SPECIJALNA IZDANJA “PRIVREDNE ŠTAMPE”

GRA\ANSKO I PRIVREDNO KOMENTAR ZAKONA

PRAVO U PRAKSI SUDOVA U BiH O PARNIČNOM POSTUPKU
(AKTUELNA SUDSKA - drugo izmijenjeno i
PRAKSA 2013-2016) dopunjeno izdanje -
Haso Tajić prof. dr. sc. Jozo Čizmić
Almir Alispahić CIJENA 159,00 KM
Cijena: 109,00 KM

GRA\ANSKO I PRIVREDNO KOMENTAR ZAKONA O

PRAVO U PRAKSI SUDOVA U BiH VANPARNIČNOM
(AKTUELNA SUDSKA POSTUPKU U FBiH
PRAKSA 2009-2012) prof. dr. sc. Jozo Čizmić i
Prof. dr. Milan Blagojević Haso Tajić
Haso Tajić CIJENA 92,00 KM
Cijena: 129,00 KM

KOMENTAR (NOVOG) PRAKTIKUM ZA

ZAKONA O PENZIJSKOM I PARNIČNI POSTUPAK
INVALIDSKOM OSIGURANJU - Novelirani Zakon o
FEDERACIJE BOSNE I parničnom postupku-
HERCEGOVINE dr. sci. Muhamed Cimirotić,
Mr. sc. Kenan Spahić sudija Kantonalnog suda u Bihaću
CIJENA 98,00 KM Haso Tajić
CIJENA 139,00 KM

KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM

PRAVIMA FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
prof. dr. Ilija Babić, REVIZIJA UČINKOVITOSTI U
prof. dr. Duško Medić, JAVNIM PODUZEĆIMA
prof. dr. Enes Hašić, doc. dr. sc. Dijana Vuković
prof. dr. Meliha Povlakić, doc. dr. sc. Ivana Pavić
doc. dr. Larisa Velić prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer
CIJENA 175,00 KM CIJENA 39,00 KM

Komentar
Zakona o radu
prof. dr. Jasminka
Gradaščević – Sijerčić ZABRANA DVOSTRUKOG
CIJENA 135,00 KM UKIDANJA PRVOSTEPENE
PRESUDE
prof. dr. Senad Mulabdić, sudija
Vrhovnog suda Federacije BiH
CIJENA 79,00 KM

PRAKTIKUM ZA STVARNA PRAVA ME\UNARODNO

Priručnik za praktičnu primjenu PRIVATNO PRAVO I
Zakona o stvarnim pravima FBiH – OPĆI DIO –
prof. dr. Enes Hašić, doc. dr. Larisa Velić, Prof. dr. Zlatan Meškić
Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda Prof. dr. Slavko \orđević
FBiH, Ismet Velić, advokat, i Haso Tajić CIJENA 39,00 KM
CIJENA 150,00 KM

U CIJENE JE URAČUNAT PDV


ZIPS
Izdava~
”Privredna {tampa” d.o.o. Sarajevo
Direktor
Almir ALISPAHI]
Urednik izdanja
Almir ALISPAHI]
Ure|uje redakcijski kolegij:
Amra GOGALIJA, Selma D@INI]
i Senida AVDIBEGOVI]
Lektor Vildana VRABAC
Stalni saradnici:
mr. Neven AK[AMIJA,
dr. Dinka ANTI], Fuad BALTA,
mr. sci. Ranko BATINI]
dr. Muhamed CIMIROTI],
Admir ]EBI],
prof. dr. Jasminka
GRADA[^EVI] - SIJER^I],
Medina DUDO,
mr. \emaludin MUTAP^I],
D`avida HAD@I], Mehmed HAD@I],
Mensur HAD@IMUSI],
Ernis IMAMOVI], Esma JAHI],
Dragoljub KOVIN^I],
prof. dr. Meliha POVLAKI],
prof. dr. Du{ko MEDI],
dr. Senad MULABDI],
prof. dr. Milan BLAGOJEVI],
dr. sc. Jozo PILJI], Dejan RAKI],
Dejan RADI], Dragana RIBI],
Midhat SALI], Zinka SALIHAGI],
akademik prof. dr. Miodrag N.
SIMOVI],
mr. sc. Kenan SPAHI],
Ismet VELI] i Stana VIDOVI]
DTP ”Privredna {tampa”
Adresa Redakcije:
D`emala Bijedi}a 185 Sarajevo
E-mail:
zips@privrednastampa.biz
http: www.privrednastampa.biz
Telefoni/faks:
Redakcija: 461-023 i 460-748
Slu`ba pretplate: 542-700/faks
Godi{nja pretplata 500 KM -
u cijenu je ura~unat PDV
Uplate vr{iti na
”Privredna {tampa”
d.o.o. Sarajevo
na na{e transakcione
ra~une kod banaka:
INTESA SANPAOLO BANKA
Bosna i Hercegovina
154001-1100299682
SPARKASSE BANK Sarajevo
199-049-00050907-04
ZiraatBank BH d.d.
186-121-03100504-24
UniCredit Bank Sarajevo
3389002208688749
IBAN: BA393389002208688749
SWIFT - UNCRBA22
Op}inski sud Sarajevo
Mati~ni broj subjekta
65-01-0958-12
Identifikacioni broj
4200088140005
Identifikacioni broj PDV
200088140005
[tampa:
FERAL Printing & Trading
SADRŽAJ ZIPS-a broj 1443, OKTOBAR 2021. GODINE
DIREKTNI POREZI
Oporezivanje samostalnog rada u kontekstu novih propisa .............................................. 6
y Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.
INDIREKTNI POREZI
PDV tretman subvencija i donacija............................................................................................... 19
y Piše: Dejan RAKIĆ, advokat
RAČUNOVODSTVO
Amortizacija osnovnih sredstava sa primjerima obračuna
iz FIPO softvera za obračun amortizacije................................................................................... 23
y Piše: dr Edin TASO
Praktični primjeri računovodstvenih pogreški......................................................................... 34
y Piše: dr Mirna PAJEVIĆ - ROŽAJAC
OBRT
Novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima –
savremeniji okvir za poslovanje obrtnika .................................................................................. 40
y Piše: Momir STEFANOVIĆ, dipl. oec.
STEčAJ
Stečajni postupak privrednih društava II - dio......................................................................... 50
y Piše: dr. sci. Jozo PILJIĆ
CARINE I CARINSKI PROPISI
Knjiženje duga ..................................................................................................................................... 70
y Piše: Frano DOGAN
PRIVREMENO FINANSIRANJE
Neophodnost postojanja odlukâ o privremenom
finansiranju u kontekstu Ustava BiH............................................................................................. 76
y Piše: mr. Neven AKŠAMIJA
JAVNE NABAVKE
Odbacivanje žalbe na Obavještenje o provođenju
e-aukcije kao nedopuštene (slučaj iz prakse)........................................................................... 82
y Piše: Dragana RIBIĆ, dipl. pravnik
STVARNO PRAVO
Utvrđivanje jačeg prava za upis vlasništva na istoj nekretnini
između vanknjižnog vlasnika i trećeg savjesnog lica............................................................. 87
y Pišu: Prof. dr. Senad MULABDIĆ, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH
Prof. dr. Hamid MUTAPČIĆ, Pravni fakultet Tuzla
PARNIČNI POSTUPAK
Sadržaj tužbenog zahtjeva kod radnih sporova...................................................................... 100
y Piše: dr sc. Adis POLJIĆ, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku
PRIVREDNA DRU[TVA
Novine u Zakonu o privrednim društvima Federacije BiH................................................... 107
y Piše: mr. Đemaludin MUTAPČIĆ, advokat
AKTUELNA PRAKSA SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
STVARNO PRAVO
Ulaganja u tuđu nekretninu............................................................................................................ 108
OBLIGACIONO PRAVO
Odnos zatezne kamate i glavnog duga – primjena
novog Zakona o visini stope zatezne kamate .......................................................................... 108
Prihvatanje ponude............................................................................................................................ 109
Plaćanje po ispostavljanim fakturama u ugovorenom roku –
teret dokazivanja prijema računa kao odlučne činjenice .................................................... 109
RADNO PRAVO
Saglasnost vijeća zaposlenika i sindikata................................................................................... 110
Obuhvatnost pobijanja odluka za zaštitu prava iz radnog odnosa.................................. 111
Mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa zbog izbora na javnu funkciju –
prava radnika (i obaveza poslodavca) nakon prestanka javne funkcije.......................... 111
PARNIČNI POSTUPAK
Odlučivanje o pravnoj valjanosti rješenja o uvećanju plaće............................................... 112
IZVRŠNI POSTUPAK
Redoslijed namirenja iz cijene prodate nekretnine u izvršnom postupku..................... 113
Upis prava raspolaganja................................................................................................................... 113
MJENIČNO PRAVO
Uslovi za naplatu mjenice od mjeničnih jemaca..................................................................... 114
LOKALNA SAMOUPRAVA
Naknada za korištenje javnih površina........................................................................................ 114
NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE............................................117
PITANJA I ODGOVORI..............................................................................................123
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA .......................................................................157
 WEBINAR
ZAŠTITA NA RADU I PROVEDBENI AKTI

USKLA\IVANJE OPĆIH AKATA SA ZAKONOM O ZAŠTITI NA RADU,

PROCJENA RIZIKA KOD POSLODAVCA, POLAGANJE
STRUČNIH ISPITA IZ OBLASTI ZAŠTITE NA RADU
DATUM ODRŽAVANJA:
11. 11. 2021. (četvrtak) sa početkom 10:00 sati
Webinar možete pratiti UŽIVO putem svih elektronskih uređaja!

TEME: -- Obaveze radnika za zaštitu na radu (konkretni poslovi)

1. Usklađivanje općih akata poslodavca sa odredbama
Zakona o zaštiti na radu i donošenje internog akta o
zaštiti na radu
-- Rokovi za usklađivanje općih akata poslodavca sa
odredbama Zakona o zaštiti na radu
-- Procjena rizika na radnim mjestima – rokovi
-- Da li je propisan rok za procjenu rizika
-- Usklađivanje općih akata poslodavca sa institutima iz
Zakona o zaštiti na radu u propisanom roku
-- Postupanje poslodavaca koji su osnovani nakon
stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu
-- Koji su poslodavci u obavezi da izvrše procjenu rizika
-- Može li poslodavac sam za svoje potrebe
izvršiti procjenu rizika
-- Kako se vrši procjena rizika (u odnosu na radno
mjesto ili u odnosu na radnika)
-- Značaj procjene rizika
-- Rormiranje cijene u vezi sa pružanjem usluge procjene
rizika
-- Nastup ovlaštenih organizacija na tržištu kada
je riječ o uslugama procjene rizika
-- Trajanje postupka procjene rizika kod poslodavca i
vrijeme okončanja ovog procesa kod svih poslodavaca
-- Procjena rizika u funkciji donošenja internog
akata o zaštiti na radu
-- Sadržaj internog akta o zaštiti na radu
2. Radnik za zaštitu na radu – obaveze poslodavaca i
radnika za zaštitu na radu prema novom Pravilniku
o uvjetima koje moraju ispunjavati radnici za
zaštitu na radu, programu, sadržaju, načinu i
troškovima polaganja stručnog ispita
-- Kada se kod poslodavca određuje radnik
za zaštitu na radu?!
-- Broj radnika za zaštitu na radu kod poslodavca
-- Sistematizacija radnih mjesta i radno mjesto
za radnika za zaštitu na radu
-- Nepuno radno vrijeme radnika za zaštitu na radu?!
-- Obavljanje i drugih poslova radnika za zaštitu na radu
-- Uvjeti (stručna sprema i radno iskustvo)
radnika za zaštitu na radu
-- Obaveza polaganja stručnog ispita
-- Uvjeti za oslobađanje od polaganja stručnog ispita
-- Procedura za oslobađanje od polaganja
-- Troškovi stručnog ispita
-- Dijelovi stručnog ispita
-- Program i rokovi polaganja
3. Povjerenik za zaštitu na radu
-- Kada se imenuje povjerenik za zaštitu na radu?!
-- Izbor i imenovanje povjerenika za zaštitu na radu
-- Postupak izbora povjerenika za zaštitu na radu
-- Nadležnosti povjerenika za zaštitu na radu
-- Uvjeti (stručna sprema i radno iskustvo)
povjerenika za zaštitu na radu
-- Odgovornost poslodavca ukoliko radnici, sindikat
ili vijeće zaposlenika ne imenuje povjerenika
za zaštitu na radu
-- Razlika između radnika i povjerenika za zaštitu na radu
-- Može li radnik za zaštitu na radu istovremeno
biti imenovan i za povjerenika za zaštitu na radu?
-- Sistematizacija radnih mjesta i radno mjesto
povjerenika za zaštitu na radu
-- Naknada plaće povjerenika za zaštitu na radu?!
-- Rokovi primjene obaveze imenovanja
povjerenika za zaštitu na radu

KOTIZACIJA (sa PDV-om):

OBEZBIJEĐENI SU:
1. 150,00 KM za učešće na webinaru +
- Prezentacije u PowerPoint-u
Komentar NOVOG Zakona o zaštiti na radu
- Certifikat o obavljenoj edukaciji
- Komentar NOVOG Zakona o zaštiti na
2. 100,00 KM po jednom učesniku za pretplatnike ZIPS-a (bez Komentara) radu (uz opciju 1)

3. 120,00 KM za ostale učesnike (bez Komentara)

4. Ovlaštene organizacije za zaštitu na radu – obaveze
ovlaštenih organizacija i stručnih lica u ovlaštenim
organizacijama prema novom Pravilniku o sadržaju,
programu i načinu polaganja stručnog ispita za rad-
nike koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite
na radu
-- Uloga ovlaštenih organizacija za obavljanje stručnih
poslova iz oblasti zaštite na radu
-- Izdavanje dozvole za obavljanje stručnih
poslova iz oblasti zaštite na radu
-- Nadležnost za izdavanje dozvola za obavljanje
stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu
-- Registar ovlaštenih organizacija (ažuriranje Registra u
skladu sa novim Zakonom o zaštiti na radu i
podzakonskim aktima)
-- Mogu li organizacije koje su zadržale ovlaštenja izdata
po starom Zakonu o zaštiti na radu mogu nastaviti da
obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu?!
-- Da li organizacije kod kojih je postupak nadzora u toku
mogu obavljati stručne poslove iz oblasti zaštite na radu?!
-- Značaj Registra ovlaštenih organizacija za poslodavce
-- Da li sve organizacije koje su navedene u Registru mogu
obavljati sve vrste stručnih poslova iz oblasti zaštite na
radu?!
-- Polaganje stručnog ispita za radnike koji obavljaju
stručne poslove u ovlaštenim organizacijama
-- Uvjeti za polaganje stručnog ispita za radnike koji
obavljaju stručne poslove u ovlaštenim organizacijama
-- Oslobađanje od obaveze polaganja stručnog ispita
-- (Ne)priznavanje položenog stručnog ispita za radnika za
zaštitu na radu za obavljanje stručnih poslova u ovlašten-
im organizacijama
-- Troškovi polaganja stručnog ispita (ko snosi troškove)
-- Dijelovi stručnog ispita i program polaganja
za radnike u ovlaštenim organizacijama
-- Rokovi za polaganje stručnog ispita za radnike u
ovlaštenim organizacijama
-- Obaveze trenutno ovlaštenih organizacija u vezi sa obav-
eznim polaganjem stručnog ispita lica koja u tim organi-
zacijama obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na
radu
5. Obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavaca
-- Organizovanje poslova zaštite na radu kod poslodavca
-- Samostalno obavljanje poslova zaštite na radu
(djelatnosti)
PREDAVAČI:
Eksperti koji su radili na izradi Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih akata iz ove oblasti
PRIJAVA JE OBAVEZNA!
Omogućena online prijava ili putem prijavnog obrasca koji možete preuzeti sa
web-a: www.privrednastampa.biz i poslati na faks: 033/542-700 ili
e-mail: seminari@privrednastampa.biz ili amra@privrednastampa.biz
Nakon zaprimanja prijave, na Vaš e-mail poslat ćemo uputstvo i
pristupne podatke za praćenje webinara!
Sve dodatne informacije:
Telefon: 033/542-700
web: www.privrednastampa.biz
-- Uvjeti za samostalno obavljanje poslova zaštite na radu
-- Angažman ovlaštene organizacije za zaštitu na radu
-- Uvjeti za obavljanje poslova zaštite na radu ovlaštenih
organizacija kod poslodavca
-- Poslovi iz oblasti zaštite na radu kod poslodavaca kod
kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom
-- Da li poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim
rizikom može angažovati ovlaštenu organizaciju
za obavljanje poslova zaštite na radu?!
6. Osposobljavanje radnika za siguran rad
-- Kada se obavlja osposobljavanje radnika za siguran rad?!
-- Osposobljavanje za siguran rad i za one radnike koji su
bili u radnom odnosu u momentu stupanja na snagu
Zakona o zaštiti na radu
-- Samostalno osposobljavanje radnika za siguran rad i
kada za te poslove poslodavac angažuje ovlaštenu
organizaciju
-- Koje ovlaštene organizacije mogu obavljati poslove
osposobljavanja radnika za siguran rad?!
-- Da li osposobljavanje radnika mogu obavljati i
organizacije koje su zadržale ovlaštenja izdata
u skladu sa starim Zakonom o zaštiti na radu?!
-- Način osposobljavanja za siguran rad
-- Segmenti osposobljavanja radnika za siguran rad
koji moraju biti prilagođeni radnom mjestu
-- Provjera osposobljenosti radnika za siguran rad
-- Dokazivanje da je izvršena provjera osposobljenosti
za siguran rad
-- Periodične provjere osposobljenosti radnika
za siguran rad za sve radnike
-- Akti za utvrđivanje rokova za provjeru
osposobljenosti za siguran rad
7. Periodični pregledi i ispitivanja iz
oblasti zaštite na radu
-- Da li se u postupku procjene rizika vrše periodični
pregledi i ispitivanja uslova radne sredine?!
-- Rokovi važenja periodičnih pregleda i ispitivanja uslova
radne sredine koji se izvrše u postupku procjene rizika
-- Dokazivanje izvršenja obaveze obavljanja periodičnih
pregleda i ispitivanja
-- Validnost upotrebnih dozvola izdatih prije stupanja na
snagu Pravilnika o postupku, načinu i rokovima vršenja
periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na
radu
UPLATA NA RAČUNE:
UNICREDIT BANK
3389002208688749
INTESA SANPAOLO
1540011100299682
SPARKASSE BANK
1990490005090704
ZIRAATBANK BH.
1861210310050424
 DIREKTNI POREZI

Oporezivanje samostalnog rada

u kontekstu novih propisa
U smislu Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima, obrtom se smatra samostalno i trajno obavljanje dopušte-
nih i registriranih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od fizičkih lica
sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, dok
je obrtnik fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom
drugih lica sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu u skladu sa propisima iz oblasti radno–pravnih
odnosa. Ostvarenim oporezivim prihodima od samostalne djelatnosti smatraju se sva dobra (novac, stvari,
prava, usluge i dr.) što ih porezni obveznik ostvari obavljanjem samostalne obrtničke djelatnosti ili djelat-
nosti srodnih obrtničkim djelatnostima, odnosno djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke djelatnosti.
Osim navedenog, oporezivim prihodima od samostalne djelatnosti smatraju se i izuzimanja, otuđenja ili
likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti), otpisani dug koji kreditor
otpiše poreznom obvezniku po osnovu kredita za nabavku stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne
imovine. Pravilno utvrđen dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti znači, prije svega, da su pri utvr-
đivanju uzeti u obzir svi oporezivi prihodi i oni rashodi koji su porezno dopustivi, dokumentovani i plaćeni,
te da su bili nužni za ostvarenje prihoda

y Piše: Fuad BALTA, dipl. ecc.

U
posljednje vrijeme u nekolicini (novih) zako- Od Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju,
na, ali i drugih propisa posvećena je posebna koji limitira mogućnosti za obavljanje određene
pažnja samostalnoj djelatnosti... djelatnosti nakon penzionisanja, Zakona o računo-

6
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

vodstvu i reviziji, shodno kojem je omogućeno
dodatnoj i dopunskoj djelatnosti da mogu biti re-
gistrovane za vođenje računovodstvenih poslova
do novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima,
koji po prvi put predviđa da obrtnička i slične dje-
latnosti mogu poslovati i sa inostranstvom, oči-
gledno je da obavljanje samostalne djelatnosti sve
više nalazi svoje mjesto „pod suncem“.
Saglasno novom Zakonu o obrtu i srodnim dje-
latnostima, fizičko lice koje ispunjava opšte uslove
i ima zasnovan radni odnos, može obavljati obrt
kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim
radom i to najduže 20 sati sedmično.
Obrt kao dopunsko zanimanje može obavljati
i fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i koje je
ostvarilo pravo na penziju, s tim da u ovom slučaju
nema vremenskog ograničenja od 20 sati sedmič-
no.
Bitnu promjenu u odnosu na dosadašnji Zakon
predstavlja mogućnost da se obrtom kao dopun-
skim zanimanjem bave svi uživaoci penzije, a ne
samo lica koja su ostvarila pravo na punu penziju.
Bit će zanimljivo vidjeti da li će u skladu s tim pen-
zioneri koji su, pored starosne, stekli penziju na neki
drugi način, moći da obavljaju dopunsku djelatnost
bez “zamrzavanja” penzije prema Zakonu o PIO i fa-
moznoj presudi Ustavnog suda Federacije BiH i da li
će moći da budu registrovani za sačinjavanje završ-
nih računa i finansijskih izvještaja temeljem Zakona
o računovodstvu i reviziji…
Dodatno zanimanje kao jedan od vidova obrta
predviđeno je i u novom Zakonu o obrtu i srodnim
djelatnostima.
Da bi se mogao obavljati ovaj oblik obrta po-
trebno je da fizičko lice ispunjava opšte uslove i da
ima zasnovan radni odnos ili da je ostvarilo pravo
na penziju i to isključivo putem voditelja obrta,
koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta
i ispunjavati opšte i posebne uslove za obavljanje
obrta.
Dosadašnji Zakon o obrtu i srodnim djelatno-
stima nije predviđao mogućnost da obrtnici mogu
obavljati uvozne i izvozne poslove, shodno propi-
sima o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici, od-
nosno nemogućnošću dobijanja carinskog broja,
bez obira što je Zakon o deviznom poslovanju u
tom smislu „fleksibilan“.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
DIREKTNI POREZI
Saglasno novom Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima,
fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i ima zasnovan rad-
ni odnos, može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje
isključivo samostalnim radom i to najduže 20 sati sedmič-
no. Obrt kao dopunsko zanimanje može obavljati i fizičko
lice koje ispunjava opšte uslove i koje je ostvarilo pravo na
penziju, s tim da u ovom slučaju nema vremenskog ogra-
ničenja od 20 sati sedmično. Bitnu promjenu u odnosu na
dosadašnji Zakon predstavlja mogućnost da se obrtom
kao dopunskim zanimanjem bave svi uživaoci penzije, a
ne samo lica koja su ostvarila pravo na punu penziju
Međutim, za obavljanje djelatnosti obrta često
postoji potreba da se određena oprema, sirovine,
roba, alati i slično obezbijede iz uvoza, kao i da se
određeni proizvodi i usluge koji su rezultat rada
obrtnika plasiraju u inostranstvo. Zbog nemoguć-
nosti da se registruju za vanjskotrgovinsko poslo-
vanje obrtnici su, objektivno, bili hendikepirani
u odnosu na domaća pravna lica i na obrtnike iz
država u okruženju, čiji propisi dozvoljavaju samo-
stalnim poduzetnicima da se bave vanjskotrgovin-
skim poslovima.
U takvoj situaciji obrtnici su bili prisiljeni ili da
promijene oblik organizovanja tj. da se registruju
kao pravna lica (nakon što prethodno odjave obrt)
ili da vanjskotrgovinsko poslovanje obavljaju pu-
tem posrednika.
Sa stanovišta položaja i interesa obrnika zna-
čajna promjena koju donosi novi Zakon o obrtu i
srodnim djelatnostima je propisivanje mogućnosti
obrtnicima da obavljaju i poslove u vanjskotrgo-
vinskom poslovanju.
Da bi se navedena mogućnost provela u praksi,
neophodno je što prije izmijeniti i dopuniti propi-
se koji pobliže regulišu vanjskotrgovinsko poslo-
vanje, kao što su zakoni i podzakonski akti o vanj-
skotrgovinskoj politici, te carinski i registracioni
propisi.
7
DIREKTNI POREZI
To je preduslov kako bi obrtnici mogli dobi-
ti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da bez
posrednika uvoze repromaterijal i izvoze svoje proi-
zvode. Također, novi Zakon o obrtu i srodnim djelat-
nostima sada omogućava vođenje obrta, odnosno
srodne djelatnosti i freelancerima koji nisu mogli
registrovati obrt za “izvoz pameti”, odnosno pruža-
nje usluga ino partnerima kako bi ostvarivali doho-
dak i plaćali doprinose za koje će dobivati stvarnu
uslugu socijalnog osiguranja (PIO, zdravstvo…), što
u proteklom periodu nije bilo propisano i obrt nije
mogao da primi uplatu iz inostranstva.
Oporezivanje
Prema odredbama propisa o oporezivanju do-
hotka, tj. Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika
o primjeni Zakona o porezu na dohodak, pod opo-
rezivanjem dohotka podrazumijeva se, prije svega,
obaveza svakog fizičkog lica da za protekli porezni
period (kalendarsku godinu) sam utvrdi svoj uku-
pni oporezivi dohodak ostvaren i od obavljanja
samostalne djelatnosti, te na tačnu poreznu osno-
vicu obračuna porez primjenom propisane stope,
da popuni i Poreznoj upravi u propisanom roku
podnese godišnju poreznu prijavu sa dokazima o
plaćenom porezu.
Pod utvrđivanjem oporezivog dohotka, misli se
na dohodak koje čine svi prihodi iz naprijed nave-
denih izvora koje to fizičko lice ostvarilo u protekloj
godini bez obzira dali su ostvareni obavljanjem
obavljanjem zakonski dopuštenih ili nedopuštenih
djelatnosti (registrovanih ili neregistrovanih) uma-
njeni za porezno priznate rashode koje je to fizičko
lice iskazalo u poslovnim knjigama vođenim na
osnovu vjerodostojne dokumentacije.
Ostvarenim oporezivim prihodima od samo-
stalne djelatnosti smatraju se sva dobra (novac,
stvari, prava, usluge i dr.) što ih porezni obveznik
ostvari obavljanjem samostalne obrtničke djelat-
nosti ili djelatnosti srodnih obrtničkim djelatno-
stima, odnosno djelatnosti koje se oporezuju kao
obrtničke djelatnosti.
Osim navedenog, oporezivim prihodima od
samostalne djelatnosti smatraju se i izuzimanja,
otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta
ili drugog oblika samostalne djelatnosti), otpisani
dug koji kreditor otpiše poreznom obvezniku po
8
osnovu kredita za nabavku stvari i prava koja se
unose u popis dugotrajne imovine.
Pravilno utvrđen dohodak od obavljanja sa-
mostalne djelatnosti znači, prije svega, da su pri
utvrđivanju uzeti u obzir svi oporezivi prihodi i oni
rashodi koji su porezno dopustivi, dokumentovani
i plaćeni, te da su bili nužni za ostvarenje prihoda.
S obzirom na to da se na godišnjem nivou utvr-
đuje i oporezuje ukupan dohodak svakog fizičkog
lica koje je taj dohodak ostvarilo u protekloj godi-
ni (ukupan neto dohodak koji je fizičko lice ostva-
rilo iz svih izvora koji se oporezuju po odredbama
ovog zakona), dohodak koji je fizičko lice ostvarilo
obavljanjem samostalne djelatnosti, u slučaju kada
je to fizičko lice ostvarilo dohodak iz više izvora,
predstavlja samo dio ukupnog dohotka koji se tre-
ba utvrditi i podvesti pod konačan obračun poreza
na ukupan dohodak tog lica ostvarenog u odnosnoj
godini.
Specifičnosti obavljanja
samostalne djelatnosti
Samostalnom djelatnošću, u smislu odredbi
Zakona o porezu na dohodak, smatraju se djelat-
nosti koje imaju karakteristike samostalnosti, traj-
nosti i namjere ostvarivanja dohotka, a to su: obrt i
djelatnosti srodne obrtu (trgovačka, ugostiteljska,
prevozničke djelatnosti I druge uslužne djelatnosti
i dr.), poljoprivrede i šumarstva i slobodnih zani-
manja (samostalna djelatnost zdravstvenih radni-
ka, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih
savjetnika, samostalnih računovođa, inžinjera, ar-
hitekata, prevodilaca, turističkih vodiča i sl.)
Samostalnost u obavljanju djelatnosti znači da
fizičko lice djelatnost obavlja za vlastiti račun i na
vlastitu odgovornost. Bitna obilježja samostalne
djelatnosti su ulaganje vlastitog kapitala, vlasnik
obrta snosi poslovni rizik, vlasnik obrta slobodno
odlučuje o vrsti djelatnosti koju će obavljati, o vre-
menu i mjestu obavljanja djelatnosti, o tome da li
će raditi za jednog naručioca ili više naručilaca, da
li će djelatnost obavljati sam i/ili sa zaposlenicima,
i slično.
Kada djelatnost koju obveznik obavlja ima isto-
vremeno karakteristike i samostalne i nesamostal-
ne djelatnosti, ostvareni dohodak će biti utvrđen
i oporezovan na način propisan za onu djelatnost
čije karakteristike preovladavaju.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Trajnost obavljanja djelatnosti znači postojanje
namjere da se obavljanje djelatnosti ponavlja s ci-
ljem stvaranja stalnog izvora prihoda.
Namjera ostvarivanja dohotka postoji ako se
na osnovu vrste djelatnosti, načina obavljanja i po-
slovne osposobljenosti može zaključiti da će se ta
djelatnost trajno obavljati i ostvarivati dohodak.
Karakter trajnosti postoji i kod višestruke pro-
daje nekretnina i imovinskih prava, ako se u roku
od pet godina otuđi više od tri nekretnine ili imo-
vinskih prava iste vrste, pa se dohodak od takvih
otuđenja utvrđuje kao dohodak od obrtničke
djelatnosti a ne kao dohodak od imovine i imo-
vinskih prava. Period od pet godina računa se od
dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu se uzima
datum kupoprodajnog ugovora. Ako se prodaje
zgrada sa više stanova ili poslovnih prostora ili gra-
đevinsko zemljište sa više gradilišta, svaki stan ili
poslovni prostor, odnosno svako gradilište smatrat
će se jednom nekretninom. Kod obavljanja takve
djelatnosti dohodak se utvrđuje za sve prodate ne-
kretnine odnosno za prodata imovinska prava iste
vrste na način propisan za obrtničku djelatnost i
djelatnost srodnu obrtničkoj djelatnosti. Ako je na
otuđenje plaćen porez na dohodak od imovine i
imovinskih prava, a naknadno se ispune uslovi za
oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrt-
ničke djelatnosti, ranije plaćeni porez na dohodak
od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju pore-
za od obrtničke djelatnosti.
Prema članu 12. stav 2. Zakona o porezu na do-
hodak, u dohotke od obavljanja samostalne djelat-
nosti se ubrajaju dohoci od:
- obrta (koje su definisane odredbama Zakona
o obrtu i srodnim djelatnostima);
- poljoprivrede i šumarstva;
- slobodnih zanimanja;
- drugih samostalnih djelatnosti.
Djelatnosti obrta i srodne djelatnosti
U smislu Zakona o obrtu i srodnim djelatnosti-
ma, obrtom se smatra samostalno i trajno obavlja-
nje dopuštenih i registriranih privrednih djelatnosti
u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju
od fizičkih lica sa ciljem postizanja dobiti koja se
ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem
usluga na tržištu, dok je obrtnik fizičko lice koje
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
DIREKTNI POREZI
obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pri-
tom se može koristiti i radom drugih lica sa kojima
je u obavezi zaključiti ugovor o radu u skladu sa
propisima iz oblasti radno–pravnih odnosa.
Novim Zakonom o obrtu i srodnim djelatnosti-
ma je bliže određeno šta se smatra pod proizvod-
njom odnosno uslugama koje se mogu obavljati
odnosno vršiti u okviru obrta.
Proizvodnja predstavlja proizvodnju manjih se-
rija proizvoda uz korištenje mašina i tehničke opre-
me na način koji isključuje automatizaciju procesa
rada i nema obilježja industrijske proizvodnje, a
podrazumijeva se da usluge obuhvataju popravku
i održavanje proizvoda, uređaja, objekata, kao i vr-
šenje ličnih usluga.
Prema istom zakonu, srodnim djelatnostima se
smatraju sve registrovane privredne i druge dje-
latnosti koje obavljaju fizička lica prema pravilima
obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom.
U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivred-
ne djelatnosti u smislu člana 3. Zakona o poljopri-
vredi.
U vezi sa pomenutom odredbom, pod poljopri-
vrednom djelatnošću podrazumijeva se privredna
djelatnost koja obuhvata biljnu i stočarsku proi-
zvodnju i sa njima povezane uslužne djelatnosti u
skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u
Bosni i Hercegovini.
Obveznikom poreza na dohodak po osnovu
obavljanja poljoprivredne djelatnosti smatra se
fizičko lice (poljoprivrednik odnosno nosilac poljo-
privrednog gazdinstva) koje proizvodi biljne i sto-
čarske proizvode i prodajom istih ostvaruje dobit.
U obrt se ubrajaju i tradicionalni i stari zanati
za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih
vještina i umijeće u obavljanju djelatnosti i koji se
obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.
Pored navedenih djelatnosti koje se smatra-
ju obrtom, prema odredbama Zakona o porezu
na dohodak i druge djelatnosti koje su regulisa-
ne posebnim propisima (trgovačke, ugostiteljske,
transportne, turističke, posredovanje pri davanju
stvari i prava u zakup ili podzakup i sl.), a koje imaju
naprijed navedene specifičnosti, odnosno karakte-
ristike samostalne djelatnosti, smatraju se srodnim
djelatnostima i oporezuju se na isti način kao i
obrtničke djelatnosti.
9
 DIREKTNI POREZI
U pogledu obračunavanja i plaćanja obaveznih do-
prinosa u smislu člana 5. stava 3. alineje 2. Zakona o do-
prinosima, bitno je da li obrtnik djelatnost obavlja kao
osnovno zanimanje, dopunsko zanimanje ili dodatno
zanimanje.
Naime, doprinosi se obračunavaju isključivo kod ob-
veznika koji samostalnu djelatnost obavlja kao osnovno
zanimanje, dok obveznk koji obavlja dodatnu ili dopun-
sku djelatnost nema tu obavezu.
Isto tako, sa aspekta utvrđivanja i plaćanja obave-
znih doprinosa iz osnovice i na osnovicu važno je da li se
radi o dohotku ostvarenom obavljanjem obrtničke dje-
latnosti i/ili neke srodne djelatnosti ili o dohotku od po-
ljoprivredne i šumarske djelatnosti, dohotku po osnovu
slobodnih zanimanja ili o dohotku od obavljanja drugih
samostalnih djelatnosti iz člana 12. Zakona o porezu na
dohodak.
Saglasno Osnovicama za obračun doprinosa određe-
nih obveznika za 2021. godinu, za poduzetnike s osnova
obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5.
Zakona o porezu na dohodak koji utvrđuju dohodak na
osnovu poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog za-
kona, NAJNIŽA mjesečna osnovica za obračun doprinosa
je:
a) 951,00 KM - za samostalnu djelatnost obrta i srodne
djelatnosti;
b) 424,00 KM - za samostalnu djelatnost u poljoprivredi
i šumarstvu;
c) 424,00 KM - za samostalnu djelatnost trgovca po-
jedinca.
Na navedene osnovice primjenjuje se zbirna stopa do-
prinosa (PIO, zdravstvo, nezaposlenost) po stopi od 41,5%,
a dobijeni iznosi doprinosa uplaćuju se na propisane raču-
ne do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec.
Slobodna zanimanja
Pod djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju
se profesionalne djelatnosti fizičkih lica koja po tom
osnovu obavezno osiguranje plaćaju prema propisima
kojima su uređena osiguranja fizičkih lica kojima su to
osnovne djelatnosti i koje su po tom osnovu upisane u
registar obveznika poreza na dohodak.
Shodno odredbama člana 12. stava 3. Zakona o po-
rezu na dohodak, slobodnim zanimanjima se posebno
smatraju:
- samostalna djelatnost zdravstvenih radnika, vete-
rinara, advokata, notara, revizora,poreznih savjetnika,
samostalnih računovođa, inženjera, arhitekata, prevodi-
laca, turističkih vodiča i druge slične djelatnosti;
10
- samostalna djelatnost naučnika, književnika, izu-
mitelja i druge slične djelatnosti;
- samostalna predavačka, odgojna i druge slične dje-
latnosti;
- samostalna djelatnost novinara, umjetnika i spor-
tista.
Interesantno je da je novi Pravilnik o primjeni Zakona
o porezu na dohodak članom 37. stavom (3) u izvjesnoj
mjeri suzio vrste slobodnih zanimanja i „pojasnio“ da su
djelatnosti slobodnih zanimanja, ustvari, djelatnosti sa-
mostalnog obavljanja naučne, umjetničke, nastavničke,
odgojne djelatnosti, djelatnosti zdravstvenih radnika,
fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera,
arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa,
prevodilaca, tumača i slično, što je drugačije od taksativno
navedenih vrsta slobodnih zanimanja propisanih Zako-
nom o porezu na dohodak.
U vezi sa važećim propisima o doprinosima, fizička
lica – rezidenti Federacije, koja imaju neko od pome-
nutih zvanja ili njima slično zvanje odnosno profesiju, a
istom se bave kao osnovnim zanimanjem odnosno kao
osnovnom samostalnom djelatnošću, tada su prema čla-
nu 5. stav 3. alineja 2. Zakona o doprinosima, obveznici
plaćanja doprinosa iz člana 4. stav 2. tačka 2. istog zako-
na, a koji se obračunavaju primjenom stopa propisanih
članom 10b. na osnovicu utvrđenu saglasno članu 8. stav
2. tačka a) istog zakona koja se dobije kao proizvod pro-
sječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 1,1.
„Prevedeno“, to znači da se za obveznike slobodnih
zanimanja u Osnovicama...utvrdilo najniži iznos od
1.609,00 KM (prosječna plaća za period I-IX 2020. godine
X koeficijent 1,1) za obračun doprinosa po zbirnoj stopi i
načinu uplate opisanom kao za obveznike obrta.
Posmatrano sa aspekta načina utvrđivanja dohotka
i osnovice za oporezivanje istog,prema odredbama Za-
kona o porezu na dohodak, dohoci od ovih djelatnosti
se mogu svrstati u:
- dohotke koji se utvrđuju na osnovu propisanih po-
slovnih knjiga i evidencija;
- dohotke na koje se porez plaća u paušalnom izno-
su;
- dohotke na koje se plaća porez po odbitku kao
konačna obaveza (prihodi koje na području Federacije
ostvaruju nerezidenti povremenim obavljanjem samo-
stalnih djelatnosti).
Druge samostalne djelatnosti
Shodno članu 17. stavu (4) Pravilnika o primjeni Za-
kona o porezu na dohodak, pod drugim samostalnim
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

djelatnostima u smislu člana 12. stav (4) tač. 1), 2),
i 3) Zakona, smatra se djelatnost članova predstav-
ničkih organa vlasti na državnom, entitetskom,
kantonalnom i lokalnom nivou, djelatnost članova
skupština i nadzornih odbora privrednih društava,
upravnih vijeća i njima odgovarajućih organa, ste-
čajnih upravnika, kao i dohodak od drugih povre-
menih djelatnosti.
Povremena samostalna djelatnost je djelatnost
koja se ne obavlja u okviru nesamostalne djelat-
nosti, a obavlja se neredovno u većim prekidima
ili kratkotrajno.
Utvrđivanje dohotka od
obrtničke i srodnih djelatnosti
Dok je, sa aspekta propisa o doprinosima, bitno
pravilno odrediti u koju grupu djelatnosti spadaju
određena zanimanja i način ostvarivanja dohotka
(osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje), dotle
je za utvrđivanje oporezivog dohotka i iznosa po-
rezne obaveze jedino bitno na koji način je doho-
dak ostvaren i da li je dohodak odnosno ostvarena
dobit, pravilno utvrđen kao razlika između ukupno
ostvarenog prihoda utvrđenog po načelu blagajne
i stvarnih porezno dopuštenih i priznatih rashoda
nužnih za ostvarenje oporezivih prihoda.
U smislu člana 14. stava 1. Zakona o porezu
na dohodak, poslovnim prihodom od samostalne
djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni u novcu,
stvarima i uslugama samostalnim ili zajedničkim
obavljanjem djelatnosti, bez obzira da li je fizičko
lice koje je steklo te prihode registrovano ili ne za
obavljanje te djelatnosti. To znači da se po osnovu
ostvarenog prihoda obavljanjem samostalne dje-
latnosti bez odobrenja nadležnog organa, fizičko
lice koje je te prihode ostvarilo na takav način,
smatra obveznikom poreza na dohodak od samo-
stalnog obavljanja djelatnosti.
Međutim, i dohoci po osnovu imovine i imo-
vinskih prava proistekli otuđenjem nepokretnosti
ili po osnovu vremenskog ustupanja prava koji se
odnose na autorska prava i prava industrijskog
vlasništva (prava na iskorištavanje prirodnih bo-
gatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovne
adresare i dr.), ukoliko se stiču u okviru obrta, opo-
rezivat će se kao samostalna djelatnost, a ne kao
dohodak od imovine i imovinskih prava. Isto tako
i dohodak ostvaren iznajmljivanjem opreme, tran-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
DIREKTNI POREZI
sportnih vozila i druge pokretne imovine koja služi
za obavljanje samostalne djelatnosti, oporezuje
se kao dohodak od obavljanja samostalne djelat-
nosti, a ne kao dohodak od imovine i imovinskih
prava.
Davanje u zakup obrta predstavlja obrtničku
djelatnost samo u slučaju ako zakupoprimac od
zakupodavca preuzme u zakup cijeli obrt i nastavi
ga voditi u cijelosti.
Dohodak od obrtničke i drugih samostalnih
djelatnosti predstavlja razliku između poslovnih
prihoda i poslovnih rashoda.
Poslovnim prihodima smatraju se sva dobra
(novac, stvari, prava, usluge i dr.) što ih porezni ob-
veznik ostvari obavljanjem obrtničke ili djelatnosti
srodne obrtničkoj djelatnosti, odnosno djelatnosti
koja se oporezuje kao obrtnička djelatnost.
Poslovnim prihodima smatraju se i izuzimanja,
osim izuzimanja u novcu.
Poslovnim prihodima smatraju se i prihodi od
otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili
drugog oblika samostalne djelatnosti).
Poslovnim prihodom smatra se i iznos otpisa-
nog duga koji kreditor otpiše poreznom obvezni-
ku po osnovu kredita za nabavku stvari i prava koja
se unose u popis dugotrajne imovine.
Poslovnim rashodima se smatraju svi izdaci
koje je porezni obveznik imao u vezi sticanja po-
slovnih prihoda. Poslovnim rashodima smatra se i
otpis dugotrajne imovine. Poslovnim rashodima se
smatraju i sva ulaganja osim ulaganja u dugotraj-
nu imovinu i ulaganja u novcu.
Poslovni rashod po osnovu dugotrajne imovi-
ne ne utvrđuje se primjenom načela blagajne, već
se ovaj rashod raspoređuje prema vijeku trajanja
dugotrajne imovine kroz otpis (amortizacija).
Izdaci koji se odnose na nabavku zemljišta
mogu se odbiti kao rashod tek kod otuđenja ili izu-
zimanja zemljišta.
Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo
do rashoda u trenutku smanjenja njene vrijednosti
usljed vanrednih događaja proglašenih od strane
nadležnih organa odnosno prema zapisnicima
nadležnih organa (prirodne nepogode, ratna dej-
stva, krađe i sl.), a koji se mogu odbiti kao trošak u
trenutku plaćanja popravka.
Poslovnim rashodima smatraju se i rashodi u
vezi sa otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti.
11
DIREKTNI POREZI
Kao poslovni rashodi mogu se priznati samo
oni rashodi za koje postoji uredna dokumentacija
i koji su u direktnoj vezi sa ostvarivanjem prihoda.
Poslovni rashodi treba da utiču na povećanje teku-
ćih ili budućih poslovnih prihoda. Kod utvrđivanja
povezanosti prihoda sa rashodima polazi se od
odgovarajućih normativa (npr. utroška materijala i
energije i sl.), vodeći pri tome računa o načinu rada
i specifičnosti djelatnosti.
Tekuća održavanja i komunalne usluge koje
se odnose na poslovni prostor i poslovnu opremu
smatraju se poslovnim rashodom ukoliko postoji
uredna dokumentacija kao dokaz da se odnose na
poslovni prostor i opremu koji se koriste isključivo
za obavljanje djelatnosti. Ako se djelatnost obav-
lja u stambenom prostoru, u poslovne rahode se
mogu uračunati samo povećani troškovi do kojih
dolazi zbog korištenja stambenog prostora u po-
slovne svrhe, ali ne i one koji bi nastali neovisno
od toga da li se stambeni prostor koristi ili ne za
obavljanje djelatnosti.
Kod prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari i
prava koja se vode ili su se trebala voditi u popi-
su dugotrajne imovine, u poslovne prihode ulaze
prihodi ostvareni prodajom i/ili izuzimanjem, a u
poslovne rashode ulazi preostala knjigovodstvena
vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mje-
seca u kojem je došlo do otuđenja
Za stvari i prava koja nisu unesena u popis du-
gotrajne imovine, kao poslovni rashod se uzima
vrijednost koja se utvrđuje na osnovu dokumenta-
cije o nabavci ili procjenom.
Poreznim obveznicima koji obavljaju samo-
stalne djelatnosti kao poslovni rashodi priznaju
se iznosi naknada, pomoći i nagrada, isplate uče-
nicima za vrijeme praktičnog rada i pripravničkog
staža, isplate učenicima i studentima na ime sti-
pendije za vrijeme redovnog školovanja na sred-
njim, višim i visokim školama i fakultetima.
Poslovnim prihodima i poslovnim rashodima
smatraju se i naplaćene odnosno plaćene zatezne
kamate na potraživanja, odnosno obaveze iz po-
slovnih odnosa. Poslovnim izdacima smatraju se,
osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima
za obavljanje djelatnosti, i jednokratne naknade i
drugi rashodi u vezi sa odobravanjem kredita.
12
Izuzimanja i ulaganja
Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog
oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje
nisu u vezi sa obavljanjem djelatnosti i smatraju se
poslovnim prihodom u trenutku kada su izuzeti.
Izuzimanja mogu biti u obliku finansijske imovine
(novca i dr.), robe, proizvoda, korištenja drugih do-
bara i usluga.
Izuzimanja u obliku finansijske imovine ne uti-
ču na dohodak od samostalne djelatnosti.
Izuzimanja koja nisu u obliku finansijske imovi-
ne procjenjuju se prema tržišnoj vrijednosti.
Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, ra-
stur, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nad-
ležne komore.
Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja
porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne po-
tiču od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslov-
nim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.
Ulaganja mogu biti u obliku finansijske imovi-
ne (novac i dr.), stvari i/ili prava.
Ulaganja u obliku finansijske imovine ne uti-
ču na dohodak od samostalne djelatnosti.
Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema
nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovi-
ne prema tržišnoj vrijednosti.
Pod tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja
smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja
ili ulaganja mogla postići na tržištu. Kod izuzima-
nja uzima se prodajna cijena, a kod ulaganja cijena
nove nabavke. Ako se ove cijene ne mogu utvrditi
ili ne mogu pouzdano utvrditi tržišna vrijednost se
procjenjuje.
Dugotrajna imovina
U popis dugotrajne imovine unose se stvari i
prava koja služe za sticanje dohotka, a čija pojedi-
načna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje
u trenutku nabavke iznose više od 1.000,00 KM i
koji imaju vijek trajanja duži od godinu dana. U na-
bavnu vrijednost dugotrajne imovine uračunava
se prodajna cijena umanjena za popuste iskazane
u fakturi, carinu i uvozne dažbine, nepovratne po-
reze, troškove za projektiranje i nadzor, troškove
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

pripreme prostora za građenje, troškove instalira-
nja opreme, prevoza i druge troškove nastale u po-
stupku dovođenja sredstva u radno stanje.
Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje
troškova poslovanja po osnovu otpisa (amortizaci-
je) dugotrajne imovine.
Opremom se smatraju i putnički automobili te
druga sredstva prevoza koja su uslov za obavlja-
nje određenih djelatnosti (autoškole, taksi-prevoz,
rent-a-car, pomoć na cesti), kao i druge slične dje-
latnosti.
Uvrđivanje dohotka od zajedničkog
obavljanja samostalnih djelatnosti
Dohodak od samostalne djelatnosti može os-
tvarivati više fizičkih lica zajedničkim obavljanjem
samostalnih djelatnosti.
Ako više lica zajedno ostvaruju dohodak, sva-
kom se oporezuje onaj dio dohotka koji tom licu
pripada od zajedničke djelatnosti.
Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti
utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje
se na supreduzetnike u omjeru koji je utvrđen me-
đusobnim ugovorom, a ako to nije utvrđeno ugo-
vorom dohodak se dijeli na jednake dijelove. Svaki
supreduzetnik je dužan u svoju godišnju poreznu
prijavu unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajed-
ničke djelatnosti.
Nosilac zajedničke djelatnosti dužan je po
isteku poreznog perioda, u zakonom propisanom
roku, nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne
uprave, podnijeti godišnju prijavu o utvrđenom
dohotku od zajedničke djelatnosti.
Ostvareni prihodi od samostalne djelatnosti
bez odobrenja nadležnog organa
Primanja koja fizičko lice ostvari bespravnim
obavljanjem bilo koje samostalne djelatnosti iz
člana 12. Zakona o porezu na dohodak, odnosno
bez odobrenja nadležnog organa, podliježu opo-
rezivanju, na način propisan članom 44. Pravilnika
o primjeni Zakona o porezu na dohodak, koji glasi:
“Prihodi ostvareni obavljanjem samostalnih
djelatnosti “na crno” tj. bez odobrenja nadležnog
organa podliježu oporezivanju prema odredbama
Zakona, s tim da poreznu osnovicu čini ukupan os-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
DIREKTNI POREZI
tvareni prihod, odnosno kod utvrđivanja osnovice
ne mogu se odbiti rashodi koje je imalo fizičko lice
koje je te prihode ostvarilo”.
Porezni gubitak
Porezni obveznik, koji je u jednom poreznom
periodu obavljanjem samostalne djelatnosti
ostvario gubitak, a u istom poreznom periodu
ostvario i oporezive dohotke po osnovu obavljanja
nesamostalne djelatnosti i/ili po osnovu imovine i
imovinskih prava, može pri godišnjem obračunu
od pozitivne dohotke umanjiti za iznos gubitka
ostvarenog obavljanjem samostalne djelatnosti
odnosno odnosno ukupan oporezivi iznos dohot-
ka za taj porezni period utvrditi prebijanjem pozi-
tivnih dohodaka i gubitka.
Ako je gubitak veći od pozitivnih dohodaka,
nepokriveni dio gubitka se prenosi u naredni po-
rezni period.
Ukoliko su pozitivni dohoci veći od gubitka, za
taj porezni period oporezuje se samo razlika koju
čini ukupan iznos pozitivnih dohodaka umanjen za
iznos utvrđenog gubitka ostvarenog u tom pore-
znom periodu obavljanjem samostalne djelatnosti.
Gubitak se može prenositi u naredni(e) porezne
periode, najduže pet narednih poreznih perioda.
Ako gubici nastaju više godina uzastopno, prvo
se podmiruju oni gubici koji su prvi nastali.
Preneseni gubitak iz proteklih poreznih perio-
da odbija se prije ličnih odbitaka.
Prihodi i rashodi, princip blagajne
Prihodima se smatraju sva dobra (novac, stva-
ri, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i
koja obveznik ostvari na tržištu i to: radom, obav-
ljanjem djelatnosti, od imovine i imovinskih prava,
od kapitala i dobrovoljnog penzijskog osiguranja.
Smatra se da su dobra, a time i prihodi naplaće-
ni kad porezni obveznik njima može raspolagati
(princip blagajne).
U rashode spadaju svi odlivi dobara koji imaju
novčanu vrijednost, a koji su izvršeni radi ostvari-
vanja ili osiguranja prihoda. Smatra se da je došlo
do odliva dobara, a time i do nastanka troškova
kad porezni obveznik njima više ne može raspola-
gati (princip blagajne).
13
DIREKTNI POREZI
Prihodi i rashodi od poslovanja utvrđuju se tek
nakon primljenih uplata odnosno izvršenih isplata.
Ako prilivi odnosno odlivi nisu izvršeni u novcu već
u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način pro-
pisan za prihode i rashode u novcu.
Nastale i dospjele obaveze za kupljenu robu
i obavljene usluge nisu rashodi, a rashodom se
mogu smatrati tek u trenutku plaćanja odnosno
izmirenja tih obaveza.
Rashodom se smatraju i akontacije date za ne-
isporučenu robu i neobavljene usluge, osim akon-
tacija datih za nabavku dugotrajne imovine.
Ako porezni obveznik doznačava sredstva sa
svog bankovnog računa, tada rashod nastaje u
trenutku kada organizacija ovlaštena za platni pro-
met izvrši primljeni nalog za plaćanje. Kod plaća-
nja čekom rashod nastaje u trenutku predaje čeka.
Kod plaćanja mjenicom rashod nastaje prenosom
ili naplatom mjenice. Kod plaćanja kreditnom kar-
ticom rashod nastaje plaćanjem sa žiro računa.
Pripisivanje prihoda i rashoda
Prihodi se pripisuju onome ko ih stiče. Prihode
stiče onaj ko ih ostvari na osnovu svog rada i/ili
uložene imovine i imovinskih prava i/ili ulaganjem
kapitala i/ili uplaćenih premija životnog te dobro-
voljnog penzijskog osiguranja.
Rashodi se pripisuju onome ko ih je imao,
odnosno kome se pripisuju i prihodi.
Akontacija poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti
Porezni obveznik koji prvi put počinje obavljati
samostalnu djelatnost, shodno članu 29. stavu 2. Za-
kona o porezu na dohodak, u prvoj godini poslova-
nja nije dužan plaćati akontaciju poreza na dohodak.
Porezni obveznici koji su obavljali samostalnu
djelatnost u odnosnom poreznom periodu, shod-
no članu 29. stav 1. Zakona o porezu na dohodak,
akontaciju poreza na dohodak dužni su plaćati
mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa poreza na
dohodak utvrđenog za prethodni porezni period.
Akontacija se plaća mjesečno do 15-og u mje-
secu za protekli mjesec.
U toku poreznog perioda mjesečni iznos akon-
tacije može se smanjiti na osnovu dokumentova-
14
nog zahtjeva poreznog obveznika, odnosno može
se povećati i po nalogu Porezne uprave na osnovu
činjenica utvrđenih inspekcijskim nadzorom izvr-
šenim u toku poreznog perioda.
Utvrđivanje i plaćanje poreza na
dohodak u paušalnom iznosu
Shodno članu 31. Zakona o porezu na dohodak,
porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelat-
nosti i ostvaruju dohodak trajnim obavljanjem dje-
latnosti kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem,
a nisu obveznici poreza na dodatu vrijednost,
mogu Poreznoj upravi podnijeti pismeni zahtjev
za plaćanje poreza na dohodak od samostalne dje-
latnosti u paušalnom iznosu. Odredbama člana 52.
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
utvrđeni su ostali kriteriji za odbrenje plaćanja po-
reza na dohodak u paušalnom iznosu, i to:
1. Ako se obavljanje obrtničke djelatnosti i dje-
latnosti srodne obrtničkim vrši bez zaposlenika
odnosno pomoći drugih lica i ako se obavljanje
djelatnosti zasniva na vještini a ne sredstvima za
obavljanje djelatnosti – kućna radinost;
2. Ako obavljaju stare i tradicionalne zanate
utvrđene Uredbom o zaštiti tradicionalnih i starih
obrta, sami ili sa najviše dva zaposlenika;
3. Ako obavljaju prevozničke djelatnosti samo
sa jednim sredstvom prevoza nosivosti do 8 tona;
4. Ako obavljaju djelatnost(i) iz oblasti poljo-
privrede i šumarstva kao osnovno zanimanje na
osnovu odluke nadležnog organa, a nisu registro-
vani obveznici poreza na dodanu vrijednost;
5. Ako obavljaju djelatnost trgovine na malo
ličnim radom izvan prodavaonice kojim on stiče
svojstvo trgovca pojedinca prema odredbama Za-
kona o unutrašnjoj trgovini, sami bez zapošljava-
nja drugih lica.
Obveznici koji obavljaju obrtničke i djelatnosti
slične obrtničkim, te stare i tradicionalne zanate
pod navedenim uslovima, a žele da plaćaju porez
na dohodak u paušalnom iznosu, dužni su nadlež-
noj organizacionoj jedinici Porezne uprave podni-
jeti zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog
iznosa (obrazac: ZMP - 1055) uz dokaz o ispunja-
vanju propisanih kriterija. Porezna uprava dužna je
u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva,
shodno članu 7. stavu (1) alineji 9. Zakona o Pore-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

znoj upravi Federacije BiH, obavijestiti podnosioca
zahtjeva da li može porez na dohodak plaćati u
paušalnom iznosu ili ne.
Porezni obveznici koji obavljaju prevozničku
djelatnost samo sa jednim sredstvom prevoza
putnika (taksisti) odnosno porezni obveznici koji
obavljaju prevozničku djelatnost prevoza tereta
samo sa jednim sredstvom prevoza nosivosti do
osam tona, a nisu obveznici PDV-a, te obveznici
koji obavljaju djelatnost trgovine na malo ličnim
radom izvan prodavnice mogu bez podnošenja
zahtjeva poreza na dohodak od obavljanja samo-
stalne djelatnosti i plaćati u sljedećim mjesečnim
iznosima utvrđenim članom 53. Pravilnika o pri-
mjeni Zakona o porezu na dohodak:
a) obveznici koji obavljaju obrtničke djelatnosti
i djelatnosti koje su srodne obrtničkim, sami bez
upošljavanja drugih lica...................................70,00 KM
b) obveznici koji obavljaju stare i tradicionalne
zanate.................................................................... 30,00 KM
c) obveznici koji obavljaju prevoz putnika samo
sa jednim sredstvom prevoza (taksisti) ......................
..................................................................................50,00 KM
d) obveznici koji obavljaju prevoz tereta jednim
prevoznim sredstvom nosivosti do 8 tona ................
................................................................................. 80,00 KM
e) obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine
na malo ličnim radom izvan prodavnice .....................
............................................................................... 70,00 KM. đivati na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evi-
Utvrđeni mjesečni iznosi paušala moraju se
uplaćivati svakog mjeseca i to do 15-og u mjesecu
za prethodni mjesec.
Porezni obveznici kojima je odobreno plaćanje
poreza na dohodak u paušalnom iznosu, a osim
gotovinskog prometa povremeno sa pravnim lici-
ma ostvaruju bezgotovinski promet, dužni su, po-
red paušalnog mjesečnog iznosa, plaćati i porez po
odbitku 10% od svakog pojedinačnog iznosa pro-
meta sa pravnim licima naplaćenog bezgotovinski.
Odbijeni i uplaćeni porez od prometa ostvarenog
sa pravnim licem smatra se konačnom poreznom
obavezom.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
DIREKTNI POREZI
Pravilno utvrđen dohodak od obavljanja samostalne
djelatnosti znači, prije svega, da su pri utvrđivanju uzeti
u obzir svi oporezivi prihodi i oni rashodi koji su porezno
dopustivi, dokumentovani i plaćeni, te da su bili nužni za
ostvarenje prihoda. S obzirom na to da se na godišnjem ni-
vou utvrđuje i oporezuje ukupan dohodak svakog fizičkog
lica koje je taj dohodak ostvarilo u protekloj godini (uku-
pan neto dohodak koji je fizičko lice ostvarilo iz svih izvora
koji se oporezuju po odredbama ovog zakona), dohodak
koji je fizičko lice ostvarilo obavljanjem samostalne djelat-
nosti, u slučaju kada je to fizičko lice ostvarilo dohodak iz
više izvora, predstavlja samo dio ukupnog dohotka koji se
treba utvrditi i podvesti pod konačan obračun poreza na
ukupan dohodak tog lica ostvarenog u odnosnoj godini
Porezni obveznici koji porez na dohodak od sa-
mostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu
nisu dužni voditi poslovne knjige propisane čla-
nom 19. stav (2) Zakona.
Evidencije koje vodi obveznik poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost (osim onih koji porez na dohodak od sa-
mostalne djelatnosti plaćaju u godišnjem paušal-
nom iznosu ili po odbitku od svakog pojedinačno
ostvarenog prihoda), dužni su svoj dohodak utvr-
dencija propisanih članom 19. Zakona o porezu na
dohodak Zakonom o porezu na dohodak, i to:
- Knjiga prihoda i rashoda (obrazac: KPR - 1041);
- Knjiga prometa (obrazac: KP-1042),
što vrijedi za obveznike koji vrše prodaju robe
na malo ili pružaju usluge građanima u više izdvo-
jenih poslovnih prostora, osim ako nisu obavezni
voditi druge evidencije dnevnog prometa na
osnovu Zakona o PDV, Zakona o trgovini i dr, kao
i porezni obveznici koji porez na dohodak od sa-
mostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu,
a povremenoobavljaju bezgotovinski promet sa
pravnim licima.
15
DIREKTNI POREZI
Iako je knjiga prihoda i rashoda (PK-1) osnov-
na poslovna knjiga na osnovu koje se osiguravaju
podaci za utvrđivanje ukupnog prihoda, troškova
poslovanja i ostvarene dobiti, kao i podaci o uplati
javnih prihoda, za utvrđivanje ukupnog prihoda
poreznih obveznika koji obavljuju samostalnu tr-
govinsku djelatnost mogu poslužiti i podaci koji
se iskazuju u trgovačkoj knjizi (TKM) koja je propi-
sana članom 21. Zakona o trgovini, a koja se vodi
u skladu sa Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu
vođenja trgovačke knjige.
Isto tako, poslovne knjige i evidencije koje mo-
raju voditi samostalni preduzetnici koji se bave
obrtom i srodnim djelatnostima i/ili drugim slič-
nim profesionalnim djelatnostima, slobodnim za-
nimanjima i dr., a koji su se, shodno odredbama
Zakona o porezu na dodatu vrijednost, registrova-
ni kao obveznici PDV-a, pored naprijed navedenih
poslovnih knjiga i evidencija koje moraju voditi
prema propisima o porezu na dohodak, obavezni
su voditi i one evidencije koje služe za potrebe
PDV-a, a koje su propisane Pravilnikom o primjeni
Zakona o PDV.
Također, samostalni preduzetnici koji se bave
obrtom i srodnim djelatnostima dužni su da vode i
slijedećeknjige/obrasce:
- Popisna lista dugotrajne imovine (obrazac:
PLDI-1043);
- Evidencija potraživanja i obaveza (obrazac:
EPO-1044).
Poslovne knjige, shodno članu 42. stav 3. Za-
kona, moraju se prije upotrebe ovjeriti u Poreznoj
upravi.
Poslovne knjige se moraju voditi uredno, tačno
i ažurno, te odvojeno za svaki porezni period.
Po isteku godine porezni obveznik je dužan po-
slovne knjige zaključiti i potpisati.
Ako porezni obveznik obavlja više samostalnih
djelatnosti, poslovne knjige i evidencije dužan je
voditi za svaku samostalnu djelatnost odvojeno.
Porezni obveznici koji su dobili saglasnost Po-
rezne uprave da porez na dohodak plaćaju u pau-
šalnom iznosu, kao i oni koji to mogu činiti i bez
pribavljanja te saglasnosti, koji u toku poreznog
perioda pored gotovinskog prometa povremeno
sa pravnim licima ostvare bezgotovinski promet,
dužni su, pored utvrđenog paušalnog mjesečnog
iznosa plaćati i porez po odbitku 10% od svakog
16
pojedinačnog iznosa prometa sa pravnim licima
naplaćenog bezgotovinski. Odbijeni i uplaćeni po-
rez od prometa ostvarenog sa pravnim licem sma-
tra se konačnom poreznom obavezom.
Porezni obveznici koji porez na dohodak od sa-
mostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu
nisu dužni voditi poslovne knjige propisane čla-
nom 19. stav (2) Zakona. Izuzetak su porezni ob-
veznici – paušalci koji pored gotovinskog prometa
povremeno sa pravnim licima ostvaruju i bezgoto-
vinski promet na koji su dužni obračunati i uplatiti
porez po odbitku i svaki takav promet pojedinačno
evidentirati u knjigu prometa (obrazac KP – 1042).
Porezni obveznici kojima je odobreno plaćanje
poreza na dohodak u paušalnom iznosu, a u pore-
znom periodu nisu ostvarivali dohotke po osnovu
drugih izvora koji su oporezivi prema odredbama
Zakona o porezu na dohodak (po osnovu nesamo-
stalne djelatnosti, drugih samostalnih djelatnosti,
po osnovu imovine i imovinskih prava), nisu oba-
vezni podnositi godišnju poreznu prijavu (obrazac
GPD-1051).
Poslovne knjige i evidencije, uključujući i pra-
teće kompjuterske evidencije i dokumentaciju na
osnovu koje se vrši knjiženje, moraju se čuvati pet
godina od dana predaje porezne prijave sačinjene
na osnovu tih poslovnih knjiga.
Obaveza izdavanja računa
Shodno članu 26. Zakona o fiskalnim kasama,
obveznici koji se bave samostalnom djelatnošću, a
koji su dužni da se fiskalizuju i da izdaju fiskalne
račune, na istim moraju evidentirati svaki pojedi-
načno ostvareni promet.
U slučaju nepoštivanja navedene odredbe, pro-
pisana je novčana kazna za samostalnog privredni-
ka u iznosu od 500 KM do 1.500,00 KM.
Također, prema odredbi člana 26. stava (1)
tačke f ) Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima,
obrtnik, zaposlenik i privremeni zaposlenik dužan
je kupcu, odnosno korisniku usluga izdati račun o
prodatoj robi, odnosno izvršenim uslugama.
Zbog nepoštivanja ove obaveze članom 78.
stavom (1) tačkom h) propisana je sankcija za obrt-
nika ili lice koje obavlja srodnu djelatnost u visini
od 1.000,00 do 3.000,00 KM za svaki takav prekršaj.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Stavom (2) istog člana Zakona o obrtu za prekr-
šaj neizdavanja fiskalnog računa kaznit će se vodi-
telj obrta, voditelj srodne djelatnosti ili privremeni
radnik novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM
do 1.000,00 KM.
Utvrđivanje dohotka od slobodnih zanimanja,
te poljoprivredne djelatnosti i šumarstva vrši se
identično utvrđivanju dohotka od obrta i djelat-
nosti srodnih obrtu, dok je utvrđivanje dohotka od
drugih samostalnih djelatnosti decidirano propisa-
no članom 57. novog Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak, koji glasi:
“(1) Porez na dohodak od drugih samostalnih
djelatnosti iz člana 12. stav (4) tač. 1) i 2) Zakona,
obračunava se mjesečno primjenom stope iz člana
9. Zakona, na dohodak koji čini razlika ostvarenih
prihoda umanjenih za rashode na ime doprinosa
iz osnovice prema članu 10a. tačka 1. Zakona o
doprinosima (“Službene novine Federacije BiH”
br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08,
91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i 4/21), bez prava na
mjesečni iznos ličnog odbitka iz člana 24. Zakona.
(2) Obračunati i uplaćeni porez iz stava (1) ovog
člana, isplatilac naknade je dužan prijaviti nadlež-
noj jedinici Porezne uprave putem Akontacije po-
reza po odbitku na prihode od drugih samostalnih
djelatnosti (Obrazac ASD -1032), kada se isplate
naknade vrše rezidentnim poreznim obveznicima.
(3) Porez na dohodak od drugih samostalnih
djelatnosti iz člana 12. stav (4) tačka 3) Zakona,
obračunava se mjesečno primjenom stope iz člana
9. Zakona, na poreznu osnovicu koja se utvrđuje
kao razlika između ostvarenih prihoda umanjenih
za priznate rashode iz člana 15. st. (7) i (8) Zakona, i
rashoda na ime doprinosa iz osnovice prema članu
10a. tačka 1. Zakona o doprinosima (“Službene no-
vine Federacije BiH” br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01,
1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18, 99/19 i
4/21), bez prava na mjesečni iznos ličnog odbitka
iz člana 24. Zakona.
(4) Obračunati i uplaćeni porez iz stava (1) ovog
člana, isplatilac naknade je dužan prijaviti nadlež-
noj jedinici Porezne uprave putem Akontaciju po-
reza po odbitku za povremene samostalne djelat-
nosti (Obrazac AUG-1031), kada se isplate naknade
vrše rezidentnim poreznim obveznicima.
(5) Autorskim naknadama iz člana 15. stav (8)
Zakona na koje porezni obveznik ima pravo pore-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
DIREKTNI POREZI
zno priznatog rashoda od 30% ostvarenog prihoda
ili u stvarnom iznosu, smatraju se prihodi ostvareni
kao naknade za korištenje, ili za pravo korištenja
bilo kojeg autorskog prava na književno, umjet-
ničko ili naučno djelo, patent, zaštitni znak, plan,
model, tajne formule ili postupke, kao i srodna pra-
va, u skladu sa posebnim zakonom, pod uslovom
da se ta prava ne ostvaruju u okviru nesamostalne
djelatnosti ili samostalne djelatnosti iz člana 12. st.
(1), (2) i (3). Zakona.
(6) Obračunati i uplaćeni porez iz st. (1) i (3)
ovog člana, isplatilac naknade je dužan prijaviti
nadležnoj jedinici Porezne uprave, putem Prijave
poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke
nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku
nerezidenata na prihode od povremenog obav-
ljanja samostalne djelatnosti (Obrazac PDN-1033)
kada se isplate naknade vrše nerezidentnim pore-
znim obveznicima.
(7) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost iz člana 12. stav (4) tač. 2) i 3) Zakona, a
prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, duž-
ni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju
poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne na-
knade po stopi od 10% bez prava na priznavanje
ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti
je najkasnije naredni dan od dana kada su primili
dohodak.
(8) Lica iz stava (7) ovog člana dužna su prijaviti
nadležnoj jedinici Porezne uprave putem Akonta-
cija poreza po odbitku na druge samostalne dje-
latnosti na prihod iz inostranstva (Obrazac AMS-
1035) obračunati i uplaćeni porez u roku od pet
dana od dana primitka dohotka.
(9) Uz Obrazac AMS-1035, porezni obveznik je
dužan dostaviti i dokaz da je plaćen porez na do-
hodak u inostranstvu u slučaju primjene člana 35.
stav (5) Zakona.
(10) Lica iz st. (2), (4) i (6) ovog člana dužna su
Obrazac ASD -1032, Obrazac AUG-1031 I Obrazac
PDN-1033 dostaviti Poreznoj upravi elektronskim
putem”.
Godišnja porezna prijava
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu
djelatnost obavezni su po isteku poreznog peri-
17
DIREKTNI POREZI
oda (kalendarska godina) odnosno do kraja mar-
ta tekuće za proteklu godinu, sačiniti i nadležnoj
organizacionoj jedinici Porezne uprave prema
mjestu registracije djelatnosti, podnijeti godišnju
poreznu prijavu poreza na dohodak, koja osim po-
dataka o ostvarenom dohotku ili gubitku po osno-
vu samostalne djelatnosti, treba da sadrži i podat-
ke o eventualno ostvarenom dohotku po osnovu
drugih samostalnih djelatnosti, nesamostalne
djelatnosti, od imovine i imovinskih prava i drugih
izvora oporezivih prihoda.
Porezni obveznici koji su u poreznom periodu
za koji podnose godišnju poreznu prijavu, obavljali
samostalnu djelatnost obrta i/ili djelatnosti srodne
obrtu, i/ili djelatnosti slobodnih zanimanja, poljo-
privrede i šumarstva, dužni su uz godišnju prijavu
priložiti slijedeću dokumentaciju:
- Specifikaciju za utvrđivanje dohotka od samo-
stalne djelatnosti (Obrazac SPR-1053);
- Popisnu listu dugotrajne imovine (Obrazac
PLDI -1043);
- Ugovore i dokumentaciju o eventualnom otu-
đenju djelatnosti;
- Dokumentaciju o udjelu o zajedničkom
dohotku (ako je obveznik samostalnu djelatnost
obavljao kao supreduzetnik odnosno kao ortak u
ortakluku sa drugim fizičkim licem/ima).
Ukoliko ovi obveznici raspolažu validnom do-
kumentacijom na osnovu koje mogu ostvariti pra-
vo na lični odbitak odnosno umanjenje porezne
osnovice u skladu sa članom 24. Zakona o pore-
zu na dohodak, tada uz godišnju poreznu prijavu
moraju priložiti i tu dokumentaciju. Npr. za prizna-
vanje dijela ličnog odbitka po osnovu troškova
zdravstvenih usluga moraju se priložiti originalni
računi o obavljenoj usluzi i potvrdu o njihovom
plaćanju, za priznavanje dijela ličnog odbitka po
osnovu plaćenih kamata na stambeni kredit mora
se priložiti fotokopija ugovora o kreditu, dokaz o
plaćenim kamatama u toku poreznog perioda za
koji se podnosi godišnja prijava, dokaze da obve-
znik i njegov bračni drug ne posjeduju nepokret-
nu imovinu za stanovanje, odnosno dokaz da su
sredstvima odobrenog stambenog kredita na-
bavili ili namjeravaju nabaviti odnosno izgraditi
18
stambeni objekt kojim po prvi put rješavaju svoje
stambeno pitanje i tako dalje.
Godišnja prijava dohotka od zajedničkog
obavljanja samostalne djelatnosti
Dva ili više fizičkih lica koja su u poreznom peri-
odu ostvarivali dohodak zajedničkim obavljanjem
samostalne djelatnosti (ortakluk) utvrđuju godišnji
dohodak kao jedinstveni dohodakj na osnovu za-
jednički vođenih poslovnih knjiga i raspoređuju ga
u omjeru koji je utvrđen međusobnim ugovorom,
a ako podjelu nisu utvrdili ugovorom, tada se do-
hodak raspoređuje na jednake dijelove.
Shodno članu 17. stav 4. Zakona o porezu na
dohodak, lica koja ostvaruju zajednički dohodak
obavezna su za nosioca zajedničke djelatnosti
imenovati jednog člana ortakluka, ali to ne može
biti nerezident. Ukoliko sami članovi ortakluka nisu
imenovali nosioca zajedničke djelatnosti, jednog
od njih će imenovati za nosioca Porezna uprava.
Nosilac zajedničke djelatnosti bit će odgovoran
za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i
drugih obaveza, za podnošenje poreznih prijava i
izvršenje drugih obaveza koje proizlaze iz zajed-
ničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih
prava.
Po isteku poreznog perioda nosilac zajedničke
djelatnosti dužan je do 31. januara tekuće za prote-
klu godinu, organizacionoj jedinici Porezne uprave
prema sjedištu zajedničke djelatnosti, odnosno,
ako zajednička djelatnost nema svoje sjedište,
prema prebivalištu nosioca zajedničke djelatnosti,
podnijeti prijavu o utvrđenom i raspoređenom do-
hotku ili gubitku među ortacima.
Fizička lica koja su u proteklom poreznom pe-
riodu obavljala zajedničku djelatnost dužna su
Poreznoj upravi podnijeti do 28. februara tekuće
za prethodnu godinu (svako za sebe) Godišnju
prijavu poreza na dohodak (Obrazac GPD-1051) sa
odgovarajućim prilozima i dokumentacijom u ko-
joj će iskazati i svoj pripadajući dio neto dohotka
ili gubitka od samostalne djelatnosti ostvarenog u
zajedničkoj djelatnosti.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 INDIREKTNI POREZI

