena od 30.000,00 KM koju
je obveznik iskazao u poreskoj prijavi, a koja cijena
je niža od tržišne cijene nepokretnosti iz fiskalnog
registra nepokretnosti. Iz navedenog proizlazi da
je poreski obveznik prometovanjem nepokretno-
sti ostvario kapitalni dobitak u iznosu od 7.139,88
KM, a ne kapitalni gubitak kako je to navedeno u
poreskoj prijavi“.
Proizlazi da tuženi u obrazloženju osporenog
akta nije iznio argumentovane i uvjerljive razloge
zbog čega nije prihvatio cijenu predmetne nepo-
kretnosti iz kupoprodajnog ugovora već to obra-
zlaže matematičkom formulom dobijajući vrijed-
nost predmetne nepokretnosti množenjem cijene
novoizgrađenog stana po 1m2 u 2010. godini sa
površinom stana ne primjenjujući parametre
amortizacije kako to pravilno ističe tužilac, s obzi-
rom da je stan izgrađen 2004. godine. No, kako se o
ovim prigovorima nije izjašnjavao ni tuženi u ospo-
renom aktu, to ovaj sud nalazi da su donošenjem
osporenog akta počinjene povrede postupka iz
odredbe člana 230. stav 2. ZOUP iz kojih razloga je
tužbu valjalo uvažiti i osporeni akt poništiti.
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj:
15 0 U 003751 18 Uvp od 19. 1. 2021. godine)
100
UPRAVNI POSTUPAK
Povreda pravila postupka -
razriješenje dužnosti
izabranog ili imenovanog lica
Član 197. stav 2. Zakona o opštem upravnom po-
stupku
DA BI SE IZABRANO ILI IMENOVANO LICE RAZRIJE-
ŠILO DUŽNOSTI PRE ISTEKA MANDATA OD 4 GO-
DINE NA KOJI MANDATNI PERIOD JE IMENOVANO,
ODNOSNO IZABRANO PORED ISPUNJENOSTI FOR-
MALNIH USLOVA MORAJU BITI ISPUNJENI I MATE-
RIJALNI USLOVI, A POD ISPUNJENJEM MATERIJAL-
NIH USLOVA PODRAZUMIJEVA SE UTVRĐIVANJE
ČINJENICA DA JE IZABRANO, ODNOSNO IMENO-
VANO LICE POSTUPALO SUPROTNO ODREDBAMA
ZAKONA I AKTIMA OPŠTINE, KOJE ČINJENICE MO-
RAJU BITI POTKREPLJENE PRAVNO RELEVANTNIM
DOKAZIMA KOJI OPRAVDAVAJU TAKVO POSTUPA-
NJE TUŽENE.
Iz obrazloženja:
Presudom nižestepenog suda uvažena je tuž-
ba tužiteljice D.B. i poništen akt tužene Skupštine
opštine R. kojim je tužiteljica razriješena dužnosti
direktora Javne ustanove Centar za socijalni rad R.
(Centar) sa danom 28. 4. 2017. godine.
Uvaženje tužbe je obrazloženo razlozima da
je sud presudom broj 14 0 U 003460 17 U od 19.
3. 2018. godine poništio raniji akt tužene, ali tom
presudom nije naložio donošenje novog akta, pa je
netačan navod tužene da se ona našla u situaciji da
izvršava navedenu presudu; da zaključenje ugovora
o radu između tužiteljice i Upravnog odbora Centra
ne može biti razlog njenog razrješenja pri čemu nije
objašnjeno na koji način radnjama koje je tužitelji-
ca preduzimala 2014. godine ovi povjereni poslovi
rukovođenja prevazilaze njene sposobnosti i da se
to nepovoljno odrazilo na vršenje poslovne funkcije
i obavljanje djelatnosti. Dalje, sud ističe da je tuži-
teljica navodima tužbe dovela u ozbiljnu sumnju
zaključak tužene da je odgovorna za nerealizaciju
projekta „Dječiji park“ za čiju realizaciju su odobre-
na sredstva u iznosu od 2.950,00 KM što je direk-
tno ugrozilo najugroženije kategorije stanovništva
opštine (korisnike novčane pomoći, jednokratne
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
novčane pomoći, nezaposlene, stare, bolesne i
iznemogle, kao i djecu i omladinu), jer ta sredstva
nikada nisu doznačena Centru, niti izvođaču radova
već su uplaćena na račun Opštine R., a posebno je
neosnovan navod da je to ugrozilo druge katego-
rije stanovništva. Osnovano se tužbom, zaključuje
sud, ukazuje da donošenje Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Centru
od 23. 8. 2016. godine, kojim su predviđena radna
mjesta za jednog diplomiranog pravnika i jednog
diplomiranog psihologa, ne može biti zakonit ra-
zlog za razrješenje tužiteljice dužnosti direktora jer
je na navedeni Pravilnik saglasnost dao načelnik
opštine, a budući da ova radna mjesta nisu ni popu-
njena, to se ova činjenica nije ni mogla odraziti na
poslovanje Centra, pa da je donošenjem osporenog
akta ostvaren razlog iz člana 10 Zakona o upravnim
sporovima („Sl. glasnik RS“ broj 109/05 i 63/11, u
daljem tekstu: ZUS) za njegovo poništenje jer isti
ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, niti dati
razlozi u obrazloženju rješenja opravdavaju odluku
sadržanu u dispozitivu, pa je zahvaćen povredom iz
odredbe člana 197 stav 2 Zakona o opštem uprav-
nom postupku („Sl. glasnik RS“ broj 13/02, 87/07 i
50/10, u daljem tekstu: ZOUP).
Blagovremenim zahtjevom za vanredno pre-
ispitivanje te presude, tužena osporava njenu za-
konitost zbog povrede pravila postupka i povrede
materijalnog zakona. Ističe da je nižestepeni sud
predmetnu stvar riješio u meritumu jer je poništio
pobijani akt, a nije naložio donošenje novog, a da
bi sud riješio upravnu stvar u meritumu, morao je
utvrditi činjenično stanje, a što nije učinio. Nagla-
šava da je sud dva puta poništavao akte tužene, a
da upravnu stvar nije riješio, a što je bio dužan na
osnovu člana 51 ZUS. Navodi da je sud povredio
član 142. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravni
(„Sl. glasnik RS“ broj 97/16) i član 3 stav 2 Poslovnika
o radu Skupštine Opštine R. („Sl. glasnik Opštine R.“
broj 5/17) kojim je propisano da skupština opštine
donosi odluke većinom članova od ukupnog broja
odbornika, te član 18. stav 2. Zakona o sistemu jav-
nih službi („Sl. glasnik RS“ broj 68/07) po kojem di-
rektora ustanove imenuje i razrješava osnivač, a di-
rektor je za svoj rad odgovoran Upravnom odboru,
SO i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Prema
članu 21. Statuta Centra, inicijativa za razrješenje di-
rektora se može pokrenuti i prije isteka vremena na
koje je imenovan na zahtjev Upravnog odbora ako
utvrdi da povjereni poslovi rukovođenja prevazila-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
ze njegove sposobnosti i da se to nepovoljno odra-
žava na vršenje poslovne funkcije i obavljanje dje-
latnosti, pa budući da je Opština R. osnivač Centra,
to je SO R. i razriješila tužiteljicu dužnosti direktora
Centra, a na inicijativu Upravnog odbora i na prijed-
log Komisije za izbor i imenovanje SO R., pa sud ne
može preuzeti ulogu osnivača, a ocjena suda da je
osporeni akt zahvaćen povredom člana 197. stav 2.
ZOUP je paušalna i bez osnova.
Tužiteljica u odgovoru na zahtjev ističe da ne
stoje navodi o povredi postupka jer navedeni ra-
zlozi nisu identični razlozima iz odredbe člana 35
stav 2 ZUS, a da su neosnovani navodi o povredi
materijalnog prava, jer nije sporno pravo osniva-
ča da razriješi dužnosti direktora ustanove čiji je
osnivač, ali zato mora postojati zakonski razlog i
moraju se dati razlozi za prijevremeno razrješenje
sa dužnosti direktora, a u ovom slučaju se radilo o
stranačkom razrješenju bez postojanja zakonskih
uslova, a što sud ne može tolerisati.
Vrhovni sud je zahtjev tužene odbio kao neo-
snovan iz sljedećih razloga:
Iz podataka spisa proizlazi da je tuženoj dostav-
ljen prijedlog Komisije za izbor i imenovanje od 11.
4. 2018. godine zajedno sa inicijativom Upravnog
odbora Centra od 4. 4. 2018. godine da se tužitelji-
ca razriješi dužnosti direktora navedene ustanove,
pa je tužena na sjednici održanoj 12. 4. 2018. godi-
ne razriješila tužiteljicu dužnosti Centra.
Pravilno nižestepeni sud ističe da je tužiteljica
navodima tužbe dovela u ozbiljnu sumnju zaklju-
čak tužene da je ona odgovorna što nije realizovan
projekat „Dječiji park“ kod tvrdnje tužiteljice da
sredstva namijenjena za izgradnju „Dječijeg parka“
nikada nisu doznačena Centru, niti izvođaču rado-
va, već su uplaćena na račun Opštine R. Pogotovo
je neprihvatljiv stav tužene da je time tužiteljica
ugrozila najugroženije kategorije stanovništva
(korisnike novčane pomoći, jednokratne novčane
pomoći, nezaposlene, stare, bolesne i iznemogle,
kao i djecu i omladinu) kada se te kategorije sta-
novništva finansiraju iz drugih izvora opštinskog
budžeta, a ne iz sredstava namijenjenih za određe-
ni projekat. Isto tako donošenje Pravilnika o unu-
trašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
ne može biti razlog za razrješenje tužiteljice kada
je na taj Pravilnik saglasnost dao Načelnik Opštine
R. u ime osnivača Centra.
Stoji činjenica da osnivač u skladu sa odred-
bom člana 18. stav 2. ZLS i člana 21. Statuta može
101
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
imenovano lice razriješiti dužnosti prije isteka
mandata, ali samo pod uslovom da su za to ispu-
njeni zakonski uslovi.
Prema odredbi člana 197. stav 2. ZOUP, obrazlo-
ženje rješenja mora sadržavati kratko izlaganje za-
htjeva, argumente predlagača i protivargumente
suprotne strane, pozivanje na propise kao i razlo-
ge koji opravdavaju donošenje odluke sadržane u
dispozitivu. Kako je tužiteljica razriješena dužnosti
direktora Centra prije isteka trajanja mandata, to
navedena odluka mora sadržavati razloge koji op-
ravdavaju njeno razrješenje prije isteka mandata
potkrepljene konkretnim dokazima, a ne uopštene
konstatacije da je tužiteljica odgovorna za nereali-
zaciju projekta „Dječiji park“ te da je time direktno
ugrozila najugroženije kategorije stanovništva op-
štine o čemu nisu priloženi nikakvi dokazi.
Pošto u osporenom aktu nisu dati obrazloženi ra-
zlozi koji bi opravdali odluku donesenu u dispozitivu
osporenog akta, onda i ovaj (Vrhovni) sud podržava
stav nižestepenog suda da je osporeni akt donesen
povredom odredbe člana 197. stav 2. ZOUP.
Odredbe na koje se poziva tužena u ospore-
nom aktu i zahtjevu ukazuju samo na činjenicu da
su bili ispunjeni formalno pravni uslovi da se po-
krene procedura razrješenja tužiteljice sa dužnosti
direktora Centra. Međutim, kako je tužiteljica iza-
brana na period od 4 godine, onda za razrješenje
tužiteljice sa dužnosti direktora Centra prije isteka
mandata, osim formalnih, moraju biti ispunjeni i
materijalni uslovi, a pod ispunjenjem materijalnih
uslova se podrazumijeva utvrđivanje činjenica da
je tužiteljica postupala suprotno odredbama za-
kona i aktima opštine, koje činjenice moraju biti
potkrepljene pravno relevantnim dokazima koji
opravdavaju takvo postupanje tužene.
(Iz presude Vrhovnog suda Republike Srpske,
broj: 14 0 U 003680 18 Uvp od 4. 2. 2021. godine)
PARNIČNI POSTUPAK
Pravna valjanost rješenja
o imenovanju privremenih
školskih odbora
Član 12. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku
O (NE)ZAKONITOSTI I (NE)PRAVILNOSTI RJEŠENJA
102
O IMENOVANJU PRIVREMENIH ŠKOLSKIH ODBO-
RA, NE MOŽE RASPRAVLJATI SUD U PARNIČNOM
POSTUPKU, NI KAO O PRETHODNOM PITANJU.
Iz obrazloženja:
Međutim, takvo postupanje suda je opravda-
no samo u situaciji, kada njegova odluka zavisi o
rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se od-
nosi na to da li postoji neko pravo ili pravni od-
nos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili
drugo nadležno tijelo (člana 12. stav 1. i 2. ZPP),
što u konkretnom nije slučaj, obzirom da je Vlada
TK donijela rješenje o imenovanju privremenih
školskih odbora, a o (ne)zakonitosti i (ne)pravil-
nosti iste, na kojima tužitelj suštinski zasniva svoj
tužbeni zahtjev, ne može raspravljati sud u par-
ničnom postupku, ni kao o prethodnom pitanju.
Ovo iz razloga, što je odredbom člana 3. i
odredbama članova od 8. do 13. Zakona o ime-
novanjima propisana procedura i način imeno-
vanja na pozicije u reguliranim organima (među
koje spadaju i organi upravljanja u javnim usta-
novama) na svim nivoima u Federaciji, dok je
odredbom člana 16. istog zakona propisano da
je „prigovor“ jedina zaštita u postupku imenova-
nja (i razrješenja) predsjednika i članova uprav-
nih i školskih prigovor i da isti može podnijeti
bilo koje zainteresovano lice (ili član javnosti)
odgovornom javnom službeniku, i ostavariti
postupak zaštite ljudskih prava pred Uredom
Ombudsmena. Kontrola zakonitosti se konačno
završava upućivanjem nalaza i preporuka Ureda
Ombudsmena Parlamentu FBiH, kao zakonodav-
nom tijelu.
Prema tome, nema osnova da se konačne
odluke o imenovanju privremenog školskog
odbora tužene, koje je donijela Vlada TK i koja je
objavljena u Službenim novinama TK, preispituje
u parničnom postupku, ni kao prethodno pita-
nje, pošto odredbama Zakona o imenovanju za
to preispitivanje nije propisana sudska zaštita, a
o čemu se izjasnio i Vrhovni sud F BiH u rješenju
broj: 65 0 P 235156 18 Rev od 20. 12. 2018. go-
dine.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0
Rs 276243 18 Rsž od 26. 1. 2021. godine)
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 NOVOSTI
AKTUELNAIZ PRAKSA SUDOVA PITANJA
BOSNA I HERCEGOVINA
„Sl. glasnik BiH“, broj 30,
od 21. 5. 2021. godine
VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE
- Pravilnik o postupku određivanja i načinu
rada konsultativnog tužioca za novoimeno-
vane i druge tužioce – stupa na snagu danom
donošenja
- Uputstvo za anonimizaciju sudskih odluka
- stupa na snagu danom donošenja
„Sl. glasnik BiH“, broj 31,
od 25. 5. 2021. godine
URED ZA VETERINARSTVO
- Uputstvo za provođenje Plana praćenja i
kontrole rezidua za 2021. godinu – stupa na
snagu danom donošenja
„Sl. glasnik BiH“, broj 33,
od 1. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO ODBRANE
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o pukovima
Oružanih snaga BiH
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o muzejima
pukova Oružanih snaga BiH
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o klubovi-
ma pukova Oružanih snaga BiH – svi pravil-
nici stupaju na snagu danom donošenja
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
- Korisničko uputstvo za elektronsko poslo-
vanje sa Upravom za indirektno oporeziva-
nje uz korištenje kvalifikovanog elektron-
skog potpisa – stupa na snagu narednog dana
od dana objave
DIREKCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO
- Uputstvo o stavljanju van snage Uputstva
za osmatranje i izvještavanje oblačnosti –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik BiH“, broj 34,
od 4. 6. 2021. godine
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
ZAKONODAVSTVA BOSNI II HERCEGOVINE
UBOSNE ODGOVORI
HERCEGOVINI
postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine
- stupa na snagu osmog dana od dana objave
- Zakon o privremenim mjerama u radu
pravosudnih i drugih organa Bosne i Herce-
govine za vrijeme stanja prirodne ili druge
nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine -
stupa na snagu narednog dana od dana objave
- Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o stran-
cima - stupa na snagu osmog dana od dana
objave
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
- Uputstvo o procesu upravljanja rizicima po-
štovanja propisa o indirektnom oporeziva-
nju - stupa na snagu osmog dana od dana objave
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
„Sl. novine FBiH“, broj 42,
od 28. 5. 2021. godine
MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o tehničkom pregledu građevine – stu-
pa na snagu narednog dana od dana objave
FINANSIJSKO INFORMATIČKA AGENCIJA
- Uputstvo o načinu i postupku dostavljanja
podataka i njihovog korištenja iz Jedinstve-
nog registra računa poslovnih subjekata –
stupa na snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 43,
od 2. 6. 2021. godine
VLADA
- Uredba o dopuni Uredbe o organizovanju
službi zaštite i spašavanja Federacije BiH -
stupa na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 45,
od 9. 6. 2021. godine
VLADA
- Uredba o izmjeni Uredbe o postupku ve-
rificiranja tražbina i gotovinskih isplata po
osnova računa stare devizne štednje u Fe-
deraciji BiH – stupa na snagu narednog dana
od dana objave
103
 PITANJA
AKTUELNA
NOVOSTI IZAKONODAVSTVA
ODGOVORI
IZPRAKSA SUDOVA U BOSNI
BOSNE II HERCEGOVINI
HERCEGOVINE
„Sl. novine FBiH“, broj 47,
od 16. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu
provođenja obavezne imunizacije, imuno-
profilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih
bolesti te o osobama koje se podvrgavaju
toj obavezi - stupa na snagu osmog dana od
dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 48,
od 18. 6. 2021. godine
PARLAMENT
- Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj
konsolidaciji privrednih društava u Feder-
aciji Bosne i Hercegovine – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
- Zakon o izmjenama Zakona o izvršavanju
Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za
2021. godinu – stupa na snagu narednog dana
od dana objave
- Zakon o izmjenama Zakona o visini stope
zatezne kamate na javne prihode – stupa na
snagu narednog dana od dana objave
MINISTARSTVO FINANSIJA
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na
dohodak - stupa na snagu osmog dana od
dana objave, a odredbe čl. 12. stav (5), 31. stav
(5), 32. stav (5), 57. stav (10) i 64. stav (7) počet
će se primjenjivati od 1. 10. 2021. godine
REPUBLIKA SRPSKA
„Sl. glasnik RS“, broj 40, od 5. 5. 2021. godine
REPUBLIČKI ZAVOD ZA
STANDARDIZACIJU I METROLOGIJU
- Pravilnik o mjernim instrumentima – stu-
pa na snagu 1. januara 2022. godine
FOND ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA REPUBLIKE SRPSKE
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika
o ostvarivanju prava na naknadu plate za
vrijeme privremene nesposobnosti za rad –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
104
...................
- Ispravka Pravilnika o minimalnim bez-
bjednosnim zahtjevima za tunele
„Sl. glasnik RS“, broj 41,
od 11. 5. 2021. godine
NARODNA SKUPŠTINA
- Zakon o sticanju statusa samostalnog
umjetnika i samostalnog stručnjaka u kul-
turi – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
„Sl. glasnik RS“, broj 42,
od 11. 5. 2021. godine
VLADA
- Uredba o visini naknade za priključivanje
na javni put i izgradnju objekata u putnom
i zaštitnom pojasu puta – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 43,
od 13. 5. 2021. godine
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o
uslovima korišćenja i načinu sakupljanja
ostalih šumskih proizvoda – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD BIJELJINA
- Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sis-
tematizaciji radnih mjesta u Kazneno-po-
pravnom zavodu Bijeljina – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 44,
od 14. 5. 2021. godine
MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA
- Pravilnik o izgledu i sadržaju standardnih
ploča za označavanje kategorije ugostitelj-
skog objekta i standardnih ploča za označa-
vanje podvrste ugostiteljskog objekta vrste
hotela – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
MINISTARSTVO ZA PROSTORNO UREĐENJE,
GRAĐEVINARSTVO I EKOLOGIJU
- Pravilnik o redovnim pregledima tehnič-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 NOVOSTI IZ PRAKSA
AKTUELNA
kih sistema za grijanje, ventilaciju i hla-
đenje zgrade – stupa na snagu 1. maja 2022.
godine
„Sl. glasnik RS“, broj 45,
od 19. 5. 2021. godine
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
- Pravilnik o posebnim kriterijumima i po-
stupku za raspodjelu sredstava od igara na
sreću – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Uputstvo o obrojčavanju stabala za sječu i
obrojčavanju šumskih drvnih sortimenata
– stupa na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 46,
od 21. 5. 2021. godine
MINISTARSTVO PORODICE,
OMLADINE I SPORTA
- Pravilnik o postupku utvrđivanja ispunje-
nosti uslova za obavljanje sportskih dje-
latnosti i aktivnosti – stupa na snagu osmog
dana od dana objave
MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I VEZA
- Pravilnik o uslovima za obavljanje djelat-
nosti operatera poštanskog saobraćaja –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 47,
od 24. 5. 2021. godine
MINISTARSTVO ZDRAVLJA I
SOCIJALNE ZAŠTITE
- Pravilnik o zdravstvenoj zaštiti sportista –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Pravilnik o načinu i uslovima korišćenja
sredstava za sufinansiranje JU Poljopri-
vredni institut Republike Srpske – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
PORESKA UPRAVA
- Pravilnik o načinu i postupku vršenja po-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
SUDOVA PITANJA
ZAKONODAVSTVA BOSNI II HERCEGOVINE
UBOSNE ODGOVORI
HERCEGOVINI
reske kontrole – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 48,
od 27. 5. 2021. godine
VLADA
- Uredba o postupku dodjele sredstava pri-
vrednim subjektima u oblasti prevoza lica
u drumskom saobraćaju za saniranje finan-
sijskog gubitka zbog posljedica pandemije
virusa korona – stupa na snagu narednog
dana od dana objave
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pra-
vilnika o posebnim uslovima za vršenje
kontrolnog ispitivanja aparata za gašenje
početnog požara – stupa na snagu osmog
dana od dana objave
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o
uslovima za ostvarivanje prava na naknadu
štete – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
„Sl. glasnik RS“, broj 49,
od 27. 5. 2021. godine
NARODNA SKUPŠTINA
- Zakon o platama zaposlenih lica u javnim
ustanovama u oblasti zdravstva Republike
Srpske – stupa na snagu 1. juna 2021. godine
- Zakon o izmjenama Zakona o platama za-
poslenih u Ministarstvu unutrašnjih poslo-
va Republike Srpske – stupa na snagu 1. juna
2021. godine
- Zakon o izmjenama Zakona o platama
zaposlenih u institucijama pravosuđa Re-
publike Srpske – stupa na snagu 1. juna 2021.
godine
- Zakon o izmjenama Zakona o platama
zaposlenih u osnovnim i srednjim školama
i đačkim domovima u Republici Srpskoj –
stupa na snagu 1. juna 2021. godine
- Zakon o izmjenama Zakona o platama
zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i
studentskog standarda Republike Srpske –
stupa na snagu 1. juna 2021. godine
105
 PITANJA
AKTUELNA
NOVOSTI IZAKONODAVSTVA
ODGOVORI
IZPRAKSA SUDOVA U BOSNE
BOSNI II HERCEGOVINI
HERCEGOVINE
- Zakon o izmjeni Zakona o platama zapo-
slenih u oblasti kulture Republike Srpske
– stupa na snagu 1. juna 2021. godine
- Zakon o dopuni Zakona o doprinosima –
stupa na snagu 1. jula 2021. godine
- Zakon o izmjenama Zakona o porezu na
dohodak – stupa na snagu 1. jula 2021. godine
HERCEGOVAČKO – NERETVANSKI KANTON
„Sl. novine HNK“, broj 4,
od 8. 6. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o dopunskim pravima branilaca i članova
njihovih porodica – stupa na snagu osmog
dana od dana objave
KANTON SARAJEVO
„Sl. novine KS“, broj 20,
od 20. 5. 2021. godine
VLADA
- Uredba o izmjenama Uredbe o kriteri-
jima za finansiranjePrograma projekata
neprofitnih organizacija i udruženja koji se
finansiraju/sufinansiraju iz budžeta KS –
stupa na snagu narednog dana od dana objave
MINISTARSTVO PRIVREDE
- Pravilnik o postupcima u provođenju
Programa razvoja male privrede - stupa na
snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine KS“, broj 21,
od 27. 5. 2021. godine
OPĆINA NOVO SARAJEVO
- Pravilnik o korisnicima, kriterijima i na-
činu realizacije podsticaja zapošljavanju i
razvoju privrede na teritoriji Općine Novo
Sarajevo - stupa na snagu osmog dana od
dana objave
„Sl. novine KS“, broj 22, od 3. 6. 2021. godine
VLADA
- Uredba o dodjeli transfera neprofitnim
106
organizacijama i pojedincima iz budžeta
KS – stupa na snagu narednog dana od dana
objave
MINISTARSTVO ZA NAUKU,
VISOKO OBRAZOVANJE I MLADE
- Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Mi-
nistarstva za nauku, visoko obrazovanje
i mlade – stupa na snagu danom dobijanja
saglasnosti od Vlade KS i objavit će se u Sl. no-
vinama KS
MINISTARSTVO ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
- Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Mini-
starstva za odgoj i obrazovanje KS - stupa
na snagu danom dobijanja saglasnosti od Vlade
KS i objavit će se u Sl. novinama KS
OPĆINA STARI GRAD
- Pravilnik o izradi propisa i drugih akata
Općine – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTIĆENA
PRIRODNA PODRUČJA
- Pravilnik o korištenju i upotrebi fiksnih i
mobilnih telefona u službene svrhe - stupa
na snagu i primjenjuje se danom donošenja od
strane Upravnog odbora
„Sl. novine KS“, broj 23,
od 10. 6. 2021. godine
MINISTARSTVO ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
- Pravilnik o nostrifikaciji/ekvivalenciji
inostranih obrazovnih isprava u osnovnoj
i srednjoj školi – stupa na snagu narednog
dana od dana objave
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
- Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika
o poklonima i reprezentaciji u MUP-u KS
i Upravi policije - stupa na snagu narednog
dana od dana objave
MINISTARSTVO ZA BORAČKA PITANJA
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika za utvr-
đivanje prava na ukopno mjesto u „Aleji
veterana“ u groblju Vlakovo – stupa na
snagu danom donošenja a objavit će se u „Sl.
novinama KS“
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST je, u smislu stava (3) istog člana Pravilnika, lice
koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno
- Zakon o porezu na dodatu vrijednost – dalje: kao izvoznik, u rubrici broj 2.
Zakon („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, Članom 40. Pravilnika propisani su uslovi koji
35/05, 100/08 i 33/17) moraju biti ispunjeni da bi se promet smatrao
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu izvozom u smislu člana 27. Zakona, a to su: da je
vrijednost – dalje: Pravilnik („Službeni glasnik dobro prešlo granicu Bosne i Hercegovine, dok
BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,
je članom 41. Pravilnika propisano da poresko
100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20) oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 1. Zakona
obveznik može da ostvari ako posjeduje izvoznu
carinsku ispravu, odnosno ovjerenu kopiju izvo-
Kooperantske usluge zne carinske isprave o izvršenom izvozu dobara
izdatu u skladu sa carinskim propisima.
PITANJE: Privredno društvo, obveznik PDV-a, Navedenim zakonom nisu propisana osloba-
se, uz ostalo, bavi proizvodnjom traktorskih đanja od oporezivanja porezom na dodatu vrijed-
kabina koje izvozi. Privredno društvo za na-
nost u slučaju kada preduzeće angažuje koope-
vedenu proizvodnju angažuje kooperante koji
rante za određene vrste usluga (npr. tokarenja)
vrše određene usluge (npr. tokarenje). Koji je
izvršene na dobrima koja izvozi.
poreski tretman usluga kooperanata, odnosno
Saglasno navedenom, kooperanti su u obavezi
da li su te usluge oporezive nultom stopom ili
da za izvršene usluge, u smislu člana 55. stav 1.
podliježu obračunavanju i plaćanju PDV-a?
Zakona, ispostave fakturu ili drugi dokument koji
služi kao faktura, na kojoj će, pored ostalih eleme-
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
nata propisanih članom 107. Pravilnika, iskazati
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
iznos poreza na dodatu vrijednost.
promet dobara i usluga koje poreski obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz doba-
ra u Bosnu i Hercegovinu. Saglasno članu 8. Za-
Poreska osnovica prometa dobara
kona, prometom usluga, u smislu ovog zakona, ispod tržišne vrijednosti
smatraju svi poslovi i radnje izvršene u okviru
PITANJE: Koji je način utvrđivanja poreske
obavljanja privredne djelatnosti, a koje ne čine
osnovice kod prodaje novoizgrađene nepokret-
promet dobara iz članova 4.- 7. ovog zakona. Pre-
nosti, kada se stanovi prodaju ispod tržišne ci-
ma odredbama člana 2. Pravilnika predmet opo-
jene?
rezivanja porezom na dodatu vrijednost je svaka
isporuka dobara ili usluga obavljena na teritoriji
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
Bosne i Hercegovine uz naknadu, vlastita potroš-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
nja, unos dobara u carinsko područje BiH, te is-
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
poruka dobara i usluga što se obavi uz naknadu,
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na te-
bez naknade ili uz povoljnije uslove poreskim
ritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i dru-
Bosnu i Hercegovinu. Promet dobara, a u skladu s
gim primaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom
odredbom člana 4. stav (1) Zakona, je prenos pra-
propisani uslovi.
va raspolaganja na stvarima licu koje tim dobri-
Članom 27. stav 1. tačka 1. Zakona propisano
ma može raspolagati kao vlasnik. Prema odred-
je da se oslobađa od plaćanja (oporezuje nultom
bama člana 2. Pravilnika predmet oporezivanja
stopom) poreza na dodatu vrijednost izvoz doba-
porezom na dodatu vrijednost je svaka isporuka
ra od strane ili u ime prodavca.
dobara ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i
Izvozom dobara, u smislu člana 39. stav (2)
Hercegovine uz naknadu, vlastita potrošnja, unos
Pravilnika, smatra se neposredan promet dobara
dobara u carinsko područje BiH, te isporuka do-
ili usluga kupcu u inostranstvo, odnosno izvan ca-
bara i usluga što se obavi uz naknadu, bez nakna-
rinskog područja Bosne i Hercegovine, a izvoznik