PDV tretman subvencija i donacija

Subvencije, donacije, sponzorstva, bespovratne ili uslovljene uplate, budžetske ili vanbudžetske, iz ino-
stranstva ili iz Bosne i Hercegovine, stvaraju poreske nedoumice od uvođenja PDV-a u Bosnu i Hercegovinu
još od (sada daleke) 2006. godine. Primjena Zakona o PDV-u na transakcije, koje vrše poreski obveznici,
predstavlja živ, raznovrstan i promjenjiv proces. Nekoliko desetina članova zakonskih odredbi treba da
odrede poreski tretman miliona različitih transakcija, prometa dobara i usluga, ugovora, obaveza, prava,
potraživanja, kako unutar BiH, tako i kod onih transakcija koje sadrže elemente inostranosti. Kako se često
dešavaju slične, ali ne i iste poslovne situacije, tako i oporezivanje istih može biti slično, ali ne i isto

y Piše: Dejan RAKIĆ, advokat

Poreski tretman subvencija i donacija odnosi na izdatke na području obrazovanja, zdravstva,

odbrane ili socijalnog staranja.
Subvencije (iz lat. sub-venire) označavaju sistem- Problematika uključivanja subvencija u poresku
sku materijalnu potporu ili pomoć iz javnih budžete ili osnovicu kod poreskih obveznika koji iste primaju, vid-
fondova u područjima od javnog interesa. Termin se ne ljiva je u postupanju kontrolnih organa Uprave za indi-

19
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
INDIREKTNI POREZI
rektno oporezivanje BiH (dalje: UIO) u kontrolama,
ali i u obavezujućim mišljenjima i stavovima koje
izdaje ista.
Pravni osnov za ovo pitanje se nalazi u sljedećim
odredbama Zakona i Pravilnika:
U smislu odredbi člana 3. stav (1) tačka 1. Zako-
na o PDV-u, PDV se plaća na promet dobara i usluga
koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih
djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine
uz naknadu.
U skladu sa odredbama člana 2. Pravilnika o pri-
mjeni Zakona o PDV-u predmet oporezivanja pore-
zom na dodatu vrijednost je svaka isporuka dobara
ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine
uz naknadu, vlastita potrošnja, unos dobara u ca-
rinsko područje BiH, te isporuka dobara i usluga što
se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije
uslove poreskim obveznicima i njihovim zastupni-
cima, kao i drugim primaocima, ako su ispunjeni
ostali Zakonom propisani uslovi.
Odredbama člana 20. stav (1) Zakona o PDV-u
propisano je da poreska osnovica prometa doba-
ra i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu,
stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba
da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uk-
ljučujući subvencije koje su neposredno povezane
sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen
PDV, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Subvencije javnim preduzećima
Upravo pitanje neposredne povezanosti sub-
vencije sa cijenom isporučenih dobara i usluga
stvara dosta prostora za različito djelovanje UIO u
kontrolama.
Naime, ne postoji, u propisima o indirektnom
oporezivanju definicija subvencije, koja bi se mogla
koristiti kao pravni osnov za utvrđivanje poreske
osnovice.
Suština svake subvencije je da pomogne poslo-
vanju lica ili društva koje prima tu subvenciju, ne
ulazeći u vezu između opravdanosti i nužne potre-
be za tim sredstvima sa cijenom dobara ili usluga
koje javno preduzeće formira prema krajnjim ko-
risnicima. Uglavnom se radi o javnim preduzeći-
ma (javni prevoz, toplane, vodovodi i slično) koja
u svom poslovanju dospijevaju u krizne situacije
20
shodno promjenama, na npr. tržištu energenata
(mazut, gorivo i sl.) kojima nadležne lokalne, kanto-
nalne ili entitetske zajednice povremeno daju sub-
vencije kako bi nastaviti nesmetano poslovanje, te
kako građani ne bi ostali bez grijanja u grejnoj sezo-
ni, ili bez javnog prevoza. Ta preduzeća uglavnom
imaju ranije definisane cijene svojih javnih usluga,
koje se veoma sporo i komplikovano mijenjaju, te
subvencija od grada,opštine ili kantona ne utiče di-
rektno na tu cijenu.
Međutim, UIO je zauzela stav u kojem se takve
subvencije smatraju direktnim uticajem na cijenu
primaoca subvencije, te isti iznos uključuje u opo-
rezivi iznos naknade, odnosno obračunava PDV
na takve subvencije. Zanemaruje se termin „nepo-
sredno“ iz člana 20. stav 1. Zakona, a ne utvrđuje se
ni bilo kakva povezanost primljene subvencije sa
formiranim cijenama primaoca subvencije (izuzev
pretpostavljene indirektne povezanosti).
Po ovom pitanju se razvila veoma raširena prak-
sa u svim regionalnim centrima UIO, dok se Sud BiH
u dosadašnjim postupcima nije upuštao u nedore-
čenost propisa i tumačenje pojedinih ekonomskih
termina i definicija, nego je uglavnom prihvatao
ovakve stavove UIO i potvrdio drugostepena rješe-
nja UIO.
U posljednje vrijeme je ova problematika aktue-
lizovana, te je primjetan nešto blaži stav UIO, a koji
u suštini ne mijenja mnogo. Naime, iz UIO sugerišu
da je prilikom davanja subvencije ili novčane do-
nacije, u ugovoru potrebno naglasiti da primljena
sredstva neće uticati na izlaznu cijenu primaoca
sredstava, kao i da ista sredstva neće uslovljavati
zadržavanje cijene na postojećem nivou. Tek u tom
slučaju, naravno ukoliko se ti navodi kasnije mogu
dokazati, subvencija neće biti sastavni dio poreske
osnovice i predmet oporezivanja. Iz navedenog
proizilazi da u poresku osnovicu neće ulaziti sub-
vencije samo onim licima kojima ta subvencija za-
pravo nije ni potrebna, odnosno licima koji nemaju
potrebu za dodatnim sredstvima. Ovo iz razloga što
samo ta lica mogu dokazati UIO da primljena sub-
vencija nije uticala na cijenu njihovih proizvoda i
usluga, dok lica koja se nalaze u teškoćama teško
mogu opravdati i ispuniti ovaj uslov.
Ostaje stav da je potrebno da se dokaže ispunje-
nost uslova da davalac sredstava ne uslovljava pri-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

maoca da koriguje (ili zadržava) svoju izlaznu cije-
nu, kao i da ne traži bilo šta zauzvrat od primaoca.
Kod primalaca - javnih preduzeća, ovo je veoma
teško dokazati, s obzirom da uglavnom ne posluju
pozitivno, te su im te subvencije prijeko potrebne
za nastavak poslovanja. Mišljenja smo da je rizik
od od dodatnog obračuna poreske obaveze na
primljene subvencije u kontroli indirektnih poreza
izuzetno izražen.
Stoga je naše mišljenje da organi uprave, koji
donose odluke o subvencionisanju nabavki kod
javnih preduzeća (čiji su najčešće većinski dioni-
čari) zapravo griješe kada tim preduzećima odo-
bravaju isplate sredstava, putem direktne stavke u
budžetima. Mišljenja smo da bi u tim slučajevima
(iako komplikovanije) ispravnije bilo vršiti dokapi-
talizaciju istih, te provođenje te dokapitalizacije u
sudskim registrima. Takve vrste novčanih doznaka
bile bi pod znatno manjim rizikom od obračuna
dodatnih poreskih obaveza, nego u slučaju direk-
tnih uplata izvršenih sa stavke budžetskih rashoda.
S obzirom na to da se radi o javnim preduzeći-
ma, najčešće ustrojenim u vidu dioničkog društva,
dokapitalizacijom bi se zaštitio kapital osnivača
koji vrši donaciju/subvenciju. Naime, u situaciji
kada osnivač daje donaciju ili subvenciju isto se
knjiži na konto prihoda, te se na osnovu tako izvr-
šene uplate ne mijenja pozicija kapitala. U situaciji
kada se izvrši dokapitalizacija, uplatilac povećava
svoj udio u kapitalu i time zapravo štiti i budžet koji
u konačnici pripada građanima opštine, kantona,
entiteta ili države.
U ovom slučaju rizik od dodatno utvrđene oba-
veze bio bi praktično isključen, obzirom da bi se
radilo o dokapitalizaciji, a ne subvenciji ili donaciji.
Sponzorstva kao predmet oporezivanja
Često se dešava da poreski obveznici sponzo-
rišu razne događaje, sportske klubove, udruženja,
izgradnju javne infrastrukture i slično. Najčešće
se zahtjevom za sponzorstvo tražilac sponzorstva
obraća poreskom obvezniku, te poreski obveznik
odlučuje da taj zahtjev odobri u određenom nov-
čanom iznosu ili davanju drugih dobara ili usluga.
Sponzorstva se u većini slučajeva daju za opšteko-
risne svrhe. Tražilac sponzorstva i Sponzor zaklju-
čuju ugovor koji reguliše prava i obaveze strana,
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
INDIREKTNI POREZI
Poreski tretman subvencija i donacija vrlo je složen sa
aspekta oporezivanja porezom na dodatu vrijednost.
Osnovni parametri koji mogu poslužiti kod utvrđivanja
oporezivosti nekog primanja u vidu subvencije ili donaci-
je, su postojanje protuusluge ili direktan ili čak indirektan
uticaj na formiranje cijene isporučenih dobara i usluga
kod primaoca
prilikom čega se Sponzor najčešće obavezuje da
izvrši određeno plaćanje novčanog iznosa, dava-
nje dobara ili pružanje usluga, a primalac spon-
zorstva se obavezuje da isto iskoristi za tačno na-
mijenjene svrhe (organizacija događaja, izgradnja
igrališta, kupovina opreme za sportiste i sl.), te da o
utrošku sredstava obavijesti Sponzora.
Kad je u pitanju oporezivanje ovakvih tran-
sakcija, načelan stav UIO je da se u konkretnim
slučajevima može raditi o donacijama, te davanje
sponzorstva u novcu, stvarim i uslugama ne po-
drazumijeva izdavanje fakture s PDV-om od strane
primaoca sponzorstva.
Međutim, veoma često se ugovara da prima-
lac sponzorstva istakne reklamu sponzora, da se u
okviru svojih aktivnosti (davanje intervjua, držanje
govora i sl.) isti referira na sponzora, te čak se često
navode poslovne aktivnosti koje Sponzor obavlja,
u okviru svojih poslovnih djelatnosti. U tim slučaje-
vima, sponzorstvo ima određene elemente rekla-
miranja, tj. davanja naknade za usluge reklame, te
se tada radi o oporezivom prometu usluga. U tim
slučajevima primalac sponzorstva obavezan je da
izda fakturu sa obračunatim PDV-om Sponzoru.
Do te mjere se dešavalo da se sponzorstva zlo-
upotrebljavaju, na način da su se istim prikrivale
reklamne usluge, da je UIO počela u obavezujućim
mišljenjima davati odgovore da se u tim slučajevi-
ma radi o „uslugama sponzorstva“ koje nisu izuze-
te od oporezivanja PDV-om. Iako diskutabilan ter-
min za naziv usluge, isti se mora shvatiti ozbiljno
prilikom određenja poreskog tretmana prometa
koji se javljaju kod sponzorisanja.
Dakle, da bi određeno davanje donacije ili
sponzorisanje događaja zaista bilo neoporezivo,
21
 INDIREKTNI POREZI
Da bi određeno davanje donacije ili sponzorisanje doga-
đaja zaista bilo neoporezivo, ne može se ugovoriti kon-
tra-usluga primaoca donacije-sponzorstva prema spon-
zoru. U svakom suprotnom postupanju, isto može izazvati
dodatne neplanirane poreske obaveze
ne može se ugovoriti kontra-usluga primaoca do-
nacije-sponzorstva prema sponzoru. U svakom su-
protnom postupanju, isto može izazvati dodatne
neplanirane poreske obaveze.
Subvencije javnog prevoza, nabavke
udžbenika, utroška električne energije,
proizvodnje mlijeka i mesa
Kada govorimo o klasičnim oporezivim sub-
vencijama, teško možemo preskočiti uobičajene
slučajeve u kojima primljene subvencije ulaze u
poresku osnovicu za obračun PDV-a.
Neki od tih slučajeva su situacije u kojima je-
dinice lokalne samouprave subvencionišu usluge
javnog prevoza učenika, studenata ili penzionera,
nabavku udžbenika, troškove dijela utrošene elek-
trične energije za pojedine kategorije stanovništva
i sl.
Naime, u svim gore navedenim slučajevima
jasno je da su prevoznici, prodavci udžbenika, is-
poručioci električne energije i drugi obveznici for-
mirali cijene svojih dobara i usluga, a da davaoci
subvencija (opštine, republički budžet i sl.) nado-
knađuju dio tih cijena, tako da se korisnicima sub-
vencija umanjuje stvarna cijena dobara i usluga, a
isporučiocima se nadoknađuje gubitak koji ostva-
ruju jeftinijim isporukama prema tim kategorija-
ma. U svim tim slučajevima primljena subvencija
kod isporučilaca dobara i usluga podliježe obraču-
navanju i plaćanju PDV-a.
22
Kada govorimo o subvencijama ili donacijama
u kojima se proizvođačima mesa i mlijeka odobra-
vaju poticaji koji se obračunavaju prema kilogra-
mu proizvedenog mesa ili litri mlijeka, u tim se slu-
čajevima takođe postavlja pitanje oporezivanja te
vrste primitka kod poreskih obveznika-proizvođa-
ča. Naime, ukoliko se radi o klasičnom poticaju, koji
direktno ne utiče na cijenu proizvedenih dobara i
usluga (ne uslovljavaju se proizvođači da umanje
cijenu prema kupcima) može se smatrati da se u
konkretnom radi o klasičnoj donaciji.
Naime, cilj je davaoca poticaja da potiče proi-
zvodnju i prodaju, a ne da subvencioniše pojedine
(ili sve) kategorije kupaca.
Međutim, ukoliko se u gore navedenim sluča-
jevima interveniše na tržištu, kako bi se cijena po-
jedinih proizvoda umanjila, a gubitak pokrio sred-
stvima davaoca poticaja, može se smatrati da bi se
radilo o poresko-pravnoj definiciji subvenicija koje
bi podlijegale oporezivanju.
Međutim, takve vrste poticaja kojima se uslov-
ljava proizvođač da drži nižu cijenu porizvoda i
usluga vrlo su rijetke u praksi.
***
Poreski tretman subvencija i donacija vrlo je
složen sa aspekta oporezivanja porezom na do-
datu vrijednost. Kao što smo prethodno naveli,
osnovni parametri koji mogu poslužiti kod utvr-
đivanja oporezivosti nekog primanja u vidu sub-
vencije ili donacije, su postojanje protuusluge ili
direktan ili čak indirektan uticaj na formiranje cije-
ne isporučenih dobara i usluga kod primaoca. Kao
dodatni problem javlja se i obaveza ispostavljanja
fakture, obzirom da uplatilac donacije, subvencije
ili sponzorstva nema namjeru da naručuje bilo ka-
kvu isporuku dobara ili usluga. S tim u vezi, mišlje-
nja smo da iste treba izdati, ali ih ostaviti u svom
knjigovodstvu, kako ne bismo dodatno zbunjivali
donatore. Ukoliko su donatori obveznici PDV-a, a
predmetne donacije ili subvencije za promete do-
bara i usluga nisu u vezi sa poslovanjem donatora,
po eventualno zaprimljenoj fakturi isti neće imati
pravo na odbitak ulaznog poreza.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Amortizacija osnovnih sredstava sa primjerima

obračuna iz FIPO softvera za obračun amortizacije
Predmet ovog rada je obračun amortizacije stalnih sredstava po osnovu njihovog trošenja u toku upotrebe
za potrebe obavljanja djelatnosti privrednih i drugih subjekata u preduzećima, obrazovnim i javnim usta-
novama. Za razliku od obrtnih sredstava koja se u pravilu naplatom pretvore u gotov novac u roku kraćem
od jedne godine, glavna karakteristika stalnih sredstava je da im je vijek trajanja duži od jedne godine tj.
da se postepeno troše tokom vremena njihove poslovne upotrebe u amortizacionom periodu u kojem se
njihova nabavna vrijednost postepeno prenosi - unosi u vrijednost gotovih proizvoda i usluga. Naplatom
potraživanja za prodate proizvode i usluge ova prenesena vrijednost utrošenog sredstva izražena u iznosu
amortizacije pretvara se u novac. Stalna sredstva i obračun amortizacije regulisani su Međunarodnim ra-
čunovodstvenim standardima (MRS 12 Porez na dobit, MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 36
Umanjenje imovine, MRS 38 Nematerijalna imovina), Međunarodnim standardima finansijskog izvještava-
nja (MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prekinuto poslovanje) i važećim Zakonom o porezu
na dobit u Federaciji BiH

y Piše: dr Edin TASO

P
rema definiciji Međunarodnog računovod-
stvenog standarda (MRS) 38: „Amortizacija
je sistematsko raspoređivanje amortizacij-
skog iznosa imovine tokom korisnog vijeka upo-
trebe te imovine.“
Stalna sredstva se troše tokom njihove upotre-
be u poslovnom procesu. Stepen njihovog troše-
nja u tekućem obračunskom periodu i ukupnom
amortizacionom vijeku se mjeri obračunatom te-
kućom i akumuliranom amortizacijom po propi-

23
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO
sanoj amortizacionoj stopi za svako osnovno sredstvo.
Akumuliranom amortizacijom obezbjeđuju se novčana
sredstva za blagovremeno zanavljanje istrošenih (amor-
tizovanih) osnovnih sredstava, a u međuvremenu, do
momenta zanavljanja, ova novčana sredstva poboljša-
vaju tekuću likvidnost preduzeća.
Obračunu amortizacije podliježe dugotrajna imovi-
na koja će se upotrebljavati u poslovanju duže od godi-
nu dana. Prema odredbama Zakona o porezu na dobit
Federacije BiH (“Službene novine FBiH”, br. 15/2016 i
15/2020):
“Član 19
(1) Kod utvrđivanja porezne osnovice priznaje se
obračunata amortizacija primjenom proporcionalne
metode amortizacija na dugotrajnu imovinu i imovinu s
pravom korištenja na način propisan ovim članom.
(2) Porezno priznate stope amortizacije dugotrajne
imovine iznose:
a) građevinski objekti - 5%,
b) ceste, komunalni objekti, željeznica - 10%,
c) oprema, vozila, postrojenja - 15%,
d) oprema za vodoprivredne, vodovodne i kanaliza-
cijske sisteme - 15%,
e) hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša -
33,3%,
f ) višegodišnji zasadi - 15%,
g) osnovna stada - 40% i
h) nematerijalna imovina - 20%.
(3) Imovina s pravom korištenja amortizuje se kod
najmoprimca od prvog dana trajanja najma do kraja
njenog korisnog vijeka odnosno do isteka perioda tra-
janja najma.
(4) Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svr-
he samo kada je vlastita dugotrajna imovina i imovina s
pravom korištenja u upotrebi, kojom porezni obveznik
obavlja djelatnost.
(5) Ukoliko je nabavna cijena imovine manja od
1.000,00 KM, njena nabavna vrijednost može se u cijelo-
sti odbiti u godini u kojoj je ta imovina nabavljena.
(6) Imovina iz stava (1) ovog člana koja je u cijelosti
otpisana, ali se i dalje vodi u evidencijama do momenta
otuđenja ili uništavanja, ne može se ponovo procjenji-
vati i na nju obračunavati amortizacija i priznati u pore-
zne svrhe.
(7) Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti
imovine iz stava (1) ovog člana, koji se utvrđuju kao ra-
24
zlika između neto sadašnje vrijednosti i njene procije-
njene nadoknadive vrijednosti, priznaju se kao porezno
dopustiv rashod u poreznom periodu u kojem je ta imo-
vina prodata ili uništena uslijed više sile.
Član 20
(1) Izuzetno od člana 19. stav (1), porezni obveznik
ima pravo na ubrzanu amortizaciju dugotrajne imovine
koja služi za sprečavanje zagađivanja zraka, vode, ze-
mljišta i ublažavanje buke.
(2) Ubrzana amortizacija može biti do 50% viša od
stopa propisanih članom 19. stav (2) ovog zakona. Uku-
pni trošak amortizacija ne može preći nabavnu vrijed-
nost.”
Stalna sredstva se dijele na materijalna (zemljište –
građevinsko i poljoprivredno – koje se ne amortizuje, za-
tim građevinske objekte, opremu, višegodišnje zasade
- vočnjaci i sl., osnovno stado - za rasplod, za proizvod-
nju i za rad i nematerijalna sredstva (patenti, licence,
žigovi, zaštitni znaci, izdaci za istraživanje i razvoj, itd.).
Od amortizacije treba razlikovati tehničko/tehno-
loško zastarjevanje osnovnog sredstva koje može biti i
dalje upotrebljivo, ali bi njegova upotreba u poslovanju
kompanije bila neisplativa i/ili bi smanjila konkurent-
sku sposobnost npr. zbog povečanih troškova usljed
velikog učešća fizičkog rada radnika, ili dužeg procesa
proizvodnje u odnosu na konkurenciju koja koristi po-
strojenja sa tehnološkim unapređenjima koja skračuju
trajanje proizvodnje, ili omogućavaju veći stepen iskori-
štenosti sirovina, smanjuju otpad i sl.
U ovom radu su korišteni primjeri iz autorovog
FIPO Softvera za evidentiranje i obačun amortiza-
cije osnovnih sredstava namijenjenog za poslovnu
upotrebu u preduzećima, ustanovama, udruženjima
i drugim pravnim licima koja su po zakonu obavezna
voditi knjigovodstvenu (materijalnu i finansijsku)
evidenciju osnovnih sredstava i redovno godišnje
obračunavati i knjižiti tekuću i ukupnu amortizaciju
osnovnih sredstava, kao nabavku i otpise istih.
1. Inventura – popis osnovnih sredstava,
obračun i knjiženje amortizacije
Poslovnom upotrebom stalnih sredstava u pravilu
se smanjuje ukupan proizvodni kapacitet kompanije
u odnosu na početni, a isti se finansijski iskazuje obra-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

čunatom amortizacijom. U pravilu, na kraju svake
poslovne godine koja se poklapa sa kalendar-
skom, obavezno se vrši inventura i sačinjava izvje-
štaj o izvršenom popisu osnovnih sredstava, kao
i o eventualno utvrđenim manjkovima/viškovima
u odnosu na knjigovodstveno stanje, sa prijedlo-
gom za usklađivanje utvrđenih razlika po popisu.
Zatim se obračunava tekuća amortizacija osnovnih
sredstava pravnog subjekta za obračunski period
sa 31.decembrom koji se dodaje sumi ili ukupnom
iznosu obračunavanih amortizacija osnovnog(ih)
sredstava iz prethodnih godina. Po tom osnovu, za
ukupno amortizovanu vrijednost u finansijskom
knjigovodstvu se umanjuje nabavna vrijednost
osnovnog sredstva i izračunava njegova sadašnja
vrijednost.
Iznos obračunate amortizacije za tekući
obračunski period knjiži se i prikazuje kao tro-
šak tog perioda u bilansu uspjeha, ali koji fak-
tički ostaje na računu preduzeća i akumulira se
tokom amortizacionog vijeka osnovnog sred-
stva.
Akumulirani iznos amortizacije služi za ob-
navljanje (reprodukciju) istrošenih/amortizovanih
stalnih sredstava kompanije, kako bi kupovinom
novih stalnih sredstava kompanija imala zanov-
ljen potrebni proizvodni – poslovni kapacitet.
Radi postizanja zadovoljavajućeg nivoa tehnič-
ko-tehnološke ispravnosti i konkurentnosti pro-
izvoda-usluga odnosno proizvodnih-poslovnih
pogona kompanije, adekvatnog proizvodnog-dis-
tributivnog-poslovnog kapaciteta i njegove iskori-
štenosti – količine i kvaliteta proizvodnje-usluga,
sati rada itd., neophodno je kontinuirano plansko
zanavljanje i istovremeno unapređivanje tehnič-
ko-tehnoloških performansi novonabavljene u od-
nosu na amortizovanu opremu uz redovno tekuće
održavanje iste.
Dakle, amortizacija ne predstavlja novi izvor
poslovnih sredstava nego prenesenu (ugrađenu)
vrijednost amortizovanog dijela osnovnih sredsta-
va u gotove proizvode i izvršene usluge, a koja se
materijalizuje u gotov novac naplatom potraživa-
nja od kupaca kojima su gotovi proizvodi i usluge
prodate.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
Stalna sredstva se evidentiraju u knjigovod-
stvu privrednog društva u pravilu prema njegovoj
nabavnoj vrijednosti (NVS) koja je jednaka faktu-
risanoj vrijednosti sredstva uvećanoj za troškove
nabavke i montaže (troškovi transporta, uvozne
dažbine, troškovi osiguranja, itd.) Umanjenjem
nabavne vrijednosti za iznos ukupne amortizaci-
je izračunava se sadašnja (neotpisana) vrijednost
osnovnog sredstva (SV).
Na primjer: Planirani vijek trajanja novonabav-
ljene opreme je 8 godina (proizilazi da je prosječna
godišnja stopa amortizacije je 12,5%). Ako je kod
drugih sredstava npr. predviđeni upotrebni period
trajanja 20 godina tada je prosječna godišnja sto-
pa amortizacije 5%.
Tabela 1. Pojednostavljena vremenska metoda
obračuna amortizacije
Nabavna Godišnja
vrijednost amortizacija
Stopa Iznos
Montažni 80.000 KM 5% 4.000 KM
objekat
Oprema 160.000 KM 12,5% 20.000 KM
Ukupno 240.000 KM 24.000 KM
Međutim, obračun amortizacije osnovnih sred-
stava je u pravilu složeniji, budući da je predmet
obračuna svako, pojedinačno osnovno sredstvo
kod kojeg se amortizacija može izračunavati pre-
ma različitim metodama odnosno obračunskim
stopama amortizacije.
Kao što je istaknuto, sve do momenta zanav-
ljanja istrošenog-amortizovanog osnovnog sred-
stva, obračunata amortizacija poboljšava tekuću
likvidnost kompanije i u obračunu toka gotovine
se predstavlja kao gotovinski priliv kao što je prika-
zano obračunom-knjiženjima u tabeli 2.
Tako, obračunata tekuća amortizacija za obra-
čunsku godinu iz tabele 1. u iznosu od 24.000 KM
za nova stalna sredstva će se proknjižiti u knjigo-
vodstvu pravnog lica, kao i u obračunu toka goto-
vine (engl.Cash Flow) na slijedeći način:
25
RAČUNOVODSTVO

Tabela 2. Evidentiranje obračunate amortizacije u knjigovodstvu i u toku gotovine

Knjiženje u Obračun toka
u KM računovodstvu gotovine

Prihod prije amortizacije i poreza EBTD 196.944 196.944

Amortizacija novih st.sredstava 24.000 24.000
Amortizacija postojećih st.sredstava 136.750 136.750
Dobit prije poreza 36.194 36.194
Porez na dobit 3.619 3.619
Dobit poslije plaćenog poreza 32.575 32.575
Ulaganja u zemljište i infrastrukturu (50.000) (50.000)
Ulaganja u građevine (60.000) (60.000)
Ulaganja u opremu (168.000) (168.000)
Investicioni kredit 300.000 300.000
Priliv gotovine iz finansiranja 22.000
Dobit nakon oporezivanja 32.575
Priliv gotovine od ukupne amortizacije 160.750
Saldo gotovine na kraju perioda 215.325

2. Metode obračuna amortizacije stalnih (osnovnih) sredstava

Iznos amortizacije u obračunskom periodu (kalendarskoj godini) se dobije množenjem godišnje stope
amortizacije (planiranog procenta trošenja osnovnog sredstva u obračunskoj godini) sa nabavnom vrijed-
nošću osnovnog sredstva odnosno dijeljenjem nabavne vrijednosti s godišnjom stopom amortizacije.
Za osnovna sredstva za koja se obavezno obračunava amortizacija potrebno je odrediti osnovicu za
obračun (a to može biti: nabavna vrijednost, procijenjena vrijednost, revalorizovana vrijednost, preostala/
neotpisana vrijednost osnovnog sredstva) i primjeniti odgovarajući model za obračun amortizacije.
U teoriji i poslovnoj praksi su poznate dvije osnovne metode amortizacije: vremenska i funkcionalna, a
u primjeni je i njihova kombinacija.

a) Vremenska metoda

Polazni osnov vremenske metode je predviđeni vremenski period poslovne upotrebe osnovnog sred-
stva i godišnja stopa amortizacije koja može biti: jednaka (linearna) za svaku godinu u amortizacionom
vijeku, zatim progresivna (rastuća) i degresivna (opadajuća) stopa amortizacije iz čega proizilaze linearna,
degresivna i progresivna metoda obračuna amortizacije.
Kod linearne metode osnovica za obračun i godišnja stopa amortizacije ostaju nepromijenjene u cije-
lom periodu amortizacije osnovnog sredstva tj. troškovi amortizacije su jednaki - ravnomjerno raspoređeni.
Degresivna metoda se primjenjuje kod osnovnog sredstva koje se u početnim godinama upotrebe više
troši pa se u tom period primjenjuje veća stopa amortizacije. U kasnijem periodu, prema kraju amortizacio-
nog perioda amortizacione stope i iznosi obračunate amortizacije su niži.
Suprotno od degresivne metode, kod progresivne metode najveća upotreba i trošenje osnovnog sred-
stva je krajem amortizacionog perioda.
Obračun amortizacije prema linearnoj metodi (jednake stope na istu osnovicu):

Godišnja stopa amortizacije = 100 / broj godina trajanja sredstva

npr. 100% / 8 god = 12,5%
Iznos amortizacije = Nabavna vrijednost osnovnog sredstva * Stopa amortizacije
Ukupna otpisana vrijednost = Amortizacije tekuće godine + Amortizacija prethodnog perioda
Sadašnja vrijednost = Nabavna vrijednost osn. sredstva – Akumulirana amortizacija

26
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Tabela 3. Obračun amortizacije prema linearnoj metodi

Nabavna Stopa Iznos tekuće Ukupna Sadašnja

Godina vrijednost KM amortizacije amortizacije KM amortizacija KM vrijednost KM
1. 1.000,00 12,5% 125,00 125,00 875,00
2. 1.000,00 12,5% 125,00 250,00 750,00
3. 1.000,00 12,5% 125,00 375,00 625,00
4. 1.000,00 12,5% 125,00 500,00 500,00
5. 1.000,00 12,5% 125,00 625,00 375,00
6. 1.000,00 12,5% 125,00 750,00 250,00
7. 1.000,00 12,5% 125,00 875,00 125,00
8. 1.000,00 12,5% 125,00 1.000,00 0,00
Ukupno   100,0% 1000,00    

Tabela 4. Obračun amortizacije prema opadajućoj stopi na istu osnovicu- degresivna metoda

Nabavna Stopa Iznos Ukupno amortizova- Sadašnja

Godina vrijednost KM amortizacije amortizacije KM na vrijednost KM vrijednost KM
1. 1.000,00 16,0% 160,00 160,00 840,00
2. 1.000,00 15,0% 150,00 310,00 690,00
3. 1.000,00 14,0% 140,00 450,00 550,00
4. 1.000,00 13,0% 130,00 580,00 420,00
5. 1.000,00 12,0% 120,00 700,00 300,00
6. 1.000,00 11,0% 110,00 810,00 190,00
7. 1.000,00 10,0% 100,00 910,00 90,00
8. 1.000,00 9,0% 90,00 1.000,00 0,00
Ukupno   100,0% 1000,00    

Tabela 5. Obračun amortizacije po progresivnoj metodi-rastućoj stopi na istu osnovicu

Nabavna Stopa Iznos amortizacije Amortizovana Sadašnja

Godina vrijednost KM amortizacije tekuće u KM vrijednost KM vrijednost KM
1. 1.000,00 9,0% 90,00 90,00 910,00
2. 1.000,00 10,0% 100,00 190,00 810,00
3. 1.000,00 11,0% 110,00 300,00 700,00
4. 1.000,00 12,0% 120,00 420,00 580,00
5. 1.000,00 13,0% 130,00 550,00 450,00
6. 1.000,00 14,0% 140,00 690,00 310,00
7. 1.000,00 15,0% 150,00 840,00 160,00
8. 1.000,00 16,0% 160,00 1000,00 0,00
Ukupno   100,0% 1000,00    

27
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Tzv. model dijelova je varijanta progresivne metode obračuna amortizacije osnovnog sredstva kod koje se
najprije određuje amortizacioni vijek cjelovitog osnovnog sredstva i ukupan broj njegovih dijelova. Zatim se u
prvoj godini amortizuje najmanji broj dijelova osn.sredstva, koji se u narednim godinama ravnomjerno povećava.
Vrijednost jednog dijela se izračunava dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa ukupnim brojem nje-
govih dijelova, a iznos amortizacije za tekuću godinu se obračunava množenjem broja dijelova koji se amortizuje
u obračunskoj godini sa nabavnom vrijednošću jednog dijela osnovnog sredstva.

Tabela 6. Obračun amortizacije po modelu dijelova

Nabavna Vrijednost Amortizacija Ukupna Sadašnja

vrijednost u Broj jednog po godinama amortizacija vrijednost Stopa
Godina KM dijelova dijela u KM KM KM KM amortizacije
1. 1.000,00 1 27,78 27,78 27,78 972,22 2,8%
2. 1.000,00 2 27,78 55,56 83,33 916,67 5,6%
3. 1.000,00 3 27,78 83,33 166,67 833,33 8,3%
4. 1.000,00 4 27,78 111,11 277,78 722,22 11,1%
5. 1.000,00 5 27,78 138,89 416,67 583,33 13,9%
6. 1.000,00 6 27,78 166,67 583,33 416,67 16,7%
7. 1.000,00 7 27,78 194,44 777,78 222,22 19,4%
8. 1.000,00 8 27,78 222,22 1.000,00 0,00 22,2%
Ukupno   36   1.000,00     100,0%

b) Funkcionalna metoda

Kod funkcionalne metode amortizacija stalnih sredstava se obračunava u zavisnosti od stepena iskorištenosti
osnovnog sredstva u poslovanju tj. izračunava se prema planiranom obimu - intenzitetu korištenja stalnog sred-
stva mjerenom nekim naturalnim pokazateljem u jedinici mjere (proizvedenom količinom proizvoda ili pređenom
kilometražom vozila, ili utrošenim satima rada sredstva i sl). Obračunata amortizacija po ovoj metodi u pravilu je
približna stvarnoj dinamici trošenja osnovnog sredstva u procesu njegove poslovne upotrebe tokom obračunskog
perioda. Kod ove metode ključni je dakle planirani učinak osnovnog sredstva.
Godišnji iznos amortizacije se izračunava najprije dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva s planira-
nim učinkom - obimom proizvodnje u jedinici mjere ili planiranim brojem sati rada osnovnog sredstva, te se odbije
iznos amortizacije po jedinici mjere učinka.
Množenjem realizovane količine u jedinici mjere proizvoda/usluga u toj obračunskoj godini sa izračunatim
iznosom amortizacije za jedinicu mjere proizvoda/usluge (tzv.amortizaciona kvota) dobije se iznos amortizacije
osnovnog sredstva za jednu obračunsku godinu.
Npr. ako je NVS 100.000 KM a planirani ukupni učinak u jedinici mjere 20.000 JM tada je amortizaciona kvota po
jedinici mjere učinka 5 KM.
U slijedećoj tabeli prikazan je primjer obračuna amortizacije po funkcionalnoj metodi za osnovno sredstvo čija
je nabavna vrijednost 100.000 KM koji se po godinama različito efektuira mjereno količinom u jedinici mjere, a čiji
je amortizacioni vijek četiri godine:

28
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

Tabela 7. Obračun amortizacije prema funkcionalnoj metodi

Iznos amor-
Kraj Broj jedinica tizacije po JM Amortizacija po Stopa Ukupna Sadašnja
godine mjere učinka učinka u KM godinama KM amortizacije amortizacija KM vrijednost KM

1. 4.500 5,00 22.500,00 22,5% 22.500,00 77.500,00

2. 5.500 5,00 27.500,00 27,5% 50.000,00 50.000,00

3. 6.000 5,00 30.000,00 30,0% 80.000,00 20.000,00

4. 4.000 5,00 20.000,00 20,0% 100.000,0 0,00

Ukupno: 20.000 100.000 100,0%

c) Kombinovani model obračuna amortizacije

Za različita osnovna sredstva moguće je obračunati amortizaciju i kombinacijom vremenske i funkcionalne meto-
de kao što je prikazano u slijedećoj tabeli.

Tabela 8. Obračun amortizacije prema kombinovanom modelu obračuna

Amortizacija po Ukupna Stopa Sadašnja

Kraj godine godinama KM amortizacija KM amortizacije vrijednost KM Primjenjeni sistem

1. 25.000,00 25.000,0 25,0% 75.000,0 Vremenska metoda

2. 27.500,00 52.500,0 27,5% 47.500,0 Funkcionalna metoda

3. 30.000,00 82.500,0 30,0% 17.500,0 Funkcionalna metoda

4. 17.500,00 100.000 17,5% 0,00 Preostala vrijednost

Ukupno: 100.000,00   100,0%  

U praksi, proizvodne kompanije obračunavaju amortizaciju objekata, razne opreme koja nije u neposrednoj proi-
zvodnoj funkciji (kancelarijska i kompjuterska oprema, i sl.) najčešće primjenom linearne vremenske metode, dok za
obračun amortizacije proizvodne i distributivne opreme, koja se koristi-troši u neposrednoj proizvodnji i distribuciji,
primjenjuju funkcionalnu metodu.

3. FIPO softver za obračun amortizacije osnovnih sredstava u preduzećima i ustanovama

Svi prethodni modeli za obračun amortizacije pojedinačnih osnovnih sredstava i ukupne tekuće i akumulirane amor-
tizacije, nabavne i sadašnje vrijednosti su projektovani-primjenjeni u autorovom FIPO Softveru za obračun amortizacije
osnovnih sredstava koji je u primjeni u poslovanju brojnih domaćih pravnih lica.

29
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO
Stalna sredstva se troše tokom njihove upotrebe u poslovnom
procesu. Stepen njihovog trošenja u tekućem obračunskom
periodu i ukupnom amortizacionom vijeku se mjeri obraču-
natom tekućom i akumuliranom amortizacijom po propisa-
noj amortizacionoj stopi za svako osnovno sredstvo. Akumu-
liranom amortizacijom obezbjeđuju se novčana sredstva za
blagovremeno zanavljanje istrošenih (amortizovanih) osnov-
nih sredstava, a u međuvremenu, do momenta zanavljanja,
ova novčana sredstva poboljšavaju tekuću likvidnost predu-
zeća. Obračunu amortizacije podliježe dugotrajna imovina
koja će se upotrebljavati u poslovanju duže od godinu
U nastavku je slikama prikazan osnovni sadržaj ovog softvera
Izbor sistema – modela za obračun amortizacije
30
Osnovne karakteristike ovog softvera su:
- njegova vremenski neograničena pri-
mjena u poslovanju pravnih subjekata za
potrebe obračuna amortizacije osnovnih
sredstava,
- neograničeni broj i vrsta osnovnih
sredstava koja se knjiže i za koja se obraču-
nava amortizacija,
- automatski (po vremenskom trajanju
trenutni) i istovremeni obračun takuće i
ukupne amortizacije po svakom osnovnom
sredstvu i ukupno za cijeli amortizacioni
vijek osnovnih sredstava u upotrebi, uklju-
čujući njihovu nabavnu, amortizovanu i sa-
dašnju vrijednost,
- rekapitulacija i ekranski prikaz obra-
čunate amortizacije po svakoj godini po
svakom sredstvu, po kontima, po inventur-
nim brojevima i po lokaciji,
- štampa tekuće i ukupne amortizacije,
nabavne i sadašnje vrijednosti po svakom
osnovnom sredstvu i ukupno po godinama,
po rednom broju, po inventurnim brojevi-
ma i po lokaciji.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 Registar stalnih sredstava sa obračunima amortizacije za svaku buduću godinu

U ovaj format unose se svi potrebni podaci (sistem obračuna amortizacije, inv.broj, naziv stalnog sredstva, lokacija, jed.mjere, datum nabavke, nabavna vrijednost) i Softver auto-
matski nakon unosa podataka obračunava tekuću i ukupnu amortizaciju po godinama do potpune amortizacije osnovnog sredstva.

Količina Nabavna Ispravka

Konto/ Inven- Lokacija Datum Amortizacija Ispravka Sadašnja Amortizacija Ispravka Sadašnja
u vrijednost na Amortizacija vrijedno-
sistem tarski NAZIV org. aktivi- u 2020. vrijednosti na vrijednost u 2021. vrijednosti na vrijednost
jedinici dan unosa u u 2022 sti na dan
obračuna broj jedinica ranja godini dan 31.12.20. 31.12.20. godini dan 31.12.21. 31.12.21.
mjere računar 31.12.22.

ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

11210 Zgrade 4.104.724.30 82.570.86 249,502.90 3,855,221.40 87,570.86 337,073.77 3,767,650.53 90,070.86 427,144.63
2 5028 POSLOVNA Sarajevo 1 kom. 21-3-12 4,004,724.30 60,070.86 227,002.90 3,777,721.40 60,070.86 287,073.77 3.717.650.53 60,070.86 347,144.63
ZGRADA
11 50281 KLIZEĆA Sarajevo 12 12-08-14 100,000,00 22,500.00 22,500.00 77,500.00 27,500.00 50,000.00 90,000.00 30,000.00 80,000.00
VRATA

11212 Stanovi 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

11311 Kancelarijski 38,613.76 4,679.35 26,943.33 11,870.43 4,449.21 31,392.54 7,421.22 3,823.32 35,215.86
namještaj

1 2137 STOL, RTV 1500 Zborni- 31-12-10 299,00 0.00 299.00 0.00 0.00 299.00 0.00 0.00 299.00
ca
1 2138 FOTELJA QUADRA Zborni- 31-12-10 270,00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00
ca
1 2139 FOTELJA QUADRA Zborni- 31-12-10 270,00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00
ca
1 2140 FOTELJA QUADRA Zborni- 31-12-10 270,00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00
ca
1 2141 FOTELJA QUADRA Zborni- 31-12-10 270,00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00 0.00 0.00 270.00
ca
1 2800 METALNI ORMAR Zborni- 31-12-13 759,33 94.92 759.28 0.05 0.05 759.33 0.00 0.00 759.33
ca
1 2801 METALNI ORMAR Zborni- 31-12-13 759,33 94.92 759.28 0.05 0.05 759.33 0.00 0.00 759.33
ca
1 2834 KANCELARIJSKA Zborni- 31-12-13 31,59 3.95 28.05 3.54 3.54 31.59 0.00 0.00 31.59
STOLICA ca
RAČUNOVODSTVO

1 2835 KANCELARIJSKA Zborni- 31-12-13 31,59 3.95 28.05 3.54 3.54 31.59 0.00 0.00 31.59

31
STOLICA ca
 Rekapitulacija obračuna amortizacije po kontima za određenu godinu (obračunski period)

32
Na ovoj slici je prikazan primjer Rekapitulacije kod kontnog plana budžetskih korisnika

KNJIGOVODSTVENO STANJE S TANJE PO POPISU MANJAK ILI VIŠAK

ANALITIČKI
01-STALNA SREDS TVA
RB. KONTO Nabavna Ispravka S adašnja Nabavna Ispravka S adašnja Nabavna Ispravka S adašnja
vrijednost vrijednosti vrijednost vrijednost vrijednosti vrjednost vrijednost vrijednosti vrijednost
1 0210 Zgrade 4,104,724.30 166,932.04 3,937,792.26 4,104,724.30 166,932.04 3,937,792.26 0.00 0.00 0.00
RAČUNOVODSTVO

2 011212 Stanovi 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
3 011311 Kancelarijski namještaj 38,813.76 22,263.99 16,549.77 38,813.76 22,263.99 16,549.77 0.00 0.00 0.00
4 011312 Kompjuterska oprema 236,561.05 190,249.48 46,311.57 236,561.05 190,249.48 46,311.57 0.00 0.00 0.00
5 011313 Oprema za prenos podataka 5,368.55 4,634.24 734.31 5,368.55 4,634.24 734.31 0.00 0.00 0.00
6 011319 Ostale kancelarijske mašine 9,058.11 5,479.46 3,578.65 9,058.11 5,479.46 3,578.65 0.00 0.00 0.00
7 011321 M otorna vozila 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
8 011331 Bibliotetske i školske knjige 94,585.37 31,092.31 63,493.06 94,585.37 31,092.31 63,493.06 0.00 0.00 0.00
9 011332 Oprema i namještaj učionica 207,974.85 111,573.58 96,401.27 207,974.85 111,573.58 96,401.27 0.00 0.00 0.00
10 011334 Slike-umjetnička djela 980.00 108.92 871.08 980.00 108.92 871.08 0.00 0.00 0.00
11 011335 Oprema za sportske aktivnosti 129,158.77 70,027.77 59,131.00 129,158.77 70,027.77 59,131.00 0.00 0.00 0.00
12 011336 Muzički instrumenti 1,262.25 223.86 1,038.39 1,262.25 223.86 1,038.39 0.00 0.00 0.00
13 011341 Elektronska oprema 165,771.82 115,091.98 50,679.84 165,771.82 115,091.98 50,679.84 0.00 0.00 0.00
14 011342 Digitalna oprema i foto aparati 10,987.60 9,404.78 1,582.82 10,987.60 9,404.78 1,582.82 0.00 0.00 0.00
15 011351 Laboratorijska oprema 2,989.86 109.42 2,880.44 2,989.86 109.42 2,880.44 0.00 0.00 0.00
16 011352 Medicinska oprema 877.02 198.30 678.72 877.02 198.30 678.72 0.00 0.00 0.00
17 011361 Strojevi, uređaji, instalacije 8,902.14 7,933.02 969.12 8,902.14 7,933.02 969.12 0.00 0.00 0.00
18 011371 Ugrađena oprema 27,641.82 11,215.07 16,426.75 27,641.82 11,215.07 16,426.75 0.00 0.00 0.00
19 011372 Inventar 443.00 443.00 0.00 443.00 443.00 0.00 0.00 0.00 0.00
20 011373 Mehanička oprema 640.00 640.00 0.00 640.00 640.00 0.00 0.00 0.00 0.00
21 011381 Vojna oprema 500.00 500.00 0.00 500.00 500.00 0.00 0.00 0.00 0.00
22 011512 Softver - licence 1,898.67 478.91 1,419.76 1,898.67 478.91 1,419.76 0.00 0.00 0.00
23 0 Novo konto 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
24 0 Novo konto 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
25 0 Novo konto 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

UKUPNO 5,049,138.94 748,600.13 4,300,538.81 5,049,138.94 748,600.13 4,300,538.81 0.00 0.00 0.00

ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

 Štampa obračuna amortizacije po inventurnim brojevima za svaku obračunsku godinu

Nabavna vrijednost
Datum Amortizacija u Ispravka vrijednosti na Sadašnja vrijednost
Inventurni broj NAZIV SREDSTVA Amortiz. stopa na dan unosa u
aktiviranja 2020. godini dan 31.12.2020. 31.12.2020.
računar
1 POLICE STALAZE 1 KOM 31-12-09 11.00% 300.00 0.00 300.00 0.00
2 POLICE STALAZE 1 KOM 1-1-10 11.00% 300.00 0.00 300.00 0.00

ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

313 OSNOVI ELEKT.MAGN.STATIKE 1KOM 8-5-10 15.00% 1,950.00 0.00 1,950.00 0.00
314 DJACKA KLUPA JD 6 1 KOM 9-5-10 11.00% 93.10 0.00 93.10 0.00
854 TELEFONSKA CENTRALA 1 KOM 10-5-10 7.00% 440.00 30.80 431.22 8.78
856 DIGITALNI APARAT CANON 1 KOM 11-5-10 12.50% 813.00 0.00 813.00 0.00
1007 VRTLJIVA STOLICA 1 KOM 24-8-10 11.00% 81.70 0.00 81.70 0.00
1008 VRTLJIVA STOLICA 1 KOM 25-8-10 11.00% 81.70 0.00 81.70 0.00
1165 SLUSALICE USD 370 SA MIK.1 KOM 4-8-12 20.00% 177.65 0.00 177.65 0.00
1054 MJERAC PULSA 1 KOM 5-7-12 7.00% 328.35 22.98 310.03 18.32
1055 RADNI LIST.ZA FIZ.M.BIOL.1 KOM 6-7-12 12.50% 211.20 0.00 211.20 0.00
1057 TELLURIJUM N 1 KOM 7-7-12 20.00% 1,183.50 0.00 1,183.50 0.00
1058 KUGLA 4 KG 1 KOM 8-7-12 7.00% 28.80 2.02 27.20 1.60
1059 KUGLA 5 KG 1 KOM 9-7-12 7.00% 35.10 2.46 33.14 1.96
1060 DISK 1 KG 1 KOM 10-7-12 7.00% 21.60 1.51 20.40 1.20
1061 KOPLJE 800 GR 1 KOM 11-7-12 7.00% 120.60 8.44 113.88 6.72
1062 KOPLJE 600 GR 1 KOM 12-7-12 7.00% 106.20 7.43 100.27 5.93
1063 LETVICA 4 M 1 KOM 11-7-12 11.00% 70.20 0.00 70.20 0.00
1064 VAGA WUNDER 1 KOM 12-8-12 7.00% 676.80 47.38 639.04 37.76
1065 VISINOMJER 1 KOM 14-4-12 7.00% 124.20 8.69 117.27 6.93
1066 KALIBRIRANI DINAMOMETAR 1 KOM 21-7-12 20.00% 198.00 0.00 198.00 0.00
RAČUNOVODSTVO

33
 RAČUNOVODSTVO

Praktični primjeri računovodstvenih pogreški

Primjeri čestih računovodstvenih pogreški u finansijskim izvještajima su pogrešno tretiranje promjene ra-
čunovodstvene politike, objavljivanje neodgovarajućih računovodstvenih politika, neobjavljivanje poveza-
nih strana, pogreške vezane za prikazivanje dugoročnih obaveza/kratkoročnih obaveza u pogrešnoj grupi,
odgođeni porezi, pogreške u novčanom toku, pogreške u priznavanju prihoda i potraživanja od kupaca,
vrednovanje zaliha i dr. Pogreške mogu biti formalne i materijalne. Formalne nastaju povredom načela
dvojnog knjigovodstva i relativno se lako uočavaju i ispravljaju jer u pravilu nastaju permutacijom brojki.
Materijalne su mnogo složenije i teže se otkrivaju – na primjer ako poslovni događaj uopće nije knjižen ili
je višestruko knjižen, iznos je ispravno unesen ali je krivi konto ili kriva strana i slično. Pogreške su značajne
ako je preduzeće izostavilo ili pogrešno prikazalo određene stavke u finansijskim izvještajima, te su kori-
snici na osnovu tih finansijskih izvještaja donijeli pogrešne poslovne odluke, stoga pogreške treba pratiti,
kontrolisati i probati izbjeći

y Piše: dr Mirna PAJEVIĆ - ROŽAJAC

Pogrešno tretiranje promjene komponente kapitala na koju se ta promjena odra-

računovodstvene politike i
računovodstvenih procjena
Računovodstvene politike se mijenjaju retroak-
tivno. Odnosno, usklađuje se početno stanje svake
žava za najraniji prezentovani period, kao i drugi
usporedni iznosi objavljeni za svaki prezentovani
period, kao da se nova računovodstvena politika
primjenjivala oduvijek.

34
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Promjene u računovodstvenim procjenama
primjenjuje se prospektivno (odnosno ne ide se
„unazad“).
Pored toga, česta pogreška je razlikovanje iz-
među pojmova računovodstvene politike i raču-
novodstvene procjene. Računovodstvene politike
obuhvataju sve, od pravila, vodiča, konvencija,
principa, do sličnih normi koje se koriste od strane
subjekta u pripremi finansijskih izvještaja. Poseb-
no, osnova za mjerenje je računovodstvena poli-
tika prije nego računovodstvena procjena. Kada
na primjer uprava donosi odluku o tome da koristi
model troška ili model fer vrijednosti, izbor se vrši
između računovodstvenih politika.
Promjena računovodstvene politike nije česta,
ona se donosi kada to zahtijeva drugi Međunarod-
ni standard (MSFI, MRS) ili kada promjena rezultuje
finansijskim izvještajima koji daju pouzdanije i re-
levantnije informacije. Prva promjena računovod-
stvenih politika je obavezna, druga je dobrovoljna.
Računovodstvene procjene nisu direktno de-
finisane u MRS-u 8 - Računovodstvene politike,
promjene računovodstvenih procjena i pogreške,
već samo indirektno preko promjena u računovod-
stvenim procjenama.
Tipične promjene u računovodstvenim procje-
nama obuhvataju:
- ispravku vrijednosti potraživanja;
- stopu amortizacije;
- rezervisanja za garancije i slično.
Prospektivna promjena u računovodstvenim
procjenama znači da se ne ispravljaju usporedne
informacije prethodnih perioda i kapital. Glavna
razlika između računovodstvene procjene i raču-
novodstvene politike je da je politika princip ili
pravilo, ili osnova za mjerenje, dok je računovod-
stvena procjena izabrana na nekom uzorku ili bu-
dućoj potrošnji sredstva.
Objavljivanja vezana za promjenu računovod-
stvene politike su objašnjena u MRS-u 8.
Primjer je da je preduzeće odlučilo ranije primi-
jeniti MSFI 9 – Finansijski instrumenti, čija primjena
predstavlja značajnu promjenu u odnosu na MRS
39 – Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.
Kao rezultat primjene MSFI – ija 9 u ovom primjeru
preduzeće je prihvatilo izmjene MRS - 1 kojima se
zahtijeva da se umanjenje vrijednosti finansijske
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
imovine posebno iskaže u bilansu uspjeha u okvi-
ru finansijskih rashoda u skladu s MFSI 9. MSFI 9
je zamijenio model nastalih gubitaka s modelom
očekivanih kreditnih gubitaka. Odnosno, u skladu 
s MSFI 9 gubici od umanjenja se priznaju ranije
nego u skladu s MRS 39. Preduzeće recimo prizna-
je umanjenje za potraživanja od kupaca i druga
potraživanja u skladu s MSFI 9, za koja će doći do
povećanja iznosa umanjenja uslijed primjene MSFI
– ija 9. Izmjena će se priznati u početnom stanju
akumulisane dobiti. Sve navedeno se objavljuje u
Bilješkama uz finansijske izvještaje.
Objavljivanje neodgovarajućih
računovodstvenih politika
Česta pogreška u finansijskim izvještajima je
objavljivanje svih računovodstvenih politika koje
su poznate, ili još gore, neobjavljivanje računo-
vodstvenih politika. MSFI zahtijevaju da se objave
one računovodstvene politike koje imaju značajan
utjecaj na finansijske izvještaje, poput računovod-
stvene politike vezane za priznavanje prihoda.
Odnosno, preduzeće mora objaviti kritične raču-
novodstvene politike. Ono čime se mora voditi pri
objavljivanju računovodstvenih politika je da li će
objavljivanje računovodstvene politike pomoći
korisnicima finansijskih izvještaja da razumiju na-
čin na koji su se transakcije, drugi događaji ili uslo-
vi odrazili na finansijski rezultat i položaj subjekta.
Kritične računovodstvene politike su najčešće
osnove sastavljanja, osnove konsolidacije, politike
vezane za priznavanje prihoda (posebno za robu,
usluge, kamate, najam), politike vezane za finansij-
ski i operativni najam, politike vezane za primanja
zaposlenih, troškove pozajmljivanja, oporezivanje,
nekretnine, postrojenja i opremu, zalihe, rezervi-
sanja  i finansijske instrumente. Potrebno je pored
politika objaviti kritične računovodstvene procje-
ne i ključne izvore neizvjesnosti procjena.
Neobjavljivanje povezanih strana
Objave koje se često zaborave u finansijskim
izvještajima su objave vezane za povezane strane,
kao što su:
- naknade ključnom osoblju (podijeljene na
35
RAČUNOVODSTVO
kratkoročna primanja zaposlenih, primanja nakon
prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja,
otpremnine i isplate zasnovane na dionicama);
- naziv matice, transakcije s povezanim stranka-
ma (ako ih je bilo u toku perioda) koje uključuju
opis prirode veza između povezanih stranaka, in-
formacije o otvorenim stavkama kako je navedeno
u MRS 24 – Objavljivanje povezanih strana.
Pogreške vezane za prikazivanje
dugoročnih obaveza / kratkoročnih
obaveza u pogrešnoj grupi
Vrlo česta pogreška koju je jednostavno ispra-
viti je pogrešaka vezana za pogrešnu klasifika-
ciju obaveza kao dugoročnih (a kratkoročne su)
ili obratno. Posebno se ova pogreška ogleda kod
kredita za koje se mora razdvojiti kratkoročni dio
dospijeća glavnice od onog dijela koji dospijeva
nakon dvanaest mjeseci, nakon datuma izvješta-
vanja.
Dodatno, vrlo česta pogreška je da se kod od-
loženih prihoda po osnovu državnih davanja veza-
nih za nekretnine, postrojenja i opremu sva dava-
nja iskazuju kao dugoročna, iako će jedan dio ovih
prihoda biti predmet sučeljavanja s amortizacijom
u periodu koji je kraći od dvanaest mjeseci nakon
datuma bilansa.
Ako se ne izvrši pravilna klasifikacija značajno
su pogrešno prikazani pokazatelji koji se temelje
na tekućoj imovini i tekućim obavezama. Odno-
sno, mogu se iskazati povoljniji pokazatelji, te time
zavarati povjerioci.
Odgođeni porezi
Odgođeni porezi su kritična stavka u računo-
vodstvu za svrhu oporezivanja. U Bosni i Hercego-
vini su na važnosti dobili propisi vezani za odgođe-
ne poreze izmjenama Zakona o porezu na dobit,
iako se MRS 12 – Porezi na dobit  i ranije trebao pri-
mjenjivati. Mnogim računovođama koncept odgo-
đenih poreza nije jasan. Odnosno, isti smatraju ako
se iznos ne treba platiti poreznim vlastima zašto se
istim zamarati. Međutim, ovo je pogrešan stav. Po-
trebno je MRS 12 i zahtjeve koji isti traži primjenji-
vati i prikazivati ih u finansijskim izvještajima.
36
Pogreške u novčanom toku
Pogreške u novčanom toku su veoma česte i
značajne. Potrebno je detaljno analizirati sve stav-
ke koje se navode u izvještaju o novčanom toku,
odnosno potrebno je da se svaki iznos može obja-
sniti upravi i zainteresiranim stranama.
Pogreške u priznavanju prihoda i
potraživanja od kupaca
S obzirom na to da su prihodi najizdašnija stav-
ka u finansijskim izvještajima, pogreške na toj pozi-
ciji su veoma česte. Precjenjivanje prihoda najčešći
je oblik pogrešaka u prikazu finansijskih izvještaja.
Precjenjivanje prihoda (zbog preranog pri-
znavanja prihoda ili evidentiranja fiktivnih) ili
podcjenjivanje prihoda (prebacivanje u sljedeća
obračunska razdoblja) jedan je od najčešćih oblika
finansijskog izvještavanja sklonog pogreškama i
prevarama, a može biti rezultat:
- preranog priznavanja prihoda ili priznavanja
prihoda u pogrešnom razdoblju (otvorene poslov-
ne knjige izvan računovodstvenog razdoblja pri-
znavanja);
- priznavanja prihoda od transakcija kakve se
uistinu ne bi smjele priznati kao prihod (konsigna-
cijska prodaja robe još neprodane krajnjem kori-
sniku, prodaja uz posebne uslove, obračunata a
neotpremljena roba ili roba otpremljena samo radi
moguće prodaje);
- neispravljena bruto-prodaja za nužna uma-
njenja, uključivši povrate, popuste i tržišna sniže-
nja cijena;
- priznavanje fiktivne prodaje.
Istraživanje moguće precijenjenih prihoda
počinje pregledom politika priznavanja prihoda i
ugovora s kupcima. Revizor pritom treba upoznati
uobičajenu praksu rada i utvrditi jesu li svi u pre-
duzeću provodili uspostavljene politike i procedu-
re priznavanja prihoda. Ako npr. sa svakim kupcem
treba sklopiti pisani ugovor, nepostojanje takvog
ugovora može da upozori na nepravilnosti. Treba
poznavati i uslove prodaje i provizije, pri čemu se
pozornost usmjerava ka uslovima upravljanja pla-
ćanjima i isporukama, riziku gubitaka te plaćanju
avansa (predujmova).
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 RAČUNOVODSTVO

S obzirom na to da je nužnost postizanja finan-

sijskoga učinka jedan od glavnih uzroka precjenji-
vanja prihoda, revizor treba usmjeriti pozornost i
na vrijeme priznavanja prihoda.
Manipulisanje vremenom priznavanja transak- U proizvođačkim preduzećima u kojima znatnu vrijed-
cija uobičajeno je kad je preduzeće pod pritiskom nost imovine sadrže zalihe, s obzirom na metode kapita-
ispunjenja ciljeva u određenom periodu (tromje- liziranja troškova ima znatnih pogrešnih prikaza u finan-
sečni obračun ili polugodišnji obračun). Preduzeće sijskim izvještajima, te takve stavke treba provjeravati uz
želeći prihod prikazati u prijašnjim razdobljima, u veliku pozornost
saradnji s kupcem često dogovori da datum na-
rudžbe bude ujedno datum priznavanja prihoda.
Moguće je i poželjno upozorenje na nepravil-
nosti u priznavanju prihoda i krivotvorenje doku-
- Analize novih kupaca s velikim narudžbama;
menata, što obuhvata pogrešne datume isporuka i
- Potvrđivanje fizičke lokacije (postojanje
otpreme robe, prikazivanje ranijih datuma u raču-
samo poštanskog sandučića);
nima ili krivotvorenje ostalih datuma u dokumen-
- Uspoređivanje adrese poslovnog subjekta s
tima, čime se nastoji prikriti stvarni datum transak-
adresama njihovih zaposlenika;
cije.
- Potvrđivanje postojanja kupaca na temelju
Različiti su alati i tehnike otkrivanja nepravil-
javno dostupnih podataka;
nosti u priznavanju prihoda, te su među najvaž-
- Potragu za neupisanim i neprovedenim po-
nijim postupcima prikupljanja dokaza upiti me-
vratima što su fizički vraćeni ili prebačeni u vanjska
nadžmentu, pregled (inspekcija), posmatranje,
skladišta, te povratima što ih se preduzeće obave-
izračunavanje te različiti analitički postupci.
zalo prihvatiti;
Općeprihvaćene tehnike otkrivanja nepravil-
- Upite o uslovima ugovora;
nosti u priznavanju prihoda obuhvataju sljedeće:
- Prava povrata, provizije za otkazivanje ugo-
- Razgovor s osobljem u odjelima proda-
vora i ostala jemstva, potvrđivanje tih prava izvan
je, marketinga i finansija o tome jesu li ispunjeni
računovodstvene ili finansijske funkcije preduzeća;
finansijski ciljevi, te kakva se prodaja očekuje u na-
- Analize povrata robe i otkazivanja ugovora
rednim računovodstvenim razdobljima;
neposredno po svršetku računovodstvenog raz-
- Provođenje tzv. cut off-testova za određi-
doblja;
vanje hoće li preduzeće provoditi agresivnu, pro-
- Slanje potvrda kupcima o količini, svoti i da-
gresivnu ili degresivnu politiku priznavanja priho-
tumu ugovora;
da, što obuhvata:
- Pregledavanje ručnih unosa u dnevnik pro-
- pregledavanje narudžbi, računa i otpremnica;
daje;
- poređenje količine prodaje i obračunate koli-
- Nezavisna provjera procjene izvršenja;
čine prodaje;
- Identifikovanje zaposlenika koji su istovre-
- pregledavanje zaliha pred kraj razdoblja;
meno prodavači i isporučitelji, te imaju ovlasti bi-
- pregledavanje datuma, kako bi se utvrdilo
lježiti poslovne transakcije i analizirati obavljene
prerano ili prekasno priznavanje prihoda;
transakcije,
- Upite zaposlenicima u skladištima o velikim
- Provođenje analitičkih postupaka povezanih
isporukama pred kraj obračunskog razdoblja, ve-
s prodajom i dr.
likim povratima robe, te obračunatoj, a neisporu-
Uobičajena tehnika precjenjivanja prihoda od-
čenoj robi;
nosi se i na unos slučajnih (pogreške) ili namjernih
- Analize velikih transakcija posebno onih što
(prevare) fiktivnih narudžbi ili fiktivnih kupaca, što
se pojavljuju na kraju obračunskog razdoblja, s no-
prouzrokuje unos fiktivne prodaje, na što su važna
vim kupcima i povezanim strankama;
moguća upozorenja:
- Fizičko pregledavanje otpremljene robe;

37
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
- neočekivani rast prodaje i u skladu s time
potraživanja na kraju mjeseca ili obračunskog raz-
doblja;
- veliki popusti, usklađivanja, krediti i povrati
robe nakon zatvaranja računovodstvenog raz-
doblja;
- velika salda potraživanja od povezanih strana-
ka ili kupaca s nepoznatim adresama ili narudžbe
preduzeća iz druge djelatnosti koje ne upotreblja-
vaju proizvode iz narudžbe;
- salda potraživanja rastu brže od prodaje;
- preduzeća plaćaju provizije na temelju proda-
je, bez usklađenja s naplatom potraživanja;
- produženo trajanje naplate potraživanja i
odobravanje neuobičajenih kreditnih uslova;
- intenzivna vrijednosna usklađivanja potra-
živanja od kupaca na početku obračunskog raz-
doblja;
- nedostatak kontrola u funkciji prodaje i pri na-
plati potraživanja.
U vezi s tim postoje još neke procedure otkri-
vanja pogrešaka, prevara i nepravilnosti u prizna-
vanju prihoda i potraživanja od kupaca. Obzirom
na veličinu prihoda od prodaje, bitna je budnost
revizora kada su posrijedi sljedeće stavke:
- Procedure otkrivanja pogrešaka, prevara i ne-
pravilnosti u priznavanja prihoda i potraživanja od
kupaca
Naročito su primjetna dva rizika:
- obračunavanje i zadržavanje proizvoda i robe;
- praksa davanja visokih popusta, produženje
rokova plaćanja i ostalih povoljnijih uslova prodaje,
kako bi se prodalo robu kakva se inače ne bi prodala.
- Procedura prodaje distributerima nije mjerena u
skladu sa kriterijima priznavanja prihoda
Naročito je primjetan jedan rizik:
- Nenormalni uslovi plaćanja pokazatelj su da
prodaja nije knjižena prema računovodstvenim
pravilima.
Na uzorku distributera treba učiniti sljedeće:
- pribaviti ugovor;
- utvrditi jesu li poštivani kriteriji za priznavanje
prihoda;
38
- odrediti je li roba isporučena u skladu s ugo-
vorom s distributerom, tj. kapacitetom za prodaju
proizvoda i robe.
Kod otpremanja robe distributerima u skladu
sa sklopljenim ugovorima uz uvažavanje njihovih
kapaciteta prodaje potrebno je:
- odabrati uzorak distributera kako bi se potvr-
dile zalihe u skladištu;
- moguće neusklađenosti provjeriti upitima o
stanju računa;
- poslati upite distributerima o minimalnim na-
rudžbama, u skladu sa ugovorima;
- revidirati i pregledati minimalne narudžbe što
ih mora pripremiti preduzeće.
- Praksa nuđenja visokih popusta, produženih
rokova plaćanja i ostalih uslova, kako bi se prodalo
robu kakva inače ne bi bila prodana
Potrebno je:
- pregledati uobičajene ugovore prema kojima
se robu otprema kupcima, jesu li ispunjene njego-
ve odredbe te ima li pojava nuđenja visokih popu-
sta, produženih rokova plaćanja i ostalih povoljni-
jih uslova kupnje, kako bi se prodalo robu kakva
inače ne bi bila prodana.
- Priznavanje prodaje na temelju konsignacijskih
ugovora
Potrebno je:
- osigurati da nema konsignacijskih ugovora,
osobito za kupce bez skladišta;
- Ocijeniti vlasništvo robe u vanjskom skladištu:
- ocjena legitimnosti postojanja;
- određivanje vlasnika skladišta;
- određivanje odgovornosti za iznajmljivanje;
- određivanje je li plaćeno osiguranje;
- Potvrđivanje sa distributerima ukupne svote
isporuka.
- Odobravanje ispravke vrijednosti potraživanja
od kupaca
Potrebno je:
- pribaviti listu najvažnijih kupaca, provjeriti nji-
hov legitimitet te poslovanje, i nakon provedene
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

analize tek onda raditi otpis potraživanja;
- usredotočiti se na prodaju na kraju računo-
vodstvenog razdoblja;
- pregledati dokumentaciju, kako bi se utvrdilo
jesu li postojale mogućnosti naplate na dan dospi-
jeća ili postoje li još mogućnosti naplate potraži-
vanja. Temeljem prikupljenih informacija, ocijeniti
razumnost obavljanja ispravke vrijednosti potraži-
vanja od kupaca.
Mogućnosti pogrešaka u
zalihama i njihovo otkrivanje
Osim precjenjivanja prihoda od prodaje, jedno
od čestih pogrešnih prikazivanja u bilansu stanja je
precjenjivanje zaliha.
Pri prodaji gotovih proizvoda treba razdužiti
zalihe, uz umanjenje zaliha i priznavanje troškova
prodaje proizvoda koji direktno terete prihode od
prodaje. Ako se zalihe precijene količinski, umanjit
će se troškovi prodatih proizvoda što će naposljet-
ku precijeniti neto dobit.
U pravilu se prevare i pogreške u vezi sa zaliha-
ma mogu podijeliti u tri grupe:
- precjenjuje se konačna količina zaliha u skla-
dištima;
- pogrešno se iskazuju vrijednosti zaliha radi
neotpisivanja zastarjelih zaliha, manipuliše se pro-
izvedenim količinama, što umanjuje vrijednost
zaliha, te se ne provode nužna rezervisanja za pro-
izvode kratkog životnog vijeka uz mijenjanje izvje-
štajnih razdoblja;
- neprihvatljiva kapitalizacija troškova u zalihama.
Konačna količina zaliha u skladištu se najlakše
precjenjuje dodavanjem fiktivnih stavki. Pri tome
preduzeća mogu stvoriti fiktivne ulaze, prevozne i
skladišne papire te narudžbe.
Mogući upozoravajući znakovi postojanja fik-
tivnih zaliha su:
- neuobičajeni i sumnjivi dostavni i skladišni
papiri;
- neuobičajene ili sumnjive narudžbe;
- velike razlike pri provođenju testova kontrole;
- zalihe po kojima u dužem razdoblju nije bilo
prometa;
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
RAČUNOVODSTVO
- velike količine skupih stavki u sintetičkim za-
lihama;
- nejasne ili neučinkovite cut off-procedure;
- zalihe koje se nisu brojale na kraju obračun-
skog razdoblja.
Količinu zaliha revizor će najučinkovitije provje-
riti provođenjem inventure nakon postupaka izra-
čunavanja, testiranja, propitkivanja i provođenja
analitičkih postupaka kako bi se uvjerio u količinu i
fizičko stanje praćenih zaliha. To je posebno važno
kada revizor nije zadovoljan načinom kako je bila
provedena inventura, što najčešće nije nimalo la-
gana zadaća, jer zahtijeva veće ljudske i finansijske
resurse, posebno kada se roba skladišti u različitim
ili čak unajmljenim pogonima i skladištima.
Precjenjivanje vrijednosti zaliha u bilansu sta-
nja je također rasprostranjena vrsta pogreške čime
se povećava vrijednost zaliha, i to na brojne i vrlo
različite načine. Pomenuta pogreška se može desiti
kreiranjem pogrešnog ulaza ili odgađanjem otpi-
sivanja zastarjelih i neproduktivnih zaliha. Revizori
tada trebaju ispitati životni vijek proizvoda uobiča-
jen u djelatnostima koje ga izrađuju i prodaju. Pri
fizičkom pregledu zaliha moraju se ispitati stavke
za koje postoji opravdana sumnja da se neće moći
realizirati na tržištu, te treba provesti njihovo vri-
jednosno usklađivanje i priznati rashode.
Jednako vrijedi i za oštećene proizvode i robu.
Treba provjeriti i koliko je zaliha prodavano ispod
cijene koštanja proizvoda ili robe. Treći uobičajeni
način pogrešaka je nepravilna kapitalizacija troš-
kova u zalihama. Obzirom da su konačne zalihe
jednoga obračunskog razdoblja ujedno početne
zalihe sljedećega, precjenjivanje konačnih vrijed-
nosti zaliha može služiti za precjenjivanje dobiti u
sljedećem obračunskom razdoblju.
Uz sve prethodno navedeno se može zaključiti
kako u proizvođačkim preduzećima u kojima znat-
nu vrijednost imovine sadrže zalihe, s obzirom na
metode kapitaliziranja troškova ima znatnih po-
grešnih prikaza u finansijskim izvještajima, te ta-
kve stavke treba provjeravati uz veliku pozornost.
U uslovima smanjene privredne aktivnosti te veli-
ke konkurencije, pitanje učinkovitosti proizvodnje
i prodaje temeljno je pitanje opstanka preduzeća
na tržištu.
39
 OBRT

Novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima –

savremeniji okvir za poslovanje obrtnika
Proces pripreme i donošenja novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH započet još
2015. godine konačno je priveden kraju. Novi Zakon je usvojen na oba doma Parlamentarne skupštine,
objavljen je u “Službenim novinama” Federacije BiH broj 75/21 i već se nalazi u primjeni. U odnosu na do-
sadašnji, novim Zakonom se uspostavlja moderniji i efikasniji okvir za poslovanje obrtnika kao jednog od
pokretača ekonomije i podstiče snaženje ove djelatnosti. Najznačajnije novine koje donosi novi Zakon o
obrtu i srodnim djelatnostima odnose se na skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta,
ukidanje podjele na vezane i posebne obrte čime se omogućava da se pojedine vrste obrta mogu obavljati
i bez formalnog posjedovanja stručne spreme, proširenje djelatnosti obrta i na vanjskotrgovinsko poslo-
vanje, davanje mogućnosti da obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne
djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost naznačenu u rješenju o obavljanju obrta, omogućava-
nje fizičkim licima i penzionerima nediskriminatorno obaljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zani-
manja, ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika, prestanak obrta po sili zakona po automatizmu (bez
prethodne najave nadležnom organu) u slučaju prekida poslovanja, neostvarivanja prihoda i neplaćanja
poreza u trajanju od preko 6 mjeseci, centralizacija svih relevantnih podataka o konkretnom obrtniku kroz
Obrtni registar na nivou Federacije, ograničenje iznosa članarine obrtničkim komorama i još neke

y Piše: Momir STEFANOVIĆ, dipl. oec.

Z
akon o obrtu i srodnim djelatnostima u donesenim podzakonskim aktima sveobuhvatno
Federaciji BiH – u daljem tekstu: Zakon do- je regulisao djelatnost obrta. Primjenom ovog za-
nesen je 2009. godine i zajedno sa kasnije kona obrt je afirmisan kao značajan oblik organi-

40
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 OBRT

zovanja privrede u našoj zemlji. Prema posljednjim

podacima u Federaciji BiH danas posluje oko  52
hiljade obrtnika koji zapošljavaju oko 12 posto
svih zaposlenih radnika. Međutim, tokom primje-
ne pokazalo se da Zakon sadrži i neka rješenja
Prema novom Zakonu, postupak osnivanja obrta fizičko
koja sputavaju pokretanje obrta i predstavljaju
prepreku za nesmetano i uspješno obavljanje ove lice pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom organu
djelatnosti. Uočene manjkavosti dijagnosticirane (općinski ili kantonalni organ za obrtništvo), koji se provodi
su analizama nadležnih organa i institucija i rezul- kroz Obrtni registar. Sadržaj i način podnošenja zahtjeva
tirale su zaključkom da bi zbog njihovog obima treba da se propiše podzakonskim aktom, ali je realno pret-
bilo cjelishodno da se donese novi Zakon kojim bi postaviti da će se osnovni elementi zahtjeva odnositi na
se značajno promijenio tretman obrta u domaćoj ispunjavanje uslova propisanih Zakonom. U vezi sa pod-
administartivnoj praksi i istovremeno izvršilo prila- nošenjem zahtjeva za pokretanje obrta posebno je propi-
gođavanje ovog propisa regulativi Evropske unije. sano da se, ukoliko fizičko lice želi obavljati obrt u vanjsko-
Slijedom navedenog, Vlada Federacije BiH je još trgovinskom poslovanju (što je nova mogućnost u odnosu
2017. godine utvrdila Nacrt novog Zakona i uputi- na prethodni Zakon), to mora naznačiti u zahtjevu. Takođe,
la ga na javnu raspravu i prethodnu paramentarnu fizičko lice-podnosilac zahtjeva je obavezno da, ukoliko su
proceduru. Uvažavajući primjedbe iz javne raspra- za obavljanje obrta propisani minimalni tehnički uslovi, uz
ve, Vlada je utvrdila konačni prijedlog Zakona i zahtjev priloži ovjerenu pisanu izjavu kojom potvrđuje is-
proslijedila ga na usvajanje u oba doma Parlamen-
punjenost tih uslova
ta Federacije BiH.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je
usvojio Prijedlog Zakona 11.9.2019. godine, dok je
Dom naroda uz dosta primjedbi vratio Zakon na
„doradu“. Pojava koronavirusa je do daljnjeg pre-
Novim Zakonom je bliže određeno šta se sma-
kinula aktivnosti na donošenju novog Zakona koje
tra pod proizvodnjom odnosno uslugama koje se
su nastavljene i okončane u ovoj godini.
mogu obavljati odnosno vršiti u okviru obrta. Proi-
Detaljnije o karakteristikama novog Zakona
zvodnja predstavlja proizvodnju manjih serija pro-
govorimo u nastavku teksta.
izvoda uz korištenje mašina i tehničke opreme na
način koji isključuje automatizaciju procesa rada
Definicija, način obavljanja i
i nema obilježja industrijske proizvodnje. Usluge
mjesto obavljanja obrta
obuhvataju popravku i održavanje proizvoda, ure-
đaja, objekata, kao i vršenje ličnih usluga.
Prema Zakonu, obrt se definiše kao samostal-
Kao i dosadašnji i novi Zakon, pored “čistog”
no i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih
obrta poznaje i srodne djelatnosti koje se definišu
privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili
kao sve registrovane privredne i druge djelatnosti
dodatnom zanimanju od strane fizičkih lica sa ci-
koje obavljaju fizička lica prema pravilima obav-
ljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvod-
ljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom, uklju-
njom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu,
čujući i djelatnosti definisane propisima iz oblasti
dok je obrtnik fizičko lice koje obavlja djelatnost u
poljoprivrede.
svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti
Domaća radinost i tradicionalni i stari zanati
i radom drugih lica sa kojima je u obavezi zaključiti
(kao i do sada) egzistiraju u Zakonu kao posebni
ugovor o radu u skladu sa propisima iz oblasti rad-
oblici obrta. Pod domaćom radinošću smatra se
no–pravnih odnosa. Definicija obrta i obrtnika je
djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih pre-
identična onoj koja je data u dosadašnjem Zakonu.
ovladava ručni rad i usluge u domaćinstvu.

41
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
OBRT
Tradicionalni i stari zanati predstavljaju obrte
za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih
vještina u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju
pretežnim udjelom ručnog rada.
Da bi obavljao obrt fizičko lice treba da ispu-
njava opšte i posebne uslove.
Opšti uslovi kojim treba da udovolji fizičko lice
su:
- da je državljanin Bosne i Hercegovine;
- da je poslovno sposobno;
- da mu pravomoćnom sudskom presudom,
rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izre-
čena zaštitna mjera zabrane obavljanja privredne
djelatnosti, dok ta mjera traje.
Kad je u pitanju strani državljanin uslov je da
za to posjeduje važeće odobrenje u skladu sa Za-
konom o zapošljavanju stranaca u Bosni i Herce-
govini.
Značajnu novost u pogledu dokumentacije
koja se odnosi na državljanstvo i poslovnu sposob-
nost koju donosi novi Zakon predstavlja da doka-
ze o ispunjenosti tih uslova ne pribavlja lice koje
pokreće obrt nego nadležni organ po službenoj
dužnosti. Nadležni organ je opštinski, odnosno
gradski organ nadležan za oblast obrtništva, koji
se određuje prema sjedištu obavljanja djelatno-
sti i koji provodi procedure vezane za osnivanje,
poslovanje, prenos i prestanak obavljanja obrta,
srodnih djelatnosti i domaće radinosti u skladu sa
Zakonom.
U posebne uslove spadaju posjedovanje tra-
žene stručne spreme i ispunjavanje potrebnih
zdravstvenih uslova ukoliko su ti uslovi propisani
kao obavezni posebnim kantonalnim propisom za
obavljanje određene djelatnosti.
Predviđena je i situacija da lice koje pokreće
obrt ispunjava opšte uslove, a ne ispunjava poseb-
ne uslove. Takvo lice može obavljati obrt ako na
tim poslovima zaposli voditelja obrta koji udovo-
ljava tim (posebnim) uslovima.
Fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i nema
zasnovan radni odnos, može obavljati obrt kao
osnovno zanimanje.
Fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i ima
zasnovan radni odnos, može obavljati obrt kao
dopunsko zanimanje isključivo samostalnim
42
radom i to najduže 20 sati sedmično. Obrt kao do-
punsko zanimanje može obavljati i fizičko lice koje
ispunjava opšte uslove i koje je ostvarilo pravo na
penziju, s tim da u ovom slučaju nema vremenskog
ograničenja od 20 sati sedmično. Novinu u odnosu
na dosadašnji Zakon predstavlja mogućnost da
se obrtom kao dopunskim zanimanjem bave svi
uživaoci penzije, a ne samo lica koja su ostvarila
pravo na punu penziju.
Dodatno zanimanje kao jedan od vidova obr-
ta egzistira i u novom Zakonu. Da bi se mogao
obavljati ovaj oblik obrta potrebno je da fizičko lice
ispunjava opšte uslove i da ima zasnovan radni od-
nos ili da je ostvarilo pravo na penziju i to isključi-
vo putem voditelja obrta, koji mora biti u radnom
odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati opšte i po-
sebne uslove za obavljanje obrta.
Članovi zajedničkog domaćinstva kojim se
smatraju bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i
usvojitelji i pastorčad i lica koja je obrtnik dužan
izdržavati u obavljanju obrta mogu pomagati
obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način
da rade u njegovom prisustvu. U dosadašnjem
Zakonu stajala je formulacija da članovi zajednič-
kog domaćinstva mogu pomagati obrtniku u nje-
govom radu bez striktne obaveze da rade u njego-
vom prisustvu.
I raniji, a i novi Zakon poznaju institut zajednič-
kog obrta kao oblik udruživanja više lica u obav-
ljanju obrta (ortački odnos). Za razliku od prethod-
nog, novi Zakon je limitirao broj lica koja mogu biti
učesnici u zajedničkom obrtu na deset. Na zajed-
nički obrt odgovarajuće se primjenjuju odredbe
Zakona kojim je regulisano obavljanje obrta od
strane jednog fizičkog lica.
Kao i do sada određeni obrti se mogu obavljati
i sezonski i to najduže u trajanju od devet mjeseci
u toku jedne kalendarske godine. Obaveza upisa
u Obrtni registar postoji i za sezonski obrt. Popis
obrta koji se mogu obavljati sezonski i uslove za
njihovo obavljanje propisuje Federalni ministar
nadležan za obrtništvo na prijedlog kantonalnih
ministarstava nadležnih za oblast obrtništva.
Obrt se, u pravilu, obavlja u stambenim i po-
slovnim prostorijama. To se može činiti i izvan po-
slovnih i stambenih prostorija pod uslovima i za
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

djelatnosti koje pravilnikom propisuje Federalni
ministar na prijedlog kantonalnih ministarstava
nadležnih za oblast obrtništva.
Obrtnici promet svojih proizvoda mogu obav-
ljati u sjedištu obrta i u izdvojenom poslovnom
prostoru. Novina u odnosu na dosadašnji Zakon je
da, izuzetno, obrtnici mogu promet svojih proizvo-
da obavljati i van svog sjedišta, kada je po prirodi
same djelatnosti takvo prometovanje moguće ili
uobičajeno.
Uređenje i opremanje poslovnog prostora, koji
se uobičajeno nazivaju minimalnim uslovima pro-
pisuju se samim Zakonom i podzakonskim aktima.
Pored minimalnih uslova u pogledu uređenja
i opreme, poslovni prostori moraju udovoljavati
i propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na
radu, zaštiti okoliša, zaštiti od buke, zdravstvenim
i sanitarnim uslovima, kao i drugim propisima, koji
se odnose na obavljanje određene privredne dje-
latnosti, a koji se, takođe, propisuju podzakonskim
aktima.
Široka je lepeza obaveza kojima je obrtnik du-
žan da udovolji da bi se obrt smatrao regularnim,
a to su:
- istaknuti firmu na ulazu u sjedište obrta i iz-
dvojene prostore u kojima se obavlja obrt;
- na vidnom mjestu istaknuti rješenje kojim se
odobrava obavljanje obrta;
- odobrenu djelatnost obavljati kvalitetno u
skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim
običajima i poslovnim moralom;
- na vidnom mjestu istaći cjenovnik proizvoda,
odnosno usluga na način dostupan kupcima, od-
nosno korisnicima usluga i pridržavati ih se;
- na vidnom mjestu istaći radno vrijeme i pridr-
žavati ga se;
- kupcu, odnosno korisniku usluga izdati račun
o prodanoj robi, odnosno izvršenim uslugama;
- garantovati kvalitet proizvoda, odnosno uslu-
ga i otkloniti nedostatke ili nadoknaditi pričinjenu
štetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga
u skladu sa važećim propisima i standardima;
- voditi uredno evidenciju ručno ili elektronski
o obavljanju djelatnosti u skladu sa kantonalnim
posebnim zakonom i drugim propisima iz oblasti
poreza, finansija i finansijskog poslovanja;
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
OBRT
- provoditi propisane mjere zaštite na radu i za-
štite životne sredine koje se odnose na obavljanje
djelatnosti.
Registracija obrta – pojednostavljenje
i skraćenje postupka
Jedna od bitnih novina u novom Zakonu odno-
si se na pojednostavljenje procedure registracije
obrta. Da bi se pokazalo u kojoj mjeri je postupak
registracije postao jednostavniji i kraći daje se
uporedba procedure registracije obrta u dosadaš-
njem i novom Zakonu.
U dosadašnjem Zakonu o obrtu propisano je
da obrtnik mora imati obrtnicu koja, ustvari, pred-
stavlja odobrenje za rad (za posebni obrt, pored
obrtnice, obrtnik je trebao da ima i saglasnost za
rad od nadležnog organa).
Za dobijanje odobrenja za obavljanje obrta tre-
balo je da se podnose zahtjev nadležnom organu
uz koji se prilaže:
- uvjerenje o stručnoj spremi potrebnoj za
obavljanje obrta;
- rješenje o državljanstvu;
- rješenje o poslovnoj sposobnosti (koje izdaje
centar za socijalni rad);
- ljekarsko uvjerenje;
- uvjerenje općinskog suda da protiv podno-
sioca zahtjeva ne postoji izrečena mjera zabrane
obavljanja djelatnosti;
- uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama;
- izjava o ispunjavanju mimimnalnih tehničkih
uslova.
Ukoliko je podnesen zahtjev za obavljanje do-
datnog zanimanja podnosi se i uvjerenje o radnom
odnosu.
Nadležni organ na području na kojem će biti
sjedište obrta (u pravilu je to odjelenje za privredu
općine) donosi rješenje kojim se odobrava obrt (ili
rješenje o odbijanju zahtjeva) u roku od 15 dana
od dana prijema urednog zahtjeva.
Po konačnosti rješenja nadležni organ vrši upis
obrtnika u Obrtni registar i obrtniku izdaje obrtni-
cu.
Ukoliko nadležni organ ne donese rješenje u
propisanom roku ili rješenje kojim se zahtjev od-
43
OBRT
bija, obrtnik može, ukoliko je podnio pismenu
izjavu da ispunjava tehničke uslove za obavljanje
obrta, započeti obavljanje obrta, o čemu je dužan
pismenim putem izvijestiti nadležni organ. U tom
slučaju nadležni organ je dužan donijeti rješenje
o odobrenju obrta u roku od 30 dana po prijemu
obavijesti.
Obrtnik je bio dužan otpočeti djelatnost u roku
od 30 dana od konačnosti rješenja.
Prema novom Zakonu, postupak osnivanja
obrta fizičko lice pokreće podnošenjem zahtjeva
nadležnom organu (općinski ili kantonalni organ
za obrtništvo), koji se provodi kroz Obrtni registar.
Sadržaj i način podnošenja zahtjeva treba da se
propiše podzakonskim aktom, ali je realno pretpo-
staviti da će se osnovni elementi zahtjeva odnositi
na ispunjavanje uslova propisanih Zakonom.
U vezi sa podnošenjem zahtjeva za pokretanje
obrta posebno je propisano da se, ukoliko fizičko
lice želi obavljati obrt u vanjskotrgovinskom poslo-
vanju (što je nova mogućnost u odnosu na pret-
hodni Zakon), to mora naznačiti u zahtjevu. Tako-
đe, fizičko lice-podnosilac zahtjeva je obavezno da,
ukoliko su za obavljanje obrta propisani minimalni
tehnički uslovi, uz zahtjev priloži ovjerenu pisanu
izjavu kojom potvrđuje ispunjenost tih uslova.
Zakonom je propisano da se određene djelat-
nosti obrta regulišu kantonalnim propisima. Za
takve djelatnosti podnosilac zahtjeva uz zahtjev
podnosi i druge dokaze u skladu sa tim propisima.
Bitna novina koju donosi novi Zakon je da se
dokazi o državljanstvu i o poslovnoj sposobnosti
podnosioca zahtjeva dobijaju po službenoj duž-
nosti čime se skraćuje vrijeme trajanja postupka i
smanjuju troškovi postupka.
Rješenje kojim se odobrava obavljanje obrta
nadležni organ donosi u roku od sedam dana od
dana podnošenja urednog zahtjeva, što je za osam
dana kraće nego do sada.
Na rješenje o odobrenju obrta može se izjaviti
žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Konačno rješenje nadležni organ izdaje kroz Obrt-
ni registar.
Značajna novina je da se u odnosu na dosadaš-
nji Zakon ukida institut obrtnice.
44
Iz navedenog je vidljivo da je za pokretanje
obrta znatno smanjena “papirologija” u odnosu
na raniji Zakon. Do sada se, da bi se otvorio obrt u
FBiH moralo “pokucati” na 12 (ili 13 vrata) i to na 8
(ili 9 adresa) – po redu odlaska: centar za socijalni
rad, dom zdravlja, sud za prekršaje, porezna upra-
va, općina, pečatoreznica, CIPS, banka, distributer
fiskalnih sistema, Uprava za indirektno oporeziva-
nje–opciono (ako se radi o PDV obvezniku).
Nadležni organ je dužan u roku od tri dana od
dana upisa u Obrtni registar sva rješenja u vezi sa
obavljanjem obrta u elektronskom ili pismenom
obliku dostaviti: Ministarstvu obrta i preduzet-
ništva, nadležnom poreznom organu, nadležnim
inspekcijskim organima, nadležnoj obrtničkoj
komori kantona, nadležnom fondu zdravstvenog
i penzionog osiguranja, nadležnoj službi za zapo-
šljavanje, nadležnom carinskom organu (ukoliko
je subjekat upisa registrovan za vanjskotrgovinsko
poslovanje) i Federalnom zavodu za statistiku.
Nadležni organ će kroz Obrtni registar prikupiti
porezni broj i druge neophodne podatke od nad-
ležnih organa zavoda i institucija. Na taj način se na
jednom mjestu obezbjeđuju svi relevantni podaci
za konkretnog obrtnika.
Zakon ne poznaje mogućnost (koja je postoja-
la do sada) da se obavljanje obrta može započeti i
kada nadležni organ u propisanom roku ne done-
se rješenje o obavljanju obrta ili o odbijanju zahtje-
va za pokretanje obrta. Drugim riječima, obrt se ne
može početi obavljati ukoliko se ne dobije rješenje
od nadležnog organa. Sa druge strane, kaznenim
odredbama Zakona odgovorno lice u službenom
licu se sankcioniše kaznom od 1.000 do 3.000 KM
ukoliko ne donese rješenje o odobravanju obrta u
propisanom roku odnosno ukoliko ne izvrši upis
rješenja u Obrtni registar, što samo po sebi treba
da ubrza postupak.
Novinu u odnosu na dosadašnji Zakon pred-
stavlja obaveza obrtnika da u postupku osnivanja
obrta utvrdi pretežnu djelatnost koja je definisa-
na kao djelatnost kojom obrtnik ostvaruje najveće
učešće u ukupnom prihodu obrta.
Zakonom je propisano da se obavljanje obrta
mora započeti u roku od 30 dana po dobijanju rje-
šenja.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 OBRT

Ukidanje podjele na vezane i posebne obrte

U dosadašnjem Zakonu postojala je podjela

na vezane i posebne obrte. Vezani obrti definisani
su kao obrti za čije se obavljanje traži odgovaraju-
ća stručna sprema, dok je za posebne obrte pro- Novim Zakonom Obrtni registar se definiše kao informa-
pisano da su to obrti koje obrtnik može obavljati cioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu
samo ako ispunjava uslove za vezane obrte (posje- podataka o obrtima kojim će upravljati Federalno mi-
dovanje odgovarajuće stručne spreme) i ako ima nistarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Na ovaj način
saglasnost za obavljanje posebnih obrta. Zako- obezbjeđuje se jedinstvena evidencija obrtnika sa poda-
nom je data mogućnost da fizičko lice koje ispu-
cima o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu dje-
njava opšte uslove, a ne ispujava posebne uslove,
latnost i domaću radinost, i što je najbitnije, o tome čiji
može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima
je upis po Zakonu obavezan. Pored rješenja o odobrenju
zaposli uposlenika koji udovoljava tom uslovu.
obavljanja obta u Obrtni registar upisuju se i podaci o pro-
Za vezani obrt bilo je propisano da se može
obavljati u stambenim prostorijama i izvan stam-
mjeni firme, o promjeni sjedišta obrta, o obavljanju obrta
benih i poslovnih prostora pod uslovima i za djelat- u izdvojenom prostoru, o sezonskom obavljanju obrta, o
nosti koji su bliže utvrđeni podzakonskim aktima. rješenju kojim se odobrava obavljanje obrta putem vodi-
Posebnim propisom naznačen je popis vezanih telja obrta i o vođenju obrta putem privremenog radnika
obrta po vrstama, stepen i vrsta stručne spreme nakon smrti obrtnika
potrebne za njihovo obavljanje, kao i popis po-
sebnih obrta po vrstama, uslovi i način izdavanja
saglasnosti za obavljanje ovog obrta.
Novim Zakonom generalno je propisano da
fizičko lice koje ispunjava opšte uslove, a ne ispu-
traju obrtom. Kada su u pitanju srodne djelatnosti,
njava uslov stručne spreme može obavljati obrt
najmanji nivo stručne spreme koji je zahtijevan je
ako na tim poslovima zaposli voditelja obrta koji
završena srednja škola. Međutim, obavljanje nekih
ispunjava traženi uslov u pogledu stručne spreme.
srodnih djelatnosti, za čije obavljanje je dovoljno
Smatra se da je ovo, u odnosu na dosadašnji Zakon,
izučavanje u roku ne dužem od tri mjeseca i koje
libelarnije i vremenu u kojem živimo primjerenije
ne proizlaze iz nekog vezanog ili posebnog obrta,
rješenje. Naime, razvoj tehnologije omogućio je da
mogu obavljati i lica s najmanje završenom osnov-
je znanje dostupno „na dlanu“ i da se ono može za
nom školom. Izuzetno, za obavljanje nekih djelat-
mnoge poslove steći bez formalne kvalifikacije. Na
nosti, kao što je poljoprivredna, uopšte se ne traži
taj način će se za neke poslove (što treba da se pro-
stručna sprema. Tu je dovoljno ispunjavanje opštih
piše podzakonskim aktom) ukinuti „licenciranje“
uslova, jer takvo uslovljavanje obavljanja određe-
za registraciju obrta i time omogućiti, posebno
ne djelatnosti bi poništilo efekte zbog kojih su ove
mlađim ljudima, da bez administrativnih prepreka
djelatnosti uvrštene u Zakon (ohrabrivanje poljo-
pokrenu obrt iz djelatnosti koju znaju obavljati i za
privredne djelatnosti).
koju postoji prođa na tržištu.
Novi Zakon je definisao srodne djelatnosti na
isti način kao i raniji Zakon tj. to su sve registrovane
Srodne djelatnosti
privredne i druge djelatnosti koje obavljaju fizička
lica prema pravilima obavljanja obrta, a koje se ne
Djelatnosti srodne obrtu, u smislu ranijeg Za-
smatraju obrtom, uključujući i djelatnosti definisa-
kona, su sve registrovane privredne i druge dje-
ne propisima iz oblasti poljoprivrede.
latnosti koje obavljaju fizička lica prema pravilima
Prema odredbama novog Zakona, fizičko lice
obavljanja obrta, a koje se same po sebi ne sma-
može obavljati srodnu djelatnost ako ispunjava

45
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
OBRT
opšte uslove i poseban uslov u pogledu stručne
spreme.
Srodne djelatnosti, za čije obavljanje je dovolj-
no osposobljavanje u trajanju do tri mjeseca i koje
nisu regulisane posebnim kantonalnim propisi-
ma, mogu obavljati lica sa završenom najmanje
osnovnom školom.
Za obavljanje srodnih djelatnosti fizičko lice
mora dobiti odobrenje koje izdaje nadležni organ i
upisuje ga u Obrtni registar.
Sadržaj i oblik rješenja kojim se odobrava obav-
ljanje srodnih djelatnosti i postupak upisa u Obrt-
ni registar, kao i popis srodnih djelatnosti koje se
mogu obavljati sezonski i uslove za njihovo obav-
ljanje propisuju se posebnim pravilnicima.
Na uslove za obavljanje srodnih djelatnosti,
osnivanje, poslovanje i prestanak obavljanja
srodnih djelatnosti, odgovarajuće se primje-
njuju odredbe Zakona koje se odnose na poslo-
vanje obrta.
Obavljanje obrta u vanjskotrgovinskom
poslovanju
Dosadašnji Zakon nije predviđao mogućnost
da obrtnici obavljaju „prekogranične“, tj. uvozne
i izvozne poslove. Takva mogućnost nije data ni
propisima o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politi-
ci. Istina, tim propisima to nije ni zabranjeno, ali
zbog smetnji proceduralne prirode (nemogućnost
dobijanja carinskog broja) nije bilo realno ostvari-
vo da se obrtnici bave uvozom i izvozom. Doduše,
podzakonskim aktom Uprave za indirektno opore-
zivanje BiH iz 2008. godine bilo je omogućeno da
obrtnici mogu uvoziti određene repromaterijale i
alate, ali je 2015. godine i taj akt stavljen van snage
sa obrazloženjem da rješenja nadležnih registraci-
onih organa to ne omogućavaju kao i da Zakonom
o vanjskotrgovinskoj politici nije regulisano da sa-
mostalni privrednici mogu obavljati vanjskotrgo-
vinsko poslovanje.
Činjenica je da je za obavljanje djelatnosti obr-
ta često potrebno da se određena oprema, sirovi-
ne, roba, alati i dr. obezbijede iz uvoza, kao i da se
određeni proizvodi i usluge koji su rezultat rada
obrtnika plasiraju u inostranstvo. Nemogućnošću
46
da se registruju za vanjskotrgovinsko poslovanje
obrtnici su bili hendikepirani u odnosu na pravna
lica u zemlji i u odnosu na isti oblik organizovanja
u okruženju (gdje propisi nesmetano dozvoljavaju
samostalnim poduzetnicima da se bave vanjskotr-
govinskim poslovima). U takvoj situaciji obrtnici su
bili prisiljeni ili da promijene oblik organizovanja
tj. da se registruju kao pravna lica (nakon što pret-
hodno odjave obrt) ili da vanjskotrgovinsko poslo-
vanje obavljaju putem posrednika. I jedno i drugo
rješenje povećavalo je troškove poslovanja.
Treba naglasiti da istaknuti problemi ne posto-
je kad je u pitanju pružanje usluga inolicima, od-
nosno primanje usluga od inolica.
Jedna od najkrupnijih, a sa stanovišta polo-
žaja i interesa obrnika veoma značajna promjena
koju donosi novi Zakon je da se obrtnicima daje
mogućnost da obavljaju i poslove u vanjskotrgo-
vinskom poslovanju. Da bi ova mogućnost bila
sprovodiva potrebno je da se izmijene propisi
koji bliže regulišu vanjskotrgovinsko poslova-
nje (propisi o vanjskotrgovinskoj politici, carin-
ski i registracioni propisi).
Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti
carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze
repromaterijal i izvoze svoje prozivode. Samom či-
njenicom da više neće morati koristiti posrednike,
cijena tog dijela poslovanja će biti značajno niža.
S druge strane, svi freelanceri koji su do sada
htjeli registrovati obrt kako bi „izvozili usluge“ i
plaćali doprinose za koje dobijaju stvarnu uslugu
socijalnog osiguranja, a to nisu bili u mogućnosti
jer obrt nije mogao da primi uplatu iz inostran-
stva, sada će to biti u mogućnosti. Napominje se
da 96,3% freelancera u Federaciji BiH radi za strane
klijente (69,2% isključivo sa stranim, a 27,1% i sa
stranim i sa domaćim).
Odgovornost obrtnika za obaveze
Prema dosadašnjem a i prema novom Zako-
nu za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta,
obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Obrtnici su putem Obrtničke komore FBiH izrazi-
li stav da nije dobro rješenje da obrtnik odgovara
svojom kompletnom imovinom, nego da bi trebali
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

odgovarati samo imovinom obrta, što pretpostav-
lja da se Zakonom treba precizno utvrditi šta je
imovina obrta, a šta fizičkog lica. Pri tome povlače
paralelu sa pravnim licima (d.o.o.) koja odgovaraju
samo početnim osnivačkim kapitalom.
Novinu u odnosu na dosadašnji Zakon pred-
stavlja odredba da se izvršenje radi ostvarenja nov-
čanog poraživanja protiv obrtnika ne može prove-
sti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv
njega ne bi moglo provesti kad ne bi obavljao pri-
vrednu djelatnost, te na onim stvarima i pravima
koja su nužna za obavljanje njegove privredne dje-
latnosti ako mu je ona osnovni izvor sredstava za
život. Takođe, izvršenje radi ostvarenja novčanog
potraživanja protiv obrtnika ne može se provesti
ni na nekretnini u kojoj izvršenik stanuje u obimu
nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih
potreba izvršenika i osoba koje je po zakonu du-
žan izdržavati. Međutim, ukoliko je povjerilac na
osnovu dobrovoljnog pravnog posla s obrtnikom
stekao na takvim nekretninama založno ili slično
pravo radi osiguranja potraživanja čije prisilno os-
tvarenje na tom predmetu traži, obrtnik kao izvrše-
nik ne može se protiviti takvom izvršenju pozivaju-
ći se na prethodno navedene slučajeve u kojim se
izvršenje na nekretninama ne može provesti.
Prodaja obrta i mogućnost obavljanja
djelatnosti koje nisu „čisti“ obrt
Prema postojećem Zakonu, obrt se mogao
prodati onog momenta kada obrtnik fizički nije
mogao obavljati obrt ili kada ga nije imao kome
ostaviti. Novi Zakon je u pogledu prodaje obrta
stvorio određenu zabunu, jer iz formulacije da se
obrt može prepustiti samo članu porodice proizla-
zi da se obrt ne može prodati (nego se mora ugasiti
kako bi neko drugi mogao ponovo registrovati taj
obrt). Međutim, mogućnost prodaje obrta pruža
Zakon o obligacionim odnosima na način da se
obrt sa svojom tradicijom (brendom) prethodno
zaštiti kao ime (žig) pri Institutu za intelektualno
vlasništvo BiH, a potom kupoprodajnim ugovorom
uz naknadu prenese pravo na korištenje zaštitnog
znaka i tradicije koja ide uz taj znak. To podrazu-
mijeva pravo na korištenje recepata ili metodolo-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
OBRT
gije rada, sredstava za rad, nekretnina, poslovne
konekcije i ostalih opipljivh vrijednosti koje posje-
duje obrtnik.
I dosadašnjim i novim Zakonom regulisano je
da obrtnik, pored djelatnosti koje su naznačene u
rješenju kojim se odobrava obavljanje obrta, može
obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju
djelatnosti iz rješenja ili se uobičajeno obavljaju uz
osnovnu djelatnost. Zbog rastegljivosti pojmova
„druge djelatnosti“ i „koje se uobičajeno obavlja-
ju“ u dosadašnjoj praksi inspekcijski organi su ove
pojmove tumačili prema svom nahođenju, najče-
šće restriktivno, pa klijenti kod obrtnika pored us-
luge nisu mogli dobiti i rezervni dio za stvar koja je
predmet usluge (primjera radi fotograf nije mogao
prodavati filmove koji se nesumnjivo koriste u nje-
govoj djelatnost ili kod časovničara se nije mogao
dobiti kaiš ili baterija koji se koriste za sat koji se
nalazi na popravci). To je često tretirano kao „prekr-
šaj prodaje“. Bližim definisanjem pojmova „druga i
uobičajena djelatnost“ putem podzakonskog akta
vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno naba-
viti i prodati korisniku usluge rezervni dio za koji
će uredno izdati fiskalni račun, a klijent će dobiti
punu uslugu.
Prestanak obrta po sili zakona i u slučaju
da obrtnik ne ostvaruje prihod
Slučajevi u kojem obrt prestaje po sili zakona,
uglavnom, su ostali kao i u dosadašnjem Zakonu.
Značajnu novinu predstavlja da se prestanak obrta
po sili zakona primjenjuje i u situaciji kada se, po
zahtjevu Porezne uprave FBiH, utvrdi da obrtnik
koji nije koristio privremeni prestanak, obustavi
obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od
prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obra-
čunava i ne plaća porezne obaveze. Dakle, ako
obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kog
razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona,
bez da on treba ili mora to učiniti. Prestanak obrta
u ovom slučaju utvrđuje nadležni organ (opština)
rješenjem.
Po sadašnjoj praksi, obrtnik ako nije dao za-
htjev za ukidanje obrta i podnio odgovarajuću do-
kumentaciju, obrti su i dalje u Poreskoj upravi vo-
47
OBRT
đeni kao da su “živi”, a veoma je puno onih koji su
prestali sa radom, što zbog smrti, odlaska u penziju
ili jednostavno prestanka rada, tako da je aktuelna
evidencija o obrtima veoma upitna. Pored toga,
drugi problem je što se obrti vode kao da postoje,
tako da se njima obračunavaju paušali i određeni
doprinosi. Na taj način se stvaraju fiktivna potraži-
vanja koja ne stoje, jer ti obrti ne funkcionišu. Zato
će po sili novog Zakona ti obrti biti ugašeni i dobit
će se realan broj obrta u Federaciji.
Limitiranje iznosa članarina
udruženjima obrtnika
Dosadašnjim Zakonom propisana je obaveza
plaćanja za članstvo u udruženju obrtnika i u udru-
ženjima lica koja obavljaju srodnu djelatnost, dok
su visina, raspodjela i način plaćanja propisani Pra-
vilnikom o visini, raspodjeli i načinu uplate članari-
ne obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 52/10) i go-
dišnjim odlukama o visini članarine.
Novim Zakonom propisano je da članarina za
udruženja obrtnika ne može na mjesečnom ni-
vou iznositi više od 0.5% od osnovice za obračun
doprinosa za prethodnu godinu, koja se zvanično
objavljuje. Prema Odluci o visini članarine za 2021.
godinu, članarina se obračunava po stopi od 1%
od osnovice za obračun doprinosa za tu godinu.
Primijenjeno na samostalne djelatnosti obrta i
srodne djelatnosti aktuelni mjesečni iznos članari-
ne za ove djelatnosti iznosi 9,5 KM. S obzirom na
to da novi Zakon limitira iznos članarine na 0,5%
od osnovice za obračun doprinosa, proizilazi da
mjesečna članarina ubuduće ne može biti veća od
4,75 KM, što znači da se ona prepolovljuje, a to je
na liniji zahtjeva iz Reformske agende da se smanje
parafiskalna izdvajanja.
Obrtni registar
Obrtni registar uspostavljen je dosadašnjim
Zakonom kao bitna karika u djelatnosti obrta koji
vodi nadležni (registracioni) organ. Ovo znači da je
vođenje Obrtnog registra bilo decentralizovano.
48
Disperzija u pogledu broja organa koji vode Obrt-
ni registar imala je za posljedicu da su evidencije o
obrtnicima bile neujednačene zbog čega nisu po-
stojali ni pouzdani podaci o ukupnom broju obrt-
nika u Federaciji BiH.
Novim Zakonom Obrtni registar se definiše
kao informacioni sistem za upravljanje procesom
registracije i obradu podataka o obrtima kojim će
upravljati Federalno ministarstvo razvoja, podu-
zetništva i obrta. Na ovaj način obezbjeđuje se je-
dinstvena evidencija obrtnika sa podacima o obrt-
nicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost
i domaću radinost, i što je najbitnije, o tome čiji je
upis po Zakonu obavezan.
Pored rješenja o odobrenju obavljanja obta u
Obrtni registar upisuju se i podaci o promjeni fir-
me, o promjeni sjedišta obrta, o obavljanju obrta
u izdvojenom prostoru, o sezonskom obavljanju
obrta, o rješenju kojim se odobrava obavljanje
obrta putem voditelja obrta i o vođenju obrta pu-
tem privremenog radnika nakon smrti obrtnika.
Obrtni registar, imajući u vidu sadržaj podataka
koji se njime obezbjeđuju, je zamijenio obrtnicu
koju je obrtnik morao da posjeduje kao dokument
za odobravanje rada.
S druge strane, Obrtni registar kao centralna
baza podataka poslužiće kao polazni osnov za
planove i programe usmjerene na poboljšanje po-
slovnog okruženja odnosno unapređenje obrtniš-
tva u cjelini.
Podzakonski akti čije donošenje
neposredno predstoji
Da bi Zakon mogao da se primijeni u punom
kapacitetu potrebno je donijeti niz pratećih odno-
sno podzakonskih akata. Tako je propisana oba-
veza da se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja
Zakona na snagu donese Uredba o tradicionalnim
i starim zanatima i podzakonski akti kojim će se re-
gulisati:
- popis obrta koji se mogu obavljati pod uslovi-
ma propisanim Zakonom;
- popis djelatnosti koje se mogu obavljati se-
zonski;
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

- popis djelatnosti koje se mogu obavljati u
stambenim prostorijama, odnosno izvan poslov-
nih i stambenih prostorija,
- minimalni tehnički i drugi uslovi u pogledu
uređenja i opreme poslovnog prostora;
- izgled i sadržaj zahtjeva za osnivanje obrta i
izjave o ispunjenosti uslova;
- sadržaj, izgled i način vođenja Obrtnog regi-
stra;
- sadržaj i izgled rješenja kojim se odobrava
obavljanje obrta i postupak upisa u Obrtni registar;
- popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao
domaća radinost i uslove za njihovo obavljanje,
- način polaganja majstorskog ispita, te sadržaj
i oblik diplome o majstorskom zvanju;
- obaveza plaćanja, visina i način raspodjele
članarine između udruženja obrtnika i udruženja
lica koja obavljaju srodne djelatnosti, kantonalnih
komora i Komore;
- provođenje izbornog postupka u kantonal-
nim komorama i Komori.
Do donošenja podzakonskih akata na osnovu
Zakona primjenjuju se podzakonski akti doneseni
na osnovu dosadašnjeg Zakona o obrtu i srodnim
djelatnostima (“Službene novine Federacije BiH”, br.
35/09 i 42/11), ako nisu u suprotnosti sa Zakonom.
Drugi propisi vezani za obrt koje je
potrebno dopuniti, preispitati ili izmijeniti
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima je te-
meljni propis koji reguliše djelatnost obrta. Pored
ovog zakona u primjeni je više zakona i drugih
akata koji tretiraju pojedine segmente bitne za
djelatnost obrta. Donošenjem novog Zakona biće
omogućena lakša registracija i poslovanje obrtnika
i približiće se regulativa i praksa djelatnosti obrta
rješenjima koja postoje u svijetu. Da bi donošenje
novog Zakona imalo puni efekat potrebno je izvr-
šiti neophodna prilagođavanja odnosno izmjene i
drugih propisa koji tangiraju djelatnost obrta. To
se prije svega odnosi na propise o porezu na do-
hodak i na dobit, propise o doprinosima, na pro-
pise koji regulišu razna parafiskalna izdvajanja i na
propise o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici.
Posebno je izražen zahtjev obrtnika da se iz-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
OBRT
mijene propisi o doprinosima koji se odnose na
obrtnike. Smatra se da sadašnji sistem obračuna
doprinosa, kad je u pitanju osnovica za obračun,
nije najsretnije riješen i da bi umjesto vezivanja
osnovice za prosječnu bruto plaću u Federaciji BiH
trebalo za zdravstveno osiguranje propisati mini-
malnu osnovicu u paušalnom iznosu, a za osno-
vicu za penzijsko-invalidsko osiguranje najnižu
osnovicu, ostavljajući mogućnost obrtnicima da
uplaćuju i veće iznose.
Već je odavno konstatovano da broj i veličina
pojediinih parafiskalnih izdvajanja pretjerano op-
terećuje troškove poslovanja obrtnika. Riječ je o
posebnim naknadama (opće i posebne vodne na-
knade, naknade za naknadu od prirodnih i drugih
nesreća), članarinama (turističkim zajednicama,
udruženjima obrtnika) i komunalnim taksama
(takse za isticanje firme i dr.). I kroz zvanične doku-
mente (Program fiskalne reforme u Federaciji BiH,
Reformska agenda I i II BiH) istaknut je zahtjev da
se, generalno posmatrano, ova izdvajanja smanje,
što se dosad nije dogodilo (prvi korak u tom po-
gledu čini se smanjenjem članarine udruženjima
obrtnika u novom Zakonu).
U svakom slučaju stoji obaveza da se preispita
opravdanost visine izdvajanja (osnovice i stope)
pojedinih parafiskaliteta i da se eventualno sma-
njenje provede i kroz odgovarajuće propise, sve sa
ciljem podizanja konkurentne sposobnosti obrtni-
ka.
Ranije je istaknuto da se novim Zakonom data
mogućnost da se obrtnici bave uvozno-izvoznim
poslovima treba da operacionalizuje izmjenom
propisa o vanjskotrgovinskoj politici i carinskih
propisa (koji su pretežno državnog nivoa).
Primjena Zakona
Zakon je stupio na snagu 30. 9. 2021. godine,
s tim da će se odredbe Zakona koje se odnose na
osnivanje obrta podnošenjem zahtjeva nadlež-
nom organu, izgledu i sadržaju zahtjeva, izjave o
ispunjavanju minimalnih uslova i o rješenju o odo-
bravanju obavljanja obrta početi primjenjivati u
roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu
Zakona.
49
 STEČAJ

Stečajni postupak
privrednih društava II - dio
Stečajni postupak je posebna vrsta vanparničnoga postupka koji se provodi radi grupnog namirenja povje-
rilaca stečajnog dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
Grupno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika koje se provodi unovčenjem njegove imovine i podje-
lom prikupljenih sredstava povjeriocima za rezultat ima prestanak postojanja i brisanje iz sudskog registra
stečajnog dužnika kao pravne osobe, osim ako povjerioci stečajnog dužnika ne prihvate reorganizaciju
- stečajni plan na kojega stečajni dužnik pristaje ili ne pristaje a sud utvrdi da stečajni dužnik stečajnim
planom nije stavljen u teži položaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjerilac ne
dobiva privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja. Novi Zakon o stečaju objavljen je u
„Službenim novinama Federacije BiH“, broj 53/21 a stupio je na snagu 15. 7. 2021. godine. Iako je u novom
zakonu zadržana struktura i koncept stečajnoga postupka koji je u pravnom sustavu Federacije BiH poznat
od 2003. godine, mnogi postupovni instituti i pravila u novom stečajnom zakonu su izmijenjeni, zbog čega
će sud, stečajni upravitelji, stranke i drugi sudionici u postupku morati promijeniti dosadašnji način rada i
postupanja u pojedinim situacijama

y Piše: dr. sci. Jozo PILJIĆ

4. Reorganizacija dužnika odnosa prema povjeriocima, a naročito radi na-

4.1. Prodaja dužnikove imovine ili
reorganizacija dužnika
U toku stečajnog postupka može se provesti i
reorganizacija stečajnog dužnika radi uređivanja
pravnog položaja stečajnog dužnika i njegovog
stavka njegovog daljeg poslovanja. Reorganizacija
se postiže putem potvrde stečajnog plana reor-
ganizacije, o kojem odlučuju povjerioci stečajnog
dužnika. Cilj stečajnog postupka je što sveobu-
hvatnija dioba i namirenje povjerilaca stečajnog
dužnika, a pitanje koje se nameće jeste koji je bolji
način namirenja povjerilaca bez odlaganja, da li

50
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

putem prodaje dužnikove imovine i diobe prihoda
ostvarenih prodajom te imovine ili postepenom re-
organizacijom i oporavljanjem dužnikove platežne
sposobnosti. Iskustva i analize iz razvijenih zemalja
pokazuju da povjerioci ostvaruju bolje namirenje
svojih potraživanja putem postepenog namirenja
kroz reorganizaciju stečajnog dužnika, nego što bi
mogli očekivati u situaciji kada je dužnikovo poslo-
vanje obustavljeno.
Reorganizacijom se postiže dvostruka funkcija,
koja se ogleda u tome da se s jedne strane povje-
rioci namiruju u svojim potraživanjima u skladu sa
prihvaćenim i potvrđenim stečajnim planom, a sa
druge strane stečajni dužnik dobiva priliku da na-
stavi poslovne odnose s povjeriocima, što za pri-
vredu i društvenu zajednicu ima višestruke pozitiv-
ne ekonomske efekte nego gašenje društva.
4.2. Priprema reorganizacije dužnika
Nakon otvaranja stečajnog postupka, dopušte-
no je izraditi stečajni plan u kojem se može odstu-
piti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspo-
djeli stečajne mase. Stečajnim planom se može:
- ostaviti stečajnom dužniku sva imovina ili dio
imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog
dužnika;
- prenijeti dio imovine ili svu imovinu stečajnog
dužnika na jedno ili više postojećih lica ili lica koja
će tek biti osnovana;
- stečajnog dužnika pripojiti drugom licu ili spo-
jiti sa jednim licem ili više lica;
- prodati svu imovinu ili dio imovine stečajnog
dužnika, s razlučnim pravima ili bez razlučnih pra-
va;
- raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine stečaj-
nog dužnika među povjeriocima;
- izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge;
- odrediti način namirenja stečajnih povjerilaca;
- namiriti ili izmijeniti razlučna prava;
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza stečajnog
dužnika;
- obveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit;
- preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za
ispunjenje obveza stečajnog dužnika;
- urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon
završetka stečajnog postupka;
- izdati nove dionice i vršiti druge radnje u korist
stečajnog dužnika.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STEČAJ
Stečajni dužnik može podnijeti stečajni plan
zajedno sa prijedlogom za otvaranje stečajnog
postupka. Stečajni dužnik može podnijeti stečajni
plan i u toku stečajnog postupka, ako to nije mo-
gao učiniti prilikom podnošenja prijedloga za otva-
ranje stečajnog postupka i ako dobije saglasnost
skupštine povjerilaca. Nakon otvaranja stečajnog
postupka, stečajni plan imaju pravo sudu da pod-
nese stečajni upravnik i stečajni dužnik pojedinac.
Ako je na skupštini povjerilaca stečajnom
upravniku naložena izrada stečajnog plana, on je
dužan da ga podnese sudu u roku od 60 dana od
dana održavanja skupštine povjerilaca. Sud može
produžiti rok za podnošenje plana za još 30 dana
pod određenim okolnostima.
Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i
osnove za provođenje.
U pripremnoj osnovi stečajnog plana navode se
mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnog
postupka ili još treba se da poduzmu, da bi se stvo-
rili osnovi za planirano ostvarivanje prava učesni-
ka. Pripremna osnova mora da sadrži i sve ostale
podatke o osnovama i posljedicama plana, koji su
značajni za donošenje odluke povjerilaca o planu i
za njegovu sudsku potvrdu.
Osnova za provođenje stečajnog plana sadrži
odredbe o načinu izmjene pravnog položaja ste-
čajnog dužnika i drugih učesnika u postupku.
Stečajni plan uključuje:
- opis načina, vremena i iznosa do kog povjeri-
oci sa osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca
treba da budu isplaćeni ili namireni na neki drugi
način;
- konverzije potraživanja povjerilaca u kapital
stečajnog dužnika, novog zaduživanja dužnika i
vrste garancija koje će biti ponuđene svakoj od ka-
tegorija povjerilaca i novih investitora;
- način na koji će povjerioci biti isplaćeni u ci-
jelosti ili zaštićeni od štete, koja može biti rezultat
primjene plana;
- stepen do kog se dužniku može oprostiti nje-
gov dug;
- oblik kompenzacije, koji se nudi svim katego-
rijama;
- iznos razlike u smislu raspodjele u slučaju likvi-
dacije dužnika;
- financijske prognoze i vrste mjere koje treba
da se poduzmu da bi se ostvarila profitabilnost po-
duzeća dužnika;
51
STEČAJ
- način izvršenja reorganizacije, posebno u vezi
sa organizacionim, upravljačkim, financijskim, teh-
ničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja za-
poslenih;
- izvor financiranja i financijskog plana za pri-
mjenu stečajnog plana, uključujući povećanje
osnovnog kapitala i duga;
- druge mjere koje su poduzete u skladu s Za-
konom o stečaju.
Učesnici u stečajnom planu razvrstavaju se
pri utvrđivanju njihovih prava u grupe. Povjerioci
sa različitim pravnim položajem razvrstavaju se u
stečajnom planu u posebne grupe u kojima su raz-
vrstani:
a) povjerioce s pravom odvojenog namirenja,
ako plan zadire i u njihova prava;
b) stečajne povjerioce koji nisu nižeg isplatnog
reda;
c) stečajne povjerioce pojedinih nižih isplatnih
redova, ako njihova potraživanja ne prestaju pre-
9
ma članku 215. Zakona o stečaju.1
Povjerioci istog pravnog položaja mogu se svr-
stati u grupe prema istovrsnosti privrednih intere-
sa. Razvrstavanje po istovrsnosti interesa mora da
se zasniva na valjanim razlozima i u planu će se na-
vesti kriteriji za razvrstavanje. Posebnu grupu čine
zaposleni ako učestvuju kao stečajni povjerioci sa
potraživanjima koja nisu neznatna. Posebne grupe
mogu se formirati od povjerilaca s malim potra-
živanjima. Ako bi prema stečajnom planu njihovi
učinci bili jednaki prema svim stečajnim povjerio-
cima, ti se povjerioci neće razvrstavati u posebne
grupe.
Stečajnim planom, u pravilu ne smije se zadi-
rati u pravo razlučnih povjerilaca na namirenje iz
predmeta na kojima postoje prava odvojenog na-
mirenja, izuzev iz opravdanog razloga zbog kojeg
se plan reorganizacije ne bi mogao provesti a što
u planu mora biti izričito navedeno. Ako je planom
drugačije određeno, u osnovi za provođenje za ra-
zlučne povjerioce posebno će se navesti u kojem
se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme
se odgađa njihovo namirenje, te koje još odredbe
plana prema njima djeluju.
Za povjerioce koji nisu nižih isplatnih redova u
9
Navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na
koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju,
te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.
52
osnovi za provođenje navodi se u kojem se dijelu
njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se
odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te
koje druge odredbe plana djeluju prema njima.
Ako stečajnim planom nije drugačije određe-
no, smatra se da su njegovim prihvatanjem potra-
živanja stečajnih povjerilaca nižih isplatnih redova
prestala. Planom se ne može isključiti, niti ograni-
čiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okonča-
nja stečajnog postupka za novčane kazne i s njim
izjednačene obveze.
Stečajnim planom moraju se osigurati ista
prava svim učesnicima iste grupe. Različito postu-
panje prema učesnicima iste grupe dopušteno je
samo uz saglasnost svih učesnika koji su tim po-
gođeni. Ništav je svaki dogovor stečajnog uprav-
nika, dužnika i drugih lica sa pojedinim učesnicima
kojim se tim učesnicima za njihovo ponašanje pri
glasanju ili u vezi sa stečajnim postupkom jemči
pogodnost koja planom nije predviđena.
Ako stečajnim planom nije drugačije određeno,
stečajni dužnik se namirenjem stečajnih povjerila-
ca, u skladu s osnovom za provođenje, oslobađa
svojih preostalih obveza prema tim povjeriocima.
Ako je prema stečajnom planu planirano za-
snivanje, mijenjanje, prenos ili ukidanje prava na
stvarima i pravima stečajnog dužnika, izjave volje
učesnika mogu se unijeti u osnovu za provođenje.
Izjave volje koje se upisuju u javne evidencije, daju
se u skladu sa propisima o upisu u javne evidencije.
Ako je stečajnim planom predviđeno da se po-
vjerioci namiruju iz prihoda privrednog društva
koje će nastaviti da vodi stečajni dužnik ili treće
lice, uz stečajni plan treba da se priloži i pregled
imovine, u kojem će se, uz navođenje njihove vri-
jednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi
trebalo ispuniti ako stečajni plan stupi na snagu.
Stečajni plan treba da prikaže i koji se rashodi i
prihodi mogu očekivati u periodu tokom koga bi
povjerioci trebalo da se namire i kojim se redosli-
jedom prihoda i rashoda garantira sposobnost pri-
vrednog društva za plaćanje tokom tog perioda.
Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik
pojedinac nastavlja da vodi društvo, uz plan treba
da se priloži izjava stečajnog dužnika da je spre-
man nastaviti sa vođenjem društva, na osnovu pla-
na. Ako su stečajnim planom predviđene statusne
promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

slično), uz plan se prilaže i odluke organa pravnih
lica koja učestvuju u statusnim promjenama.
Sud stečajni plan odbacuje po službenoj duž-
nosti:
a) ako nisu poštovani propisi o pravu na pod-
nošenje i sadržaju plana, ako podnosilac plana
nedostatak ne može otkloniti ili nedostatke ne ot-
kloni unutar primjerenog roka koji je sud odredio;
b) ako plan nije u saglasnosti s drugim propi-
sima;
c) ako se prava koja bi učesnici trebalo da ste-
knu prema osnovi za provođenje plana koji je ste-
čajni dužnik podnio, očigledno ne mogu ostvariti.
Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će za-
tražiti da se o njemu u roku od 15 dana od dana
dostavljanja izjasne:
a) odbor povjerilaca, ako je osnovan;
b) dužnik pojedinac, ako je stečajni plan pod-
nio stečajni upravnik;
c) stečajni upravnik, ako je stečajni plan podnio
stečajni dužnik.
Ako bi provođenje podnesenog stečajnog pla-
na bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe
stečajne mase, sud može, na prijedlog stečajnog
dužnika ili stečajnog upravnika, odrediti obustavu
unovčavanja i diobe stečajne mase. Sud neće odre-
diti obustavu ili će doneseno rješenje o obustavi
staviti van snage ako bi usljed obustave mogla
nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako ste-
čajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili
skupštine povjerilaca, zatraži nastavak unovčenja i
diobe mase.
Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i pri-
spjelim izjašnjenjima izlaže u pisarnici suda na uvid
učesnicima.
4.3. Prihvatanje i potvrda stečajnog plana
Sud zakazuje ročište na kojem se raspravlja i
glasa o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih po-
vjerilaca. Ročište se mora održati u roku od 30 dana
od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta.
Ročište za raspravljanje i glasanje objavljuje se na
oglasnoj tabli suda, web stranici suda - elektron-
skoj tabli suda, u “Službenim novinama Federacije
BiH” i jednom visokotiražnom listu koji se distri-
buira na cijeloj teritoriji Federacije , a u objavi je
potrebno navesti da se u stečajni plan i prispjele
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STEČAJ
stavove prema stečajnom planu može izvršiti uvid
u pisarnici suda i sjedištu stečajnog dužnika.
Smatra se da su povjerioci prihvatili stečajni
plan, ako je u svakoj grupi glasala za plan većina
prisutnih povjerilaca, uzimajući u obzir i povjerioce
koji su glasali pismenim putem i ako zbir potraži-
vanja povjerilaca koji su glasali za plan, premašuje
zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv
da se plan prihvati.
Smatra se da je grupa prihvatila stečajni plan i
kada potrebna većina unutar grupe nije postignuta:
a) ako povjerioci grupe stečajnim planom nisu
stavljeni u lošiji položaj od onog u kojem bi bili da
plana nema;
b) ako primjereno učestvuju u privrednim ko-
ristima koje bi učesnicima trebalo da pripadaju na
osnovu stečajnog plana i
c) ako je većina grupa plan prihvatila sa potreb-
nom većinom.
Smatra se da je stečajni dužnik pojedinac dao
svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori naj-
kasnije na ročištu za glasanje pismeno ili usme-
no na zapisnik. Stečajni sudija odlučuje o potvrdi
stečajnog plana, nakon što stečajni plan prihvate
povjerioci i nakon što na njega pristane stečajni
dužnik pojedinac. Ako je stečajnim planom pred-
viđeno da moraju da se, prije potvrde, izvrše odre-
đene radnje ili ostvare druge mjere, plan se smije
potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene.
Sud potvrdu uskraćuje po službenoj dužnosti ako
se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka pri-
mjerenog roka kojeg je odredio.
Sud po službenoj dužnosti uskraćuje potvrdu
stečajnog plana:
a) ako su pri izradi stečajnog plana bitno po-
vrijeđeni propisi o sadržaju, obradi i prilozima o
prihvatanju od povjerilaca i o pristanku stečajnog
dužnika pojedinca, osim ako se ti nedostaci mogu
otkloniti ili
b) ako je prihvatanje stečajnog plana postignu-
to na nedopušten način, stavljanjem u povoljniji
položaj pojedinih povjerilaca.
4.4. Dejstva potvrđenog stečajnog plana i
nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana
Rješenje o potvrdi stečajnog plana djeluje
prema svim učesnicima od dana pravosnažnosti.
53
STEČAJ
Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prenos ili
ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos
udjela u nekom društvu sa ograničenom odgovor-
nošću, smatra se da su u rješenju sadržane izjave
volje učesnika date u propisanom obliku. Stečajni
dužnik se na osnovu rješenja o potvrdi stečajnog
plana oslobađa od obveza prema svojim suduž-
nicima, jemcima ili drugim regresnim ovlaštenici-
ma na isti način kao i prema svojim povjeriocima.
Ako je povjerilac namiren u većoj mjeri nego što
bi imao pravo prema planu, nema obvezu vratiti
primljeno.
Ako prema konačnom utvrđenju potraživa-
nja proizađe da je stečajni dužnik platio premalo,
dužan je da doplati manjak i smatra se da stečaj-
ni dužnik znatno kasni sa ispunjenjem stečajnog
plana kada ne doplati manjak, ako ga je povjerilac
pismeno opomenuo i odredio naknadni rok u tra-
janju od najmanje 15 dana. Ako se utvrdi da je ste-
čajni dužnik platio previše, stečajni dužnik može
zahtijevati povrat viška samo ako višak prelazi i
nedospjeli dio potraživanja na koje povjerilac ima
pravo na osnovu stečajnoga plana.
Na osnovu pravosnažnog rješenja o potvrdi
stečajnog plana, stečajni povjerioci čija su potra-
živanja utvrđena mogu da pokrenu postupak pri-
nudnog izvršenja protiv stečajnog dužnika.
Sud donosi rješenje o obustavljanju stečajnog
postupka kada rješenje o potvrdi stečajnog plana
postane pravosnažno. Prije obustave stečajnog
postupka stečajni upravnik je dužan namiriti nes-
porne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti
odgovarajuće osiguranje. Ako na osnovu stečaj-
nog plana stečajni dužnik prestaje da postoji, sud
donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.
Sud objavljuje rješenje i na taj način obavještava
stečajnog dužnika pojedinca, stečajnog upravnika
i članove odbora povjerilaca o vremenu nastupa-
nja posljedica obustave stečajnog postupka.
Donošenjem rješenja o obustavljanju stečaj-
nog postupka prestaje rad stečajnog upravnika i
članova odbora povjerilaca, osim ako Zakonom o
stečaju nije drugačije određeno. Donošenjem rje-
šenja o obustavljanju stečajnog postupka, stečajni
dužnik ponovo stiče pravo slobodnog raspolaga-
nja stečajnom masom.
Ako je u osnovi za provođenje stečajnog pla-
na predviđen nadzor nad ispunjenjem stečajnog
plana, nakon obustave ili zaključenja stečajnog
54
postupka, nadzire se da li stečajni dužnik ispu-
njava svoje obveze prema povjeriocima. Nadzor
nad stečajnim planom obavlja stečajni upravnik,
odbor povjerilaca i sud na način predviđen ste-
čajnim planom. U toku nadzora stečajni upravnik
je dužan da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i
sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana,
te o daljim izgledima za njegovo ispunjenje. Ako
stečajni upravnik utvrdi da se potraživanja čije se
ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispu-
niti, dužan je da o tome, bez odgađanja, obavijesti
stečajni sud i sve povjerioce kojima prema rješenju
o potvrdi stečajnog plana pripadaju zahtjevi protiv
stečajnog dužnika.
Sud donosi rješenje o ukidanju nadzora:
a) ako su potraživanja čije se ispunjenje nadzire
ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano;
b) ako je od zaključenja stečajnog postupka
prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za
otvaranje novog stečajnog postupka.
Rješenje se objavljuje na oglasnoj tabli suda,
web stranici suda - elektronskoj tabli suda i u “Služ-
benim novinama Federacije BiH”, a na prijedlog i
trošak stečajnog dužnika. Troškove nadzora snosi
stečajni dužnik.
5. Međunarodni stečaj
5.1. Međunarodna nadležnost
suda u Federaciji
Sud u Federaciji isključivo je nadležan za pro-
vođenje stečajnog postupka protiv stečajnog duž-
nika čiji je poslovno djelovanje na području Fede-
racije. Poslovno djelovanje stečajnog dužnika je u
mjestu u kojem je registriran njegov organizacioni
dio. Ako se dokaže da se organizacioni dio stečaj-
nog dužnika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sje-
dište upisano u Federaciji, sud u Federaciji isključi-
vo je nadležan za provođenje stečajnog postupka
protiv tog stečajnog dužnika, ako se prema pravu
države u kojoj stečajni dužnik ima organizacioni
dio, ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi
na osnovu mjesta gdje je registriran njegov orga-
nizacioni dio. Postupak obuhvata cjelokupnu imo-
vinu stečajnog dužnika, bez obzira na to nalazi li
se ona u Federaciji ili u inozemstvu (glavni stečajni
postupak). Kada se upisano sjedište stečajnog duž-
nika nalazi u inozemstvu, a njegov organizacioni
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

dio u Federaciji, u stečajnom postupku isključivo je
mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području
nalazi organizacioni dio stečajnog dužnika.
Kada se u Federaciji ne nalazi organizacioni
dio stečajnog dužnika, već samo njegova imovina,
stečajni postupak u Federaciji moguće je otvoriti u
sljedećim slučajevima:
- kada se u državi u kojoj stečajni dužnik ima
organizacioni dio stečajni postupak protiv njega
ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečaj-
nom pravu te države, iako postoji stečajni razlog;
- kada prema pravu države u kojoj stečajni
dužnik ima organizacioni dio stečajni postupak
obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika u toj
državi;
- kada se otvaranje stečajnoga postupka u Fe-
deraciji predlaže na osnovu članka 244. Zakona;
- kada se otvaranje posebnog stečajnog po-
stupka u Federaciji predlaže u okviru postupka za
priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga
postupka.
Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nad-
ležno, postupak provodi sud kojem je prvom pod-
nesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
5.2. Opće odredbe međunarodnog stečaja
Na stečajni postupak i njegovo pravno dej-
stvo primjenjuje se pravo države u kojoj je postu-
pak otvoren. U pogledu izlučnih i razlučnih prava
na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja
strane odluke o otvaranju stečajnog postupka,
primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti
predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnog
postupka nisu nalazili na području države otvara-
nja tog postupka.
U pogledu dejstva stečajnog postupka, na ugo-
vor o radu primjenjuje se pravo države u kojoj je
ugovor o radu zaključen. Povjerilac može da za-
drži što je primio u posebnom stečajnom postup-
ku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata
samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u
drugoj državi.
Upravnik stečajnog postupka otvorenog u Fe-
deraciji i upravnik stečajnog postupka otvorenog
u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom
međusobno sarađuju. Stečajni upravnici dužni su
jedan drugome dati sva pravno dopuštena oba-
vještenja koja mogu biti od značaja za provođenje
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STEČAJ
stečajnih postupaka. Stečajni upravnik glavnog
stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan
je da prijavljeno potraživanje prijavi u stranom ste-
čajnom postupku, ako od njega to zatraži i ovlasti
ga povjerilac.
Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečaj-
nog postupka primjenjuju se propisi Federacije o
priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama
ovog zakona nije drugačije propisano.
Prijedlog za priznanje podnosi se sudu u Fede-
raciji na čijem se području nalazi poslovna jedini-
ca stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema
poslovnu jedinicu u Federaciji, sudu na čijem po-
dručju se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog
dužnika. Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice
na području više sudova ili ako se njegova imovina
nalazi na području više sudova, za donošenje od-
luke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je
prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka.
Ako se imovina stečajnog dužnika u Federaciji
sastoji u potraživanju, smatra se da se potraživanje
stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici
stečajnog dužnika imaju svoje sjedište, odnosno
prebivalište. O priznanju strane odluke o otvaranju
stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog po-
stupka u Federaciji, na osnovu strane odluke odlu-
čuje nadležni sud koji provodi stečajni postupak.
Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili
drugog organa o otvaranju stečajnog postupka
može podnijeti strani stečajni upravnik ili povje-
rilac stečajnog dužnika. Uz prijedlog za priznanje
strane odluke o otvaranju stečajnog postupka tre-
ba priložiti:
- izvornik ili ovjereni prepis odluke i ovjereni
prevod na jedan od jezika koji su u službenoj upo-
trebi;
- potvrdu nadležnog stranog organa o izvršno-
sti odluke o otvaranju stečajnog postupka, popis
poznate imovine stečajnog dužnika u Federaciji i
popis povjerilaca sa odgovarajućim dokazima.
Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka
se priznaje:
- ako je donesena od suda, odnosno organa
koji je prema propisima Federacije međunarodno
nadležan;
- ako je izvršna prema propisima države u kojoj
je donesena, čak i ako nije pravosnažna;
55
STEČAJ
- ako njeno priznanje nije protivno javnom po-
retku Federacije.
Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka
priznaje se i ako nije pravosnažna.
Kada se prijedlog za priznanje strane odluke
podnese, nadležni sud može da odredi mjere osi-
guranja, odnosno da imenuje privremenog ste-
čajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog
zakona o prethodnom postupku. Nadležni sud u
Federaciji određuje po službenoj dužnosti da se
prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju
stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim
mjerama, odnosno o postavljenju privremenog
upravnika odmah zabilježi u javnim evidencijama.
5.3. Otvaranje posebnog stečajnog
postupka u Federaciji, kao posljedica
priznanja strane odluke o otvaranju
stečajnog postupka
Sud uvijek otvara poseban stečajni postupak
na prijedlog:
- Fonda za zdravstveno osiguranje i Fonda za
penzijsko/mirovinsko osiguranje za potraživanja
koja se po zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda,
odnosno iz plaća i organa Federacije i jedinica lo-
kalne samouprave za potraživanja po osnovu po-
reza i druga potraživanja koja čine prihod budžeta;
- radnika stečajnog dužnika sa redovnim mje-
stom rada u Federaciji.
Ako povjerilac djelimično namiri svoja potra-
živanja u posebnom stečajnom postupku koji je
protiv stečajnog dužnika otvoren u stranoj državi,
a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog
dužnika u stranoj državi, dozvoljeno je da zadrži
stečeno. Stečeno se, nakon odbijanja troškova koje
je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom
stranom posebnom stečajnom postupku, uraču-
nava u stečajnu kvotu, koja pripada u posebnom
stečajnom postupku u Federaciji. Uračunavanja
neće biti ako je povjerilac djelimično namirenje
potraživanja u stranom posebnom stečajnom po-
stupku ostvario kao razlučni povjerilac ili na osno-
vu dopuštenog prebijanja.
Stečajni upravnik posebnog stečajnog postup-
ka otvorenog u Federaciji dužan je potraživanje
prijavljeno u posebnom stečajnom postupku pri-
javiti u stranom stečajnom postupku ako od njega
zatraži i ovlasti ga povjerilac potraživanja.
56
6. Kaznene odredbe
Novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM
kaznit će se za prekršaj organ ovlašten za zastupa-
nje stečajnog dužnika ako ne podnese prijedlog za
otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana
od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
Danom stupanja na snagu ovog zakona presta-
je da važi Zakon o stečajnom postupku (“Službe-
ne novine Federacije BiH”, br. 29/03, 32/04, 42/06 i
52/18). Ovaj zakon stupio je na snagu osmog dana
od dana objavljivanja u “Službenim novinama Fe-
deracije BiH” (15. 7. 2021).
7. Tretman stečajnog dužnika prema
Zakonu o porezu na dobit
Prema odredbama članka 28. Zakona o pore-
zu na dobit („Službene novine FBiH“, br. 15/16 i
15/20), dobit poreznog obveznika u postupku ste-
čaja od dana donošenja rješenja o otvaranju ste-
čajnog postupka do dana početka primjene plana
reorganizacije kod stečaja ili pravomoćnosti rješe-
nja o nastavljanju stečajnog postupka, kao i dobiti
u postupku reorganizacije, oporezuje se u skladu
sa ovim zakonom.
Navedeni obveznik sačinjava poreznu prijavu
u roku 30 dana od dana:
- otvaranja stečajnog postupka sa stanjem na
dan otvaranja;
- početka primjene plana reorganizacije sa sta-
njem na taj dan.
Dobit poreznog obveznika u periodu od pra-
vomoćnosti rješenja o nastavljanju stečajnog po-
stupka do pravomoćnosti rješenja o zaključenju
stečajnog postupka, utvrđuje se kao pozitivna
razlika vrijednosti imovine obveznika sa kraja i sa
početka perioda stečaja poslije namirenja povje-
rilaca. Vrijednost imovine obveznika sa početka
perioda stečaja je vrijednost imovine na dan otva-
ranja stečajnog postupka korigovana za promjene
nastale do početka perioda stečaja.
Navedeni obveznik sačinjava poreznu prijavu u
roku 30 dana od dana:
- pravomoćnosti rješenja o nastavljanju stečaj-
nog postupka sa stanjem na dan pravomoćnosti
tog rješenja;
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

- pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečaj-
nog postupka sa stanjem na dan pravomoćnosti
tog rješenja.
8. Tretman stečajnog dužnika
u sustavu PDV-a
Otvaranjem stečajnog postupka stečajni duž-
nik ne mijenja status obveznika PDV-a, tako da se
na promet dobara i usluga u stečajnom postupku
obračunava i plaća porez na dodanu vrijednost.
Obveze za PDV koje stečajni dužnik ostvari po-
slije otvaranja stečajnog postupka izmiruju se na
isti način kao i kod poreznih obveznika koji nisu u
stečaju. Prema propisima o porezu na dodnu vri-
jednost nema nikakve razlike između prometa ste-
čajnog dužnika kao poreznog obveznika i prometa
ostalih poreznih obveznika. Kako se kod stečajnog
dužnika u nazivu dodaje oznaka «u stečaju», otva-
ra novi transakcijki račun i mijenja osoba ovlašte-
na za zastupanje, potrbno je u skladu s odred-
bama članka 32. Pravilnika o registraciji i upisu u
jedinstveni registar obveznika undirektnih poreza
(„Službeni glasnik BiH“, br. 51/12 i 68/16), prijaviti
promjenu podataka u roku od 8 dana po nastupa-
nju promjene podataka.
Potraživanja Uprave za indirektno oporezivanje
na ime PDV-a koja su dospjela do dana otvaranja
stečajnog postupka spadaju u potraživanja stečaj-
nih vjerovnika općeg isplatnog reda.
Prema odredbama članka 9. Pravilnika o pri-
mjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(„Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06,
6/07, 100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20), prenos
poslovne imovine u postupku stečaja podliježe
oporezivanju, izuzev ako se radi o prenosu imovi-
ne u skladu s člankom 7. stav 2. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br.
9/05, 35/05, 100/08 i 33/17), kojim je određeno da
se ne smatra prometom dobara uz naknadu pre-
nos cjelokupne ili dijela imovine poreznog obve-
znika, koja tvori zaseban poslovni subjekt sa ili bez
naknade, ili kao ulog, ako je sticalac porezni obve-
znik i ako produži da obavlja istu privrednu djelat-
nost. Prema odredbama članka 4. stav 3. tačka 4.
Zakona, oporeziv je samo prenos prava raspola-
ganja na novosagrađenim građevinskim objekti-
ma ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih
objekata, a prema odredbama članka 25. stav 1.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STEČAJ
tačka 2. oslobođen je od plaćanja PDV-a promet
nepokretne imovine izuzev prvog prenosa prava
svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom ne-
pokretnom imovinom.
9. Obveze stečajnog dužnika po
računovodstvenim propisima
Prema odredbama članka 36. stav 6. Zakona o
računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Herce-
govine („Službene novine F BiH“, broj 15/21), finan-
cijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja,
odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka
likvidacije pravne osobe. 
Godišnje financijske izvještaje čine: 
- Bilanca stanja - Izvještaj o financijskom polo-
žaju na kraju perioda;
- Bilanca uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezul-
tatu za period;
- Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o
tokovima gotovine;
- Izvještaj o promjenama na kapitalu; 
- Bilješke uz financijske izvještaje. 
Pravna osoba dužna je godišnje financijske iz-
vještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka
statusne promjene, pokretanja postupka likvida-
cije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne go-
dine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne
godine. Za financijske izvještaje pravne osobe od-
govorna je osoba ovlaštena za zastupanje pravne
osobe, upisana u sudski registar. 
Pri sastavljanju financijskih izvještaja na dan
otvaranja, odnosno zaključenja postupka stečaja i
likvidacije, kao i u slučajevima kada se financijski
izvještaji sastavljaju tokom trajanja tih postupa-
ka, pravne osobe primjenjuju odredbe Pravilnika
o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kon-
tnog okvira za privredna društva („Službene novi-
ne F BiH“ broj 82/10), s tim što vrednovanje imovi-
ne koja čini stečajnu, odnosno likvidacijsku masu
vrše u skladu s propisima kojima se uređuju stečaj
i likvidacija pravnih osoba. 
10. Poslovne promjene kod
pravnih osoba u stečaju
Stečajni upravnik dužan je da:
- odmah uđe u posjed imovine stečajnog duž-
nika, imovinu obezbijedi, upravlja imovinom, na-
57
STEČAJ

stavi poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i stečajnu masu, te ukoliko je
tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije odluke skupštine povjerilaca u teku-
ćem poslovanju unovčiti pojedine predmete, naročito robu;
- izvrši detaljan popis stečajne mase i popis dostavi stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od
dana imenovanja;
- za svaki predmet navede knjigovodstvenu vrijednost i očekivani iznos unovčavanja;
- sačini popis svih povjerilaca stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne
dokumentacije stečajnog dužnika i sačini nacrt tabele prijavljenih potraživanja;
- vodi poslovne knjige ili odredi lice koje će to činiti;
- sačini početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka;
- podnese potrebne izvještaje nadležnim organima;
- sačini izvještaj o ekonomsko-financijskom položaju stečajnog dužnika i razlozima koji su doveli do
stečaja;
- sačini procjene o toku stečajnog postupka, troškovima postupka i prijedlog odluka u vezi sa vođenjem
stečajnog postupka;
- obavijesti poznate povjerioce o otvaranju stečajnog postupka, kao i sudove i organe uprave kod kojih
se vode sudski i upravni postupci u kojima je stečajni dužnik stranka u postupku;
- zastupa stečajnog dužnika, odnosno stečajnu masu u pokretanju sudskih, upravnih i drugih postupa-
ka;
- bez odgađanja unovči imovinu stečajnog dužnika i izvrši namirenje povjerilaca u skladu s Zakonom o
stečaju;
- sačini plan reorganizacije u slučajevima kada ga na to obaveže skupština povjerilaca, te da se izjasni o
planu kada plan podnosi drugo lice;
- redovno, a najmanje jednom u tri mjeseca izvještava stečajnog sudiju i odbor povjerilaca o radnjama
koje provodi u stečajnom postupku i stanju stečajne mase i da krajem kalendarske godine sačini završni
račun za tu godinu i dostavi stečajnom sudiji, odboru povjerilaca i drugim organima propisanim zakonom.