107
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
de ili uz povoljnije uslove poreskim obveznicima i
njihovim zastupnicima, kao i drugim primaocima,
ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.
U smislu odredbe člana 20. Zakona, poreska
osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezi-
vi iznos naknade (u novcu, stvarima i uslugama)
koju obveznik primi ili treba da primi za isporu-
čena dobra ili pružene usluge, uključujući sub-
vencije koje su neposredno povezane sa cijenom
tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako
ovim zakonom nije drugačije propisano.
Saglasno stavu 2. istog člana Zakona, u osnovi-
cu se uračunavaju i:
1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i
ostali javni prihodi, osim PDV-a;
2. svi sporedni troškovi koje obveznik obraču-
nava primaocu dobara i usluga (provizije, troško-
vi pakovanja, prevoza, osiguranja i drugi vanred-
ni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu);
3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na po-
vratnu ambalažu;
4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za
ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kup-
cu od strane isporučioca dobara ili davaoca uslu-
ga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga.
Stavom 8. člana 20. Zakona je propisano da,
ako je naknada za promet dobara ili usluga ma-
nja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen
bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost doba-
ra, odnosno usluga u momentu njihovog prometa,
bez PDV-a.
Prema odredbi stava (10) istog člana Zakona u
osnovicu se ne uključuje:
1. popusti i druga umanjenja cijene, koji se pri-
maocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije
u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga;
2. iznosi koje obveznik primi od kupca kao na-
knadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog,
a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troš-
kovi;
3. iznosi kamata koje je prodavac, odnosno
davalac usluga obračunao na iznos koji je kupac
dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumenta-
cije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata
odnosi na kamate.
Odredbom člana 22. stav (3) Pravilnika pro-
pisano je da član 20. stav (8) Zakona odnosi se
samo na promet dobara ili usluga koji uključuje
postojanje porodičnih ili drugih bliskih ličnih
108
veza, te odnosa upravljanja, vlasništva, članstva,
finansijskih ili pravnih odnosa između dobavlja-
ča i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a
ne neki dokazivi komercijalni razlozi, dovela do
vrijednosti niže od one tržišne. Pravni odnosi iz
ovog stava obuhvataju odnos između poslodavca
i uposlenog ili porodice uposlenog, ili drugih bli-
sko povezanih lica.
Prema tome, osnovica za obračunavanje
PDV-a je iznos naknade koju obveznik primi ili
treba da primi za isporučena dobra ili pružene
usluge, uključujući subvencije koje su neposred-
no povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u
koju nije uključen PDV, ukoliko isporuka nije iz-
vršena povezanom licu iz člana 22. Pravilnika.
Promet objekta izgrađenog od strane
fizičkog lica u svojstvu investitora
PITANJE: Koji je poreski tretman prometa
objekta u slučaju kada obveznik PDV-a-fizičko
lice, koje obavlja poljoprivrednu djelatnost, u
svojstvu investitora gradi poljoprivredni obje-
kat za potrebe obavljanja svoje djelatnosti i kao
izgrađen koristi ga određeno vrijeme za tu na-
mjenu, poslije čega izvrši promet predmetnog
objekta?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na te-
ritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
Bosnu i Hercegovinu. Promet dobara, a u skladu s
odredbom člana 4. stav (1) Zakona, je prenos pra-
va raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima
može raspolagati kao vlasnik. Prometom dobara,
u smislu odredbe člana 4. stav 3. tačka 4. Zakona
je prenos prava raspolaganja na novosagrađenim
građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim
cjelinama u okviru tih objekata (u daljem tekstu:
objekti).
Prema odredbama člana 2. Pravilnika pred-
met oporezivanja porezom na dodatu vrijednost
je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na
teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu, vla-
stita potrošnja, unos dobara u carinsko područje
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz
naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove po-
reskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao
i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Za-
konom propisani uslovi.  znik u svojstvu investitora imao pravo na odbitak
Odredbom člana 2a. Pravilnika predviđeno je
da, u skladu sa Zakonom primjenjivaće se princip
koji se odnosi na glavne i sporedne promete. Spo-
redni prometi imaju isti PDV tretman kao i osnov-
ni promet koji vrši isti poreski obveznik. Promet
se smatra sporednim u odnosu na glavni promet
ako on za klijenta ne predstavlja cilj sam po sebi,
nego preduslov za korištenje ili sredstvo za bolje
korištenje osnovnog prometa.
Odredbom člana 8. Pravilnika propisano je
da se novosagrađenom nepokretnom imovinom
smatraju objekti koji još nisu upotrebljavani.
Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni
prostor, garaža, itd) smatraju se dijelovi novosa-
građenih građevinskih objekata iz stava 1.ovog
člana, kojima se prometuje kao posebnim cjelina-
ma i za koje se plaća posebna naknada.
Prema odredbama člana 13. Zakona, lica koja
podliježu plaćanju PDV-a su  obveznici koji vrše
promet dobrima ili uslugama na koje se obraču-
nava PDV. U smislu odredbi člana 25. stav 1. tačka
2. Zakona oslobođen je od plaćanja PDV-a promet
nepokretnom inovinom, izuzev prvog prenosa
prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađe-
nom nepokretnom imovinom.
U skladu sa Zakonom, na prenos prava raspo-
laganja na novosagrađenim građevinskim objek-
tima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru
tih objekata, koji vrši obveznik PDV-a, PDV se
obračunava i plaća u skladu sa Zakonom. Odred-
bom člana 8. Pravilnika uređeno je šta se smatra
novoizgrađenim građevinskim objektima i eko-
nomski djeljivim cjelinama u okviru novoizgra-
đenih građevinskih objekat.
S tim u vezi, kada obveznik PDV-a-fizičko lice,
koje obavlja poljoprivrednu djelatnost, u svojstvu
investitora gradi poljoprivredni objekat za potre-
be obavljanja svoje djelatnosti i kao izgrađen ko-
risti ga određeno vrijeme za tu namjenu, poslije
čega izvrši promet predmetnog objekta, obveznik
PDV-a-fizičko lice oslobođen je da za taj promet
obračuna i plati PDV u smislu odredbe člana 25.
stav 1. tačka 2. Zakona a u vezi sa članom 8. Pra-
vilnika, iz razloga što predmetni objekat nakon
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
upotrebe u poslovne svrhe od strane obveznika
PDV-a-poljoprivrednika nema status novoizgra-
đenog građevinskog objekta.
Međutim, imajući u vidu da je poreski obve-
ulaznog poreza po osnovu gradnje predmetnog
objekta dužan je da postupi u skladu sa odredba-
ma člana 36. Zakona.
Odbitni PDV po osnovu nabavke
zamjenskog vozila za iznajmljivanje
PITANJE: Da li obveznik PDV-a koji obavlja dje-
latnost iznajmljivanja putničkih automobila
ima pravo na odbitak ulaznog poreza u slu-
čaju kada nabavi putnički automobil nazvan
zamjenskim vozilom s ciljem da zakupcima
drugih putničkih automobila, u periodu sprije-
čenosti upotrebe tih putničkih automobila zbog
nastanka kvara ili štete, obezbijedi nesmetano
pružanje usluga iznajmljivanja?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
promet dobara i usluga koje poreski obveznik,
u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara
u Bosnu i Hercegovinu. Promet dobara, u smi-
slu ovog zakona, a u skladu s odredbom člana 4.
stav (1) Zakona, je prenos prava raspolaganja na
stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati
kao vlasnik. Saglasno članu 8. Zakona, prometom
usluga, u smislu ovog zakona, smatraju svi poslo-
vi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne
djelatnosti, a koje ne čine promet dobara iz člano-
va 4.- 7. ovog zakona.
Prema odredbama člana 2. Pravilnika pred-
met oporezivanja porezom na dodatu vrijednost
je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na
teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu, vla-
stita potrošnja, unos dobara u carinsko područje
BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz
naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove po-
reskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao
i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Za-
konom propisani uslovi.
Sa stanovišta odredbi član 32. stav 1. Zakona,
ulazni porez, u vezi sa poreskim obveznikom, je
iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet do-
109
 PITANJA I ODGOVORI
bara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da plati
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja)
radi o dobrima i uslugama koje koristi ili treba
da koristi u svrhu poslovanja kojeg vrši. Prema
odredbi stava 2. i 3. istog člana zakona, obveznik
ima pravo da odbije PDV koji je obavezan da plati
ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga
od drugog obveznika ili prilokom uvoza dobara,
pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi
za promet dobara i usluga koje podliježu plaćanju
PDV-a, kao i da ostvari pravo na odbitak ulaznog
poreza na promet dobara i usluga koji izvrši u
inostranstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak
ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvr-
šen u Bosni i Hercegovini.
Odredbom člana 32. stav 6. Zakona propisano
je da obveznik ne može ostvariti pravo na odbi-
tak ulaznog poreza na:  nabavku, proizvodnju i
uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla,
plovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelo-
va za takva prevozna sredstva, goriva i potrošnog
materijala za potrebe prevoza, kao i iznajmljiva-
nje, održavanje, popravke i druge usluge koje su
povezane s korištenjem tih prevoznih sredstava,
osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi
isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatno-
sti;
Odredbom člana 63. Pravilnika, propisano je
da poreski obveznici koji obavljaju oporezive is-
poruke dobara i usluga imaju pravo na odbitak
ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) da je na fakturi za primljena dobra ili izvr-
šene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55.
Zakona;
b) da je isporuka dobara ili usluga primljena
od drugog PDV obveznika;
c) da za primljene isporuke prema članu 32.
Zakona, nije isključeno pravo na odbitak ulaznog
poreza;
d) da je isporuka obavljena poreskom obve-
zniku u poslovne svrhe.
Stavom 8. člana 32. Zakona propisano je da
obveznik može odbiti ulazni porez od izlaznog
PDV-a, ako ga ima, u poreskom periodu u kojem je
PDV obračunat u skladu sa članom 17. i 38. ovog
zakona. Prema odredbi člana 55. stav 1. Zakona,
obveznik je dužan da klijentu izda fakturu ili dru-
gi dokument koji služi kao faktura za svaki pro-
met dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je
110
oslobođen u svrhe PDV-a u smislu člana 24. i 25.
ovog zakona.
U skladu sa Zakonom, obveznik PDV-a ima
pravo na odbitak ulaznog poreza po osnovu na-
bavke putničkog automobila koji koristi isključivo
za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja, uz ispu-
njenje Zakonom propisanih uslova. Takođe, kada
obveznik PDV-a koji obavlja djelatnost iznajmlji-
vanja putničkih automobila nabavi putnički auto-
mobil nazvan zamjenskim vozilom s ciljem da za-
kupcima drugih putničkih automobila, u periodu
spriječenosti upotrebe tih putničkih automobila
zbog nastanka kvara ili štete, obezbijedi nesme-
tano pružanje usluga iznajmljivanja, ima pravo
na odbitak ulaznog poreza po osnovu nabavke
predmetnog putničkog automobila (zamjenskog
vozila) u skladu sa Zakonom ako ga koristi isklju-
čivo za te potrebe a obzirom na to da i taj putnički
automobnil koristi za obavljanje djelatnosti iznaj-
mljivanja, s napomenom da Zakonom nije propi-
sano posebno obilježavanje navedenih putničkih
automobila.
Usluge socijalne zaštite od strane
privrednog subjekta
PITANJE: Koji je poreski tretman prometa uslu-
ga – pomoć u kući i lični pratilac djeteta koje
pruža obveznik PDV-a-privredni subjekt regi-
strovan kao društvo sa ograničenom odgovor-
nošću?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na te-
ritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
Bosnu i Hercegovinu. Saglasno članu 8. Zakona,
prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra-
ju svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavlja-
nja privredne djelatnosti, a koje ne čine promet
dobara iz članova 4.- 7. ovog zakona.
Prema odredbama člana 2. Pravilnika pred-
met oporezivanja porezom na dodatu vrijednost
je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na
teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu, vla-
stita potrošnja, unos dobara u carinsko područje
BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove po-
reskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao
i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Za-
konom propisani uslovi.  pomoć u kući u skladu sa propisima koji uređuju
U smislu odredbe člana 24. stav 1. tačka 3.
Zakona oslobađene su od plaćanja PDV-a: usluge
socijalnog osiguranja, kao i s njima neposredno
povezani promet dobara, pod uslovom da se vrše
u skladu s propisima kojima je regulirana oblast
socijalnog osiguranja.
Odredbama člana 26. stav 1. Pravilnika propi-
sano je da poresko oslobađanje iz člana 24. stav
1. tačka 3. Zakona, odnosi se na usluge koje pru-
žaju ustanove socijalne zaštite: centri za socijalni
rad, ustanove za smještaj korisnika i ustanove za
dnevni boravak i pomoć u kući u skladu sa pro-
pisima koji uređuju socijalnu zaštitu i socijalnu
sigurnost građana, kao i promet dobara i usluga
koji je neposredno povezan sa uslugama a odnosi
se na isporuku hrane, pića, lijekova i sličnu ispo-
ruku dobara i usluga u ovim ustanovama.
Odredbama člana 8. Zakona o socijalnoj zaštiti
propisano je da radi vršenja poslova, obezbjeđi-
vanja prava iz socijalne zaštite utvrđenih ovom
zakonom, osnivaju se ustanove socijalne zaštite.
Poslove iz djelatnosti socijalne zaštite osim usta-
nova socijalne zaštite, mogu obavljati udruženja
građana i druga lica u skladu sa zakonom. U članu
9. Zakona o socijalnoj zaštiti predviđeno je da ko-
risnici socijalne zaštite su pojedinci ,članovi po-
rodice i porodice u cjelini, koji ostvaruju prava i
usluge u skladu sa ovom zakonom.
Saglasno odredbama člana 10. Zakona o soci-
jalnoj zaštiti, prava u skladu sa ovim zakonom re-
alizuju se novčanim davanjima, socijalnim usluga-
ma i drugim mjerama koje se pružaju pojedincu,
člaanovima porodice ili porodici u cjelini i koje
imaju za cilj zadovoljavanje socijalnih potreba,
te sprečavanjem nastanka socijalnik problema. U
smislu člana 14. Zakona o socijalnoj zaštiti, nosio-
ci socijalne zaštite u skladu sa ovim zakonom su:
RS i jedinice lokalne samouprave.
Zakonom je propisano poresko oslobađanje
bez prava na odbitak ulaznog poreza za promet
usluga socijalnog staranja i zaštite, dječije zaštite
i zaštite mladih, usluge ustanova socijalne zaštite,
kao i sa njima neposredno povezanog prometa
dobara i usluga od straane lica registrovanih za
obavljanje tih djelatnosti. Navedenim uslugama,
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
smatraju se usluge koje pružaju ustanove soci-
jalne zaštite: centri za socijalni rad, ustanove za
smještaj korisnika i ustanove za dnevni boravak i
socijalnu zaštitu i socijalnu sigurnost građana.
U skladu sa navedenim, na promet usluga so-
cijalne zaštite – pomoć u kući i lični pratilac djete-
ta, koje pružaju ustanove socijalne zaštite u skla-
du sa zakonom, PDV se ne obračunava i ne plaća,
a po osnovu prometa tih usluga obveznik PDV-a
nema pravo na odbitak ulaznog poreza.
Međutim, kada predmetne usluge – pomoć
u kući i lični pratilac djeteta pruža obveznik
PDV-a-privredni subjekt registrovan kao društvo
sa ograničenom odgovornošću, PDV se obračuna-
va i plaća u skladu sa Zakonom, pri čemu obve-
znik PDV-a-pružalac usluga ima pravo na odbitak
ulaznog poreza po tom osnovu, ako su ispunjeni
svi Zakonom propisani uslovi.
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
Prefakturisanje troškova pravnom licu
(vlasniku i osnivaču)
PITANJE: Poreski obveznik se bavi proizvod-
njom i prodajom električne energije. Vlasnik
i osnivač poreskog obveznika je pravno lice iz
inostranstva. Za potrebe ino društva-vlasnika
poreskog obveznika izvršene su geodetske uslu-
ge, koje je platio poreski obveznik. Dakle, te uslu-
ge nisu izvršene za potrebe poreskog obveznika,
već za potrebe ino društva. Faktura dobavlјača
koji je izvršio geodetske usluge ino društvu je
ispostavlјena poreskom obvezniku, kako je isti
vršio plaćanje. Dobavlјač nije registrovan kao
PDV obveznik, tako da na fakturi nije iskazan
PDV. Poreskom obvezniku nije izvršena bilo koja
usluga od strane pomenutog dobavlјača, niti je
poreski obveznik izvršio uslugu ino društvu. Po-
reski obveznik potražuje nadoknadu troškova
geodetskih usluga od ino društva, koji su za to
društvo i plaćeni. Da li je nadoknada troškova
od ino društva u ovom slučaju oporeziva PDV-
om, te da li je, u vezi toga, poreski obveznik du-
žan ispostaviti fakturu ino društvu?
ODGOVOR: Prema odredbi člana 3. stav (1)
Zakona PDV u skladu s odredbama ovog zakona,
111
 PITANJA I ODGOVORI
plaća se na promet dobara i usluga koje poreski
obveznik, u okviru obavlјanja svojih djelatnosti,
izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz nakna-
du.
Obveznik je dužan, u skladu sa članom 55. stav
(1) Zakona, klijentu izdati fakturu ili drugi doku-
ment koji služi kao faktura za svaki promet doba-
ra i usluga, izuzev za onaj promet koji je oslobo-
đen u svrhe PDV-a u smislu člana 24. i 25. Zakona.
Predmet oporezivanja porezom na dodatu
vrijednost je, prema članu 2. Pravilnika svaka is-
poruka dobara ili usluga obavlјena na teritoriji
Bosne i Hercegovine uz naknadu, vlastita potroš-
nja, unos dobara u carinsko područje Bosne i Her-
cegovine, te isporuka dobara i usluga što se obavi
uz naknadu, bez naknade ili uz povolјnije uslove
poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima,
kao i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali
Zakonom propisani uslovi.
Shodno navedenom, ukoliko iznos koji pore-
ski obveznik primi od drugog lica ne predstavlјa
naknadu ili dio naknade za oporezivi promet do-
bara i usluga koji obveznik vrši ili kada isti nije
neposredno povezan sa cijenom dobara ili pru-
ženih usluga (subvencije) poreskog obveznika,
odnosno, ukoliko se radi o iznosu koji predstavlјa
naknadu troškova, odnosno samo alokaciju
troškova, u tom slučaju se ne radi o oporezivom
prometu, u smislu člana 3. Zakona i člana 2. Pra-
vilnika, odnosno isto nije predmet oporezivanja
porezom na dodatu vrijednost. Za potraživanje
troškova koji ne predstavlјaju naknadu ili dio na-
knade za oporeziv promet dobara i usluga obve-
znik PDV ne izdaje fakturu niti drugi dokument
koji služi kao faktura iz člana 55. Zakona.
Dakle, ukoliko se u predmetnom slučaju radi
o nadoknadi troškova od drugog lica iz inostran-
stva, u tom slučaju se ne radi o oporezivom pro-
metu, u smislu člana 3. Zakona o PDV-u i člana 2.
Pravilnika, te obveznik ne izdaje fakturu, u smislu
člana 55. stav (1) Zakona.
Promet robe ispod nabavne cijene
PITANJE: Poreski obveznik je isporučio robu
kupcu, međutim isti nije u mogućnosti da robu
plati, te je obvezniku u kompenzaciju dao ugalј.
Poreski obveznik je odlučio da ugalј dalјe pro-
112
metuje, po cijeni koja je niža od nabavne cijene
uglјa, iz razloga da bi na bilo koji način nado-
knadio svoj trošak prodate robe. Da li je pore-
ski obveznik dužan da u ovom slučaju obračuna
razliku PDV-a za prodaju ispod nabavne cijene?
ODGOVOR: Kako iz upita proizlazi da poreski
obveznik, nakon što mu je kupac ustupio ugalј u
vidu kompenzacije, isti namjerava dalјe prometo-
vati nepovezanim licima ispod njegove nabavne
cijene, „samo iz razloga da bi na bilo koji način na-
doknadili svoj trošak prodate robe“, postoji rizik
da UIO u postupku kontrole osnovicu za obračun
PDV-a podgine na visinu nabavne cijene uglјa, iz
razloga što u konkretnom slučaju na utvrđivanje
prodajne cijene nisu uticali nikakvi dokazivi ko-
meracijalni razlozi, koji bi opravdali utvrđivanje
osnovice za obračun PDV-a ispod nabavne cijene
dobra (ugalј) koje se prometuje. S druge strane,
u slučaju da poreski obveznik posjeduje valјane
dokaze da su tržišni i komercijalni razlozi, na koje
obveznik nije mogao da utiče svojim poslova-
njem, doveli do pada cijene robe koju prodaje, isti
može prodajnu cijenu uglјa (osnovicu za obračun
PDV-a) utvrditi ispod njene nabavne cijene, odno-
sno po cijeni koja predstavlјa tržišnu vrijednost
te robe u trenutku prometa. Dokumentacija koja
je potrebna da se dokaže da se roba prodaje po
cijeni koja predstavlјa tržišnu vrijednost te robe
u trenutku prometa, a koja je manja od njene na-
bavne vrijednosti, nije striktno propisana, pa nje-
no prikuplјanje zavisi od vrste djelatnosti kojom
se obveznik bavi i dostupnosti podataka o tržiš-
nim cijenama te robe.
Advokatske usluge
PITANJE: U slučaju kada advokat – poreski ob-
veznik dobije sudski spor za domaćeg klijenta
kojeg zastupa, te sud dosudi da troškove advo-
katskih usluga snosi tužena strana, kome u tom
slučaju advokat – poreski obveznik treba izdati
fakturu sa PDV-om?
ODGOVOR: Članom 3. stav (1) Zakona je pro-
pisano da se PDV u skladu s odredbama ovog
zakona, plaća na promet dobara i usluga koje po-
reski obveznik, u okviru obavlјanja svojih djelat-
nosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