Sva stanja i poslovne promjene u pogledu sredstava i izvora sredstava, prihoda i rashoda treba voditi
u okviru propisanih konta s tim da se potraživanja i obveze analitički raščlane na one koje su nastale prije
otvaranja stečajnog postupka i one nastale tokom stečajnog postupka.

AKTIVA PASIVA
1. Imovina za razlučna prava 1. Razlučni vjerovnici
2. Stečajna masa 2. Troškovi stečajnog postupka
3. Gubitak iznad visine kapitala a) Sudski troškovi stečajnog postupka
b) Nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravitelja,
stečajnog upravitelja članova privr. odbora i odbora vje-
rovnika
3. Dugovi stečajne mase

a) Viši isplatni red

b) Općii isplatni red
c) Niži isplatni red

Ukupno aktiva Ukupno pasiva

Imovina za izlučna prava Izlučni vjerovnici

58
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

POPIS PREDMETA STEČAJNE MASE

Član 78. stav 1. Zakona o stečaju

Knjigovodstvena Očekivana tržišna

R. br. Predmet Količina
vrijednost vrijednost
1. Zgrada uprave 1 kom 50.000,00 55.000,00
2. Tvornička hala 1 kom 150.000,00 155.000,00

3. Postrojenje za proizvodnju 1 kom 350.000,00 300.000,00

4. Kamion TAM 100 1 kom 30.000,00 20.000,00

5. Putničko vozilo Audi 80 1 kom 10.000,00 6.000,00

6. Borova oblovina 50 m3 10.000,00 8.000,00

7. Glodalica 20 kom 2.000,00 2.000,00

8. Motalica 30 kom 6.000,00 5.000,00

9. Borova daska 5 cm 60 m3 13.000,00 11.000,00

10. Ormar „Maja“ 20 kom 50.000,00 60.000,00

Ukupno 671.000,00 622.000,00

POPIS VJEROVNIKA
Član 78. stav 2. Zakona o stečaju

R.
Povjerilac Adresa povjerioca Osnov potraživanja Iznos
br.

A VIŠI ISPLATNI RED

Rudarska 60, Ugovor o radu
1. Mijo Mijić 5.260,00
75000 Tuzla (10 plaća po 526 KM)
Oktobarska 32, Ugovor o radu
2. Mujo Mujić 5.260,00
75000 Tuzla (10 plaća po 526 KM)
Titova 12, Ugovor o radu
3. Tunjo Tunjić 5.260,00
75000 Tuzla (10 plaća po 526 KM)
10. .............................
Ukupno neto plaće osim plaća članova uprave društva,
170.430,00
članova nadzornog odbora i odbora za reviziju
11. Doprinosi 114.780,00
12. Porezi 18.937,00
13. Otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom 10.000,00
Ukupno viši isplatni red 314.147,00

59
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

B OPĆI ISPLATNI RED

Beogradska 32,
13. «Bosanka « Banja Luka Faktura broj.... 90.000,00
78000 Banja Luka
Omladinska 34,
14. «Libertas» Tuzla Faktura broj.... 110.000,00
75000 Tuzla
Radnička 16,
15. Unicredit bank Sarajevo Ugovor o kreditu broj... 153.000,00
71000 Sarajevo
16. PDV 2.853,00
Ukupno opći isplatni red 355.853,00

SVEUKUPNO 670.000,00

U nastavku dajemo bilancu stanja na dan otvaranja stečajnog postupka, primjer evidentiranja poslovnih promje-
na u dnevniku i glavnoj knjizi pravne osobe nad kojom se provodi stečajni postupak, pregled izmirenih i neizmirenih
dugova iz stečajne mase i pregled obračunatih prihoda i rashoda u toku stečajnog postupka.

BILANCA STANJA NA DAN OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA

AKTIVA PASIVA
Konto Opis Iznos Konto Opis Iznos
021 Građevinski objekti 500.000 302 Udjeli članova d.o.o. 100.000
Ispravka vrijednosti
0218 -300.000 351 Gubitak izvještajne godine -20.000
građevinskih objekata
022 Postrojenja i oprema 600.000 422 Kratkoročni krediti uzeti u zemlji 153.000
Ispravka vrijednosti postro-
0228 -200.000 4321 Dobavljači u zemlji 200.000
jenja i opreme
Dugoročne obveznice koje Obveze prema zaposlenim za
0660 2.100 4501 170.430
se drže do roka dospijeća neto plaće
Diskont na kupljene
0669 -100 4511 Obveze za poreze na dohodak 18.937
obveznice
Ostali dugoročni financijski
068 5.000 4521 Obveze za doprinose 114.780
plasmani
101 Sirovine i materijal 10.000 4564 Obveze za otpremnine 10.000
1041 Sitan inventar u upotrebi 18.000 4790 Obveze za uplatu PDV-a 2.853
Ispravka vrijednosti sitnog
1091 -10.000
inventara
110 Proizvodnja u toku 13.000
120 Proizvodi na skladištu 50.000
2111 Kupci u zemlji 60.000
Potraživanja od zaposlenih
2321 2.000
za manjkove
UKUPNA AKTIVA 750.000 UKUPNA PASIVA 750.000

Izlučna imovina – roba

8002 5.000 8902 Obveze za robu u komisionu 5.000
primljena u komison

60
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

Primjeri knjiženja poslovnih promjena pravnih osoba u stečaju

1. Otvaranje poslovnih knjiga pravne osobe u stečaju na temelju zaključnog računa

na dan otvaranja stečajnog postupka.
2. Izvršen je povrat robe primljene u komision u iznosu od 5.000,00 KM.
3. U proizvodnju je izdat materijal radi završetka nedovršene proizvodnje u iznosu od 6.000 KM .
4. Završena je proizvodnja u cijelosti i proizvodi predati u skladište.
5. Prodani su proizvodi za 72.000 KM, uvećano za PDV.
6. Kupci su platili kupljene proizvode na račun.
7. Javnim nadmetanjem prodane su građevine za 220.000 KM i oprema za 300.000 KM, uvećano za PDV.
8. Kupci su platili u cijelosti kupljena stalna sredstva.
9. Prodan je materijal za 2.000 KM, uvećano za PDV.
10. Kupci su platili kupljeni materijal.
11. Prodan je sitan inventar za 4.000 KM uvećano za PDV.
12. Naplaćena su potraživanja na temelju dugoročnih ulaganja 5.000 KM.
13. Naplaćena je kamata od obveznica u iznosu od 100 KM.
14. Prodate su obveznice po nominalnoj vrijednosti.
15. Naplaćena su potraživanja od kupaca prije stečajnog postupka u iznosu od 50.000 KM.
16. Potraživanja u iznosu od 10.000 KM su nenaplativa.
17. Obračunata i isplaćena je naknada privremenom stečajnom upravitelju u iznosu od 2.136 KM, plaćeni
pripadajući porez u iznosu od 237 KM i doprinosi u iznosu od 247 KM.
18. Obračunata i splaćena je naknada stečajnom upravitelju u iznosu od 5.339 KM i plaćeni pripadajući
porez u iznosu od 593 KM i doprinosi u iznosu od 618 KM.
19. Obračunata je i izvršena isplata plaća radnicima koji su radili u toku stečajnog postupka:
• Neto plaće za isplatu 9.468 KM,
• Porez 1.052 KM,
• Doprinosi 6.377 KM,
Bruto plaće 16.897 KM.
20. Izvršena je isplata otpremnina zaposlenim u iznosu od 10.000 KM.
21. Isplaćene su plaće do dana otvaranja stečajnog postupka.
• Neto plaće 170.430 KM,
• Porez 18.987 KM,
• Doprinosi 114.780 KM,
Bruto plaće 304.147 KM.
22. Kupci su platili kupljeni sitan inventar.
23. Troškovi ostalih usluga pravne osobe u stečaju iznose 50.000 KM.
24. Plaćeni su razni troškovi pravne osobe u stečaju u cijelosti.
25. Obračunata je kamata kupcima i naplaćena u iznosu od 5.000 KM.
26. Naplaćena je vrijednost manjka od zaposlenih.
27. Plaćene su obveze za PDV u toku stečajnog postupka u iznosu od 64.260 KM
28. Pokriven je gubitak tekuće financijske godine na teret kapitala.
29. Na temelju odluke odbora povjerilaca izmiruju se obveze prema vjerovnicima po stopi 76,43 % iz
ostvarene stečajne mase od 271.986 KM.
30. Negativne razlike između prihoda i rashoda tokom stečajnog postupka od 163.867 KM pokrivena je na
teret kapitala u iznosu od 80.000 KM a iznos od 83.867 KM na teret neizmirenih obveza.
31. Izvršeno je međusobno zatvaranje prihoda i rashoda.

61
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

Otvaranje poslovnih knjiga i evidentiranje poslovnih promjena pravne osobe u stečaju

Evidentiranje poslovnih promjena u dnevniku

Konto Iznos
Redni
Opis Duguje Potražuje
broj
Otvaranje poslovnih knjiga
1. pravne osobe u stečaju
Građevinski objekti 021 500.000  
  Ispravka vrijednosti građevinskih objekata 0218 300.000
  Postrojenja i oprema 022 600.000  
  Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 0228 200.000
  Dugoročne obveznice koje se drže do roka dospijeća 0660 2.100  
  Diskont na kupljene obveznice 0669 100
  Ostali dugoročni financijski plasmani 068 5.000  
  Sirovine i materijal 101 10.000  
  Sitan inventar u upotrebi 1041 18.000  
  Ispravka vrijednosti sitnog inventara 1091 10.000
  Proizvodnja u toku 110 13.000  
  Proizvodi na skladištu 120 50.000  
  Kupci u zemlji 2111 60.000  
  Potraživanja od zaposlenih za manjkove 2321 2.000  
  Udjeli članova d.o.o. 302 100.000
  Gubitak izvještajne godine 351 20.000  
  Kratkoročni krediti u zemlji 422 153.000
  Dobavljači u zemlji 4321 200.000
  Obveze prema zaposlenim za neto plaće 4501 170.430
  Obveze za poreze na dohodak 4511 18.937
Obveze za doprinose 4521 114.780
Obveze za otpremnine 4564 10.000
Obveze za uplatu PDV-a 4790 2.853
Izlučna imovina – roba primljena u komision 8002 5.000
Obveze za robu u komisionu 8902 5.000
2. Povrat robe primljene u komision
Obveze za robu u komisionu 8902 5.000
Izlučna imovina – roba primljena u komision 8002 5.000
3. Izdani materijal u proizvodnju      
Sirovine i materijal 101 6.000
Proizvodnja u toku 110 6.000  
4. Završetak proizvodnje I predaja proizvoda u skladište      
Proizvodi na skladištu 120 19.000  
Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 595 19.000
Proizvodnja u toku 110   19.000
Smanjenje proizvodnje zaliha učinaka 596 19.000
5.a) Prodaja proizvoda kupcima      
Kupci u zemlji u toku stečajnog postupka 2112 84.240  
PDV po osnovu isporuka drugim obveznicima PDV-a 470 12.240
Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 611   72.000
b) Razduženje zaliha proizvoda      
Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 596 69.000  
Proizvodi na skladištu 120   69.000

62
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

6. Plaćanje kupaca na transakcijski račun      

  Transakcijski račun 200 84.240  
Kupci u toku stečajnog postupka 2112   84.240
7.a) Prodaja građevinskih objekata      
Kupci u toku stečajnog postupka 2112 220.000  
Ispravka vrijednosti građevinskih objekata 0218 300.000
Dobici od prodaje građevinskih objekata 6702   20.000
Građevinski objekti 021   500.000
b) Prodaja opreme      
Kupci u toku stečajnog postupka 2112 351.000  
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 0228  200.000
Gubici od prodaje opreme 5702 100.000
PDV po osnovu isporuka drugim obveznicima PDV-a 470 51.000
Postrojenja i oprema 022   600.000
8. Naplata za prodata stalna sredstva      
Transakcijski račun 200 571.000  
Kupci u toku stečajnog postupka 2112   571.000
9. Prodaja materijala      
Kupci u toku stečajnog postupka 2112 2.340  
Gubici od prodaje materijala 5750 2.000
Sirovine i materijal 101 4.000
PDV po osnovu isporuka drugim obveznicima PDV-a 470 340
10. Kupci su platili kupljeni materijal      
Transakcijski račun 200 2.340  
Kupci u toku stečajnog postupka 2112   2.340
11. Prodaja sitnog inventara u upotrebi      
Kupci u toku stečajnog postupka 2112 4.680  
Ispravka vrijednosti sitnog inventara 1091 10.000
Gubici od prodaje sitnog inventara 5751 4.000
PDV po osnovu isporuka drugim obveznicima PDV-a 470 680
Sitan inventar u upotrebi 1041   18.000
12. Naplata potraživanja od dugoročnih ulaganja      
Transakcijski račun 200 5.000  
  Ostali dugoročni financijski plasmani 068   5.000
13. Naplata kamata od obveznica      
Transakcijski račun 200 100  
Prihodi od kamata po emitiranim vrijednosnim papirima 6612   100
14. Prodaja obveznica      
Transakcijski račun 200 2.100  
Diskont na kupljene obveznice 0669 100
Dugoročne obveznice koje se drže do roka dospijeća 0660 2.100
Dobici po osnovu prodaje dugoročnih obveznica 6742   100
15. Naplata potraživanja od kupaca prije stečajnog postupka      
Transakcijski račun 200 50.000  
Kupci u zemlji 2111   50.000
16. Otpis nenaplativih potraživanja      
Rashodi po osnovu otpisa potraživanja 5781 10.000  
  Kupci u zemlji 2111   10.000
17.a) Obračunata naknada privremenom stečajnom upravitelju
Troškovi naknada privremenom stečajnom upravitelju 5270 2.620

63
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

Obveze za isplatu prema privremenom stečajnom upravitelju 4631 2.373

Obveze za porez na dohodak na naknadu 4641 237
Obveze za doprinose na naknadu 4651 247
Obveze za isplatu prema privremenom stečajnom upravitelju 4631 237
b) Plaćena naknada privremenom stečajnom upravitelju
Obveze prema privremenom stečajnom upravitelju 4631 2.136
Obveze za porez na dohodak na naknadu 4641 237
Obveze za doprinose na naknadu 4651 247
Transakcijski račun 200 2.620
18.a) Obračunata naknada stečajnom upravitelju
Troškovi naknada stečajnom upravitelju 5271 6.550
Obveze prema stečajnom upravitelju 4631 5.932
Obveze za porez na dohodak na naknadu 4641 593
Obveze za doprinose na naknadu 4651 618
Obveze prema stečajnom upravitelju 4631 593
b) Plaćena naknada stečajnom upravitelju
Obveze prema stečajnom upravitelju 4631 5.339
Obveze za porez na dohodak na naknadu 4641 593
Obveze za doprinose na naknadu 4651 618
Transakcijski račun 200 6.550
Obračunate plaća za rad u toku
19.a) stečajnog postupka      
Obveze prema zaposlenim za neto plaće 4502 10.520
Obveze za poreze na dohodak 4512 1.052
Obveze za doprinose 4522 6.377
Obveze prema zaposlenim za neto plaće 4502 1.052
Troškovi plaća za rad u toku
stečajnog postupka 5210  16.897
b) Isplata plaća za rad u toku stečajnog postupka      
Obveze prema zaposlenim za neto plaće 4502 9.468  
Obveze za poreze na dohodak 4512 1052  
Obveze za doprinose 4522 6.377  
Transacijski račun 200   16.897
20. Isplaćene otpremnine zaposlenim
Obveze za otpremnine 4564 10.000
Transacijski račun 200 10.000
21. Isplata plaća do otvaranja stečajnog postupka
Obveze prema zaposlenim za neto plaće 4501 170.430  
Obveze za poreze na dohodak 4511 18.937
Obveze za doprinose 4521 114.780  
Transacijski račun 200   304.147
22. Naplata za prodati sitni inventar      
Transacijski račun 200 4.680  
Kupci u toku stečajnog postupka 2112   4.680
23. Razni troškovi pravne osobe u stečaju      
Troškovi ostalih usluga 539 50.000  
  Dobavljačima u toku stečaja 4323   50.000
24. Plaćanje raznih troškova u toku stečaja      
  Dobavljači u toku stečaja 4323 50.000  
  Transacijski račun 200   50.000

64
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

25.a) Obračunata kamata kupcima      

Kupci u zemlji 2111 5.000  
Prihodi od kamata 661   5.000
b) Naplata kamata od kupaca      
Transacijski račun 200 5.000  
Kupci u zemlji 2111   5.000
26. Naplata za manjak      
Transacijski račun 200 2.000  
Potraživanja od zaposlenih za manjkove 2321   2.000
27. Plaćene obveze za PDV u toku steč. postup.
PDV po osnovu isporuka drugim obveznicima PDV-a 470 64.260
Transakcijski račun 200 64.260
28. Pokriće gubitka      
Udjeli članova d.o.o. 302 20.000  
Gubitak izvještajne godine 351   20.000
29. Izmirenje obveza iz stečajne mase      
  Kratkoročni krediti uzeti u zemlji 422 116.941  
  Dobavljači u zemlji 4321 152.864  
  Obveze za uplatu PDV-a 4790 2.181  
  Transakcijski račun 200   271.986
30.a) Prijenos rashoda
Prijenos rashoda 599 261.067
Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 595 19.000
Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 596 88.000
Gubici od prodaje građevinskih objekata 5702 100.000
Gubici od prodaje materijala 5750 2.000
Gubici od prodaje sitnog inventara 5751 4.000
Rashodi po osnovu otpisa potraživanja 5781 10.000
Troškovi naknada privremenom stečajnom upravitelju 5270 2.620
Troškovi naknada stečajnom upravitelju 5271 6.550
Troškovi plaća za rad u toku
stečajnog postupka 5210 16.897
Troškovi ostalih usluga 539 50.000
30.b) Prijenos prihoda
Prijenos prihoda 699 97.200
Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 611 72.000
Dobici od prodaje građevinskih objekata 6702 20.000
Prihodi od kamata po emitiranim vrijednosnim papirima 6612 100
Dobici po osnovu prodaje dugoročnih obveznica 6742 100
Prihodi od kamata 661 5.000
31.a) Prijenos rashoda
Ukupni rashodi 711 261.067
Prijenos rashoda 599 261.067
31.b) Prijenos prihoda
Ukupni prihodi 710 97.200
Prijenos prihoda 699 97.200
32. Prijenos financijskog rezultata
Ukupni prihodi 710 97.200
Ukupni rashodi 711 261.067
Prijenos rezultata razdoblja 712 163.867

65
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

33. Utvrđeni bruto financijski rezultat

Gubitak 720 163.867
Prijenos rezultata razdoblja 712 163.867
Pokriće negativne razlike između prihoda i rashoda
34. (gubitka) u toku stečajnog postupka      
Udjeli članova d.o.o. 302 80.000  
Kratkoročni krediti uzeti u zemlji 422 36.059  
Dobavljači u zemlji 4321 47.136  
Obveze za uplatu PDV-a 4790 672
Gubitak 720   163.867

Promet dnevnika 5.571.664 5.571.664

Evidentiranje poslovnih promjena u glavnoj knjizi

0218 – Ispravka vrijednosti

021 – Građevinski objekti građevinskih objekata 022 - Postrojenja i oprema
(1) 500.000 500.000 (7a) (7a) 300.000 300.000 (1) (1) 600.000 600.000 (7b)

0228 – Ispravka vrijednosti 0660 – Dugoročne obveznice 068 –Ostali dugoročni

postrojenja i opreme koje se drže do roka dospijeća financijski plasmani
(7b) 200.000 200.000 (1) (1) 2.100 2.100 (14) (1) 5.000 5.000 (12)

1091 – Ispravka vrijednosti

101 – Sirovine i materijal 1041 – Sitan inventar u upotrebi sitnog inventara
(1) 10.000 6.000 (3) (1) 18.000 18.000 (11) (11) 10.000 10.000 (1)
  4.000 (9)  
10.000 10.000

110 – Proizvodnja u toku 120 – Proizvodi na skladištu 2111 – Kupci uzemlji

(1) 13.000 19.000 (4) (1) 50.000 69.000 (5b) (1) 60.000 50.000 (15)
(3) 6.000   (4) 19.000   (25a) 5.000 10.000 (16)
19.000 19.000 69.000 69.000 5.000 (25b)
65.000 65.000

2112 – Kupci u zemljiu toku 470 – PDV po osnovu isporuka

stečajnog postupka 4790 - Obveze za uplatu PDV-a drugim obveznicima PDV-a
(5a) 84.240 84.240 (6) (29) 2.181 2.853 (1) (27) 64.260 12.240 (5a)
(7a) 220.000  571.000 (8)  (34) 672   51.000 (7b)
(7b) 351.000 2.340 (10) 2.853 2.853 340 (9)
(9) 2.340 4.680 (22) 680 (11a)
(11) 4.680 64.260 64.260
662.260 662.260

66
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

422 – Kratkoročni krediti

302 – Udjeli članova d.o.o. 351 – Gubitak izvještajne godine u zemlji
(28) 20.000 100.000 (1) (1) 20.000 20.000 (28) (29) 116.941 153.000 (1)
(34) 80.000     (34) 36.059  
100.000 100.000 153.000 153.000

4501 – Obveze prema zaposlenim 4511 – Obveze za porez na

4321 – Dobavljači u zemlji za neto plaće do otv. steč.post. dohodak do otv. steč.post.
(29) 152.864 200.000 (1) (21) 170.430 170.430 (1) (21) 18.937 18.937 (1)
(34) 47.136  
200.000 200.000 170.430 170.430 18.937 18.937

4521 – Obveze za doprinose 4502 – Obveze prema zaposlenim 4522 –Obveze za doprinose
do otv. steč.post. za neto plaće u toku steč.post. u toku steč. post.
(21) 114.780 114.780 (1) (19a) 1.052 10.520 (19a) (19b) 6.377 6.377 (19a)
  (19b) 9.468
114.780 114.780 10.520 10.520

4512 – Obveze za poreze na plaću 4631 – Obveze za vođenje

u toku steč post. 4564 – Obveze za otpremnine stečajnog postupka
(19b) 1.052 1.052 (19a) (20) 10.000 10.000 (1) (17a) 237 2.373 (17a)
(17b) 2.136 5.932 (18a)
(18a) 593
(18b) 5.339
8.305 8.305

4641 – Obveze za porez 8002 – Izlučna imovina - roba 8902 – Obveze za robu u
na dohodak primljena u komision komisionu

(17b) 237 237 (17a) (1) 5.000 5.000 (2) (1) 5.000 5.000 (2)
(18b 593 593 (18a)
830 830

2321 - Potraživanja od
4651 – Obveze za doprinose zaposlenih za manjkove 4323 - Dobavljači u toku stečaja
(17b) 247 247 (17a) (1) 2.000 2.000 (26) (24) 50.000 50.000 (23)
(18b 618 618 (18a)  
865 865

67
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

0669 - Diskont na kupljene 595 - Povećanje vrijednosti 596 – Smanjenje vrijednosti

obveznice zaliha učinaka zaliha učinaka
(14) 100 100 (1) (30a) 19.000 19.000 (4) (4) 19.000 88.000 (30a)
 (5b) 69.000
88.000

6612 – Prihodi od kamata

611 – Prihodi od prodaje učinaka 6702 – Dobici od prodaje po emitiranim vrijednosnim
na domaćem tržištu građevinskih objekata papirima
(30b) 72.000 72.000 (5a) (30b) 20.000 20.000 (7a) (30b) 100 100 (13)

6742 – Dobici po osnovu prodaje 5702 – Gubici od

dugoročnih obveznica 661 – Prihodi od kamata prodaje opreme

(30b) 100 100 (14) (30b) 5.000 5.000 (25a) (7b) 100.000 100.000 (30a)

5750 – Gubici od prodaje 5751 – Gubici od prodaje 5781 – Rashodi po osnovu

materijala sitnog inventara otpisa potraživanja

(9) 2.000 2.000 (30a) (11) 4.000 4.000 (30a) (16) 10.000 10.000 (30a)

5270 – Troškovi naknada privre- 5270 – Troškovi naknada 5210 – Troškovi plaća za rad u
menom stečajnom upravitelju stečajnom upravitelju toku stečajnog postupka
(17a) 2.620 2.620 (30a) (18a) 6.550 6.550 (30a) (19a) 16.897 16.897 (30a)

539 – Troškovi ostalih usluga 711 – Ukupni rashodi 710 – Ukupni prihodi

(23) 50.000 50.000 (30a) (31a) 261.067 261.067 (32) (32) 97.200 97.200 (31b)

712 – Prijenos rezultata perioda 720 - Gubitak 699 - Prijenos prihoda

(32) 163.867 163.867 (33) (33) 163.867 163.867 (34) (31b) 97.200 97.200 (30b)

599 - Prijenos rashoda 200 - Transakcijski račun

(30a) 261.067 261.067 (31a) (6) 84.240 2.620 (17b)
(8) 571.000 6.550 (18b)
(10) 2.340 16.897 (19b)
(12) 5.000 10.000 (20)
(13) 100 304.147 (21)
(14a) 2.100 50.000 (24)
(15) 50.000 64.260 (27)
(22) 4.680 271.986 (29)
(25b) 5.000
(26) 2.000
726.460 726.460

68
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STEČAJ

PREGLED IZMIRENIH I NEIZMIRENIH DUGOVA IZ STEČAJNE MASE

200 Novčana sredstva 554.843

Izmirenje Neizmireni
Konto Opis Dugovi
dugova dugovi
422 Kratkoročni krediti u zemlji 153.000 116.941 36.059
4321 Dobavljači u zemlji 200.000 152.864 47.136
4790 Obveze za uplatu PDV-a 2.853 2.181 672
UKUPNO 355.853 271.986 83.867

STOPA IZMIRENJA DUGOVA 76,43%

PREGLED OBRAČUNATIH PRIHODA I RASHODA U TOKU STEČAJNOG POSTUPKA

Red. Red.
Rashodi Iznos Prihodi Iznos
broj broj
Razduženje gotovih
1. 69.000 1. Prodati gotovi proizvodi 72.000
proizvoda na skladištu
Dobici od prodaje
2. Gubici od prodaje opreme 100.000 2. 20.000
građevinskih objekata
Naplaćena kamata
3. Gubici od prodaje materijala 2.000 3. 100
od obveznica
Gubici od prodaje sitnog Diskont na kupljene
4. 4.000 4. 100
inventara u upotrebi obveznice
Otpis potraživanja od Naplaćena kamata
5. 10.000 5. 5.000
kupaca od kupaca
Obračunata naknada
6. 2.620 Ukupno 97.200
privrem stečaj. upravitelju
Obračunata naknada Negativna razlika između
7. 6.550 163.867
stečajnom upravitelju prihoda i rashoda
Obračunate plaća za rad u
8. 16.897
toku stečajnog postupka
9. Razni troškovi 50.000  

  Sveukupno 261.067   Sveukupno 261.067

- kraj-

69
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 CARINE I CARINSKI PROPISI

Knjiženje duga
Svaka svota uvozne pristojbe utemeljena na carinskom dugu mora se obračunati i proknjižiti, naravno uz
obavijest carinskom dužniku o svoti što je mora platiti. Dužnik je deklarant, odnosno u slučaju neizravnog
oporezivanja, dužnik je osoba osoba u čije ime se podnosi carinska prijava. U članku 210. stavak 1. Zakona
o carinskoj politici BiH određeno je ovlaštenje ali i dužnost carinskom tijelu da obračuna i proknjiži carin-
ski dug. Ovaj članak ističe dužnost carinskom tijelu da, čim dobije potrebne podatke, obračuna i proknjiži
“svaku pojedinu svotu carine” na osnovi carinskog duga. To pravilo se ne mora primjenjivati ako je svota
carinskog duga manja od 20,00 KM

y Piše: Frano DOGAN

Pojam carinskog duga zu neke osobe da za određenu robu plati prema

Pojam carinskog duga određuje članak 4. točka
6. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovi-
ne („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08,
54/10 i 76/11 – u daljem tekstu: Zakon) kao obve-
propisima na snazi određenu svotu na ime uvo-
znih/ izvoznih pristojbi. Isto tako člankom 4. točka
7. i točka 8. Zakona precizirano što se podrazumi-
jeva pod pojmom ‘’uvozne pristojbe’’, a što pod
pojmom ‘’izvozne pristojbe’’. U Bosni i Hercegovini

70
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 CARINE I CARINSKI PROPISI

trenutno postoje samo uvozne pristojbe i tad se

govori o uvoznome carinskom dugu, a kako nisu
propisane izvozne pristojbe tako nema ni izvoznog
carinskog duga. Kad su posrijedi uvozne ili izvozne Rok u kojem carinsko tijelo mora proknjižiti dug pobliže
pristojbe jasno je da ta davanja uređuje Zakon, jer uređuje članak 211. stavak 1. Zakona, gdje je rečeno da
je člankom 17. stavak 1. Zakona propisano da se će se dug proknjižiti na dan izračuna, što znači čim ga se
pristojbe koje se zakonski potražuju prilikom na- obračuna, a najkasnije drugog dana nakon puštanja robe.
stanka carinskog duga zasnivaju na Carinskoj tarifi
To vrijedi kad je dug nastao zbog prihvaćanja carinske pri-
BiH, a prema članku 17. stavak 4. točka (b) Zakona
jave za robu stavljenu u neki od carinskih postupaka. Ako
Carinska tarifa BiH obuhvata carinske stope i druge
je carinski dug nastao u drukčijim uvjetima, carinsko tijelo
pristojbe koje se primjenjuju na robe obuhvaćene
nomenklaturom. Znači, carinski dug je obveza da
će svotu proknjižiti u roku dva dana od dana kada može
se za uvezenu robu plati propisima određenu svotu izračunati svotu carine i utvrditi osobu dužnika, a ta je
carine i drugih pristojbi-uvozni carinski dug. odredba sadržana u članku 211. stavak 5. Zakona

Nastanak carinskog duga

Članak 207. stavak 1. Zakona propisuje, kao

- prestanka ispunjavanja jedne od propisanih
opće pravilo, da se svota uvozne pristojbe za odre-
obveza koje proističu iz privremenog smještaja
đenu robu određuje na temelju propisa što za tu
robe ili stavljanja robe u odgovarajući postupak
robu važe u trenutku nastanka carinskog duga.
(članak 196. stavak 2. Zakona);
Ako nije moguće točno odrediti trenutak u koje-
- kada se potrošila ili se prvi put uporabila roba
mu je carinski dug nastao, tada je sukladno član-
pod drugim uvjetima u slobodnoj zoni ili slobod-
ku 207. stavak 2. Zakona odlučujući trenutak onaj
nom skladištu (članak 197. stavak 2. Zakona).
kada ovlašteno carinsko tijelo ustanovi da je roba u
okolnostima (situaciji) što uvjetuju nastanak carin-
Obračun i knjiženje carinskog duga
skog duga. Ako carinsko tijelo, na temelju poznatih
okolnosti, ustanovi kako je carinski dug nastao pri-
Svaka svota uvozne pristojbe utemeljena na
je nego li je došao trenutak iz članka 207. stavak 2.
carinskom dugu mora se obračunati i proknjižiti,
Zakona, svota pripadajuće uvozne pristojbe odre-
naravno uz obavijest carinskom dužniku o svoti
đuje se prema osnovama što su za tu robu vrijedile
što je mora platiti. Dužnik je deklarant, odnosno
u najranijem (najbližem) trenutku kada je na teme-
u slučaju neizravnog oporezivanja, dužnik je oso-
lju dostupnih podataka, bilo moguće ustanoviti
ba osoba u čije ime se podnosi carinska prijava.
postojanje carinskog duga.
U članku 210. stavak 1. Zakona određeno je ovla-
Trenutak nastanka carinskog duga pri uvozu
štenje ali i dužnost carinskom tijelu da obračuna i
odnosno izvozu je propisan kroz odredbe članka
proknjiži carinski dug. Ovaj članak ističe dužnost
193. do 209. Zakona, s tim da carinski dug pri uvozu
carinskom tijelu da, čim dobije potrebne podatke,
nastaje u trenutku:
obračuna i proknjiži “svaku pojedinu svotu carine”
- prihvaćanja predmetne carinske prijave za
na osnovi carinskog duga. To pravilo se ne mora
stavljanje robe u slobodan promet (članak 193. sta-
primjenjivati ako je svota carinskog duga manja od
vak 2. Zakona);
20,00 KM sukladno članku 443. stavak 1. Odluke o
- nezakonita unosa robe u carinsko područje
provedbenim propisima Zakona o carinskoj po-
BiH, kao i nezakonita unosa robe iz slobodne zone
litici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“,
u drugi dio carinskog područja (članak 194. stavak
br. 63a/04, 60/06 i 57/08 daljem tekstu: Odluka), a
2. Zakona);
niti će carinsko tijelo naknadno obračunavati i knji-
- nezakonito izuzimanja robe ispod carinskog
žiti nakon carinjenja svotu carine koja je manja od
nadzora (članak 195. stavak 2. Zakona);
20,00 KM (članak 443. stavak 1. Odluke).

71
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
Rokovi knjiženja
Rok u kojem carinsko tijelo mora proknjižiti
dug pobliže uređuje članak 211. stavak 1. Zakona,
gdje je rečeno da će se dug proknjižiti na dan izra-
čuna, što znači čim ga se obračuna, a najkasnije
drugog dana nakon puštanja robe. To vrijedi kad
je dug nastao zbog prihvaćanja carinske prijave za
robu stavljenu u neki od carinskih postupaka. Ako
je carinski dug nastao u drukčijim uvjetima, carin-
sko tijelo će svotu proknjižiti u roku dva dana od
dana kada može izračunati svotu carine i utvrditi
osobu dužnika, a ta je odredba sadržana u članku
211. stavak 5. Zakona. Navedene rokove može se
produljiti u skladu sa člankom 212. stavak 1. Zako-
na iz razloga koji se odnose na upravni ustroj ca-
rinskog tijela i kada posebne okolnosti carinskom
tijelo sprječavaju knjiženje provesti u propisanom
roku. Koje su to posebne okolnosti zasada nije
određeno ni zakonskim ni provedbenim propisi-
ma i jedino je određeno da taj produljeni rok ne
može preći 14 dana. Dakle, ako posebne okolnosti
onemogućuju carinsko tijelo da knjiženje prove-
de u propisanom roku, navedeni, propisani rok za
knjiženje iznimno se može produljiti. Postojanje
posebnih okolnosti koje onemogućuju da knji-
ženje provede u propisanom roku, carinsko tijelo
prosuđuje u svakom pojedinom slučaju na temelju
utvrđenih činjenica pri čemu postojanje navede-
nih posebnih okolnosti mora biti dokumentirano i
u svakom pojedinom slučaju razvidno iz spisa sva-
kog pojedinog predmeta. U slučaju utvrđenja po-
stojanja posebnih okolnosti zbog kojih propisane
rokove za knjiženje treba produljiti, carinsko tijelo
treba sastaviti pisani akt sa podrobnim obrazlože-
njem takvog utvrđenja koji prilaže spisu predmeta.
Rok naknadnog knjiženja reguliran je člankom
213. Zakona i on određuje da će se, kad svota da-
vanja utemeljena na carinskom dugu nije proknji-
žena sukladno članku 211. i 212. Zakona ili je pro-
knjižena u svoti manjoj od one što je se potražuje,
cijela svota davanja ili njezin preostali dio, proknji-
žit u roku od dva dana otkada carinsko tijelo sazna
o toj situaciji i bude moglo izračunati stvarni dug i
odrediti dužnika (naknadno knjiženje). Ti se roko-
72
vi mogu produljiti sukladno članku 212. Zakona.
Prema članku 213. Zakona ta se “svota carine” ili
njezin preostali dio mora proknjižiti u roku od dva
dana otkad carinsko tijelo stekne spoznaju o tome
i mogne izračunati dužnu svotu i utvrditi dužnika.
Naknadni obračun i knjiženje duga obavlja se kada
carinsko tijelo naknadnom provjerom ili kontro-
lom utvrdi nepravilnost u vezi s obračunom, pre-
ma službenoj dužnosti ili na zahtjev carinskog duž-
nika, s tim da se o pitanju nastanka carinskog duga
prosuđuje ovisno od okolnosti i po odredbama u
člancima 193. - 209. Zakona. Rokovi za obračun i
knjiženje su vrlo kratki (dva dana) jer je carina, po-
red poreza na dodatnu vrijednost još uvijek glavni
prihod proračuna Države i entiteta. Stoga je velika
odgovornost carinskom tijelu organizirati obračun
i knjiženje duga u postupku carinjenja, uz prijavu,
ili naknadno uz donošenje rješenja, sukladno po-
menutim rokovima.
Obavještavanje o dugu
Nakon što se svota carinskog duga obračuna/
proknjiži, carinsko tijelo je dužno, sukladno član-
ku 214. Zakona, na primjeren/odgovarajući način
obavijestiti carinskog dužnika o svoti davanja.
Premda je u članku 214. stavak 1. Zakona sadržano
načelo da carinsko tijelo izračunava/knjiži carinski
dug, odredbe tog članka omogućuju da carinsko
tijelo prihvati dug, što ga je na carinskoj prijavi već
pripremio deklarant i tada više ne treba ispostav-
ljati poseban obračun kao samostalan dokument.
Ako je svota carinskog duga navedena u carinskoj
prijavi, carinsko tijelo neće obavijestiti dužnika, jer
se smatra da je dug priopćen dužniku, ako je carin-
sko tijelo pustilo robu deklarantu. Znači, carinsko
tijelo neće posebno obavještavati dužnika, nego
će se smatrati da mu je dug priopćen i to znači da
se svota duga, što ju je na prijavi obračunao osob-
no dužnik, smatra priopćenom dužniku.
Sukladno odredbi članka 214. stavak 2. Zakona
carinsko tijelo je dužno obavijestiti dužnika o svoti
duga samo ako se svota duga što ju je deklarant
upisao u prijavi ne podudara sa svotom što je izra-
čunana od strane carinskog tijela. To znači da će
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

carinsko tijelo, ako svota iz prijave nije podudar-
na s onom što ju je obračunao dužnik, obavijestiti
istoga o svoti davanja.
Prema članku 214. stavak 4. Zakona obavješta-
vanje dužnika o dugu neće se provoditi nakon iste-
ka roka od tri godine od dana kada je carinski dug
nastao. Radi kaznenog djela koje je moglo dovesti
do pokretanja kaznenog postupka protiv dužnika,
carinsko tijelo dužnika o dugu može obavijestiti i
nakon isteka roka tri godine. Naime, prema odred-
bi članka 214. stavak 5. Zakona, trogodišnji period
iz stavka 4. članka 214. Zakona se produžava na
period od deset godina. Formulacija kada carinski
dug predstavlja rezultat radnje, koja je u vrijeme
kada je počinjena podlijegala kaznenom postupku
znači da se odredba članka 214. stavak 5. Zakona
može primijeniti kad je carinski dug posljedica
kaznenog djela, i tad se mora sprovesti prethodni
kazneni postupak jer se ne može odrediti postoja-
nje carinskog duga ili se ne može ustanoviti točna
svota dugovanja, primjerice u slučaju razduživanja
postupka provoza na prijevaran način. Posebno
ističemo da prema odredbi članka 214. stavak 6.
Zakona, rok iz stavka 4. članka 214. Zakona se pre-
kida svakom službenom radnjom carinskih tijela i
drugih mjerodavnih tijela usmjerenom na utvrđi-
vanje ili naplatu duga, koja je dužniku stavljena
na znanje, kao i svakom radnjom poduzetom radi
utvrđivanja kaznene i prekršajne odgovornosti te
u slučajevima kada je uložen priziv prema članku
236. Zakona, tijekom trajanja prizivnog postupka
od dana ulaganja priziva. U slučaju da se poduzi-
maju određene službene radnje, primjerice traže-
nje naknadne provjere dokaza od strane zemlje
izvoza, o kojima je dužnik obaviješten, tada je pre-
kinut rok za obavještavanje dužnika o carinskom
dugu propisan odredbom članka 214. stavak 4.
Zakona.
Rokovi
Kod naknadnog obračuna mora se razlikovati
rok u kojem carinsko tijelo mora donijeti rješenje
odnosno rok u kojem carinsko tijelo mora dužnika
obavijestiti o svoti duga, od roka u kojem carinsko
tijelo smije naplatiti naknadno obračunati carinski
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
dug. Rok za obavještavanje dužnika o dugu sadr-
žan je u članku 214. Zakona, što određuje da se
obavještavanje dužnika neće provoditi nakon iste-
ka tri godine od dana kad je carinski dug nastao.
Kada se govori o roku u kojem carinsko tijelo smije
naplatiti naknadno obračunati dug, misli se na za-
staru prava na utjerivanje carinskog duga, što obu-
hvaća ne samo donošenje rješenja s obračunom
duga, već i ovršni postupak. Apsolutni rok zastare
plaćanja carinskog duga, prema članku 226. stavak
1. Zakona je šest godina, sa izuzetkom za slučajeve
iz članka 214. stavak 5. Zakona (kazneni postupci).
Zastara potraživanja carinskog duga počinje teći
od dana kad je nastao carinski dug, a nastupa na-
kon isteka posljednjeg dana zakonom određenog
roka, a u slučaju da dužnik ispuni zastarjelu obve-
zu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što
je platio, makar nije ni znao da je obveza zastarjela.
Odredba u članku 214. Zakona može se pri-
mijeniti redovito kad nastaje carinski dug prema
člancima 193. do 203., te članci 205. do 209. Zako-
na, a ne primjenjuje se ako je navedena odredba
u isključivoj vezi sa člankom 204. Odredba članka
204. Zakona primjenjuje se za poseban slučaj na-
stanka carinskog duga i ista propisuje da carinski
dug prema člancima 193. do 197. te člancima 201.
do 203. Zakona može nastati i za robu što podliježe
zabrani ili ograničenju pri uvozu/izvozu. Odredbe
toga članka odnose se isključivo na krivotvoreni
novac, narkotike i psihotropske tvari (opojnu dro-
gu) što je se nelegalno stavlja na tržište, gdje carin-
ski dug ne nastaje već se samo smatra da je nastao,
kad je to potrebno kao osnova za izricanje kazne ili
pokretanje kaznenog postupka.
Rok plaćanja carinskog duga propisuju odred-
be u članku 215. Zakona koje kažu da dužnici
moraju platiti carinski dug u roku od deset dana
od dana kada je dug priopćen, odnosno od dana
izvješćivanja. Ako carinski dužnik ne plati obra-
čunani carinski dug u propisanom roku, tada će
carinsko tijelo poduzeti sve zakonski propisane
mogućnosti, uključujući i prisilnu naplatu. Ovršni
postupak primjenjuje se kada dužnik ne podmiri
dug u propisanom roku, a nije ga moguće naplati-
ti, bilo u cijelosti ili djelomice unovčavanjem polo-
žena instrumenta osiguranja.
73
CARINE I CARINSKI PROPISI
Naplata kamate zbog neplaćanja
carinskog duga u propisanom roku
Stavljanjem robe u slobodan promet strana
roba (roba koja nije bh. roba) stiče status domaće
(bh. robe), a da bi mogla biti stavljena u slobodan
promet mora udovoljiti pravilima trgovine i svim
propisima u vezi s uvozom robe i plaćanjem cari-
ne i drugih uvoznih davanja. Tako nastaje carin-
ski dug, odnosno obveza dužniku da za tu robu u
propisanom roku plati određenu svotu carinskog
duga. Nakon što se pojavi carinski dug, dužnika se
na propisani način izvješćuje o svoti davanja što
je treba platiti. Kad je ta svota upisana u carinsku
prijavu, carinsko tijelo neće dužnika izvješćivati o
dužnoj svoti carine, nego će se smatrati da je to
dužniku to već priopćeno. No, obavijest o svoti
carinskog duga, carinsko tijelo mora dostaviti duž-
niku, ako se svota ne podudara s onom u njezinu
obračunu. Carinski dug je obveza da se za uvezenu
robu plati propisima određenu svotu carine-uvo-
zni carinski dug. Plaćanje duga prema članku 215.
Zakona redovit je način prestanka obveze plaćanja
carinskog duga. Dužnik mora dug platiti u roku
od 10 dana na Jedinstveni račun sukladno Pravil-
niku o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih
prihoda i pristojbi koje naplaćuje Uprava za
neizravno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“,
broj 21/20), računajući od dana kada mu je dug
priopćen, odnosno kad carinsko tijelo preuzme
potvrđenu carinsku prijavu na kojoj je deklarant
sam izračunao dužna davanja. Prema članku 224.
Zakona svotu duga, umjesto dužnika može uplatiti
treća osoba. U slučaju da se dužna svota ne plati
u roku naplaćivat će se zatezna kamata sukladno
članku 207. stavak 3. i članku 225. stavak 1. točka
b) Zakona. Naime, prema članku 207. stavak 3. Za-
kona obračunava se zatezna kamata na svotu pri-
stojbi koje nisu plaćene u propisanom roku, a po
stopi koju utvrdi Upravni odbor uspostavljen Za-
konom u sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni
i Hercegovini, za svaki dan zakašnjenja, kako bi se
spriječilo nezakonito sticanje financijske koristi po-
mjeranjem nadnevka kada je dug nastao ili kada je
74
zaveden u evidenciju. Prema članku 225. stavak 2.
točka b) Zakona kada potraživana svota pristojbi
nije plaćena u propisanom roku uz svotu pristojbi
naplaćuje se I zatezna kamata, s time da stopa za-
tezne kamate može biti veća od redovite kamatne
stope koju utvrdi Centralna banka BiH, ali ne može
biti manja od te stope. Na temelju pomenutih
ovlaštenja Upravni odbor uspostavljen Zakonom u
sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Herce-
govini je donio je Odluku o visini stope zatezne ka-
mate koja se naplaćuje na svotu uvoznih i izvoznih
pristojbi koje nisu plaćene u roku (“Službeni gla-
snik BIH”, broj 31/05) kojom je utvrđena visina sto-
pe zatezne kamate od 0,06 % dnevno, za razdoblje
od dana dospijeća do dana izmirenja pristojbi. Isto
tako, prema članku 10. Zakona o postupku ne-
izravnog oporezivanja („Službeni glasnik BIH“,
br. 89/05 i 100/13), na svote neizravnih poreza
(uvozne i izvozne pristojbe, trošarine, poreza na
dodatnu vrijednost, cestarine i sve druge poreze
na državnoj razini) koji nisu uplaćeni u zakonskom
roku plaća se zatezna kamata po stopi od 0,04 %
dnevno za svaki dan zakašnjenja. Prema članku
32. Zakona o postupku neizravnog oporezivanja,
danom plaćanja dužnih davanja smatra se dan
kada je dužna svota odnosno svota duga uplaćena
na propisom utvrđeni račun Uprave za neizravno
oporezivanje koji je otvoren kod ovlaštene organi-
zacije platnog prometa-banke.
Oba pomenuta zakona propisuje obračunava-
nje i plaćanje zatezne kamate kada dužnik kasni
s ispunjenjem novčane obveze, a novčanom se
obvezom, kao što je već navedeno, smatra i javni
prihod kakvi su carine i porezi. Prema pravnoj pri-
rodi, zatezna kamata ima više značenja, a može je
se smatrati cijenom za uporabu tuđeg novca, ali i
naknadom štete što je trpi vjerovnik zbog dužni-
kova zakašnjenja. Zatezna kamata na neki način
ima i kazneno obilježje, jer na određeni način je-
ste i kazna za neuredna dužnika. Međutim, prema
sadašnjim propisima i sudskoj praksi zatezna ka-
mata nema ni kazneno, ni obilježje naknade štete,
pa se može reći da kamata nije naknada štete, već
naknada za uporabu tuđeg novca u određenom
razdoblju. Znači, kamata je novčana naknada što
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

je se daje vjerovniku za uporabu novca za određe-
no razdoblje u određenom postupku, odnosno ka-
mata je naknada koja se plaća za privremeno ustu-
panje u vlasništvo (raspolaganje) novca razmjerno
trajanju ustupanja. Dakle, dužnik mora tu svotu
platiti u roku deset dana od dana kada je obavijest
o dugovanju priopćena dužniku, odnosno kad on
preuzme potvrđenu carinsku prijavu, na kojoj je
deklarant osobno izračunao visinu duga, a u slu-
čaju da dužnik svotu duga ne plati u pomenutom
roku, carinsko tijelo mora prema službenoj dužno-
sti naplati kamatu.
Naplata kamate temeljem rješenja u
carinskom-upravnom postupku
Pri carinjenju robe po službenoj dužnosti, u
carinsko-upravnom postupku donosi se rješenje
o naplati carinskog duga kojeg treba platiti u roku
od 10 dana od dana uručenja toga rješenje dužni-
ku. Tih 10 dana predstavlja rok dobrovoljnog pla-
ćanja svote carinskog duga. Ako dug ne bude pla-
ćen u tom roku, carinsko tijelo će morati poduzeti
ovrhu. Na temelju ovršnog rješenja za neplaćeni
dug mora se naplatiti i pripadajuća kamata. Ako je
dužnik dio carinskog duga platio u roku tada treba
naplatiti kamatu na preostali dio duga koji nije pla-
ćen, jer glavnica na koju treba naplatiti kamatu nije
više cijeli carinski dug već preostali dio neplaćena
carinskog duga.
Trenutak padanja u docnju
kod naknadnih obračuna
Po pitanju obračuna zatezne kamate na potra-
živanu svotu carinskog duga postoje različiti sta-
vovi. Po jednom stavu trenutak od kojeg se obra-
čunava i obavlja naplata zatezne kamate, u uprav-
nim predmetima u kojima postupa UNO temeljem
odrebe članka 207. stavak 3. Zakona, je nadnevak
vezan za dan prihvatanja carinske prijave kao tre-
nutka kada, sukladno odredbama članka 193. Za-
kona , nastaje carinski dug u zakonskoj potraživa-
noj svoti, dodajući i rok od 10 dana iz članka 215.
Zakona. Prema stavu Suda Bosne i Hercegovine
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
CARINE I CARINSKI PROPISI
zatezna kamata na naknadno obračunate svote
dugovanja ne treba se računati od trenutka dos-
pijeća carinskog duga do dana donošenja rješenja,
s pozivom na odredbu članka 215. stavak 2. točka
(c) Zakona kojom je, između ostalog, propisana
da svota pristojbi, o kojoj je obavješten, dužnik
plaća u roku koji ne prelazi 10 dana od dana oba-
vještavanja dužnik i svoti pristojbi koja se potražu-
je. Prema istom stavu, smatra se da je dužnik tek
prijemom prvostupanjskog rješenja obaviješten
da se obvezuje na plaćanje naknadno obračunatih
neizravnih poreza u svoti označenoj u rješenju, te
da se dužna svota treba uplatiti u zakonskom roku
od 10 dana od prijema tog rješenja. Znači, Sud BiH
ima pravni stav da se tek od proteka paricionog
roka (10 dana), zbog padanja dužnika u docnju,
može zasnovati obveza plaćanja zatezne kamate u
smislu članka 10. Zakona o postupku neizravnog
oporezivanja.
Zastara prava na naplatu carinskog
duga i zatezne kamate
Osnovna odredba o zastari sadržana je u članku
214. stavak 4. Zakona i ona propisuju da dužnika ne
treba izvješćivati o dugovanju nakon isteka roka tri
godine od dana kad je dug nastao. U slučaju kada
carinski dug predstavlja rezultat radnje koja je
podlijegala kaznenom postupku, odnosno dužnik
je počinio kazneno djelo, njega se može izvijestiti
o dugovanju i po isteku trogodišnjeg roka do 10
godina. Zastarni rokovi u tim propisima vrijede i za
kamatu, s tim da zastara potraživanja kamata poči-
nje teći dan nakon dospijeća osnovnog duga (ca-
rinskog i poreznog), ako poseban propis drukčije
ne odredi. Znači, zastara prava na naplatu kamate
dijeli sudbinu glavnice odnosno carinskog duga. U
rok zastare uključen je i postupak prisilne naplate
odnosno ovrhe, a zastara nastupa kad istekne po-
sljednji dan zakonom određena roka.
Dakle, zastara nastupa nakon isteka posljed-
njeg dana zakonom određenog roka, a prema
članku 226. stavak 1. Zakona apsolutni rok zastare
plaćanja carinskog duga je šest godina.
75
 PRIVREMENO FINANSIRANJE

Neophodnost postojanja odlukâ o

privremenom finansiranju u
kontekstu Ustava BiH

Namjera ovog rada jeste da dokaže, unatoč tvrdnjama koje iznose mediji (i neki zvaničnici), da ustavna
odredba kao i relevantna praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine upućuju na to da postojanje odluke o
privremenom finansiranju nije neophodno da bi se vršile isplate različitih budžetskih rashoda

y Piše: mr. Neven AKŠAMIJA

I
ako se nepostojanje odluke o privremenom fi-
nansiranju pojavljivalo i dosad u određenom
ograničenom periodu u radu institucija Bosne i
Hercegovine, opravdano je zaključiti da nikada nije
bilo više medijskih istupa i izraženije zabrinutosti
zbog toga kao u prethodnom periodu, ne samo od
strane zaposlenih u institucijama Bosne i Hercego-
vine vezano za buduću isplatu njihovih plata, već i
od šire javnosti1. Stoga, istraživanje ovog rada biće
posvećeno fenomenu privremenog finansiranja,
posebno u kontekstu toga da li je odluka o privre-
menom finansiranju conditio sine qua non da bi se
u uslovima privremenog finansiranja, kada budžet
1
Na primjer: https://www.klix.ba/vijesti/bih/zakon-deman-
tira-dodika-srbi-zaposleni-u-drzavnim-institucijama-ne-mo-
gu-dobiti-plate-iz-budzeta-rs-a/210916129, pristupljeno 19. 9.
2021. godine.

76
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

za tekuću godinu nije usvojen2, vršile isplate iz
budžeta3, odnosno da li u takvoj situaciji dolazi,
prema terminu jednog medija, do „zaključavanja“
državne kase4. Preciznije, namjera ovog rada jeste
da dokaže, unatoč tvrdnjama koje iznose mediji (i
neki zvaničnici), da ustavna odredba kao i relevan-
tna praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Ustavni sud) upućuju na to da po-
stojanje odluke o privremenom finansiranju nije
neophodno da bi se vršile isplate različitih budžet-
skih rashoda. Naravno, suština blokada institucija i
uopće nedonošenja odluka, neovisno o razlozima
može se smatrati negativnom pojavom, ali kako su
blokade i kraći ili duži periodi nedonošenja odlu-
ka od strane institucija naša svakodnevnica, rad se
bavi isključivo utvrđivanjem činjenice da li nedo-
nošenje određenih (konkretno, odluka o privreme-
nom finansiranju) ima ili nema posljedice, i kakve
su posljedice ako iste eventualno postoje.5
Pravni okvir, odnosno relevantni propisi
Privremeno finansiranje u situaciji kada nema
budžeta za tekuću godinu predviđeno je odred-
bama samog Ustava Bosne i Hercegovine. Naime,
članom VIII Ustava Bosne i Hercegovine, propisano
je da će Parlamentarna skupština svake godine, na
prijedlog Predsjedništva, usvojiti budžet kojim se
finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nad-
ležnosti institucija Bosne i Hercegovine i među-
narodnih obaveza Bosne i Hercegovine (stav 1.), a
2
U ovom radu, riječ „budžet“ koristit će se i za zakon o budžetu,
u zavisnosti od konteksta, a takva terminologija proizlazi i iz Us-
tava Bosne i Hercegovine.
3
Uobičajeni izraz je „isplate iz budžeta“, iako se u stvari radi o
isplatama sa Jedinstvenog računa trezora institucija Bosne i
Hercegovine.
4
„...pa je za sada nejasno da li će biti usvojen budžet, odluka o
privremenom finansiranju ili nijedno od toga, čime bi došlo do
“zaključavanja” državne kase.“, dostupno na https://www.klix.
ba/vijesti/bih/sarovic-uoci-sjednice-parlamenta-bih-dodik-ni-
je-ovlasten-da-govori-u-ime-sds-a/210919053, pristupljeno
19. 9. 2021. godine.
5
Dana 28. 9. 2021. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
usvojilo je odluku o privremenom finansiranju za period okto-
bar – decembar 2021. godine, tako da se situacija da država
nema ovaj akt neće desiti u predstojećem periodu (najmanje
do kraja ove godine), više o tome dostupno na: https://www.vi-
jeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjed-
nica/default.aspx?id=36556&langTag=bs-BA, pristupljeno 30.
9. 2021. godine.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PRIVREMENO FINANSIRANJE
ukoliko se takav budžet ne usvoji blagovremeno,
budžet za prethodnu godinu će biti korišten na
privremenoj osnovi (stav 2.).6
Propis kojim se dalje razrađuje privremeno
finansiranje jeste Zakon o finansiranju instituci-
ja Bosne i Hercegovine7, čiji član 11. nosi naziv
„privremeno finansiranje“. Navedenim članom 11.
propisano je ako Parlamentarna skupština Bosne i
Hercegovine (Parlamentarna skupština) ne usvoji
Zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, fi-
nansiranje će biti privremeno sve do stupanja na
snagu tog zakona (stav 1.), da se privremeno finan-
siranje, s ciljem obavljanja aktivnosti zakonski utvr-
đenih budžetskih korisnika, vrši u iznosu do jedne
četvrtine budžeta za finansiranje institucija Bosne
i Hercegovine, u skladu s posljednjim zakonom o
budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međuna-
rodnih obaveza Bosne i Hercegovine, usvojenim u
Parlamentarnoj skupštini, o čemu Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće mini-
stara) donosi posebnu odluku (stav 2.), budžetski
korisnici ne mogu započeti nove ili proširene pro-
grame i aktivnosti dok se ne odobre u Zakonu o
budžetu (stav 3.), nastavljanje višegodišnjih pro-
jekata, nabavka roba i usluga, odnosno nastavlja-
nje isplate sredstava za ove svrhe, dopušteno je u
skladu sa uslovima privremenog finansiranja, s tim
da je višegodišnje finansiranje ili ovlaštenje za bu-
duće obaveze odobreno u prethodnim budžetima
(stav 4.), za vrijeme trajanja privremenog finansira-
nja Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku
o rashodima koji nisu bili predviđeni budžetom iz
prethodne godine, s tim da rashodi institucija Bo-
sne i Hercegovine koji uključuju rashode iz stava
(2) ovog člana ne mogu biti veći od zbira prihoda
koji za vrijeme trajanja privremenog finansiranja
budu prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih
prihoda i prenesenih sredstava, a rashodi po ovom
osnovu odobravaju se u skladu s odredbama čla-
na 17. tog zakona kojima je propisano korištenje
tekuće rezerve (stav 5.), Parlamentarna skupština
usvaja zakon o budžetu institucija Bosne i Herce-
govine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercego-
vine do 31. marta svake godine, a ako se budžet
za tekuću fiskalnu godinu ne usvoji do 31. marta
6
Ustav Bosne i Hercegovine, dostupan je na https://www.us-
tavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_
bos.pdf, pristupljeno 19. 9. 2021. godine.
7
„Službeni glasnik BiH“, br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12 i 32/13.
77
PRIVREMENO FINANSIRANJE
tekuće godine, realizirat će se samo tekući rasho-
di neophodni za funkcioniranje institucija Bosne i
Hercegovine, u okviru iznosa tekućih rashoda re-
guliranih stavom (2) ovog člana, o čemu Vijeće mi-
nistara donosi posebnu8 odluku (stav 6.). Članom
17. istog zakona propisano je korištenje budžet-
ske rezerve koja može iznositi do 3% od ukupnog
budžeta, o čemu odlučuje Vijeće ministara.
Trenutno, posljednja važeća (u ovom momen-
tu – kraj septembra 2021. godine) odluka jeste Od-
luka o privremenom finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za period juli – septembar 2021. go-
dine9, koja ima šest članova uključujući i predmet
odluke (član 1.) i stupanje na snagu (član 6.), tako
da ista ima u suštini četiri člana kojima se normira
sâmo privremeno finansiranje. U članu 2. je propi-
sano da se privremeno finansiranje institucija Bo-
sne i Hercegovine za period iz člana 1. odluke (juli
– septembar 2021. godine) utvrđuje na osnovu
Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine
i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za
2020. godinu (“Službeni glasnik BiH”, broj 46/20),
te utvrđuje ukupni novčani iznos za finansiranje
institucija u navedenom periodu. U članu 3. je da-
lje propisano da se raspored rashoda po budžet-
skim korisnicima za period iz člana 1. odluke za
tekuće rashode vrši na osnovu budžeta korisnika
utvrđenih u Zakonu o budžetu institucija Bosne
i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu, u iznosima kojima
se omogućava obavljanje aktivnosti za zakonom
utvrđene nadležnosti budžetskih korisnika (ope-
rativne planove potrošnje Ministarstvo finansija i
trezora Bosne i Hercegovine usaglašava sa budžet-
skim korisnicima), kao i raspored rashoda na stavci
Direktni transferi sa Jedinstvenog računa trezora,
te korištenje tekuće rezerve. U članu 4. propisan
je nastavak finansiranja višegodišnjih projekata
koji su usvojeni u budžetima prethodnih godina,
kao i programa posebnih namjena (iz prenesenih
sredstava, donacijama i drugim namjenskim sred-
stvima), dok je u članu 5. propisano da provođenje
odluke vrši Ministarstvo finansija i trezora Bosne i
8
Riječ „poseban“ u ovlašćujućoj zakonskoj normi predstavlja
nepotrebnu „modu“ u nomotehnici zadnje decenije, a ovdje je
pogrešna jer je riječ o suštinski istoj odluci kao i u stavu 2. istog
člana, dakle nije riječ o posebnim odlukama.
9
„Službeni glasnik BiH“, broj 44/21.
78
Hercegovine i institucije Bosne i Hercegovine koje
se finansiraju iz budžeta, u skladu sa odredbama i
procedurama utvrđenim u Zakonu o budžetu insti-
tucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obave-
za Bosne i Hercegovine za 2020. godinu i Zakonu o
finansiranju institucija Bosne i Hercegovine. U tek-
stu „Službenog glasnika BiH“, odluka zauzima malo
više od polovine jedne štampane stranice.
Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovi-
ne i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine
za 2020. godinu koncepcijski ima dva dijela: čl. 1.
do 4. sa detaljnim tabelama uključujući i tabelu
vanjskog duga (otprilike, preko 90% zakona) i čl.
5. do 27. koje regulišu izvršenje budžeta, u stvari
specifičnosti njegovog izvršenja kao budžeta za
određenu godinu, jer se odredbe trajnog karakte-
ra nalaze u Zakonu o finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine. Ovaj zakon ne tretira problematiku
privremenog finansiranja.
Razmatranje relevantnih odredbi
Najprije, ustavna odredba o privremenom fi-
nansiranju je izuzetno jednostavna, propisujući
samo korištenje budžeta iz prethodne godine na
privremenoj osnovi u slučaju da se budžet za te-
kuću godinu ne usvoji blagovremeno. Sam ustav-
ni tekst ne propisuje nikakve posebne uslove za
primjenu ovog instituta osim onih očiglednih:
potrebno je da nastupi nova budžetska godina10,
i da budžet za nju nije usvojen, da bi počev od
1. januara budžet iz prethodne godine po sili sa-
mog Ustava (ex constitutione) postao privremeni
budžet za sljedeću godinu. Čak i kad bi postojao
neki metod obaveznog tumačenja ustava11, nijed-
no tumačenje ove vrlo jednostavne odredbe ne bi
moglo imati drugačije rezultate, pri čemu u pogle-
du konkretne odredbe možda i nema mjesta tu-
10
koja se poklapa sa kalendarskom godinom, odnosno počinje
1. januara, a završava 31. decembra.
11
Na primjer, Nedim Kulenović navodi da Ustav ne propisuje
niti jedan metod kojim bi ga trebalo tumačiti, te da je većina
sudija Ustavnog suda, u čuvenoj odluci o konstitutivnosti naro-
da (broj U-5/98-III od 30.6. i 1.7.2000. godine) bila prisiljena
upotrijebiti cijeli arsenal interpretacijskih metoda, konkretno
tekstualni, sistematski, teleološki i historijski, postigavši kod
primjene svakog od metoda različite stepene uvjerljivosti; N.
Kulenović “Sud kao kreator politika?”, “Analitika” Centar za društ-
vena istraživanja, Sarajevo 2016. godine, str. 24 i 42, dostupno
na https://www.analitika.ba/sites/default/files/publikacije/us-
tavni_sud_bih_web_2_1.pdf, pristupljeno 19. 9. 2021. godine.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

mačenju, jer je norma potpuno jasna (in claris non
fit interpretatio). Ipak, postoji određeno tumačenje
i navedene odredbe, kao i smisla odredbi Ustava
Bosne i Hercegovine vezano za problematiku pri-
vremenog finansiranja, koje je izvršio Ustavni sud,
a o čemu će kasnije biti riječi.
Naizgled, Zakon o finansiranju institucija Bosne
i Hercegovine ponavlja ustavnu odredbu o privre-
menom finansiranju i korištenju budžeta iz pret-
hodne godine, ali se pažljivijom analizom uočava
razlika: ustavna odredba kao osnov za privremeno
finansiranje uzima budžet za prethodnu godinu,
dok zakonska odredba kao osnov za privremeno
finansiranje uzima posljednji zakon o budžetu koji
je usvojen u Parlamentarnoj skupštini. Nadalje,
zakon dijeli budžetsku godinu u uslovima privre-
menog finansiranja na četvrtine, ovlašćuje i obave-
zuje Vijeće ministara na donošenje odluke kojom
se, između ostalog, mogu uvesti i rashodi koji nisu
bili predviđeni budžetom iz prethodne godine s
tim što ne mogu biti veći od prikupljenih prihoda,
a za njihova trošenja važe pravila korištenja teku-
će rezerve. Na ovakav način, jedino odstupanje od
korištenja prošlogodišnjeg budžeta (ili posljed-
njeg usvojenog budžeta) jeste izuzetno uvođenje
posebnih rashoda, koji se u suštini finansiraju iz te-
kuće rezerve. Na kraju, iako zakon propisuje dono-
šenje odluka o privremenom finansiranju svaka tri
mjeseca, nema posebnih odredbi ograničavajućeg
karaktera, niti reguliše šta se događa kada Vijeće
ministara ne donese odluku.
Odluka o privremenom finansiranju, pored po-
navljanja ustavnih i zakonskih odredbi o korištenju
budžeta iz prethodne godine, sadrži i neke tehnič-
ke upute i načelno, osim eventualnih odredbi o
dodatnim ili specifičnim rashodima, nema odred-
bi koje bi imale specijalni značaj i nisu predmet
ustavnih ili zakonskih normi. U svakom slučaju,
važno je naglasiti da nijedan zakon a ni odluka o
privremenom finansiranju ne sadrže odredbu o
obustavi finansiranja institucija u slučaju nedono-
šenja odluka Vijeća ministara.
Stavovi Ustavnog suda
Prethodno citirane odredbe Zakona o finansi-
ranju institucija Bosne i Hercegovine, posebno citi-
rani član 11. stav 6. trenutno su na snazi sa usvo-
jenim izmjenama i dopunama. Međutim, izvorna
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PRIVREMENO FINANSIRANJE
verzija zakona, usvojena 2004. godine, sadržavala
je i tada odredbu da se budžet mora usvojiti najka-
snije do 31. marta svake godine, ali i odredbu ko-
jom je bilo propisano da, ako se budžet ne usvoji
do 31. marta, nakon toga se neće realizirati rashodi
u bilo koju svrhu osim isplate neizmirenog duga
sve dok se budžet propisno ne usvoji. Ista odred-
ba je bila snazi do 2008. godine, kada je Ustavni
sud donio Odluku o dopustivosti i meritumu broj
U-1/08 od 25.1.2008. godine, kojom je navedenu
odredbu proglasio neustavnom i ukinuo.12
U obrazloženju odluke Ustavni sud je naveo da
ustav u savremenom značenju predstavlja najviši
i temeljni pravni akt u državi, kojim se uspostavlja
politički i pravni poredak, pa s njim moraju biti usa-
glašeni svi akti i postupanja javne vlasti i građana,
jer ustav i na osnovu njega doneseni zakoni mora-
ju omogućiti uspostavljanje djelotvorne javne vla-
sti u interesu društvene zajednice, ali istovremeno
moraju tu javnu vlast ograničiti kako bi se spriječi-
le zloupotrebe.13 Svako državno tijelo ograničeno
je u svom djelovanju pravom: zakonodavno tijelo
mora se pridržavati ustava, a izvršna i sudska vlast
ustava i zakona, pri čemu se ustavne norme tuma-
če i prilagođavaju životnim potrebama na svakoj
ravni implementacije, a najprije u toku razrade u
zakonodavstvu, uz puno poštivanje principa ustav-
nosti, koji ne znači samo zahtjev da zakone donosi
nadležno zakonodavno tijelo prema propisanoj
proceduri, već znači i zahtjev da zakoni i drugi pro-
pisi moraju i sadržajno biti u skladu s odredbama
ustava.14 Samo akt koji ispunjava ove zahtjeve za-
dovoljava princip ustavnosti i u formalnom i u ma-
terijalnom smislu, a materijalna neustavnost, izme-
đu ostalog, odnosi se i na sadržajnu neusklađenost
odredaba zakona sa odredbama ustava, bilo da se
radi o neposrednoj suprotnosti (contra constitu-
tionem) ili o uređivanju odnosa suprotno smislu
ustavnih odredaba (praeter constitutionem).15
Nakon ovih općih razmatranja, Ustavni sud
navodi da u konkretnom slučaju podnosilac za-
htjeva nije osporavao formalnu ustavnost Zakona
12
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25.1. 2008.
godine, dostupna na https://www.ustavnisud.ba/uploads/
odluke/_bs/U-1-08-162190.pdf, pristupljeno 19. 9. 2021. go-
dine.
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25. 1. 2008.
13
godine, tačka 15.
14
Ibid.
15
Ibid.
79
PRIVREMENO FINANSIRANJE
o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, već
je isključivo isticao neustavnost osporene odred-
be ovog zakona u materijalnom smislu, jer je za-
konodavac propisao rok do kojeg se mora usvojiti
budžet za tekuću fiskalnu godinu, a nakon proteka
tog roka bilo je onemogućeno realiziranje bilo ka-
kvih rashoda „osim isplate neizmirenog duga, dok
se budžet propisno ne usvoji“, što prema ocjeni
Ustavnog suda ne predstavlja neposrednu neu-
stavnost, jer se zakonom razrađuje ustavna odred-
ba o privremenom finansiranju u slučaju da budžet
ne bude usvojen pravovremeno.16 Naime, ustavno
rješenje za slučaj da državni budžet ne bude usvo-
jen pravovremeno, kada se na privremenoj osnovi
koristi budžet za prethodnu godinu ima ratio omo-
gućavanja normalnog i nesmetanog funkcionira-
nja države, odnosno državnih institucija i u slučaju
da zbog nekog razloga budžet ne bude usvojen
pravovremeno, pri čemu odredba člana VIII stav 2.
Ustava Bosne i Hercegovine ima karakter ustavnog
principa, jer se njome ne određuju pobliže poj-
movi „pravovremeno“ i „na privremenoj osnovi“,
koji su ostavljeni državnom zakonodavcu da ih u
skladu sa svojim ustavnim nadležnostima i obave-
zama, odgovarajućim zakonom detaljnije regulira,
pridržavajući se navedene ustavne odredbe.17
S obzirom na istaknuti ratio odredbe člana VIII
stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine (omogućavanje
nesmetanog funkcioniranja države i njenih institu-
cija), privremeno finansiranje je moguće samo u
određenom periodu u kojem postoji obaveza nad-
ležnih institucija da intenzivnije i efikasnije rade na
usvajanju budžeta.18
Međutim, mjere koje zakonodavac propiše u
takvom slučaju ne mogu biti takve da potpuno
onemoguće rad države, odnosno njenih instituci-
ja, jer je to suprotno ciljevima, smislu i duhu Ustava
Bosne i Hercegovine.19 Stoga je Ustavni sud odred-
bu koja je glasila „Ako se budžet ne usvoji do 31.
marta, nakon toga se neće realizirati rashodi u bilo
koju svrhu osim isplate neizmirenog duga sve dok
16
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25.1.2008.
godine, tačka 16.
17
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25.1.2008.
godine, tačka 17.
18
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25.1.2008.
godine, tačka 20.
19
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25.1.2008.
godine, tačka 23.
80
se budžet propisno ne usvoji“, proglasio neustav-
nom, jer bi ista značila potpunu blokadu institucija,
što je kako je već rečeno, suprotno smislu člana VIII
stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine, posebno jer isti
(kao ni bilo koja druga ustavna odredba) nije zako-
nodavcu dao ovlaštenje da zakonom onemogući
svako djelovanje državnih institucija, bez obzira o
kojem je pitanju riječ.20
Nakon ove odluke Ustavnog suda, Zakon o
finansiranju institucija Bosne i Hercegovine mije-
njan je nekoliko još nekoliko puta i sada je na snazi
u navedenom sadržaju.
Analiza i komentar
Najprije, treba istaći da je u situaciji kada budžet
za tekuću godinu nije donesen, sama ustavna
odredba potpuno dovoljna za funkcionisanje pri-
vremenog finansiranja, i to bez donošenja odlu-
ka izvršnog organa. Naime, navedena odredba us-
tava omogućava da se budžet iz prethodne godine
koristi kao privremeni budžet za tekuću godinu
sve dok se budžet za tekuću godinu ne usvoji, i za
izvršenje takvog budžeta nije neophodno donoše-
nje posebnih odluka, iako nekada takve odluke u
određenim dijelovima mogu biti korisne. Valja na-
pomenuti i da se odredbe ustava i zakona donekle
razlikuju: dok ustav pominje budžet za prethodnu
godinu, zakon pominje posljednji zakon o budže-
tu koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini, zbog
čega bi se moglo postaviti pitanje ustavnosti takve
zakonske odredbe.
Međutim, ipak se može opravdano smatrati
da je zakonodavac pokušao riješiti problem koji
ustavna odredba ne rješava, a to je neusvajanje
budžeta tokom čitave godine, zbog čega bi nakon
isteka takve godine finansiranje bilo dovedeno u
pitanje, jer budžet iz prethodne godine jednostav-
no ne postoji. Ovakva situacija (trenutno irelevan-
tna), je inače rijetka ali je moguća i desila se najma-
nje jednom21.
20
Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/08 od 25.1.2008.
godine, tač. 23. i 24.
21
Kroz čitavu 2011. godinu budžet nije bio usvojen, Odluka o
privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obav-
eza BiH za period januar – mart 2012. godine („Službeni glas-
nik BiH“, broj 2/12), usvojena 31. 12. 2011. godine, referiše na
budžet za 2011. godinu (neusvojen u tom momentu) jer iako
u preambuli Zakona o budžetu institucija BiH i međunarod-
nih obaveza BiH za 2011. godinu („Službeni glasnik BiH“, broj
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Imajući u vidu stavove iz navedene odluke
Ustavnog suda broj U-1/08, u kojoj je sud pribje-
gao tumačenju ustava koje je mnogo više teleo-
loško nego tekstualno, uzimajući kao ultimativni
cilj funkcionisanje institucija BiH i izbjegavanje
njihove blokade, može se smatrati da odredba za-
kona koja mogućnost primjene prošlogodišnjeg
budžeta za privremeno finansiranje proširuje na
posljednji usvojeni budžet, jeste u skladu sa usta-
vom, odnosno da takvom normom zakonodavac
primjenjuje ustavnu odredbu per analogiam kako
bi riješio situaciju koja ustavom nije predviđena.
S obzirom na samoizvršivost ustavne odredbe
o privremenom finansiranju, kao i zakonske odred-
be koje su konzistentne u razradi iste, postavlja se
konačno pitanje karaktera odluka o privremenom
finansiranju, što je i suština ovog mišljenja. Najprije
valja primijetiti da je odluka o privremenom finan-
siranju čisto tehnička odluka, koja uz ponavljanje
ustavnih i zakonskih odredbi može sadržavati
određene specifičnosti u vidu razlike u rashodima,
kada važe pravila o korištenju budžetske rezerve.
Međutim, teško bi bilo braniti stav da neposto-
janje odluke o privremenom finansiranju onemo-
gućava finansiranje institucija, i to ne samo iz ra-
zloga što su ustavne i zakonske odredbe dovoljan
osnov za privremeno finansiranje, već i zbog ja-
snog stava Ustavnog suda da čak i izričita odredba
zakona ne može zaustaviti finansiranje i funkcioni-
sanje institucija, te tim prije (a fortiori) takav efekat
ne može imati nedostatak jednog čisto tehničkog
podzakonskog akta, koji čak nije ni neophodan
za funkcionisanje privremenog finansiranja. Pre-
ciznije, kada u uslovima privremenog finansiranja
istekne jedna odluka, a druga nije donesena, tada
samo prestaju specifični aranžmani odstupanja od
prošlodišnjeg (ili posljednjeg važećeg) budžeta,
naravno ako odluke o privremenom finansiranju
sadrže takve aranžmane, te se tada finansiranje
institucija nastavlja isključivo u skladu sa odred-
bama prošlogodišnjeg (ili posljednjeg usvojenog)
zakona o budžetu. Međutim, i u takvom slučaju ne
bi mogao nastupiti bilo kakav prestanak funkcioni-
sanja budžetskog sistema i/ili prestanka realizacije
svih rashoda, što bi imalo za posljedicu onemo-
gućavanje rada države i njenih institucija, i to naj-
12/12), stoji da je isti usvojen 30. odnosno 31. 12. 2011. godine,
isti je datiran i objavljen tek sa 14. 2. 2012. godine, i stupio je na
snagu narednog dana, odnosno 15. 2. 2012. godine.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PRIVREMENO FINANSIRANJE
prije jer ne postoji nikakva odredba koja to nalaže,
a potom i zbog izričitog stava Ustavnog suda, koji
to zabranjuje bez obzira na postojanje ili neposto-
janje određene legislative.
Valja napomenuti da su zakoni o budžetu jedin-
stveni pravni akti u kojima nema distinkcije izme-
đu budžeta kao plana prihoda i rashoda i izvršenja
budžeta, jer su to sastavni dijelovi istog zakona.
Ovo podržavaju i odluke o privremenom finansira-
nju, u kojima se gotovo isključivo nalazi puni naziv
zakona o budžetu kojeg je Parlamentarna skupšti-
na posljednjeg usvojila (npr. član 2. stav 1. i čl. 3. i 5.
važeće odluke), a zakon sadrži i potrebne odredbe
o izvršenju budžeta. Stoga je nesporno (a distink-
ciju ne pravi ni Ustavni sud), da ustavne odredbe o
primjeni budžeta iz prethodne godine uključuju i
zakonske odredbe o izvršenju budžeta kao sastav-
ne dijelove jedinstvenog pravnog akta.
***
Imajući u vidu sve prethodno izneseno, može
se smatrati dokazanim da nema nikakve ustavne
neophodnosti, pa ni čak ustavne potrebe za dono-
šenje odluka o privremenom finansiranju (tehnič-
kih podzakonskih akata). Štaviše, donošenje odlu-
ke o privremenom finansiranju od strane izvršnog
organa i nije propisano ustavom već zakonom. Što
se tiče karaktera odluke, ista pored utvrđivanja nes-
porne činjenice koji tačno zakon o budžetu će biti
osnov privremenog finansiranja (posljednji usvo-
jeni, odnosno važeći), sadrži i određene tehničke
detalje, kao i utvrđivanje druge nesporne činjenice
(o potrebnoj saradnji različitih institucija, i sl.).
Međutim, ne samo da odluka kao u suštini
tehnički akt izvršne vlasti nije neophodan da bi
privremeno finansiranje funkcionisalo, već bi i
obustava finansiranja institucija zbog njenog od-
sustva bila protivna Ustavu Bosne i Hercegovine.
U stvari, odlučujući i jedini ustavno neophodni akt
za funkcionisanje privremenog finansiranja jeste
zakon o budžetu za proteklu godinu, što zakonske
odredbe o finansiranju institucija proširuju na po-
sljednji usvojeni zakon o budžetu, čime se rješava
čak i problem kad se budžet ne usvoji tokom čita-
ve godine. Stoga, može se smatrati dokazanim da
postojanje odluka o privremenom finansiranju nije
ustavno neophodno da bi privremeno finansiranje
moglo uredno funkcionisati.
81
 JAVNE NABAVKE

Odbacivanje žalbe na Obavještenje o

provođenju e-aukcije kao nedopuštene
(slučaj iz prakse)
Zakazivanje e-aukcije ima karakter procesne radnje unutar samog postupka javne nabavke koji po svom
karakteru ne može nikako biti odluka kojom se odlučuje o pojedinačnim pravima, te se protiv iste ne može
izjavljivati žalba

y Piše: Dragana RIBIĆ, dipl. pravnik

P
ravna zaštita u postupcima javnih nabav-
ki uređena je Dijelom III. Zakona o javnim
nabavkama. Normativni okvir je sadržan u
odrebama članova 94.-121. Zakona. Član 101. stav
(1) Zakona propisuje rokove za izjavlјivanje žalbe
ugovornom organu. Žalba se može izjaviti:
a) najkasnije sedam dana prije isteka roka za
podnošenje zahtjeva za učešće ili ponuda u odno-
su na podatke iz obavještenja;
b) najkasnije deset dana od dana preuzimanja
tenderske dokumentacije;
c) najkasnije deset dana po prijemu zapisnika
o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupa-
nje, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvara-
nja ponuda;
d) najkasnije deset dana po prijemu odluke
kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne
nabavke u odnosu na postupak pregleda i ocjene
sposobnosti, te postupak pregleda, ocjene i izbora
najpovolјnijeg ponuđača;
e) najkasnije deset dana po isteku roka za do-
nošenje odluke o pojedinačnim pravima iz javne
nabavke iz tačke d) ovog stava.
Zaključak o odbacivanju žalbe
kao nedopuštene
Ugovorni organ je pokrenuo otvoreni postu-
pak javne nabavke usluga za predmet nabavke
„Usluge finansijskog konsaltinga“, koji je objavljen

82
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 JAVNE NABAVKE

na Portalu javnih nabavki. U navedenom postup-

ku ugovornom organu je izjavljena žalba od stra-
ne nezadovoljnog ponuđača. Ugovorni organ je
u skladu sa članom 100. stav (2) Zakona o javnim
Član 101. stav (1) Zakona o javnim nabavkama propisuje
nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), rokove za ulaganje žalbe u postupcima javnih nabavki.
donio Zaključak o odbacivanju žalbe kao nedopu- Nakon prijema žalbe od strane nezadovoljnog ponuđača,
štene. Na predmetni zaključak, u zakonskom roku ugovorni organ ima obavezu da najprije ispita njenu bla-
od deset dana, ponuđač je izjavio žalbu. Ugovorni govremenost ( da li je izjavljena u roku), dopuštenost i da li
organ je navedenu žalbu, uz izjašnjenje, u skladu je žalba izjavljena od strane ovlaštenog lica
sa članom 107. Zakona proslijedio Uredu za razma-
tranje žalbi. Ured za razmatranje žalbi je žalbu od-
bio kao neosnovanu, na osnovu čega je ugovorni
njenica bio izabran kao najpovoljniji ponuđač i sa
organ mogao nastaviti postupak javne nabavke.
kojim bi ugovorni organ zaključio ugovor o javnoj
nabavci predmetnih usluga.
Razlozi izjavljivanja žalbe
Da je izabrani ponuđač u sukobu interesa u
predmetnom postupku javne nabavke govori či-
Žalitelj u žalbi navodi da istu izjavljuje zbog po-
njenica da je isti pružao usluge „Revizije finansij-
vrede odredbi člana 3. i člana 52. stav (3) Zakona o
skih izvještaja“ ugovornom organu u prethodnoj
javnim nabavkama BiH.
godini.
Ističe da je od ugovornog organa dobio zaklju-
Učešće izabranog ponuđača u navedenim po-
čak kojim se kao nedopuštena odbacuje njihova
slovima i njegovo učešće u predmetnom postupku
žalba. Žalba je izjavljena protiv obavještenja o za-
javne nabavke su u direktnoj suprotnosti sa odred-
kazivanju e-aukcije koje je objavljeno na Portalu
bom člana 52. stav (3) Zakona koja se odnosi na dis-
javnih nabavki, a u postupku javne nabavke usluga
kvalifikaciju ponuđača po osnovu sukoba interesa.
„Usluge finansijskog konsaltinga“.
Odredbom člana 52. stav (3) Zakona o javnim
U žalbi je navedeno da su povrijeđene odredbe
nabavkama BiH je propisano: „U slučaju da zahtjev
člana 52. stav (3) Zakona, jer je izabrani ponuđač u
ili ponuda koju ugovorni organ primi u toku po-
sukobu interesa, te je žalitelj jasno pokazao zbog
stupka javne nabavke prouzrokuje ili može pro-
čega taj ponuđač ne može učestvovati u predmet-
uzrokovati sukob interesa u skladu sa važećim
nom postupku javne nabavke. I pored argumenata
propisima o sukobu interesa u Bosni i Hercegovi-
koje je naveo žalitelj i kojima je potkrijepio stav o
ni, ugovorni organ je dužan postupiti u skladu sa
sukobu interesa u kojem se nalazi izabrani ponuđač,
propisima u Bosni i Hercegovini“.
ugovorni organ je odbacio žalbu kao nedopuštenu.
Dakle, sasvim je nesporno da je ugovorni organ
Očigledno je da je ugovorni organ postupio suprot-
bio u obavezi da primjeni važeće propise o sukobu
no zakonu kada je donio takvu odluku i kada je u
interesa u Bosni i Hercegovini.
obrazloženju zaključka naveo da se u fazi postupka
Imajući u vidu sve navedeno žalitelj predlaže
kada još nije donesena odluka kojom se odlučuje o
Uredu za razmatranje žalbi da žalbu usvoji kao
pojedinačnim pravima ne može izjaviti žalba.
osnovanu, da ožalbeni Zaključak stavi van snage i
S tim u vezi žalitelj ističe da je obavještenje u
naloži ugovornom organu da odluči po žalbi.
kojem se konstatuje da u predmetnom postupku
javne nabavke, na e-aukciji, mogu učestvovati žali-
Izjašnjenje ugovornog
telj i izabrani ponuđač, akt koji ima karakter odluke
organa na navode žalbe
kojom se odlučuje o pojedinačnim pravima. Ovo iz
razloga jer su u žalbi jasno navedeni razlozi zbog
U izjašnjenju na navode žalbe ugovorni organ
kojih izabrani ponuđač, a zbog sukoba interesa,
iznosi hronologiju procesnih radnji kako su se od-
ne može učestvovati u e-aukciji. Učestvovanjem
vijale:
izabranog ponuđača u e-aukciji zadire se u prava
- nakon izvršenog otvaranja ponuda, imenova-
žalitelja, jer da je izabrani ponuđač eliminisan iz
na komisija za javnu nabavku je sačinila zapisnik o
predmetnog postupka javne nabavke žalitelj bi
otvaranju ponuda;
bio jedini ponuđač, koji bi slijedom navedenih či-
83
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
JAVNE NABAVKE
- nakon uočene greške u zapisniku, komisija je
sačinila ispravku zapisnika o otvaranju ponuda;
- oba navedena akta su dostavljena učesnicima
postupka;
- na navedene zapisnike žalitelj je uložio žalbu;
- po zaprimljenoj žalbi ugovorni organ obavje-
štava sve učesnike postupka o zaprimljenoj žalbi
aktom – obavještenje;
- postupajući po žalbi ugovorni organ donosi
rješenje kojim su usvojeni žalbeni navodi;
- shodno navedenom, urađena jeiIspravka za-
pisnika o otvaranju ponuda;
- prethodno navedeni Zapisnik dostavljen je u
prilogu popratnog akta, Ispravka zapisnika o otva-
ranju ponuda;
- na navedeni dokument žalitelj ponovo izjav-
ljuje žalbu;
- postupajući po prethodno navedenoj žalbi
ugovorni organ donosi zaključak kojim se žalba
odbacuje kao nedopuštena.
Ispitujući predmetnu žalbu u smislu odredbi
člana 100. stav (1), a u vezi odredbe člana 97. i 101.
Zakona o javnim nabavkama ugovorni organ je u
zakonom propisanom roku ustanovio:
- navedena žalba je dopuštena,
- navedena žalba je blagovremena, odnosno
izjavljena u roku,
- navedena žalba je izjavljena od strane ovlašte-
nog lica
Dakle, žalba je izjavljena na zaključak ugovor-
nog organa kojim je odbačena prethodna žalba
u skladu sa članom 100. stav (1) Zakona o javnim
nabavkama, jer je ugovorni organ na zakonit način
ustanovio da je prethodno izjavljena žalba u stadi-
ju postupka (kada je izvršena evaluacija ponuda,
nakon čega slijedi zakazivanje e-aukcije) nedopu-
štena, a sve u skladu sa članom 101. stav (1) tačka
a), b), c),d) i e) Zakona o javnim nabavkama gdje su
propisani rokovi za ulaganje žalbe.
U žalbi žalitelj ističe, kao i u prethodnoj žalbi, da
su povrijeđene odredbe člana 52. stav (3) Zakona o
javnim nabavkama, odnosno ističe da je izabrani
ponuđač u sukobu interesa jer je za ugovorni or-
gan vršio uslugu „Revizija finansijskih izvještaja“ u
prethodnoj godini.
Pored navedenog, žalitelj u žalbi iznosi tezu da
obavještenje kojim se zakazuje e-aukcija ima ka-
rakter „odluke kojom se odlučuje o pojedinačnim
pravima“.
84
Dio žalbenih navoda u kojima žalitelj iznosi na-
vodne povrede propisa, a vezano za eventualno
postojanje sukoba interesa ugovorni organ u ovom
trenutku neće razmatrati, jer bi se na taj način upu-
stio u meritum žalbenih navoda koji su u ovome sta-
diju postupka javne nabavke bespredmetni.
Navod žalitelja koji se odnosi na obavještenje
kojim se zakazuje e-aukcija je za ugovorni organ
pravno neprihvatljiv.
Član 101. stav (1) Zakona o javnim nabavkama
pod tačkom d) propisuje: „Žalba se može uložiti
najkasnije deset dana nakon zaprimanja odluke
kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu iz javne
nabavke u odnosu na postupak pregleda i ocjene
sposobnosti te postupak pregleda, ocjene i izbora
najpovoljnijeg ponuđača“.
Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju
radi o otvorenom postupku javne nabavke, kao
i činjenici da nije donesena odluka o rezultatima
postupka (dakle, odluka o pojedinačnim pravima),
potpuno je neprihvatljiva teza koju žalitelj želi na-
metnuti, u smislu da obavještenje kojim se zakazu-
je e-aukcija ima karakter odluke kojom se odlučuje
o pojedinačnim pravima.
Dakle, zakazivanje e-aukcije ima karakter pro-
cesne radnje unutar samog postupka javne nabav-
ke koji po svom karakteru ne može nikako biti od-
luka kojom se odlučuje o pojedinačnim pravima,
te se protiv iste ne može izjavljivati žalba.
Takođe, ugovorni organ je nakon prve žalbe ža-
litelja, koja je bila izjavljena na zapisnik o otvaranju
ponuda, otkazao e-aukciju, te je zakazivanje iste
na čekanju do okončanja žalbenog postupka koji
je nastavljen ovom posljednjom žalbom.
U vezi navednog ugovorni organ smatra da je
žalba neosnovana te da je žalbeni zaključak u pot-
punosti donesen na zakonit način i predlaže da
Ured za razmatranje žalbi donese odluku kojom se
žalba odbija kao neosnovana.
Ocjena žalbenih navoda od strane
Ureda za razmatranje žalbi
Predmetna žalba ponuđača/žalitelja izjavlje-
na je protiv zaključka ugovornog organa kojim je
ugovorni organ odbacio kao nedopuštenu pret-
hodnu žalbu žalitelja.
S tim u vezi, iako žalitelj i u predmetnoj žalbi
ponavlja dio žalbenih navoda iz svoje prethodne
žalbe, a koje se odnose na povredu člana 3., čla-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

na 52. stav (3) i člana 63. stav (4) Zakona o javnim
nabavkama, predmet razmatranja Ureda za razma-
tranje žalbi je navedeni Zaključak ugovornog orga-
na, tj. da li je ili ne ugovorni organ pravilno postu-
pio kada je prethodnu žalbu žalitelja odbacio kao
nedopuštenu.
Uvidom u spis predmeta Ured za razmatranje
žalbi je utvrdio:
- Da je žalitelj po prijemu Ispravke zapisnika o
otvaranju ponuda ( koji je ispravljen takođe po nje-
govoj žalbi koju je ugovorni organ uvažio i donio
Rješenje) izjavio žalbu u kojoj je:
- na osnovu činjenica iz zapisnika o otvaranju
ponuda, osporio pravo najpovoljnijem ponuđaču
da učestvuje u navedenom postupku, s obzirom
na to da kod istog postoji sukob interesa, odnosno
učešće tog ponuđača je u direktnoj suprotnosti sa
članom 52. stav (3) Zakona o javnim nabavkama;
- istakao da navedeno obavještenje i poziv za
učešće u e-aukciji „ imaju karakter akta kojim je
odlučeno koji učesnici u postupku javne nabavke
usluga su kvalifikovani ponuđači, odnosno koji po-
nuđači se mogu nadmetati na zakazanoj e-aukciji“.
- Da je ugovorni organ odbacio navedenu žal-
bu žalitelja kao nedopuštenu navodeći da „u ovoj
fazi postupka, kada još nije donesena odluka ko-
jom se odlučuje o pojedinačnim pravima (iz člana
101. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama),
žalba nije dopuštena“, a sve to je u skladu i propisa-
no rokovima za ulaganje žalbe iz člana 101. stav (1)
tačke a), b),c), d) i e) Zakona o javnim nabavkama.
- Novom žalbom, a koju izjavljuje protiv nave-
denog zaključka ugovornog organa, žalitelj po-
navlja navode iz prethodne žalbe.
Nakon izvršene analize činjeničnog stanja,
Ured za razmatranje žalbi utvrđuje da su članom
101. stav (1) tačke a), b),c), d) i e) Zakona o javnim
nabavkama propisani rokovi i slučajevi u kojima
se ulaže žalba. Tačkom d) je propisano: „Žalba se
može uložiti najkasnije 10 dana nakon zaprimanja
odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu
iz javne nabavke u odnosu na postupak pregleda i
ocjene sposobnosti te postupak pregleda, ocjene i
izbora najpovoljnijeg ponuđača“
Ugovorni organ u svom izjašnjenju na navode
žalbe s pravom ističe da to znači da bi postupak
pregleda i ocjene sposobnosti trebao rezultirati
odlukom o rezultatima faze kvalifikacije ili odlu-
kom o poništenju, ako nije bilo kvalifikovanih u
višefaznim postupcima (ograničeni, pregovarački,
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
JAVNE NABAVKE
takmičarski dijalog). Postupak pregleda, ocjene
i izbora najpovoljnijeg ponuđača trebao bi rezul-
tirati odlukom o rezultatima postupka ( u otvore-
nom postupku), dodjelom ugovora ili odlukom o
poništenju ( ako nije bilo kvalifikovanih).
Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju
radi o otvorenom postupku javne nabavke, kao
i činjenici da nije donesena odluka o rezultatima
postupka ( dakle odluka o pojedinačnim pravima),
očigledno je da teza koju žalitelj pokušava namet-
nuti, u smislu da Obavještenje kojim se zakazuje
e-aukcija ima karakter, kako se navodi „odluke ko-
jom se odlučuje o pojedinačnim pravima“, je prav-
no neodrživa.
Naime, zakazivanje e-aukcije, u skladu sa čla-
nom 4. stav (2) i (6) Pravilnika o uslovima i načinu
korištenja e-aukcije ima karakter procesne radnje,
unutar samog postupka javne nabavke, i ta proce-
sna radnja po svom karakteru ne može nikako biti
odluka kojom se odlučuje o pojedinačnim pravima.
Ured za razmatranje žalbi podržava u pot-
punosti stav ugovornog organa i u vezi toga da, u
širem kontekstu propisa koji regulišu ovu pravnu
materiju, ta i takva odluka, kojom se odlučuje o
pojedinačnim pravima mora imati karakter „uprav-
nog akta“, sa oblikom i sadržajem propisanim čla-
nom od 197. do 204. ili članom 211. stav (4) Zakona
o upravnom postupku (“Službeni glasnik BiH” broj:
29/02; 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16), sve u
vezi sa članom 70. Zakona o javnim nabavkama.
Drugim riječima, samo obavještenje o zakazi-
vanju e-aukcije kao procesna radnja nema obiljež-
ja niti pravni smisao upravnog akta, njime se ne
odlučuje o pojedinačnim pravima i protiv istog se
ne može izjavljivati žalba.
Imajući u vidu naprijed utvrđene činjenice, kao
i propise kojima se ova materija reguliše, Ured za
razmatranje žalbi je izveo zaključak da je ugovorni
organ pravilno i potpuno utvrdio sve činjenice u
vezi mogućnosti izjavljivanja žalbe na Obavješte-
nje o zakazivanju e-aukcije, odnosno da je pravilno
odbacio žalbu žalitelja kao nedopuštenu.
Način provođenja e-aukcije
Članom 1. stav (3) Pravilnika o uslovima i na-
činu korištenja e-aukcije («Službeni glasnik BiH»,
broj 66/16), je određeno da je e-aukcija način pro-
vođenja dijela postupka javne nabavke, koji uklju-
čuje podnošenje novih cijena, izmijenjenih naniže,
85
JAVNE NABAVKE
ili cijena i novih (poboljšanih) vrijednosti koje se
odnose na određene elemente ponuda, a odvija
se nakon početne ocjene ponuda i omogućava
njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda
ocjenjivanja u informacionom sistemu e-Nabavke.
Nadalje, u članu 3. stav (1) Pravilnika je navede-
no da prije zakazivanja e-aukcije ugovorni organ
u sistem e-Nabavke unosi sve prihvatljive ponude.
Dakle, u postupku e-aukcije mogu da učestvuju
samo ponuđači čije su ponude ocijenjene kao pri-
hvatljive.
Članom 8. stav (1) Pravilnika određeno je da
svako snižavanje cijene ponude u slučaju najniže
cijene, kao kriterija za dodjelu ugovora, je moguće
u rasponu od 0,1 % do 10 % najniže početne cijene
svih ponuda. Takođe, stavom (2) je određeno da
svako snižavanje cijene ponude u slučaju ekonom-
ski najpovoljnije ponude, kao kriterija za dodjelu
ugovora, je moguće u rasponu od 0,1 % do 10 %
ponuđene cijene.
Dakle, kod kriterija najniže cijene ovaj procenat
se računa od najniže početne cijene svih prihvatlji-
vih ponuda u konkretnom postupku javne nabav-
ke, dok se kod kriterija ekonomski najpovoljnije
ponude, procenat računa od ponuđene cijene sva-
kog ponuđača ponaosob.
Kod kriterija najniža cijena rang u kojem se po-
nuđači mogu kretati prilikom podnošenja cijene
ponude računa se tako što se u prvom krugu e-auk-
cije izračuna fiksni faktor odbitka 0,1% do 10% od
najniže cijene svih prihvatljivih ponuda. Fiksni fak-
tor odbitka, izračunat u prvom krugu e-aukcije, u
svim krugovima se uvijek odbija od najniže cijene
kruga čime se dobija rang za svaki krug.
Kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude
rang u kojem se ponuđači mogu kretati prilikom
podnošenja ponuda se računa tako što se u sva-
kom krugu e-aukcije izračuna rang 0,1% do 10%
od cijene svakog ponuđača ponaosob. Kod krite-
rija najniže cijene u svakom trenutku postoji samo
jedan rang za sve ponuđače, dok kod kriterija eko-
nomski najpovoljnije ponude postoji onoliko ran-
gova koliko ima ponuđača u e-aukciji.
Smisao e-aukcije je da ponuđači u toku e-auk-
cije obaraju prvobitno ponuđenu cijenu. Relativni
raspon 0,1 do 10% koristi se samo kako bi se izra-
čunao apsolutni raspon u kojem ponuđači mogu
obarati cijenu, a sve u cilju jedne vrste zaštite kako
ponuđači ne bi „jednim klikom“ spustili cijenu od-
86
mah za npr. 90% što može dovesti u pitanje samu
nabavku. Ukoliko ponuđač ima namjeru da obori ci-
jenu za npr. 30% ili više, to mu neće biti zabranjeno,
s tim da će kod kriterija najniže cijene samo jednim
klikom doći na prvo mjesto, jer kod ovog kriterija
svako obaranje cijene može ići samo ispod trenutno
najniže cijene u toku e-aukcije. Ovo pravilo ne vri-
jedi kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
Naime, u odnosu na početne cijene, ponuđač
koji je skuplji npr. 30% će morati više puta obori-
ti cijenu ako želi da bude najjeftiniji. Međutim, za
tako nečim možda neće imati ni potrebe obzirom
da i sa većom cijenom može biti najpovoljniji (jer i
drugi podkriteriji utiču na rezultat).
Takođe, ukoliko ne bi postojao navedeni ras-
pon tada bi se desila i druga krajnost u smislu da
ponuđači obaraju cijenu za 0,01 KM, čime bi e-auk-
cija mogla postati besmislena ili bi se beskonačno
odvukla zbog podnošenja nove cijene u poslednje
dvije minute o čemu govori član 5. stav (1) Pravilni-
ka o uslovima i načinu korištenja e-aukcije.
Dakle, ponuđači u toku e-aukcije obaraju prvo-
bitno ponuđenu cijenu koja se može kretati isklju-
čivo u datom rangu. Ukoliko se tokom e-aukcije
unese cijena koja nije u datom rangu, sistem neće
dozvoliti da se ista podnese.
Nakon što se okonča e-aukcija ugovorni organ,
odnosno Komisija za nabavke će u Zapisniku o ocje-
ni ponuda konstatovati rezultate e-aukcije (može se
priložiti Izvještaj o toku i završetku e-aukcije koji se
generiše iz sistema) i dati preporuku o izboru najpo-
voljnijeg ponuđača, ugovornom organu.
Umjesto zaključka
Član 101. stav (1) Zakona o javnim nabavkama
propisuje rokove za ulaganje žalbe u postupcima
javnih nabavki. Nakon prijema žalbe od strane ne-
zadovoljnog ponuđača, ugovorni organ ima oba-
vezu da najprije ispita njenu blagovremenost ( da
li je izjavljena u roku), dopuštenost i da li je žalba
izjavljena od strane ovlaštenog lica.
U slučaju da nije ispunjena jedna ili više od
navedenih pretpostavki, ugovorni organ donosi
zaključak kojim se žalba odbacuje. Na takav zaklju-
čak ponuđač ima pravo ulaganja žalbe drugoste-
penoj instanci u postupku pravne zaštite-Uredu
za razmatranje žalbi. Odluka Ureda za razmatranje
žalbi je konačna i izvršna.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 STVARNO PRAVO

Utvrđivanje jačeg prava za upis vlasništva na

istoj nekretnini između vanknjižnog
vlasnika i trećeg savjesnog lica
Prema Zakonu o zemljišnim knjigama pravo vlasništva i sva druga ograničena stvarna prava koja se izvode
i zasnivaju na pravu vlasništva, nastaju tek sa upisom u zemljišnu knjigu koji ima konstitutivno dejstvo.
Stvarna prava mogu da postoje samo kao knjižna prava bez obzira na pravni osnov sticanja, osim kad je u
pitanju sticanje vlasništva nasljeđivanjem. Ovakvo rješenje Zakona o zemljišnim knjigama doprinosi tač-
nosti upisanog stanja u zemljišnu knjigu i sigurnosti prometa nekretnina. Kasnije donijeti Zakon o stvar-
nim pravima dopušta postojanje vanknjižnog vlasništva i prepušta njihovim nosiocima da odluče da li će
izvršiti upis u zemljišnu knjigu

y Pišu: Prof. dr. Senad MULABDIĆ, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH
Prof. dr. Hamid MUTAPČIĆ, Pravni fakultet Tuzla

Z
akon o stvarnim pravima dopušta sticanje
vanknjižnog vlasništva na nekretninama na
osnovu zakona, nasljeđivanja, pravosnažne
odluke suda ili konačne odluke nadležnog organa
uprave, ali isto tako daje ovlaštenje svakom od van-
knjižnih vlasnika da zahtijeva upis stečenog prava
u zemljišne knjige.1 Svi nosioci prava vlasništva, bez
1
Vidi član 52. stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
obzira na pravni osnov, mogu podnijeti odgovara-
jući zahtjev za uknjižbu njihovih prava.2 Vanknjižni
nosioci prava vlasništva nisu obavezni izvršiti upis
u zemljišne knjige a ako to učine, onda upis ima de-
klaratorno dejstvo i njegov je značaj da se o tome
obavijeste treća lica.
2
Babić I. i grupa autora, (2014) Komentar Zakona o stvarnim
pravima FBiH, Sarajevo: Privredna štampa d.o.o. str. 267.

87
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
Ranije donijeti Zakon o zemljišnim knjigama
FBiH propisuje obavezu upisa svih stvarnih prava
na nekretninama bez obzira na osnov sticanja,
osim za nasljeđivanje, tako da vlasništvo i druga
ograničena stvarna prava na nekretninama nasta-
ju tek sa upisom u zemljišnu knjigu koji ima kon-
stitutivno dejstvo.3 Na ovaj način stvarna prava na
nekretninama mogu postojati samo kao knjižna
prava, što doprinosi tačnosti i potpunosti zemljiš-
ne knjige i sigurnosti pravnog prometa. Kasnije
donijeti Zakon o stvarnim pravima FBiH derogi-
rao je odredbe člana 5. i 8. ZZK i ostao je privržen
ranijoj pravnoj tradiciji tako da obaveznost upisa
postoji samo kad se pravo vlasništva na nekretni-
ni stiče na osnovu pravnog posla i takav upis ima
konstitutivno dejstvo, dok je u svim drugim sluča-
jevima upis dobrovoljan i ima deklaratorno dej-
stvo. Prema ZZK vlasništvo može da postoji samo
kao knjižno pravo, dok prema Zakonu o stvarnim
pravima može da postoji kao knjižno i vanknjižno
pravo. Pravo vlasništva na nekretnini može se steći
i vanknjižno, bez upisa u zemljišnu knjigu.4
Do donošenja ZZK iz 2003. godine obaveznost
upisa prema ranijim materijalnim propisima (član
33. ZOSPO i član 38. ZOVO) odnosila se samo na
sticanje prava vlasništva na nekretnini na osnovu
pravnog posla, što je već tada dovelo do trajnog
nesklada između zemljišnoknjižnog i vanknjižnog
stanja i znatno je otežalo pravni promet nekretni-
na. Donošenjem ZZK zakonodavac je imao dobru
namjeru da stvarna prava na nekretninama mogu
postojati samo kao knjižna prava, da se ukine van-
knjižno vlasništvo i da se na taj način stabilizuje
tržište nekretnina, što je jedan od osnovnih uslova
za priključenje Evropskoj uniji. Prema načelu upisa
zemljišnoknjižna prava se mogu steći, prenositi i
ukinuti jedino upisom u zemljišne knjige koji ima
konstitutivan karakter.5 Nažalost, kasnije donijeti
Zakon o stvarnim pravima ponovo je destabili-
zirao zemljišnu knjigu dopuštajući mogućnost
postojanja vanknjižnog vlasništva i prepuštajući
njihovim nosiocima da izvrše dobrovoljan upis
stečenog prava u zemljišnu knjigu.
Ne može se, ipak, zanemariti ni dobro rješe-
3
Vidi član 5. u vezi sa članom 8. Zakona o zemljišnim knjigama
FBiH.
4
Vizner B. (1980) Komentar Zakona o osnovnim vlas-
ničko-pravnim odnosima, Zagreb, str. 227.
5
Vizner B. op. cit. str. 213.
88
nje Zakona o stvarnim pravima koji po prvi put
propisuje mogućnost sticanja prava vlasništva na
nekretnini i od nevlasnika po samom zakonu i to
zaštitom povjerenja u tačnost zemljišne knjige, te
dužnost vanknjižnih vlasnika da izvrše upis u roku
od tri godine od stupanja na snagu zakona (5. 9.
2013. – 5. 9. 2016.). Na ovaj način se u periodu od-
ložnog djelovanja sprečava gubitak vanknjižnog
vlasništva a istovremeno i savjesno sticanje trećeg
lica.6 Propisivanjem novog načina sticanja prava
vlasništva na nekretnini i od nevlasnika – formal-
no (neistinito) upisanog vlasnika, Zakon o stvar-
nim pravima ponovo afirmiše načelo povjerenja u
tačnost i potpunost zemljišne knjige koga je ranija
sudska praksa gotovo zanemarivala zbog velikog
raskoraka između knjižnog i vanknjižnog stanja
nekretnina i prednost je davala vanknjižnom stica-
ocu koji ima jači pravni osnov sticanja vlasništva
po materijalnom pravu. Upis prava vlasništva na
nekretnini u zemljišnoj knjizi u korist određenog
lica nije apsolutan dokaz o njegovom stvarnom
vlasništvu, niti se takvo lice može sa uspijehom
pozivati na zemljišnoknjižni upis protiv posjedni-
ka koji ima jači pravni osnov sticanja po materijal-
nom pravu.7 Naši sudovi primjenjuju načelo po-
vjerenja sa toliko odstupanja, koja slabe njegovu
vrijednost, da se opravdano može postaviti pita-
nje da li se još uvijek može govoriti o izuzetcima,
ili je riječ o nečemu dubljem, o napuštanju samog
načela povjerenja u zemljišne knjige.8 Zbog ne-
sklada knjižnog i vanknjižnog stanja nekretnina
ranija sudska praksa je zahtijevala da sticalac, da
bi bio savjestan, mora da istraži knjižno stanje ali
i vanknjižno stanje nekretnine, što je dodatno sla-
bilo načelo povjerenja u zemljišnu knjigu. Kupac
je dužan prilikom kupovine nekretnine da provjeri
ne samo na osnovu uvida u zemljišnu knjigu ko je
vlasnik, nego i u prirodi (na terenu) ko je u posjedu
nepokretnosti.9
6
Vidi član 56. stav 1. u vezi sa članom 361. stav 1. Zakona o
stvarnim pravima FBiH.
7
Odluka VS Vojvodine, Rev 357/79 od 7. 9. 1979., navedeno po
Ralčić T. (1983) Pravni institut, propisi i sudska praksa u oblasti
svojinskih odnosa, Beograd: Književne novine, str. 64.
8
Stanković O., Orlić M. (1997) Stvarno pravo, Beograd: Nomos,
str. 333.
9
Presuda VS Vojvodine, Rev 272/89 od 29. 3. 1989., navedeno
po Petaković R. (1991) Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim
odnosima sa sudskom praksom, Beograd: Poslovni biro, str. 73.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Načini i karakteristike sticanja
vanknjižnog vlasništva
Kad se posmatra međusobni odnos vanknjiž-
nog sticaoca nekretnine i sticanje iste nekretnine
od strane trećeg savjesnog lica, onda se zapaža da
je vanknjižni sticalac prvi stekao vanknjižno vla-
sništvo dok je treće savjesno lice naknadno steklo
pravo vlasništva po samom zakonu od nevlasnika,
tako da su oba sticaoca vanknjižni vlasnici koji žele
izvršiti upis u zemljišnu knjigu. Vanknjižni sticalac
je stekao vanknjižno vlasništvo na derivativan na-
čin od istinito upisanog knjižnog prethodnika, ali
ga nije upisao. Upis je istinit kad je upisano lice
ujedno i vanknjižni vlasnik (ima samostalan posjed
nekretnine) i sticalac tada stiče pravo vlasništva na
derivativan način upisom protiv istinito upisanog
vlasnika. Kupac nekretnine nema pravni naslov za
uknjižbu prava vlasništva ako prodavac nije bio
vlasnik nekretnine.10 Onog momenta kad je van-
knjižni sticalac stekao vanknjižno vlasništvo, prvo-
bitno istinito upisani zemljišnoknjižni otuđilac je
postao samo formalni vlasnik – nevlasnik jer nema
samostalan posjed nekretnine koga je u ispunje-
nju ugovorne obaveze predao vanknjižnom stica-
ocu. Ako je jedno lice kupilo nepokretnost i ona
mu je predata, nije postao vlasnik jer je vlasnik i da-
lje prethodnik koji ju je otuđio, pošto je on upisan
u zemljišne knjige.11 Čest je slučaj da u zemljišnoj
knjizi figurirajući vlasnik nije i stvarni vlasnik neke
nekretnine.12 Nasuprot tome, treće savjesno lice je
naknadno zaključilo pravni posao o sticanju iste
nekretnine sa neistinito upisanim knjižnim pret-
hodnikom i vlasništvo može steći samo po samom
zakonu, i to zaštitom povjerenja u tačnost zemljiš-
ne knjige.
Prvi sticalac može istu nekretninu steći od
istinito upisanog vlasnika po samom zakonu –
vanknjižno (npr. osnovom dosjelosti) ili nasljeđi-
vanjem dosjeditelja. Smrću ostavitelja zemljišna
knjiga postaje netačna ukoliko nije uslijedio upis
10
Odluka VS BiH, Rev 26/98 od 17. 9. 1998., navedeno po Peta-
ković R. str. 73.
11
Stojanović D. (1980) Stvarno pravo, Beograd: Službeni list
SFRJ str. 172.
12
Žuvela M. (1990) Zakon o osnovnim vlasničko-pravnim odno-
sima sa komentarom i sudskom praksom, Zagreb: Narodne
novine, str. 148.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
Zakon o zemljišnim knjigama iz 2003. godine i Zakon o
stvarnim pravima iz 2014. godine ponovo su naglasili su-
štinski značaj načela povjerenja u tačnost zemljišne knjige,
koje je u pravnom sistemu bivše SFRJ bilo gotovo napušte-
no, i bez koga zemljišna knjiga zajedno sa načelom upisa
ne može ni postojati. Ovo načelo štiti savjesnog sticaoca
koji pod određenim okolnostima može smatrati da je upi-
sano stanje tačno – da je otuđilac vlasnik, pa i onda kada
to stvarno nije. Savjestan kupac koji je izvršio uvid u sta-
nje zemljišne knjige, na što ga obavezuje načelo javnosti, i
uvjerio se da je prodavac upisan kao vlasnik i kome nije bilo
poznato vanknjižno stanje predmetne nekretnine, može se
pouzdati da je upisani prodavac vlasnik bez obzira što nije
stvarni vlasnik jer nema i samostalan posjed nekretnine
stvarnog nosioca prava – nasljednika.13 Vanknjiž-
no sticanje na osnovu pravosnažne odluke suda je
rješenje o eksproprijaciji koje korisnik eksproprija-
cije nije upisao u zemljišnu knjigu. Ovdje se radi o
sticanju po osnovu zakona a eventualni upis ima
samo deklaratorno dejstvo. Ipak, zbog propusta i
takvog upisa raniji zemljišnoknjižni vlasnik je ostao
i dalje upisan kao formalni vlasnik. Vanknjižno sti-
canje na osnovu konačne odluke organa uprave
je rješenje o priznatoj uzurpaciji. I ovdje se radi o
sticanju prava vlasništva po samom zakonu, pa
je propustom deklaratornog upisa raniji stvarni
vlasnik ostao upisan samo kao formalni vlasnik. U
svim izloženim slučajevima vanknjižnog sticanja
prava vlasništva, bez obzira na pravni osnov, po-
stoji formalno upisani vlasnik iste nekretnine, što
pruža mogućnost trećem savjesnom licu da ste-
kne pravo vlasništva zaštitom povjerenja u tačnost
zemljišne knjige. Tog momenta prestaje vanknjiž-
no vlasništvo njegovog nosioca koga nije upisao
u odložnom prekluzivnom roku od tri godine od
stupanja na snagu Zakona o stvarnim pravima i
od upisa savjesnog lica zemljišna knjiga je ponovo
tačna.
13
Weike J., Tajić L. (2005) Komentar Zakona o zemljišnim knji-
gama u BiH, Sarajevo: Privredna štampa, str. 67.
89
STVARNO PRAVO
Kritički osvrt na mogućnost postojanja
vanknjižnog vlasništva i dobrovoljnost
takvog upisa prema Zakonu
o stvarnim pravima
Odgovarajuća disciplina u pravnom prometu
nekretnina mora postojati i može se postići samo
propisivanjem gubitka stečenog vanknjižnog pra-
va vlasništva, ako se nije izvršio upis u zakonskom
roku. Subjektima prava ne može se prepustiti na
volju da li će upisati stečena vanknjižna prava, već
se mora propisati obaveznost upisa. U periodu
austrougarske vladavine u BiH, zemljišna knjiga
je bila tačna i potpuna jer su se zbog stroge kon-
trole javne vlasti morali izvršiti upisi svih pismenih
oblika prometa nepokretnosti koji su bili jedino
dozvoljeni (prodaja, poklon, dioba, zamjena), kako
po zemljišnoknjižnom pravu (Zakon o zemljišnim
knjigama od 13. 9. 1884. godine) tako i po OGZ-u.
Zemljišnu knjigu su destabilizovali materijalni
propisi bivše SFRJ koji su nalagali obavezu upisa
samo kod sticanja prava vlasništva na nekretnina-
ma na osnovu pravnog posla, ali nije bilo pravnog
mehanizma da se sankcioniše i eventualni pro-
pust obaveznog upisa. Zakon o osnovnim svojin-
sko-pravnim odnosima ne pridaje zemljišnoj knjizi
onaj značaj koji je ona imala po pravnim pravilima,
jer joj značaj daje samo na osnovu pravnog posla,
dok za sticanje prava svojine na osnovu zakona,
odluke državnog organa i nasljeđivanja ima samo
deklarativan značaj upis u zemljišne knjige (oba-
vještenje trećih lica o postojanju prava svojine).14
Zakon o stvarnim pravima ima pravni mehanizam
za nosioce vanknjižnih prava, ali je njegova efika-
snost uslovna i zavisi od toga da li je došlo do pro-
meta nepokretnosti između formalno upisanog
vlasnika i trećeg savjesnog lica.
Ako do toga ne dođe vanknjižno vlasništvo će
stalno postojati, jer može prestati samo kad treće
savjesno lice upiše pravo vlasništva protiv knjiž-
nog prethodnika, i zemljišna knjiga u pogledu
predmetne nekretnine nikada neće biti tačna. Tek
ukoliko dođe do prometa nepokretnosti između
formalno upisanog vlasnika nekretnine i trećeg
savjesnog lica, zemljišna knjiga će postati tačna
jer će treće savjesno lice morati upisati svoje van-
14
Odluka Okružnog suda u Požarevcu, Gž 1093/90 od 13. 7.
1990., navedeno po Petaković R., str. 71.
90
knjižno vlasništvo, kako bi mogao zahtijevati po-
vrat nekretnine u posjed od lica čije je vanknjižno
vlasništvo prestalo i koje je posjeduje bez pravnog
osnova.15 Kada se sagledaju efekti ovog pravnog
mehanizma onda se može zaključiti da je samo
„polovično“ i da treba tražiti način da bude efika-
snije.16 Možda se može razmišljati i o tome da se
propiše kao prekršaj propust obavezne uknjižbe
vanknjižnih prava, kao novi stav člana 361. Zakona
o stvarnim pravima, jer bi se na taj način mogao
poboljšati za sada samo uslovni pravni mehani-
zam.17
Sticanje vanknjižnog prava
vlasništva dosjelošću
U sudskoj praksi najčešći pravni osnov vanknjiž-
nog sticanja vlasništva na osnovu zakona je dosje-
lost zbog čega je potrebno u osnovnim crtama
izložiti karakteristike ovog pravnog instituta, kao i
sadržaj zahtjeva za upis koji se podnosi zemljišno-
knjižnom sudu od strane dosjeditelja. Dosjeditelj
je kupac, u našem primjeru prvi kupac, koji je ne-
kretninu pribavio po punovažnom pravnom poslu
po važećem materijalnom pravu (zakonit posjed)
i na zakonit način (dobrovoljnom predajom – isti-
nit posjed) od istinito upisanog zemljišnoknjižnog
otuđioca. Propustom upisa prava vlasništva kupac
će redovnom dosjelošću steći vanknjižno vlasniš-
tvo protokom zakonskog roka od deset godina
jer ima zakonit, istinit i samostalan posjed koji se
15
Između vanknjižnog vlasnika nekretnine i trećeg savjesnog
lica a priori je moguć vlasnički spor radi utvrđivanja jačeg prava
za upis vlasništva dok je nakon upisa trećeg savjesnog lica mo-
guć spor radi povrata u posjed nekretnine.
16
Nema objavljenih statističkih podataka na nivou zemljiš-
noknjižnih sudova i katastra nekretnina koliko je bilo prome-
ta nepokretnosti između formalno upisanih vlasnika i trećih
savjesnih lica nakon 5. 9. 2016. godine, da bi se mogli ocijeniti
efekti novog zakonskog rješenja koje ima za cilj da vanknjiž-
no vlasništvo na nekretninama prestane postojati i da postoji
samo knjižno vlasništvo savjesnog lica koje je upisano protiv
formalnog vlasnika.
17
Bilo bi dobro rješenje da se od strane nadležnog organa up-
rave izlaskom na lice mjesta za svaku katastarsku opštinu utvr-
di da li je na nekretninama određeno lice upisano kao knjižni
vlasnik ili je samo vanknjižni vlasnik i da se odredi rok za upis,
a nakon toga da se propust upisa sankcioniše kao prekršaj.
U svakom slučaju, bez odgovarajuće provjere na licu mjesta
vanknjižno vlasništvo će i dalje postojati i zemljišna knjiga neće
odražavati tačno stanje na tim nekretninama.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

pretpostavlja.18 Onog momenta kad je dosjeditelj
stekao vanknjižno vlasništvo, prestalo je vlasništvo
istinito upisanog prodavca koji je tada postao for-
malni vlasnik.
Kupac može i osnovom vanredne dosjelosti
steći pravo vlasništva na nekretnini na osnovu
samostalnog i savjesnog posjeda protokom roka
od dvadeset godina.19 Samostalnost i savjesnost
posjeda se po zakonu pretpostavljaju u korist do-
sjeditelja, a ko tvrdi suprotno mora to i dokazati.
Dosjeditelj treba da dokaže samo početak i završe-
tak roka dosjelosti dok se u međuvremenu pretpo-
stavlja da je bio u neprekidnom faktičkom posje-
du. Pravni osnov sticanja nekretnine kod vanredne
dosjelosti je ništav pravni posao uz opravdano
uvjerenje kupca da je pravni posao punovažan po
materijalnom pravu (putativni osnov). Protekom
vremena od dvadeset godina savjesnog posjeda
kupac stiče pravo vlasništva na kupljenim nekret-
ninama dosjelošću, iako je ugovor o kupovini bio
ništav.20 Odlučna je okolnost da je kupac nekretni-
nu samostalno posjedovao više od dvadeset godi-
na, da je dobio u posjed dobrovoljnom predajom
od strane prodavca kome je isplatio ugovorenu
cijenu i da je opravdano smatrao da je punovažan
ugovor o pribavljanju nekretnine.
Uz zahtjev za upis dosjeditelj će priložiti pra-
vosnažnu presudu o utvrđenju da je stekao pravo
vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini.21
U ovom slučaju ima se u vidu da su pretpostavke
za dosjelost ispunjene prije stupanja na snagu ZZK
kad stečeno vlasništvo ostaje na snazi (član 89. stav
1. ZZK). Nasuprot tome, kad su materijalne pretpo-
stavke za dosjelost ispunjene nakon stupanja na
snagu ZZK, onda se vlasništvo stiče tek upisom u
zemljišnu knjigu. Propustom upisa dosjeditelj je
stekao samo pretpostavljeno vlasništvo.22
Zakon o zemljišnim knjigama i Zakon o stvar-
nim pravima na različit način propisuju sticanje
prava vlasništva osnovom dosjelosti, zbog čega
cijenimo da je potrebno odrediti koji materijalni
propis ima prednost i zbog čega. Ranije donijeti
18
Vidi član 58. stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
19
Vidi član 58. stav 2. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
20
Presuda VS BiH, Rev 463/89 od 15. 3. 1990., navedeno po Pe-
taković R., str. 64.
21
Vidi član 3. stav 2. tačka 2. u vezi sa članom 89. stav 1. ZZK.
22
Vidi član 131. stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
Zakon o stvarnim pravima dopušta sticanje vanknjižnog
vlasništva prepuštajući njihovim nosiocima da odluče da
li će izvršiti upis u zemljišnu knjigu. U interesu je svakog
vanknjižnog nosioca da izvrši upis protiv zemljišnoknjiž-
nog prethodnika jer time sprečava gubitak vanknjižnog
vlasništva po bilo kom osnovu sticanja, kao i mogućnost
sticanja vlasništva od strane trećeg savjesnog lica na istoj
nekretnini. Zakon o stvarnim pravima je prvi materijalni
propis koji dopušta sticanje prava vlasništva na nekretnini
od nevlasnika i to po samom zakonu od strane trećeg sa-
vjesnog lica zaštitom povjerenja u tačnost zemljišne knji-
ge, i tada prestaje vanknjižno vlasništvo njegovog nosioca
koga nije upisao u ostavljenom prekluzivnom roku. Na ovaj
način zemljišna knjiga postaje ponovo tačna jer treće sa-
vjesno lice upisom protiv neistinito upisanog vlasnika po-
staje jedini stvarni vlasnik predmetne nekretnine
Zakon o zemljišnim knjigama je specijalni propis u
odnosu na Zakon o stvarnim pravima koji je gene-
ralni propis zbog čega se mora primijeniti Zakon o
zemljišnim knjigama kad su pretpostavke za dosje-
lost po Zakonu o vlasničko-pravnim odnosima ili
Zakonu o stvarnim pravima ispunjene nakon stu-
panja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama, što
znači da od tada nije moguće vanknjižno sticanje
vlasništva dosjelošću već samo upisom u zemljiš-
nu knjigu koji ima konstitutivno dejstvo.
Materijalne pretpostavke za postojanje
sukoba pravnih osnova radi sticanja
prava vlasništva upisom u zemljišnu knjigu
Odredba člana 52. stav 2. usko je povezana
sa odredbom člana 56. stav 1. Zakona o stvarnim
pravima. Radi lakšeg praćenja ove materije citirat
ćemo navedene materijalne propise i nakon toga
izložiti logičku povezanost. Pravo vlasništva steče-
no na osnovu nasljeđivanja, zakona, odlukom suda
ili drugog nadležnog organa ne može se suprotsta-
viti pravu treće savjesne osobe koja je postupajući
sa povjerenjem u zemljišne knjige podnijela za-
htjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja
je stekla pravo vlasništva na osnovu nasljeđivanja,
91
STVARNO PRAVO
zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa
zatražila upis svog prava.23 Sticalac upisom stiče
nekretninu kao da je stiče od njezina vlasnika ako
istu, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu,
stekne u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana
kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila.24
Iz izloženog se može zaključiti da mora posto-
jati zatvoren krug između tri lica pri čemu različiti
sticaoci imaju zajedničkog knjižnog prethodni-
ka od koga stiču istu nekretninu, tako da postoji
vanknjižni vlasnik nekretnine, treće savjesno lice i
formalno upisani vlasnik nekretnine kao zajednič-
ki knjižni prethodnik. Zakon o stvarnim pravima
prednost daje trećem savjesnom licu koje na osno-
vu pravnog posla stiče pravo vlasništva na nekret-
nini u odnosu na lice koje je svoje pravo steklo na
osnovu nasljeđivanja, zakona, pravosnažne odluke
suda ili konačne odluke organa uprave, ali ga nije
upisalo u odložnom roku od tri godine. Odlučna
je okolnost da je treće savjesno lice prije podni-
jelo zahtjev za upis nego vanknjižni vlasnik iste
nekretnine, pri čemu prestaje formalno upisano
vlasništvo neistinito upisanog zemljišnoknjižnog
otuđioca kao i vanknjižno vlasništvo njegovog
nosioca. Na istoj nekretnini pravo vlasništva može
imati samo jedno lice, a to se postiže time što treće
savjesno lice postaje jedini vlasnik nekretnine dok
prestaje vanknjižno vlasništvo njegovog nosioca.
Za postojanje savjesnog trećeg lica potrebno je da
se izvrši uvid u stanje zemljišne knjige i da se uvjeri
da je otuđilac upisan kao knjižni vlasnik, dok se ne
zahtijeva istraživanje vanknjižnog stanja već samo
njegovo nepoznavanje. Zakon o stvarnim pravima
prednost daje trećem savjesnom licu radi ponovne
afirmacije načela povjerenja u tačnost zemljišne
knjige, bez koga zemljišna knjiga ne može ni po-
stojati, kao i da se sankcioniše nemar vanknjižnog
nosioca koji svoje pravo nije upisao u zemljišnu
knjigu u odložnom roku od tri godine u kome je
zaštićen od gubitka vanknjižnog vlasništva od
trećeg savjesnog lica. Fikcija apsolutne tačnosti
zemljišnih knjiga ima za posljedicu to, da savjesna
lica, koja se oslanjaju na te knjige, ne mogu biti
oštećena u pravnom prometu.25
23
Vidi član 52. stav 2. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
24
Vidi član 56. stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
25
Stojanović D., Georgiev D. (1980) Komentar Zakona o os-
novnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd: Službeni list
SFRJ, str. 93.
92
Činjenično stanje koje karakteriše sukob
pravnih osnova radi sticanja prava
vlasništva upisom u zemljišnu knjigu
Kod sukoba pravnih osnova radi sticanja pra-
va vlasništva upisom u zemljišnu knjigu činjenič-
no se radi o tome da je prvobitno stvarni vlasnik
(istinito upisani vlasnik koji ima i samostalan po-
sjed nekretnine) izvršio otuđenje iste nekretnine
dvojici kupaca u različitom vremenskom periodu.
Prvom kupcu je na osnovu punovažnog ugovora
po važećem materijalnom pravu predao nekretni-
nu u samostalan posjed koji je na taj način stekao
pretpostavljeno vlasništvo, ali nije izvršio upis pra-
va vlasništva.26 Prvi kupac je nastavio dosjedati ne-
kretninu pa je protekom zakonskom roka od deset
godina stekao pravo vlasništva osnovom redovne
dosjelosti (član 58. stav 1. Zakona o stvarnim pra-
vima), ali ni tada nije izvršio upis vanknjižnog vla-
sništva.27 Onog momenta kad je prvi kupac stekao
vanknjižno vlasništvo dosjelošću, tada je upisani
prodavac postao samo formalni (neistinito upisa-
ni) vlasnik.
Ipak, zahvaljujući toj činjenici isti otuđilac je
istu nekretninu ponovo otuđio drugom kupcu –
trećem savjesnom licu i to je vremenski bilo nakon
isteka roka dosjelosti od deset godina, kad je prvi
kupac već stekao vanknjižno vlasništvo na istoj
nekretnini. Kod postojanja takvog činjeničnog sta-
nja prvi kupac – vanknjižni vlasnik i drugi kupac
– treće savjesno lice iste nekretnine, mogu podni-
jeti zahtjev zemljišnoknjižnom sudu za upis prava
vlasništva protiv zajedničkog zemljišnoknjižnog
prethodnika sa kojim su bili u ugovornom odnosu
prodaje.
26
Kad se posmatra međusobni odnos stvarnog zemljišnokn-
jižnog otuđioca i prvog kupca kome je nekretnina predata u
samostalan posjed (pretpostavljeni vlasnik), onda se zapaža da
zemljišnoknjižni otuđilac ne bi mogao tražiti povrat nekretnine
jer se kupac može uspješno braniti isticanjem prigovora da je
kupio nekretninu i da mu je prodavac dobrovoljno predao u
samostalan posjed. Ako kupac ne ishodi upis prava vlasništva
onda će uz ispunjenje ostalih pretpostavki steći vlasništvo dos-
jelošću.
27
Da je kupac izvršio upis vlasništva protiv knjižnog prethodni-
ka, onda ne bi bilo moguće savjesno sticanje trećeg lica. Prema
tome, mogućnost savjesnog sticanja zasniva se na činjenici da
kupac nije izvršio upis vlasništva na osnovu punovažnog ugov-
ora, niti upis naknadno stečenog vanknjižnog vlasništva.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Utvrđivanje jačeg prava od
strane zemljišnoknjižnog suda
Kad su vanknjižni vlasnik nekretnine i treće sa-
vjesno lice podnijeli zahtjev za upis prava vlasniš-
tva na istoj nekretnini, onda zemljišnoknjižni sud
primjenom načela prvenstva utvrđuje ko ima jače
pravo za upis. Prema načelu prvenstva lice koje
je prije podnijelo zahtjev za upis prava vlasniš-
tva, ima jače pravo za upis u odnosu na lice koje
je kasnije podnijelo zahtjev za upis (prvi u vreme-
nu jači u pravu). Knjižno pravo za čiji je upis ranije
zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog imat će
bolje mjesto u prvenstvenom redu od knjižnog
prava za čiji je upis prijedlog zemljišnoknjižnom
sudu stigao kasnije.28 Prema načelu prioriteta jače
je ono pravo koje je ranije upisano, pri čemu je za
početak računanja vremena važan momenat kada
je zemljišnoknjižnom sudu stigla molba za upis, a
ne momenat samog upisa.29 stanje netačno, da je sticalac savjestan, da posto-
Zakon o stvarnim pravima FBiH u članu 52. stav
2. upravo reguliše ovu situaciju propisujući da treće
savjesno lice koje je prije podnijelo zahtjev za upis
prava vlasništva ima jače pravo na upis, nego van-
knjižni vlasnik koji je kasnije podnio zahtjev za upis
prava vlasništva i zbog toga se ne može suprotsta-
viti pravu trećeg savjesnog lica. Argumentum a
contrario, ako je vanknjižni vlasnik nekretnine prije
podnio zahtjev za upis nego treće savjesno lice,
onda jače pravo za upis svog vanknjižnog vlasniš-
tva ima vanknjižni vlasnik nego treće savjesno lice.
Zahtjevi za upis koji stignu istovremeno imaju
isti red prvenstva. Zahtjevi koji su pristigli poštom
istog dana smatrat će se da su stigli istovremeno i
bit će upisani u dnevnu knjigu kao posljednji pri-
stigli tog dana.30 U ovakvoj situaciji kad zemljišno-
knjižnom sudu istovremeno stigne više zahtjeva za
upis koji se međusobno isključuju (dva prijedloga
za upis vlasništva iste nekretnine u korist dvije ra-
zličite osobe), a svi ispunjavaju pretpostavke za
upis, zemljišnoknjižni sud će ih dopustiti i provesti.
Zemljišnoknjižni sud može cijeniti samo formalnu
osnovanost zahtjeva za upis ali ne može odrediti
koji od dva podnosioca zahtjeva ima jači pravni
28
Josipović T. (1998) Komentar Zakona o zemljišnim knjigama,
Zagreb: Informator str. 134.
29
Vizner B., op. cit. str. 216.
30
Vidi član 33. stav 4. ZZK FBiH.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
osnov jer nije ovlašten ulaziti u ocjenu materijal-
nopravne opravdanosti zahtjeva, niti može odre-
diti da se obojica upišu kao suvlasnici jer to nisu
zahtijevali. Ovakvo stanje u zemljišnim knjigama,
gdje su istovremeno upisana dva prava koja se is-
ključuju, ne može opstati trajno.31 Zemljišnoknjižni
sud će uputiti podnosioce zahtjeva da u parnici
riješe ko ima jače pravo na upis prava vlasništva.
Zakonske pretpostavke za sticanje
prava vlasništva zaštitom povjerenja
u tačnost zemljišne knjige
Nakon izlaganja o načinima sticanja knjižnog
vlasništva, potrebno je izložiti i pod kojim okol-
nostima treće lice može steći pravo vlasništva
zaštitom povjerenja u tačnost zemljišne knjige.
Do toga može doći kad se kumulativno ispune
zakonske pretpostavke i to da je zemljišnoknjižno
ji zaključen punovažan pravni posao sa neistinito
upisanim knjižnim vlasnikom, da treće lice izvrši
upis vlasništva protiv neistinito upisanog knjižnog
vlasnika.
Netačnost zemljišnoknjižnog stanja
Zemljišnoknjižno stanje predmetne nekret-
nine mora biti netačno. Taj uslov je ispunjen ako
upisano lice nije stvarni vlasnik, već samo formalni
vlasnik nekretnine jer nema i samostalan posjed
nekretnine.32 Kad je upisano lice stvarni vlasnik
nekretnine (ima i samostalan posjed), onda je ze-
mljišnoknjižno stanje tačno i tada se radi o deri-
vativnom sticanju od vlasnika a ne o sticanju po
samom zakonu od nevlasnika. Zemljišnoknjižno
stanje je netačno kad ne odgovara stvarnom sta-
nju predmetne nekretnine. Upis u zemljišnoj knjizi
ne odražava stvarno stanje iz razloga što vanknjiž-
31
Stanković O., Orlić Ml, op. cit. str. 343.
32
Ranija sudska praksa je negirala mogućnost sticanja vlas-
ništva na osnovu pravnog posla na nekretnini od nevlasnika
polazeći od toga da niko na drugog ne može prenijeti više pra-
va nego što ima. Osnov obaveze jednog ugovarača je ispunjen-
je obaveze drugog ugovarača tako da postoji osnov ugovorne
obaveze kad je otuđilac vlasnik nekretnine jer može ispuniti
ugovornu obavezu predaje u samostalan posjed (član 52. ZOO).
Ranija zakonska rješenja davala su mogućnost sticanja prava
vlasništva na osnovu teretnog pravnog posla samo od nevlas-
nika pokretne stvari (član 31. ZOSPO i član 36. ZOVO).
93
 STVARNO PRAVO
ni vlasnik svoje pravo nije uknjižio.33 Prema tome,
kad je zemljišnoknjižno stanje netačno onda se
radi o sticanju po samom zakonu i to zaštitom po-
vjerenja u tačnost zemljišne knjige.
Savjesnost sticaoca
Kad je zemljišnoknjižno stanje netačno onda
se samo za savjesno lice smatra da je tačno i ono
može, uz ispunjenje ostalih zakonskih pretpostav-
ki, steći pravo vlasništva zaštitom povjerenja u tač-
nost zemljišne knjige kao da stiče na osnovu prav-
nog posla od stvarnog vlasnika. Neovisno od toga
što se treće savjesno lice na osnovu pravnog posla
upisalo protiv knjižnog prethodnika, ne radi se o
sticanju na osnovu pravnog posla nego o sticanju
na osnovu zakona jer je knjižni prethodnik samo
formalni (neistinito upisani) vlasnik – nevlasnik.
Zakon štiti one koji su uredno, na temelju pravnog
posla, u dobroj vjeri sticali vlasništvo nekretnine i
upisale ga u zemljišnu knjigu, ali ga ipak nisu stekle
na temelju pravnog posla zbog neistinitosti upisa
vlasništva njihovog prednika.34
Da bi treće lice bilo savjesno mora da istraži
knjižno stanje predmetne nekretnine jer ga na to
obavezuje načelo javnosti zemljišne knjige. Ze-
mljišne knjige su javne knjige svima dostupne i
niko se ne može pozivati na to da mu stanje ze-
mljišne knjige nije bilo poznato. Ova zakonska
pretpostavka je neoboriva. Onaj ko je propustio
da ispita zemljišnoknjižno stanje nepokretnosti
(iz neznanja, uslijed nemarnosti itd.) snosit će ne-
povoljne posljedice svoga propusta, jer u parnici
nije dozvoljen dokaz protiv ove pretpostavke.35 Za
postojanje savjesnosti u pogledu vanknjižnog sta-
nja sada se zahtijeva samo nepoznavanje.36 Priba-
vilac je nesavjestan samo ako je znao za netačnost
zemljišne knjige.37 Za savjesnost treće osobe kod
33
Babić I. i grupa autora, op. cit. str. 287.
Gavella N. i grupa autora, (1998) Stvarno pravo, Zagreb: Infor-
34
mator, str. 345.
35
Stanković O., Orlić M. op. cit. str. 331.
36
Vidi član 55. stav 4. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
37
Stanković O., Orlić M. op. cit. str. 333.
94
sticanja prava na nekretnini mjerodavno je vrijeme
podnošenja zahtjeva za upis.38
Postojanje punovažnog ugovora
o otuđenju nekretnine
Pravni posao, kao pravni osnov, je punovažan
kada kumulativno ispunjava opšte uslove pu-
novažnosti, kao i poseban uslov punovažnosti. U
nedostatku i samo jednog uslova punovažnosti,
pravni posao ne može proizvesti očekivano pravno
dejstvo. Kod derivativnog sticanja prava vlasništva
na nekretnini pravni posao je samo pravni osnov
koji stvara prava i obaveze (član 148. stav 1. ZOO).
Pravni posao u kojem je došla do izražaja stranačka
volja da se prenese vlasništvo neke stvari je titulus
ili naslov bez kojeg se ne može steći vlasništvo.39
Pretpostavka da bi vlasnikovo pravo vlasništva
prešlo na sticaoca je valjan pravni posao vlasnika te
nekretnine, učinjen u cilju prijenosa prava vlasniš-
tva te nekretnine na drugu osobu kao sticaoca.40
Pravnim poslom se uspostavlja obligacionopravni
odnos između sticaoca i otuđivaoca radi prijenosa
prava svojine na određenu stvar.41
Postojanje punovažnog pravnog posla nije bit-
no samo za derivativno sticanje vlasništva već i za
savjesno sticanje od nevlasnika jer se upis protiv
knjižnog prethodnika, bez obzira da li je istinito
ili neistinito upisan, može izvršiti samo na osnovu
punovažnog pravnog posla (načelo kauzalnosti
upisa).
Pravni posao mora biti kauzalan, a ne apstrak-
tan. U pravnom prometu preovlađuju kauzalni
ugovori, kao što su: ugovor o prodaji, o zakupu, o
zajmu, o djelu itd.42 Prijenos prava vlasništva može
se vršiti npr. ugovorom o prodaji, poklonu, ugovo-
rom o doživotnom izdržavanju, ugovorom o diobi
38
Vidi član 9. stav 4. ZZK
39
Žuvela, M., (1990) Zakon o osnovnim vlasničko pravnim
odnosima, Zagreb: Narodne novine, str.170.
40
Gavella, N. i grupa autora, op. cit. str. 333.
41
Medić, D., Novo stvarno pravo Republike Srpske, Drugo izmi-
jenjeno i dopunjeno izdanje, Panevropski univerzitet Apeiron,
Banja Luka 2016. str. 77.
42
Bikić, A. (2007) Obligaciono pravo, Opći dio, Sarajevo: Pravni
fakultet Sarajevo, str. 113.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