naknadu. Članom 17. Zakona je propisano da po-
reska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši
jedna od slјedećih radnji, koja god bude najranija:
1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
3. plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno
prije izdavanja fakture;
4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga
kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u mo-
mentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
5. za promet dobrima i uslugama prema čl. 5,
6. i 9, po isteku poreskog perioda za vrijeme koje
je izvršen promet; i
6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici pre-
ma članu 20, kada se izda faktura ili drugi doku-
ment.
Članom 20. stav (1) Zakona je propisano da
poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste
oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili
uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi
za isporučena dobra ili pružene usluge, uklјuču-
jući subvencije koje su neposredno povezane sa
cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uklјučen
PDV, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Članom 38. stav (2) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da obračuna PDV za odgovarajući
poreski period na osnovu ukupnog prometa do-
bara ili usluga iskazanih u fakturama u tom pore-
skom periodu.
Članom 55. stav (1) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da klijentu izda fakturu ili dru-
gi dokument koji služi kao faktura za svaki pro-
met dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji
je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25.
ovog zakona.
Odredbom člana 17. Zakona je definisan mo-
menat nastanka poreske obaveze, gdje se između
ostalog momentom nastanka poreske obaveze
smatraju radnje: isporuka dobara/vršenje usluga
ili izdavanje fakture, zavisno od toga koja od na-
vedenih radnji nastupi najranije. S druge strane,
članom 55. Zakona je propisano da je obveznik
dužan da klijentu izda fakturu ili drugi dokument
koji služi kao faktura za svaki promet dobara i
usluga, izuzev za onaj promet koji je oslobođen
u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25. ovog zakona.
S tim u vezi, advokat kao poreski obveznik je du-
žan da u momentu vršenja usluge ili u momen-
tu naplate usluge za koju je angažovan (zavisno
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
koja radnja prva nastupi) izda poresku fakturu
sa obračunatim PDV-om. Neovisno od toga da li
će naplatu usluga advokat vršiti direktno od kli-
jenta ili iz dijela duga koji tužena strana uplati na
račun advokata po završetku sudskog postupka,
poresku fakturu je u momentu nastanka pore-
ske obaveze potrebno izdati klijentu-naručiocu
usluga, odnosno licu od strane kojeg je advokat
angažovan u predmetnom postupku. Napomi-
njemo da u slučaju da advokat primi naknadu za
angažovanje (direktno od klijenta ili od drugog
lica) prije isporuke usluga, isti je dužan klijentu
ispostaviti poresku fakturu sa naznakom avans.
Faktura avans je osnov za obračun izlaznog PDV-a
kod advokata-pružaoca usluge, a ulaznog PDV-a
kod klijenta-primaoca usluge. Nakon što usluga
bude izvršena, ispostavlјa se poreska faktura, a
poreska faktura za avans se poništava (stornira).
Popunjavanje PDV prijave kada obve-
znik obavlja i neoporezivu djelatnost
PITANJE: Poreski obveznik pored djelatnosti
po osnovu koje je registrovan u sistem PDV-a,
obavlјa i djelatnost koja je prema Zakonu o
PDV-u oslobođena od plaćanja PDV-a. Da li u
tom slučaju poreski obveznik u polјe 21 PDV
prijave unosi i nabavke koje su vršene za potre-
be obavlјanja neoporezive djelatnosti ili samo
nabavke koje se dovode u vezu sa obavlјanjem
oporezive djelatnosti? Takođe, da li poreski ob-
veznik u polјa 32, 33 i 34 PDV prijave (raspo-
djela krajnje potrošnje), unosi iznos PDV-a koji
je sadržan u nabavkama koje su izvršene za po-
trebe obavlјanja neoporezive djelatnosti?
ODGOVOR: Uputstvom za popunjavanje PDV
prijave, koje čini sastavni dio Pravilnika je pro-
pisano da se u polјe 21 upisuje vrijednost svih
nabavki od lica registrovanih za PDV u datom
poreskom periodu, pored ovih nabavki potrebno
je takođe unijeti vrijednosti nabavki od lica koja
nisu registrovani za PDV, nabavke bez prava na
odbitak ulaznog poreza. Pored navedenog u ovo
polјe upisuje se i vrijednost usluga primlјenih od
lica sa sjedištem u inostranstvu i vrijednost na-
bavke kapitalnih dobara i stalnih sredstava. Vri-
jednost u ovom polјu upisuje se bez PDV-a.
Dakle, prilikom popunjavanja PDV prijave,
113
 PITANJA I ODGOVORI
potrebno je da poreski obveznik u polјe 21 pri-
jave unese vrijednost svih nabavki, i onih koje su
izvršene u svrhu obavlјanja oporezivog poslovanja
i onih nabavki koje su izvršene za potrebe obavlјa-
nja poslova iz djelokruga neoporezivog poslovanja.
Potrebno je voditi računa da se u polјe 21 PDV
prijave unosi isklјučivo vrijednost nabavki koje se
odnose na poreski period za koji se podnosi prijava.  je počela upotreba opreme, a u slučaju nepokret-
Kod popunjavanja polјa 32, 33 i 34 PDV pri-
jave, Uputstvom je, između ostalog, propisano
da se u ova polјa evidentira PDV realizacija za
sopstvenu potrošnju poreskog obveznika i PDV
iz svih internih faktura, kao i ulazni PDV iz pore-
skih faktura koje se ne može odbiti. S tim u vezi,
u polјa 32,33 i 34 PDV prijave potrebno je da po-
reski obveznik unese vrijednost ulaznog PDV-a iz
poreskih faktura koji se ne može odbiti, odnosno
i onu vrijednost PDV-a koji je sadržan u nabavka-
ma koje nisu izvršene za potrebe obavlјanja opo-
rezive djelatnosti, kao i vrijednost PDV-a koji je
sadržan u nabavkama koje su izvršene za potre-
be obavlјanja oporezive djelatnosti, ali koji PDV,
shodno odredbama Zakona o PDV-u (član 32. Za-
kona i član 63. stav (1) Pravilnika), poreski obve-
znik ne može iskoristiti kao odbitnu stavku.
Promet osnovnog sredstva prije isteka
perioda za ispravku odbitnog PDV-a
PITANJE: Preduzetnik PDV obveznik je u 2018.
godini nabavio osnovno sredstvo (vilјuškar),
te tom prilikom izvršio odbitak ulaznog PDV-a
po fakturi dobavlјača. U februaru 2021. godine
poreski obveznik namjerava da izvrši prodaju
tog osnovnog sredstva. Da li je poreski obve-
znik u obavezi da vrši ispravku odbitka ulaznog
PDV-a, s obzirom na to da će prilikom prodaje
osnovnog sredstva kupcu ispostaviti fakturu sa
obračunatim PDV-om?
ODGOVOR: Članom 3. stav (1) pod 1. Zako-
na u skladu s odredbama ovog zakona, plaća na
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
okviru obavlјanja svojih djelatnosti, izvrši na teri-
toriji Bosne i Hercegovine uz naknadu.
Članom 4. stav (1) Zakona je propisano da
je promet dobara, u smislu ovog zakona, prenos
prava raspolaganja na stvarima licu koje tim do-
brima može raspolagati kao vlasnik.
114
Članom 36. stav (2) Zakona propisuje da je ob-
veznik koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog
poreza pri nabavci opreme i objekata za vršenje
svoje poslovne djelatnosti, dužan je da izvrši
ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane da
ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u
roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj
ne imovine, deset godina od momenta početka
upotrebe objekata.
Članom 55. stav (1) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da klijentu izda fakturu ili dru-
gi dokument koji služi kao faktura za svaki pro-
met dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji
je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25.
ovog zakona.
Članom 76. stav (2) Pravilnika je propisano da
se ispravka iz člana 36. stav (1) tačka 1. Zakona
primjenjuje na način opisan u stavu (3) i (4) ovog
člana.
Istim članom stav (4) pod a) Pravilnika je pro-
pisano da ukoliko do prometa kapitalnim dobri-
ma dođe u toku perioda za ispravku, te ukoliko
je taj promet oporeziv, smatra se da se kapitalna
dobra upotreblјavaju za potpuno oporezive svrhe
tokom preostalog perioda za ispravku. Ukoliko
porezni obveznik nije imao pravo da u potpunosti
izvrši odbitak ulaznog poreza, ispravka za preo-
stali period za ispravku se može izvršiti u pore-
znom periodu u toku kog je došlo do prometa
kapitalnim dobrima. Ispravka ne smije prelaziti
17% prodajne cijene, bez PDV-a.
U slučaju prometa osnovnog sredstva (vi-
lјuškara), za koje je prilikom kupovine postojalo
pravo odbitka ulaznog PDV-a, a čije dalјe prome-
tovanje prema članu 3. stav (1) tačka 1. i članu
4. stav (1) Zakona podliježe obračunu i plaćanju
PDV-a, poreski obveznik neće biti u obavezi iz-
vršiti ispravku odbitka ulaznog PDV-a, jer će se
smatrati da se kapitalno dobro - vilјuškar koristi
za potpuno oporezive svrhe tokom preostalog pe-
rioda za ispravku.
Naime, kada je u pitanju ispravka odbitka ula-
znog PDV-a, članom 36. stav (2) Zakona o PDV-u
propisano je da je obveznik koji je ostvario pravo
na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme za
vršenje svoje poslovne djelatnosti dužan izvršiti
ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane
da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, u
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

roku od pet godina od kalendarske godine u ko-
joj je počela upotreba opreme. Međutim, članom
76. stav (4) pod a) Pravilnika o primjeni Zakona o
PDV-u je propisano da ukoliko do prometa kapi-
talnim dobrima dodje u toku perioda za ispravku,
te ukoliko je taj promet oporeziv, što u vašem slu-
čaju jeste, smatra se da se kapitalna dobra upo-
treblјavaju za potpuno oporezive svrhe tokom
preostalog perioda za ispravku.
PDV status doznačenih novčanih
sredstava od strane državnog organa
PITANJE: Nadležni državni organ je poreskom
obvezniku, koji se bavi prodajom sadnica drve-
ta, doznačio novčana sredstva na račun sa ci-
lјem da poreski obveznik za iznos doznačenih
sredstava, u okviru svoje djelatnosti, besplatno
isporuči određeni broj sadnica trećim licima,
takođe poreskim obveznicima. Da li su dozna-
čena novčana sredstva predmet oporezivanja
PDV-om?
ODGOVOR: Shodno odredbi čalana 3. stav (1)
Zakona PDV se, u skladu s odredbama ovog zako-
na, plaća na promet dobara i usluga koje poreski
obveznik, u okviru obavlјanja svojih djelatnosti,
izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz nakna-
du.
Članom 4. stav (3) tačka 1. Zakona je propisa-
no da se prometom dobara, u smislu ovog zakona,
smatra prenos prava raspolaganja na dobrima uz
naknadu na osnovu odluke državnog organa, or-
gana lokalne samouprave ili na osnovu zakona.
Članom 20. stav (1) Zakona je propisano da
poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste
oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili
uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi
za isporučena dobra ili pružene usluge, uklјuču-
jući subvencije koje su neposredno povezane sa
cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uklјučen
PDV, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Članom 55. stav (1) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da klijentu izda fakturu ili dru-
gi dokument koji služi kao faktura za svaki pro-
met dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji
je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25.
ovog zakona.
Novčana sredstva koja je nadležni državni
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
organ uplatio na račun poreskog obveznika, ko-
jim sredstvima „uslovlјava“ poreskog obveznika
da izvrši promet sadnica trećim licima, odnosno
koja sredstva predstavlјaju naknadu za promet
dobara - sadnica od poreskog obveznika ka tre-
ćim licima, jesu predmet oporezivanja PDV-om.
Navedeno iz razloga što novčana sredstva koja
su doznačena na račun poreskog obveznika čine
naknadu za budući promet dobara – sadnica, i
ista su neposredno povezana sa cijenom tih do-
bara, jer će poreski obveznik, nakon doznačenih
sredstava, sadnice trećim licima prometovati po
cijeni koja je niža od tržišne (besplatno).
Za izvršene promete sadnica poreski obve-
znik je, shodno članu 55. stav (1) Zakona, trećim
licima – kupcima dužan izdati fakture sa obraču-
natim PDV-om, uz naznaku da kupac nije dužan
izvršiti plaćanje po ispostavlјenoj fakturi.
Dejan RAKIĆ, advokat
Odbitni PDV za investiciona
ulaganja u objekte koji još nisu
stavljeni u upotrebu
PITANJE: Da li se smije na ulaganje po faktura-
ma za investicione radove koristiti ulazni PDV
(ulaganja u objekte koje treba staviti u upotre-
bu po dobijanju određenog odobrenja koje tra-
je duže)?
ODGOVOR: Prema odredbama članka 32. Za-
kona, ulazni porez je, u vezi s poreznim obvezni-
kom, iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet
dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba platiti
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja)
radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba
koristiti u svrhu poslovanja koje vrši.
Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obave-
zan platiti ili ga je platio prilikom kupovine do-
bara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom
uvoza dobara, pod uvjetom da ta dobra, odnosno
usluge koristi za promet dobara i usluga koji pod-
liježe plaćanju PDV-a.
Dakle, obveznik ima pravo odbiti PDV za sva
ulaganja u objekte pod uvjetom da će izgrađene
objekte koristiti za obavljanje oporezive poslovne
djelatnosti.
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
115
 PITANJA I ODGOVORI
POREZI
Usluge demontaže i montaže izvršene
na uvezenoj pokretnoj imovini
PITANJE: Kupljena je rabljena mašina od  do-
bavljača u Republici Hrvatskoj za koju je iz-
vršen redovan uvoz i carinjenje. Naknadno je
izdana faktura za uslugu (izvršena demontaža
opreme u Italiji i montaža iste opreme u BiH).
Za usluge demontaže i montaže društvo iz Re-
publike Hrvatske izdalo je fakturu i to: za uslu-
ge demontaže u Italiji i usluge montaže u BiH.
Koji je porezni tretman ove usluge sa aspekta
PDV-a (ino usluga) i poreza po odbitku, te do-
stavljanje obrasca OP-820?
ODGOVOR: Kada je u pitanju poreski tretman
usluga izvršenih na pokretnoj imovini, isti je defi-
nisan odredbama člana 15. Zakona o PDV-u i čla-
na 21. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.
Članom 15. stav (2) pod 3. Zakona o PDV-u
je propisano da se uz odredbe stava 1. ovog čla-
na, mjestom gdje se vrši takav promet usluga
smatra da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu
gdje je usluga stvarno izvršena, ako se radi o
uslugama izvršenim na pokretnoj imovini.
Članom 21. stav (5) pod c) Pravilnika je pro-
pisano da je mjesto obavljanja usluga BiH ako
je to mjesto gdje je usluga stvarno obavljena,
i to kod usluga koje se obavljaju na pokretnim
dobrima, uključujući usluge stručnog mišljenja,
procjene i ocjene tih dobara.
Shodno navedenim odredbama Zakona i Pra-
vilnika, usluge na pokretnoj imovini – mašini (u
konkretnom slučaju usluga demontaže), koje su
izvršene u Italiji, nisu predmet oporezivanja PDV-
om u BiH.
S druge strane, usluge montaže pokretne imo-
vine (mašine), koje su izvršene na teritoriji BiH,
podliježu obračunu i plaćanju PDV-a u BiH.
U tom slučaju, poreski obveznik koji je zapri-
mio fakturu ino dobavljača za usluge montaže
mašine koje su izvršene na teritoriji BiH, je, u slu-
čaju da ino dobavljač nema svog poreskog zastu-
pnika u BiH, dužan da na predmetnoj fakturi izvr-
ši preračun valute u KM po aktuelnom srednjem
kursu Centralne banke BiH, te na preračunati
iznos obračuna 17% PDV-a i tako dobijeni iznos
116
upiše na fakturi, a zatim evidentira u KIF i PDV
prijavu, u mjesecu u kojem je faktura zaprimljena.
Ukoliko se usluga montaže mašine dovodi u
vezu sa oporezivim poslovanjem poreskog ob-
veznika, i uz pretpostavku da su ispunjeni svi
osnovni uslovi za sticanje prava na odbitak ula-
znog poreza, poreski obveznik će tako obračunati
PDV prijaviti u KUF-u i PDV prijavi kao odbitni.
U PDV prijavi se, za mjesec u kojem je faktura
zaprimljena, po ovom osnovu popunjava polje 21
(nabavke, osnovica u KM), polje 51 (izlazni PDV)
i polje 41 (ulazni PDV) – a ako poreski obveznik
nema pravo na odbitak ulaznog poreza, umjesto
polja 41 se popunjava polje 32 (krajnja potrošnja
FBiH).
Shodno odredbi člana 35. stava (1) Zakona o
porezu na dobit, ugovori o izbjegavanju dvostru-
kog oporezivanja koje je ratificirala ili na bazi
notifikacije prihvatila Bosna i Hercegovina pri-
mjenjuju se kod oporezivanja dobiti ili prihoda
nerezidenta i imaju prioritet u odnosu na odred-
be ovog zakona.
Prema članu 7. stavu 1) takvog ugovora Bosne
i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom,  dobit
preduzeća države ugovornice oporezuje se samo
u toj državi pa se član 28. Zakona na dobit u po-
gledu oporezivanja porezom po odbitku ne pri-
mjenjuje kao u opisanom slučaju kod postavlje-
nog pitanja, neovisno od mjesta, odnosno države
u kojoj su usluge demontaže i montaže mašine
izvršene.
Samim tim, postupa se kako je propisao član
110. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na
dobit (Oslobađanje od plaćanja poreza po odbit-
ku), koji to pitanje uređuje na sljedeći način:
(1) Ukoliko je prihod nerezidenta oporeziv is-
ključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda
prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog opo-
rezivanja između Bosne i Hercegovine i države
primaoca prihoda, obveznik je dužan do 10.-tog
u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti
Poreznoj upravi Izjavu pravnog lica u svrhu oslo-
bađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru
- Obrazac OP-820.
(2) Porezni obveznik koji dostavlja Obrazac
OP-820, dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji kori-
snik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nad-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

ležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu dana.
(3) Obrazac OP-820 može biti potpisan i ovje-
ren od strane nadležnog organa države ugovorni-
ce kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda.  ... je propisao da se neoporezive novčane pomoći
Dejan RAKIĆ, advokat
Fuad BALTA, dipl. ecc.
POREZ NA DOHODAK
(Ne)oporezive naknade koje
poslodavac može isplatiti radniku
PITANJE: Kompanija planira isplatiti nagradu
zaposlenima za praznike u maksimalno dopu-
štenom neoporezivom iznosu, u skladu sa Zako-
nom i Pravilnikom o porezu na dohodak. Prema
našoj procjeni taj iznos bi mogao iznositi 280
KM po zaposleniku (30% prosječne plate FBiH
zadnja tri mjeseca u mjesecu isplate, na nivou
godine dana). Također, planiramo isplatiti re-
gres za godišnji odmor u maksimalnom neo-
porezivom iznosu - procjena da će isti biti oko
480 KM po radniku. Naše poslovanje dopušta
režim rada od kuće (i takav režim će se nastavi-
ti) i radnicima namjeravamo isplatiti naknadu,
odnosno pomoć za uređenje radnih prostorija
kod kuće (200 KM po zaposleniku). Da li postoji
propis koji omogućava da ovakva isplata bude
neoporeziva porezom na dohodak?
ODGOVOR: Kao što ste naveli u postavljenom
pitanju, isplate za nagrade i regres zaposlenicima
limitirane su odgovarajućim odredbama člana 14.
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na doho-
dak, tako da se vaš plan u navedenom smislu pot-
puno uklapa u prihode zaposlenika koji ne ulaze
u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne
podliježu oporezivanju.
U tom kontekstu, nagrade koje  namjeravate
isplatiti možete podvesti pod poklone koje, shod-
no članu 10. stav (4) tačka 5. Zakona o porezu na
dohodak, poslodavci daju zaposleniku u novcu,
stvarima, uslugama ili pravima, povodom držav-
nih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i slično,
te ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza
na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na go-
dišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jed-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
naka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec
kada se daje poklon.
Kada su u pitanju dodjele pomoći, Pravilnik
mogu dodjeljivati u slučaju: 
- teške invalidnosti zaposlenika (najma-
nje 60% invaliditeta); 
- teške bolesti zaposlenika ili članova
njegove uže porodice;
- hirurških intervencija na zaposleniku
izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci
ljekara, jednokratno u visini tri prosječne plaće
zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili
u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji pre-
ma posljednjem statističkom podatku, ako je to
povoljnije za zaposlenika.
Dakle, osim navedenih, u postojećem pore-
znom zakonodavstvu Federacije BiH nisu propi-
sane bilo koje druge vrste novčanih pomoći koje
poslodavac može isplatiti zaposleniku, a da se
mogu podvesti pod prihode zaposlenika koji ne
ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i
koji ne podliježu oporezivanju.
Ukoliko, ipak, želite da isplatite navedenih
200,00 KM “pomoći” za uređivanje prostorija
za rad zaposlenika zbog rada u kući za vrijeme
“djelovanja” koronavirusa, na iste je potrebno
obračunati sve obaveze kao da se radi o plaći, s
obzirom na to da bi takva isplata bila tretirana
kao oporezivi prihod zaposlenika, ostvarenih na
osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću,
kako propisuje odredba člana 10. stava (2) i tačke
4) Zakona o porezu na dohodak.
Ispravka greške iz prethodnih godina
te izmjena akontacije poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti
PITANJE: U 2019. godini napravljena je greš-
ka u popunjavanju  Obrasca SPR-1053 Specifi-
kacija za utvrđivanje dohotka od samostalne
djelatnosti i greška na obrascu (Obrazac GPD-
1051) Godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Na
koji način da ispravimo navedenu grešku?
ODGOVOR: U Obrascu SPR-1053, koji se
podnosi uz Godišnju prijavu poreza na dohodak
117
 PITANJA I ODGOVORI
(Obrazac 1051) se iskazuje  mjesečna akontacija
poreza na dohodak nakon iskazivanja svih priho-
da i rashoda u toku godine.
Kao mogućnost izmjene podataka u tim
prijavama, u Zakonu o porezu na dohodak to je
propisano članom 29. stavovima 3) i 5), shodno
kojim je naznačeno da porezni obveznik može iz-
mijeniti visinu mjesečne akontacije, uz prilaganje
validne dokumentacije kojom dokazuje razloge
smanjenja, odnosno povećanja prijavljenog izno-
sa mjesečne akontacije poreza na dohodak.
Porezna uprava može na osnovu obavljenog
uviđaja ili nadzora, kao i podataka iz obrađenih
godišnjih poreznih prijava, ili drugih podataka o
poslovanju obveznika poreza sa kojima raspolaže
utvrditi novi iznos mjesečne akontacije u skladu
sa odredbama Zakona o Poreznoj upravi Federa-
cije Bosne i Hercegovine.
Dakle, u slučaju da postoje relevantni dokazi
za izmjenu mjesečne akontacije poreza na doho-
dak od obavljanja samostalne djelatnosti, potreb-
no je da se pismeno obratite nadležnoj isposta-
vi Porezne uprave Federacije BiH prema mjestu
registracije (obrta?), kao i da neposredno putem,
vjerovatno, uredske kontrole vaših podataka
o poslovanju dokažete postojanje greške radi,
eventualnog, određivanja novog iznosa mjeseč-
ne akontacije.
Radi moguće ispravke greške koju navodite u
postavljenom upitu, preporučuje vam se da ovu
aktivnost pokrenete što prije, a najkasnije do kra-
ja juna, s obzirom da za opisanu svrhu nije propi-
san zakonski rok, ali se u nekim drugim odredba-
ma (vidjeti član 69. stav 3) Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak u vezi sa povratom
više uplaćenih akontacija poreza na dohodak)
podzakonskog propisa navodi rok od 90 dana...
Prijenos udjela između fizičkih lica
PITANJE: Dva suvlasnika udjela u jednom pre-
duzeću žele da prenesu udjele iz jednog u drugo
novoformirano preduzeće u stvarima.
Knjigovodstvena vrijednost prenesenih stva-
ri u drugo preduzeće iznosi 2.000.000,00 KM.
Suvlasnici sada žele da poklone udjele vrijedne
2.000.000,00 KM jednom od te dvojice suvla-
snika udjela čime će jedan suvlasnik postati
118
jedini vlasnik udjela u novom preduzeću. Da li
postoji obaveza obračuna poreza na dohodak
na prenesene udjele iz jednog preduzeća u dru-
go (gdje je vrijednost udjela bila 2.000.000,00
KM) i kada su ti udjeli poklonjeni bez nakna-
de jednom od dva ranija suvlasnika udjela (na
području TK nisu definisani porezi na poklone
udjela, nego samo na nekretnine i pokretne
stvari)?
ODGOVOR: U odnosu na mišljenje Federalnog
ministarstva finansija iz avgusta 2020. godine, u
konkretnoj situaciji nije sporan prijenos udjela
(su)vlasnika fizičkog lica iz jednog preduzeća u
drugo prilikom kojeg nema elemenata za opore-
zivanje dohotka, nego je, u vezi s (ne)oporeziva-
njem dohotka problem kada jedan vlasnik udjela
od dva miliona KM pokloni svoj udio drugom vla-
sniku udjela...
Naime, mišljenje FMF-a je da se u ovom sluča-
ju navedeni poklon treba podvesti i oporezovati
porezom na dohodak prema članu 21. Zakona o
porezu na dohodak u okviru kojeg se udjeli pod-
vode pod “ostalu imovinu koja se sastoji samo od
prava”.
Tačnije, članom 21. Zakona o porezu na doho-
dak propisani su prihodi od imovinskh prava koji
uključuju prihode ostvarene otuđenjem, odnosno
prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim pri-
jenosom, uz naknadu, autorskih prava, patenata,
licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji
samo od prava.
U takvoj situaciji osnovicu za oporezivanje
dohotka čini razlika između prihoda utvrđenih
prema tržišnoj vrijednosti imovinskog prava
(udjela) koje se prodaje, ustupa ili zamjenjuje,
uz naknadu i nabavne vrijednosti uvećane za rast
industrijskih proizvoda..
Identično ili veoma slično mišljenje Federalno
ministarstvo finansija izdavalo je u nekolicini slu-
čajeva dajući odgovore na upite poreznih obve-
znika bez dodatnih pojašnjenja zbog čega udjele
fizičkih lica izjednačava sa ostalom imovinom
koja se sastoji samo od prava...
S tim u vezi, u toku su i određeni sudski pro-
cesi u kojima pojedini subjekti pokušavaju da do-
kažu da se udjeli ne mogu izjednačavati sa “osta-
lom imovinom koja se sastoji samo od prava”, tim
prije što se isti smatraju finansijskom/investici-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