stvari, a ne ugovorom o zakupu, posluzi i sl. koji
nemaju podobnu kauzu za prijenos prava vlasniš-
tva. Pravni posao mora biti punovažan po važećem
materijalnom pravu da bi mogao biti valjan pravni
osnov za prijenos i sticanje prava vlasništva. Pra-
vo svojine stiče se upisom u javnu knjigu samo na
osnovu objektivnog punovažnog pravnog posla.43
Nije dovoljan putativni pravni osnov koji postoji
samo u svijesti – mislima prenosioca i sticaoca ili
samo jednog od njih.
Upis vlasništva protiv
neistinito upisanog vlasnika
Upis vlasništva može se izvršiti protiv istinito
upisanog knjižnog vlasnika (derivativno sticanje
na osnovu pravnog posla od vlasnika) ili neistini-
to upisanog knjižnog vlasnika (sticanje po zakonu
od nevlasnika). Upis je najsigurniji način zaštite
prava na nekretninama.44 Onog momenta kad je
prvi kupac stekao vanknjižno vlasništvo, prestalo
je upisano vlasništvo prodavca i od tada je neistini-
to upisani vlasnik. Upis vanknjižnog prava vlasniš-
tva protiv neistinito upisanog vlasnika je nužan, ali
nema konstitutivno dejstvo već samo deklaratorno
dejstvo jer se ne radi o derivativnom sticanju već o
sticanju po samom zakonu. Kad prvi i drugi van-
knjižni vlasnik podnesu zahtjev za upis vlasništva
protiv neistinito upisanog knjižnog prethodnika,
zemljišnoknjižni sud će a priori cijeniti ko ima jače
pravo za upis po kriteriju vremenskog prioriteta ili
će izvršiti upis oba zahtjeva koji su pristigli poštom
istog dana a nakon toga će uputiti podnosioce za-
htjeva da u parničnom postupku konačno riješe ko
ima jače pravo za upis protiv neistinito upisanog
knjižnog prethodnika.
Za postavljeni vlasnički zahtjev za upis prava
vlasništva od strane knjižnog sticaoca i trećeg savje-
snog lica, pasivno je legitimisan upisani knjižni pret-
hodnik sa kojim su bili u ugovornom odnosu proda-
je, bez obzira što su se prodaje dogodile u različito
vrijeme. Uknjižba u zemljišnu knjigu je dozvoljena
samo uz saglasnost osobe koja je u vrijeme podno-
šenja zahtjeva upisana kao nosilac prava vlasništva.
43
Odluka Okružnog suda u Požarevcu, Gž 1093/90 od 13. 7.
1990. navedeno po Petaković, R., Zakon o osnovnim svojins-
ko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Poslovni biro, Beo-
grad 1991. 71.
44
Medić D. op. cit. str. 74.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
Kad su zahtjev za upis vlasništva na istoj nekretnini pod-
nijeli vanknjižni vlasnik i treće savjesno lice, onda zemljiš-
noknjižni sud primjenom načela vremenskog prioriteta
utvrđuje koji od njih ima jače pravo za upis. Ako su oba za-
htjeva pristigla u zemljišnoknjižni sud poštom istog dana,
zemljišnoknjižni sud će izvršiti upis oba zahtjeva, ali će
uputiti podnosioce zahtjeva da se u parničnom postupku
utvrdi ko ima jače pravo za upis od dva vanknjižna vlasnika
na istoj nekretnini i na osnovu pravosnažne presude izvršit
će konačan upis jačeg prava vlasništva i brisanje slabijeg
prava vlasništva. Zakon o stvarnim pravima prvenstvo daje
trećem savjesnom licu zbog toga što je prije podnijelo za-
htjev za upis zemljišnoknjižnom sudu nego vanknjižni vla-
snik, dok će parnični sud utvrditi jače pravo za upis savje-
snog lica kad je vanknjižni vlasnik podnio zahtjev za upis
nakon 5. 9. 2016. godine – po isteku prekluzivnog roka od
tri godine kad je već prestalo vanknjižno vlasništvo
Vlasništvo se prenosi na osnovu valjano očitovane
volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerena na to
da njegovo vlasništvo pređe na sticaoca (clausula
intabulandi). Ova izjava volje može biti data u prav-
nom poslu koji je upravljen na prijenos vlasništva ali
može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slučaju
ta isprava mora biti notarski obrađena.45
Značaj načela pouzdanja u tačnost zemljišne
knjige u pravnom prometu nekretnina
Zakonska je pretpostavka da je upisano stanje
u zemljišnoj knjizi tačno. Ova zakonska pretpostav-
ka je oboriva i moguće je dokazivati suprotno. Ipak,
savjesno lice koje je izvršilo uvid u stanje zemljišne
knjige i uvjerilo se da je prodavac upisan kao vlasnik
i kome nije bilo poznato vanknjižno stanje pred-
metne nekretnine, može smatrati da je upisano sta-
nje tačno, pa i onda kada stvarno nije. Javno povje-
renje znači, da svako savjesno lice koje izvrši uvid u
zemljišnu knjigu, može vjerovati da upisana prava i
postoje.46 U tome se ispoljava značaj povjerenja u
45
Vidi član 53. stav 3. Zakona o stvarnim pravima.
46
Weike J., Tajić L. op. cit. str. 43.
95
 STVARNO PRAVO
tačnost zemljišne knjige koje omogućava sticanje
prava vlasništva i od nevlasnika, što nije bilo mo-
guće po ranijim materijalnim propisima (ZOSPO i
ZOVO). Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno
pravo postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige
uživa punu zaštitu svog prava.47
Zakon o zemljišnim knjigama u članu 9. i Zakon
o stvarnim pravima u članu 56. ponovo afirmiše na-
čelo povjerenja na način da se zemljišnoj knjizi pri-
daje onaj značaj koji joj objektivno pripada. To se a
priori odnosi na nova rješenja Zakona o stvarnim
pravima koja jačaju povjerenje u tačnost zemljišne
knjige što se odnosi na neobaveznost istraživanja
vanknjižnog stanja nekretnine već samo na nepo-
znavanje vanknjižnog stanja, mogućnost gubitka
vanknjižnog prava vlasništva zbog propusta upisa
i mogućnost sticanja vlasništva od nevlasnika ne-
kretnine. Savjesni sticalac pravnim učincima zašti-
te povjerenja sanira nedostatak svojine knjižnog
prethodnika.48 Za posljedicu svog nemara što nije
izvršio uknjižbu takvo lice može biti sankcionisano
gubitkom svog prava, ali samo ako je treće savje-
sno lice steklo pravo upisom.49
Nova rješenja Zakona o stvarnim pravima omo-
gućiti će da zemljišna knjiga u nekom relativno
dužem periodu ponovo postane tačna i da se dis-
ciplinuju subjekti prava da izvrše upis svih oblika
prometa nepokretnosti. Načelo upisa i povjerenja
u tačnost zemljišne knjige je jedno od osnovnih
načela zemljišnoknjižnog prava bez koga zemljiš-
na knjiga ne može ni da postoji. Dok se ovi ciljevi
ne ostvare, pravni promet nekretnina obavljat će
se na osnovu netačnog zemljišnoknjižnog prava
ali sa povjerenjem u tačnost upisanog stanja od
strane savjesnog sticaoca i mogućnosti savjesnog
sticanja prava vlasništva.
Sličnosti i razlike između višestrukog
ugovaranja otuđenja i savjesnog
sticanja zaštitom povjerenja u
tačnost zemljišne knjige
Postoje određene sličnosti između višestrukog
ugovaranja otuđenja (član 57. Zakona o stvarnim
47
Babić I. i grupa autora, op. cit. str. 284.
48
Medić D., op. cit. str. 73.
49
Povlakić M., (2009) Transformacija stvarnog prava u BiH, Sara-
jevo: Pravni fakultet, str. 119.
96
pravima FBiH) i savjesnog sticanja zaštitom po-
vjerenja u tačnost zemljišne knjige (član 56. stav
1. Zakona o stvarnim pravima FBiH), ali i suštinske
razlike koje jasno razgraničavaju ova dva pravna
instituta. Zajedničko im je da se radi o dvostrukoj
prodaji iste nekretnine od strane istog otuđioca s
tom razlikom što je kod višestrukog ugovaranja
otuđenja otuđilac stvarni knjižni vlasnik i radi se
o derivativnom sticanju na osnovu pravnog posla
od vlasnika, dok kod savjesnog sticanja zaštitom
povjerenja u tačnost zemljišne knjige otuđilac nije
stvarni vlasnik već samo formalni vlasnik nekretni-
ne i radi se o sticanju vlasništva po samom zakonu
od nevlasnika.
Kod višestrukog ugovaranja otuđenja postoji
sukob pravnih osnova radi sticanja vlasništva upi-
som u zemljišnu knjigu na osnovu pravnih poslova
između više kupaca, dok kod savjesnog sticanja
postoji sukob pravnih osnova radi sticanja vlasniš-
tva upisom u zemljišnu knjigu na osnovu podnije-
tih zahtjeva između vanknjižnog vlasnika i trećeg
savjesnog lica koje je također vanknjižni vlasnik po
samom zakonu. Višestruko ugovaranje otuđenja –
prva i druga prodaja događaju se vremenski u krat-
kom periodu od nekoliko dana do jednog mjeseca,
dok se kod savjesnog sticanja druga prodaja doga-
đa vremenski nakon deset godina od prve prodaje
kad je prvi kupac već stekao vanknjižno vlasništvo.
I u interpretaciji ranije ustaljene sudske prakse
određene činjenice jasno su ukazivale kad posto-
ji višestruko ugovaranje otuđenja iste nekretnine
kao derivativan način sticanja prava vlasništva.
Kad istu nekretninu kupe dva ili više lica, a ni jed-
nom nije predat posjed, jači je u pravu prvi kupac,
ali ako je na kasnijeg kupca prenijeto pravo svoji-
ne uknjižbom u zemljišnu knjigu, tada prethodni
kupac može tražiti da se utvrdi ništavost ugovora
i briše uknjižba i da se na njega prenese pravo vla-
sništva, samo ako dokaže da je kasniji sticalac bio
nesavjestan.50 Kad je više kupaca zaključilo ugovor
o prodaji iste nekretnine, raniji savjesni kupac ima
jaču pravnu osnovu od kasnijeg nesavjesnog kup-
ca pri čemu nije odlučno što je nesavjesni kupac
ishodio upis u zemljišne knjige.51 I pitanje savjesti
50
Presuda VS Vojvodine, Rev 16/85 od 13. 4. 1985., navedeno
po Petaković R. (1990) Zakon o obligacionim odnosima sa sud-
skom praksom, Beograd: Poslovni biro, str. 14.
Presuda VS H, Rev 970/87 od 12. 5. 1987., navedeno po Žuvela
51
M. str. 185.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

odnosi se na drugačije činjenice. Tako se kod vi-
šestrukog ugovaranja otuđenja traži da kasniji sti-
calac, koji je prvi podnio zahtjev za upis, nije znao
da je zemljišnoknjižni vlasnik ranije otuđio istu
nekretninu. Kod savjesnog sticanja treće lice treba
da istraži knjižno stanje i da mu nije bilo poznato
vanknjižno stanje nekretnine. Razlika je i u pasiv-
no legitimisanim osobama za postavljanje različi-
tih vlasničkih zahtjeva. Tako su u sporu kod više-
strukog ugovaranja otuđenja pasivno legitimisani
prodavac i ostali kupci iste nekretnine po slabijem
pravnom osnovu kao jedinstveni suparničari, dok
je u vlasničkom sporu između savjesnog lica i van-
knjižnog vlasnika pasivno legitimisan samo knjižni
vlasnik, a ne i formalno upisani vlasnik protiv koga
se vrši upis vlasništva.
Smatrali smo korisnim da ukažemo na razliku
između ovih pravnih instituta zbog mogućnosti da
sud pogrešno pravno kvalifikuje iznijete činjenice i
da višestruko ugovaranje otuđenja kvalifikuje kao
savjesno sticanje ili obrnuto. To će imati za poslje-
dicu da sud neće utvrditi postojanje svih iznijetih
činjenica, pa će zbog takve greške suda činjenič-
no stanje ostati nepotpuno utvrđeno i doći će i do
pogrešne primjene materijalnog prava i donoše-
nja nezakonite presude. Da bi se ovakva situacija
izbjegla potrebno je da vanknjižni vlasnik, bez ob-
zira da li je tužitelj ili tuženi, iznese pravno relevan-
tne činjenice da je kupio predmetnu nekretninu
po punovažnom ugovoru od istinito upisanog vla-
snika, da je nekretninu dobio u samostalan posjed,
da nije izvršio upis vlasništva već je vanknjižno ste-
kao vlasništvo osnovom redovne dosjelosti nakon
deset godina neprekidnog faktičkog posjeda.
Iznijete činjenice kupovine i sticanje vlasniš-
tva osnovom redovne dosjelosti, daju mogućnost
sudu da pravilno kvalifikuje spor koji postoji izme-
đu knjižnog vlasnika i trećeg savjesnog lica radi
utvrđenja jačeg prava za sticanje prava vlasništva
po podnijetim zahtjevima za upis i da se ne radi
o višestrukom ugovaranju otuđenja. U interesu je
vanknjižnog vlasnika da iznese ove pravno rele-
vantne činjenice jer mu po materijalnom pravu idu
u prilog, kao i da u momentu podnošenja zahtjeva
za upis nije istekao prekluzivni rok od tri godine
počev od 5. 9. 2013. godine. Sve ove iznijete činje-
nice jasno ukazuju da se radi o vlasničkom sporu
radi utvrđenja jačeg prava za upis prava vlasništva
na istoj nekretnini između vanknjižnog vlasnika
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
i trećeg savjesnog lica. I kad je tužitelj pogrešno
kvalifikovao iznijete činjenice na kojima zasniva
tužbeni zahtjev sud nije vezan za pravni osnov tuž-
benog zahtjeva jer primjenjuje materijalno pravo
po vlastitoj ocjeni, pa će iznijete činjenice pravilno
pravno kvalifikovati i pravilnom primjenom ma-
terijalnog prava odlučiti o osnovanosti tužbenog
zahtjeva kojim je jedino vezan. Bitno je samo da
tužitelj iznese dovoljno pravno relevantnih činje-
nica za usvajanje tužbenog zahtjeva, što daje mo-
gućnost i sudu da zauzme pravilnu kvalifikaciju
predmeta spora i da tumačenjem izabere odgova-
rajuću normu materijalnog prava.
Utvrđivanje jačeg prava
od strane parničnog suda
Kad je zemljišnoknjižni sud uputio podnosioce
zahtjeva da u parničnom postupku riješe ko ima
jače pravo za upis vlasništva, postupak se pokreće
podnošenjem tužbe kod suda na čijem se područ-
ju nalazi predmetna nekretnina. Tužba mora da sa-
drži, između ostalog, određen zahtjev u pogledu
glavne stvari, činjenice na kojima tužitelj zasniva
tužbeni zahtjev i dokaze kojima se utvrđuju izni-
jete činjenice.52 Smatramo da tužitelj treba da po-
stavi tužbeni zahtjev da se utvrdi da ima jače pravo
za upis prava vlasništva na nekretnini koja je ozna-
čena po zemljišnoknjižnom stanju, što je tuženi
dužan priznati i trpjeti da se izvrši upis jačeg prava
u korist tužitelja i brisanje slabijeg prava tuženog.
Ako je tužitelj vanknjižni vlasnik, po jednom
od navedenih zakonskih osnova sticanja, a tuže-
ni treće savjesno lice onda tužitelj treba da izne-
se pravno relevantne činjenice da je ranije stekao
vanknjižno pravo vlasništva nego treće savjesno
lice, da u momentu podnošenja zahtjeva za upis
nije istekao prekluzivni rok od tri godine računaju-
ći od stupanja na snagu Zakona o stvarnim pravi-
ma FBiH (5. 9. 2013.), da tuženi ne može steći pra-
vo vlasništva prije isteka odložnog roka i da zbog
toga tužitelj ima jače pravo za upis svog vanknjiž-
nog vlasništva nego treće savjesno lice.
Kad je tužitelj treće savjesno lice a tuženi van-
knjižni vlasnik, onda tužitelj treba da iznese pravno
relevantne činjenice da tuženi nije u ostavljenom
prekluzivnom roku izvršio upis vlasništva, da je
52
Vidi član 53. stav 2. ZPP.
97
STVARNO PRAVO
zbog toga prestalo njegovo vanknjižno pravo, da
je moguće savjesno sticanje zaštitom povjerenja u
tačnost zemljišne knjige i da tužitelj ima jače pra-
vo za upis vanknjižnog vlasništva protiv knjižnog
prethodnika.
Kad sud ocjenom prihvaćenih dokaza koje su
stranke izvele na glavnoj raspravi utvrdi ko ima
jače pravo za upis vanknjižnog prava vlasništva na
predmetnoj nekretnini, onda će zemljišnoknjižni
sud na osnovu pravosnažne presude izvršiti kona-
čan upis jačeg prava i brisanje slabijeg prava tako
da će knjižno vlasništvo steći samo jedan podnosi-
lac zahtjeva. Pitanje ustavnosti odredbe člana 361.
Vlasnički zahtjev za povrat
u posjed nekretnine
Nakon što treće savjesno lice izvrši upis prava
vlasništva protiv formalno upisanog zemljišno-
knjižnog otuđioca, bilo po rješenju zemljišnoknjiž-
nog suda ili pravosnažne presude parničnog suda,
stiče pravo na podnošenje reivindikacione tužbe
kojom od prvog kupca – ranijeg vanknjižnog vla-
snika traži povrat u posjed nekretnine. Ovakvom
vlasničkom zahtjevu tuženi se ne može suprot-
staviti jer je njegovo vanknjižno vlasništvo pre-
stalo zbog toga što ga nije upisao u ostavljenom
prekluzivnom roku i traženu nekretninu posjeduje
bez pravnog osnova. Tužitelj treba da dokaže da je
vlasnik tužbom tražene nekretnine što može sada
dokazati zemljišnoknjižnim izvatkom, i da je tuženi
sadašnji posjednik nekretnine bez pravnog osno-
va.53
Usvajanjem vlasničkog zahtjeva upisano treće
savjesno lice je ujedno i vanknjižni vlasnik, jer ima
samostalan posjed nekretnine, i tada je zemljišna
knjiga tačna u odnosu na predmetnu nekretni-
nu-jedno lice je knjižni i vanknjižni vlasnik iste ne-
kretnine.
Druga je mogućnost da treće savjesno lice
podnese publicijansku tužbu i da po osnovu jačeg
prava na posjed zahtijeva povrat nekretnine od
tuženog koji je posjeduje bez pravnog osnova.54
U ovom slučaju tužitelj mora dokazati postojanje
zakonitog posjeda dok se savjesnost posjeda pret-
postavlja. Posjed sticaoca nekretnine je zakonit
53
Vidi član 127. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
54
Vidi član 131. stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
98
i kad je pribavljen od nevlasnika, ali po punovaž-
nom pravnom osnovu.55 Kad tužitelj pravnu zaštitu
može ostvariti po dva pravna osnova, na njemu je
pravo izbora i tuženi se ne može tome protiviti. I
sa podnijetom publicijanskom tužbom tužitelj će
uspjeti izvršiti povrat nekretnine u posjed. Za pri-
hvatanje tužbenog zahtjeva za povrat u posjed
nije dovoljno utvrditi da tuženici drže stvar bez
pravnog osnova, već tužitelj mora dokazati i svo-
je pravo vlasništva ili barem jače pravo na posjed
stvari.56
Stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH
o prestanku vanknjižnog vlasništva
zbog propusta da se izvrši upis
u prekluzivnom roku
Iako se vanknjižni vlasnik nekretnine i treće sa-
vjesno lice ne nalaze u ugovornom odnosu proda-
je, vanknjižno vlasništvo njegovog nosioca presta-
je po samom zakonu onog momenta kad je treće
savjesno lice po samom zakonu steklo vanknjižno
vlasništvo na istoj nekretnini od nevlasnika. S tim u
vezi, može se postaviti pitanje da li je ovakav način
prestanka vanknjižnog vlasništva prvog kupca u
skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom
koji garantuju i štite pravo vlasništva kao osnovno
stvarno pravo iz koga se izvode i na kome se za-
snivaju sva ograničena stvarna prava. Da bi se dao
pravilan odgovor na ovo pitanje moraju se a priori
cijeniti razlozi zbog kojih je došlo do prestanka ste-
čenog vanknjižnog vlasništva prvog kupca.
U ranijim izlaganjima napomenuli smo da je
Zakon o stvarnim pravima FBiH prvi materijalni
propis koji omogućava sticanje prava vlasništva
na nekretnini i od nevlasnika, rukovodeći se time
da su vanknjižni vlasnici dužni izvršiti upis u pre-
kluzivnom roku od tri godine počev od 5. 9. 2013.
godine protiv njihovog istinito upisanog knjiž-
nog prethodnika. Zakon o stvarnim pravima FBiH
stupio je na snagu 5. 9. 2013. godine a do tada je
opštoj javnosti u dužem periodu bio dostupan pri-
jedlog zakonskog teksta, tako da su svi vanknjižni
vlasnici bez obzira na pravni osnov sticanja imali
55
Vidi član 324. stav 1. Zakona o stvarnim pravima FBiH.
56
Žuvela M., op. cit. str. 198.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

dovoljno vremena da i prije stupanja na snagu za-
kona izvrše upis stečenog vanknjižnog vlasništva.
Zakon o stvarnim pravima FBiH je znatno proširio
disciplinu u pravnom prometu nekretnina stavlja-
jući do znanja svima da propust upisa vlasništva
dovodi do gubitka prava vlasništva. Imajući u vidu
razloge za gubitak prava vlasništva i to isključivo
zbog nemara vanknjižnih nosilaca, smatramo da je
odredba člana 361. stav 1. Zakona o stvarnim pra-
vima FBiH u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom
konvencijom bez obzira na deklaratorno propisi-
vanje garancije i zaštite prava vlasništva. ka, a upis se vrši na osnovu punovažnog pravnog
***
Prema Zakonu o zemljišnim knjigama pravo
vlasništva i sva druga ograničena stvarna pra-
va koja se izvode i zasnivaju na pravu vlasništva,
nastaju tek sa upisom u zemljišnu knjigu koji ima
konstitutivno dejstvo. Stvarna prava mogu da po-
stoje samo kao knjižna prava bez obzira na pravni
osnov sticanja, osim kad je u pitanju sticanje vla-
sništva nasljeđivanjem. Ovakvo rješenje Zakona o
zemljišnim knjigama doprinosi tačnosti upisanog
stanja u zemljišnu knjigu i sigurnosti prometa ne-
kretnina.
Kasnije donijeti Zakon o stvarnim pravima do-
pušta postojanje vanknjižnog vlasništva i prepušta
njihovim nosiocima da odluče da li će izvršiti upis
u zemljišnu knjigu. Ukoliko se izvrši upis on ima
samo deklaratorno dejstvo, ali i tada doprinosi tač-
nosti zemljišnoknjižnog stanja jer je isto lice knjižni
i vanknjižni vlasnik nekretnine. Vanknjižni vlasnici
su zaštićeni u svom pravu jer ako protivno svojoj
volji izgube posjed nekretnine, mogu podnijeti re-
ivindikacionu tužbu i uspješno izvršiti povrat ne-
kretnine, zbog čega nisu motivisani da izvrše i upis
vanknjižnog vlasništva. Prepuštajući vanknjižnim
vlasnicima da odluče da li će izvršiti upis u zemljiš-
nu knjigu, Zakon o stvarnim pravima je ponovo
destabilizirao zemljišnu knjigu dopuštajući da za
određeni period postoji nesaglasnost knjižnog i
vanknjižnog stanja nekretnina.
Dobro je rješenje Zakona o stvarnim pravima
što je odredbom člana 361. stav 1. propisao duž-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
STVARNO PRAVO
nost vanknjižnih vlasnika da u prekluzivnom roku
od tri godine računajući od stupanja na snagu (5.
9. 2013.) izvrše upis vanknjižnog vlasništva jer time
sprečavaju gubitak svog vlasništva, kao i savjesno
sticanje trećeg lica zaštitom povjerenja u tačnost
zemljišne knjige. Ako u periodu odložnog djelova-
nja vanknjižni vlasnik ne podnese zahtjev za upis a
treće savjesno lice nakon tog perioda podnese za-
htjev za upis, onda prestaje vanknjižno vlasništvo
dok treće savjesno lice po samom zakonu stiče vla-
sništvo od neistinito upisanog knjižnog prethodni-
posla po važećem materijalnom pravu.
Zakon o stvarnim pravima je nastavio dobru
pravnu tradiciju ranije donijetog Zakona o zemljiš-
nim knjiga tako što je dodatno afirmisao gotovo
zanemareno načelo javnog povjerenja u tačnost
zemljišne knjige, propisujući da je sticalac savje-
stan ako je istražio knjižno stanje nekretnine i
uvjerio se da je prodavac upisan kao vlasnik i ako
mu nije bilo poznato vanknjižno stanje nekretnine
bez obaveze istraživanja. Time je učinjen i definiti-
van prekid sa dugotrajnom sudskom praksom koja
je veliki raskorak između knjižnog i vanknjižnog
stanja nekretnina nastojala prevazići i obavezom
istraživanja vanknjižnog stanja nekretnine, što je
dodatno slabilo načelo povjerenja uz neobave-
znost upisa vanknjižno stečenog prava vlasništva.
Sudska praksa je u ranijem periodu u prome-
tu nekretnina imala pozitivan uticaj na zakonitost
presuđenja vlasničkih sporova zahtijevajući isto-
vremeno istraživanje knjižnog i vanknjižnog stanja
nekretnine, ali kako nije formalni izvor prava poka-
zalo se da je potrebno zakonskim putem propisati
kad je sticalac savjestan da bi mogao steći pravo
vlasništva, pa i onda kad upisani prodavac nije
stvarni vlasnik nekretnine. Na taj način je moguće
da se pravni promet nekretnina vrši ne samo na
osnovu tačno upisanog zemljišnoknjižnog stanja,
već i na osnovu netačno upisanog zemljišnoknjiž-
nog stanja sve dok stanje u zemljišnoj knjizi ne po-
stane tačno. Po tim novim okolnostima kupac stiče
svojstvo savjesnosti na lakši način nego što je to
bilo u ranijem pravnom sistemu, kao i mogućnost
da konkuriše vanknjižnom vlasniku iste nekretnine
radi upisa vlasništva u zemljišnu knjigu.
99
 PARNIČNI POSTUPAK

Sadržaj tužbenog zahtjeva kod radnih sporova

Predmet rada je sadržaj tužbenog zahtjeva u radnim sporovima, kada je predmet tužbenog zahtjeva pobi-
janje odluka poslodavca. Sudska praksa ukazuje da u određenim slučajevima tužilac ne pobija sve odluke
poslodavca što za posljedicu ima njegov neuspjeh u parnici. U radu se razmatra i postupanje suda kada
tužbeni zahtjev nije usmjeren na pobijanje svih odluka, te odbrana tuženog. Tužilac nema pravni interes za
vođenje parnice kada ne pobija sve odluke, ali nepostojanje ovog pravnog interesa se može ispraviti ure-
đenjem tužbenog zahtjeva. Zaključuje se da je prvostepeni sud dužan naložiti tužiocu da pravilno postavi
tužbeni zahtjev na način da se istim pobijaju sve odluke poslodavca, ali ukoliko prvostepeni sud odluči o
neurednom tužbenom zahtjevu ovaj propust ne može ispraviti drugostepeni sud ukoliko stranke izričito ne
ukažu u žalbi da je odlučeno o neurednom tužbenom zahtjevu

y Piše: dr sc. Adis POLJIĆ, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

U
radu se analizira sadržaj tužbenog zahtjeva
u radnom sporu koji za predmet ima po-
bijanje odluka poslodavca. Sudska praksa
ukazuje da u pojedinim slučajevima nepravilno
postavljeni tužbeni zahtjev dovodi do neuspjeha
radnika u postupku. Neuspjeh je isključivo poslje-
dica nepravilnog tužbenog zahtjeva. Naime, radi
se o slučaju kada radnik propusti da pobija sve od-
luke poslodavca čije pobijanje je nužno za ostva-
rivanje prava radnika. Ovo je posebno značajno
kada je predmet postupka osporavanje odluka o
otkazu ugovora o radu. Uslijed proteka vremena
radnik postaje i onemogućen da ponovo podne-
se tužbu radi pobijanja odluka o otkazu ugovora
o radu, na koji način gubi pravo na ostvarivanje
pravne zaštite pred sudom.
Obuhvatnost odluka poslodavca
Opšteprihvaćeno je, i jedino ispravno mišljenje,
da predmet sudske zaštite može biti samo konačna
odluka, i da u slučaju postojanja više odluka poslo-
davaca sve moraju biti obuhvaćene tužbenim za-
htjevom.1 Parcijalno označavanje pojedinih odluka
ne može proizvesti pravne posljedice zbog kojih se
pokreće radni spor. Potrebno je da se ponište sve
odluke kojima je došlo do povrede prava radniku,
1
Odluka Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 Rs 266013 18 Rsž
od 22. 2. 2021. godine; Sentenca iz presude Vrhovnog kasa-
cionog suda Republike Srbije, broj Rev2 1718/18 od 27. 9. 2018.
godine, utvrđena na sjednici Građanskog odjeljenja od 12. 2.
2019. godine, u: Bilten sudske prakse Vrhovnog kasacionog
suda Republike Srbije, broj 1/2019, str. 60, 61.

100
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

kako bi u slučaju njihovog poništenja došlo do
prestanka povrede prava radnika. U zakonima o
radu u Bosni i Hercegovini (BiH) nije nomirano šta
treba da sadrži tužbeni zahtjev u radnim sporovi-
ma, već je samo propisano da radnik zaštitu svojih
prava može ostvarivati pred sudom.2 Ne može se
ni očekivati da zakonodavac izričito propiše sadr-
žaj tužbenog zahtjeva u radnim sporovima.
Kada kod poslodavca nije osigurana dvoste-
penost, predmet pobijanja je samo jedna odluka
i ne postoje problemi u praksi. Označavanje samo
jedne odluke proizvodi niz pitanja o kojima je du-
žan da odluči sud i od kojih zavisi ishod postupka.
Primarno se postavlja pitanje na koji način će sud
saznati da li postoji više odluka poslodavca, zatim
ukoliko utvrdi da postoji više odluka na koji način
će postupiti i na kraju koju će odluku donijeti.
Saznanje suda za postojanje više odluka
Sud prva saznanja o predmetu spora ima na
osnovu činjenica koje tužilac navede u tužbi. Na
osnovu tužbe sud može da utvrdi da postoji više
odluka poslodavca kojima je po mišljenju radnika
došlo do povrede njegovih prava. Moguće je da
radnik navede u činjeničnom dijelu hronologiju do-
gađaja koji su doveli do podnošenja tužbe, ali u tuž-
benom zahtjevu ne navede da pobija sve odluke.
Postoji mogućnost da tužilac u tužbi ne nave-
dene da postoji više odluka poslodavca, ali da tu-
ženi u odgovoru na tužbu navede da postoji više
odluka koji se odnose na predmetni spor. Ovakav
slučaj dovodi do toga da je potrebno da sud utvr-
di da li je istinita ova činjenica. Sud može dostaviti
tužiocu na izjašnjenje odgovor na tužbu uz izričito
navođenje da se tužilac izjasni da li su tačni navodi
tuženog u vezi broja odluka. Neosporavanje navo-
da tuženog od strane tužioca dovodi do utvrđiva-
nja da su tačni navodi tuženog da postoji više od-
luka. Ako tužilac osporava postojanje neke odluke
onda je neophodno da sud nastavi da daljnjim
tokom postupku i da tuženi dokaže svoje navo-
de. Ovo je slučaj kada tuženi dostavi svoju odluku
koja je privatna isprava, i u tom slučaju je tuženi
2
Član 114. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine,
Službene novine FBiH, br. 26/16, 89/18, 23/20 - odluka US i
49/21 - dr. zakon; član 200. Zakona o radu Republike Srpske,
Službeni glasnik RS, br. 1/2016 i 66/2018; član 129. Zakona o
radu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik
Brčko distrikta BiH, br. 34/19, 2/21 i 6/21.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PARNIČNI POSTUPAK
Radno zakonodavstvo ne normira predmet tužbenog za-
htjeva u pogledu obima pobijanja kada postoji više odluka
poslodavca, ali sudska praksa pravilno prihvata da je po-
trebno da predmet pobijanja budu sve odluke poslodavca.
Neoznačavanjem svih odluka poslodavca dovodi do neu-
rednosti tužbe i sud je dužan vratiti tužbu na uređenje
dokazati njenu tačnost. Kod privatnih isprava nji-
hovu tačnost dokazuje stranka koja se na tu ispra-
vu poziva. Ukoliko tužilac postojanje više odluka
dokazuje na osnovu javne isprave, što će biti samo
u pojednim slučajevima, onda je sud dužan da pri-
hvati tačnim navode tuženog. Bitno je da sud prije
pripremnog ročišta utvrdi da li postoji više odluka
poslodavca i ako postoji da li su sve označene.
Treća mogućnost je da sud na pripremnom
ročištu sazna za postojanje više odluka u kojem
slučaju je ponovo potrebno da preduzme radnje
kako bi utvrdio da li je između stranaka sporno po-
stojanje više odluka poslodavca.
Može se razmatrati i mogućnost da li je sud
dužan po službenoj dužnosti utvrditi da li postoji
više odluka poslodavca. Odgovor na ovo pitanje
određuje daljnje radnje suda i bit će razmotreno
u dijelu kojim će se analizirati postupanje suda u
slučaju saznanja za postojanje više odluka.
Postupanje suda nakon
utvrđivanja da postoji više odluka
Kada sud utvrdi da postoji više odluka poslo-
davca koje se odnose na predmet spora, sud može
da nastavi dalje sa postupkom, a može i da vrati
tužbu na uređenje u pogledu tužbenog zahtjeva.
Postupanje suda zavisi od njegovog mišljenja da li
sud može naložiti tužiocu da uredi tužbeni zahtjev
ili se radi o propustu tužioca koji omogućava vođe-
nje postupka.
Kod odlučivanja na koji način će sud postupati,
bitno je da sud cijeni da tužbeni zahtjev mora biti
tako određen da on može biti predmet izvršenja, da
može poslužiti kao izvršna isprava, dakle mora biti
nedvojbeno jasno šta tuženi mora učiniti i na koji
način i gdje to mora učiniti.3 Takav tužbeni zahtjev
je procesna pretpostavka za meritorno suđenje.4  
3
Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-349/02-2
od 27. 6. 2002. godine.
4
Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-349/02-2
101
 PARNIČNI POSTUPAK
Ukoliko bi sud smatrao da nije moguće vođenje
parničnog postupka po takvom tužbenom zahtje-
vu, dužnost je suda da tužiocu tužbu vrati na dopu-
nu. U rješenju kojim sud tužiocu nalaže uređenje
tužbe, sud je dužan da ukaže koje elemente u tuž-
benom zahtjevu treba da dopuni, odnosno da ga
uputi na dužnost obuhvaćanja svih odluka u tužbe-
nom zahtjevu. Nezakonito je postupanje suda ako
u rješenju kojim nalaže tužiocu uređenje tužbe, ne
navede konkretno šta tužilac treba da uredi, zatim
u rješenju kojim utvrđuje da je tužba povučena ne
obrazloži zbog čega je donio ovo rješenje.5
Ukoliko tužilac ne postupi po rješenju suda, sud
donosi rješenjem kojim se tužba smatra povuče-
nom. Sud ne može odbaciti tužbu. Međutim, time
što sud tužbu odbaci a ne utvrdi da se tužba smatra
povučenom, sud takvim postupkom ne čini bitnu
povredu ZPP na štetu tužioca i zato bi žalba tužioca
u odnosu na to rješenje bila neosnovana.6 Ukoliko
tužilac dostavi uređen tužbeni zahtjev koji nije u
skladu sa nalogom suda, sud će odbaciti tužbu.
Kod nalaganja uređenja tužbe, sud treba da
osnovano naloži uređenje tužbe, jer ukoliko naloži
uređenje tužbe za što ne postoji osnov, te donese
rješenje kojim se tužba smatra povučenom, drugo-
stepeni sud će po žalbi tužioca ovo rješenje ukinuti.
Svako nepostupanje tužioca ne mora dovoditi nuž-
no do povlačenja tužbe, jer prije donošenja ovog
rješenja sud treba da još ispita pravilnost nalaganja
uređivanja tužbe.7 Ovo je bitno da sud ima u vidu,
jer je nužno da pravilno utvrdi da li su sve odluke
poslodavca obuhvaćene tužbenim zahtjevom.
Naime, sud prilikom ispitivanja da li tužba sa-
drži sve zakonom propisane elemente, utvrđuje
samo da li su svi elementi prisutni, dok eventualni
propusti tužioca ne mogu biti razlog da sud tužio-
cu naloži uređenje tužbe. Ovo posebno iz razloga
što se radi o postupku sa suprostavljenim interesi-
ma dvije stranke, te ukazivanje na propuste u tuž-
bu značilo bi da sud pomaže tužiocu u postupku.
Sud nije ovlašten zbog pogrešno postavljenog tuž-
benog zahtjeva tužioca pozivati na popravljanje
od 27. 6. 2002. godine.
5
Vidi: Odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž.1469/06-2
od 23. 6. 2006. godine.
6
Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev
2689/1992-2 od 5. 1. 2004. godine.
7
Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj  Rev-x 693/10-
2 od 15. 12. 2010. godine.
102
tužbenog zahtjeva, ako tužba sadrži sve što je po-
trebno da bi se po njoj moglo postupiti u skladu sa
odredbama zakona o parničnom postupku. Napri-
mjer, u situaciji kada se tužbenim zahtjevom traži
utvrđenje prava vlasništva u odnosu na jednu ka-
tastarsku oznaku nekretnine, a izdavanje tabularne
isprave u odnosu na drugu katastarsku oznaku, sud
nije ovlašten pozivati tužioca na ispravak tužbe, već
će navedeno, ukoliko do zaključenja glavne raspra-
ve tužilac protivrječnost ne ukloni, cijeniti prilikom
odlučivanja o osnovanosti svakog pojedinog ista-
knutog zahtjeva.8 Isto tako sud nije ovlašten pozivati
tužioca na ispravak ili dopunu tužbe radi prilaganja
predloženih dokaza, jer je prilaganje predloženih
dokaza okolnost koja se odnosi na osnovanost tuž-
benog zahtjeva, ali ne čini tužbu nerazumljivom i
nepodobnom za raspravljanje.9
U prethodnom dijelu je ostalo sporno da li je
sud dužan po službenoj dužnosti utvrditi da li po-
stoji više odluka poslodavca. Ako sud smatra da
je neuredan tužbeni zahtjev kojim se ne pobijaju
sve odluke poslodavca, u tom slučaju je dužan po
službenoj dužnosti utvrditi da li postoji više odluka
poslodavca. Suprotno mišljenje suda ne dovodi do
dužnosti suda da po službenoj dužnosti utvrđuje
da li postoji više sudskih odluka, već će sud nasta-
viti sa postupkom u kojem su stranke dužne doka-
zivati činjenice prema pravilima o teretu dokaziva-
nja, što je pogrešno postupanje.
U sudskoj praksi nalazimo slučaj kada je usvo-
jen tužbeni zahtjev za poništenje redovnog otkaza
ugovora o radu, ali ne i konačne odluke poslodav-
ca koja je donesena povodom zahtjeva radnika
kojim je od poslodavca zatražio zaštitu svog pra-
va. Drugostepeni sud je potvrdio ovu odluku. Od-
lučujući o reviziji Vrhovni sud Republike Hrvatske
je ukinuo prvostepenu i drugostepenu odluku sa
slijedećim obrazloženjem10: ,,U slučaju kad radnik
ne traži i poništenje konačne odluke njegova tužba
je nepotpuna i da bi se moglo meritorno odlučiva-
ti tužilac treba dopuniti svoj zahtjev i tražiti i po-
ništenje konačne odluke poslodavca. Ako tužilac
sam ne dopuni tužbu sud je dužan pozvati tužioca
8
Odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj  Gž.332/08-2 od 25.
3. 2008. godine.
9
Odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj  Gž.332/08-2 od 25.
3. 2008. godine.
10
Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Revr 378/03-
2 od 23. 6. 2004. godine.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

da tužbu u određenom roku dopuni (čl. 109. st. 1.
i 2. ZPP), i ako tužilac to učini, odnosno ako tuži-
lac tužbu dopuni smatra se da je tužba podnesena
sudu onog dana kada je prvi put tužba podnese-
na. U konkretnom slučaju budući da su niži sudovi
raspravljali i odlučili o tužbi koja sadrži zahtjev za
poništenje odluke tuženog samo od 31. maja 2001.
godine o redovnom otkazu ugovora o radu, a protiv
koje je tužilac zatražio od poslodavca zaštitu svog
prava i tuženi o zatraženoj zaštiti odlučio, niži sudo-
vi pogrešno su primijenili materijalno pravo jer nisu
odlučili o konačnoj odluci, a niti su mogli odlučiti
kad tužilac takav zahtjev nije istakao, a niti je sud
prvog stepena tužioca pozvao da to učini.“ Na osno-
vu ove odluke revizionog suda se zaključuje da je
neuredna tužba kojom se ne pobijaju sve odluke
poslodavca, i da je dužnost suda da vrati tužbu na
dopunu u cilju pobijanja svih odluka poslodavca.
Ukoliko prvostepeni sud ne postupi na ovaj način,
predmet raspravljanja je neuredna tužba.
Pojam pravnog interesa
u parničnom postupku
Pod pravnim interesom podrazumijevamo lič-
nu dobit jednog procesnog subjekta da bi zatra-
žio sudsku zaštitu u parničnom postupku, za svoje
subjektivno pravo.11 Pravni interes za tužbu i tuž-
beni zahtjev treba razumjeti kao poseban interes
tužioca da bi zaštitio svoje povrijeđeno subjektiv-
no pravo, ili pravo koje bi moglo da se povrijedi
ubuduće.12 Pravni interes je procesna pretpostav-
ka za vođenje parničnog postupka. Procesne pret-
postavke su okolnosti ili uslovi koji treba da budu
ispunjeni da bi pružanje pravne zaštite u jednoj
konkretnoj pravnoj stvari bilo dopušteno.13 Prav-
ni interes spada u grupu procesnih pretpostavki
koje se odnose na stranke zajedno sa stranačkom
sposobnosti, parničnom sposobnosti, urednosti za
zastupanje i procesnom legitimacijom (procesno
ovlaštenje za vođenje parnice).14
Pravila parničnog postupka u BiH normiraju
Berisha, B. (2015) ,,Pravni interes u građanskom postupku”,
11
Opinio Juris, 1/2015, str. 78.
12
Ibid, str. 78.
13
Stanković, G. (1989) Građansko procesno pravo. Beograd: Za-
vod za udžbenike i nastavna sredstva, str. 57.
14
Radovanov, A. (2004) Građansko procesno pravo-parnični,
vanparnični i postupak izvršenja i obezbeđenja, 4. izd. Novi Sad:
Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, str. 15.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PARNIČNI POSTUPAK
da će sud odbaciti tužbu ako utvrdi da ne posto-
ji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za
utvrđenje.15 U komparativnom pravu nalazimo
propisivanje pravnog interesa za sve vrste tužbi.
U Zakonu o parničnom postupku Republike Ko-
sovo propisano je da stranka treba da ima pravni
interes za tužbu i za ostale proceduralne postupke
koje se mogu izvršiti u postupku.16 Iako nije izriči-
to propisano, u sudskoj praksi i pravnoj teoriji pri-
hvaćeno je mišljenje da je pravni interes uslov za
podnošenje kondemnatorne i konstitutivne tužbe.
Razlika je što se pravni interes kod kondemnator-
ne i konstitutivne tužbe pretpostavlja dok je kod
deklaratorne tužbe potrebno dokazati postojanje
pravnog interesa. Iako, tužilac u pravilu ima prav-
ni interes tražiti kondemnatornu zaštitu i nije ga
dužan posebno dokazivati (njegovo se postojanje
presumira), u određenim slučajevima pravni in-
teres mu ipak može nedostajati zbog postojanja
neke od negativnih procesnih pretpostavaka (pro-
cesnih smetnji) za vođenje parnice (litispendencija,
sudska nagodba, pravomoćno presuđena stvar).17
Pri tome valja imati na umu da sve negativne pro-
cesne pretpostavke u biti se svode na pozitivnu
pretpostavku procesnu pretpostavku postojanja
pravnog interesa za vođenje parnice (pozitivne su
one bez čijeg postojanja vođenje parnice i donoše-
nje meritorne odluke nije dopušteno).18
Kod utvrđivanja postojanja pravnog interesa
potrebno je uporediti pravni interes za pokreta-
nje parničnog postupka i ciljevima koji se postižu
pravnom zaštitom u parničnom postupku. Ako je
predmet tužbenog zahtjeva utvrđivanje da je jed-
na odluka nezakonita i njeno poništenje i povratak
na radno mjesto onda tužilac nema pravni interes
15
Član 34. stav 1. tačka 7) Zakona o parničnom postupku pred
Sudom Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, br. 36/04,
84/07, 58/13, 94/16 i 34/21; član 67. stav 1. tačka 7) Zakona o
parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Službene
novine FBiH, br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15; član 67. stav 1. tač-
ka 7) Zakona o parničnom postupku Republike Srpske, Službeni
glasnik RS, br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07,105/08- odluka US RS,
45/09-odluka US RS, 49/09 i 61/13; član 190. stav 1. točka g)
Zakona o parničnom postupku Brčko Distrikt Bosne i Hercegov-
ine, Službeni glasnik BD BiH, br. 28/18 i 6/21.
16
Član 2. stav 4. Zakona o parničnom postupku Republike Koso-
vo.
17
Odluka Vrhovnog suda RH, broj Revt 288/15-2 od 16. 10.
2016. godine.
18
Odluka Vrhovnog suda RH, broj Revt 288/15-2 od 16. 10.
2016. godine.
103
 PARNIČNI POSTUPAK
za donošenje ove odluke. Ne poništenje svih odlu-
ka ne može proizvesti krajnju posljedicu, a to je po-
vratak na radno mjesto. Ukoliko se ponište samo
pojedine odluke, i dalje ostaju pojedine odluke
kojima je odlučivano o pravima radnika.
Osnovno je pravilo da sud odbacuje tužbu kada
utvrdi da tužilac nema pravni interes za vođenje
parničnog postupka. Ukoliko tužbeni zahtjev ne bi
sadržao deklarativni zahtjev, utvrđivanje da je od-
luka nezakonita, već samo konstitutivni da se po-
ništava odluka u tom slučaju bi također sud morao
odbaciti tužbu zbog nepostojanja pravno interesa.
Kod ocjene postojanja pravnog interesa sud se
ne ograničava samo na postavljeni tužbeni zahtjev.
Bitno je da sud razmotri da li bi postojao pravni in-
teres ukoliko bi bio pravilno postavljen tužbeni za-
htjev. Za tužbeni zahtjev kojim nisu obuhvaćene sve
odluke ne postoji pravni interes, ali ukoliko bi bile
obuhvaćene sve odluke, u tom slučaju bi postojao
pravni interes tužioca. Neuredan tužbeni zahtjev
prema kojem tužilac nema pravnog interes ukazu-
je da je sud dužan naložiti tužiocu da uredi tužbeni
zahtjev da način da isti postaje izvršiv. Izvršivost tuž-
benog zahtjev u ovom slučaju dovodi do postojanja
pravnog interesa za vođenje parničnog postupka.
Način odlučivanja suda
Ako sud ne vrati tužbu na odgovor, već prove-
de parnični postupak i zaključi glavnu raspravu,
sporan je način odlučivanja suda. Propust suda
da blagovremeno vrati tužbu na uređenje ne
može ispraviti nakon zaključenja glavne raspra-
ve prvostepeni sud već samo drugostepeni sud.
U sudskoj praksi nalazimo različita mišljenja. Pre-
ma prvom mišljenju sud će odbiti tužbeni zahtjev
kao neosnovan.19 U odluci se navodi20: ,,U situaciji
kada se tužbenim zahtjevom tražilo utvrđenje ne-
zakonitosti odluke tuženog o otkazu s ponudom
izmijenjenog ugovora o radu broj 02-07/2-1-1772-
1/15 od 2. 11. 2015. godine i njeno poništenje, s
obavezivanjem tuženog da tužioca vrati na ranije
radno mjesto načelnika klinike pod istim uslovima
i u skladu s potpisanim ugovorom o radu broj 02-
573-1/13 od 08.05.2013. godine, dok se, s druge
strane, nije zatražilo i poništenje odluke direktora
19
Odluka Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 Rs 266013 18 Rsž
od 22. 2. 2021. godine.
20
Odluka Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 Rs 266013 18 Rsž
od 22. 2. 2021. godine.
104
tuženog broj 02-07/2-1-1772/15 od 02.11.2015.
godine (tom je odlukom tužilac razriješen dužno-
sti načelnika navedene klinike i ona je bilo izvor za
donošenje utužene odluke), onda se tužiočev tuž-
beni zahtjev pokazuje neosnovanim, kako to pra-
vilno nalazi i prvostepeni sud, a suprotni žalbeni
navodi se ukazuju neosnovanim.
Tačan je žalbeni navod da su razlozi za pre-
stanak ugovora o radu identično i taksativno po-
brojani u odredbama člana 86. Zakona o radu (Sl.
novine Federacije BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03) /u
daljem tekstu: ZOR/ i člana 94. Pravilnika o radu
od 25.05.2009.godine (član 10. Ugovora o radu
broj 02-573-1/13 od 08.05.2013.godine upućuje
na njihovu primjenu). No, takva žalbena tvrdnja ne
vodi drugačijem ishodu spora, jer svi navedeni akti
predviđaju poslodavčevo davanje otkaza ugovora
o radu (član 94. alineja 5) Pravilnika o radu i član
86. alineja 5) ZOR-a), pri čemu je, u ovom slučaju,
dat otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
(član 97. ZOR-a).“ Evidentno je da tužilac nije uka-
zao u žalbi na propust prvostepenog suda da vra-
ti tužbu na uređenje i da zahtijeva da sve odluke
budu obuhvaćene tužbenim zahtjevom. Tužilac je
bio dužan na ovakav način postupiti kako bi uspio
u žalbenom postupku. Međutim, teško je očekivati
da tužilac nakon zaključenja glavne rasprave, kada
to nije uradio ranije, promijeni mišljenje u vezi sa-
držaja tužbenog zahtjeva, ali i da istakne propust
prvostepenog suda da tužbeni zahtjev bude pra-
vilno postavljen. Bez izričitog pobijanja na ovakav
način sud ne može ukinuti prvostepenu presudu, s
obzirom da drugostepeni sud ne pazi po službenoj
dužnosti da urednost tužbe.
Prema suprotnom mišljenju, potrebno je tužbu
odbaciti kao nedozvoljenu.21 U ovoj odluci se na-
vodi22: ,,Iz navedenih materijalnopravnih odredbi
proizlazi da je postupak izbora u zvanje asistenta,
dvostepeni postupak, odnosno da odluka o izboru
postaje konačna tek nakon odluke o prigovoru ili
21
Sentenca iz presude Vrhovnog kasacionog suda Republike
Srbije, broj Rev2 1718/18 od 27. 9. 2018. godine, utvrđena na
sjednici Građanskog odjeljenja od 12. 2. 2019. godine, u: Bilten
sudske prakse Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije, broj
1/2019, str. 60, 61.
22
Sentenca iz presude Vrhovnog kasacionog suda Republike
Srbije, broj Rev2 1718/18 od 27. 9. 2018. godine, utvrđena na
sjednici Građanskog odjeljenja od 12. 2. 2019. godine, u: Bilten
sudske prakse Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije, broj
1/2019, str. 60, 61.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

žalbi na odluku izbornog vijeća, kao prvostepene
odluke.
Kako predmet sudske zaštite može biti samo
konačna odluka, a predmet tužbenog zahtjeva u
ovoj parnici je samo odluka izbornog vijeća, kao
prvostepena odluka, to je drugostepeni sud pra-
vilno primjenjujući materijalno pravo, pobijanim
rješenjem tužbu odbacio kao nedozvoljenu. Ova-
kav stav drugostepenog suda nije u suprotnosti sa
odredbom člana 195. stav 1. Zakona o radu, kako
se to neosnovano navodi u reviziji, jer se ovom
odredbom propisuje pravo pokretanja postupka
pred nadležnim sudom protiv rješenja kojim je po-
vrijeđeno pravo zaposlenih, a to je u konkretnom
slučaju i prvostepena i drugostepena odluka orga-
na tuženog.“ U ovom slučaju evidentno je da tuži-
lac i nakon drugostepene odluke istrajava u mišlje-
nje da predmet tužbenog zahtjeva ne moraju biti
sve odluke, što ukazuje da viši sudovi nisu mogli
ispraviti propuste tužioca i prvostepenog suda.
Odluke iz sudske prakse govore šta treba biti
predmet tužbenog zahtjeva u radnom sporu, sa
time da u njima nije sadržano postupanje prvoste-
penog suda kada tužbeni zahtjev ne sadrži sve od-
luke poslodavca. Mišljenje viših sudova u pogledu
postupanja prvostepenog suda moglo bi biti pred-
met razmatranja samo ako na to bude ukazano u
žalbi, odnosno u reviziji, što u razmatranim odlu-
kama nije slučaj.
Ukoliko sudovi meritorno odluče o tužbenom
zahtjev kojim nisu obuhvaćene sve odluke poslo-
davca, manje je bitno da li će se tužbeni zahtjev
odbiti ili tužba odbaciti. Suštinski je bitno da tužilac
ne može uspjeti u sporu. Ukoliko tužbeni zahtjev
bude i odbijen, neće se raditi o presuđenoj stvari
da tužilac podnese novu tužbu kojom će obuhvati-
ti sve odluke poslodavca. Rokovi za zaštitu prava iz
radnog odnosa su kratki, tako da je teško očekivati
da tužilac nakon odbijanja tužbenog zahtjeva ili
odbacivanja tužbe može blagovremeno pokrenuti
novi sudski spor.
U sudskoj praksi nalazimo još jednu zanimljivu
situaciju. Predmet tužbenog zahtjeva su bile sve
odluke poslodavca, i to dvije. Tužilac nije izveo kao
dokaz drugostepenu odluku već samo prvostepe-
nu odluku. Prvostepeni sud je poništio prvostepenu
odluku, dok je odbio zahtjev u odnosu na drugoste-
penu odluku sa obrazloženjem da tužilac nije doka-
zao postojanje drugostepene odluke poslodavca.
Drugostepeni sud je preinačio prvostepenu odluku
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PARNIČNI POSTUPAK
i usvojio tužbeni zahtjev i za poništenje drugoste-
pene odluke, sa slijedećim obrazloženjem: ,,Tačni
su navodi ožalbenog suda da odluka tužene broj
... od 13.9.2019. godine nije provedena kao dokaz,
čije poništenje tužilac traži, a što je tužilac shodno
odredbi člana 7 i 123/1 ZPP RS bio dužan da predlo-
ži, iznoseći okolnosti koje se odnose na osnovanost
tužiočevog zahtjeva u ovom dijelu.
Međutim, sukladno navodima žalbe tužioca,
o pravnoj nevaljanosti naprijed navedene odluke
je prvostepeni sud raspravljao i suštinu navede-
ne odluke, u smislu da je istom odbijen zahtjev za
zaštitu prava tužioca koji je izjavio protiv odluke
tužene broj ... od 02.07.2019. godine, a što nije os-
porio ni tuženi.
Dakle, kako ova odluka tužene od 13.09.2019.
godine ima značaj drugostepene odluke u odnosu
na odluku tužene od 02.07.2019. godine kao pr-
vostepene tuženikove odluke, to obje odluke čine
pravno jedinstvo, na koji način su se stekli uslovi
da ovaj sud preinači odluku prvostepenog suda u
ovom dijelu, primjenom čl. 229/1 tačka 2. ZPP RS,
tako što je usvojio tužbeni zahtjev tužioca i u dijelu
kojim traži poništenje ove „drugostepene odluke
tuženog“, jer bi drugačije odlučivanje u konkret-
nom slučaju dovelo do kontradiktornosti u izvrše-
nju odluke tužene od 02.07.2019. godine koju je
prvostepeni sud poništio stavom I izreke ožalbene
presude, a nesporno je da se tuženi nije žalio na
prvostepenu presudu.“ Suštinski za ovaj rad je bit-
no mišljenje da obje odluke moraju biti predmet
pobijanja. Mogu se naći razlozi koji opravdavaju
ovakvu odluku drugostepenog suda, prije svega
neosporavanje tuženog činjenica da drugostepe-
ne odluka postoji, što bi se moglo smatrati nespor-
nim činjenicama. Ne može se prihvatiti mišljenje
drugostepenom suda da bi došlo do kontradiktor-
nosti u izvršenju odluke tužene, jer izvršenje ne bi
moglo biti realizovano, odnosno ne bi nastupile
bilo kakve pravne posljedice. Na osnovu drugoste-
pene odluke se ne može vidjeti da li se uistinu radi
o nespornim činjenicama ili o činjenicama o kojim
se tuženi nije izjasnio. Samo nesporne činjenice
nisu predmet dokazivanja za što je potrebno izriči-
to izjašnjenje tuženog u ovom slučaju. Ako tuženi
nije osporavao činjenice, cijeneći da je u našem za-
konodavstvu prihvaćena neutralna teorija prema
litiskontestaciji, njegovo neosporavanje činjenica
ne znači da ove činjenice nisu sporne i da ih ne tre-
ba dokazivati.
105
 PARNIČNI POSTUPAK
Odbrana tuženog
Kada tuženi primi tužbu na odgovor u kojoj
nisu obuhvaćene sve njegove odluke, tuženi mora
planirati svoju odbranu. Zbog specifičnosti situa-
cije u kojoj se nalazi, tuženom nije u interesu da
iznese sve prigovore u vezi dostavljene tužbe. Ako
bi tuženi ukazao da je tužba neuredna, sud bi vra-
tio istu na uređenje i tužilac bi uredio tužbu pre-
ma kojoj tuženi može da izgubi u parnici. Tuženi
može da ne istakne prigovor neurednosti tužbe sa
nadom da sud neće tužiocu vratiti tužbu na odgo-
vor. Neuređenje tužbe dovodi do postojanja velike
vjerovatnoća da će tužilac izgubiti u parnici, osim
ukoliko u žalbi ukaže da je prvostepeni sud postu-
pao po neurednoj tužbi.
Izbor tuženog da ne ukaže na neurednost tuž-
be pruža mu veliku mogućnost za uspjeh u parni-
ci, ali i rizik da će u drugostepenom postupku biti
ukinuta prvostepena presuda i da će se ponovo vo-
diti postupak. Ponovno vođenje postupka utiče na
povećenja parničnih troškova koje bi tuženi morao
snositi u slučaju gubitka u sporu. Poznavajući prak-
su drugostepenih sudova u BiH, nisu rijetke situacije
kada mimo žalbenih osnova i žalbenih navoda uva-
že žalbu i ukinu prvostepenu odluku. Naime, može
se desiti da tužilac izjavi žalbu zbog neusvajanja
tužbenog zahtjeva bez da ukaže da je prvostepeni
sud postupao po neurednoj tužbi ali da drugoste-
peni sud ukine prvostepenu odluke. Ovo je svakako
rizik o kojem tuženi mora voditi računa. zahtjev da način da isti postaje izvršiv, ukoliko je
Tuženi može i da odmah u odgovoru na tužbu
ukaže na neurednost tužbe u kojem slučaju će, vje-
rovatno, prvostepeni sud naložiti tužiocu da uredi
tužbi. Vjerovatno, jer je moguće da prvostepeni sud
smatra da ne postoji potreba da sve odluke tuženog
budu predmet pobijanja, što bi bilo pogrešno.
Za očekivati je da tuženi ne istakne prigovor
neurednosti tužbe. Tuženi i kada smatra da mu či-
njenice idu u prilog, može uspjeti i nakon ukidanja
prvostepene odluke i neće snositi troškove, što
ukazuje da je manji rizik da će izgubiti u parnici i
snositi troškove u ponovnom postupku.
***
Radno zakonodavstvo ne normira predmet tuž-
benog zahtjeva u pogledu obima pobijanja kada
postoji više odluka poslodavca, ali sudska praksa
106
pravilno prihvata da je potrebno da predmet po-
bijanja budu sve odluke poslodavca. Neoznačava-
njem svih odluka poslodavca dovodi do neuredno-
sti tužbe i sud je dužan vratiti tužbu na uređenje.
Vrijeme kada će sud vratiti tužbu na uređenje
zavisi od toga kada će sud saznati da predmet
tužbenog zahtjeva nisu sve odluke poslodavca. U
najvećem broju slučajeva postoje dvije odluke po-
slodavca, te u slučaju pobijanja jedne odluke pr-
vostepeni sud bi trebao da utvrdi da li je ovo jedi-
na odluka. Razlog za ovo postupanje je što sud po
službenoj dužnosti pazi na urednost tužbe. Kada
sud utvrdi da postoji više odluka poslodavca koje
se odnose na predmet spora ali nisu sve obuhvaće-
ne tužbenim zahtjevom, dužan je da vrati tužbu na
uređenje u pogledu tužbenog zahtjeva. Nepostu-
panje po nalogu suda od strane tužioca, dovodi do
odbacivanja tužbe ili se tužba smatra povučenom,
zavisno da li tužilac ne postupi u cijelosti po nalo-
gu suda ili nikako ne postupi i ne dostavi uređen
tužbeni zahtjev.
Nesporno je da pobijanje jedne odluke dovodi
do nepostojanja pravnog interesa tužioca za po-
kretanje parničnog postupka i ciljevima koji se po-
stižu pravnom zaštitom u parničnom postupku. Ne
poništenje svih odluka ne može proizvesti krajnju
posljedicu koju tužilac želi ostvariti pokretanjem
parničnog postupka. Neuredan tužbeni zahtjev
prema kojem tužilac nema pravnog interes ukazu-
je da je sud dužan naložiti tužiocu da uredi tužbeni
to moguće. To je moguće postići kod nepobijanja
svih odluka poslodavca.
Ukoliko sud ne vrati tužbu na uređenje i odluči
o neurednom tužbenom zahtjevu, drugostepeni
sud ovaj propust neće moći ispraviti ako se na to ne
ukaže u žalbi. U sudskoj praksi nalazimo da sudovi
odbacuju tužbu ili odbijaju tužbeni zahtjev. Suštin-
ski je bitno da tužilac ne može uspjeti u sporu.
Odbrana tuženog će najčešće biti pasivna u
vezi urednosti tužbenog zahtjeva, usmjerena da
ne ukaže na neurednost tužbe, jer ako bi tuženi
ukazao da je tužba neuredna, sud bi vratio istu na
uređenje i tužilac bi uredio tužbu prema kojoj tu-
ženi može da izgubi u parnici. Tuženi može da ne
istakne prigovor neurednosti tužbe sa nadom da
sud neće tužiocu vratiti tužbu na odgovor, što će
dovesti do neuspjeha tužioca u parnici.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Novine u Zakonu o privrednim
društvima Federacije BiH
Pažnju pravničke i šire javnosti zaslužuju novine u Zakonu o privrednim društvima, koji se
primjenjuje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvim izmjenama i dopunama
federalnog Zakona o privrednim društvima poslije njegove petogodišnje primjene u praksi
y Piše: mr. Đemaludin MUTAPČIĆ, advokat
Z
akon o izmjenama i dopunama Zakona o
privrednim društvima („Službene novine
Federacije BiH“, broj 75/21), kojim su izmi-
jenjene i dopunjene pojedine odredbe Zakona o
privrednim društvima („Službene novine Federaci-
je BiH“, broj 81/15), stupio je na snagu 23. 9. 2021.
godine.
Tako član 6. o djelatnosti privrednih društava
sada ima šest stavova, umjesto ranijih četiri sta-
va. Zakonodavac je u stavu 1. člana 6. precizirao
odredbu o početku obavljanja djelatnosti društva
nakon upisa u registar društava, a brisane su riječi:
„i objavljivanja registracije u skladu sa zakonom
kojim se uređuje registracija privrednih društava“.
U stavu 2. tog člana zakonodavac sada uvodi novi
dokument, koji se naziva: “izjava o ispunjenosti
uvjeta za obavljanje djelatnosti”. Ovo je veoma
značajna olakšica za osnivače privrednih društava,
koja će znatno ubzati postupak upisa u registar
privrednih društava. Poznato je da se potpisi na
toj izjavi ovjeravaju od notara ili nadležne općin-
ske odnosno gradske službe. Izjavu o ispunjenosti
uvjeta za obavljanje djelatnosti nadležni registar-
ski sud po službenoj dužnosti dostavlja nadlež-
nim organima i obavještava ih o izvršenom upisu
u registar društava. Prema novom zakonskom
rješenju, koje je veoma racionalno i praktično, is-
punjenost tih uvjeta provjeravaju nadležni inspek-
cijski organi u postupku redovnog inspekcijskog
nadzora, ali sada nakon izvršenog upisa privred-
nog društva u registar društava. Novi stav 5. člana
6. je u istovjetnom tekstu preuzet iz stava 2. člana
6. izmijenjenog zakona, s tim što sada ima novu
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PRIVREDNA DRU[TVA
numeraciju. Potpuno je brisan stav 3. člana 6. iz-
mjenjenog zakona. Isto tako, novi stav 6. člana 6.
je u istovjetnom tekstu preuzet iz stava 4. člana 6.
izmijenjenog zakona, uz novu numeraciju.
Zakonodavac uvodi upis u registar društava ne
samo putem dokumenata na papiru, nego od 23.
9. 2021. godine i u elektronskom obliku. Isto tako,
zakonodavac uvodi novi dokument, koji naziva:
“osnivački akt u formi elektronskog dokumen-
ta”. Od 23. 9. 2021. godine uvodi se mogućnost i
“punomoći u formi elektronskog dokumenta”.
Te novine predstavljaju usklađivanje Zakona o pri-
vrednim društvima i sa Zakonom o elektronskom
dokumentu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj 55/13), koji je stupio na snagu nekoliko godi-
na prije stupanja na snagu Zakona o privrednim
društvima i govore o tome da se i u ovom segmen-
tu privrednog razvoja uvodi digitalizacija putem
informacionih tehnologija i u postupku upisa u
registar privrednih društava.
Može se uočiti i zaključiti da su novine u fede-
ralnom Zakonu o privrednim društvima važne u
njegovoj praktičnoj primjeni, posebno za sudije
registarskih sudova, notare, advokate, sekretare
privrednih društava, poslodavce, kao i zbog digi-
talizacije poslovnih usluga, omogućavajući nam
komunikaciju i na taj način, primjeren digitalnom
dobu u kojem živimo, višesmjerno i otvoreno. Ne-
moguće je zatvoriti oči pred činjenicom da su te
novine korisne i dobrodošle u pravnom sistemu u
Federaciji Bosne i Hercegovine i predstavljaju iza-
zov i za sve primjenjivače prava.
107
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
STVARNO PRAVO
Ulaganja u tuđu nekretninu
Član 61 st. 1 i 2. Zakona o stvarnim pravima
AKO ZAKONOM ILI UGOVOROM NIJE DRUGAČIJE
UGOVORENO, DOGRADNJOM, NADZIĐIVANJEM
ILI ADAPTACIJOM TUĐEG ILI SUVLASNIČKOG
GRAĐEVINSKOG OBJEKTA NE STIČE SE PRAVO
VLASNIŠTVA, VEĆ LICE KOJE JE ULAGALO U TUĐU
NEKRETNINU MOŽE SAMO POSTAVITI OBLIGACIO-
NOPRAVNI ZAHTJEV.
Iz obrazloženja:
Sva ulaganja u svrhu osposobljavanja objekta
za stanovanje su vršena za života J. V.2., koja je bila
isključivi vlasnik predmetne nekretnine, dok su
novčana sredstva obezbjeđena sredstvima kredita,
kojeg je nakon zemljotresa dobila J. V.2., te sred-
stvima kredita kojeg je podigao tuženi.
Sredstva koja je tuženi D. V. uložio u sanaciju
predmetnog objekta, kod toga da nije utvrđeno
postojanje drugačijeg dogovora između njega i
majke, se imaju smatrati kao njegova pomoć majci.
Navedeno, pogotovo što u ostavinskom postupku
iza J.V.2., nije bilo sporno da njenu zaostavštinu
čine predmetne nekretnine, te je ista raspravljena
rješenjem prvostepenog suda broj O-129/2004 od
29. 9. 2004. godine.
Pored toga, prema nalazu vještaka građevinske
struke (kojem nalazu tuženi nisu prigovarali) spor-
nim ulaganjima su obavljeni radovi na sanaciji, re-
konstrukciji i adaptaciji objekta, te je dograđeno
kupatilo od 3 m2, dok nije nastao nov objekat u
građevinskom smislu.
Prema usvojenom stavu sudske prakse, ako
zakonom ili ugovorom nije drugačije ugovoreno,
dogradnjom, nadziđivanjem ili adaptacijom tuđeg
ili suvlasničkog građevinskog objekta (predmetni
objekat u vrijeme ulaganja nije bio u suvlasništvu)
ne stiče se pravo svojine, pa time tuženi mogu ima-
ti samo obligaciono pravni zahtjev prema tužite-
ljicama, kako su to pravilno zaključili i nižestepeni
sudovi.
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj:
95 0 P 058308 20 Rev od 22. 4. 2021. godine)
108
OBLIGACIONO PRAVO
Odnos zatezne kamate i
glavnog duga – primjena
novog Zakona o visini
stope zatezne kamate
Član 4. Zakona o visini stope zatezne kamate
ČLAN 4. ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMA-
TE (SLUŽBENE NOVINE FBIH, BROJ, 18/20), KOJIM
JE PROPISANO OGRANIČENJE DA IZNOS OBRA-
ČUNATE ZATEZNE KAMATE NE MOŽE BITI VEĆI OD
GLAVNOG DUGA NE ODNOSI NA DUGOVANJA
KOJA SU NASTALA PRIJE STUPANJA NA SNAGU
OVOG ZAKONA (14.03.2020. GODINE), U KOJEM
JE OBRAČUN KAMATA IZVRŠEN NAKON STUPANJA
NA SNAGU NAVEDENOG ZAKONA.
Iz obrazloženja:
Dakle, u datom Mišljenju u vezi primjene Za-
kona o visini stope zatezne kamate, Federalno
ministarstvo financija ukazuje da će se član 4.
tog Zakona promjenjivati i na zakašnjele nepla-
ćene novčane obaveze, koje su dospjele prije
14.03.2020. godine, te da obračunata zatezna ka-
mata ne može biti veća od glavnog duga. Ovako
izraženo mišljenje upućuje na retroaktivnu primje-
nu Zakona.
...
U konkretnom slučaju, s obzirom da je u članu
7. Zakona navedeno da isti stupa na snagu osmog
dana od dana objavljivanja u Službenim novinama
F BiH, a u prelaznim i završnim odredbama nije izri-
čito navedeno da zakon ima retroaktivno dejstvo,
po mišljenju ovog suda, mogućnost retroaktivne
primjene ovog zakona bila bi na štetu tražitelja
izvršenja u pogledu njegovih stečenih prava. Ovo
stoga što se radi o pravomoćno okončanom po-
stupku, kojim su utvrđena prava tražitelja izvršenja
po ranijem Zakonu, pa bi retroaktivna primjena
novog Zakona o visini stope zatezne kamate, bez
da je zakonodavac odredio njegovo retroaktivnu
primjenu, štetno utjecala na stečena prava traži-
telja izvršenja. Došlo bi do kršenja njegovih ustav-
nih prava utvrđenih članom II/3 Ustava BiH i prava
utvrđenih članom 1. Prvog protokola uz Evropsku
konvenciju. Na ovaj način se osiguravaju temelji
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
pravne države, vladavina prava, zakonitost i demo-
kratije.
Na drugačiju odluku ne utiče ni činjenica da
je Federalno ministarstvo Financija dalo Mišlje-
nje broj: 04-02-4-2498/20 od 20. 3. 2020. godine
o primjeni novog Zakona o visini stope zatezne
kamate, budući da tumačenje norme vrši njen za-
konodavac i postupak za utvrđivanje autentičnog
tumačenja je isti kao i za zakon.
(Odluka Vrhovnog suda Federacije
Bosne i Hercegovine, broj: 43 0 I 180440
21 Spp od 14. 7. 2021. godine)
Prihvatanje ponude
Član 39. Zakona o obligacionim odnosima
KAD JE IZMEĐU STALNIH POSLOVNIH PARTNERA
UGOVORENA ISPORUKA JEDNE VRSTE ROBE, A
ISPORUČENA I PRIMLJENA DRUGA VRSTA PREMA
RANIJE USAGLAŠENOJ KOLIČINI, SMATRA SE DA
JE DATA NOVA PONUDA SA CIJENAMA IZRAŽENIM
U FAKTURI. PONUDA SE SMATRA PRIHVAĆENOM
I ONDA KAD JE CIJENA DJELIMIČNO PLAĆENA, A
PONUĐENI ISTOVREMENO S UPLATOM NIJE OPO-
ZVAO PRIHVAT.
Iz obrazloženja:
Iz izvedenih materijalnih dokaza, kao i nalaza
vještaka finansijske struke proizilazi da je tužitelj
tuženom u 2010. godini nesporno izvršio ispo-
ruku asfaltne mase BNS 22, a ne AB (BNHS) 16 iz
usaglašene ponude od 27. 4. 2010. godine. Za is-
poručeni asfalt, tužitelj je tuženom ispostavio četiri
računa i to broj 237 od 13. 8. 2010. godine na iznos
od 215.865,59 KM, broj 238 od 13. 8. 2010. godine
na iznos od 96.317,33 KM, broj 288 od 30. 9. 2010.
godine na iznos od 27.746,55 KM i broj 293 od 30.
9. 2010. godine na iznos od 102.972,87 KM. Tuženi
je izvršio plaćanja ne naznačavajući koji konkretan
račun plaća, ili eventualno dio kojeg računa plaća,
a kako se iznosi uplata nisu podudarali niti sa jed-
nim od računa, to je tužitelj zatvarao one najstarije
prema redoslijedu uračunavanja. S obzirom da su
parnične stranke dogovorile isporuku jedne vrste
asfalta po usaglašenoj cijeni, a tužitelj je isporuči-
vao drugu vrstu prema ugovorenoj količini, koju je
i fakturisao tuženom (BHS 22), to se ima smatrati da
je tužitelj već prilikom ispostavljanja prvog računa
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
tuženom dao novu ponudu za drugu vrstu asfalta.
Prema odredbi člana 39. stav 2. ZOO-a ponuda je
prihvaćena i kad ponuđeni plati cijenu, pa je sto-
ga tuženi ovakvu ponudu prihvatio na dan 24. 8.
2010. godine, kad je izvršio plaćanje. Zbog toga tu-
ženi neosnovano žalbom ističe da je prvostepeni
sud propustio iz dopisa tuženog od 13. 12. 2010.
godine, utvrditi da je tuženi valjano osporio potra-
živanja tužitelju.
Ukoliko tuženom nije odgovarala vrsta isporu-
čenog asfalta (sva isporuka je završena u septem-
bru 2010. godine, kad su ispostavljeni i svi računi iz
kojih se vidi cijena), odnosno njegova cijena, on je
imao mogućnost opozvati prihvat ponude istovre-
meno sa uplatom od 24. 8. 2010. godine (član 39.
stav 3. ZOO-a), što nije učinio, pa se ima smatrati
da su parnične stranke ugovorile i vrstu i cijenu
onako kako je to i navedeno u računima. Tuženi se
ne može koristiti ni pravima iz odredbe člana 488.
ZOO-a (sniženje cijene), jer je u skladu sa članom
481. stav 1. istog zakona bio dužan odmah po prije-
mu asfalta obavijestiti tužitelja o nedostatku, a do-
pis iz decembra mjeseca 2010. godine, dakle dva
mjeseca nakon izvršene i fakturisane kompletne
isporuke, se ne može smatrati obavještenjem bez
odlaganja. Radi navedenog nisu osnovani žalbeni
navodi u pogledu pravilnosti utvrđenog činjenič-
nog stanja i primjene materijalnog prava.
(Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu,
broj: 65 0 Ps 433835 19 Pž od 19. 5. 2021. godine)
Plaćanje po ispostavljanim
fakturama u ugovorenom roku
– teret dokazivanja prijema
računa kao odlučne činjenice
Član 14. Zakona o računovodstvu i reviziju u
Federaciji BiH (Službene novine br. 83/09)
KADA JE UGOVORENO JE DA ĆE SE PLAĆANJE
VRŠITI PO ISPOSTAVLJANIM FAKTURAMA U UGO-
VORENOM ROKU, ODLUČNA ČINJENICA ZA PRE-
SUĐENJE JE DA LI JE TUŽENI PRIMIO SPORNE RA-
ČUNE. KADA U POSLOVNIM KNJIGAMA TUŽENOG
U KOJIM SE EVIDENTIRAJU KNJIGOVODSTVENE
ISPRAVE, U KOJE SPADAJU I FAKTURE-RAČUNI,
KAO PISANI DOKAZ O NASTALOM POSLOVNOM
DOGAĐAJU, NISU UPISANI I PREDMETNI RAČUNI,
109
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

NA TUŽITELJU JE BIO TERET DOKAZA DA JE TUŽENI da ispuni svoju obavezu plaćanja izvršene usluge
TE RAČUNE I PRIMIO. (koju je Zajednička Komisija konstatovala), jer za te
okolnosti nije on bio odgovoran, budući da je tu-
Iz obrazloženja: žitelj morao dostaviti tuženom račune, zbog čega
Prema činjenicama utvrđenim u postupku je tuženikova obaveza prestala po čl. 354. ZOO-a.
sporni računi br. 86, 74/09, 72/09, 79/09 i 07/10 su Dakle, osnovana je djelimično revizija tužene
se odnosili na ispunjenje ugovora o javnoj nabavci u odnosu na potraživanja po računima koji nisu
od 5. 10. 2009. godine za usluge punjenja i ispiti- ni primljeni, zbog čega nisu knjiženi u poslovnim
vanja PP aparata, dok se račun br. 79/09 odnosi na knjigama, pa je u tom dijelu revizija tuženog dje-
pregled i ispitivanje sredstava po ugovoru o javnoj limično usvojena pobijana presuda djelimično
nabavci od 1. 4. 2010. godine. preinačena i tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen,
Kako je po odredbama ugovora o javnoj na- primjenom čl. 250 st.1 ZPP-a, kako je u izreci na-
bavci, koji je formalan ugovor zaključen u postup- vedeno.
ku propisanom Zakonom o javnim nabavkama BiH (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 65
( Službeni glasnik BiH br. 49/04, 19/05, 52/05...), 0 Ps 177667 19 Rev do 22. 8. 2019. godine, ape-
ugovoreno je da će se plaćanje vršiti po ispostav- lacija AP-4210/19 ODBIJENA kao neosnovana)
ljanim fakturama u ugovorenom roku, iz čega pro-
izilazi da je odlučna činjenica za presuđenje činje-
nica da je tuženi primio sporne račune. Međutim, RADNO PRAVO
sudovi usvajaju ovaj dio tužbenog zahtjeva uz stav
sudova da nije utvrđena činjenica da je tuženi pri- Saglasnost vijeća
mio sporne fakture, ali da je tu činjenicu trebao
dokazati tuženi.
zaposlenika i sindikata
Član 74. stav 1. Zakona o radu
Ovakav zaključak nižestepenih sudova je ute-
meljen na pogrešnoj primjeni materijalnog prava,
AKO KOD POSLODAVCA NIJE OSNOVANO VIJEĆA
jer je činjenica da tuženi nije primio račune koje
ZAPOSLENIKA NITI JE OSNOVANA SINDIKALNA OR-
osporava, utvrđena u nalazu i mišljenju vještaka
GANIZACIJA, TADA SE OBAVEZI IZ ČLANA 74. STAV
finansijske struke koji je potvrdio da sporni računi
1. ZAKONA O RADU FBIH MOŽE UDOVOLJITI TAKO
nisu knjiženi.
ŠTO ĆE SE KONSULTOVATI GRANSKI SINDIKAT.
Iz zakonske obaveze pravnih lica da obavezno
vode poslovne knjige u kojim se evidentiraju knji-
Iz obrazloženja:
govodstvene isprave u koje spadaju i fakture-ra-
Nije osnovan žalbeni navod da tuženi nije mo-
čuni, kao pisani dokaz o nastalom poslovnom do-
gao, prije davanja otkaza tužiocu, da obavi kon-
gađaju (čl. 14. Zakona o računovodstvu i reviziju u
sultacije s vijećem zaposlenika ili sindikatom (radi
Federaciji BiH), proizilazi pogrešan stav nižestepe-
ispunjenja obaveze iz člana 74. stav 1. ZOR-a), uz
nih sudova da tuženi nije dokazao da nije primio
opravdanje da kod tuženog nije ustrojeno vijeće
sporne račune, jer da ih je primio isti bi morali biti
zaposlenika i sindikalna organizacija. Ovaj žalbe-
upisani u poslovnim knjigama.
ni navod nije osnovan kada tuženik ima preko 30
U takvoj situaciji osnovana je revizija tužene
zaposlenih (kako to slijedi iz iskaza svjedoka S.Đ.,
da sporno potraživanje duga po računima br. 86,
inače rukovodioca tuženikovog knjigovodstva), pa
74/09, 72/09, 79/09 i 07/10 u ukupnom iznosu od
postoji obaveza osnivanja Vijeća zaposlenika, a čak
24.399,63 KM nije osnovano, jer tužitelj nije doka-
i da nema obaveze osnivanja Vijeća zaposlenika, i
zao da je sporne račune tuženi i primio, što je bio
da pri tome još kod tuženog nije osnovana sindi-
ugovoreni uslov za plaćanje obaveza po ugovori-
kalna organizacija, tada se obavezi iz člana 74. stav
ma o javnim nabavkama, iz čega proizilazi da tu-
1. ZOR-a može udovoljiti tako što bi se konsulto-
žitelj nije ispunio ugovorenu obavezu, zbog čega
vao granski sindikat, a što je ovdje sasvim nespor-
tuženi nije bio upoznat ni sa rokom za ispunjenje,
no izostalo.
a tužitelj nije mogao dokazati kada je tuženi pao u
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0
docnju. Iz tih razloga tuženi je bio u nemogućnosti
Rs 344808 20 Rsž od 16. 4. 2021. godine)

110
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
Obuhvatnost pobijanja
odluka za zaštitu prava
iz radnog odnosa
Član 86. Zakona o radu (Službene novine
FBiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03)
U SPORU RADI UTVRĐIVANJA NEZAKONITOSTI
ODLUKE POSLODAVCA O RADNOPRAVNOM STA-
TUSU ZAPOSLENIKA, TUŽBENIM ZAHTJEVOM
MORAJU BITI OBUHVAĆENE SVE ODLUKE KOJE
SU U VEZI SA POSLJEDNJOM ODLUKOM O RAD-
NOPRAVNOM STATUSU ZAPOSLENIKA
Iz obrazloženja:
U situaciji kada se tužbenim zahtjevom tražilo
utvrđenje nezakonitosti odluke tuženog o otkazu
s ponudom izmijenjenog ugovora o radu broj …
od 2. 11. 2015. godine i njeno poništenje, s oba-
vezivanjem tuženika da tužioca vrati na ranije rad-
no mjesto načelnika klinike pod istim uslovima i u
skladu s potpisanim ugovorom o radu broj … od 8.
5. 2013. godine, dok se, s druge strane, nije zatra-
žilo i poništenje odluke direktora tuženog broj …
od 2. 11. 2015. godine (tom je odlukom tužilac ra-
zriješen dužnosti načelnika navedene klinike i ona
je bilo izvor za donošenje utužene odluke), onda
se tužiočev tužbeni zahtjev pokazuje neosnova-
nim, kako to pravilno nalazi i prvostepeni sud, a
suprotni žalbeni navodi se ukazuju neosnovanim.
Tačan je žalbeni navod da su razlozi za pre-
stanak ugovora o radu identično i taksativno po-
brojani u odredbama člana 86. Zakona o radu (Sl.
novine Federacije BiH br. 43/99, 32/00 i 29/03) /u
daljem tekstu: ZOR/ i člana 94. Pravilnika o radu
od 25. 5. 2009. godine (član 10. Ugovora o radu
broj … od 08.05.2013.godine upućuje na njihovu
primjenu). No, takva žalbena tvrdnja ne vodi dru-
gačijem ishodu spora, jer svi navedeni akti predvi-
đaju poslodavčevo davanje otkaza ugovora o radu
(član 94. alineja 5) Pravilnika o radu i član 86. aline-
ja 5) ZOR-a), pri čemu je, u ovom slučaju, dat otkaz
s ponudom izmijenjenog ugovora o radu (član 97.
ZOR-a).
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32
0 Rs 266013 18 Rsž od 22. 2. 2021. godine)
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
Mirovanje prava i obaveza iz
radnog odnosa zbog izbora na
javnu funkciju – prava radnika
(i obaveza poslodavca) nakon
prestanka javne funkcije
Član 139. stav 2. a u vezi sa članom 138. stav 2. Zako-
na o radu („Sl. novine FBiH“, broj 43/99, 32/00 i 29/03)
ZAPOŠLJAVANJEM DRUGOG ZAPOSLENIKA NA
POSLOVE NA KOJIM JE TUŽITELJ RADIO PRIJE MI-
ROVANJA PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA,
OSTVARENA JE MOGUĆNOST ZA DRUGI ZAKON-
SKI USLOV RASPOREĐIVANJA TUŽITELJA, A TO JE
RASPOREĐIVANJE NA DRUGE ODGOVARAJUĆE
POSLOVE.
Iz obrazloženja:
Dakle, iz činjenica koje su utvrđene u postup-
ku proizilazi da je tužitelj po ugovoru o radu na
neodređeno vrijeme iz 2008. godine bio zaposlen
na radnom mjestu „tehnički rukovodilac rudnika“
(direktor), da je u toku 2012. godine izabran za na-
čelnika Općine B...., da je po njegovom zahtjevu
tuženi donio Odluku o utvrđivanju mirovanja pra-
va i obaveza u periodu od najduže 4 godine, da je
tužitelju izbor na javnu funkciju prestao već nakon
jedne godine, da se blagovremeno javio tuženom
za nastavak radnog odnosa, ali kako je tuženi na
njegovo radno mjesto zaposlio drugog zaposle-
nika, ponudio mu je kao odgovarajuće poslove
izmjenjenim ugovorom o radu za radno mjesto
„odgovorni projektant za površinsku eksplataciju“,
koji tužitelj nije prihvatio odnosno nije potpisao.
Svoj tužbeni zahtjev je postavio na obavezu tu-
ženog da ga rasporedi i uspostavi radni odnos na
radnom mjestu „tehničkog rukovodilac rudnika“
počev od 1. 1. 2014. godine
Prema odredbi člana 139. st. 2. a u vezi sa čla-
nom 138. st. 2 Zakona o radu1 (dalje ZOR-a), za-
poslenik koji je obavijestio poslodavca u smislu
st. 2. tog člana, poslodavac je dužan rasporediti
na poslove na kojim je radio prije stupanja u v.s.
odnosno javnu dužnost ili na druge odgovarajuće
poslove, osim ako je prestala potreba za obavlja-
njem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga u smislu člana 98. Zakona
o radu.
1
Službene novine F BiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03.
111
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
U konkretnom slučaju, tužitelj je prije imeno-
vanja na dužnost načelnika općine B........ radio na
poslovima „tehničkog rukovodioca rudnika“, ali je
nakon prestanka mirovanja prava i obaveza iz rad-
nog odnosa, tuženi dokazao da je na te poslove
zaposlio drugog zaposlenika, zbog čega je tužite-
lju ponudio drugi odgovarajući posao „odgovorni
projektant za površinsku ekspluataciju“, ali je tuže-
ni odbio prihvatiti taj posao i zaključiti izmjenjeni
ugovor o radu.
Stoga je, po ocjeni ovog suda, u smislu napri-
jed navedenih odredbi zakona, zapošljavanjem
drugog zaposlenika na poslove na kojim je tužitelj
radio prije mirovanja prava i obaveza iz radnog
odnosa, ostvarena mogućnost za drugi zakonski
uslov raspoređivanja tužitelja, a to je raspoređiva-
nje na druge odgovarajuće poslove.
To znači da je navedenom odredbom zakon
omogućio zaposleniku, koji je svoja prava i oba-
veze iz radnog odnosa stavio u stanje mirovanja
zbog izbora ili imenovanja na neku javnu dužnost
(ili funkciju), da se nakon isteka (najviše jednog)
mandata na toj dužnosti, može vratiti u radni od-
nos kod svog poslodavca, ali zakon ne garantira
isti posao ili radno mjestio, već daje mogućnost
raspoređivanja i na odgovarajuće poslove, a sve u
situacijama kada je to za poslodavca povoljnije.
U tom smislu, prema ocjeni ovog suda nije pra-
vilno primjenjeno materijalno pravo u pobijanim
odlukama nižestepenih sudova, kada su obavezali
tuženog na vraćanje tužitelja na poslove „tehnič-
kog rukovodilac rudnika“, u situaciji kada je to rad-
no mjesto bilo jedino po sistematizaciji i uz to po-
punjeno drugim zaposlenikom sa kojim je također
(vjerovatno) zaključen ugovor o radu.
S druge strane, pitanje šta su odgovarajući po-
slovi na koje bi zaposlenik mogao biti raspoređen
nakon isteka perioda mirovanja prava i obaveza iz
radnog odnosa, je pitanje dopuštenosti izmjenje-
nog ugovora o radu, koje se moglo raspraviti pred
sudom tek nakon zaključivanja takvog ugovora po
čl. 97. st. 2. ZOR-a.
Kako tužitelj nije zaključio izmjenjeni ugovor o
radu, revizijski navodi tuženog osnovano ukazuju
da tužitelj nije mogao ni dokazivati da izmjenjeni
ugovor nije dopušten iz razloga da tužitelju nije
ponuđen odgovarajući posao.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 127
0 Rs 053840 17 Rev od 7. 1. 2020. godine, apelaci-
ja AP-1107/20 ODBIJENA kao neosnovana)
112
PARNIČNI POSTUPAK
Odlučivanje o pravnoj
valjanosti rješenja
o uvećanju plaće
Član 12. stav 1. Zakona o parničnom postupku
KADA JE RJEŠENJE O UVEĆANJU PLAĆE NIŠTAVO,
O NIŠTAVOSTI NAVEDENOG RJEŠENJA RJEŠAVA SE
KAO O PRETHODNOM PITANJU U SMISLU ODRED-
BE ČLANA 12. STAV 1. ZAKONA O PARNIČNOM
POSTUPKU, ZBOG ČEGA TUŽENI NE MORA ISTAĆI
PROTIVTUŽBENI ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE NIŠTA-
VOSTI RJEŠENJA O UVEĆANJU PLAĆE TUŽILJE.
Iz obrazloženja:
Pogrešan je zaključak prvostepenog suda da
je rješenje o uvećanju plaće tužiteljici proizvodilo
pravno dejstvo do donošenja rješenja o stavljanju
van snage navedenog rješenja dana 23. 3. 2015.
godine, jer je prvostepeni sud zanemario odredbe
Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti
Federacije BiH, koji se primjenjivao u utuženom
periodu, kojim nije predviđeno uvećanje plaće po
tom osnovu, pa kako je rješenje doneseno protiv-
no odredbama navedenog Zakona, to je isto ni-
štavo u smislu člana 103. Zakona o obligacionim
odnosima i kao takvo nije moglo proizvesti ni-
kakva pravna dejstva, što je tuženi isticao tokom
cjelokupnog postupka i na što sud pazi i po služ-
benoj dužnosti. Dakle, kako je tuženi tokom po-
stupka osporavanje tužbenog zahtjeva zasnivao
na ništavosti rješenja o uvećanju plaće tužiteljici,
te kako iz utvrđenja prvostepenog suda i razloga
pobijane presude proizilazi da nije bilo zakonskog
osnova za njegovo donošenje, to se ima smatrati
da je o ništavosti navedenog rješenja riješeno kao
o prethodnom pitanju, u smislu odredbe člana 12.
stav 1. ZPP, zbog čega se pokazuje neprihvatljivim
rezonovanje prvostepenog suda da je tuženi u
ovom postupku morao istaći protivtužbeni zahtjev
za utvrđivanje ništavosti rješenja o uvećanju plaće
tužiteljici.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli,
broj: 32 0 Rs 303138 18 Rsž od
11. 2. 2021. godine)
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
IZVRŠNI POSTUPAK
Redoslijed namirenja iz
cijene prodate nekretnine
u izvršnom postupku
Članovi 97. i 98. Zakona o izvršnom postupku
SVI POVJERITELJI – TRAŽITELJI IZVRŠENJA U IZVRŠ-
NOM POSTUPKU NAMIRUJU SE PRVENSTVENO ZA
TROŠKOVE POSTUPKA, JER SE RADI O VIŠE OSOBA
UNUTAR ISTE TOČKE POTRAŽIVANJA.
Iz obrazloženja:
Prema članku 98. stavak 1. Zakona o izvršnom
postupku iz iznosa dobivenog prodajom namiruju
se prvenstveno 1) troškovi postupka, 2) potraživa-
nja založnih povjeritelja itd., kako je to po točka-
ma pobrojano, dok prema stavku 3 istog članka
navedenog zakona vrši se namirenje više osoba
unutar iste točke – proizilazi da su prvenstveno
trebali biti namireni troškovi izvršnog postupka
svih tražitelja izvršenja. Prvostupanjski sud nije
postupio na način propisan člankom 98 Zakona o
izvršnom postupku, kako to osnovano ukazuje tra-
žitelj izvršenja iz predmeta 65 0 Ip 424985 18 Ip 2.
Prvostupanjski sud je osporavanim rješenjem u ci-
jelosti namirio tražitelja izvršenja A. B., te troškove
Poreske uprave RS, dok je ostale tražitelje izvršenja
taksativno pobrojao, navodeći da daljih sredstava
za namirenje nema. Ovakvo rješenje posljedica je
pogrešnog tumačenja prvostupanjskog suda i to
odredbe članka 97. Zakona o izvršnom postupku.
Navedena odredba određuje koje se osobe nami-
ruju iz prodajne cijene, dok je prvostupanjski sud
tumači kao odredbu koja određuje redoslijed na-
mirenja osoba (i to prema mišljenju prvostupanj-
skog suda po načelu isključivosti), dok se zapravo
odredbom članka 98 Zakona o izvršnom postupku
određuje prvenstvo i redoslijed namirenja iz izno-
sa dobivenog.
Stoga će prvostupanjski sud donijeti novo na
Zakonu utemeljeno rješenje o namirenju, za što će
dati jasno i provjerljivo obrazloženje i u činjenič-
nom supstratu (potraživanja tražitelja izvršenja).
(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu,
broj: 65 0 I 390175 21 Gži 2 od
13. 9. 2021. godine)
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
Upis prava raspolaganja
Član 324. stav 1. Zakona o stvarnim pravima
KADA JE NA NEKRETNINI UPISANOJ U JAVNOJ EVI-
DENCIJI STVARNIH PRAVA NA NEKRETNINAMA, IZ-
VRŠENIK UPISAN KAO NOSILAC PRAVA RASPOLA-
GANJA, MOŽE SE SPROVESTI IZVRŠENJE POPISOM,
PROCJENOM I PRODAJOM TE NEKRETNINE RADI
NAMIRENJA POTRAŽIVANJA TRAŽIOCA IZVRŠE-
NJA.
Iz obrazloženja:
Podnoseći prijedlog za izmjenu predmeta i
sredstva izvršenja, tražeći da se radi naplate potra-
živanja izvršenje sprovede na nekretninama izvr-
šenika upisanim u zk. ul. broj 114 k.o. M., 91 k.o.
S.R. i 230 k.o. P., tražioci izvršenja su priložili izvode
iz zemljišno knjižne evidencije. Prema priloženim
izvodima, izvršenik je u „B“ listu upisan kao nosilac
prava raspolaganja sa 1/1 dijela.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u od-
luci broj AP-2113/11 od 7. 10. 2014. godine i u od-
luci broj AP-1528/15 od 15. 11. 2015. godine iznio
shvatanje da se u pogledu stvarnih prava pravo
raspolaganja izjednačava sa pravom svojine, ako
su ta prava upisana u zemljišne knjige ili u drugi
javni registar nekretnina.
Ustavni sud Republike Srpske je u odluci broj
U-27/14 od 24. 2. 2016. godine, odlučujući o ustav-
nosti člana 2. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o stvarnim pravima („Službeni glasnik RS“,
broj 95/11) u dijelu koji se odnosi na izmjenu člana
324. stav 1. ZSP, naveo u obrazloženju: „Pravo ras-
polaganja je bio pravni instrument koji je zamije-
nio pravo upravljanja i korišćenja, a predstavljao
je pravni osnov za obavljanje prometa društvenim
sredstvima, odnosno pravo određenog društveno
pravnog lica da u pravnom prometu društvenim
sredstvima sklapa pravne poslove u okviru svoje
poslovne sposobnosti. S obzirom na činjenicu da
su objekti ovog prava bile stvari, odnosno sredstva
u društvenoj svojini, pravo raspolaganja je imalo
karakteristike stvarnog prava, te se može reći da je
to bilo najšira neposredna pravna vlast na određe-
nim stvarima i njeni titulari su imali pravo da stvar
upotrebljavaju i da njome raspolažu... Obim ovla-
šćenja koje sadrži pravo raspolaganja upućuje na
zaključak da se radi o institutu koji u pretežnom
113
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

dijelu ima karakter prava svojine, odnosno pred-
stavlja supstitut prava svojine na sredstvima u
društvenoj svojini“.
Cijeneći navedene odluke Ustavnih sudova,
a imajući u vidu da Okvirni zakon o zadrugama
(„Službeni glasnik BiH“, broj 18/03) i Zakon o poljo-
privrednim zadrugama („Službeni glasnik RS“, broj
73/08, 106/09 i 78/11) nemaju posebnih odredbi
kojima se ograničava ili zabranjuje izvršenje na
nekretninama zadruge, primjenom odredbe člana
61. g) stav 1. u vezi sa članom 61. d) stav 1. ZPP,
Građansko odjeljenje Vrhovnog suda Republike
Srpske zauzelo je pravni stav naveden u izreci.
(Odluka Vrhovnog suda Republike Srpske, broj:
85 0 I 053087 21 Spp 2 od 19. 4. 2021. godine)
MJENIČNO PRAVO
Uslovi za naplatu mjenice
od mjeničnih jemaca
Član 39. stav 1. i član 54 stav 1. Zakona o mjenici
(„Sl. novine FBiH“, broj 32/00 i 28/03)
MJENIČNI POVJERILAC JE DUŽAN PODNIJETI MJE-
NICU NA NAPLATU PRVO GLAVNOM MJENIČNOM
DUŽNIKU, NA SAM DAN PLAĆANJA, ILI JEDNOG
OD NAREDNA DVA RADNA DANA, PA TEK AKO
BUDE ODBIJENA OD GLAVNOG MJENIČNOG DUŽ-
NIKA MOŽE TRAŽITI NAPLATU MJENICE OD DRU-
GO I TREĆETUŽENE KAO MJENIČNIH JEMACA.
Iz obrazloženja:
Odredbom člana 39. stav 1. Zakona o mjenici je
propisano da se mjenica plativa na određeni dan
mora podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaćanja,
bilo jednog od dva naredna dana koji dolaze od-
mah za njim. Saglasno mjeničnoj izjavi, koju su tu-
ženi dali u svojstvu mjeničnih dužnika, predmetna
mjenica se smatra podnesenom na naplatu pod-
nošenjem iste na naplatu obraćanjem banci ili ne-
koj drugoj organizaciji koja obavlja platni promet
ili sudu. Odredbom člana 54. stav 1. istog zakona
su propisane posljedice nepostupanja imaoca
mjenice u skladu sa prethodno navedenom odred-
bom i to u vidu prekluzije, tj. gubitka prava, što je
relevantno za odluku suda u ovoj pravnoj stvari, a
na šta se pravilno ukazuje u reviziji tuženih.
Kod toga da su drugo i trećetužena regresni, a
ne glavni mjenični dužnici, to je u odnosu na njih
tužitelj imao obavezu da postupi u smislu odredbe
člana 39. stav 1. Zakona o mjenici i u cilju ostva-
renja svog prava, da podnese mjenicu na naplatu
glavnom dužniku, bilo na sam dan plaćanja, bilo
jednog od naredna dva radna dana. Iz utvrđenog
činjeničnog stanja proizilazi da je predmetnu mje-
nicu, koja je pravno valjana i koja je dospjela na na-
platu dana 12. 4. 2011. godine, tužitelj podnio na
naplatu podnošenjem prijedloga za izvršenje sudu
dana 21. 4. 2011. godine. Budući da tužitelj u ovom
postupku nije dokazao da je prije tog dana pod-
nosio mjenicu na naplatu i da mu je ista odbijena
proizlazi da je on, u smislu odredbe člana 54. stav
1. Zakona o mjenici, izgubio pravo na naplatu te
mjenice protiv drugo i trećetužene kao mjeničnih
jemaca.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj:
32 0 I 071634 19 Rev od 5. 9. 2019. godine, ape-
lacija AP-4353/19 ODBIJENA kao neosnovana)
LOKALNA SAMOUPRAVA
Naknada za korištenje
javnih površina
Član 8. stav 1. i 2., te stava 3. alineja 20. i član 13. stav
1. i stav 2. alineja 4. Zakona o principima lokalne sa-
mouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službe-
ne novine Federacije BiH“, br. 49/06 i 51/09)
Član 13. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Fe-
deraciji Bosne i Hercegovine («Službene novine Fede-
racije BiH», br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 52/14)
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE OVLAŠTENE SU
ZA DONOŠENJE PROPISA O POREZIMA, NAKNA-
DAMA, DOPRINOSIMA I TAKSAMA IZ NJIHOVE VLA-
STITE NADLEŽNOSTI, I TO SAMO UKOLIKO IM JE
TAKVA NADLEŽNOST IZRIČITO POVJERENA NEKIM
KONKRETNIM ZAKONOM.
Iz obrazloženja:
Iz činjenica predmeta slijedi: da je prvostepeno
tijelo predmetni postupak pokrenulo po odredba-
ma Odluke o visini naknade za korištenje zemlji-

114
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 AKTUELNA PRAKSA SUDOVA PITANJA
šta uz javne puteve, javne površine, građevinskog
i ostalog zemljišta kojim upravlja Opština Y („Služ-
beni glasnik Opštine Y“ broj 2/15, 8/15 i 2/16 – pre-
čišćeni tekst, prečišćenim tekstom preimenovana
u Odluku o privremenom korištenju javnih povr-
šina i visini naknade, u daljem tekstu - Odluka); da
je prvostepeni organ, u toku postupka, od tužioca
pisanim putem tražio podatke o postavljenim pod-
zemnim i nadzemnim instalacijama na području
Opštine Y, nakon čega je tužilac dostavio zapisnik o
pregledu mreže (podzemne i nadzemne instalacije)
„ … koje prolaze javnim površinama“ Opštine Y; da
je prvostepeni organ nakon prijema zapisnika od
tužioca tražio izjašnjenje o tome da li su instalaci-
je, za koje su izdata rješenja o prekopavanju javne
površine, uračunate u ukupnu dužinu instalaci-
ja od 43.435 metara (dužnih), kako je navedeno u
dostavljenom zapisniku, ali da tužilac nije dostavio
traženo izjašnjenje, zbog čega je prvostepeni organ
donio predmetno prvostepeno rješenje na osnovu
„ … ranije dostavljenih podataka po navedenom Za-
pisniku“; da je prvostepeni organ, od nadležne op-
štinske službe za katastar prikupio podatke o insta-
liranoj mreži (podzemne i nadzemne) instalacije, pa
je na osnovu svega navedenog, pozivom na tačku
2., alineja 1. Protokola o međusobnim odnosima u
postupcima naplate komunalnih i drugih naknada
koje utvrđuje Opštinsko vijeće Y i zajedničkim pla-
novima radi poboljšanja TK usluga, te člana 2. po-
menute Odluke, utvrdio pojedinačne dužine svih
podzemnih i nadzemnih instalacija (kablova) koje
na tim površinama posjeduje tužilac za 2016. go-
dinu, koje dužine su po dužinama i lokacijama bli-
že određene u izreci prvostepenog rješenja, a koje
sveukupno iznose 43.435 dužnih metara, na osnovu
čega je prvostepeni organ izrekom prvostepenog
rješenja obavezao tužioca da za za 2016. godinu,
na ime predmetne naknade, plati ukupan iznos od
43.435,00 KM, pozivajući se na odredbe člana 13.
Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji
Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 52/14), te člana
2., 4. i 6. navedene Odluke.
...
Naime, odredbama člana 8. stav 1. i 2., te stava
3. alineja 20. Zakona o principima lokalne samou-
prave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene
novine Federacije BiH“, broj 49/06 i 51/09) propisa-
no je:
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
U BOSNI II ODGOVORI
HERCEGOVINI
Član 8.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlež-
nosti ustanovljene ustavom i zakonom i ima pravo
baviti se svim pitanjima od lokalnog značaja koja nisu
isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena u nad-
ležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona.
Ona će biti samostalna u odlučivanju o pitanjima iz
vlastitih nadležnosti, koje ne mogu biti ograničene ili
uskraćene od federalnih ili kantonalnih vlasti, osim u
slučajevima i u okvirima utvrđenim ustavom i zako-
nom.
U vlastite nadležnosti jedinice lokalne samoupra-
ve posebno spadaju:
...
- donošenje propisa o porezima, naknadama, do-
prinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne
samouprave;
...
Osim ukoliko zakon ne odredi da neku nadležnost
treba smatrati povjerenom, nadležnost, ustanovljena
ili predviđena zakonom, smatra se vlastitom nadlež-
nosti jedinice lokalne samouprave.
Pored toga, odredbama člana 13. stav 1. i stav 2.
alineja 4. Zakona o principima lokalne samouprave
u Federaciji Bosne i Hercegovine, propisano je:
Član 13.
Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je
opštinsko vijeće u opštini, a gradsko vijeće u gradu (u
daljnjem tekstu: vijeće).
Vijeće u okviru svojih nadležnosti:
…
- donosi propise o porezima, taksama, naknada-
ma i doprinosima jedinice lokalne samouprave u skla-
du sa zakonom.
…
Iz sadržaja citiranih odredaba člana 8. Zakona o
principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne
i Hercegovine jasno proizilazi da su opštine, kao je-
dinice lokalne samouprave, ovlaštene za donošenje
propisa o porezima, naknadama, doprinosima i tak-
sama, ali samo onih iz njihove vlastite nadležnosti.
Ovo izričito i eksplicitno proizilazi iz odredaba
člana 8. stav 4. Zakona o principima lokalne samou-
prave u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema koji-
ma opštine, kao jedinice lokalne samouprave, mogu
imati samo one nadležnosti koje su im izričito po-
vjerene, nekim konkretnim (državnim, federalnim ili
kantonalnim) zakonom, odnosno samo one koje su
izričito ustanovljene ili predviđene zakonom.
115
 PITANJAPRAKSA
AKTUELNA I ODGOVORI
SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI
U konkretnom slučaju, prvostepeni organ se u
obrazloženju svog akta pozvao i na odredbe člana
13. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federa-
ciji Bosne i Hercegovine, kojima je propisano:
Član 13.
Učešće jedinica lokalne samouprave u ostalim
javnim prihodima
Pored udjela u raspodjeli prihoda iz člana 6. ovog
Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i
drugi javni prihodi kako slijedi:
a) Najmanje 28,5% od poreza na plaću uplaće-
nog u svakoj jedinici lokalne samouprave;
b) 100% od naknada po osnovu korištenja i ure-
đenja zemljišta;
c) naknade i takse u skladu sa propisima jedinica
lokalne samouprave;
d) novčane i druge kazne u skladu sa propisima
jedinica lokalne samouprave;
e) prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu jedini-
ca lokalne samouprave;
f) prihodi od korištenja ili prodaje imovine jedini-
ca lokalne samouprave;
g) donacije i namjenske dotacije;
h) drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim
propisima Federacije, kantona i jedinica lokalne sa-
mouprave.
Kantoni mogu donijeti propise kojima se jedinica-
ma lokalne samouprave povećava udio u raspodjeli
prihoda po osnovu poreza na plaću.
Opštinska vijeća donose propise kojima se utvr-
đuje visina naknada po osnovu korištenja i uređenja
zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih ka-
zni i taksi u njihovoj nadležnosti.
Iz sadržaja citiranih, kao i drugih odredaba Za-
kona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bo-
sne i Hercegovine, vidljivo je da tim Zakonom nije
propisana nadležnost opština, kao jedinica lokalne
samouprave, za donošenje podzakonskih propisa
o predmetnoj naknadi, nego da je samo utvrđen
način raspodjele za javne prihode koji već postoje,
odnosno koji su već utvrđeni posebnim materijal-
nim zakonima.
Iz toga dalje slijedi da obaveze čije plaćanje op-
štine odrede svojim aktima, a za čije donošenje im
116
nadležnost nije povjerena, ustanovljena ili predvi-
đena nijednim zakonom, nisu zakonite, zbog čega
sud smatra da u takvom slučaju ne postoji zakon-
ska obaveza plaćanja takvih obaveza, budući da
svi podzakonski akti moraju imati pravni osnov u
konkretnim zakonima, i da se, shodno načelu zako-
nitosti, podzakonski akti mogu zakonito primjenji-
vati samo ako su u skladu sa konkretnim zakonom
na osnovu koga su doneseni.
U protivnom, tj. ukoliko bi opštine bile ovla-
štene da propise o konkretnim opštinskim javnim
prihodima donose slobodno i neovisno od toga da
li za njihovo donošenje imaju ovlaštenje i nadlež-
nost propisanu nekim konkretnim zakonom, sud
smatra da bi mogla nastati svojevrsna anarhija, u
kojoj bi svaka opština mogla ustanovljavati razne
vrste opštinskih javnih obaveza neutemeljenih na
zakonu, i u neprimjerenoj i ničim ograničenoj visi-
ni (što se, po procjeni ovog suda, u Federaciji BiH,
u vezi sa plaćanjem predmetne i sličnih naknada,
kao i komunalnih taksa za isticanje firme, u izvje-
snoj mjeri već i dešava).
Stoga sud smatra da opštine u Federaciji nisu
nadležne i ovlaštene za donošenje propisa koji se
tiču predmetne naknade, i da bi takve vrste javnih
prihoda opštine mogle zakonito propisivati svojim
aktima samo u slučaju da se donese poseban za-
kon (federalni ili kantonalni), kojim bi bila bliže re-
gulisana osnovna pitanja iz te materije (koja se tiču
ustanovljenja određenih prihoda kao prihoda op-
ština, njihove visine i uslova za njihovo plaćanje),
dok bi opštinskim aktima, kao podzakonskim, bila
regulisana ostala (manje važna) pitanja iz te mate-
rijalno-pravne oblasti.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 03
0 U 016040 21 U 2 od 7. 7. 2021. godine. NA-
POMENA: ova presuda donesena je nakon što
je Vrhovni sud Federacije BiH, presudom broj:
03 0 U 016040 18 Uvp od 13. 5. 2021. godine, u
postupku po zahtjevu tuženog za vanredno pre-
ispitivanje, ukinuo raniju presudu Kantonalnog
suda u Tuzli, broj: 03 0 U 016040 17 U od 7. 11.
2018. godine, i predmet vratio prvostepenom
sudu na ponovno “rješavanje”)
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 NOVOSTI IZ PRAKSA
AKTUELNA
BOSNA I HERCEGOVINA
„Sl. glasnik BiH“, broj 56,
od 10. 9. 2021. godine
MINISTARSTVO PRAVDE
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o odjeći
i obući, ishrani, disciplinskom postupku,
uslovima i načinu izdržavanja disciplinske
kazne upućivanja u samicu i mjere usa-
mljenja pritvorenika i zatvorenika u Zavo-
du za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora
i drugih mjera Bosne i Hercegovine – stupa
na snagu danom donošenja
MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I PROMETA
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o teh-
ničkim pregledima vozila – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik BiH“, broj 59,
od 24. 9. 2021. godine
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
- Uputstvo o izmjeni i dopunama uputstva
o prinudnoj naplati - stupa na snagu nared-
nog dana od dana od dana objave
„Sl. glasnik BiH“, broj 60, od 28. 9. 2021. go-
dine
URED ZA VETERINARSTVO
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima
koje moraju zadovoljavati farme i uvjetima
za zaštitu životinja na farmama – stupa na
snagu danom donošenja
„Sl. glasnik BiH“, broj 61,
od 1. 10. 2021. godine
DIREKCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO
- Pravilnik o prihvatljivim i alternativnim
načinima usklađivanja, certifikacijskim
zahtjevima, posebnim uvjetima i smjerni-
cama
- Pravilnik o izuzeću i odstupanju od pri-
mjene odredaba propisa ili dijela propisa
koji donosi Direkcija ... – oba pravilnika stu-
paju na snagu osmog dana od dana objave
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
SUDOVA PITANJA
ZAKONODAVSTVA BOSNI III HERCEGOVINE
UBOSNE ODGOVORI
HERCEGOVINI
„Sl. glasnik BiH“, broj 62,
od 8. 10. 2021. godine
MINISTARSTVO ODBRANE
- Pravilnik o vojnoj disciplini i disciplin-
skom postupku – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o pri-
mjeni zakona o akcizama - stupa na snagu
osmog dana od dana objave
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
„Sl. novine FBiH“, broj 71,
od 8. 9. 2021. godine
VLADA
- Uredba o izmjenama Uredbe o organizaci-
ji i regulaciji sektora gasne privrede – stupa
na snagu narednog dana od dana objave
MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima
i visini naknade za korištenje cestovnog
zemljišta za pružanje usluga i obavljanje
pratećih djelatnosti korisnicima uz autoce-
ste i brze ceste - stupa na snagu osmog dana
od dana objave
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
- Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja
novčanih podrški po modelu ostalih vrsta
podrški - stupa na snagu narednog dana od
dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 72,
od 10. 9. 2021. godine
FINANSIJSKO-INFORMATIČKA AGENCIJA
- Uputstvo o postupku zaprimanja doku-
mentacije u Registar finansijskih izvještaja,
provjeri potpunosti i tačnosti dokumen-
tacije i načinu vođenja registra – stupa na
snagu narednog dana od dana objave
117
NOVOSTI IZPRAKSA
PITANJA
AKTUELNA IZAKONODAVSTVA
ODGOVORI BOSNE II HERCEGOVINI
SUDOVA U BOSNI HERCEGOVINE
„Sl. novine FBiH“, broj 73,
od 15. 9. 2021. godine
VLADA
- Uredba o prestanku važenja Uredbe o
uslovima koje je preduzeće odnosno drugo
pravno lice dužno da ispunjava u pogledu
broja zaposlenih radnika radi obavljanja
registrovane djelatnosti
- Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe
o načinu i postupku provođenja mjera za-
štite i vršenja prijevoza i prijenosa gotovog
novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti
– obje uredbe stupaju na snagu narednog dana
od dana objave
MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o geoteh-
ničkim istraživanjima i ispitivanjima, te
organizaciji i sadržaju misija geotehničkog
inžinjerstva – stupa na snagu narednog dana
od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 75,
od 22. 9. 2021. godine
PARLAMENT
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
privrednim društvima – stupa na snagu na-
rednog dana od dana objave
- Zakon o dopunama Zakona o zaštiti od
nasilja u porodici – stupa na snagu osmog
dana od dana objave
- Zakon o posredovanju u prometu nekret-
nina – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
- Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima –
stupa na snagu osmog dana od dana objave,
odredbe člana 11. st. (1) i (5) i člana 12. stav
(3) počet će se primjenjivati u roku od 6 (šest)
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Za-
kona
- Zakon o roditeljima njegovateljima – stupa
na snagu osmog dana od dana objave, a počet
će se primjenjivati tri mjeseca nakon stupanja
na snagu
118
„Sl. novine FBiH“, broj 77,
od 29. 9. 2021. godine
VLADA
- Uredba o sufinansiranju nabavke put-
ničkih automobila za ratne vojne invalide
100% I grupe – stupa na snagu narednog
dana od dana objave
MINISTARSTVO FINANSIJA
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o primjeni Zakona o porezu na doho-
dak - stupa na snagu narednog dana od dana
objave
- Uputstvo o određivanju učešća kantona,
jedinica lokalne samouprave i nadležnih
kantonalnih ustanova za ceste u prihodima
od indirektnih poreza i načinu raspoređi-
vanja tih prihoda za 2022. godinu – stupa
na snagu narednog dana od dana objave a pri-
mjenjivat će se od 1. 1. 2022. godine
„Sl. novine FBiH“, broj 78,
od 1. 10. 2021. godine
MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE
- Pravilnik o ocjenjivanju oštećenja or-
ganizma kod osoba sa invaliditetom u
postupku ostvarivanja prava po Zakonu o
osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih
žrtava rata i zaštite porodice sa djecom –
stupa na snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine FBiH“, broj 81,
od 11. 10. 2021. godine
MINISTARSTVO FINANSIJA
- Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju
konta za privredna društva - stupa na snagu
narednog dana od dana objave, a primjenjivat
će se od 1. januara 2022. godine
- Pravilnik o uslovima i pravilima konso-
lidacije finansijskih izvještaja - stupa na
snagu narednog dana od dana objave, a primje-
njuje se počev od konsolidovanih finansijskih
izvještaja za 2022. godinu
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 NOVOSTI IZ PRAKSA
AKTUELNA
- Pravilnik o sadržaju i formi obrasca izvje-
štaja o promjenama na kapitalu – stupa na
snagu narednog dana od dana objave, a primje-
njivat će se počevši od finansijskih izvještaja za
periode koji počinju 1. 1. 2022. godine i nakon
toga
- Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih
izvještaja za investicijske fondove – stupa
na snagu narednog dana od dana objave, a pri-
mjenjivat će se od 1. januara 2022. godine
- Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih
izvještaja za banke i druge finansijske or-
ganizacije - stupa na snagu narednog dana
od dana objave, a primjenjivat će se počev od
finansijskih izvještaja za periode koji počinju 1.
1. 2022. godine i nakon toga
- Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih
izvještaja za neprofitne organizacije – stupa
na snagu narednog dana od dana objave, a pri-
mjenjivat će se počev od finansijskih izvještaja
za periode koji počinju 1. 1. 2022. godine i na-
kon toga
- Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih
izvještaja za privredna društva – stupa na
snagu narednog dana od dana objave, a primje-
njivat će se počev od finansijskih izvještaja za
periode koji počinju 1. 1. 2022. godine i nakon
toga
- Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju
konta za investicijske fondove – stupa na
snagu narednog dana od dana objave, a primje-
njivat će se od 1. januara 2022. godine
- Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju
konta za banke i druge finansijske orga-
nizacije – stupa na snagu narednog dana od
dana objave, a primjenjivat će se od 1. januara
2022. godine
- Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju
konta za neprofitne organizacije – stupa na
snagu narednog dana od dana objave, a primje-
njivat će se od 1. januara 2022. godine
- Uputstvo kojim se daju smjernice za
primjenu međunarodnog standarda fi-
nansijskog izvještavanja za mala i srednja
privredna društva u Federaciji BiH - stupa
na snagu narednog dana od dana objave, a pri-
mjenjivat će se od 1. januara 2022. godine
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
SUDOVA PITANJA
ZAKONODAVSTVA BOSNI III HERCEGOVINE
UBOSNE ODGOVORI
HERCEGOVINI
„Sl. novine FBiH“, broj 82,
od 13. 10. 2021. godine
MINISTARSTVO FINANSIJA
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilni-
ka o načinu, rokovima i obrascima izvješta-
vanja o kreditnim poslovima sa inostran-
stvom – stupa na snagu narednog dana od
dana objave
REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilni-
ka o metodologiji za utvrđivanje referen-
tne cijene električne energije
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilni-
ka za izdavanje dozvola
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o izdavanju dozvola za rad (licenci) za
obavljanje energetskih djelatnosti iz sekto-
ra naftne privrede – svi pravilnici stupaju na
snagu osmog dana od dana objave
REPUBLIKA SRPSKA
„Sl. glasnik RS“, broj 80, od 1. 9. 2021. godine
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uslo-
vima i načinu ostvarivanja novčanih pod-
sticaja za razvoj poljoprivrede i sela – stupa
na snagu osmog dana od dana objave
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima
i načinu ostvarivanja podrške poljopri-
vrednim proizvođačima u uslovima izazva-
nim pandemijom virusa korona – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadrža-
ju, obimu i načinu ostvarivanja prava na
zdravstvenu zaštitu, broj: 02/002-2926-
6/21 – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD TREBINJE
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o unutrašnjoj organizaciji i sistemati-
119
 PITANJA
AKTUELNA
NOVOSTI I ODGOVORI
IZPRAKSA SUDOVA U BOSNE
ZAKONODAVSTVA BOSNI I HERCEGOVINE
HERCEGOVINI
zaciji radnih mjesta KPZ-a Trebinje – stupa
na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 81, od 6. 9. 2021. godine
MINISTARSTVO PORODICE,
OMLADINE I SPORTA
- Pravilnik o postupku utvrđivanja uslo-
va za izbor korisnika projekta “Izgradnja
stambenih jedinica za mlade bračne parove
i samohrane roditelje u Republici Srpskoj”
– stupa na snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO PRAVDE
- Uputstvo o načinu i postupku vođenja
kartoteke depozita – stupa na snagu osmog
dana od dana objave
REPUBLIČKI CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE
RATA, RATNIH ZLOČINA I
TRAŽENJE NESTALIH LICA
- Pravilnik o dodjeli pojedinačne finansij-
ske pomoći licima iz Republike Srpske koja
su optužena za krivična djela protiv čovječ-
nosti i vrijednosti zaštićenih međunarod-
nim pravom pred pravosudnim institucija-
ma u Bosni i Hercegovini – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 82,
od 10. 9. 2021. godine
MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
- Pravilnik o 40-časovnoj radnoj sedmici u
srednjoj školi – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
MINISTARSTVO ZA PROSTORNO UREĐENJE,
GRAĐEVINARSTVO I EKOLOGIJU
- Pravilnik o graničnim i remedijacionim
vrijednostima zagađujućih, štetnih i opa-
snih materija u zemljištu – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o načinu prikupljanja, kriterijumima
120
za raspodjelu sredstava i postupku korišće-
nja sredstava posebnih namjena za šume –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
- Statut o izmjeni Statuta Fonda zdravstve-
nog osiguranja Republike Srpske – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 83,
od 16. 9. 2021. godine
NOTARSKA KOMORA
- Statut Notarske komore Republike Srpske
– stupa na snagu osmog dana od dana objave
- Kodeks notarske etike – stupa na snagu
osmog dana od dana objave
- Pravilnik o postupku izbora pomoćnika
notara – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
- Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti
pomoćnika notara, stručnog saradnika,
notarskog pripravnika i administrativnog
osoblja – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
- Pravilnik o edukaciji za polaganje notar-
skog ispita – stupa na snagu osmog dana od
dana objave
„Sl. glasnik RS“, broj 85,
od 23. 9. 2021. godine
VLADA
- Uredba o određivanju nagrada i naknada
notarima u Republici Srpskoj – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO ZA NAUČNOTEHNOLOŠKI
RAZVOJ, VISOKO OBRAZOVANJE I
INFORMACIONO DRUŠTVO
- Pravilnik o standardima i normativima
za finansiranje javnih visokoškolskih usta-
nova – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 NOVOSTI IZ PRAKSA
AKTUELNA
MINISTARSTVO PRAVDE
- Pravilnik o radu notara u postupku sači-
njavanja i izdavanja notarskih isprava – stu-
pa na snagu osmog dana od dana objave
- Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti
notara – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
- Uputstvo o vođenju poslovnih knjiga i na-
činu formiranja i arhiviranja spisa – stupa
na snagu osmog dana od dana objave
AGENCIJA ZA OSIGURANJE
- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o među-
sobnim odnosima zastupnika u osiguranju
i društava za osiguranje i ograničenju pro-
vizije zastupnika u osiguranju – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGETIKU
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izda-
vanju sertifikata za proizvodno postroje-
nje koje proizvodi električnu energiju iz
obnovljivih izvora energije ili u efikasnoj
kogeneraciji 21 – stupa na snagu osmog dana
od dana objave
.........
- Ispravka Pravilnika o uslovima za početak
rada zdravstvene ustanove
„Sl. glasnik RS“, broj 86,
od 28. 9. 2021. godine
MINISTARSTVO RADA I
BORAČKO-INVALIDSKE ZAŠTITE
- Pravilnik o posebnim kriterijumima i po-
stupku za raspodjelu sredstava od igara na
sreću – stupa na snagu osmog dana od dana
objave
- Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sis-
tematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu
rada i boračko-invalidske zaštite – stupa na
snagu osmog dana od dana objave
MINISTARSTVO PRAVDE
- Pravilnik o polaganju notarskog ispita –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
SUDOVA PITANJA
ZAKONODAVSTVA BOSNIIIIHERCEGOVINE
UBOSNE ODGOVORI
HERCEGOVINI
UNSKO - SANSKI KANTON
„Sl. glasnik USK“, broj 15, od 7. 6. 2021.
SKUPŠTINA
- Zakon o oružju i municiji - stupa na snagu
narednog dana od dana objave
- Zakon o obrazovanju odraslih - stupa na
snagu osmog dana od dana objave
„Sl. glasnik USK, broj 24
od 23. 8. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o dopunama Zakona o visokom
obrazovanju - stupa na snagu osmog dana od
dana objave
BOSANSKO – PODRINJSKI
KANTON GORAŽDE
„Sl. novine BPK Goražde“,
broj 6, od 17. 6. 2021. godine
VLADA
- Uredba o postupku razrješenja ruko-
vodioca samostalne uprave i samostalne
upravne organizacije, rukovodioca uprave
i upravne organizacije koja se nalazi u sa-
stavu ministarstva, rukovodioca stručne
službe i druge službe koju obrazuje Vlada,
gradonačelnik ili načelnik, sekretara Vla-
de, Skupštine, gradskih i općinskih vijeća
prije isteka mandata - stupa na snagu danom
objave
MINISTAR ZA PRAVOSUĐE,
UPRAVU I RADNE ODNOSE
- Pravilnik o metodologiji podnošenja iz-
vještaja o izvršenju sankcija - stupa na sna-
gu narednog dana od dana objave
„Sl. novine BPK Goražde“,
broj 7, od 12. 7. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o Kantonalnoj upravi za civilnu
zaštitu - stupa na snagu osmog dana od dana
objave
121
 PITANJA
AKTUELNA
NOVOSTI IZAKONODAVSTVA
ODGOVORI
IZPRAKSA SUDOVA U BOSNI
BOSNE II HERCEGOVINI
HERCEGOVINE
- Zakon o nadležnostima organa vlasti BPK
Goražde u oblasti zaštite i spašavanja ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća – oba zakona stupaju na snagu osmog
dana od dana objave
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE,
MLADE, NAUKU, KULTURU I SPORT
- Pedagoški standardi i normativi o izmje-
ni Pedagoških standarda i normativa za
srednje obrazovanje i odgoj - stupa na snagu
danom donošenja
- Pedagoški standardi i normativi o izmje-
ni Pedagoških standarda i normativa za
osnovni odgoj i obrazovanje - stupa na sna-
gu danom donošenja
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE PALE U FBiH
- Pravilnik o dodjeli stipendija - stupa na
snagu danom objave
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON
„Sl. novine HNK“, broj 7,
od 28. 9. 2021. godine
MINISTARSTVO ZA PITANJA BORACA
- Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilni-
ka o ostvarivanju prava na stambeno zbri-
njavanje – stupa na snagu davanjem suglasno-
sti Vlade HNK, a primjenjivat će se osmog dana
od dana objave
MINISTARSTVO PRIVREDE
- Pravilnik o postupcima u provođenju pro-
grama razvoja male privrede HNK-a 2021.
- 2024. godine - stupa na snagu osam dana od
dana objave, a primjenjivat će se do kraja raz-
doblja obuhvaćenog Programom (2021-2024)
- Pravilnik o prijedlogu, dokumentaciji i
postupku za dodjelu koncesije za obav-
ljanje elektroprivredne djelatnosti proi-
zvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije izgradnjom elektroenergetskih
objekata instalisane snage veće od 23,1 KW
– stupa na snagu osmog dana od dana objave
122
KANTON SARAJEVO
„Sl. novine KS“, broj 36, od 9. 9. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o izmjenama Zakona o sportu
- Zakon o ministarstvima i drugim organi-
ma uprave KS – oba zakona stupaju na snagu
osmog dana od dana objave
„Sl. novine KS“, broj 37,
od 16. 9. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o dopuni Zakona o inspekcijama –
stupa na snagu osmog dana od dana objave
„Sl. novine KS“, broj 38,
od 23. 9. 2021. godine
UPRAVA CIVILNE ZAŠTITE
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o plaća-
ma i naknadama u KUCZ KS – stupa na snagu
danom donošenja
„Sl. novine KS“, broj 39,
od 30. 9. 2021. godine
SKUPŠTINA
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
visokom obrazovanju – stupa na snagu na-
rednog dana od dana objave
VLADA
- Uredba o obliku službene policijske iska-
znice i policijske značke policijskih služ-
benika Uprave policije MUP-a KS - stupa na
snagu narednog dana od dana objave
„Sl. novine KS“, broj 41,
od 14. 10. 2021. godine
VLADA
- Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o
osnivanju štaba civilne zaštite - stupa na
snagu narednog dana od dana objave
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

POREZ NA DODANU/DODATU VRIJEDNOST kamata po stopi od 0,04% dnevno za svaki dan

- Zakon o porezu na dodatu vrijednost – dalje:
Zakon („Službeni glasnik BiH“,
br. 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17)
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu
vrijednost – dalje: Pravilnik („Službeni glasnik
BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,
100/07, 35/08, 65/10, 85/17 i 44/20)
Zatezna kamata u slučaju neosnovano
iskorištenog odbitnog PDV-a
PITANJE: Da li je obveznik PDV-a dužan da plati
kamatu, i po kojoj stopi, u slučaju kada je u
jednom poreskom periodu koristio odbitak ula-
znog poreza na koji u tom poreskom periodu
nije imao pravo?
zakašnjenja.
U smislu člana 39. Zakona, obveznici su duž-
ni da svoju PDV obavezu obračunatu za određeni
poreski period navedu u mjesečnoj PDV prijavi,
i istu plate najkasnije do desetog u mjesecu za
prethodni mjesec, saglasno članu 79. Pravilnika.
U skladu sa navedenim zakonskim i podza-
konskim propisima, kada je obveznik PDV-a u jed-
nom poreskom periodu koristio odbitak ulaznog
poreza na koji u tom poreskom periodu nije imao
pravo, pri čemu je iskazivanje tog ulaznog poreza
umanjilo iznos PDV-a koji je obveznik PDV-a treba-
lo da plati u tom poreskom periodu, u tom slučaju
obveznik PDV-a je dužan da, počev od narednog
dana od dana dospjelosti za plaćanje pa do dana
plaćanja, obračuna i plati kamatu na iznos za koji
je umanjen iznos PDV-a koji je obveznik PDV-a tre-
balo da plati u tom poreskom periodu.

ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-

Odbitak ulaznog poreza za usluge
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
prometa robe izvan BiH
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na te-
PITANJE: Da li obveznik PDV-a ima pravo na
ritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
odbitak ulaznog poreza za promet robe u slu-
Bosnu i Hercegovinu.
čaju kada prevoz započne i završi se u inostran-
Sa stanovišta odredbi član 32. stav 1. Zakona,
stvu (van teritorije Bosne i Hercegovine)?
ulazni porez, u vezi sa poreskim obveznikom, je
iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet do-
ODGOVOR: U članu 15. stav 1. Zakona propi-
bara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da plati
sano je da se mjestom izvršenog prometa usluga
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja)
smatra mjesto u kojem poreski obveznik, koji
radi o dobrima i uslugama koje koristi ili treba
pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu je-
da koristi u svrhu poslovanja kojeg vrši. Prema
dinicu iz kojeg obavlja usluge ili u nedostatku
odredbi stava 2. i 3. istog člana zakona, obveznik
takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno
ima pravo da odbije PDV koji je obavezan da plati
mjesto stanovanja u BiH. Ovo je opšte pravilo od
ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga
kojeg postoje i određeni izuzeci. Tako je u stavu
od drugog obveznika ili prilokom uvoza dobara,
2. tačka 2. člana 15. Zakona propisano da se izu-
pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi
zetno od stava 1. ovog člana, mjestom gdje se vrši
za promet dobara i usluga koje podliježu plaćanju
takav promet usluga smatra se da se nalazi u BiH
PDV-a, kao i da ostvari pravo na odbitak ulaznog
kada se radi o mjestu gdje se obavlja prevoz, a
poreza na promet dobara i usluga koji izvrši u
ako se prevoz obavlja i u Bosni i Hercegovini i u
inostranstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak
inozemstvu (u daljem tekstu: međunarodni tran-
ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvr-
sport), odredbe ovog zakona primjenjuju se samo
šen u Bosni i Hercegovini.
na onaj dio prevoza izvršen u Bosni i Hercegovini;
Prema odredbi člana 10. Zakona o postupku
U konkretnom primjeru kada obveznik PDV-a
indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik Bo-
sa sjedištem u Bosni i Hercegovini vrši uslugu
sne i Hercegovine“, broj 89/05 i 100/13), na izno-
prevoza van teritorije Bosne i Hercegovine na
se indirektnih poreza koji nisu plaćeni u zakon-
fakturi nema obavezu da obračuna PDV, a na fak-
skom roku i na propisani račun plaća se zatezna

123
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
turi iskazuje iznos neoporezivog iznosa naknade
sa pozivom na član 15. stavu 2. tačka 2. Zakona
(prevoz van teritorije Bosne i Hercegovine) .
Sa stanovišta odredbi član 32. stav 1. Zakona,
ulazni porez, u vezi sa poreskim obveznikom, je
iznos PDV-a koji mu je obračunat na promet do-
bara ili usluga i PDV kojeg plati ili treba da plati
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja)
radi o dobrima i uslugama koje koristi ili treba
da koristi u svrhu poslovanja kojeg vrši. Prema
odredbi stava 2. i 3. istog člana zakona, obveznik
ima pravo da odbije PDV koji je obavezan da plati
ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga
od drugog obveznika ili prilokom uvoza dobara,
pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi
za promet dobara i usluga koje podliježu plaćanju
PDV-a, kao i da ostvari pravo na odbitak ulaznog
poreza na promet dobara i usluga koji izvrši u
inostranstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak
ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvr-
šen u Bosni i Hercegovini.
Saglasno navedenom, obveznik PDV-a sa sjedi-
štem u Bosni i Hercegovini ima pravo odbitka ula-
znog PDV-a za dobra i usluge koje koristi za svrhe
obavljanja djelatnosti van Bosne i Hercegovine,
odnosno kod prometa usluga transporta robe van
teritorije Bosne i Hercegovine, pod uslovom da bi
pravo na odbitak ulaznog PDV-a bilo priznato da
je djelatnost obavljena u Bosni i Hercegovini, u
skladu sa članom 32. stav 1. i 2. Zakona.
Naknada štete i PDV-e
PITANJE: Da li je naknada štete koju ostvari
obveznik PDV-a na osnovu sudskog poravnanja
predmet oporezivanja PDV-om?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona pro-
pisano je da su predmet oporezivanja PDV-om
promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u
okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na te-
ritoriji Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u
Bosnu i Hercegovinu.
Promet dobara, u skladu s odredbom člana 4.
stav (1) Zakona, je prenos prava raspolaganja na
stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati
kao vlasnik.
Saglasno članu 8. Zakona, prometom usluga,
124
smatraju svi poslovi i radnje izvršene u okviru
obavljanja privredne djelatnosti, a koje ne čine
promet dobara iz članova 4. - 7. ovog zakona.
Prema odredbama člana 2. Pravilnika pred-
met oporezivanja porezom na dodatu vrijednost
(u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka doba-
ra ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Herce-
govine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vla-
stita potrošnja, unos dobara u carinsko područje
BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz
naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove po-
reskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao
i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Za-
konom propisani uslovi.
U skladu sa Zakonom, naknada štete nije
predmet oporezivanja PDV-om.
S tim u vezi, u slučaju kada obveznik PDV-a
prodavac isporuči drugom obvezniku PDV-a-kup-
cu poljoprivredne mašine, za koje je obveznik
PDV-a-kupac u potpunosti isplatio kupoprodajnu
cijenu, pri čemu su na predmetnim mašinama to-
kom korištenja uočeni nedostaci koji su dovodili
do prekida njihovog funkcionisanja i s tim u vezi
do trpljenja štete obveznika PDV-a-kupca, novča-
na sredstva koja, u konkretnom slučaju, ostvari
obveznik PDV-a-kupac na osnovu sudskog porav-
nanja, smatraju se naknadom štete koja ne podli-
ježe obračunu i plaćanju PDV-a.
Potraživanja od ino dobavljača
po osnovu troškova carine i
špediterskih usluga
PITANJE: Da li postoji obaveza obračunavanja i
plaćanja PDV-a na novčana sredstva koja obve-
znik PDV-a potražuje od ino-dobavljača na ime
pokrića troškova carine i špediterskih usluga?
ODGOVOR: Odredbom člana 3. Zakona propi-
sano je da su predmet oporezivanja PDV-om pro-
met dobara i usluga koje poreski obveznik, u okvi-
ru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji
Bosne i Hercegovine, kao i uvoz dobara u Bosnu
i Hercegovinu. Saglasno članu 8. Zakona, prome-
tom usluga, smatraju svi poslovi i radnje izvršene
u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koje
ne čine promet dobara iz članova 4.- 7. ovog zako-
na. Promet dobara, u skladu s odredbom člana 4.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

stav (1) Zakona, je prenos prava raspolaganja na
stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati
kao vlasnik.
Prema odredbama člana 2. Pravilnika pred-
met oporezivanja porezom na dodatu vrijednost
(u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka doba-
ra ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Herce-
govine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vla-
stita potrošnja, unos dobara u carinsko područje
BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz
naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove po-
reskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao
i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Za-
konom propisani uslovi.
U smislu navedenih zakonskih i podzakonskih
odredaba, novčana sredstva koja obveznik PDV-a
potražuje od ino-dobavljača na ime pokrića troš-
kova carine i špediterskih usluga nisu predmet
oporezivanja PDV-om, s obzirom na to da se ne
radi o naknadi za promet dobara, odnosno uslu-
ga, koji vrši obveznik PDV-a. U ovom slučaju, za
novčano potraživanje predmetnih troškova obve-
znik PDV-a ne izdaje poresku fakturu u skladu sa
odredbama 55. Zakona.
Pripremili: Stana VIDOVIĆ, dipl. pravnik
Dejan RADIĆ, dipl. ecc.
Tretman naknadno odobrenog
rabata – gratis proizvodi
PITANJE: Planiramo da provedemo akciju za
naš novi proizvod gdje bismo za deset kupljenih
proizvoda jedan dali gratis, bez obaveze plaća-
nja. Ovaj gratis proizvod kupci ne žele na faktu-
ri na kojoj se nalazi deset proizvoda, nego žele
da bude na posebnoj fakturi i da za tu fakturu
dobiju knjižno odobrenje koje ih oslobađa pla-
ćanja. Kako da provedemo navedeno i ispunimo
zahtjeve Zakona o PDV-u (ispravno popunimo
e-KIF), te Zakona o porezu na dobit i fiskaliza-
ciji?
ODGOVOR: U slučajevima kada poreski obve-
znik iz dokazivih komercijalnih razloga, u sklopu
marketinških aktivnosti provodi prodajnu akciju,
u kojoj uz prodaju određenog broja proizvoda,
po regularnoj cijeni, vrši prodaju nekoliko proi-
zvoda po simboličnoj cijeni (npr. uz kupljena tri
proizvoda, dobija se jedan proizvod gratis), odno-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
sno daje rabat kupcima u vidu gratis proizvoda,
poreska osnovica se utvrđuje u skladu sa članom
20. stav (1) Zakona, a čini je iznos naknade koju
poreski obveznik primi za isporučena dobra.
U tom slučaju, pod uslovom da poreski ob-
veznik najkasnije u momentu izdavanja poreske
fakture kupcima odobrava rabat, u skladu sa pro-
pisima koji regulišu tu oblast, isti neće tako iska-
zani rabat uključiti u osnovicu za obračun PDV-a.
Dakle, rabat koji obveznik daje kupcima uma-
njuje osnovicu na koju se obračunava PDV prili-
kom prometa proizvoda, samo ukoliko su kumu-
lativno ispunjena oba propisna uslova:
− ukoliko je rabat odobren najkasnije u mo-
mentu izvršenja prometa, odnosno najkasnije do
momenta nastanka poreske obaveze u smislu čla-
na 17. Zakona;
− ukoliko je rabat jasno iskazan na fakturi ili
drugom dokumentu koji služi kao faktura.
Stoga, poreski obveznik ima mogućnost da
prilikom ispostavljanja fakture za gratis proi-
zvod, na istoj iskaže popust i time umanji osnovi-
cu za obračun PDV-a.
Kada su u pitanju knjižne obavijesti, one se
izdaju u skladu sa članom 55. stav (6) Zakona o
PDV-u, odnosno onda kada:
1. se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;
2. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga
nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cije-
ne ili popust;
3. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga
primi dodatnu uplatu za isporučena dobra, odno-
sno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture.
Dakle, u ovom slučaju, nakon što ispostavi fak-
turu za gratis proizvod, bez iskazivanja popusta
na istoj, poreski obveznik može naknadno izda-
ti knjižnu obavijest kupcu, i na istoj iskazati po-
pust na vrijednost prethodno prometovane gratis
robe, i na taj način umanjiti osnovicu za obračun
PDV-a. U tom slučaju, poreski obveznik će moći
da izvrši ispravku (umanjenje) izlaznog PDV-a
obračuntog na prvobitno izdatoj poreskoj fakturi,
tek nakon što zaprimi knjižnu obavijest od kupca
da je isti u svojim evidencijama izvršio ispravku
(smanjenje) odbitka ulaznog PDV-a.
Svakako, u oba prethodno navedena slučaja, u
kojima poreski obveznik odobrava popust na vri-
jednost prometovane gratis robe, mišljenja smo
da popust ne može da se iskaže u visini od 100%
125
 PITANJA I ODGOVORI
vrijednosti robe, jer se u tom slučaju smatra da
je izvršen promet dobara bez naknade, te je tada
osnovicu za obračun PDV-a potrebno utvrditi u
skladu sa članom 20 stav (8) Zakona. Tada, shod-
no pomenutom članu Zakona, osnovicu za obra-
čun PDV-a čini tržišna vrijednost dobra (robe) u
trenutku prometa.
S tim u vezi ukazujemo da je, u dosadašnjoj
praksi, UIO prihvatala popuste (nastale iz doka-
zivih komercijalnih razloga, npr. u sklopu marke-
tinških aktivnosti prodajnih akcija) iskazane na
vrijednost prometovane robe, odobrene u mo-
mentu prometa robe, kao i naknadne popuste, u
kojim slučajevima je osnovica za obračun PDV-a
iznosila simboličnih 1KM.
Pravni osnov:
U skladu sa članom 3. stav (1) Zakona o PDV-u
(‹Sl. glasnik BiH›, br. 9 od 24. februara 2005;
35/05; 100/08, 33/17), PDV se, u skladu s odred-
bama ovog zakona, plaća na promet dobara i
usluga koje poreski obveznik, u okviru obavlјanja
svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Her-
cegovine uz naknadu.
Članom 20. stav (1) Zakona je propisano da
poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste
oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili
uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi
za isporučena dobra ili pružene usluge, uklјuču-
jući subvencije koje su neposredno povezane sa
cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uklјučen
PDV, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Istim članom stav (9) Zakona je propisano da
ako je naknada za promet dobara ili usluga manja
od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen
bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost doba-
ra, odnosno usluga u momentu njihovog prometa,
bez PDV-a.
Istim članom stav (10) pod 1. Zakona je pro-
pisano da se u osnovicu ne uklјučuju popusti i
druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara
ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu
izvršenja prometa dobara ili usluga.
Članom 55. stav (1) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da klijentu izda fakturu ili drugi
dokument koji služi kao faktura (u dalјem tekstu:
faktura) za svaki promet dobara i usluga, izuzev
za onaj promet koji je oslobođen u svrhe PDV-a u
smislu čl. 24. i 25. ovog zakona.
126
Istoi članom stav (6) Zakona je propisano da
se knjižno obavještenje izdaje u sljedećim sluča-
jevima kada:
1. se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;
2. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga
nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cije-
ne ili popust; i
3. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga
primi dodatnu uplatu za isporučena dobra, odno-
sno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture.
Članom 69. stav (1) Pravilnika o primjeni
Zakona o PDV-u (‹Sl. glasnik BiH›, br. 93 od 30
decembra 2005, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07,
35/08, 65/10, 85/17, 44/20) je propisano da
ako se porezna osnovica (naknada) promijeni na-
knadno zbog različitih vrsta popusta ili nemoguć-
nosti naplate putem zakonski propisanih načina,
tada lice koje je isporučilo dobro ili obavila uslugu
može ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza.
Isporučilac izdaje knjižnu obavijest na taj iznos
licu kojem su isporučena dobra ili obavljene uslu-
ge koja na osnovu knjižne obavijesti vrši ispravku
(smanjenje) odbitka ulaznog poreza. Ako je PDV
obračunat i plaćen pri uvozu odbijen kao ulazni
porez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada
uvoznik mora na osnovu rješenja Uprave za pri-
padni iznos ispraviti odbitak ulaznog poreza.
Istim članom stav (2) Pravilnika je propisa-
no da ispravku kupac mora obaviti u poreznom
razdoblju u kojem je promijenjena porezna osno-
vica. Ukoliko UIO izda rješenje, ispravka se mora
izvršiti u poreznom razdoblju u kojem rješenje
postaje izvršno.
Usluge iznajmljivanja prevoznog
sredstva stranom pravnom licu
PITANJE: Kako se tretira iznajmljivanje teret-
nog vozila pravnom licu u Hrvatskoj sa aspekta
obračuna PDV-a? Potrebno je da iznajmimo pri-
ključno vozilo pravnom licu u Hrvatskoj, koji bi
isto prevezli svojim kamionom, te bi ga koristili
van BiH za obavljanje transporta opreme. Da li
je potrebno PDV obračunati za dionicu puta u
BiH kod transporta vozila, do granice i nazad?
ODGOVOR: Kada je u pitanju usluga iznaj-
mljivanja prevoznih sredstava, u ovom slučaju
priključnog vozila, mjestom oporezivanja takve
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

usluge se smatra mjesto gdje se usluga faktički
koristi ili uživa kada isporučilac i/ili primalac
ima sjedište poduzeća ili prebivalište izvan BiH, a
navedeno u skladu sa članom 21. stav (7) Pravil-
nika o primjeni Zakona o PDV-u. Iz upita zaklju-
čujemo da se kao primalac usluge javlja ino lice iz
Hrvatske, gdje će se priključno vozilo i koristiti za
potrebe transporta opreme, što znači da će uslu-
ga iznajmljivanja priključnog vozila biti predmet
oporezivanja u Hrvatskoj (gdje se usluga faktički
koristi), a ne u BiH, tako da poreski obveznik iz
BiH prilikom ispostavljanja fakture neće biti du-
žan obračunati i platiti izlazni PDV.
Ono o čemu je potrebno voditi računa jeste
da u slučajevima da primalac usluge nije poreski
obveznik na teritoriji BiH, odnosno nema svoje
prebivalište u BiH, pružalac usluge iz BiH, u svrhu
dokazivanja da se usluga vrši stranom državlja-
ninu, a u cilju sticanja uslova za oslobađanje od
obaveze obračunavanja PDV-a, dužan je od pri-
maoca usluge uzeti ime i prezime, adresu i broj
pasoša za fizičko lice, a za pravno lice potvrdu o
registraciji poreskog obveznika.
Napominjemo da se u predmetnom slučaju
radi o pružanju usluge iznajmljivanja prevoznog
sredstva, a ne usluge prevoza, stoga nije potrebno
vršiti obračun PDV-a za dionicu puta u BiH, pri-
likom transporta predmetnog priključnog vozila
za Hrvatsku.
Ulaganje u zakupljeno zemljište
PITANJE: Poreski obveznik se bavi veleproda-
jom građevinskog materijala. Isti je uzeo u za-
kup zemljište od fizičkog lica-vlasnika zemljišta
na period od 15 godina, koje namjerava kori-
stiti za skladištenje građevinskog materijala.
Stoga poreski obveznik planira da, o svom troš-
ku, to zemljište asfaltira i ogradi. Da li poreski
obveznik može ostvariti pravo na odbitak ula-
znog poreza iskazanog na fakturama dobav-
ljača za ulaganja (asfaltiranje i ograđivanje) u
zemljište koje je uzeo u zakup?
ODGOVOR: Članom 3. Zakona propisano je
da se PDV plaća na promet dobara i usluga koje
poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih dje-
latnosti, izvrši na teritoriji BiH uz naknadu i uvoz
dobara u Bosnu i Hercegovinu.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
Članom 32. stavom (1) Zakona propisano je
da je ulazni porez u vezi s poreskim obveznikom,
iznos poreza na dodatu vrijednost koji mu je
obračunat na promet dobara ili usluga i porez na
dodatu vrijednost koji plati ili treba da plati prili-
kom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o
dobrima ili uslugama koje koristi ili treba da kori-
sti u svrhu poslovanja koje vrši.
Obveznik, u smislu člana 32. stav (2) Zakona,
ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je oba-
vezan da plati ili ga je platio prilikom kupovine
dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom
uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno
usluge koristi za promet dobara i usluga koji pod-
liježu plaćanju poreza na dodatu vrijednost.
Saglasno članu 63. stav (1) Pravilnika, poreski
obveznici koji obavljaju oporezive isporuke doba-
ra i usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza
ako su ispunjeni slijedeći uslovi:
a) da je na fakturi za primljena dobra ili obav-
ljene usluge iskazan PDV u skladu sa članom 55.
Zakona;
b) da je isporuka dobara ili usluga primljena
od drugog PDV obveznika;
c) da za primljene isporuke prema članu 32.
Zakona, nije isključeno pravo na odbitak ulaznog
poreza;
d) da je isporuka obavljena poreskom obve-
zniku u poslovne svrhe.
Članom 36. stav (2) Zakona propisano je da
je obveznik koji je ostvario pravo na odbitak ula-
znog poreza pri nabavci opreme i objekata za vr-
šenje svoje poslovne djelatnosti, dužan da izvrši
ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane da
ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u
roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj
je počela upotreba opreme, a u slučaju nepokret-
ne imovine, deset godina od momenta početka
upotrebe objekata.
S obzirom na to da će poreski obveznik, o
svom trošku, vršiti ulaganja u asfaltiranje i ogra-
đivanje zemljišta koje je uzeo u zakup za potre-
be skladištenja građevinskog materijala, tada će
isti, uz ispunjenje svih uslova iz člana 32. Zakona
i člana 63. stav (1) Pravilnika, moći ostvariti pra-
vo na odbitak ulaznog poreza koji će biti iskazan
na fakturama dobavljača za predmetna ulaganja.
Međutim, ukoliko poreski obveznik koji je uzeo
zemljište u zakup prestane da ispunjava uslove
127
 PITANJA I ODGOVORI
za ostvarivanje prava na odbitak ulaznog poreza,
isti će biti u obavezi da, u smislu člana 36. stav (2)
Zakona, izvrši ispravku odbitka ulaznog poreza.
INDIREKNI POREZI
Rokovi zastare duga
po osnovu indirektnih poreza
PITANJE: Prvostepeno rješenje Uprave za indi-
rektno oporezivanje BiH smo zaprimili u decem-
bru 2016. godine, na koje smo blagovremeno
izjavili žalbu. S obzirom na to da još uvijek ni-
smo zaprimili rješenje po izjavljenoj žalbi, da li
postoje rokovi zastare u predmetnom postupku?
ODGOVOR: Postoje rokovi zastarijevanja pra-
va UIO da zahtijeva plaćanje iznosa po osnovu
indirektnih poreza i isti su definisani odredbama
članova 36. - 40. Zakona o postupku indirektnog
oporezivanja. Istim odredbama je definisan re-
lativni rok zastare (pet godina) i apsolutni rok
zastare (deset godina). S obzirom na to da je
posljednja radnja UIO u predmetnom postupku,
prema saznanju poreskog obveznika, preduzeta u
decembru 2016. godine, ukoliko UIO do decem-
bra 2021. godine ne poduzme bilo koju radnju
koja se odnosi na utvrđeni iznos razreza (npr. do-
nese rješenje po podnesenoj žalbi) nastupiće re-
lativna zastara. Ukoliko UIO do decembra 2021.
godine donese rješenje po žalbi poreskog obve-
znika, novi rok zastarjelosti od pet godina počinje
teći od dana nakon prekinutog roka. Apsolutna
zastarjelost nastupa u svakom slučaju po isteku
deset godina od dana kada je prvi put počela teći.
PDV tretman zaliha kod prestanka
obavljanja djelatnosti
PITANJE: U slučaju zatvaranja radnje, šta je
potrebno učiniti sa zalihama robe koje se vode
na stanju, odnosno da li potrebno obračunati i
platiti PDV na zalihe robe i kojim odredbama
Zakona je isto regulisano?
ODGOVOR: Porez na dodatu vrijednost se, u
smislu člana 3. Zakona plaća na promet dobara i
128
usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja
svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Her-
cegovine uz naknadu, te na uvoz dobara u Bosnu
i Hercegovinu.
Članom 6. stav (1) pod 3. Zakona je propisa-
no da se prometom dobara uz naknadu smatra i
zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja
djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za
koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično
odbijen.
Članom 20. stav (1) Zakona je propisano da
poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste
oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili
uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi
za isporučena dobra ili pružene usluge, uključu-
jući subvencije koje su neposredno povezane sa
cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen
PDV, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Članom 55. stav (1) Zakona je propisano da je
obveznik dužan da klijentu izda fakturu ili dru-
gi dokument koji služi kao faktura za svaki pro-
met dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji
je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25.
ovog zakona.
Poreski obveznik je prilikom zatvaranja rad-
nje dužan obračunati izlazni PDV na robu koja
se u tom trenutku vodi na zalihama, a shodno
odredbi člana 6. Zakona o PDV-u koja propisu-
je da se prometom dobara uz naknadu smatra i
zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja
djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za
koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično
odbijen. U konkretnom slučaju se radi o dobrima
(roba na zalihama) prilikom čije nabavke je obve-
znik imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a, jer su
predmetna dobra nabavljana s namjerom da se
pomoću istih vrši oporezivi promet dobara (obra-
čunava izlazni PDV). Stoga, kako u konkretnom
slučaju dolazi do zatvaranje radnje, a predmetna
roba nije prometovana (nije došlo do obračuna
PDV-a), sva roba koja se u tom trenutku nalazi na
zalihama postaje predmet oporezivanja PDV-om.
U tom slučaju je potrebno da poreski obveznik
ispostavi internu fakturu i na istoj obračuna PDV
na tržišnu vrijednost robe koja se nalazi na zali-
hama.
Druga opcija jeste da poreski obveznik preo-
stale zalihe robe prometuje trećem licu, odnosno
izvrši oporezivi promet dobara, shodno odredbi
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