onom imovinom prema zakonima svih država u
okruženju, uključujući i entitet Republika Srpska
i što se oporezivanje udjela prilikom otuđenja
istog na bilo koji način tretira kao kapitalna dobit
pojedinca i, u slučaju ostvarenog dohotka, sma-
tra dohotkom od kapitala, a da je otuđenje udjela
između fizičkih lica prema postojećem Zakonu o
porezu na dohodak neoporezivo, u kom smislu se
udjeli jedino i navode u članu 5. Zakona o porezu
na dohodak koji se primjenjuje u Federaciji BiH.
U naznačenom kontekstu, predviđa se i budu-
će oporezivanje udjela u tekstu Nacrta Zakona o
porezu na dohodak, koji se već nekoliko godina
pokušava da vrati u parlamentarnu proceduru
FBiH. Međutim, stvari stoje kako je opisano.
POREZ NA DOBIT
Izvještavanje o transfernim cijenama
PITANJE: Ukoliko postoje dvije povezane firme,
da li je dovoljno da se uradi jedan izvještaj o
transfernim cijenama ili svaka firma mora ura-
diti izvještaj?
ODGOVOR:  U skladu sa članom 83. Pravilni-
ka o transfernim cijenama, porezni obveznik koji
učestvuje u transakcijama sa povezanim licima
dužan je u trenutku podnošenja svoje porezne
prijave imati dokumentaciju o transfernim cije-
nama koja sadrži dovoljno informacija i analizu
da se potvrdi da su uvjeti njegovih transakcija sa
povezanim licima u skladu sa principom van do-
hvata ruke.  vornošću može davati kredite ili pozajmice
S tim u vezi, shodno članu 3. tačke 4) Pravilni-
ka o transfernim cijenama, pod pojmom “porezni
obveznik” podrazumijeva se svako lice koje pod-
liježe obračunu i plaćanju poreza na dobit prema
Zakonu o porezu na dobit.
Sljedstveno tome, obje povezane firme iz va-
šeg upita dužne su da sastave skraćene, odnosno
potpune izvještaje o transfernim cijenama i da
iste posjeduju u svojoj dokumentaciji, a na even-
tualni zahtjev Porezne uprave Federacije BiH u
obavezi su da navedenom poreznom organu do-
stave naznačene izvještaje u roku od 45 dana.   ukupan iznos datog zajma.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
POREZI I DOPRINOSI
Prijenos police osiguranja sa
pravnog na fizičko lice
PITANJE: Direktor sektora odlazi u penziju, i
firma želi da mu prepusti policu osiguranja ži-
vota koju je firma plaćala za istog. Stanje police
broj ... na dan ... je: ugovorena osigurana suma
u slučaju smrti/doživljenja, uključujući do sada
pripisanu dobit po polici zivota iznosi ... eura;
otkupna vrijednost police uključujući do sada
pripisanu dobit iznosi ... eura. Na koji iznos
obračunavamo doprinose polazeći od pretpo-
stavke da je ovo korist?
ODGOVOR: Kod police za slučaj doživljenja
osigurana se svota isplaćuje samo u slučaju da
osiguranik doživi istek ugovorenog roka. Dakle,
u konkretnom slučaju ćete vašem direktoru koji
odlazi u penziju isplatiti konvertovani iznos na
otkupnu vrijednost police. To je osnovica za
obračun punih stopa doprinosa, posebne na-
knade za vode i prirodne nesreće, te poreza na
dohodak, u skladu sa članom 10. stavom (2) tač-
kom 4), pošto se radi o oporezivim prihodima u
vezi sa nesamostalnom djelatnošću.
FINANSIJE
Davanje pozajmice zaposlenima
PITANJE: Da li društvo sa ograničenom odgo-
uposlenicima, te da li postoje zakonska ograni-
čenja za isto? 
ODGOVOR: U principu, samo su banke i odre-
đene finansijske agencije, kao što su mikrokredit-
ne organizacije, registrovane  za davanje kredita
fizičkim licima. Međutim, ukoliko je internim ak-
tima vašeg društva predviđena mogućnost dava-
nja pozajmica za sve zaposlene, takav vid pogod-
nosti ne bi se mogao smatrati benefitom za iste
(zaposlene), ako oni vraćaju u dogovorenom roku
Uostalom, članom 10. stavom 3) Zakona o po-
rezu na dobit, pod tržišnom djelatnošću smatra
se i aktivnost upravljanja imovinom odnosno ak-
119
 PITANJA I ODGOVORI
tivnost kod koje se koristi imovina, kao što je ula-
ganje kapitala u svrhe ostvarivanja kamate.
To znači da društvo pod navedenim uslovima
može davati pozajmice zaposlenima (ali bez dis-
kriminacije, kako propisuje Zakon o radu), s tim
da se prilikom davanja pozajmice ugovara tržišna
kamata.
U protivnom, shodno članu 10. stavu 3) Zako-
na o porezu na dohodak, radilo bi se o koristima
koje su primljene na osnovu nesamostalne djelat-
nosti i koje ulaze u dohodak zaposlenih za even-
tualno odobrene beskamatne kredite/pozajmice
ili kredite/pozajmice sa kamatnom stopom koja
je niža od tržišne kamatne stope.
Obaveznost popunjavanja
putnog naloga za korištenje
službenog putničkog vozila
PITANJE: Firma - d.o.o. ima direktora angažo-
vanog po menadžerskom ugovoru bez zasni-
vanja radnog odnosa, tri radnika u radnom
odnosu i povremeno angažuje dva lica po ugo-
voru o djelu. Firma ima tri putnička vozila u
stalnim sredstvima koje koristi za poslovanje,
ali ne vode putne naloge za vozila. Na koji na-
čin knjižiti račune za gorivo? Može li se ići na
trošak goriva? Ili mora biti oporezivo porezima
i doprinosima, ako mora da li može sve ići kao
menadžerska naknada (jer je jednostavnije da
ide na jedno lice)?
ODGOVOR:U skladu sa Zakonom o cestovnom
prevozu FBiH, u motornom vozilu kojim se vrši
prevoz, uslovno rečeno,  mora se nalaziti putni
nalog popunjen i ovjeren od ovlaštenih osoba
pravnog lica. Formu putnog naloga za putnička
vozila“Obrazac PN-4” kao i Pravilnik o obave-
znom sadržaju i načinu popunjavanja obrasca
putnog naloga objavljen je u “Službenim novi-
nama FBiH”, broj 7/07. Putni nalog popunjava i
izdaje ovlašteno lice pravnog lica, odnosno pre-
duzeća/društva, poduzetnika ili odgovarajuće
institucije. Isti obrazac potpisuje i vozač, koji je u
obavezi upisivati podatke o vremenskom korište-
nju vozila, relaciji kretanja, kilometraži, potroš-
nji goriva, a kao dokaz za korištenje automobila
u službene svrhe koristi se navedeni putni nalog
u kojem su upisani potrebni podaci.  To znači da
120
se prilikom službenog korištenja službenog put-
ničkog vozila obavezno popunjava putni nalog,
uz koji se dokazuju pređeni kilometri, potrošnja
goriva i sve drugo što je u vezi s tim.
U protivnom, u poreznom smislu, podrazumi-
jeva se da se automobil koristio za lične potrebe
i svi troškovi smatraju se, shodno članu 10. stavu
(3) Zakona o porezu na dohodak, koristima koje
su primljene na osnovu nesamostalne djelatnosti
i koje se tretiraju kao oporezivi prihod od nesa-
mostalne djelatnosti, te se tako i oporezuju!
Sljedstveno tome, korištenje službenih put-
ničkih automobila nije zakonski moguće bez pro-
pisanog putnog naloga, te eventualno prikaziva-
nje bilo kakvih troškova goriva za knjiženje po
osnovu korištenja tih automobila ne mogu pred-
stavljati validnu dokumentaciju prema Zakonu o
računovodstvu i reviziji.
ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI FBiH
Obavještavanje o kontinuiranom
usavršavanju kvalificiranih lica
za sačinjavanje finansijskih izvještaja
PITANJE: Da li računovođe trebaju godišnje
obavještavati Federalno ministarstvo finansija
o broju bodova za kontinuiranu edukaciju, od
koga dobivaju tu potvrdu. Ko će zaračunavati
bodove koji se odnose na broj potpisanih finan-
sijskih izvještaja i pretplate na stručne časopi-
se?
ODGOVOR: Prema članu 4. Pravilnika o sadr-
žaju i načinu vođenja registra kvalificiranih lica i
registara pravnih lica i poduzetnika koji pružaju
knjigovodstvene i računovodstvene usluge,  pro-
fesionalno tijelo iz člana 136. stava (1) Zakona o
računovodstvu i reviziji, u skladu sa članom 125.
stav (5) tačka c) istog zakona dostavlja Ministar-
stvu najkasnije u roku od 15 dana po isteku pret-
hodne godine pregled (informaciju) o prisutnosti
minimalnom broju sati kontinuiranog usavršava-
nja nosioca profesionalnih zvanja kojima je izdata
licenca u skladu sa Zakonom, na osnovu čega Mi-
nistarstvo cijeni ispunjenje uslova o kontinuira-
nom profesionalnom usavršavanju kvalificiranih
lica.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Dakle, podatke o potrebnom broju sati konti-
nuiranog usavršavanja (odnosno broju bodova,
op.a.) do 15. januara svake godine za prethodnu
godinu Federalnom ministarstvu finansija ne
dostavljaju računovođe pojedinačno, već je to
obaveza Saveza računovođa i revizora Federacije
BiH.
Registar kvalificiranih lica za
sačinjavanje finansijskih izvještaja
PITANJE: Da li je potrebno da se uposlenik jav-
ne ustanove, certificirani računovođa, koji ima
važeću licencu i koji će potpisivati finansijski iz-
vještaj registruje u Registar kvalificiranih lica
pri Federalnom ministarstvu finansija ili na
neko drugo mjesto?
ODGOVOR: Prema članu 32. Zakona o raču-
novodstvu i reviziji, te članu 3, stavu (1)  Pravil-
nika o sadržaju i načinu vođenja registra kvalifi-
ciranih lica i registara pravnih lica i poduzetnika
koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene
usluge, propisano je sljedeće:
(1) Kvalificirano lice iz člana 32. Zakona je lice
koje posjeduje važeću licencu certificiranog raču-
novođe u skladu sa Zakonom i koje je zaposleno
na neodređeno vrijeme sa punim radnim vreme-
nom u pravnom licu koje pruža knjigovodstve-
ne i računovodstvene usluge,  odnosno koje je
poduzetnik ili koje je zaposleno na neodređeno
vrijeme sa punim radnim vremenom kod podu-
zetnika koji pruža knjigovodstvene i računovod-
stvene usluge.
Shodno navedenom, javna ustanova nije prav-
no lice registrovano za pružanje knjigovodstvenih
i računovodstvenih usluga, a samim tim ni certi-
ficirani računovođa zaposlen u školi ne sačinjava
niti potpisuje finansijske izvještaje za pravno lice
koje pruža knjigovodstvene i računovodstvene
usluge (za drugo-a pravno-a lice-a, op.a.).
Dakle, ni javna ustanova niti certificirani ra-
čunovođa koji obavlja navedene poslove nemaju
obavezu prijavljivanja u Registar kvalificiranih
lica koje se vodi u Federalnom ministarstvu fi-
nansija.
Međutim, u slučaju da bi certificirani raču-
novođa koji je zaposlen u javnoj ustanovi dobio
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
potrebne saglasnosti i odgovarajuće rješenje o
obavljanju dopunske djelatnosti, bio(la) bi du-
žan(na) da se u roku od osam dana od dana dobi-
janja rješenja upiše u Registar kvalificiranih lica
koje se vodi u Federalnom ministarstvu finansija.
Izuzeci od obaveznog upisa
u Registar pravnih lica kod
Federalnog ministarstva finansija
PITANJE: Da li se društvo koje se bavi isključivo
obračunom plata za eksterne korisnike mora
registrovati za te vrste usluga kod Ministarstva
finansija FBiH, prema novom Zakonu o računo-
vodstvu i reviziji FBiH, ako te vrste usluga ne
zahtijevaju angažman kvalificiranih lica sa li-
cencom tj. certificiranih računovođa?
ODGOVOR: Prema članu 6. stavu (1) Pravilni-
ka o sadržaju i načinu vođenja registra kvalificira-
nih lica i registara pravnih lica i poduzetnika koji
pružaju knjigovodstvene i računovodstvene uslu-
ge, pravno lice koje je registrovano kod nadležnog
suda isključivo za pružanje knjigovodstvenih i
računovodstvenih usluga dužno je upisati se u
Registar pravnih lica koja pružaju knjigovodstve-
ne i računovodstvene usluge.
Kako se u konkretnom slučaju radi samo o
obračunu plaća za eksterne korisnike, vaše druš-
tvo po tom osnovu ne podnosi zahtjev za regi-
straciju kod Federalnog ministarstva finansija.
Fuad BALTA, dipl. ecc.
TRGOVINA
Specifičnosti online prodaje
PITANJE: Pravno lice iz FBiH registrirano za
obavljanje maloprodaje odjeće i obuće u trgo-
vinama ima poslovne jedinice u FBiH i RS, želi
da počne obavljati online prodaju u RS i FBiH.
Poznato nam je da je u oba entiteta potrebno
osnovati posebne podružnice za online prodaju
odjeće i obuće.
- Da li je potrebno za podružnicu u FBiH i po-
družnicu RS da postoji zasebna fiskalna kasa
gdje će se evidentirati samo ovaj promet, te iz-
121
 PITANJA I ODGOVORI
davati fiskalni računi za online prodaju? Da li
je potrebno izdavati poresku fakturu ili drugi
popratni dokument?
- Ukoliko pravno lice ima dozvolu da prema
lokalnim institucijama u FBiH i RS dostavlja
finansijske izvještaje sa fiskalnim godinama
drugačijim od fiskalne u BiH 1. 1. -31. 12. (za-
sad firma finansijske izvještaje u FBiH i RS po-
danosi za period 1. 4.-31. 3.), da li je potrebno
obavijestiti poreske uprave entiteta ili druge
institucije da će se podaci iz ovih podružnica
uključiti u finansijske izvještaje čija je fiskalna
godina 1. 4.-31. 3. Da li je u redu pretopostav-
ka da su relevantni podaci za ove podružnice
prilikom podnošenja finansijskih izvještaja ta-
kođer 1. 4.-31. 3. – kao i za ostale podružnice
i sjedište?
- Da li je obavezno voditi TKM u RS I FBiH za
online prodaju? Da li su potrebne neke druge/
dodatne evidencije?
- Na koji način se knjiži online prodaja, da li
ima nekih specifičnosti?
- Na koji način i koji su relevantni podaci za
PDV obračun kod online prodaje?
- Na koji način se rješavaju reklamacije i povrat
vezano za online prodaju?
- Da li postoji neko poresko oslobođenje ili spe-
cifičnost vezano za isto?
ODGOVOR: Prema propisima o unutraš-
njoj  trgovini, online prodaju treba shvatiti kao
posebno maloprodajno mjesto i, samim tim, za
vaše podružnice u Federaciji i Republici Srpskoj
potrebno je da imate fiskalne kase samo za online
prodaju.
Ukoliko finansijske izvještaje podnosite za pe-
riod 1. 4. tekuće do 31. 3. naredne godine, za isti
fiskalni period podnosit ćete i izvještaje podruž-
nica.
Nije propisano da se o tome obavještava Po-
rezna uprava. Online prodaja ima tretman trgo-
vine na malo, uz obavezu izdavanja pojedinačnog
fiskalnog računa za svaku prodaju proizvoda/
roba, te vođenja knjige TKM (Trgovačka knjiga na
malo).
Prema odredbama članka 17. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br.
9/05, 35/05, 100/08 i 33/17), porezna obaveza
nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljede-
ćih radnji, koja god bude najranija:
122
- isporuka dobara ili vršenje usluga;
- izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
- plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno pri-
je izdavanja fakture;
- nastanak obaveze plaćanja carinskog duga
kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u mo-
mentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
- za promet dobrima i uslugama prema članku
5., 6. i 9., po isteku poreznog perioda za vrijeme
kojeg je izvršen promet;
- za svaku izmjenu u poreznoj osnovici prema
članku 20., kada se izda faktura ili drugi doku-
ment.
Prema odredbama članka 20. stav 11. Zakona,
ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraća-
nja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobi-
je nakon primljenih dobara ili pruženih usluga,
ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon
iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik
koji je izvršio promet dobara ili usluga može,
primjenom člana 55. stav 6. ovog zakona, izvršiti
ispravku iznosa PDV-a.
Prema odredbama članka 20. stav 12. Zakona,
obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga
može ispraviti iznos PDV-a samo ako obveznik
kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni
odbitak ulaznog PDV-a i pod uvjetom da o tome
pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga.
Knjiženje online prodaje nema posebnih specifič-
nosti, s tim što se može svaka poslovna promjena
vezana za online prodaju knjižiti na analitičkim
računima.
Fuad BALTA, dipl. ecc.
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
OBRT I SRODNE DJELATNOSTI
Obavljanje dopunske samostalne
djelatnosti od strane penzionera
PITANJE: Može li penzioner sa starosnom pen-
zijom od 40 godina staža, otvoriti dopunsku
djelatnost za računovodstvo, bez plaćanja do-
prinosa na propisanu osnovicu za osnovnu dje-
latnost?
ODGOVOR: Bez obzira na to što postoje ra-
zličita  razmišljanja u vezi sa postavljenim pita-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

njem, penzioner sa punom starosnom penzijom
– certificirani računovođa koji na bazi validnog
općinskog rješenja obavlja dopunsku djelatnost
ostvaruje dohodak, isti je potrebno oporezovati
porezom na dohodak.
To znači da penzioner koji obavlja dopunsku
računovodstvenu djelatnost na ostvareni doho-
dak treba samo da plati porez na dohodak po sto-
pi od 10%, s obzirom na to da je ostvario punu
penziju na temelju uplaćenih doprinosa za PIO, a
Zavod za penziono osiguranje “pokriva” njegovo
zdravstveno osiguranje.
Dakle, prema ličnom mišljenju autora odgovo-
ra, on ne obavlja osnovnu, nego dopunsku dje-
latnost za koju nije propisana obaveza ponovnog
obračuna i plaćanja doprinosa.
Fuad BALTA, dipl. ecc.
RAČUNOVODSTVO
Sačinjavanje završnih
obračuna za treća lica
PITANJE: Certificirani računovođa je direk-
tor preduzeća za pružanje računovodstvenih
usluga u radnom odnosu. Da li direktor može
potpisivati završne obračune za treća lica, bez
da upošljava novog uposlenika certificiranog
računovođu?
ODGOVOR: Direktor preduzeća za pružanje
računovodstvenih usluga koji je u radnom odno-
su (zaposlen, ugovor o radu) i certificirani raču-
novođa, može potpisivati završne obračune za
treća lica.
Obveznici revizije
PITANJE: Koje firme su dužne raditi  reviziju po
novom Zakonu o računovodstvu i reviziji?
ODGOVOR: Prema Poglavlju IV. Revizija finan-
sijskih izvještaja Odjeljak A. Revizija i društva za
reviziju član 57. Zakona o računovodstvu i reviziji
(„Službene novine FBiH“, broj 15/21) revizija fi-
nansijskih izvještaja obavlja se u skladu sa Zako-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
nom o računovodstvu i reviziji, MSR uz poštiva-
nje načela profesionalne etike i pravila revizorske
struke, te drugih pravila i propisa koji regulišu
ovu oblast.
Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvje-
štaji i konsolidovani finansijski izvještaji pravnih
lica razvrstanih u velika i srednja pravna lica.
Ukoliko nisu obuhvaćeni prethodnim stavom,
obaveznoj reviziji podliježu i finansijski izvješta-
ji subjekata od javnog interesa, definiranih ovim
zakonom i finansijski izvještaji drugih pravnih
lica, ukoliko je to propisano posebnim propisima
kojima se uređuje njihovo poslovanje.
Obaveznoj reviziji podliježu i organizacije,
javne institucije i javne ustanove koje nisu obu-
hvaćene godišnjim planom revizije Ureda za revi-
ziju institucija FBiH.
Pravna lica koja se razvrstavaju, u skladu sa
članom 5. ovog zakona u mikro i mala, mogu od-
lučiti da se revizija njihovih finansijskih izvještaja
vrši u skladu sa odredbama Zakona o računovod-
stvu i reviziji.
Dr. Mirna PAJEVIĆ – ROŽAJAC
Evidentiranje troškova proizvodnje
PITANJE: Kao što je definisano MRS 2 članom
6 stav c) zalihe su imovina  u obliku materijala
ili dijelova zaliha koji će biti utrošeni u proce-
su proizvodnje ili u postupku pružanja usluga. 
Također, u vrednovanje odnosno mjerenje za-
liha uključeni su troškovi konverzije. Naime, u
konkretnom slučaju na osnovu koncesije vrši
se eksploatacija uglja, da bi potom ta sirovine
koristila u proizvodnji električne energije. Da li
se prilikom vrjednovanja 101-Sirovine i mate-
rijala (ugalj), može koristiti knjiženje kao kod
proizvodnje učinaka (finalni proizvod) odno-
sno knjiženje na kontima 511/101 za utrošene
sirovine, 540/0229-trošak amortizacije opre-
me  za proizvodni dio, 540-0119 trošak amor-
tizacije koncesije, 520/450-obaveze po osnovu
plaća, 110/5950 za proizvodnju u toku, a zatim
da se izvrši zaduženje skladišta sirovina i mate-
rijala za proizvedeni dio preko konta 5960/110
-smanjenje proizvodnje u toku i 101/5950 - po-
većanje zaliha i sirovina?
123
 PITANJA I ODGOVORI
ODGOVOR: Prema odredbama tačke 6. tačka
c) MRS 2 Zalihe, između ostalog, zalihe su imovi-
na koja je u obliku osnovnog i potrošnog materi-
jala koji će biti utrošen u procesu proizvodnje ili
u postupku pružanja usluga.
Prema odredbama tačke 10. u trošak zaliha
se trebaju uključiti svi troškovi nabave, troškovi
konverzije i druge troškove koji su nastali dovo-
đenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje
stanje.
Prema odredbama tačke 11. troškovi nabave
zaliha obuhvaćaju kupovnu cijenu, uvozne carine
i druge poreze (osim onih koje subjekt može ka-
snije povratiti od poreznih vlasti) te troškove pri-
jevoza, troškove rukovanja zalihama, kao i druge
troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju
gotovih dobara, materijala i usluga. Trgovački i
količinski popusti i druge slične stavke se oduzi-
maju prilikom određivanja troškova nabave.
Prema odredbama tačke 12. troškovi konver-
zije zaliha obuhvaćaju troškove koji su izravno
povezani s jedinicama proizvodnje, kao što je iz-
ravni rad. Također, uključuju sustavno raspoređe-
ne fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje
koji su nastali konverzijom materijala u gotove
proizvode. Fiksni opći troškovi proizvodnje su
oni neizravni troškovi proizvodnje koji ostaju
relativno konstantni, bez obzira na opseg proi-
zvodnje, kao što su trošak amortizacije i održa-
vanja proizvodnih objekata i proizvodne opreme,
te troškovi upravljanja i administrativni troškovi
pogona. Varijabilni opći troškovi proizvodnje su
oni neizravni troškovi proizvodnje koji izravno, ili
gotovo izravno, ovise od opsega proizvodnje, kao
što su neizravni materijal i neizravni rad.
Prema odredbama tačke 13. raspoređivanje
fiksnih općih troškova proizvodnje na troškove
konverzije temelji se na normalnom kapacitetu
proizvodnje. Normalni kapacitet predstavlja pro-
izvodnju za koju se očekuje da će u prosjeku biti
ostvarena tijekom određenog broja razdoblja ili
sezona u normalnim uvjetima, uzimajući u ob-
zir gubitak kapaciteta kao posljedicu planiranog
održavanja. Može se koristiti i ostvareni opseg
proizvodnje, ako je približan normalnom kapa-
citetu. Iznos fiksnih općih troškova proizvodnje
raspoređenih na svaku jedinicu proizvoda ne po-
većava se zbog smanjenog opsega proizvodnje ili
124
neiskorištenog proizvodnog postrojenja. Neras-
poređeni opći troškovi proizvodnje priznaju se
kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U raz-
dobljima neuobičajeno velike proizvodnje, iznos
fiksnih općih troškova proizvodnje raspoređenih
na svaku jedinicu proizvoda se umanjuje tako da
se zalihe ne mjere iznad troška. Varijabilni opći
troškovi proizvodnje raspoređuju se na svaku
jedinicu proizvoda na osnovu stvarne upotrebe
proizvodnih kapaciteta.
Redoslijed faza obračuna troškova proizvod-
nje je slijedeći:
- razvrstavanje troškova i evidentiranje troš-
kova po prirodnim vrstama;
- raspoređivanje i evidentiranje troškova po
mjestima troškova;
- obračun internih učinaka i raspoređivanje
sekundarnih troškova na mjesta troškova;
- raspoređivanje troškova na nositelje troško-
va;
- obračun troškova za dovršenu proizvodnju
tokom razdoblja odnosno nedovršenu proizvod-
nju na kraju razdoblja.
Ukupno nastali troškovi na razini gospodar-
skog društva u određenom razdoblju za sva kon-
ta prirodnih vrsta troškova utvrđuje se kao zbir
iznosa iskazanih na svim mjestima troškova.
U trećoj fazi obračuna troškova, u pravilu troš-
kovi s pomoćnih mjesta troškova raspoređuje se
na mjesta troškova osnovne djelatnosti i na druga
mjesta troškova. Dio troškova pomoćnih mjesta
troškova, npr. troškovi radionica za održavanje
opreme koji je raspoređen na mjesta troškova
proizvodnje, ući će u troškove proizvoda kao dio
općih troškova proizvodnje.
U četvrtoj fazi obračuna troškova, troškovi
mjesta troškova osnovne djelatnosti proizvodnje
raspoređuju se na nositelje troškova tj. na proi-
zvodnju određenih proizvoda tokom razdoblja.
U petoj fazi obračuna troškova proizvodnje na
kraju razdoblja ukupni troškovi proizvodnje koji,
uz troškove nastale u razdoblju, uključuju i troš-
kove nedovršene proizvodnje na početku godine
raspoređuju se na količinu dovršenih proizvoda
tokom razdoblja i na nedovršenu proizvodnju na
kraju razdoblja.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

Računovodstvena shema praćenja troškova pro- JAVNE NABAVKE

izvodnje:
Dobavljači Suspenzivno djelovanje žalbe(i)
Materijalni Sirovina i
sirovina i na postupak javne nabavke
troškovi - 511 materijal - 101
materijala- 43
  (1) (2) (1) (2) PITANJE: U postupku javne nabavke ugovorni or-
gan je zaprimio žalbu koju je proslijedio Uredu za
  (3)  
razmatranje žalbi i obavijestio ponuđače da je po-
(6) stupak obustavljen do donošenja odluke Ureda za
razmatranje žalbi. Nakon toga, ugovorni organ je
zaprimio još jednu žalbu koju je usvojio i poništio
Ispravka
postupak javne nabavke. Da li je ugovorni organ
vrijednosti mogao usvojiti drugu žalbu i poništiti postupak
Amortizacija postrojenja javne nabavke u situaciji kad je postupak već sus-
sredstava u i opreme u pendovan zbog prve žalbe?
Ulazni PDV - proizvodnji - proizvodnji -
270 5400 02280 ODGOVOR: Članom 110. Zakona o javnim na-
(1) (4) (4) bavkama (u daljem tekstu: Zakon) je propisano
 (3) (4a)    da izjavljena žalba odgađa nastavak postupka
javne nabavke, zaključenje i/ili izvršenje ugo-
(6)
vora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma do
donošenja odluke URŽ-a.
Utrošena en- Shodno navedenom, svaka izjavljena žalba
ergija, rez. di- Bruto plaće Bruto plaće djeluje suspenzivno, odgađa nastavak postupka
jelovi i sitan in- koje ulaze u koje ne ulaze javne nabavke, uključujući i zaključenje planira-
ventar u proizv. CK učinka - u CK učinka nog ugovora o nabavci, odnosno okvirnog spora-
zuma, dok URŽ ne odluči po žalbi.
-512,513,514 5200 - 5201
Zakon ne utvrđuje obavezu ugovornom orga-
(3) (5) (5a)
nu da donese odluku o obustavljanju postupka
nakon upućivanja kompletne dokumentacije žal-
Obveze za Obveze za be URŽ-u, ali je svakako potrebno da sve učenike
postupka obavijesti o obustavi, kako bi znali da
poreze na plaće doprinose na Obveze za neto
se nikakve radnje u postupku neće preduzimati
- 4510 plaće - 4520 plaće -4500
do donošenja odluke URŽ-a.
(5) (5) (5)
U konkretnom pitanju je navedeno da je ugo-
(5a) (5a) (5a) vorni organ zaprimio žalbu koju je proslijedio
URŽ-u, te da je postupak obustavio do donošenja
Povećanje vri- odluke URŽ-a. Također je navedeno da je nakon
toga zaprimljena nova žalba u istom postupku
Nematerijalni Proizvodnja u jednosti zaliha
javne nabavke i da je dok je postupak obustav-
troškovi - 55 toku - 110 učinaka - 595
ljen ugovorni organ donio odluku kojom je poni-
(6) (7) (7)
štio postupak javne nabavke.
Kao što je naprijed navedeno, ugovorni organ
Ispravka vri- obustavlja postupak po prijemu žalbe i ne pre-
jednosti kon- duzima nikakve radnje u postupku sve dok URŽ
cesija - 0118 ne odluči po žalbi. Obustava postupka nakon iz-
(4a) javljene žalbe nastupa uvijek dok URŽ ne odluči
po žalbi, bez obzira u kojoj fazi postupka je žalba
Dr. sci. Jozo PILJIĆ izjavljena.

125
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
Uzimajući u obzir navedeno evidentno je da
ugovorni organ ne može donositi nikakve odluke
po izjavljenim žalbama sve dok URŽ ne odluči po
prethodno izjavljenim žalbama u istom postupku
javne nabavke. Prema tome, u slučaju da se izjave
nove žalbe za postupak javne nabavke u kojem se
pred URŽ-om već vodi postupak po žalbi, ugovor-
ni organ ne donosi nikakve odluke po novim žal-
bama već nove žalbe proslijeđuje URŽ-u sa svojim
izjašnjenjem i čeka donošenje odluke URŽ-a.
I na kraju je bitno naglasiti da član 112. stav
(1) Zakona određuje da ako postoji više žalbi,
koje se odnose na isti postupak javne nabavke,
predsjedavajući URŽ-a može donijeti zaključak o
spajanju postupaka, bez utvrđivanja postojanja
bilo kakvih drugih uslova za spajanje postupaka.
U tom slučaju donosi se jedno rješenje po žalba-
ma u tom postupku javne nabavke. Rokovi se ra-
čunaju od datuma prijema posljednje žalbe.
Otkazivanje postupka zbog
(ne)prihvatljivosti ponuda
PITANJE: U postupku javne nabavke su za-
primljene dvije ponude koje su ocijenjene kao
prihvatljive. Nakon donesene odluke o izboru,
najpovoljniji ponuđač nije dostavio potrebnu
dokumentaciju za koju je prethodno dostavio
izjavu iz člana 45. Zakona o javnim nabavka-
ma. Ugovor je dodijeljen drugom ponuđaču
koji također nije dostavio zahtijevanu doku-
mentaciju. S obzirom na to da nije postojala
mogućnost dodjele ugovora mišljenja smo da
se postupak treba poništiti jer nemamo nijednu
prihvatljivu ponudu. Da li smo u pravu?
ODGOVOR: Član 2. stav (1) tačka l) Zakona
o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon)
navodi da je ponuda dokument koji podnosi po-
nuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje us-
luge ili izvođenje radova, pod uslovima koje odre-
đuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.
Ponuda može biti:
1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove
koji se traže tenderskom dokumentacijom;
2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove
koji se traže tenderskom dokumentacijom.
Dakle, sve uslove koje je ugovorni organ po-
126
stavio u tenderskoj dokumentaciji (kvalifikacija,
tehnička specifikacija, rokovi, garancije, zahtjevi,
i sl.) ponuđači moraju ispuniti kako bi njihove po-
nude bile ocijenjene prihvatljivim. Suprotno, po-
nuda koja ne ispunjava naprijed navedeno smatra
se neprihvatljivom ponudom.
Nadalje, članom 72. stav (3) Zakona je odre-
đeno da ugovorni organ dostavlja prijedlog ugo-
vora onom ponuđaču čija je ponuda po ranglisti
odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u
slučaju da najuspješniji ponuđač:
a) propusti dostaviti originale ili ovjerene ko-
pije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne
starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponu-
de ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugo-
vorni organ; ili
b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je
bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio
dužan pribaviti u skladu s propisima u Bosni i
Hercegovini; ili
c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili
d) propusti dostaviti garanciju za izvršenje
ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske do-
kumentacije i u roku koji mu je odredio ugovorni
organ; ili
e) propusti potpisati ugovor o nabavci u roku
koji mu je odredio ugovorni organ; ili
f) odbije zaključiti ugovor pod uslovima nave-
denim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju
je dostavio.
U skladu sa naprijed navedenim, ponuda koja
ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom
dokumentacijom će biti rangirana na ranglisti
prihvatljivih ponuda, odnosno ponuda kojima je
moguće dodijeliti ugovor. Na kojoj „poziciji“ na
ranglisti prihvatljivih ponuda će se koja ponuda
nalaziti zavisi od elemenata svake pojedinačne
ponude i odabranog kriterija za dodjelu ugovora.
Neprihvatljiva ponuda se ne može nalaziti na ran-
glisti ponuda kojima je moguće dodijeliti ugovor.
Prema tome, ponuda koja se nakon analize i
ocjene ponuda našla na rang listi prihvatljivih
ponuda, ne može naknadno biti ocijenjena ne-
prihvatljivom (osim da se u postupku po žalbi
ispostavi drugačije), a slijedom toga, ni postupak
javne nabavke u takvom slučaju ne može biti po-
ništen po tom osnovu, već samo otkazan.
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BiH
Ocjenjivanje rada državnih službenika
u institucijama BiH
PITANJE: Agencija za državnu službu BiH iz-
dala je Informaciju o postupanju kod primjene
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika
o načinu ocjenjivanja rada državnih službenika
u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni
glasnik BiH“, broj: 24/21), novog propisa koji je
stupio na snagu, i u primjeni je od maja 2021.
godine.
ODGOVOR: Dana 22. 4. 2021. godine u „Služ-
benom glasniku BiH“, broj 24/21, objavljen je
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
načinu ocjenjivanja rada državnih službenika u
institucijama BiH (u daljem tekstu: Pravilnik),
koji je stupio na snagu osmog dana od dana
objavljivanja.
U cilju pravilnog postupanja institucija a ve-
zano za gore navedene izmjene i dopune ovog
podzakonskog akta, skrećemo pažnju na sljedeće:
- Članom 1. Pravilnika mijenja se član 1. stav
(2) osnovnog teksta na način da se precizira kada
se državni službenik nalazi na probnom radu u
smislu da je to samo nakon njihovog postavlje-
nja, odnosno imenovanja po okončanom javnom
konkursu. Ova nova odredba, zajedno sa odred-
bom člana 2. stav 2. Pravilnika, kojom se mije-
nja član 3. stav (2) osnovnog teksta Pravilnika,
u smislu preciziranja kada otpočinje probni rad
(preuzimanjem dužnosti nakon postavljenja
po okončanom javnom konkursu), ima za cilj
da ukine probni rad nakon svih drugih oblika
postavljenja (svih vrsta premještaja, a posebno
nakon obavljenog internog konkursa), jer taj
probni rad nije imao nikakvog smisla, ali se mo-
rao provoditi jer odgovarajuće odredbe u zakonu
nije bilo, što je na ovaj način korigovano. Stoga,
državni službenici postavljeni po osnovu in-
ternog oglasa nakon 28. 4. 2021. godine se ne
nalaze na probnom radu.
- U članu 2. stav 1. Pravilnika (a koja se odnosi
na član 3. stav (1) osnovnog teksta Pravilnika), je
novom izmjenom, između ostalog, određeno da
će se nakon izmjena i dopuna Zakona o držav-
noj službi u institucijama Bosne i Hercegovine
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
(“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02, 35/03, 4/04,
26/04, 37/04, 48/05, 2/06 i 32/07, 43/09, 8/10,
40/12 i 93/17 (u daljem tekstu: Zakon), redovno
ocjenjivanje državnog službenika obavljati jed-
nom godišnje, za period od 1. januara do 31. de-
cembra. Imajući u vidu navedenu normu koja je
ultimativno vezana za izmjene i dopune Zakona,
ukazujemo institucijama BiH da se ocjenjivanje
državnih službenika i dalje obavlja dva puta
godišnje, u periodu od 1. januara do 30. juna i
od 1. jula do 31. decembra, dok se ne izmijeni
zakonska norma koja propisuje polugodišnji
period ocjenjvanja što je omogućeno prelaznom
odredbom navedenih izmjena i dopuna.
- Neovisno o prethodnom, novom izmje-
nom Pravilnika, propisano je da institucije BiH,
počev od 2021. godine, svoje izvještaje o prove-
denom ocjenjivanju Agenciji za državnu službu
dostavljaju isključivo jednom godišnje, u roku
od 60 dana od okončanja drugog perioda
ocjenjivanja (31.12. tekuće godine). Navede-
na izmjena koja se odnosi na period u kojem
su institucije dužne da svoje izvještaje dosta-
ve Agenciji, sada jednom godišnje, umjesto
ranijih šestomjesečnh izvještaja, nije vezana
za stupanje na snagu izmjena i dopuna Za-
kona (izvještavanje nije ni propisano samim za-
konom), a cilj njenog uvođenja je da se stvori
objektivnija slika u domenu ocjenjivanja rada
državnih službenika, te da se institucijama
omogući da na vrijeme izvrše svoju obavezu
dostavljanja izvještaja o provedenom ocjenji-
vanju. Izvještaj o provedenom ocjenjivanju insti-
tucije su dužne dostaviti na dva obrasca, za svaki
polugodišnji period ocjenjivanja (propisani obra-
zac je sastavni dio osnovnog teksta pravilnika).
Dakle, institucije sačinjavaju svoje polugodišnje
izvještaje, kao što su i do sada činile, s tim što iste
Agenciji dostavljaju jednom godišnje, u gore na-
vedenom roku.
- Takođe, skrećemo pažnju na izmijenjenu
odredbu Pravilnika kojom je određeno da se ne
ocjenjuju državni službenici koji su radili manje
od šest mjeseci, umjesto ranije propisana tri
mjeseca, što se ne odnosi na državne službeni-
ke koji su na probnom radu i koji se ocjenjuju po
isteku probnog rada. Ova izmjena takođe je ve-
zana za izmjene i dopune Zakona, odnosno, kada
se budu državni službenici ocjenjivali jednom
127
 PITANJA I ODGOVORI
godišnje, tada, prema novim izmjenama Pravilni-
ka, neće biti ocjenjivani državni službenici koji su
radili manje od šest mjeseci, a do tada će se pri-
mjenjivati odredba člana 4. osnovnog teksta Pra-
vilnika, da neće biti ocjenjivani državni službenici
koji su radili manje od tri mjeseca. Dakle, namjera
koja se i dosadašnjom i novom odredbom želi po-
stići je da, u zavisnosti od trajanja perioda ocjenji-
vanja, državni službenik radi najmanje polovinu
perioda ocjenjivanja, da bi bio ocijenjen.
- Precizirane su i odredbe u vezi sa dužnosti-
ma direktno nadređenog, odnosno situacija kada
direktno nadređeni nije u mogućnosti da izvršava
svoje obaveze, da iste obaveze preuzima lice koje
je određeno da privremeno rukovodi organizaci-
onom jedinicom. Npr. u slučaju da u periodu ocje-
njivanja direktno nadređeni iz objektivnih razlo-
ga (bolovanje i sl.), nije u mogućnosti da ocijeni
državne službenike, institucija je u obavezi da
odmah izmijeni listu kojom se utvrđuje direktno
nadređeni iz člana 31. tačka 1), osnovnog teksta
pravilnika, na način da se ovlasti pretpostavljeni
direktno nadređenom da izvrši ocjenjivanje ili da
se iz reda državnih službenika unutrašnje organi-
zacione jedinice ovlasti jedan državni službenik
kao direktno nadređeni za navedeni period ocje-
njivanja, pri čemu se treba voditi računa i o profe-
sionalnom iskustvu i nivou zvanja državnog služ-
benika koji se utvrđuje kao direktno nadređeni,
kako državni službenici ne bi bez svoje krivnje
ostali neocijenjeni u konkretnom periodu ocjenji-
vanja. S tim u vezi je članom 7. Pravilnika dodata
odredba kojom se potencira uredno rukovođenje
organizacionom jedinicom i redovno ažuriranje
liste kojom se utvrđuju direktno nadređeni i nje-
gov pretpostavljeni, upravo iz razloga pravilnog
odvijanja procesa ocjenjivanja državnog službe-
nika.  ocjenjivani od strane Vijeća ministara, za razliku
- U skladu sa potrebama koje su iskazale in-
stitucije, sada je decidno propisano postupanje
direktno nadređenog kada državni službenik ne
potpiše obrazac za ocjenjivanje (npr.ukoliko dr-
žavni službenik izrazi u komentaru u obrascu ne-
slaganje sa bilo kojim segmentom sadržaja obras-
ca (ocjena, komentari nadređenog i sl.) ili neće da
upiše nikakav komentar, a u oba slučaja ne želi da
potpiše obrazac), da se takva činjenica evidentira,
a procedura ocjenjivanja se nastavlja i okončava
potpisom rukovodioca.
128
- U Pravilnik je unesen i novi član 29a. kojim
se reguliše ocjena rada savjetnika: pošto se na
ovu kategoriju zaposlenih ne primjenjuju odred-
be Zakona o ocjeni rada državnih službenika, pa
time ni odredbe samog Pravilnika, odredbom je
regulisano da se savjetnici mogu ocjenjivati pri-
mjenom Zakona o radu u institucijama Bosne i
Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 26/04,
7/05, 48/05, 50/08, 60/10, 32/13 i 93/17), koji
se na savjetnike primjenjuje u svemu što nije
propisano primjenjivim članovima (po osnovu
odredbe člana 46. a u vezi sa čl. 4. i 5. Zakona),
ali i na bilo koji drugi način koji savjetovano lice
smatra odgovarajućim, što je potpuno u skladu sa
statusom ove kategorije zaposlenih, ali što ipak
osigurava da ni ova kategorija zaposlenih ne osta-
ne neocijenjena.
- Član 35. osnovnog teksta pravilnika, izmije-
njen je članom 10. Pravilnika, na način što je pre-
cizirano kako rezultati ocjene rada mogu uticati
na unapređenje državnog službenika na više rad-
no mjesto. Tako se prilikom unapređenja, koje se
odvija u skladu sa važećim propisom koji reguliše
provođenje internog oglasa, uzimaju u obzir re-
zultati ocjene rada (stav (1)). Suprotno, u stavu
(2) istog člana propisano je kako rezultati ocje-
ne rada utiču da se državni službenik ne može
unapređivati na više radno mjesto i to ukoliko je
državni službenik u posljednje dvije godine oci-
jenjen ocjenom “zadovoljava”, odnosno u posljed-
nje četiri godine jednom ili više puta, ali ne uza-
stopno, ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava”.
- Cilj novog člana 37a. je da se uvede način
kako se ocjena smatra utvrđenom kod sekretara
sa posebnim zadatkom koji nisu bili uredno ocje-
njivani. Naime, sekretari sa posebnim zadatkom
koji odgovaraju Vijeću ministara BiH do sada nisu
od drugih institucija koje su uredno ocjenjivale
svoje sekretare sa posebnim zadatkom (npr. Vi-
soko sudsko i tužilačko vijeće BiH). Utvrđivanje
ocjene veže se za godišnji izvještaj o radu i kvali-
fikaciju izvještaja Ureda za reviziju, ali ocjena je
utvrđena samo u smislu da li je ista pozitivna
ili negativna, tako da novi član 37a. ne omo-
gućava gradaciju ocjena (ni brojčanu niti de-
skriptivnu), već samo određuje da li se ocjena
smatra zadovoljavajućom ili nezadovoljavaju-
ćom. Stoga, iako je odredba člana 37a. interpre-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

tativno – deklarativna, zbog čega ima i povratno
(retroaktivno) dejstvo (kao što i ima svaki inter-
pretativni propis), ista zbog nepostojanja gra-
dacije u utvrđenoj pozitivnoj ocjeni ne može
služiti za napredovanje sekretara sa poseb-
nim zadatkom u unutrašnji platni razred na
toj poziciji. Međutim, ista utvrđivanjem kada se
ocjena sekretara sa posebnim zadatkom smatra
pozitivnom, može služiti za sve druge namjene za
koje se traži pozitivna ocjena sekretara sa pozitiv-
nom zadatkom (produženje mandata, dodjela vi-
šeg unutrašnjeg platnog razreda nakon povratka
sa funkcije sekretara sa posebnim zadatkom, itd.).
Kako se odredba ovog člana shodno primjenjuje
i na imenovane funkcionere koji rukovode insti-
tucijama, time se uz uvođenje modaliteta ocjene
rada savjetnika osigurava da nijedna kategorija
zaposlenih, osim politički imenovanih i izabranih
lica, ne bude neocijenjena, što će pojačati njihov
status i povećati odgovornost i transparentnost u
obavljanju dužnosti. Radi provođenja ovog člana
institucije će izdavati odgovarajuće javne isprave
(potvrde, uvjerenja itd.), koje na zahtjev sekreta-
ra sa posebnim zadatkom i drugih imenovanih
rukovodilaca potvrđuju njihovu utvrđenu ocjenu
rada na ovim pozicijama (zadovoljavajuća/neza-
dovoljavajuća).
Nakon izdavanja ove informacije prestaje
primjena akta Agencije 03-34-2-185-6/18 od
7.5.2018. godine, ali su institucije dužne i dalje
dostavljati Agenciji sve potrebne podatke o ocjeni
probnog rada i potvrđivanju postavljenja držav-
nih službenika nakon okončanih javnih konkursa.
Broj: 05-34-2-476-1/21 od 26. 4. 2021. godine
DRŽAVNI SLUŽBENICI I
NAMJEŠETENICI U FEDERACIJI BiH
Volonterski rad namještenika koji se
nalazi u radnom odnosu  novine Federacije BiH“, br. 29/03, 23/04, 39/04,
PITANJE: Da li je moguće da namještenik koji se
nalazi u stalnom radnom odnosu sa punim rad-
nim vremenom istovremeno obavlja i volonter-
ski rad sa VSS koju je u međuvremenu stekao,
te na taj način ostvari radno iskustvo sa VSS?
ODGOVOR: Volonterski rad regulisan je čla-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
nom 34. Zakona o radu („Službene novine Fede-
racije BiH“, br. 26/16 i 89/18), kojim je propisano
da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno
zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavlja-
nje poslova određenog zanimanja, poslodavac
može lice koje je završilo školovanje za takvo za-
nimanje primiti na stručno osposobljavanje bez
zasnivanja radnog odnosa (stav 1.), vrijeme struč-
nog osposobljavanja iz stava 1. tog člana računa
se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno
kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može
trajati najduže onoliko vremena koliko traje pri-
pravnički staž (stav 2.), ugovor o stručnom ospo-
sobljavanju zaključuje se u pisanoj formi (stav 3.),
poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3.
ovog člana u roku od osam dana nadležnoj službi
za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora (stav
4.), lice na stručnom osposobljavanju ima pravo
na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno
propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu
osiguranja za slučaj povrede na radu i profesio-
nalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu
sa propisima o penzijskom i invalidskom osigura-
nju (stav 5.), licu za vrijeme stručnog osposoblja-
vanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni od-
mor između dva uzastopna radna dana i sedmični
odmor (stav 6.). Nadalje, članom 36. istog Zakona,
propisano je da puno radno vrijeme traje 40 sati
sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odre-
đeno u kraćem trajanju (stav 2.), a radnik koji je
zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vre-
menom, može zaključiti više takvih ugovora kako
bi na taj način ostvario puno radno vrijeme (stav
6.), dok su članom 171. istog Zakona propisane
kazne za poslodavca koji zaključi ugovor o radu u
kojem je puno ili nepuno radno vrijeme ugovore-
no suprotno članu 36. tog zakona.
Nadalje, članom 66a. Zakona o državnoj služ-
bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
54/04, 67/05, 8/06, 77/06, 34/10, 45/10 i 4/12)
propisano je da namještenik organa državne
službe koji je stekao VII stepen stručne spreme ili
visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklu-
sa Bolonjskog sistema studiranja, a koji ima naj-
manje pet godina radnog iskustva u organima dr-
žavne službe nakon položenog stručnog ispita za
namještenika u organima državne službe, može
129
 PITANJA I ODGOVORI
se prijaviti na konkurs za upražnjeno radno mje-
sto stručnog saradnika u organu državne službe
bez obaveze obavljanja pripravničkog staža.
Dakle, angažovanje namještenika koji radi
puno radno vrijeme u organu državne službe kao
volontera sa visokom školskom spremom ne bi
bilo u skladu sa zakonom, posebno jer se volon-
terski rad obavlja sa punim radnim vremenom,
što bi dovelo tu osobu u situaciju da radi 80 sati
sedmično, a što je opet zakonom zabranjeno i
kažnjivo. Nadalje, takvo angažovanje ne bi bilo u
skladu sa smislom zakonske odredbe koja pret-
postavlja volonterski rad kao jedini angažman, a i
služba za zapošljavanje bi nakon prijema ugovora
o volonterskom radu pretpostavljeno reagovala
kada bi utvrdila da je ugovor zaključen sa licem
koje je već zaposleno sa punim radnim vreme-
nom, itd.
Stoga, navedeni namještenik ne može istovre-
meno obavljati i volonterski rad sa VSS koju je u
međuvremenu stekao, već može samo kada navr-
ši pet godina radnog iskustva na svojim poslovi-
ma namještenika, i to nakon položenog stručnog
ispita za namještenika, se prijaviti na konkurs za
upražnjeno radno mjesto stručnog saradnika u
organu državne službe bez obaveze obavljanja
pripravničkog staža.
Ostvarivanje prava iz radnog odnosa
po osnovu invaliditeta
PITANJE: Namještenici je Rješenjem centra za
socijalni rad priznata lična invalidnina u nov-
čanom iznosu zbog invaliditeta I grupe zbog
oštećenja organizma (bolest nije uzrokovana
uvjetima rada). Može li ostvariti pravo na skra-
ćeno radno vrijeme na istom radnom mjestu
uz primanje pune plaće na temelju invaliditeta
koji ima? Ukoliko ima pravo zbog I grupe inva-
liditeta, akt koje institucije je potreban da bi
mogla ostvariti to pravo?
ODGOVOR: U konkretnom slučaju, namje-
štenica kojoj je priznata lična invalidnina zbog
invaliditeta I grupe, ne može ostvariti pravo na
skraćeno radno vrijeme uz primanje pune plaće
po osnovu invaliditeta koji ima, jer joj to ne omo-
gućava nijedna odredba važećeg prava.
Naime, s obzirom na član 2. Zakona o namje-
130
štenicima u organima državne službe u Federaciji
Bosne i Hercegovine („Službene novine Federaci-
je BiH“, broj 49/05), osnovni propis koji reguliše
režim radnog vremena jeste Zakon o radu („Služ-
bene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18),
koji pravi distinkciju između rada sa nepunim
(član 36.) i rada sa skraćenim (član 37.) radnim
vremenom. Saglasno navedenim članovima Za-
kona o radu, rad sa nepunim radnim vremenom
jeste radno vrijeme kraće od 40 sati koje ostva-
ruje radnik koji je zaključio takav ugovor o radu
i koji prima plaću sukladno dužini svog radnog
vremena i može zaključiti više ugovora o radu do
punog radnog vremena, dok je rad sa skraćenim
radnim vremenom rad na poslovima na kojima uz
primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu nije
moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, te se
radno vrijeme takvog radnika skraćuje ali se sma-
tra u pogledu prava iz radnog odnosa radom sa
punim radnim vremenom. Pored ovoga, Zakon o
radu u čl. 63. i 64. poznaje i rad sa polovinom rad-
nog vremena roditeljima sa djecom pod određe-
nim uvjetima. Međutim, niti jedna druga odredba
Zakona o radu ne predviđa skraćivanje radnog
vremena, a posebno ne zbog invalidnosti radnika.
Prava radnika – invalida štiti i Zakon o penzij-
skom i invalidskom osiguranju („Službene novine
Federacije BiH“, broj 13/18), tako što u članu 39.
predviđa prava osiguranika I. kategorije invalid-
nosti (nesposoban za rad) koji ima pravo na in-
validsku penziju i II. kategorije invalidnosti (pro-
mijenjena radna sposobnost), koji ima pravo da
bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno
mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposle-
nje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao
i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s
korištenjem tih prava (ove kategorije invalidnosti
ne treba pomiješati sa grupama invaliditeta po
zakonima kojima je regulisana socijalna zaštita),
ali ni ovaj zakon ne predviđa pravo na rad sa skra-
ćenim radnim vremenom uz isplatu pune plaće.
Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite
civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 36/99,
54/04, 39/06. 14/09, 7/14, 45/16, 19/17 i
40/18), u članu 18a. sadrži prava osoba sa inva-
liditetom, koja se osim isplate invalidnine sasto-
je u isplatama drugih naknada, osposobljavanju
za rad, prekvalifikacijama i dokvalifikacijama,
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

ali ni ovaj zakon ne sadrži pravo rada sa skraće-
nim radnim vremenom čak ni za invalide I. grupe
(član 18b. i dalje). Istim članom 18a. je propisano
da kanton može utvrditi i druga prava i proširiti
obim prava utvrđenih ovim zakonom na osnovu
svojih materijalnih mogućnosti i drugih potreba
lica sa invaliditetom, ali ni kantonalni propis ne
sadrži navedeno pravo.
Naime, Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti
civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom
(„Službene novine Zeničko – dobojskog kanto-
na“, broj 13/07), reguliše pravo na naknadu plaće
samo ženi – majci koja je u radnom odnosu, a od-
sustvuje s posla radi trudnoće, porođaja ili njege
djeteta, ili jednom roditelju pod određenim uvje-
tima (čl. 120. – 125.), ali ne i drugim osobama, pa
ni invalidima bez obzira na grupu invaliditeta.
Saglasno svemu navedenom, vaša namješte-
nica ne može ostvariti traženo pravo po osnovu
invaliditeta (da radi manje od punog radnog vre-
mena uz punu plaću), već se samo imenovanoj,
na njen zahtjev, može eventualno odobriti pravo
na rad sa nepunim radnim vremenom, ali bi tada
primala plaću umanjenu u procentu u kojem joj je
umanjeno i radno vrijeme. Stoga, nije potrebno ni
odgovarati na vaše drugo pitanje.
Mr. Neven AKŠAMIJA, direktor Agencije za
državnu službu BiH
RADNI ODNOSI
Zastara potraživanja iz radnog odnosa
PITANJE: Radnik je 22. 10. 2020. godine podnio
zahtjev za isplatu naknade plaće. Poslodavac
mu nije odgovorio na taj zahtjev (ali i druge za-
htjeve koje je nakon ovog podnosio, a odnosili
su se na isto potraživanje). Radnik je tek 30. 3.
2021. godine podnio tužbu za naplatu potraži-
vanja. Dakle, od prvog podnošenja zahtjeva do
dana podnošenja tužbe je protekao rok od pet
mjeseci. Član 114. Zakona o radu propisuje da
radnik ima pravo da se u roku od 30 dana od
dana saznanja za povredu prava obrati poslo-
davcu i traži zaštitu prava iz radnog odnosa, a
u daljem roku od 90 dana može podnijeti tuž-
bu pred nadležnim sudom. Budući da je taj rok
istekao, da li je radnik, u smislu odredbi Zakona
o radu, izgubio pravo podnošenja tužbe, pa sa-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
mim tim i pravo na naplatu potraživanja pu-
tem suda. Da li poslodavac može u odgovoru na
tužbu istaći prigovor zastare i prigovor gubitka
prava na potraživanje?
ODGOVOR: Sudska praksa u Federaciji Bosne
i Hercegovine, ima jedinstven stav da se u sporo-
vima radi ostvarivanja novčanih potraživanja iz
radnog odnosa, primjenjuju rokovi iz člana 106.
ranijeg Zakona o radu, a odredba člana 103. istog
Zakona, se primjenjuje u tzv. statusnim sporo-
vima (otkaz Ugovora o radu i sl.). Argument za
ovakav stav je i taj što se u članu 103. Zakona o
radu, upotrebljava i koristi termin „ostvarivanje
prava“, a odredba člana 106. istog Zakona, upo-
trebljava izraz „potraživanja iz radnog odnosa“, a
što indirektno upućuje da se odredba člana 106.
navedenog Zakona, odnosi i da je treba tumačiti,
ukoliko se radi o novčanim potraživanjima iz rad-
nog odnosa.
Članom 115. Zakona o radu („Službene novine
Federacije BiH“, br. 26/16, 89/18 i 23/20 Odlu-
ka US FBiH) propisano je da sva novčana potra-
živanja iz radnog odnosa zastarijevaju u roku od
tri godine od dana nastanka obaveze. Pa kako se
zahtijeva isplata novčanog potraživanja to se ima
primijeniti navedena odredba. Poslodavac ima
mogućnost da istakne u postupku sve prigovore
čijim usvajanjem bi bio odbijen zahtjev.
Mr. sci. Adnan BARUČIJA,
sudija Kantonalnog suda u Zenici
Korištenje porođajnog odsustva kod
novog poslodavca
PITANJE: Ukoliko radnica zaposlena po ugo-
voru o radu na određeno vrijeme ode na po-
rodiljno odsustvo, te nakon isteka tog ugovora
o radu ili u toku trajanja tog ugovora o radu
(nakon provedene konkursne procedure) bude
opet primljena u radni odnos kod drugog poslo-
davca (nema prekida u osiguranju), da li ima
pravo, nakon što potpiše novi ugovor, nastaviti
porodiljno odsustvo kod drugog poslodavca do
navršene godine djeteta?
ODGOVOR: Saglasno odredbi čl. 62. stav 1
Zakona o radu Federacije BiH (Sl. novine FBiH,
br. 26/16 i 89/18, Presuda Ustavnog suda FBIH
131
 PITANJA I ODGOVORI
U-16/18, Sl. novine FBiH broj 23/20- u daljem
tekstu Zakon o radu) za vrijeme trudnoće, poro-
đaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno
odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
Prema stavu 2. ovog člana na osnovu nalaza ovla-
štenog liječnika žena može da otpočne porođaj-
no odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma
porođaja. Prema stavu 3 ovog člana žena može
koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće
od 42 dana. Imajući u vidu navedene norme stava
1-3. člana 62. izvodi se zaključak da je posloda-
vac dužan da ženi omogući korištenje porođajnog
odsustva u trajanju od jedne godine neprekidno.
Isključivo na zahtjev žene porođajno odsustvo
može trajati i kraće, ali ne kraće od 42 dana. Za
vrijeme porođajnog odsustva radnik ima pravo
na naknadu plaće u skladu sa posebnim propi-
som. U Federaciji BiH ova naknada je propisana
u čl. 89 federalnog Zakona o osnovama socijalne
zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodi-
ce sa djecom (“Sl. novine FBiH”, br. 36/99, 54/04,
39/06, 14/09, 45/16 i 40/18) i definiše se kao
naknada umjesto plaće, ženi-majci u radnom
odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi
trudnoće porođaja i njege djeteta. Ova naknada
se saglasno čl. 93. federalnog Zakona utvrđuje u
procentu od ostvarene plaće u periodu od šest
mjeseci prije porodaja, valorizirane po osnovu
rasta plaća na području kantona u tom periodu.
Propisom kantona se utvrđuje u kom procentu
od ostvarene plaće će iznositi naknada. Dodatno,
saglasno čl. 68. stav 2 Zakona o radu poslodavac
može na teret svojih sredstava isplatiti razliku
plaće do pune plaće.
U odnosu na konkretan upit radnici kojoj u
toku korištenja porodiljskog odsustva istekne pe-
riod na koji je zaključen ugovor o radu na određe-
no vrijeme prestaje radni odnos saglasno normi
člana 60. stav 2 i člana 94. stav 1 tač. g. Zakona o
radu. Ako je ugovoren kao dan otpočinjanja rada
u novom radnom odnosu kod novog poslodavca
prvi sljedeći dan nakon isteka ugovora o radu na
određeno vrijeme prethodnog radnog odnosa, ili
njegovog prestanka na drugi način, žena na njen
zahtjev zadržava pravo da nastavi koristiti po-
rodiljsko odsustvo do isteka perioda od godinu
dana. Iako radnica kod novog poslodavca nije po-
čela sa korištenjem porođajnog odsustva za vrije-
me trudnoće odnosno porođaja, svrha zakonske
132
norme jeste da se ženi omogući nastavak poro-
diljskog odsustva radi njege djeteta. U odnosu
na kantonalne zakone o osnovama socijalne za-
štite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice
sa djecom kojima je utvrđeno pravo na naknadu
plaće, potrebno je da radnica podnese zahtjev za
korištenje nastavka porodiljskog odsustva no-
vom poslodavcu prije utvrđenog dana stupanja
na rad odnosno otpočinjanja rada, kako bi već od
tog prvog dana počela sa korištenjem preostalog
porodiljskog odsustva. U suprotnom će doći do
faktičkog prekida korištenja porodiljskog odsu-
stva, a što bi moglo dovesti do gubitka prava na
naknadu plaće utvrđene kantonalnim propisima.
Prof. dr. Mehmed HADŽIĆ
RADNI ODNOSI
Nastavak radnog odnosa radnika koji
je stekao uvjete za penziju
PITANJE: Koja je formalna procedura kod na-
stavka radnog odnosa sa licem koje je ispunilo
uvjete za penziju na osnovu godina života. Po-
slodavac i radnik su se sporazumjeli o nastavku
radnog odnosa, pod istim uslovima (isto radno
mjesto, visina plate i sl.). Da li ide otkaz ugovora
o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
ili je dovoljno da radniku ponudimo zaključiva-
nje novog ugovora? Da li se sa licem koje ispu-
njava uvjete za penziju, a sa kojim nastavljamo
radni odnos, zaključujemo ugovor na određeno
ili neodređeno vrijeme? Budući da se navedeno
lice nalazi na bolovanju (nije prof. bolest, niti
povreda na radu), postoje li formalne smetnje
da se sa radnikom za vrijeme trajanja bolova-
nja zaključi novi ugovor?
ODGOVOR: Odredbom člana 94. tač. c. i d. Za-
kona o radu (“Službene novine Federacije BiH”,
br. 26/16 i 89/18), propisano je da ugovor o radu
prestaje kad radnik navrši 65 godina života i 15
godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju), odnosno
kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u
skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju), bez obzira na godine života, ako se
poslodavac i radnik drugačije ne dogovore. U na-
vedenim slučajevima ugovor o radu prestaje po
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

sili zakona ispunjenjem pomenutih uslova koji se trebaju raditi u proizvodnji trenutno nemaju
odnose na navršene godine života, odnosno staža posla, a poslodavac ne želi davati otkaze. Kod
osiguranja, s tim da je predviđena mogućnost da većine radnika riječ je o prvom zaposlenju ili
se radnik i poslodavac mogu drugačije dogovoriti. imaju prekid radnog odnosa dulji od 15 dana
Ukoliko bi se poslodavac i radnik dogovorili da se u odnosu na prethodnog poslodavca. Koje su
radni odnos produži, postojala bi obaveza da se zakonske mogućnosti da se uposlenici poša-
prava i obaveze radnika i poslodavca urede no- lju kući? Postoji li mogućnost prenošenja sati
vim ugovorom, kojim će biti obuhvaćeni bitni ele- za koje je obračunavata plaća u ugovorenom
menti ugovora o radu iz člana 24. Zakona o radu, iznosu u periode u kojima će se radna aktivnost
a posebno podatak o trajanju ugovora o radu, s povećati kada se pokrene proizvodnja (bez da
se tada ovi sati smatraju prekovremenim)?
obzirom na to da se ugovor o radu sa licem koje
je steklo zakonske uslove za prestanak radnog
ODGOVOR: Zakonom o radu („Službene novi-
odnosa po prirodi ne bi mogao zaključiti na neo-
ne Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), propisa-
dređeno vrijeme.
na je mogućnost uvođenja preraspodjele radnog
U navedenom slučaju, ne bi se radilo o otkazu
vremena, kao i uvjeti pod kojima se radno vri-
sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu, već o
jeme može preraspodijeliti. Naime, odredbom
zaključivanju novog ugovora sa svim naprijed na-
člana 39. stav 1. pomenutog zakona propisano je
vedenim elementima, odnosno podacima iz člana
da ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno
24. Zakona o radu.
radno vrijeme može se raspodijeliti tako da to-
Nadalje, odredbom člana 4. stav 1. Zakona o
kom jednog perioda traje duže, a tokom drugog
radu propisano je da se radni odnos zasniva stu-
perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da
panjem na rad radnika na osnovu zaključenog
prosječno radno vrijeme u toku trajanja preras-
ugovora o radu. S tim u vezi, a s obzirom na to
podjele, ne može biti duže od 52 sata sedmično,
da radni odnos u navedenim slučajevima prestaje
a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.
po sili zakona, te da u smislu odredbe člana 71.
Prema st. 3. i 4. pomenute odredbe, ako je uve-
Zakona o radu privremena spriječenost za rad,
dena preraspodjela radnog vremena, prosječno
odnosno bolovanje, nije smetnja za prestanak
radno vrijeme tokom kalendarske godine ili dru-
radnog odnosa usljed ispunjenja naprijed nave-
gog perioda određenog kolektivnim ugovorom,
denih uslova za prestanak radnog odnosa, to bi
ne može biti duže od punog ili nepunog radnog
u slučaju produženja radnog odnosa, odnosno
vremena, te se preraspodijeljeno radno vrijeme
postizanja drugačijeg dogovora između radnika
ne smatra prekovremenim radom.
i poslodavca u smislu odredbe člana 94. tač. c. i
U vezi sa radom u preraspodjeli ističemo da
d. Zakona o radu, bilo potrebno da radnik stupi
je odredbom člana 39. stav 5. pomenutog zako-
na rad.
na, propisana posebna zaštita maloljetnog rad-
Imajući u vidu navedeno, to bi u slučaju za-
nika, trudnice, majke odnosno usvojitelja djeteta
ključivanja novog ugovora za produženje radnog
do tri godine života, kao i samohranog roditelja,
odnosa koji bi inače prestao po sili zakona, bilo
samohranog usvojitelja i lica kojem je na osnovu
potrebno da radnik u smislu odredbe člana 4.
rješenja nadležnog organa dijete povjereno na
stav 1. Zakona o radu, pored zaključivanja ugovo-
čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta, na
ra o radu, faktički i stupi na rad.
način da je rad pomenutih lica u preraspodjeli us-
lovljen pisanom izjavom tih lica da pristaju na rad
u preraspodjeli.
Preraspodjela radnog vremena i
Shodno navedenom, institut preraspodjele
plaćeno odsustvo radnika
radnog vremena, na način kako je propisano, ko-
risti se u svrhu organizacije rada kod poslodavca
PITANJE: Društvo iz proizvodnog sektora upo-
ukoliko to priroda posla, odnosno proces rada
slilo  je radnike za koje je već izvršena obuka.
Međutim, proizvodnja nije pokrenuta planira- zahtijeva. U slučaju primjene ovog instituta pod
nog datuma zbog drugih okolnosti. Radnici koji naprijed navedenim uslovima, preraspodijeljeno
radno vrijeme koje u jednom periodu traje duže
133
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
od punog radnog vremena, ne smatra se preko-
vremenim radom, s tim da isto ne može biti duže
od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove naj-
duže 60 sati sedmično.
Kada su u pitanju druge vrste odsustva, u koji-
ma bi radnik imao pravo na naknadu plaće, ističe-
mo da je pored plaćenog odsustva iz člana 53. Za-
kona o radu (koje je ograničeno na sedam radnih
dana u toku jedne kalendarske godine i slučajeve
u kojima se može koristiti), te odsustva za vrije-
me korištenja godišnjeg odmora iz člana 52. stav
3. navedenog zakona, i odredbom člana 81. stav
3. Zakona o radu propisano da radnik ima pravo
na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do ko-
jeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv
(viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u
skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu.
S tim u vezi, ukoliko je kod poslodavca došlo
do zastoja rada, odnosno zastoja u proizvodnji,
zbog okolnosti na koje radnik ne može uticati,
to bi radnik za vrijeme trajanja navedenog za-
stoja, odsustvovao sa rada, ali bi imao pravo na
naknadu plaće u visini koja se utvrđuje kolektiv-
nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu, pod uvjetom da poslodavac raspolaže
sredstvima za isplatu navedene naknade, jer u
suprotnom ekonomski razlozi mogu biti uzrokom
opravdanog otkaza ugovora o radu iz člana 96.
Zakona o radu. U svakom slučaju, ukoliko bi po-
slodavac radnicima u navedenim okolnostima ot-
kazao ugovor o radu uz propisani otkazni rok, isti
bi prema odredbi člana 96. stav 3. Zakona o radu,
bio u obavezi da ukoliko u periodu od jedne go-
dine od otkazivanja ugovora o radu bude namje-
ravao da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama
i stepenom stručne spreme ili na istom radnom
mjestu, da prije zapošljavanja drugih lica, ponudi
ugovor onim radnicima čiji su ugovori otkazani.
Privremena spriječenost za rad –
pitanje godišnjeg odmora i
plaćenog odsustva
PITANJE: Uposlenica je na bolovanju zbog vi-
sokorizične trudnoće. Može li podnijeti zahtjev
za korištenje godišnjeg odmora za vrijeme bo-
lovanja? U vezi s tim, na koji način omogućiti
134
korištenje prava na dva dana plaćenog dopusta
zbog vjerskih blagdana?
ODGOVOR: Odredbom člana 48. stav 1. Zako-
na o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br.
26/16 i 89/18), propisano je da radnik koji se
prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između
dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na
godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog
rada, dok je odredbom člana 47. stav 1. istog za-
kona propisano da radnik za svaku kalendarsku
godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže
30 radnih dana, s tim da izuzetno godišnji odmor
može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko
je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema
prirodi posla i uvjetima rada. Dakle, pravo na go-
dišnji odmor se utvrđuje za kalendarsku godinu,
a radnik, ukoliko ispunjava uslov od šest mjeseci
neprekidnog rada, pravo na godišnji odmor stiče
početkom kalendarske godine.
Godišnji odmor se koristi u skladu sa planom
korištenja godišnjeg odmora kojeg u skladu sa
odredbom člana 52. stav 1. pomenutog zakona,
utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju
sa radnicima ili njihovim predstavnicima, u skla-
du sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla,
kao i opravdane razloge radnika. Shodno navede-
nom, poslodavac bi prilikom utvrđivanja plana
korištenja godišnjeg odmora za kalendarsku go-
dinu, pored potreba posla, trebao imati u vidu i
opravdane razloge radnika, odnosno objektivno
očekivane okolnosti zbog kojih pojedini radni-
ci godišnji odmor za tekuću kalendarsku godi-
nu mogu koristiti samo u određenom periodu, s
obzirom da se pravo na godišnji odmor ne može
uskratiti. Međutim, imajući u vidu da je trajanje
bolovanja, odnosno privremene spriječenosti
za rad, okolnost koju poslodavac objektivno ne
može predvidjeti, to bi korištenje godišnjeg od-
mora radnika koji je u toku tekuće kalendarske
godine privremeno spriječen za rad, zavisilo od
činjenice da li će nadležna zdravstvena ustanova
ili ovlašteni ljekar utvrditi da je radnik sposoban
za rad. Shodno navedenom, a s obzirom na to da
pravo na godišnji odmor u skladu sa svojom svr-
hom može koristiti samo radnik koji radi, odno-
sno koji je sposoban za rad, to radnik koji je na
bolovanju, ne bi mogao u toku privremene sprije-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

čenosti za rad podnijeti zahtjev za korištenje go-
dišnjeg odmora. Ovo iz razloga što bi podnošenje
zahtjeva za korištenje godišnjeg odmora podra-
zumijevalo prekidanje privremene spriječenosti
za rad o čemu ne odlučuje samostalno radnik,
već nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni
ljekar, u skladu sa posebnim propisima iz oblasti
zdravstva.
Dakle, ukoliko bi nadležna zdravstvena usta-
nova ili ovlašteni ljekar utvrdili prestanak privre-
mene spriječenosti za rad, radnik bi po povratku
na rad mogao podnijeti zahtjev za korištenje go-
dišnjeg odmora, s obzirom na to da se u skladu
sa odredbom člana 48. stav 3. Zakona o radu,
odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti
za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije
uvjetovano voljom radnika, ne smatra se preki-
dom rada u smislu sticanja prava na puni godiš-
nji odmor. O navedenom zahtjevu bi poslodavac
odlučivao uzmajući u obzir organizaciju, odnosno
potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika,
ukoliko isti nisu u suprotnosti sa potrebama po-
sla. Ukoliko bi nadležna zdravstvena ustanova ili
ovlašteni ljekar u konkretnom slučaju utvrdili da
nisu ispunjeni uvjeti za prekid privremene spri-
ječenosti za rad, nakon kojeg bi radnica nastavila
korištenje porođajnog odustva, u tom bi slučaju
godišnji odmor ostao neiskorišten usljed objek-
tivnih okolnosti koje poslodavac nije mogao oče-
kivati, u smislu da nije mogao predvidjeti da će
privremena spriječenost za rad nastupiti počet-
kom kalendarske godine i trajati sve to korištenja
porođajnog odustva.
Kada je u pitanju korištenje plaćenog odsu-
stva radi zadovoljavanja vjerskih potreba, odred-
bom člana 54. stav 3. Zakona o radu propisano da
je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo
do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godi-
ni, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno
tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva
dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsu-
stvo. S obzirom na to da je pravo na korištenje
pomenutog odsustva utvrđeno u svrhu zadovo-
ljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba
radnika, isto bi se moglo koristiti u onom perio-
du kada se u skladu sa vjerskim propisima, od-
nosno običajima i tradicijom, obilježavaju vjerski
praznici, kao i drugi kulturno-tradicijski događa-
ji. Međutim, istovjetno kao i u slučaju godišnjeg
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
odmora, pravo na korištenje navedenog odsustva
se može odobriti samo radnicima koji rade, odno-
sno koji nisu odsutni sa rada usljed privremene
spriječenosti za rad, tj. bolovanja. Ukoliko bi pri-
vremena spriječenost za rad bila prekinuta u toku
kalendarske godine, radnik bi pravo na dva dana
plaćenog odsustva mogao iskoristiti u narednom
periodu koji će također biti vezan za obilježavanje
vjerskih praznika u skladu sa vjerskim propisima.
Napominjemo da je predmetni odgovor dat sa
aspekta primjene Zakona o radu, te da bi podno-
silac upita mogao konsultovati i posebne propise
kojima je uređen radno-pravni status uposlenika
općinskih organa uprave, za slučaj da su poseb-
nim propisima navedena pitanja uređena na dru-
gačiji način.
Pripremila: Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
ZAŠTITA NA RADU
Obaveza izrade internog akta o zaštiti
na radu za sve poslodavce
PITANJE: Koji su poslodavci obavezni donijeti
interni akt, odnosno da li ima ograničenja po
pitanju broja uposlenih, vrsti djelatnosti, obliku
organizacije?
ODGOVOR: U skladu sa odredbom člana 23.
st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu („Službene no-
vine Federacije BiH“, broj 79/20), poslodavac je
obavezan donijeti i interni akt o zaštiti na radu,
s tim da je propisano da je akt o procjeni rizika
osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu.
Naime, odredbom člana 23. stav 1. Zakona
o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac
dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu
utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu,
pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim
rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skra-
ćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdrav-
stvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa
povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i
opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te
prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu
na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i dru-
ga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdrav-
lja na radu.
135
 PITANJA I ODGOVORI
Dakle, svi poslodavci, bez obzira na djelatnost
i broj radnika, će u skladu sa ovim zakonom biti
obavezni da imaju interni akt o zaštiti na radu,
koji će biti izrađen na osnovu akta o procjeni ri-
zika.
Primjena Pravila o procjeni rizika
PITANJE: Ulazi li u ocjenu rizika, rizik pri dola-
sku odnosno odlasku sa posla?
ODGOVOR: U skladu sa Pravilima o procje-
ni rizika („Službene novine Federacije BiH“, broj
23/21), poslodavac vrši procjenu rizika za svako
radno mjesto i mjesto rada u radnoj okolini. Na-
vedenim pravilima je propisano da pojmovi koji
se koriste u istim imaju značenje određeno Zako-
nom o zaštiti na radu.
S tim u vezi, prema navedenom zakonu mjesto
rada u smislu ovog zakona je prostor namijenjen
za obavljanje poslova (u objektu ili na otvorenom,
kao i na privremenim i pokretnim gradilištima,
objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima),
u kojem radnik boravi i ima pristup u toku rada,
kao i svaki prostor, odnosno prostorija u kojem
se obavlja posao i koji je pod posrednim ili nepo-
srednim nadzorom poslodavca ili vlasnika sred-
stava rada.
S obzirom na to da se pri dolasku i odlasku
s posla ne obavljaju poslovi radnog mjesta, te
imajući u vidu da se ne radi o mjestu koje je pod
posrednim i neposrednim nadzorom poslodavca,
to se navedeni rizik pri dolasku odnosno odlasku
sa posla ne bi cijenio u kontekstu procjene rizika
od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili
oštećenja zdravlja na radnim mjestima i mjestima
rada u radnoj okolini, u skladu sa navedenim Pra-
vilima o procjeni rizika.
Revizija akta o procjeni rizika
PITANJE: Ko, kako i kada vrši reviziju procjene
rizika?
ODGOVOR: Odredbom člana 19. Pravila o pro-
cjeni rizika propisano je da je u slučaju promjene
rizika u procesu rada, poslodavac dužan da izvrši
136
odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika. Po-
red toga, akt o procjeni rizika podliježe potpunoj
izmjeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede
na radu sa smrtnim posljedicama, koja se dogodi
na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini
poslodavca ili ukoliko to naloži inspektor rada.
Također, Akt o procjeni rizika podliježe djelimič-
noj izmjeni i dopuni, u dijelu koji se odnosi na
određeno radno mjesto i s njim povezana radna
mjesta, i to:
a) u slučaju smrtne i teške povrede na radu;
b) u slučaju svake nove opasnosti ili štetnosti,
odnosno promjene stepena rizika u procesu rada;
c) kada mjere koje su utvrđene za sprječava-
nje, otklanjanje ili smanjenje rizika ne odgovaraju
procijenjenom stanju;
d) kada postoje mogućnosti i načini za una-
prjeđenje, odnosno dopunu procijenjenih rizika,u
slučaju kada to naloži inspektor rada.
U svakom slučaju, izmjenu akta o procjeni ri-
zika vrši organizacija koja je ovlaštena i za izradu
akta o procjeni rizika.
Procjena rizika i angažman
radnika za zaštitu na radu u
odvojenim poslovnim jedinicama
PITANJE: Kako u praksi postupiti sa firmama
koje imaju puno poslovnih jedinica (npr. Kon-
zum, Bingo...), te da li svaka poslovna jedinica
mora imati posebnu procjenu rizika s obzirom
na to da ona ovisi o ispitivanju uvjeta radne
okoline i da li za svaku poslovnu jedinicu treba
imenovati posebnog djelatnika za provođenje
mjera zaštite na radu?
ODGOVOR: U skladu sa Zakonom o zaštiti
na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj
79/20), odnosno Pravilima o procjeni rizika
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 23/21),
poslodavac vrši procjenu rizika za svako radno
mjesto i mjesto rada u radnoj okolini. Navedeno
podrazumijeva da će procjena rizika u smislu
utvrđivanja štetnosti i opasnosti biti izvršena za
svako radno mjesto na svakom mjestu rada na ko-
jem se odvija rad pod posrednim i neposrednim
nadzorom poslodavca, što podrazumijeva sa će se
procjena rizika izvršiti na svim izdvojenim lokaci-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

jama, odnosno radnim jedinicama.
Broj radnika za zaštitu na radu u odnosu na
ukupan broj radnika i broj odvojenih radnih jedi-
nica bit će utvrđen posebnim pravilnikom kojim
će biti uređeni uvjeti i način obavljanja poslova
zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od
rizika, ukupnog broja radnika, broja odvojenih
radnih lokacija i sl.
Sistematizacija radnih mjesta
kod poslodavaca koji obavljaju
poslove sa povećanim rizikom
PITANJE: Može li ovlaštena ustanova obavljati
poslove zaštite na radu kod poslodavca koji ima
radna mjesta sa povećanim rizikom, odnosno
zamijeniti radnika zaštite na radu?
ODGOVOR: Odredbom člana 34. stav 1. Zako-
na o zaštiti na radu („Službene novine Federacije
BiH“, broj 79/20) propisano je da poslodavac kod
kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom odre-
đuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslo-
ve vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu
zdravlja radnika.
S tim u vezi, navedenim zakonom je u u po-
gledu načina organizovanja i provođenja mjera
za zaštitu na radu kod poslodavca, uvedena nova
obaveza, odnosno novi institut shodno kojem će
poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa poveća-
nim rizikom morati da ima zaposlenog radnika za
zaštitu na radu.
Dakle, radi se o licu koje će biti zaposleno kod
poslodavca na osnovu ugovora o radu i koje će
obavljati poslove radnog mjesta radnika za zašti-
tu na radu, sa opisom poslova koji je utvrđen u
članu 35. Zakona o zaštiti na radu. Ova obaveza
ne odnosi se na sve poslodavce, već samo one
poslodavce kod kojih postoje poslovi sa poveća-
nim rizikom, a koji se utvrđuju internim aktom o
zaštiti na radu, na osnovu akta o procjeni rizika.
Dakle, poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa
povećanim rizikom neće moći navedenu obavezu
koja se odnosi na angažovanje radnika za zaštitu
na radu u radnom odnosu, zamijeniti angažova-
njem ovlaštene odrganizacije u smislu člana 33.
stav 2. ovog zakona, već će u vezi sa navedenim,
ovlaštenu organizaciju angažovati kada je u pita-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
nju obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite
na radu iz člana 64. ovog zakona.
Shodno navedenom, kada je u pitanju opis
poslova radnog mjesta radnika za zaštitu na radu
isti je utvrđen odredbom člana 35. ovog zakona,
kojom su propisane obaveze navedenog radnika.
S tim u vezi, navedeno radno mjesto bi trebalo
biti predviđeno internim aktom poslodavca kojim
se uređuje sistematizacija radnih mjesta kod po-
slodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim
rizikom.
Utvrđivanje opasnosti i
štetnosti na radnim mjestima i
mjestima rada u radnoj okolini
PITANJE: Da li će se prilikom izrade procjene
rizika na radnom mjestu koristiti postojeći Pra-
vilnik o radnim mjestima na radnom mjestu?
ODGOVOR: Odredbom člana 6. stav 3. Pravi-
la o procjeni rizika („Službene novine Federacije
BiH“, broj 23/21) propisano je da je poslodavac
obavezan ovlaštenoj organizaciji koja vrši pro-
cjenu rizika i izrađuje akt o procjeni rizika kod
poslodavca, omogućiti uvid u svu dokumentaciju
koja je potrebna za izradu akta o procjeni rizika.
Utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnim
mjestima i mjestima rada u radnoj okolini vrši se,
između ostalog, i na osnovu dokumentacije koju
posjeduje poslodavac, a koja se odnosi na izvje-
štaje o prethodnim i periodičnim ljekarskim pre-
gledima radnika, analizu preduzetih mjera radi
sprječavanja povreda na radu, profesionalnih
oboljenja, zapisnike o izvršenom inspekcijskom
nadzoru, uputstva za siguran rad itd.
S tim u vezi, poslodavac je dužan uzeti u ob-
zir ozbiljnost i značaj postupka procjene rizika,
te ovlaštenoj organizaciji predočiti aktuelnu do-
kumentaciju koja odražava realno stanje u pogle-
du gore navedenog, odnosno svu dokumentaciju
koju posjeduje i koju zatraži ovlaštena organiza-
cija. Ukoliko ovlaštena organizacija procijeni da
dokumentacija sadrži podatke koji ne pružaju po-
uzdan osnov za procjenu rizika, dužna je o tome
obavijestiti poslodavca koji će poduzeti odgova-
rajuće radnje da se tražena dokumentacija pono-
vo pribavi. Napominjemo da je članom 11. stav 2.
137
 PITANJA I ODGOVORI
Pravilima o procjeni rizika propisano da ovlašte-
na organizacija može koristiti rezultate važećih
periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava rada,
pod uvjetom da nalazi utvrđeni periodičnim pre-
gledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu
nisu stariji od tri godine i pod uvjetom da u među-
vremenu nije došlo do izmjene uvjeta utvrđenih
prethodnim periodičnim pregedima i ispitivanji-
ma, a da je dužna pri izradi akta o procjeni rizika
obaviti pregled i ispitivanje fizičkih, hemijskih i
bioloških štetnosti i mikroklime.
Procjena rizika za radna mjesta
sa posebnim uslovima rada
PITANJE: Da li će se raditi procjena rizika rad-
nog mjesta koje je već pravilnikom o radnim
mjestima sa posebnim uslovima rada određeno
kao takvo?
ODGOVOR: U skladu sa Zakonom o zaštiti
na radu(„Službene novine Federacije BiH“, broj
79/20), odnosno Pravilima o procjeni rizika
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 23/21),
poslodavac vrši procjenu rizika za svako radno
mjesto i mjesto rada u radnoj okolini.
Navedenom procjenom rizika se na osnovu
prikupljenih podataka i prepoznatih, odnosno
utvrđenih opasnosti i štetnosti i utvrđene liste
opasnosti i štetnosti u radnoj okolini na svakom
radnom mjestu, izborom i primjenom odgovara-
jućih metoda vrši procjenjivanje rizika, tj. vjero-
vatnoće nastanka i težine povreda, profesional-
nih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. Na
osnovu procijenjenog rizika, vrši se utvrđivanje
radnih mjesta sa povećanim rizikom, odnosno
onih radnih mjesta na kojim i pored potpuno ili
djelimično primijenjenih mjera zaštite na radu,
postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost
i zdravlje radnika.
Dakle, utvrđivanje poslova sa povećanim rizi-
kom će zavisiti od rezultata procjene rizika kod
svakog konkretnog poslodavca na svakom rad-
nom mjestu, te će navedenom procjenom rizika
biti obuhvaćena radna mjesta koja su u skladu sa
ranije važećim propisima bila utvrđena kao radna
mjesta sa posebnim uslovima rada.
138
(Ne)mogućnost angažovanja
vanjskog saradnika za poslove
radnika za zaštitu na radu
PITANJE: Da li će poslodavac moći angažovati
vanjskog saradnika za imenovanje radnika za
zaštitu na radu za koji ispunjava sve uslove?
ODGOVOR: Odredbom člana 34. stav 1. Zako-
na o zaštiti na radu („Službene novine Federacije
BiH“, broj 79/20) propisano je da poslodavac kod
kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom odre-
đuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslo-
ve vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu
zdravlja radnika.
S tim u vezi, navedenim zakonom je u u po-
gledu načina organizovanja i provođenja mjera
za zaštitu na radu kod poslodavca, uvedena nova
obaveza, odnosno novi institut shodno kojem će
poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa poveća-
nim rizikom morati da ima zaposlenog radnika za
zaštitu na radu.
Dakle, radi se o licu koje će biti zaposleno kod
poslodavca na osnovu ugovora o radu i koje će
obavljati poslove radnog mjesta radnika za zašti-
tu na radu, sa opisom poslova koji je utvrđen u
članu 35. Zakona o zaštiti na radu. Ova obaveza ne
odnosi se na sve poslodavce, već samo one poslo-
davce kod kojih postoje poslovi sa povećanim ri-
zikom, a koji se utvrđuju internim aktom o zaštiti
na radu, na osnovu akta o procjeni rizika.
Dakle, poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa
povećanim rizikom neće moći navedenu obavezu
koja se odnosi na angažovanje radnika za zaštitu
na radu u radnom odnosu, zamijeniti angažova-
njem ovlaštene organizacije u smislu člana 33.
stav 2. ovog zakona, već će u vezi sa navedenim,
ovlaštenu organizaciju angažovati kada je u pita-
nju obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite
na radu iz člana 64. ovog zakona.
Shodno navedenom, kada je u pitanju opis
poslova radnog mjesta radnika za zaštitu na radu
isti je utvrđen odredbom člana 35. ovog zakona,
kojom su propisane obaveze navedenog radnika.
S tim u vezi, navedeno radno mjesto bi trebalo
biti predviđeno internim aktom poslodavca kojim
se uređuje sistematizacija radnih mjesta kod po-
slodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim
rizikom.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

Pravo radnika na premještaj
na drugo radno mjesto
PITANJE: Da li je u članu 59. novog Zakona
ocjeni ljekara medicine rada dat veći značaj
nego u prethodnom zakonu? U starom zakonu
se navodilo da nakon što se utvrdi da radnik
ne ispunjava zdravstvene uvjete, privremeno
se raspoređuje na drugo radno mjesto a zatim
upućuje stručnom organu na ocjenu radne spo-
sobnosti. U novom Zakonu po ocjeni medicine
rada poslodavac je dužan da ga premjesti na
drugo radno mjesto ne spominjući stručni or-
gan. Da li to znači da je ocjena ljekara medicine
rada konačna za poslodavca i da nema upući-
vanja stručnom organu?
ODGOVOR: Odredbom člana 59. Zakona o za-
štiti na radu („Službene novine Federacije BiH“,
broj 79/20) uređeno je pitanje postupanje po-
slodavca u slučaju kada se utvrdi da radnik ne is-
punjava posebne uvjete u pogledu zdravstvenog
stanja i psihofizičkih sposobnosti za obavljanje
poslova sa povećanim rizikom. Naime, ukoliko
se na periodičnom ljekarskom pregledu utvrdi
da radnik ne ispunjava posebne uvjete u pogle-
du zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobno-
sti za obavljanje poslova sa povećanim rizikom,
poslodavac je dužan da tog radnika premjesti
na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim
zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo rad-
no mjesto postoji kod poslodavca. Ukoliko takvo
mjesto ne postoji, primjenjuju se odgovarajuće
odredbe Zakona o radu.
Dakle, u pogledu navedenog, radi se o postu-
panju poslodavca u slučaju kada se periodičnim
ljekarskim pregledom radnika koji je raspore-
đen na poslove sa povećanim rizikom utvrdi da
su štetnosti i opasnosti kojima je radnik izložen
imale uticaja na zdravstvenu sposobnost radnika,
odnosno da je usljed uticaja navedenih štetnosti
i opasnosti došlo do promjena u zdravstvenom
stanju radnika. U smislu navdenog je propisan
način postupanja poslodavca u odnosu na promi-
jenjenu zdravstvenu sposobnost radnika, ne do-
vodeći u pitanje eventualno upućivanje radnika
na utvrđivanje promjena u radnoj sposobnosti.
Mr. sci. Ernis IMAMOVIĆ, dipl. pravnik
Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
IZ FEDERALNOG MINISTARSTVA
RADA I SOCIJALNE POLITIKE
- Sektor za penzijsko i invalidsko osiguranje -
Obavljanje obrta nije od uticaja
na korištenje prava na prijevremenu
starosnu penziju
PITANJE: Da li ima prepreke prema Zakonu o
penzijskom i invalidskom osiguranju („Službe-
ne novine Federacije BiH“, broj 13/18), da lice
koje je 2015. godine ostvarilo prijevremenu sta-
rosnu penziju sa 63 godine života i 34 godine
penzijskog staža, obavlja obrt kao dopunsko
zanimanje? Od Federalnog ministarstva razvo-
ja, poduzetništva i obrta smo dobili mišljenje da
u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelat-
nostima, navedeno lice može obavljati obrt kao
dopunsko zanimanje, s tim što su nas uputili da
zatražimo mišljenje i od Federalnog ministar-
stva rada i socijalne politike, koje je obrađivač
Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
ODGOVOR: Odredbom člana 116. Zakona o
penzijskom i invalidskom osiguranju propisano
je da korisniku penzije koji u skladu sa ovim za-
konom stekne status osiguranika u obaveznom
osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c),
d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustav-
lja za period trajanja osiguranja. Ovo znači da će
se svim korisnicima prava iz penzijskog i invalid-
skog osiguranja, koji na dan stupanja na snagu
zakona imaju status osiguranika u smislu člana
10. zakona, odnosno koji se zaposle na osnovu
ugovora o radu ili drugog akta poslodavca, te koji
obavljaju samostalnu djelatnost, vjersku službu
ili poljoprivrednu djelatnost, obustaviti ispla-
ta penzije. Napominjemo da se prema Zakonu
o penzijskom i invalidskom osiguranju lice koje
obavlja obrtničku djelatnost smatra osigurani-
kom samostalnih djelatnosti tj. osiguranikom u
obaveznom osiguranju.
Međutim, Presudom Ustavnog suda Federa-
cije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj
93/19), utvrđeno je da odredba člana 116. nije
u skladu sa Ustavom Federacije BiH, te se ista ne
139
 PITANJA I ODGOVORI
primjenjuje od dana objave Presude u Službenim
novinama Federacije BiH.
Stoga, prema trenutno važećem Zakonu o pen-
zijskom i invalidskom osiguranju nema smetnje
da korisnik penzije obavlja obrtničku djelatnost,
i to bez uticaja na korištenje prava na starosnu
penziju.
Broj: 04-31/16-1396/21 M.T.
od 17. 5. 2021. godine
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Smanjenje starosne
granice za starosnu penziju
policijskih službenika
PITANJE: Prilikom primjene Zakona o policij-
skim službenicima Federacije BiH utvrđeno je
da su pripadnici Državne agencije za istrage i
zaštitu, Granične policije BiH, Direkcije za ko-
ordinaciju policijskih tijela BiH i Policije Brčko
Distrikta BiH, ostvarili staž osiguranja sa uve-
ćanim trajanjem, u svojstvu policijskog službe-
nika, na području koje je u nadležnosti Fonda
za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike
Srpske. Da li se po osnovu staža osiguranja sa
uvećanim trajanjem ostvarenim na području
koje je u nadležnosti Fonda za penzijsko i inva-
lidsko osiguranje Republike Srpske, u postupku
priznavanja prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja, starosna granica snižava u skladu
sa odredbom člana 41. Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju („Službene novine Fe-
deracije BiH“, broj 13/18).
ODGOVOR: Zakonom o policijskim službeni-
cima Federacije BiH regulišu se policijske ovlasti
i radnopravni status policijskih službenika Fede-
racije BiH1. Policijski službenik u smislu Zakona o
1
Vlada Federacije BiH je na 187. sjednici održanoj 31. 7. 2019.
godine, Zaključkom zadužila Federalni zavod za penzijsko i
invalidsko osiguranje da provede mišljenje Federalnog mini-
starstva rada i socijalne politike i Federalnog ministarstva un-
utrašnjih poslova, prema kojima nema smetnje da se odredba
člana 104.a Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH
primjenjuje na policijske službenike na državnom nivou. Nave-
dena odredba tiče se uvjeta za sticanje prava na penziju polici-
jskog službenika.
140
penzijskom i invalidskom osiguranju je lice koje
je kao takvo definisano posebnim zakonom na
osnovu kojeg prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja ostvaruje kod nosioca osiguranja.
Članom 41. Zakona o penzijskom i invalid-
skom osiguranju propisano je da se osiguraniku
koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim
trajanjem starosna granica za ostvarivanje pra-
va na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona
snižava za ukupno uvećanje staža. Uvećanje sta-
ža predstavlja razliku između ukupno utvrđenog
staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža
osiguranja u efektivnom trajanju za isti period, a
starosna granica se može snižavati najviše do 45
godina života.
Nadalje, ovim Zakonom je decidno propisano
da se u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem ra-
čuna vrijeme za koje je, pored doprinosa za staž
osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen dopri-
nos srazmjerno stepenu uvećanja staža, podra-
zumijevajući pri tome doprinos plaćen nosiocu
osiguranja u Federaciji BiH.
Policijski službenici državnih agencija/direk-
cija, Granične policije BiH i Policije Brčko distrikta
BiH, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
ostvaruju prema prebivalištu gdje se prijavljuju
na osiguranje kod jednog od entitetskih nosila-
caosiguranja. Shodno tome ovi policijski službe-
nici prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
ostvaruju kod onog nosioca osiguranja kome su
uplaćni doprinosi za penzijsko i invalidsko osigu-
ranje.
Uzimajući u obzir navedeno, mišljenja smo
da se na policijske službenike državnih agencija/
direkcija, Granične policije BiH i Policije Brčko
Distrikta BiH, kojima je doprinos za staž osigu-
ranja sa uvećanim trajanjem uplaćen u Fond za
penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srp-
ske ne može primijeniti odredba člana 41. Zakona
o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Stoga, Federalni zavod za penzijsko i invalid-
sko osiguranje ne može sniziti starosnu granicu
srazmjerno stažu osiguranja sa uvećanim traja-
njem za koji nije uplaćen doprinos za penzijsko
i invalidsko osiguranje nosiocu osiguranja u Fe-
deraciji BiH, tj. Federalnom zavodu za penzijsko i
invalidsko osiguranje.
Konačno, Zakonom o penzijskom i invalid-
skom osiguranju propisana je jedinstvena defini-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

cija pojma “policijski službenik”, bez obzira da li
je riječ o  policijskom službeniku koji je kao takav
definisan kantonalnim, federalnim ili, u konkret-
nom slučaju, državnim propisom. Intencija ovako
široko postavljene odredbe bila je da se, sa aspek-
ta penzijskog i invalidskog osiguranja, omogući
jednak tretman svim policijskim službenicima sa
prebivalištem u Federaciji u BiH, a što je u pot-
punosti opravdano jer ovi policijski službenici,
pod jednakim uvjetima uplaćuju doprinose za
penzijsko i invalidsko osiguranje, pa će shodno
tome prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
ostvariti kod Federalnog zavoda za penzijsko i in-
validsko osiguranje.
Mirela TALOVIĆ, mr. evropskog biznisa
LOKALNA SAMOUPRAVA
Upravni nadzor nad aktima
koje donose organi jedinica
lokalne samouprave
PITANJE: Nakon što je općinsko vijeće raz-
matralo odluku o javnom interesu (koju nije
usvojilo) donesen je zaključak o neusvajanju
predložene odluke i u kojem stoji da zaključak
stupa na snagu objavom u službenom glasilu
općine. Na doneseni zaključak je JP ... svojim
aktom od općinskog vijeća zatražilo očitovanje
zašto nije usvojilo predloženu odluku, i zašto
doneseni zaključak o neusvajanju predmetne
odluke ne sadrži pouku o pravnom lijeku (gdje
se pozivaju na odredbu člana 204. Zakona o
upravnom postupku FBiH kojim je propisano
da pismena odluka mora sadržavati uvod, dis-
pozitiv, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku).
Stav stručne službe općine je da općinsko vijeće
(što je propisano i poslovnikom općinskog vi-
jeća) svojim zaključkom samo zauzima stav o
određenom pitanju da li isti usvaja ili ne usva-
ja, prihvata ili ne prihvata itd., bez obaveze da
daje obrazloženja u pogledu svojih stavova. Isto
tako ,općinsko vijeće ne vodi upravne sporove
i ne donosi upravne akte, pa samim tim i nije
vezano za odredbu člana 204. ZUP-a.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
ODGOVOR: Općinsko vijeće donijelo je akt u
skladu sa samoupravnim djelovanjem jedinice lo-
kalne samouprave odnosno vlastitom nadležno-
sti ustanovljenom ustavom i zakonom iz određe-
ne upravne oblasti. Vlastite nadležnosti jedinice
lokalne samouprave i donošenje odgovarajućih
akata propisane su u okviru Zakona o principi-
ma lokalne samouprave u Federaciji BiH i u tom
smislu je pravo jedinice lokalne samouprave da u
granicama zakona regulira i upravlja određenim
javnim poslovima na osnovu vlastite odgovor-
nosti i u interesu lokalnog stanovništva.
Zakon o principima lokalne samouprave u Fe-
deraciji BiH propisao je način i postupak vršenja
upravnog nadzora nad aktima koje donesu organi
jedinice lokalne samouprave odnosno općinsko
vijeće i općinski načelnik.
Akti općinskog vijeća bilo da se donose u for-
mi odluke ili zaključka nisu upravni akti i protiv
njih se ne mogu koristiti pravna sredstva kao kod
upravnih akata odnosno žalba i tužba u uprav-
nom sporu.
Dakle, u konkretnom slučaju se ne radi o
upravnom aktu te nema mogućnosti korištenja
pravnih sredstava kao kod upravnih akata niti
sadržaj akta mora sadržavati elemente upravnog
akta. Njegovo eventualno osporavanje može se
pokrenuti ukoliko organ utvrđen statutom opći-
ne smatra da je doneseni akt štetan po jedinicu
lokalne samouprave ili imovinu jedinice lokalne
samouprave.
UPRAVNI POSTUPAK
Propust kod utvrđivanja statusa
podnosioca zahtjeva
PITANJE: Organ je donio rješenje kojim se
podnosiocu zahtjeva utvrđuje određen status
(određena prava), uz uslov da isti u roku od 30
dana izvrši uplatu depozita. Ovaj postupak je
propisan posebnim zakonom. Međutim, podno-
silac nije izvršio uplatu, tako da isti faktički nije
ni stekao status, koji je zahtjevom tražio. Zakon
nije propisao šta učiniti u tom slučaju. Da li
organ po Zakonu o upravnom postupku Fede-
racije BiH treba donijeti poseban upravni akt
(rješenje, zaključak ili neki drugi akt) kojim će
141
 PITANJA I ODGOVORI
konstatovati da podnosilac nije stekao traženi
status, jer nije izvršio uslov, tj. uplatu depozita
u propisanom roku?
ODGOVOR: U konkretnom slučaju podnesak
je sadržavao nedostatak zbog kojeg organ nije ni
mogao donijeti rješenje kao upravni akt, te je bio
dužan podnosiocu odrediti rok za postupanje uz
sačinjavanje službene zabilješke u spisu.
Ako podnosilac otkloni nedostatke u određe-
nom roku smatra se da je podnosilac bio uredan
od početka, a ako podnosilac ne otkloni nedostat-
ke smatra se da podnesak nije ni podnesen nad-
ležnom organu.
Zaljučak se nominira kao zaključak o odbaci-
vanju podneska a protiv njega se može izjaviti po-
sebna žalba nadležnom drugostepenom organu.
Kako je u konkretnom slučaju već doneseno
rješenje, a koje ne proizvodi pravne posljedice,
jer nije izvršena zakonska obaveza, to ga organ
koji ga je donio stavlja van snage, odnosno ogla-
šava ništavnim jer ono ne može egzistirati u prav-
nom prometu i biti osnov za sticanje određenog
statusa.
JAVNA PREDUZEĆA
Imenovanje organa upravljanja
zbog isteka mandata
PITANJE: Direktoru javnog preduzeća je iste-
kao mandat. Kako trenutno u gradu u kojem
se ovo preduzeće nalazi nema naznaka da će se
pokrenuti postupak imenovanja novog direk-
tora ili objave javnog oglasa, direktor je nasta-
vio obnašati svoju dužnost, jer bi u suprotnom
rad javnog preduzeća bio gotovo obustavljen.
Direktor je i dalje upisan u sudskom registru i
obraćao se nekoliko puta osnivaču vezano za
navedenu problematiku (nadzorni odbor u pre-
duzeću, također, nije imenovan). 
ODGOVOR: Kako u propisima iz oblasti pri-
vrednih društava i javnih preduzeća nije sankci-
onisano nepostupanje privrednog subjekta u vezi
imenovanja organa upravljanja zbog isteka man-
data direktor kojem je istekao mandat nema ovla-
142
štenja i odgovornosti u obavljanju funkcije, to je
upitno potpisivanje svih pravnih akata i njihova
validnost od strane ovog lica.
S obzirom na to da je istekao mandat direkto-
ru privrednog društva, a da nije imenovan ni nad-
zorni odbor, jedan od načina da se riješi postojeće
stanje je imenovanje vršioca dužnosti direktora
kako ne bi bilo upitno poslovanje privrednog
subjekta a to može biti i sadašnji direktor pod
uvjetom da se imenovanje vrši na period od dva
mjeseca koji se ne može produžiti.
Kako nije imenovan nadzorni odbor navede-
no imenovanje može izvršiti osnivač, odnosno
skupština privrednog subjekta kao najviši organ
upravljanja, a sve u cilju sprječavanja štetnih
posljedica po privredni subjekt jer nema orga-
na upravljanja odnosno direktora koji zastupa i
predstavlja društvo, rukovodi poslovanjem i od-
govara za zakonitost poslovanja.
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
IZVRŠNI POSTUPAK
Izvršni postupak na nepokretnoj
imovini upisanoj kao državna imovina
PITANJE: Može li se u izvršnom postupku do-
zvoliti   izvršenje na nekretnini označenoj kao
pašnjak, protiv izvršenika koji je u „C“ listu Z.K.
izvatka upisan kao nositelj prava korištenja
(isto stekao na temelju presude zbog propušta-
nja 2013. godine), a u „B“ listu upisano je vla-
sništvo „država“?
ODGOVOR: Novija sudska praksa Ustavnog
suda BiH (Ap-1080/20, AP-1939/20) a koju sli-
jedi i praksa redovnih sudova, je na stanovištu
zabrane prenosa vlasništva imovine upisane kao
državna imovina na druga lica, a u kontekstu Za-
kona o zabrani raspolaganja državnom imovinom
Federacije BiH (i istoimeni zakon na nivou BiH). U
smislu tih zakona, „... zabranjuje se raspolaga-
nje državnom imovinom.“ „Pod raspolaganjem
navedene (državne) imovine smatra se direktni
ili indirektni prenos vlasništva.“ (ČL. 1.) „Svaka
odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni in-
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine

strument kojim se raspolaže imovinom iz člana 1.
ovog zakona suprotno odredbama ovog zakona,
ništav je.“ (Čl. 2. st. 2)
Budući, da se nakon prodaje nekretnine u
izvršnom postupku kupac treba upisati kao vla-
snik kupljene nekretnine, dakle, trebao bi usli-
jediti prijenos vlasništva sa države na kupca, to
slijedom citirane odredbe zakona proizlazi da
bi takav prijenos vlasništva bio zabranjen, pa i
provođenje izvršenja na toj nekretnini. Zato je
potrebno da osoba koja na tome zemljištu ima
upisano pravo korištenja, kod zemljišnoknjižnog
suda pokrene postupak za upis svoga vlasništva
na predmetnoj nekretnini temeljem odredaba
Zakona o stvarnim pravima, (čl. 338, pretvorba
prava korištenja u pravo vlasništva), a nakon toga
kada je ona upisana kao vlasnik može se prove-
sti izvršenje na toj nekretnini jer više nije država
upisana kao vlasnik.
Izvršenje na primanjima po osnovu
socijalne pomoći
PITANJE: Ukoliko izvršilac prima novčanu na-
knadu od centra za socijalni rad, da li se može
u prijedlogu za izvršenje tražiti pljenidba dijela
novčane naknade radi namirenja duga tražio-
cu izvršenja?
ODGOVOR: Čl. 138. stav 1. Zakona o izvršnom
postupku FBiH (ZIP) propisuje:
(1) Izvršenje na: plaći, nadoknadi umjesto
plaće, nadoknadi za skraćeno radno vrijeme i na-
doknadi zbog umanjenja plaće i penzije, primanja
po osnovu nadoknade zbog tjelesnog oštećenja
prema propisima o invalidskom osiguranju, pri-
manja po osnovu socijalne pomoći, primanja po
osnovu privremene nezaposlenosti, primanja
po osnovu dodatka na djecu, primanja po osno-
vu stipendije i pomoći učenicima i studentima i
nadoknada za rad osuđenika može se provesti do
iznosa od jedne polovine.
Dakle, ako izvršenik prima neku od novčanih
naknade (pomoć, primanje, i sl.) navedenih u čl.
138. ZIP-a, tražilac izvršenja može u prijedlogu za
izvršenje predložiti izvršenje na toj naknadi od-
nosno primanju, ali samo do iznosa jedne polovi-
ne (1/2) takve naknade.
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
Međutim, prema stavu 2. istog člana 138. ZIP-a
„Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanji-
ma izvršenika iz stava 1. ovog člana primjenjuju
se samo ako potraživanja ne prelaze 1.000,00
KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi
1.000,00 KM mjesečno izvršenje se može prove-
sti do iznosa od dvije trećine potraživanja.“
Dakle, ako ta novčana naknada ili primanje iz-
vršenika prelazi iznos od 1.000,00 KM tada se, na
iznosu naknade-primanja izvršenika koji iznos
prelazi 1.000,00 KM može tražiti i ostvariti izvr-
šenje do 2/3 iznosa te naknade-primanja izvrše-
nika.
Dr. sci. Muhamed CIMIROTIĆ,
sudija Kantonalnog suda u Bihaću
ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK
Učinci pravnih lijekova na redosljed
upisa u zemljišne knjige
PITANJE: Člankom 36. Zakona o zemljišnim
knjigama Federacije BiH („Službene novine
FBiH“, broj 19/03) regulirana je obrada za-
htjeva za upis tako da: Ako je podneseno više
zahtjeva koji se odnose na isto pravo, tada se
ne smije izvršiti upis na osnovu kasnije podne-
senog zahtjeva prije nego što se izvrši upis na
osnovu ranije podnesenog zahtjeva. Odredba iz
stava 1. ovog članka se ne primjenjuje ako pri-
je podneseni zahtjev bude odbijen ili povučen,
odnosno određen drugačiji redoslijed obrade
od strane podnosioca zahtjeva. Prema načelu
prvenstva ili načelu prioriteta određeno je da
je pravni učinak upisa u odnosu prema dru-
gim upisima ovisan o njegovom prvenstvenom
redu. Red prvenstva upisa u zemljišnu knjigu
utvrđuje se prema trenutku stizanja prijedlo-
ga zemljišnoknjižnom sudu za upis. Za slučaj
da je zemljišnoknjižnom sudu istodobno stiglo
više zahtjeva za upis, upisana prava imat će isti
prvenstveni red. Iz tog slijedi da se po kasnije
primljenom zahtjevu ne može postupati dok se
ne okonča postupak po ranije zaprimljenom
zahtjevu, ako se odnosi na istu nekretninu.
Naime, veoma česte su situacije da u zemljiš-
noj knjizi na istoj nekretnini postoji više plom-
143
 PITANJA I ODGOVORI
bi-zahtjeva, s tim da po prvom DN-u je predmet
dostavljen Županijskom/Kantonalnom sudu
na postupanje po prizivu/žalbi izjavljen na
to rješenje. Dakle, s obzirom na to da na istoj
nekretnini postoji više predmeta ali je na prvo
rješenje izjavljen priziv/žalba te rješenje nije
pravomoćno nalazimo da se ne može postupiti
po kasnijem zahtjevu, dok se sa Županijskog/
Kantonalnog suda ne vrati prethodni predmet.
S obzirom na to da Zemljišnoknjižni ured ovog
suda postupa na gore opisani način i ne vrši
nikakve upise i ne donosi odluke po kasnije
pristiglim zahtjevima dok se ne okonča postu-
pak pred Županijskim sudom, je li postupanje
zemljišnoknjižnih referenata ovog suda na na-
vedeni način sukladno prinudnim propisima?
ODGOVOR: Kada se govori o zemljišnoknjiž-
nom postupku, tada treba imati na umu da je u
Federaciji Bosne i Hercegovine zemljišnoknjižni
postupak sudski, izvanparnični postupak, koji
se odvija pred općinskim sudovima – zemljišno-
knjižnim sudovima. I viši sudovi mogu odlučivati
u postupku po pravnim lijekovima i to drugoste-
peni sudovi povodom žalbe. Ako je povrijeđeno
neko ustavno pravo u zemljišnoknjižnom postup-
ku može odlučivati i odlučuje i Ustavni sud Bosne
i Hercegovine po apelaciji.
Pravni lijekovi u zemljišnoknjižnom postupku
služe nezadovoljnoj stranci da traži promjenu ili
ukidanje odluke za koju smatra da je nezakonita
odnosno nepravilna.
Po donošenju odluke suda, uloženi pravni lijek
može imati i učinke u pogledu prisilne provedbe
odluke. S obzirom na ovo djelovanje pravne lije-
kove dijelimo na suspenzivne i nesuspenzivne.
Suspenzivan pravni lijek je onaj koji sprječava
izvršenje odluke, odnosno koji sprječava daljnje
radnje u postupku sve dok se ne donese odluka o
pravilnosti odluke koja se napada žalbom.
Nesuspenzivan pravni lijek je onaj čijim se
ulaganjem ne sprječava izvršenje odnosno nasta-
vak postupka.
Naime, niti Zakon o zemljišnim knjigama
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 58/02)
a ni zemljišnoknjižni Poslovnik o postupanju u
144
zemljišnoknjižnim stvarima („Službene novine
Federacije BiH“, broj 5/03) ne uređuju pitanja na
koji način postupiti sa kasnijim zahtjevima kada
je odlučeno o zahtjevu koji je ranije primljen u ze-
mljišnoknjižni ured i kada je izjavljena žalba na
to rješenje.
Isto tako, navedenim propisima nije određeno
da će se žalba, kao jedini pravni lijek, zabilježiti
po službenoj dužnosti iako iz prakse znamo da
zemljišnoknjižni uredi vrše ovu zabilježbu, kao i
da ex offo brišu po službenoj dužnosti ovu zabi-
lježbu ako žalba bude odbijena.
Pošto se odredbe Zakona o parničnom postup-
ku („Službene novine Federacije BiH“, br. 53/03,
73/05, 19/06 i 98/15) primjenjuju kada nadležni
sud odlučuje o žalbi, rješenje za navedeno pitanje
a koje su u suštini svodi na to da li žalba protiv
odluke ili radnje zemljišnoknjižnog referenta ima
suspenzivno dejstvo odnosno da li žalba sprje-
čava daljnje radnje u postupku sve dok se ne do-
nese odluka o pravilnosti odluke koja se napada
žalbom je u odredbi člana 203. stav 2. naprijed
citiranog zakona koja propisuje da blagovremeno
podnesena žalba sprječava da presuda postane
pravosnažna u dijelu koji se pobija žalbom.
Dakle, izjavljivanjem žalbe odlaže se pravo-
snažnost rješenja, iz čega jasno proizlazi njeno
suspenzivno dejstvo.
Slijedom navedenog, mišljenja smo da izjav-
ljena žalba na rješenje o upisu ima suspenzivno
djelovanje u odnosu na provedbu zahtjeva za upis
koji su prispjeli u zemljišnoknjižni ured nakon za-
htjeva za upis o kom je odlučeno rješenjem o upis
i protiv kog je izjavljena žalba.
Drugačije kazano, zemljišnoknjižni ured čekat
će odluku po žalbi na rješenje o upisu i tek nakon
ishoda po žalbi donijet će odluke o kasnijim za-
htjevima za upis.
Možda bi bilo korisno da se u budućnosti raz-
misli o tomu da se propiše zabilježba da rješenje
o upisu nije pravosnažno, ili nešto slično, kako
bi svi kojih se to tiče mogli znati da upis koji je
izvršen u korist knjižnog prednika nije (još) pra-
vosnažan.
Mr. sci. Adnan BARUČIJA
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA

KOEFICIJENT RASTA CIJENA NA MALO KOEFICIJENT RASTA CIJENA PROIZVO\AČA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA
Mjesec U mjes. prema Od počet. god. Prosječ. „Sl. nov. Mjesec U mjes. prema Od počet. god. Prosječ. „Sl. novine
2020. prethod. mjes. do kraja mjes. mjes. rast FBiH“ 2020. prethod. mjes. do kraja mjes. mjes. rast FBiH“, broj
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
Januar 0,003 0,003 0,003 17/21 Januar 0,001 0,001 0,001 17/21
Februar 0,005 0,008 0,004 23/21 Februar 0,020 0,021 0,010 23/21
Mart 0,008 0,016 0,005 32/31 Mart -0,021 -0,001 0,000 32/21
April 0,002 0,018 0,004 41/21 April 0,004 0,003 0,001 41/21

PROSJEČNE TROMJESEČNE NETO

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U FBiH
PLAĆE ZAPOSLENIH U FBiH
Period Iznos Mjesec Neto plaće Bruto plaće „Sl. novine FBiH“ Datum objavljivanja
1 2 1 2 3 4 5
XI 2020. – I 2021. 978 KM Januar 974 KM 1.511 KM 22/21 19. 3. 2021.
XII 2020. – II 2021. 973 KM Februar 951 KM 1.473 KM 31/21 21. 4. 2021.
I 2021. – III 2021. 974 KM Mart 996 KM 1.548 KM 30/21 21. 5. 2021.
II 2021. – IV 2021. 979 KM April 990 KM 1.534 KM 48/21 18. 6. 2021.
• Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu iznosi 956 KM. U odnosu na prethodnu godinu index je 103,0.
• Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu iznosi 1.472 KM. U odnosu na prethodnu godinu index je 103,1.

POREZNI TRETMAN POJEDINIH PRIHODA PO ZAKONU O POREZU NA DOHODAK

I NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA U ZEMLJI I INOZEMSTVU IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
1a. Dnevnice za službena putovanja u zemlji, u skladu sa Uredbom o naknadama
25 KM dnevno
troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
1b. Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu, u skladu sa Uredbom o
naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
Pregled po zemljama: od 90 do 150 KM dnevno
Bocvana, Estonija, Kambodža, Laos, Lesoto, Makedonija, Malezija, Namibija,
90 KM dnevno
Nepal, Portoriko, Somalija, Tunis, Venecuela, Dr Kongo
Alžir, Armenija, Afganistan, Benin, Bjelorusija, Bolivija, Bugarska, Burkina Faso,
Burundi, Crna Gora, Egipat, Ekvador, Gabonska Republika, Gvanaja, Gvatemala,
Gvineja (Papua Nova Gvineja), Gvineja (Republika Gvineja), Honduras,
Indija, Irak, Iran, Jemen, Kuba, Letonija, Libanon, Liberija, Libija, Mađarska,
100 KM dnevno
Madagaskar, Malavi, Mali, Malta, Maroko, Mauritanija, Meksiko, Mijanmar,
Nikaragva, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Rumunija, Salvador, SAO,
Tome i Principe, Sijera Leone, Sirija, Sjeverna Koreja (Demokratska Republika
Koreja), Srbija, Surinam, Sri Lanka, Tanzanija, Uganda, Zambija i Zimbabve
Albanija, Bangladeš, Bahrein, Centralnoafrička Republika, Češka, Čile,
Dominikanska Republika, Džibuti, Etiopija, Filipini, Grčka, Hrvatska, Indonezija,
Jordan, Kamerun, Katar, Kenija, Kipar, Kolumbija, Kostarika, Kuvajt, Litvanija, 110 KM dnevno
Mongolija, Niger, Oman, Portugal, Ruanda, Slovačka, Slovenija, Sudan, Tajland,
Togo, Trinidad i Tobago, Turska, Ukrajina
Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Finska, Francuska, Gana, Gvineja
(Republika Ekvatorijalna Gvineja), Gvineja Bisao (Republika Gvineja Bisao),
120 KM dnevno
Haiti, Italija, Kanada, Mozambik, Nigerija, Njemačka, Ruska Federacija, Sudan,
Španija, Ujedinjeni Arapski Emirati
Čad, Irska, Izrael, Južna Koreja (Republika Koreja), Kina, Kongo, Luksemburg,
Nizozemska Norveška, Novi Zeland, Obala Slonovače, SAD, Sejšeli, Singapur, 130 KM dnevno
Švedska, Tajvan, Urugvaj
Angola, Danska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo 140 KM dnevno
Island, Japan, Švajcarska 150 KM dnevno
sve druge zemlje 90 KM dnevno

145
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

Ostale naknade službenog putovanja, u skladu sa Uredbom o naknadama

1c. troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, broj 44/16) pripadajuća dnevnica umanjuje se za 30% iznosa
- kada je obezbijeđena besplatna ishrana, odnosno tri obroka
u visini stvarno plaćene karte uz priloženi račun
za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se
- naknada troškova prijevoza na službenom putovanju
mogu upotrebljavati na službenom putovanju prema
odobrenom putnom nalogu
u visini priloženog plaćenog hotelskog
- naknada troškova noćenja na službenom putovanju računa i to najviše do iznosa odobrenog
nalogom za službeno putovanje
pripadajuća dnevnica uvećava se za 70% i to
- ako u mjestu službenog putovanja nema hotelskog smještaja ili samo u slučaju da državni službenik nema mjesto
ako se ne koristi prebivališta ili boravišta udaljeno manje od 30 km od
mjesta u koje je upućen na službeni put
u visini 15% cijene litre benzina BMB 95 na teritoriju
- naknada za korištenje osobnog automobila u službene svrhe Bosne i Hercegovine, po prijeđenom kilometru na
odobrenoj relaciji
1d. Ako se navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkom licu koje kod
6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez
isplatioca naknade nema status zaposlenika, smatrat će se prihodima primaoca
na dohodak + 0,5%
naknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadom
porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
isplaćenom po osnovu ugovora o djelu ili autorskom honoraru
II NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA ZAPOSLENICIMA NEOPOREZIVI IZNOS NAKNADE
1a. Troškovi prijevoza na posao i s posla do visine mjesečne karte gradskog, prigradskog i
međugradskog prijevoza
do 15% cijene 1 litra utrošenog goriva po prijeđenom
Troškovi prijevoza na posao i s posla u slučaju kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do
1b. korištenja vlastitog automobila mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne
karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji
u visini od 1% od prosječne neto plaće u
Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok), samo
2. Federaciji prema posljednjem objavljenom
za dane prisustva na poslu:
statističkom podatku
20. 1. 2021. – 19. 2. 2021. (966 KM x 1%) 9,66 KM dnevno
19. 2. 2021. – 19. 3. 2021. (993 KM x 1%) 9,93 KM dnevno
19. 3. 2021. – 15. 4. 2021. (974 KM x 1%) 9,74 KM dnevno
21. 4. 2021. – 21. 5. 2021. (951 KM x 1%) 9,51 KM dnevno
21. 5. 2021. – 15. 6. 2021. (996 KM x 1%) 9,96 KM dnevno
15. 6. 2021. - do objavljivanja novog podatka (990 KM x 1%) 9,90 KM dnevno
3a. Naknada za odvojeni život od porodice i smještaj u mjestu rada za državne
službenike i namještenike u skladu sa članom 4. Uredbe o naknadama koje
nemaju karakter plaće („Službene novine FBiH”, br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12) 250 KM mjesečno
– čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od mjesta organa
državne službe u kojem vrši službenu dužnost
4. Naknada za smještaj i odvojeni život članova Vlade Federacije i njihovih Članovi Vlade Federacije BiH:
savjetnika pod uvjetima iz čl. 2. i 3. Uredbe o naknadama koje pripadaju - Odvojeni život 300 KM;
članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovim savjetnicima - Smještaj 599 KM (kada nije osiguran smještaj) ili
(„Službene novine FBiH”, br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16), čije je mjesto - Smještaj 299 KM (kada je osiguran smještaj, za
prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od sjedišta institucije u kojoj su troškove).
zaposleni, u visini od 599 KM mjesečno na ime troškova smještaja, u visini Savjetnici članova Vlade Federacije BiH:
od 300 KM mjesečno na ime odvojenog života i u visini od 299 KM mjesečno - Odvojeni život 250,00 KM
za troškove smještaja članova Vlade, te u visini od 250 KM mjesečno na ime - Smještaj 299 KM (kada nije osiguran smještaj) ili
odvojenog života, u visini od 299 KM mjesečno za troškove smještaja i u visini - Smještaj 149 KM (kada je osiguran smještaj, za
od 149 KM mjesečno za troškove smještaja za savjetnike troškove)
5. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se rad obavlja van
mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno:
- ako su na terenu obezbijeđeni smještaj i ishrana od strane poslodavca 20% od iznosa propisane dnevnice
- ako je na terenu obezbijeđen samo smještaj do visine propisane dnevnice
- ako je na terenu obezbijeđena samo ishrana do 70% iznosa propisane dnevnice

146
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u

6. Regres za godišnji odmor
Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate
u visini šest neto plaća zaposlenika koje su
mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest
7a. Otpremnina prilikom odlaska u penziju prosječnih neto plaća u FBiH, prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za
zaposlenika
do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće
u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora
7b. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu
o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
poslodavca – isplatioca otpremnine
Naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova
8. u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji
njihove uže porodice
u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše do
Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove iznosa četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene
9.
uže obitelji, kao i smrti penzionisanog zaposlenika u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije
donošenja rješenja o isplati naknade
III NOVČANE POMOĆI ZAPOSLENICIMA NEOPOREZIVI IZNOS NOVČANE POMOĆI
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
Novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60%
1. isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
invaliditeta)
prosječne neto plaće u FBiH
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže
2. isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
porodice
prosječne neto plaće u FBiH
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
Novčana pomoć u slučaju hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz
3. isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara
prosječne neto plaće u FBiH
Ukupna vrijednost na godišnjem nivou do 30%
Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili
4. prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni
pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i slično
zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon
Ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i na
njih se obračunavaju i plaćaju porez na dohodak
5. Isplate koje su izvršene preko prednjih neoporezivih iznosa naknada
i doprinosi na način predviđen za nesamostalnu
djelatnost

PRIHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI KOJI SE NE SMATRAJU

IV
KORISTIMA (član 15. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak)
1. Posebna odjeća sa znakom poslodavca ne podliježe oporezivanju
2. Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa ne podliježe oporezivanju
3. Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene ne podliježe oporezivanju
4. Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi s djelatnosti koji su
ne podliježe oporezivanju
neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca
5. Premije kolektivnog osiguranja koje za svoje uposlenike uplaćuje poslodavac za ne podliježe oporezivanju
slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku s posla
PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI
V
(član 10. stav 4. Zakona o porezu na dohodak)
Pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći
1. po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku do visine utvrđene posebnim propisima
ili članu njegove porodice
2. Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama do vrijednosti naknade za topli obrok
3. Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja
djelatnost, ako je neophodno korištenje smještaja za zaposlenika s ciljem ne podliježe oporezivanju
obavljanja radnog zadatka
Smještaj i plaćanje troškova smještaja osiguranog za javne dužnosnike
isplaćene do iznosa od 30% prosječne
4. zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u
plaće u Federaciji za taj mjesec
inozemstvu i druge naknade

147
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
ZIPS-ov INFORMATOR

5. Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili više puta u toku poreznog do vrijednosti iznosa od 30% prosječne
perioda povodom državnih ili vjerskih praznika ili jubileja firme plaće u Federaciji BiH
6. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa članom 100. Zakona o
ne podliježe oporezivanju
radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Općim kolektivnim ugovorom
VI PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
(član 5. Zakona o porezu na dohodak)
1. Prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti privrednih društava ne podliježe oporezivanju
(dividenda ili udjeli)
2. Penzija rezidenta stečena u inozemstvu ili u BiH ne podliježe oporezivanju
3. Pomoći i druga primanja po posebnim propisima o pravima ratnih vojnih
ne podliježe oporezivanju
invalida i civilnih žrtava rata, osim plaća
4. Socijalne pomoći, primanja, odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po
osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne
ne podliježe oporezivanju
zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena
osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem
5. Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta ne podliježe oporezivanju
6. Nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po kantonalnim propisima ne podliježe oporezivanju
7. Prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe ne podliježe oporezivanju
8. Naknada štete u slučaju elementarnih nepogoda
Napomena:
Shodno članu 4. stav 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, u
smislu člana 5. tačka 8. Zakona, pod nadoknadama šteta koje se ne smatraju
oporezivim prihodom, odnosno dohotkom fizičkog lica, podrazumijevaju se ne podliježe oporezivanju
pomoći, odnosno donacije u novcu, stvarima, prehrambenim i drugim artiklima,
odjeći, obući, građevinskom materijalu i dr. koje fizičko lice primi od drugih
fizičkih i/ili pravnih lica, a povodom šteta nastalih elementarnim nepogodama
(poplave, odroni zemljišta, potresi i dr.)
9. Isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na imovini, u iznosu
ne podliježe oporezivanju
koji je rabljen za namjenu ili popravak oštećene imovine
10. Nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za
ne podliježe oporezivanju
pokazano znanje u kvizovima i drugim natjecanjima
11. Prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od
poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše u visini utvrđenoj Pravilnikom o ne podliježe oporezivanju
primjeni Zakona o porezu na dohodak
12. Nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje
ne podliježe oporezivanju
dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma
PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
VII
(član 6. Zakona o porezu na dohodak)
1. Prihodi po osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad koji
ne podliježe oporezivanju
su isplaćeni na teret vanbudžetskog fonda
2. Prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u privrednom društvu, ustanovi ili
ne podliježe oporezivanju
radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida
3. Prihodi po osnovu naknada za tjelesno oštećenje, umanjenu radnu sposobnost i
ne podliježe oporezivanju
naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu
4. Prihodi po osnovu naknade štete zaposlenic. po osnovu posljedica nesreće na radu ne podliježe oporezivanju
5. Prihodi po osnovu naknada članovima Akademije nauka i umjetnosti BiH i
ne podliježe oporezivanju
nagrada za tehničko-tehnološke inovacije
6. Naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno-
ne podliježe oporezivanju
popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama
7. najviše do iznosa od 75% prosječ. neto plaće po
Mjesečni prihodi po osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom
zaposl. u FBiH, prema posljednjem objavljenom
školovanju
podatku nadležnog organa za statistiku
u toku jedne kalendarske godine do iznosa četiri
8. Prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruženja prosječne mjesečne plaće zaposl. u FBiH, prema
posljednj. objavlj. podatku FZ za statistiku

148
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

do visine dvije prosječne neto plaće po zaposlenom

Nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru
9. u Federaciji, prema posljednj. objavljenom podatku
obrazovnog sistema školskih i visokoškolskih takmičenja
nadležnog organa za statistiku
10. Naknada plaće isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji
ne podliježe oporezivanju
uposlenik nije kriv
11. Prihodi po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-
kreditnim zadrugama, bankovni računi (žiroračuni, devizni računi i dr.) i kamate ne podliježe oporezivanju
na državne obveznice
12. Prihodi po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po
ne podliježe oporezivanju
odlukama nadležnih sudova
13. Prihodi fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju
karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog
osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju ne podliježe oporezivanju
sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su
plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak
14. Dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna
ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne
društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket
prelazi iznos od 1.000,00 KM
proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana
VIII DOHODAK OD DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
1. Prihodi članova predstavničkih organa vlasti
Oporezuju se na način predviđen
a Plaće poslanika
za nesamostalnu djelatnost
6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
b Sve ostale naknade poslanika (paušali, rad u komisijama i slično) 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
- bez prava na priznavanje rashoda
Prihodi od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
2. odbora privrednih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja, 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika na sudu - bez prava na priznavanje rashoda
Prihodi od povrem. samostal. djelatnos. naučni.umjetnika, stručnjaka, 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
novinara, sudskih vještaka, trgovač.putnika, akvizit., sportsk.sudija i delega. 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
3.
i dr.djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostal. ili - rashodi se priznaju u visini od 20%
nesamostal.djelatnost – po ugov. o djelu ostvarenog prihoda
Prihodi od povremene samostal.djelatnos.naučni., umjetni., stručnjaka, 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
novinara, suds.vještaka, trgovač.putnika,akvizit., sportsk.sudija i delegata i 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
4.
dr.djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnov.samostal. ili nesamostal.djelat. - - rashodi se priznaju u visini od 30%
po ugovo.o autor.djelu ostvarenog prihoda
4% zdravstvo i 10% porez na dohodak
Prihod od povremene samostalne djelatnosti ostvaren
5. – priznaje se iznos plaćenog poreza u
neposredno iz inostranstva
inostranstvu
IX OSTALI PRIHODI REZIDENTA

Ostali prihodi rezidenta koji nisu obuhvaćeni članovima 10. i 12. 10% poreza na dohodak
1.
Zakona o porezu na dohodak - bez prava na priznavanje rashoda
P r o p i s i:
- Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18)
- Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
- Zakon o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18)
- Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
- Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH“, br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12)
- Uredba o naknadama koje pripadaju članovima Vlade Federacije BiH i njihovim savjetnicima koje nemaju karakter plaće
(„Sl. novine FBiH“, br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16)
- Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja doprinosa („Sl. novine FBiH“, br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17, 38/17 i 39/18)
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13,
90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18 i 30/18)
- Uputstvo o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 81/08)
- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na osnovu
opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH“, broj 92/07)

149
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine
ZIPS-ov INFORMATOR

Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika 2014. - 2021.

  Osnovice za obračun doprinosa obveznika koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju na osnovu poslovnih knjiga  
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti 827,00 826,00 824,00 830,00 854,00 881,00 922,00 951,00
Samostalna djelatnost slobodnih zanimanja 1399,00 1397,00 1394,00 1405,00 1445,00 1491,00 1.560,00 1.609,00
Samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 445,00 445,00 367,00 370,00 381,00 393,00 411,00 424,00
Samostalna djelatnost trgovca pojedinca     367,00 370,00 381,00  393,00 411,00 424,00

Osnovice za obračun doprinosa obveznika koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti 700,00 699,00 697,00 702,00 723,00 745,00 780,00 805,00
Niskoakomulativne djelatnosti tradicionalnih
318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
esnafskih zanata
Samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
Samostalna djelatnost taxi prijevoza 318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
Samostalna djelatnost trgovca pojedinca         381,00 393,00 411,00 424,00

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji
obuće kojima se isplaćuje plaća i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata
utvrđenih posebnim propisom kantonalne skupštine (član 6. tačka 10. Zakona o doprinosima)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

01.01. - 27.11. 367,00 01.01. - 27.11. 370,00 01.01.- 04.05. 329,00
318,00 318,00 393,00 411,00 424,00
28.11. - 31.12. 317,00 28.11. - 31.12. 319,00 05.05.- 31.12. 381,00
Prosječna
1272 1270 1267 1277 1314 1355 1418 1463
plaća

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U BiH

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA BRČKO DISTRIKT BiH

Mjesec
2021. Prosječna plaća „Sl. glasnik Prosječna plaća „Sl. glasnik Prosječna plaća
bruto neto BiH“ Bruto neto RS“ bruto neto
Januar 1.504 KM 969 KM 19/21 1.492 KM 962 KM 18/21 1.461 KM 941 KM
Februar 1.490 KM 961 KM 25/21 1.528 KM 984 KM 25/21 1.464 KM 944 KM
Mart 1.537 KM 989 KM 1.518 KM 978 KM 37/21
April 1.527 KM 985 KM 1.518 KM 978 KM 48/21

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO

2021. Neto plaće „Službene novine Kantona Sarajevo“ Prosječna isplaćena mjesečna
neto plaća po zaposlenom
Januar 1.227 KM 11/21 ostvarena u Kantonu Sarajevo za
Februar 1.194 KM 16/21 2020. godinu iznosi 1.179 KM
Mart 1.247 KM 20/21

150
ZIPS - broj 1439 - juni 2021. godine