čana 3. i 4. Zakona o PDV-u, te izda poresku faktu-
ru u skladu sa članom 55. Zakona.
Ispravka odbitka ulaznog PDV-a
u slučaju trajno uništene opreme
PITANJE: Kako postupiti u situaciji kada je traj-
no uništena određena oprema u pripremi - stal-
no sredstvo, prije puštanja u upotrebu, uzrok
ljudski faktor, da li vršiti ispravku odbitka ula-
znog PDV-a?
ODGOVOR: Članom 36. stav (2) Zakona je
propisano da je obveznik koji je ostvario pravo
na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme
i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnosti,
dužan je da izvrši ispravku odbitka ulaznog pore-
za ako prestane da ispunjava uslove za ostvariva-
nje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalen-
darske godine u kojoj je počela upotreba opreme,
a u slučaju nepokretne imovine, deset godina od
momenta početka upotrebe objekata.
Stavom (3) istog člana Zakona je propisano da
se momenat početka upotrebe opreme i objekata
iz stava 2. ovog člana smatra poreskim periodom
u kojem je izvršen odbitak ulaznog poreza.
Članom 76. stav (1) Pravilnika je propisano
da se periodom za ispravku iz člana 36. stav (2)
Zakona smatra period od pet kalendarskih godi-
na, uključujući godinu početka upotrebe opreme.
U slučaju nepokretne imovine, radi se o periodu
od deset kalendarskih godina, uključujući godinu
početka upotrebe objekta.
Stavom (4) pod a) istog člana Pravilnika je
propisano da ukoliko do prometa kapitalnim do-
brima dođe u toku perioda za ispravku, te ukoliko
je taj promet oporeziv, smatra se da se kapitalna
dobra upotrebljavaju za potpuno oporezive svrhe
tokom preostalog perioda za ispravku. Ukoliko
porezni obveznik nije imao pravo da u potpunosti
izvrši odbitak ulaznog poreza, ispravka za preo-
stali period za ispravku se može izvršiti u pore-
znom periodu u toku kog je došlo do prometa
kapitalnim dobrima. Ispravka ne smije prelaziti
17% prodajne cijene, bez PDV-a.
Stavom (6) istog člana Pravilnika je propisano
da ukoliko građevinski objekt ili oprema posta-
ne neupotrebljiv prije isteka perioda za ispravku
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
ulaznog poreza, prestaju razlozi za ispravku ula-
znog poreza.
S obzirom na to da se u predmetnom slučaju
radi o opremi koja nakon nabavke nije stavljena
u upotrebu, dovodi se u pitanje i samo pravo na
odbitak ulaznog PDV-a, pa samim tim i momenat
ispravke odbitka ulaznog PDV-a. U svakom sluča-
ju, poreski obveznik u opisanoj situaciji ima na
raspolaganju dvije opcije:
a) da licu koje je odgovorno za nastalu štetu
izda fakturu, i na istoj obračuna izlazni PDV, na
osnovicu koju čini nabavna vrijednost uništene
mašine, čime će se neutralisati poreski efekat
transackije - nabavke prilikom koje je izvršen od-
bitak ulaznog PDV-a;
b) da izvrši „ispravku“ (storniranje) odbitka
ulaznog PDV-a, u cjelokupnom iznosu.
Dodatno napominjemo da, u slučaju da je po-
reski obveznik predmetnu opremu nakon nabav-
ke stavio u upotrebu, i da je, nakon što je stavlje-
na u upotrebu oprema trajno uništena, poreski
obveznik ne bi morao vršiti ispravku odbitka
ulaznog PDV-a, shodno odredbi člana 76. stav (6)
Pravilnika.
Online promet dobara
(bez unosa u BiH)
PITANJE: Poreski obveznik iz Bosne i Hercego-
vine nabavlja dobra u Sloveniji, te ista, putem
online servisa, prodaje kupcima u Evropskoj
uniji, na način da će predmetna dobra iz Slo-
venije slati kupcima u EU, pri čemu neće doći
do ulaska dobara u carinsko područje Bosne
i Hercegovine. Da li ovakva isporuka dobara
kupcima podliježe oporezivanju PDV-om u Bo-
sni i Hercegovini?
ODGOVOR: Članom 3. Zakona propisano je
da se PDV se, u skladu s odredbama ovog zakona,
plaća na promet dobara i usluga koje poreski ob-
veznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, iz-
vrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu,
te na uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu.
Predmet oporezivanja porezom na dodatu
vrijednost, u smislu člana 2. stav (1) Pravilnika
je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na
teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu, vla-
129
 PITANJA I ODGOVORI
stita potrošnja, unos dobara u carinsko područje
Bosne i Hercegovine, te isporuka dobara i usluga
što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz po-
voljnije uslove poreskim obveznicima i njihovim
zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako su
ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.
Uvoz dobara, u smislu člana 37. stav (1) Pra-
vilnika, je svaki unos dobara u carinsko područje
BiH.
Budući da poreski obveznik iz Bosne i Herce-
govine nabavlja dobra u Sloveniji, te ta dobra, bez
unošenja u carinsko područje Bosne i Hercegovi-
ne, prodaje kupcima u EU, u tom slučaju ne dolazi
do prometa dobara na teritoriji Bosne i Hercego-
vine, niti do uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu.
Stoga, ista ne podliježu oporezivanju porezom na
dodatu vrijednost u Bosni i Hercegovini.
Dejan RAKIĆ, advokat
Momenat registracije i upisa
fizičkog lica u jedinstveni registar
obveznika indirektnih poreza
PITANJE: Fizičko lice iznajmilo je nekretnine
pravnom licu, mjesečni najam je 5.000,00 KM.
Ugovorom je preciziran i otkazni rok 60 dana.
Kada fizičko lice treba da se prijavi kao PDV ob-
veznik, je li to početkom ugovora ili protokom
osam/devet mjeseci ugovora.
ODGOVOR: Prema odredbama čl. 57. stav 1.
Zakona svako lice čiji oporezivi promet dobrima
ili uslugama i promet dobrima oslobođenim uz
kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovat-
no da će preći prag od 50.000 KM dužno je da se
registrira prema ovom zakonu kao poreski obve-
znik.
Prema odredbama čl. 57. Stav 9. Zakona, sva
lica koja prvi put postaju ili mogu postati obve-
znici dužna su UIO podnijeti zahtjev za registra-
ciju najkasnije do 20-og u kalendarskom mjesecu
po isteku mjeseca u kojem su ostvarila ili je vje-
rovatno da će ostvariti promet dobara ili usluga
u iznosu koji je veći od iznosa propisanog u stavu
1. ovog člana.
Prema odredbama čl. 29. Pravilnika o regi-
straciji i upisu u jedinstveni registar obveznika
130
indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH“, br.
51/12 i 68/16), lice koje u prethodnoj kalen-
darskoj godini ili u tekućoj kalendarskojgodini
ostvari oporezivi promet u iznosu većem od pra-
ga PDV-a, dužno je da podnese zahtjev s prilozima
do 20-og u tekućem mjesecu po isteku mjeseca u
kojem je ostvaren oporezivi promet veći od praga
PDV-a. Prava i obaveze po osnovu registracije za
PDV utvrđuju se od narednog dana u odnosu na
dan kad je ostvaren oporezivi promet veći od za-
konom propisanog praga.
Za lice koje do momenta podnošenja zahtjeva
nije ostvarilo oporezivi promet u iznosu većem
od zakonom propisanog praga, prava i obave-
ze po osnovu registracije za PDV se utvrđuju od
dana donošenja rješenja o registraciji i upisu u
Registar, osim slučajeva iz člana 61. stav (6) Za-
kona kojima vrijeme registracije počinje teći od
početka prvog zakupa.
Prema odredbama čl. 6. Stav 2. Uputstva o re-
gistraciji i upisu u jedinstveni registar obveznika
indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH“, br.
81/07, 79/13 i 10/18), osobi za koju je vjerovat-
no da će u toku tekuće kalendarske godine ostva-
riti oporezivi promet u iznosu većem od praga
PDV-a, te se registrira za PDV na temelju proci-
jenjenog prometa prava i obveze na temelju regi-
stracije se utvrđuju od dana donošenja rješenja o
registraciji i upisu u Registar.
U situacijama gdje postoji sumnja da će oso-
ba u toku kalendarske godine ostvariti oporezi-
vi promet u iznosu većem od praga PDV-a (npr.
duža investicijska ulaganja, izgradnja i prodaja
ili iznajmljivanje nekretnina), od istog će se u po-
stupku registracije tražiti dokazi da će ostvariti
navedeni promet (ugovori i sl.).
Dakle, zakupodavac može ako mu je u intere-
su, a ne mora ako nije, podnijeti zahtjev za regi-
straciju i upis u jedinstveni registar obveznika in-
direktnih poreza odmah po zaključenju ugovora,
iz kojeg se može vidjeti da će ostvariti oporezivi
promet do kraja tekuće godine iznad praga regi-
stracije (50.000 KM).
Zahtjev za registraciju zakupodavac je oba-
vezan podnijeti najkasnije do 20.-og u kalen-
darskom mjesecu po isteku mjeseca u kojem je
ostvario prag registracije.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Usluge korištenja softverskog
programa po ugovoru o licenci
PITANJE: Bavimo se međunarodnim transpor-
tom. U decembru 2020. godine potpisali smo
ugovor sa preduzećem iz Njemačke koje se bavi
praćenjem burze transporta putem interneta,
o pravu korištenja njihovog programa putem
interneta (ugovor o licenci). Dogovoreno je po-
lugodišnje plaćanje. Dobili smo fakturu za pri-
stup njihovim produktima po ugovoru o licenci
za šest mjeseci ove godine, koji je porezni tre-
tman ove usluge sa stanovišta PDV-a?
ODGOVOR: Prema odredbama čl. 13. stav 1.
tačka 4. Zakona lice koje, u smislu ovog zakona,
podliježe plaćanju PDV-a je: primalac usluga na-
bavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako
pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Her-
cegovini, ne odredi poreznog zastupnika.
Prema odredbama čl. 15. Stav 2. tačka 4.a)
Zakona, obveznik plaćanja PDV-a je primalac us-
luge za usluge prijenosa, ustupanja, propuštanja
i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih
prava, autorskih prava, prava na patente, licen-
ce, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne
svojine.
Prema odredbama čl. 4. Instrukcije o postupa-
nju pri podnošenju PDV prijava primatelja usluga
od osobe koja nema sjedište u BiH i osobe u po-
sebnoj shemi u građevinarstvu („Službeni glasnik
BiH“ broj 24/07), primatelji usluga, odnosno re-
gistrirani porezni obveznici koji podliježu plaća-
nju PDV-a u slučaju kada je pružatelj usluga oso-
ba koja nema sjedište u BiH, su određeni člankom
13. stavak 1. tačka 3. Zakona.
Prema odredbama čl. 5. Instrukcije, obveznik
iz članka 4. ove Instrukcije je dužan nakon zapri-
manja računa izvršiti obračun PDV-a, te temeljem
takvog računa evidentirati u knjizi izlaznih raču-
na (KIF) samo iznos obračunatog PDV-a, s pozi-
vom na broj računa u poreznom periodu kada je
ista zaprimljena. Obračunati PDV unosi se u polje
- obračunati PDV na isporuke (kolona 11), iz član-
ka 122. stav (1) tačka k) Pravilnika.
Prema odredbama čl. 6. Instrukcije, obveznik
iz članka 4. ove Instrukcije ima pravo na odbitak
ulaznog poreza u poreznom periodu kada je zapri-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
mljen račun ako su ispunjeni uvjeti kako slijedi:
a) PDV se može odbiti sukladno odredbama
članaka iz glave X Zakona;
b) Račun mora izdati osoba koja ima sjedište
ili boravište u inozemstvu;
c) Porezni obveznik – primatelj usluge mora
izvršiti obračun iznosa PDV-a na zaprimljenom
računu;
d) PDV mora biti prijavljen kao sastavni dio
iznosa izlaznog poreza navedenog u PDV prijavi
poreznog obveznika u istom poreznom periodu
kada je račun i zaprimljen.
Prema odredbama čl. 7. Instrukcije, Obveznik
iz članka 4. ove Instrukcije u PDV prijavi za pore-
zni period kada je zaprimljen račun iznos obra-
čunatog PDV-a upisuje kao sastavni dio iznosa
izlaznog poreza u polju 51.
U PDV prijavi za porezni period kada je za-
primljen račun osnovica iz primljenog računa se
evidentira kao sastavni dio iznosa iz polja 21, a
obračunati PDV, sukladno ispunjenim uvjetima
članaka iz glave X Zakona, kao sastavni dio iznosa
iz polja 41.
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
FINANSIJE
Isplata dobiti u materijalnim dobrima
PITANJE: Da li društvo može izvršiti isplatu
dobiti u stvarima. Konkretno, vlasnik društva
dobit u visini 180.000,00 KM želi da isplati kroz
dva putnička vozila koja su u vlasništvu druš-
tva?
ODGOVOR: Nema smetnji da se isplata udjela,
pored novčanih sredstava može izvršiti u drugim
oblicima dobara, kao što su proizvodi ili roba u
vlasništvu društva  (putnički automobili, u kon-
kretnoj situaciji) ili u uslugama društva. U svim
tim slučajevima, osnov za utvrđivanje iznosa ras-
podijeljene  dobiti koja se isplaćuje u materijal-
nim dobrima ili u izvršenju usluga je tržišna vri-
jednost dobara ili usluga, sa uključenim PDV-om.
U vezi sa isplatom dobiti, članom 55. Zakona
o porezu na dobit propisana je zabrana isplate
iz dobiti ili davanje pozajmica ili prenos imovine
ukoliko na dan isplate porezni obveznik ima ne-
131
 PITANJA I ODGOVORI
izmirenih obaveza po osnovu javnih prihoda ili
obaveza prema zaposlenicima s osnova primanja.
Naknada za prijevoz na posao i
sa posla radniku čije je prebivalište
izvan mjesta rada
PITANJE: Prema članu 72. Kolektivnog ugovora
za srednje obrazovanje u Kantonu Saeajevo na-
knada za prijevoz je definirana na sljedeći na-
čin:
Naknada za prijevoz na posao i sa posla
Član 72.
(1) Radniku čije je mjesto stanovanja od mjesta
rada udaljeno najmanje dva kilometra, pripa-
da pravo na novčanu naknadu za prijevoz na
posao i sa posla u visini cijene jedne mjesečne
karte gradskog, prigradskog i međugradskog
saobraćaja bez obzira koliko prijevoznih sred-
stava radnik koristi.
(2) U međugradski saobraćaj spadaju mjesta
koja su udaljena od mjesta rada do 70 km.
(3) Ukoliko adresa stanovanja radnika nije po-
krivena mrežom javnog gradskog, prigradskog,
odnosno međugradskog prijevoza ili kada vri-
jeme obavljanja rada zahtijeva drugačiji način
prijevoza radniku pripada pravo na novčanu
naknadu troškova prijevoza u visini karte za
gradski, prigradski, odnosno međugradski sa-
obraćaj.
(4) Radniku sa nepunim radnim vremenom pri-
pada naknada troškova prijevoza u jednakom
iznosu kao da radi puno radno vrijeme
(5) Radnik koji radi u više škola pravo na mje-
sečnu kartu, odnosno naknadu ostvaruje u onoj
školi u kojoj je procentualno više angažovan.
(6) Ukoliko je radnik iz stava (5) ovog člana
angažovan podjednako u više škola, pravo na
mjesečnu kartu, odnosno naknadu u novcu
ostvaruje u onoj školi sa kojom je prije sklopio
ugovor o radu.
(7) Radnik pravo iz stava (1) ovog člana ne
ostvaruje tokom odsustva s posla (bolovanje,
godišnji odmor, porodiljsko odsustvo, plaćeno
odsustvo, neplaćeno odsustvo i sl.).
(8) U situaciji kada ne postoji ili je obustavljen
gradski, prigradski ili međugradski prijevoz do
mjesta stanovanja, direktor će, nakon prethod-
no pribavljene saglasnosti Ministra, donijeti
odluku o korištenju privatnog vozila u službene
132
svrhe, tj. da radnik koji i dalje dolazi u mjesto
rada, koristi privatno vozilo za potrebe dolaska
na posao i sa posla.
(9) U slučaju prava iz stava (8) ovog člana rad-
niku pripada naknada za korištenje vlastitog
vozila u službene svrhe.
(10) Naknada iz stava (1) ovog člana se ispla-
ćuje u punom iznosu bez obzira na broj radnih
dana.
Koji iznos naknade isplatiti za prijevoz zaposle-
niku koji ima prebivalište izvan Kantona Sara-
jevo. Prijavljen je u Kladnju a radno mjesto mu
je u Sarajevu (udaljenost između ova dva grada
je 73 km)?
ODGOVOR: Pretpostavlja se da je pored nave-
denog člana 79. Kolektivnog ugovora za srednje
obrazovanje u Kantonu Sarajevo, vaša škola doni-
jela odgovarajući interni akt (Pravilnik) po osno-
vu kojeg zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu
po osnovu troškova prijevoza za dolazak na po-
sao i odlazak s posla. Ukoliko je navedenim aktom
ovo propisano na podudaran način s navedenim
kolektivnim ugovorom kao najprimjerenije rje-
šenje za konkretan slučaj čini se isplata naknade
zaposleniku za troškove dolaska na posao i odla-
ska s posla u visini cijene jedne mjesečne karte
na relaciji Kladanj – Sarajevo i obratno. To bi se
uklapalo i u neoporezivu isplatu ove naknade u
skladu sa članom 20. stavom (6) Pravilnika o pri-
mjeni Zakona o porezu na dohodak.
Obaveze poslodavca u slučaju
kombinovanog rada (rad od kuće)
PITANJE: S obzirom na hibridni način rada u IT
kompanijama (opcionalno tri dana od kuće, a
dva dana iz office-a ili sedmično kući, sedmično
u office- u) kako i na koji način je opravdano
plaćanje troškova rada od kuće, te da li se na
iste plaćaju doprinosi i da li to automatski is-
ključuje naknadu za prevoz? Troškovi telefona,
interneta, struje i sl., da li se priznaju kao tro-
šak rada jer radnik koristi svoje resurse u po-
slovne svrhe?
ODGOVOR: Sva navedena pitanja potrebno je
da riješite (ili su već riješena?) internim aktima
vaše IT kompanije, posebno za troškove korište-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

nja vaših radnih resursa prilikom rada od kuće.
Pri tome vas je potrebno podsjetiti na član
10. stav (3) tačku 4) Zakona o porezu na doho-
dak, prema kojem se izmirivanje ličnih troškova
zaposlenika od strane poslodavca u poreznom
smislu tretira kao korist koja “ulazi” u oporezivi
dohodak.
Ono što zaposlenicima kod kombinovanog
(hibridnog) rada sa sigurnošću pripada je pravo
na topli obrok i prilikom rada kod kuće (osim ako
drugačije nije propisano internim pravilnikom ili
ugovorom o radu firme sa zaposlenikom), a nije
realno da se priznaju troškovi prevoza za odla-
zak i dolazak s posla u situaciji kada nesamostal-
nu  djelatnost zaposlenik obavlja u sopstvenom
stambenom prostoru.
POREZI
Pozajmice između povezanih lica
PITANJE : Ako direktor i osnivač firme daje fir-
mi beskamatnu  pozajmicu da li ima ikakvih
poreznih obaveza koje mora platiti firma ili da-
vaoc pozajmice. Prvenstveno mislimo na Zakon
o porezu na dohodak?
ODGOVOR: Kako su ovdje u pitanju povezana
lica, shodno članovima 44. – 46. Zakona o porezu
na dobit, sve transakcije između njih obavezno je
potrebno da se vode po tržišnom, odnosno prin-
cipu “van dohvata ruke”.
Ukoliko ovaj princip nije ispoštovan, u Zakonu
o porezu na dobit propisana je novčana kazna do
100.000,00 KM za pravno lice i do 10.000,00 KM
za odgovorno lice u pravnom licu, tj. direktora/
osnivača u konkretnom slučaju, pored obaveze
pravnog lica da u svom poreznom bilansu uveća
oporezivu dobit za iznos tržišne kamate.
Dakle, kod davanja pozajmice direktora/osni-
vača “sopstvenom” pravnom licu, potrebno je
ugovoriti tržišni iznos kamate, čija stopa se, zavi-
sno od dugoročnosti perioda za koji se pozajmica
daje, može naći na web stranici Centralne banke
BiH.
U momentu vraćanja pozajmice sa kamatom,
pravno lice umanjuje  iznos kamate za 10% i to
prikazuje na Obrascu PDN-1033, tj. Prijavi pore-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
za na dohodak od ulaganja kapitala... koju elek-
tronskim putem šalje nadležnoj organizacionoj
jedinici Porezne uprave Federacije BiH, što pred-
stavlja konačnu obavezu za direktora i isti po tom
osnovu nije dužan da podnese Godišnju prijavu
poreza na dohodak, tj. Obrazac GPD-1051.
Oporezivanje po osnovu kredita
odobrenog od strane banke iz
Malezije pravnom licu iz
Federacije BiH uz kamatu
PITANJE:  Firma koja je domaće pravno lice
uzima kredit iz Malezije od EXIM banke
(Export-import bank  Malezija  Berhad). Da li
to domaće pravno lice mora obustavljati i pla-
titi  porez  po odbitku pri isplati kamata  EXIM
Banci po uzetom kreditu? Naravno, po Zako-
nu o porezu na dobit FBiH ta obaveza postoji
(molimo za mišljenje uzimajući u obzir Spo-
razum  između BiH i Malezije o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, konkretnije člana 11.
koji i govori o porezu po odbitku na kamate).
Ako ne postoji obaveza obustave i plaćanja tog
poreza po odbitku, da li postoji neko pobliže
tumačenje tog sporazuma od strane nasih po-
reskih organa ili Ministarstva finansija? Sta je
firma u tom slučaju dužna da uradi prema po-
reskoj upravi u smislu izvještavanja?   
ODGOVOR: Prema članu 11. stavu 2) Spora-
zuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ratificiranom  između Bosne i Hercegovine i Ma-
lezije,  BiH, kao država izvora, može  oporezova-
ti kamate, ali uz ograničenje u pogledu visine
porezne stope, a država rezidentnosti (Malezija)
je u obavezi  da omogući olakšice kod opore-
zivanja, čime se postiže izbjegavanje dvostrukog
oporezivanja.
U konkretnom slučaju, vaša firma dužna je da
obračuna i obustavi porez po odbitku na osnovi-
cu koju predstavlja  bruto iznos kamate koja se
isplaćuje stranom pravnom licu, tj.  EXIM ban-
ci (Export-importbank Malezija Berhad) u Male-
ziji po stopi od deset odsto. Polazeći od činjenice
da se u vašoj situaciji  porez po odbitku na kama-
te plaća po zakonskoj stopi od 10%, to pojedno-
stavnije primjenu međudržavnog sporazuma BiH
sa Malezijom i u provođenju procedure poreza po
133
 PITANJA I ODGOVORI
odbitku potrebno je da se pridržavate odredaba
člana 38. Zakona o porezu na dobit, te članova
109. i 112. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu
na dobit.
To znači da se porez po odbitku obračunava na
prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem
povremene djelatnosti na teritoriji Federacije po
osnovu isplate ili na drugi način izmirene kamate.
Vaše pravno lice kao obveznik ove vrste po-
reza  dužno je u roku od deset dana nakon iste-
ka mjeseca u kojem je izvršena uplata poreza po
odbitku za i u ime nerezidenta nadležnoj organi-
zacionoj jedinici Porezne uprave, tj. poreznoj is-
postavi prema sjedištu domicilnog pravnog lica,
podnijeti  Prijavu poreza po odbitku po osnovu
kamate - Obrazac POD 816.
Dodatno pitanje: Što se tiče mjesta oporeziva-
nja, možemo li primijeniti član 11. Sporazuma
između BiH i Malezije, koji kaže “Kamata koja
nastaje u Državi ugovornici, a isplaćuje se rezi-
dentu druge Države ugovornice može se opore-
zovati u toj drugoj državi”? Vezano za članove 3.
i 4. pomenutog sporazuma, da li je EXIM banka
oslobođena poreza po odbitku u našem sluča-
ju? Ako jeste, šta je naša obaveza? Ako na kraju
moramo primijeniti član 38. Zakon o porezu
na dobit, kada konkretno nastaje naša obaveza
plaćanja poreza po odbitku u sljedećem sluča-
ju: EXIM banka obračuna kamatu i glavnicu za
period od tri mjeseca i pošalje zahtjev za upla-
tu. Pošto mi u pojedinom vremenskom periodu
(od 2010. do 2016.)  nismo imali sredstava za
izmirenje glavnice i kamata, tu našu obavezu
prema banci je uplatilo treće lice iz Malezije di-
rektno Exim Banci, takođe iz Malezije. To treće
lice iz Malezije nam je prefakturisalo to plaća-
nje (glavnica i kamata).
Ukoliko su odgovori na prvo i drugo pitanje da
trebamo platiti porez po odbitku, kada nasta-
je ta obaveza sa naše strane? Da li momentom
kada to treće lice iz Malezije izmiri naše obave-
ze prema Banci u Maleziji ili momentom kada
izvršimo plaćanje tako prefakturisane glavnice
i kamata tom trećem licu u Maleziju?
Dodatni odgovor: Prema članu 11. i stavovi-
ma 1), 3) i 4) Sporazuma između Bosne i Herce-
govine i Malezije o izbjegavanju dvostrukog opo-
rezivanja i sprječavanja utaje poreza u odnosu na
134
porez na dohodak, tačno  je da se kamata može
oporezovati  u državi rezidentnog pravnog lica
(Malezija), kao i u državi izvora (BiH, odnosno
Federacija), s tim da se u državi izvora kamata
ne može oporezovati većom stopom od 10 odsto,
shodno članu 11. stavu 2) Sporazuma... što je već
objašnjeno u prvom dijelu odgovora.
U konkretnom slučaju, stope poreza na doho-
dak u obje države su iste, tako da se primjenjuje
član 38. Zakona o porezu na dobit koji se primje-
njuje u Federaciji BiH...
U članu 11. stavovi 3) i 4) glase ovako, citat:
“Nezavisno od odredaba stava 2, vlada Drža-
ve ugovornice može biti izuzeta od poreza u dru-
goj Državi ugovornici u odnosu na kamatu koju
ostvari ta Vlada iz te druge države. 
Izraz “Vlada”: 
a) U slučaju Bosne i Hercegovine označava i
obuhvata:
i) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine,(ii)
Centralnu banku Bosne i Hercegovine i (iii) Izvo-
znu kreditnu agenciju (IGA) Bosne i Hercegovine; 
(a) U slučaju Malezije, označava Vladu Malezi-
je i obuhvata: (i) vlade država; (ii) lokalne vlasti,
(iii) Banku Negara Malezije i (iv) Export-import
banku Malezije Berhad (EXIM Banka)”.
Međutim, ovdje nije riječ o davanju kredita
jedne “vlade” drugoj, nego o komercijalnom kre-
ditu koji je odobrila EXIM Banka iz Malezije prav-
nom licu iz Federacije BiH uz kamatu.
Ta kamata oporeziva je porezom po odbitku i
isti ne mora da plati EXIM Banka iz Malezije, nego
na svoj teret može da obračuna i uplati i (prav-
no lice iz FBiH), s tim da, umjesto stope od 10%,
primijeni preračunatu stopu od 11,11 odsto, a taj
rashod se ne priznaje u poreznom bilansu.
Već je odgovoreno da je vaše pravno lice kao
obveznik ove vrste poreza dužno u roku od de-
set dana nakon isteka mjeseca u kojem je iz-
vršena uplata poreza po odbitku za i u ime
nerezidenta nadležnoj organizacionoj jedinici
Porezne uprave, tj. poreznoj ispostavi prema sje-
dištu domicilnog pravnog lica, podnijeti  Prijavu
poreza po odbitku po osnovu kamate - Obrazac
POD 816.
U slučaju izmirenja obaveze trećeg lica pre-
ma EXIM Banci u Maleziji (u ime pravnog lica iz
FBiH), naznačeni rok počinje da teče od momenta
uplate navedenoj banci.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Rokovi i zastara poreznih obaveza
PITANJE: Da li porezna obaveza zastarijeva za
pet godina iako nije podnesena prijava?
ODGOVOR: Do dana stupanja na snagu izmje-
na i dopuna Zakona o Poreznoj upravi Federacije
BiH, objavljenih u “Službenim novinama FBiH”, broj
40/10, u postupku dokazivanja zastare eventualno
se moglo pozivati na član 73. stav 2. alineju 1. na-
vedenog zakona, ali već više od 11 godina citirani
član, stav i alineja Zakona o Poreznoj upravi Federa-
cije glase: “Razrez se može izvršiti u bilo koje vri-
jeme - za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez,
ako je porezna prijava za taj porez lažna ili ako po-
rezna prijava za taj porez nije podnesena”.
Dakle, poodavno već, ne postoji zastara kod
eventualnog razrezivanja porezne obaveze!
POREZ NA DOHODAK
Izmirivanje ličnih troškova radnika
od poslodavca (master studij)
PITANJE: Našem radniku, po struci bachelor,
ekonomije planiramo uplatiti master studij iz
oblasti menadžmenta (u firmi se ukazala po-
treba za zapošljavanjem radnika na rukovode-
će mjesto u Sektoru za ekonomske, finansijske,
pravne i opšte poslove). Da li bi ovaj vid struč-
nog usavršavanja (plaćanje master studija)
predstavljao korist radnika? Napominjemo da
prema unutrašnjoj organizaciji i sistematizaci-
ji radnih mjesta imamo organizovan sektor za
ekonomske, finansijske, pravne i opšte poslove,
kojeg čine, služba za ekonomske i finansijske
poslove i služba za opšte, pravne i kadrovske
poslove (upražnjeno je radno mjesto rukovodi-
oca sektora). Također, sa pomenutim radnikom
planiramo zaključiti ugovor o stručnom usavr-
šavanju, te ga obavezati na rad u sektoru u pe-
riodu od najmanje pet godina, u suprotnom je
obavezan poslodavcu platiti troškove mastera.
Kako dokazati da se radi o prihodima koji se ne
smatraju koristima, sukladno članu 19. st.1. d)
Pravilnika o primjeni zakona o porezu na do-
hodak, odnosno da se radi o stručnom usavrša-
vanju u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za
ostvarivanje prihoda poslodavca?
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
ODGOVOR:
U cilju  potreba poslodavca, isti može donositi
razne planove edukacije za radnike u toku godine
u okviru obavljanja registrovane djelatnosti.
Shodno tim planovima, poslodavac može ula-
gati sredstva za obrazovanje, osposobljavanje
i usavršavanje svojih radnika uz posao koji isti
obavljaju i u tom slučaju nema nikakvog opore-
zivanja.
U poreznom smislu, ovo se, prije svega, odnosi
na odlaske radi prisustva i učešća na određenim
simpozijima, seminarima i slično u smislu obra-
zovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika,
kao i za potrebne stručne dokvalifikacije  neop-
hodne za neposredno obavljanje poslova, odno-
sno za razne oblike specijaliziranja za poslove u
vezi sa djelatnosti koji su potrebni za ostvarivanje
prihoda poslodavca, kako se navodi u članu  19.
stavu (1) pod tačkom d) Pravilnika o primjeni Za-
kona o porezu na dohodak.
Međutim, ako poslodavac određenom rad-
niku posebno plaća master studij iz oblasti me-
nadžmenta, to se, u skladu sa propisima o opore-
zivanju dohotka, tretira kao korist radnika, a is(u)
plaćeni iznos potrebno je opteretiti svim porezi-
ma i doprinosima, kao da se radi o plaći.
Na to ukazuje član 10. stav (3) tačka 4) Zako-
na o porezu na dohodak, shodno kojem bi se, u
konkretnom slučaju, radilo o izmirivanju ličnih
troškova zaposlenika od poslodavca, što se tretira
kao korist koja je primljena na osnovu nesamo-
stalne djelatnosti i koja, stoga, ulazi u oporezivi
dohodak.
U stavu (4) istog člana Zakona o porezu na do-
hodak pod prihodima koji ne ulaze u dohodak od
nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu opo-
rezivanju nije propisana mogućnost oslobađanja
od plaćanja poreza na dohodak kao kod situacije
opisane u postavljanom pitanju.
Drugim riječima, poslodavac mora voditi ra-
čuna da se radi o osposobljavanju i usavršavanju
radnika za posao, a ne o doškolovavanju nakon
završetka redovnog / vanrednog studija, pola-
zeći od fakta da se drugi navedeni slučaj smatra
korišću koju ostvaruje radnik po osnovu koje se
obračunavaju pune  stope doprinosa, poreza na
dohodak, te naknada za vode i prirodne nesreće
kao da se radi o isplati plaće.
135
 PITANJA I ODGOVORI
(Ne)oporezivanje otpremnine
prilikom odlaska u penziju
PITANJE: Prilikom isplate otpremnine upo-
sleniku  zbog odlaska u penziju, da li trebamo
računati  neto iznos plaće sa porezom ili neto
iznos plaće bez poreza?
ODGOVOR: Shodno članu 20. stavu (11) Pra-
vilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak,
prihodima koji ne ulaze u dohodak od nesamo-
stalne djelatnosti i koji ne podliježu oporeziva-
nju smatraju se (i) otpremnine prilikom odlaska
u penziju do visine šest neto plaća zaposlenika
koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjese-
ci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji BiH
prema posljednjem statističkom podatku, ako je
to povoljnije za zaposlenika.
Saglasno navedenom, kao i ranijem stavu Fe-
deralnog ministarstva finansija, pod neto plaćom
podrazumijeva se isplaćena plaća “na ruke” za-
poslenika, tj. bez “učešća” poreza na dohodak u
istoj (neto plaći).
Priznavanje poreza na dohodak
plaćenog izvan Federacije BiH
PITANJE: Fizičko lice primilo je neto uplatu na
svoj tekući račun u BiH značajniju sumu sred-
stava od uplatioca organizatora igara na sreću
iz Dubaia. Organizator i isplatilac sredstava je
obustavio i uplatio važeće poreze na primitke
od igara na sreću po propisima Emirata. Pri-
malac sredstava posjeduje ugovor kojim su re-
gulisani odnosi za navedeni dobitak.
Da li postoji obaveza obračuna poreza na do-
hodak ili nekog drugog poreza, prijave prihoda
(sa kojim obrascem) i uplate poreza za prilive
iz inostranstva iz navedenog osnova?
ODGOVOR: U vezi sa priznavanjem poreza na
dohodak plaćenog izvan Federacije pojašnjenje je
naznačeno u članu 80. novog Pravilnika o primje-
ni Zakona o porezu na dohodak, kako slijedi:
(1) Porez na dohodak koji rezidentni porezni
obveznik plati na dohodak koji ostvari izvan teri-
torije Federacije, priznat će se kao plaćeni porez
na dohodak u Federaciji, do iznosa koji bi na taj
dohodak obveznik bio dužan platiti prema odred-
136
bama Zakona, osim ako ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja nije drugačije određeno.
(2) Porez plaćen izvan Federacije može se pri-
znati samo na osnovu potvrde nadležnog pore-
znog organa.
(3) Plaćeni porez izvan Federacije može se
uračunati samo ako odgovara federalnom porezu
na dohodak i to do visine obračunatog poreza na
dohodak utvrđenog u skladu sa Zakonom.
(4) Iznosi poreza plaćenog u inostranstvu
preračunavaju se u konvertibilne marke (KM)
primjenom srednjeg kursa Centralne banke BiH
na dan utvrđivanja poreza.
(5) Uračunavanje plaćenog poreza izvan Fede-
racije vrši se prilikom godišnjeg obračuna poreza
na dohodak i iskazuje u Godišnjoj prijavi poreza
na dohodak (Obrazac GPD-1051).
Dakle, po isteku kalendarske 2021. godine,
a najkasnije do 31. 3. 2022. godine, ukoliko je
fizičko lice rezidentni porezni obveznik, isti
je dužan  nadležnoj poreznoj ispostavi Porezne
uprave Federacije BiH prema mjestu svog prebi-
vališta podnijeti Godišnju prijavu poreza na do-
hodak, tj. Obazac  GPD-1051 na kojoj će iskazati
sve navedene podatke, kako bi ostvario pravo na
porezni kredit do iznosa koji bi na ostvareni do-
hodak od igara na sreću u Ujedinjenim Arapskim
Emiratima bio dužan platiti prema odredbama
Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje
na području Federacije BiH,
POREZI I DOPRINOSI
Obračun poreza i pripadajućih
doprinosa kod dodatnog osiguranja
direktoru stranog predstavništva u BiH
PITANJE: Firma iz Slovenije otvorila je pred-
stavništvo za BiH (znači ne pravno lice), a po
svojim politikama plaća dodatno zdravstveno i
životno osiguranje direktoru predstavništva za
BiH osiguravajućoj kući ugovoreni iznos plaća
iz Slovenije. Da li je predstavništvo sa sjedištem
u Sarajevu dužno plaćati doprinose i poreze u
FBiH, po osnovu plaćenog osiguranja iz Slove-
nije?
ODGOVOR: Shodno nekolicini odredaba iz
poreznih i propisa o doprinosima u Federaciji
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

BiH, predstavništvo stranog  pravnog lica ima
sljedeće obaveze plaćanja:
- plaćanje poreza na dohodak na plaće i dru-
ga primanja zaposlenika, po stopi od 10%;
- obavezu uplate doprinosa iz plaće;
- zaposlenici (rezidenti) imaju pravo na lični
odbitak.
Predstavništvo ima status nerezidenta u Fe-
deraciji BIH i nema obavezu doprinosa na plaću
na teret poslodavca, jer poslodavac koji nije re-
zident nije obveznik ovih doprinosa.
Neto plaća za predstavništva ne može biti
niža od:
- jedne prosječne plate zaposlenih u Fede-
raciji BiH u periodu I-IX prethodne godine za
radna mjesta sa srednjom stručnom spremom;
- dvije prosječne plate u periodu I-IX pret-
hodne godine za radna mjesta s višom struč-
nom spremom;
- tri prosječne plate u Federaciji BiH u peri-
odu I-IX prethodne godine za radna mjesta koja
odgovaraju nivou postdiplomske stručne spre-
me.
S tim u vezi, pošto firma iz Slovenije  plaća
dodatno zdravstveno i životno osiguranje di-
rektoru predstavništva za BiH osiguravajućoj
kući, na osnovicu koju čini ugovoreni iznos di-
rektorove plaće uvećane za dodatno zdravstve-
no i životno osiguranje  potrebno je obračunati
doprinose iz plaće i porez na dohodak.
Uporište za ovu konstataciju je član 10. stav
(3) tačka 4) Zakona o porezu na dohodak, tj.
gdje je riječ o izmirivanju ličnih troškova od
poslodavca, što ima porezni tretman koristi
koje su primljene po osnovu nesamostalne dje-
latnosti i “ulaze” u dohodak zaposlenika/direk-
tora.
POREZ NA DOBIT
Korištenje službenog vozila
u privatne svrhe
PITANJE: Ako firma fakturiše korištenje vozi-
la u privatne svrhe (1% od nabavne vrijedno-
sti vozila) direktoru koji fakturu uredno plati
da li postoji obaveza obračuna doprinosa
,da li  u tom slučaju se mora voditi evidenci-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
ja oprazac PN 4 i da li se cjelokupni troškovi
koji se odnose na utrošak goriva, registracije i
rezervnih dijelova mogu priznati kao porezno
priznat rashod?
ODGOVOR: Prema članu 17. stavu (3) Pravil-
nika o primjeni Zakona o porezu na dobit, uko-
liko se vozilo daje na korištenje zaposleniku u
privatne svrhe, poslodavac je obavezan donijeti
odluku o načinu i uslovima tog korištenja, kao i
načinu utvrđivanja plaće zaposlenika i lica koje
ostvaruje prihode iz člana 10. stav (3) Zakona o
porezu na dohodak, koji propisuje da se pod ko-
ristima  primljenim na osnovu nesamostalne
djelatnosti i koje ulaze u dohodak, smatra i kori-
štenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe.
To znači da firma ne izdaje račun svom zapo-
sleniku-direktoru za korištenje službenog vozi-
la u privatne svrhe, nego prilikom utvrđivanja
plaće, obračunava i tu korist u visini od 1% od
nabavne vrijednosti vozila uvećane za PDV, po
osnovu koje se plaća i porez na dohodak.
U tom slučaju, direktor nije u obavezi da
vodi obrazac P4 o mjestu vožnje i kilometraži.
Da biste donijeli odluku o načinu i uslovima
korištenja službenog vozila u privatne  svrhe,
očigledno je da bi prethodno  trebalo donijeti
odgovarajući interni akt-pravilnik kojim bi bio
regulisan  način korištenja vozila, uključujući
gorivo, mazivo, eventualne servise i popravke,
parkiranje i sve druge troškove koji mogu na-
stati s tim u vezi, uključujući i nepredviđene ne-
sreće, osiguranja i slične izdatke.
Konsultantske usluge –
porez po odbitku
PITANJE: Kada firma iz Crne Gore pruža kon-
sultantske marketing usluge (članci koji su
objavljeni na portalima u BiH, agencija je na-
pisala članke i zakupila medijski prostor za
iste). Da li je u ovom slučaju potrebno uplatiti
porez po odbitku?
ODGOVOR: U konkretnom slučaju ne pri-
mjenjuje se član 38. stav (1) pod d) Zakona o po-
rezu na dobit, prema kojem se porez po odbitku
obračunava i obustavlja prilikom pružanja kon-
137
 PITANJA I ODGOVORI
sultantskih, odnosno marketinških  usluga nere-
zidentnog pravnog lica na području Federacije
domaćem pravnom licu.
Ovo iz razloga što je članom 35. istog zakona
propisano da se međunarrodni ugovori/sporazu-
mi  o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja BiH
sa drugim državama u slučaju njihove primjene
kod oporezivanja dobiti ili prihoda nerezidenta
imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o
porezu na dobit.
Bosna  i Hercegovina je ratificirala Ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odno-
su na poreze na dohodak i na imovinu i sa Srbi-
jom i Crnom Gorom, a prema članu 7. navedenog
ugovora dobit društva iz Crne Gore oporezuje se
samo u toj državi, bez obzira gdje su ostvareni
prihodi od pravnog lica iz Federacije BiH.
U tom kontekstu, kod oslobađanja poreza po
odbitku, član 110. Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dobit propisuje određene obaveze za
pravno lice iz Federacije.
Shodno navedenom članu Pravilnika...,  uko-
liko je prihod nerezidenta oporeziv isključivo u
državi rezidentnosti primaoca prihoda prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
između Bosne i Hercegovine i države primaoca
prihoda, obveznik je dužan do 10. dana u teku-
ćem mjesecu za prethodni mjesec elektronskim
putem dostaviti Poreznoj upravi Izjavu pravnog
lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po
odbitku na izvoru, tj. Obrazac OP-820.
Porezni obveznik koji dostavlja Obrazac OP-
820, dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:
a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji kori-
snik prihoda i
b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nad-
ležni organ države primaoca prihoda, a koja nije
starija od godinu.
Obrazac OP-820 može biti potpisan i ovjeren
od strane nadležnog organa države ugovornice
kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda.
REGISTRACIJA POSLOVNIH SUBJEKATA
Registracija podružnice subjekta
upisa i pitanje fiskalizacije
PITANJE : Društvo je kupilo tri apartmana u
svrhu izdavanja. Želimo da ih registrujemo kao
138
podružnice. S obzirom na to da je šifra osnov-
ne djelatnosti društva hoteli i sličan smještaj
i da ne postoji drugi način, da li smo u prekr-
šaju ako  poslovanje odnosno usluge izdavanja
vodimo iz matične firme, izdajemo račune na
recepciji našeg hotela? Da li smo u obavezi ima-
ti posebnu fiskalnu kasu imajući u vidu da će
podružnice imati svoj ID broj, trebamo li imati
posebne knjige za evidenciju gostiju ili možemo
evidentirati zajedno sa gostima hotela? Tako-
đer, da li moramo svaki apartman registrovati
kao posebnu podružnicu ili postoji način grupi-
sanja pa da svi budu pod istim ID brojem? Da li
poslovna jedinica koja ima svoj ID broj izveden
iz osnovnog ID broja i nalazi se na istoj adresi
kao matično društvo mora biti u sudskom re-
gistru društva (poslovna jedinica sa svojim ID
brojem osnovana prije 20 godina i nije upisana
u sudski registar)?
ODGOVOR: Polazeći od člana 15. Zakona o re-
gistraciji poslovnih subjekata u Federaciji, svaka
podružnica podliježe sudskoj registraciji.
Samim tim, sve podružnice  se registruju kod
nadležnog suda, koji, u saradnji sa Poreznom
upravom Federacije BiH, donosi odgovarajuće
rješenje, a vaš hotel je, s tim i vezi, u obavezi da
provede sve potrebne procedure registracije  u
Kantonalnom poreznom uredu Sarajevo.
Nadalje, prema članu 4. stavu 1) Zakona o fi-
skalnim sistemima, obavezu evidentiranja svakog
pojedinačno ostvarenog prometa preko fiskalnih
uređaja i to nezavisno od načina plaćanja (goto-
vina, ček, kartica, virman i slično) ima svako lice
koje je upisano u odgovarajući registar za promet
dobara, odnosno za pružanje usluga klijentima,
što znači da je svako prodajno mjesto (hotel,
skup apartmana na istom mjestu) treba da ima
fiskalni uređaj.
Međutim, nije neophodno da svaki apartman
registrujete kao podružnicu, osim u slučaju dru-
gačije poslovne odluke.
Svaka poslovna jedinica/podružnica treba da
ima poseban identifikacioni broj, bez obzira što
se nalazi na istoj adresi sa “maticom”.
Prema članu 3. stavu (4), podružnicom prav-
nog lica smatra se stalno mjesto poslovanja prav-
nog lica putem kojeg se obavlja djelatnost prav-
nog lica i za čije je postojanje potrebno odrediti
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

odgovorno lice za zastupanje u pravnom prometu. Podružnica se upisuje u registar nadležnog registra-

cijskog organa (PU FBiH, Sud).
Nemoguće je “osvježiti” poslovnu jedinicu/podružnicu osnovanu prije dvadesetak godina koja nije
bila upisana u sudski registar, bez obzira što je imala ID broj.
Fuad BALTA, dipl. ecc.

RAČUNOVODSTVO

Razdioba vrijednosti nekretnina

PITANJE: Privredno društvo je kupilo stari poslovni objekt za 600 m2 u vrijednosti od 750.000,00 KM,
koji se nalazi na zemljištu od 2.000 m2, sa svrhom da ga uredi za prodajni prostor. Porezna uprava
razrezala je porez na promet nekretnina od 5% 40.000,00 KM. Stari poslovni objekt se uređuje u iznosu
od 250.000,00 KM i izgrađuje parkiralište u vrijednosti od 50.000,00 KM. Na koji način knjižiti ovu na-
bavku?

ODGOVOR: Ovdje je potrebno prvo napraviti razdiobu vrijednosti nekretnine na dio koji se odnosi
na sam objekt i dio na zemljište. Prema metodi razdiobe razmjernog udjela površine zgrade u ukupnoj
površini nekretnine, a potom se na osnovi utvrđenog udjela ukupnih površina provodi razdioba nabavne
vrijednosti na zemljište i na građevinu. U ovom slučaju to bi izgledalo ovako:

Površina zgrade 600

% udjela površine
= -------------------- x 100 = -------- x 100 = 23,077%
zgrade u ukupnoj
površini nekretnine Ukupna površina
2.600
zemljišta i zgrade

Vrijednost zgrade u Nabavna % udjela površine

ukupnoj vrijednosti = vrijednost x zgrade u ukupnoj = 790.000 x 23,077% = 182.308,30
nekretnine nekretnine površini nekretnine

Udio vrijednosti zemljišta u ukupnoj nekretnini = 790.000,00 - 182.308,30 = 607.691,70

Prilikom uzimanja u obračun površine zgrade računa se bruto etažna površina a ne samo tlocrtna
površina. Ovaj obračun treba usporediti sa tržišnom cijenom izgrađenog prostora i cijenom zemljišta na
toj lokaciji, kako bi provedeno razlučivanje vrijednosti bilo prihvaćeno kao realno za daljnje iskazivanje
vrijednosti u financijskim izvještajima.

Knjiženje u dnevniku:

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Građevine 021 182.308,30
Zemljište 020 607.691,70
Investicije u toku 025 790.000,00
Za razdiobu nabavne vrijednosti
nekretnine

139
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
Dalji tok poslovnih događaja može biti do-
gradnja objekta, adaptacija ili rušenje.
Za slučaj dogradnje objekta, potrebna je
građevinska dozvola i predstavlja izgradnju nove
građevine (etažni dio ili kao zasebni objekt). Ula-
ganje u izgradnju objekta evidentiralo bi se preko
analitičkog konta investicije u toku.
Za slučaj adaptacije objekta, radovi se mogu
obaviti bez građevinske dozvole, pa se nastali
troškovi evidentiraju u ovisnosti kada se radovi
obavljaju. Ako to predstavlja nastavak investira-
nja, troškovi uređenja uračunavaju se u poveća-
nje nabavne vrijednosti objekta. Ako je objekt već
useljen i u funkciji tj. ako se ovi radovi obavlja-
ju naknadno usporedno sa upotrebom objekta,
troškovi uređenja jesu troškovi investicijskog ili
tekućeg održavanja ovisno o vrijednosti ili obimu
izvršenih radova.
Za slučaj da se objekt ruši, odmah po nabav-
ci, tada nije potrebno raditi razdiobu vrijednosti
nekretnina, jer nekretnina nije ni kupljena za
upotrebu građevine nego kao mjesto za građenje
pa bi cjelokupna vrijednost nekretnine predstav-
ljala nabavnu vrijednost zemljišta.
Dr. sci. Jozo PILJIĆ
JAVNE NABAVKE
Postupanje ugovornog
organa u slučaju izostanka
javnog otvaranja ponuda
PITANJE: Otvaranje ponuda za javnu nabavku
nije održano u vrijeme naznačeno u tenderskoj
dokumentaciji. Niko od ponuđača nije pristupio
u navedeno vrijeme radi prisustva otvaranju
ponuda, a iste se i dalje neotvorene nalaze u pi-
sarnici organa. Na koji način postupiti, cijeneći
da se radi o situaciji koja zahtijeva neodložno
postupanje. Da li se može zakazati naknadni
termin otvaranja ponuda i da li je u tom sluča-
ju potrebno objaviti isti na odgovarajući način?
Ako ne može, kako postupiti i koja je sudbina
tog postupka javne nabavke?
ODGOVOR: Član 63. Zakona o javnim nabav-
kama (u daljem tekstu: Zakon) definiše postupak
otvaranja ponuda. Konkretno, stavom (2) nave-
dene odredbe Zakona je određeno da se ponude
140
otvaraju na sjednici komisije za nabavke na dan i
vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumen-
taciji.
Svi ponuđači koji su na vrijeme dostavili po-
nude ili njihovi ovlašteni predstavnici, kao i sva
druga zainteresirana lica imaju pravo prisustvo-
vati postupku otvaranja ponuda. Izmjena kraj-
njeg roka za prijem ponuda uticat će na promjenu
datuma otvaranja ponuda.
Prema tome, ponude se otvaraju javno, na dan
i vrijeme koji su navedeni u tenderskoj dokumen-
taciji i obavještenju o nabavci. Neprisustvovanje
ponuđača javnom otvaranju ponuda ne može biti
razlog za neodržavanje istog.
Iz navedenog pitanja nije jasno zbog čega nije
održano otvaranje ponuda. Za takvo nešto mora
postojati opravdan, objektivan razlog kao što je
npr. izjavljena žalba koja ima suspenzivno dej-
stvo na postupak, a time i proceduru otvaranja
ponuda.
U situaciji kada je izjavljena žalba prije otva-
ranja ponuda (koja je suspendovala otvaranje
ponuda), a nisu ispunjeni uslovi za otkazivanje
postupka, tada je potrebno objaviti ispravku oba-
vještenja o nabavci i zakazati novi datum otvara-
nja ponuda, ali i produžiti rok za prijem ponuda
za onoliko koliko je trajala suspenzija postupka
(minimalno za sedam dana) u smislu da se ispo-
štuje minimalni zakonski rok za prijem ponuda u
odnosu na postupak koji je proveden.
U situaciji kada nije izjavljena žalba i ponude
nisu otvorene, a također nisu ispunjeni uslovi za
otkazivanje postupka, i tada je potrebno objavi-
ti ispravku obavještenja o nabavci (bez obaveze
produženja rokova za prijem ponuda jer nije bilo
žalbe i suspenzije postupka) i zakazati novi da-
tum otvaranja ponuda, jer se postupak mora pro-
vesti u koracima predviđenim za dati postupak i
okončati u skladu sa članom 69. Zakona.
Ovaj druga situacija je u većini slučajeva teško
dokaziva u slučaju eventualnih žalbi, primjedbi
organa nadležnih za reviziju trošenja javnih sred-
stava, monitoringa Agencije za javne nabavke, i sl.
Također je bitno naglasiti da član 116. Zakona
predviđa kao prekršajnu odredbu ako ugovorni
organ ne završi postupak javne nabavke zaklju-
čivanjem ugovora o javnoj nabavci ili odlukom o
poništenju.
Admir ĆEBIĆ, dipl. ecc.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Uslovi i način dostavljanja
ponuda u postupku nabavke
podijeljenom na više lotova
PITANJE: Da li postoji smetnja da u postupku
nabavke koji je podijeljen na lotove kandidat/
ponuđač podnese zahtjev za učešće, odnosno
ponudu za jedan lot samostalno, a za drugi lot
kao član grupe kandidata/ponuđača?
ODGOVOR: Lot je dio predmeta nabavke na-
stao kao rezultat dijeljenja predmeta nabavke u
posebne, srodne cjeline, koje se kao takve ozna-
čavaju u tenderskoj dokumentaciji, na način kako
je definisano članom 2. stav (1) tačka (t) Zakona o
javnim nabavkama.
Podjela postupka na lotove je mogućnost, ali ne i
obaveza. Ukoliko specifičnost predmeta nabavke to
zahtijeva, ugovorni organ ima mogućnost da pred-
met javne nabavke podijeli u više posebnih, srodnih
cjelina. Podjelom nabavke na lotove obezbjeđuje se
maksimalna konkurencija, pomaže se ponuđačima
da na jednostavniji način i uz minimalne troškove
pripreme svoju ponudu, racionalizuje se postupak
javne nabavke, osigurava se potrebna različitost
predmeta nabavke, vrši se disperzija rizika jer se
odabirom više dobavljača osigurava sigurnost ispo-
ruke za veći dio predmeta nabavke.
U slučaju podjele na lotove, ugovorni organ u
tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno defini-
še uslove i način dostavljanja ponuda za lotove.
Postupak javnih nabavki ima za rezultat odabir
jedne, najpovoljnije ponude, i shodno tome zaklju-
čivanje, odnosno potpisivanje jednog ugovora. Me-
đutim, nije zabranjeno da jedan postupak javnih
nabavki ima za rezultat zaključenje više ugovora,
ali samo pod uslovom da je predmet postupka ja-
sno podijeljen u više lotova, i samo u tom slučaju
postupak nabavke se može završiti zaključivanjem
više ugovora. Upotreba lotova podrazumijeva op-
šte pravilo ‘’jedan lot – jedan ugovor’’, gdje zaklju-
čivanje odvojenih ugovora ne mora biti neophod-
no, ako jedan isti ponuđač dobije više lotova.
Nadalje, član 62. stav (3) zakona navodi da
kandidat/ponuđač koji je samostalno podnio za-
htjev za učešće, odnosno ponudu, ne može biti
član grupe kandidata/ponuđača u istom postup-
ku javne nabavke. Član grupe kandidata/ponu-
đača ne može biti član druge grupe kandidata/
ponuđača u istom postupku javne nabavke.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
Navedena odredba Zakona jasno propisuje
da u postupku javne nabavke jedan privredni su-
bjekt može učestvovati ili samostalno ili kao član
grupe kandidata/ponuđača, a nikako i jedno i
drugo. Takođe, jedan privredni subjekt ne može
istovremeno biti član dvije grupe kandidata/po-
nuđača u istom postupku javne nabavke.
Članom 57. stav (3) Zakona je navedeno da
svaki ponuđač može podnijeti samo jednu ponu-
du. Pravila navedena u članu 57. stav (3) i članu
62. stav (3) Zakona se odnose na postupak javne
nabavke koji nije podijeljen na lotove, jer kao što
je već navedeno, podjela na lotove je samo mo-
gućnost, ali ne i obaveza. U slučaju kada nema
podjele na lotove moguće je zaključiti samo jedan
ugovor. Kada je postupak podijeljen na lotove, na-
vedena pravila se analogno primjenjuju po lotu.
Shodno tome, kandidat/ponuđač koji je samo-
stalno podnio zahtjev za učešće, odnosno ponudu
po lotu, ne može biti član grupe kandidata/po-
nuđača u tom istom lotu. Član grupe kandidata/
ponuđača u jednom lotu ne može biti član druge
grupe kandidata/ponuđača u tom istom lotu. Ta-
kođe, ponuđač ne može ni samostalno podnijeti
dvije ponude u istom lotu.
U odnosu na pitanje, a posmatrano sa aspekta
Zakona i podzakonskih akata, ne postoje smetnje
da u postupku nabavke koji je podijeljen na loto-
ve kandidat/ponuđač podnese zahtjev za učešće,
odnosno ponudu za jedan lot samostalno, a u dru-
gom lotu kao član grupe kandidata/ponuđača.
Ukoliko bi se drugačije tumačilo, to bi značilo
da kandidat/ponuđač ne može nikada predati za-
htjev za učešće, odnosno ponudu za više od jednog
lota (samostalno ili kao član grupe kandidata/po-
nuđača). Podjela na lotove bi u tom slučaju izgubila
svoju svrhu jer bi ograničila konkurenciju, a što je
suprotno osnovnim principima iz člana 3. Zakona.
Uvid učesnika u postupku
nabavke u sve zaprimljene ponude
PITANJE: Da li se nakon donošenja odluke o
izboru najpovoljnijeg ponuđača može izvršiti
uvid u ponudu ponuđača koji je diskvalifikovan
jer nije zadovoljio tražene uslove učešća u po-
stupku nabavke?
ODGOVOR: Članom 11. stav (5) Zakona o jav-
nim nabavkama propisano je da nakon prijema
141
 PITANJA I ODGOVORI
odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili od-
luke o poništenju postupka nabavke, a najkasni-
je do isteka roka za žalbu, ugovorni organ će po
prijemu zahtjeva ponuđača, a najkasnije u roku
od dva dana od dana prijema zahtjeva, omogu-
ćiti uvid u svaku ponudu, uključujući dokumente
podnesene u skladu s članom 45. stav (2) ovog
zakona, kao i pojašnjenja originalnih dokumena-
ta u skladu s članom 68. stav (3) ovog zakona, sa
izuzetkom informacija ponuđača označenih kao
povjerljive u skladu s ovim članom.
Iz naprijed navedene odredbe jasno proizlazi
da svaki ponuđač u postupku javne nabavke ima
pravo uvida u svaku ponudu u postupku, koji mu
je ugovorni organ dužan omogućiti najkasnije u
roku od dva dana od dana prijema zahtjeva.
To pravo uvida imaju svi učesnici u postupku,
dakle svi ponuđači, bez razlike da li je njihova po-
nuda prihvatljiva ili ne, odnosno da li ispunjava
sve uslove iz tenderske dokumentacije ili ne. Pra-
vo uvida moguće je tek nakon prijema odluke o
izboru napovoljnijeg ponuđača ili odluke o poni-
štenju postupka nabavke.
Shodno tome, svaki ponuđač kojeg ugovorni
organ obavijesti o rezultatima postupka, saglasno
članu 71. Zakona, odnosno kojem bude dostav-
ljena odluka o izboru ili odluka o poništenju, ima
pravo da podnese zahtjev za uvid u svaku ponudu.
Da li će ugovorni organ omogućiti uvid u sve
ponude u postupku nabavke ili samo u ponudu
izabranog najpovoljnijeg ponuđača, zavisi od sa-
držaja samog zahtjeva, odnosno od toga u koje
ponude ponuđač zahtijeva uvid.
U svakom slučaju, ponuđač ima pravo da pod-
nese zahtjev za uvid u sve ponude u postupku,
bez obzira na njihovu prihvatljivost.
(Ne)mogućnost izmjene uslova
iz tenderske dokumentacije i (ili)
ponude najpovoljnijeg ponuđača
PITANJE: U nacrtu ugovora koji je sastavni dio
tenderske dokumentacije, u postupku nabavke
lož ulja je navedeno:“cijena je nepromjenjiva za
rok od 60 dana od dana podnošenja ponude“.
S obzirom na to da je postupak nabavke, zbog
žalbe, dugo trajao, u konačnom ugovoru je ova
odredba promijenjena i glasi:“ cijena je nepro-
142
mjenjiva za rok od 60 dana od dana provođenja
e-Aukcije“. Da li je u pravu izabrani ponuđač
kada insistira da je važeća prvobitna odredba
iz nacrta ugovora?
ODGOVOR: Član 53. stav (3) tačka r) Zako-
na o javnim nabavkama propisuje da tenderska
dokumentacija minimalno sadrži i nacrt ugovo-
ra, dok Uputstvo za pripremu modela tenderske
dokumentacije i ponuda članom 3. (koji reguliše
sadržaj tenderske dokumentacije) stavom (2)
tačkom d) alinejom 16) Zakona propisuje da ista
sadrži nacrt ugovora ili osnovne elemente ugo-
vora, odnosno okvirnog sporazuma, što implicira
da bi tenderska dokumentacija morala sadržavati
nacrt budućeg ugovora, čemu svakako treba te-
žiti, međutim, ukoliko to ipak nije moguće (zbog
npr. nemogućnosti da se anticipiraju svi relevan-
tni elementi budućeg ugovora o javnoj nabavci),
onda kao minimum osnovne elemente ugovora.
Nadalje, u vezi eventualnih izmjena i dopuna
tenderske dokumentacije - čiji je, dakle, sastavni
dio i nacrt ugovora- referentan je član 53. stav (6)
Zakona koji propisuje:
„Ugovorni organ može napraviti izmjene i do-
pune tenderske dokumentacije pod uslovom da
se one dostave zainteresovanim kandidatima/
ponuđačima istog dana, a najkasnije pet dana
prije isteka utvrđenog roka za prijem zahtjeva
za učešće ili ponuda. U slučaju da takve izmjene
podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta
nabavke, ugovorni organ će produžiti rok za pri-
jem zahtjeva za učešće ili ponuda u zavisnosti od
složenosti predmeta nabavke. Rok za produženje
ne može biti kraći od sedam dana.“
Nakon što ugovorni organ provede postupak
javne nabavke, izabere najboljeg ponuđača te do-
dijeli ugovor, prestaje primjena Zakona u smislu
da Zakon obuhvata period od pokretanja postup-
ka javne nabavke do trenutka zaključenja ugovo-
ra. Nakon toga se primjenjuju odredbe Zakona o
obligacionim odnosima, uz obavezno uvažavanje
člana 72. Zakona. Prema tome, daljnja “sudbina”
ugovora tiče se isključivo ugovornih strana.
Međutim, članom 72. stav (5) Zakona propisa-
no je da prilikom dodjele ugovora o nabavci, cije-
na navedena u najuspješnijoj ponudi, kao i uslovi
utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se
mijenjati. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumen-
taciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti
cijene, takva odredba unosi se u ugovor o javnoj
nabavci. Dakle, ugovor se zaključuje na osnovu
postupka javne nabavke koji je proveden u skladu
sa Zakonom i ne smije biti izmijenjen.
Shodno tome, ugovor o javnoj nabavci ne smi-
je se zaključiti tako što će biti uključene druge
cijene, uslovi i razlozi u odnosu na one koje su
navedene u najuspješnijoj ponudi i tenderskoj
dokumentaciji. Ovo je posljedica ukupnog aran-
žmana sistema javnih nabavki koji se zasniva na
slobodnoj i pravičnoj konkurenciji.
Međutim, ukoliko je na osnovu fiksnih, objek-
tivnih pravila u tenderskoj dokumentaciji dozvo-
ljena odredba o izmjeni cijene, koja je dostupna
jednako svim ponuđačima, ta odredba se može
uključiti u ugovor kao osnov za izmjenu cijene.
Dakle, samo ono što je predviđeno tender-
skom dokumentacijom, i shodno tome ponuđeno
u ponudi najpovoljnijeg ponuđača može biti rea-
lizovano na osnovu ugovora. Bilo kakve izmjene
ili aneksi ugovora zaključenog na osnovu prove-
denog postupka javne nabavke, koje odstupaju
od uslova utvrđenih u tenderskoj dokumentaciji
i koji odstupaju od ponude koja je ocjenjena kao
najbolja, nisu u skladu sa Zakonom. Za svaku
novu nabavku zaključuje se novi ugovor u skladu
sa provedenim odgovarajućim postupkom.
Međutim, izmjena ugovora u konkretnom
slučaju odnosi se na izmjenu uslova iz tenderske
dokumentacije i/ili ponude najpovoljnijeg ponu-
đača u naprijed navedenom smislu i bilo bi dis-
kutabilno jednostrano mijenjati spornu odredbu.
To bi faktički predstavljalo naknadnu izmjenu i
dopunu tenderske dokumentacije koju Zakon ne
poznaje i ne dozvoljava, te bi se time takođe otvo-
rila i mogućnost osnovane žalbe ponuđača s ar-
gumentacijom da su prekršene odredbe citiranih
članova 53. i 72. Zakona.
Dragana RIBIĆ, dipl. pravnik
IZ AGENCIJE ZA DRŽAVNU SLUŽBU BiH
Ocjenjivanje rada sekretara
sa posebnim zadatkom
PITANJE: Pravilnikom o unutrašnjoj organi-
zaciji Ureda ... propisano da je sekretar Ureda
državni službenik na položaju sekretara sa
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
posebnim zadatkom, tako da su sva tri rukovo-
deće službenika (direktor, zamjenik direktora
i sekretar) na položaju sekretara sa posebnim
zadatkom. Ko ocjenjuje sekretara Ureda, da li
direktor (uz mišljenje zamjenika direktora) u
skladu sa odredbom koja važi za sekretara in-
stitucije ili Vijeće ministara Bosne i Hercegovi-
ne na prijedlog ministra u skladu sa odredbom
koja važi za sekretara sa posebnim zadatkom u
upravnoj organizaciji u sastavu ministarstva?
ODGOVOR: Članom 29. stav (2) Pravilnika
o načinu ocjenjivanja rada državnih službenika
u institucijama Bosne i Hercegovine (,,Službeni
glasnik BiH”, br. 59/11 i 24/21), (u daljem tekstu:
Pravilnik), propisano je da:
„(2) Rad sekretara upravne organizacije, po-
moćnika direktora, odnosno pomoćnika rukovo-
dioca upravne organizacije, kao i glavnog inspek-
tora u upravnoj organizaciji ocjenjuje direktor,
odnosno rukovodilac te upravne organizacije,
uz prethodno pribavljeno mišljenje zamjenika
direktora (zamjenika rukovodioca) i sekretara
upravne organizacije, ukoliko zamjenik direkto-
ra, odnosno rukovodioca i/ili sekretar postoje
u određenoj upravnoj organizaciji“. Navedena
norma se odnosi na uobičajenu situaciju u svim
institucijama gdje su sekretari upravnih organi-
zacija rukovodeći državni službenici koji se ne
imenuju na mandat nego imaju status sekretara
u skladu sa članom 8. stav 1. Zakona o državnoj
službi u institucijama BiH, kojim je propisano da
„sekretar obavlja poslove rukovodnog karaktera i
koordinira radom sektora. Odgovoran je za kori-
štenje finansijskih, materijalnih i ljudskih poten-
cijala dodijeljenih određenoj instituciji. Sekretar
za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu
institucije“. U stavu 2. istog člana 8. Zakona, a
koji se odnosi na sekretare s posebnim zadatkom
decidno je propisano da: “Sekretar sa posebnim
zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera
i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka
utvrđenih odlukom Vijeća ministara ili drugim
propisima. Na sekretara sa posebnim zadatkom
primjenjuju se isti uslovi kao i za sekretara, osim
ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. Se-
kretar sa posebnim zadatkom za svoj rad i uprav-
ljanje odgovara Vijeću ministara BiH“.
S obzirom na izuzetak koji postoji u vašoj in-
stituciji jer vam je na osnovu posebnog propisa,
143
 PITANJA I ODGOVORI
konkretno prema našim informacijama Odluke
o osnivanju Ureda ... („Službeni glasnik BiH“, br.
31/00 i 10/02) i vašeg Pravilnika o unutrašnjoj
organizaciji, propisano da sekretar ima status
rukovodećeg državnog službenika na položaju
sekretara s posebnim zadatkom (prema našim
informacijama sekretari Ureda su tako i birani
od 2003. godine pa sve do sada), te je u istom ni-
vou zvanja sa direktorom i zamjenikom direktora
vaše institucije, mislimo da bi se u pogledu ocje-
njivanja trebale primijeniti norme koje se odno-
se na sekretara s posebnim zadatkom kojeg, po
vašim informacijama imenuje Vijeće ministara
BiH, te bi se na njegovo ocjenjivanje primijenio
stav (3) člana 29. Pravilnika, gdje je propisano da:
“rad rukovodioca i zamjenika rukovodioca uprav-
ne organizacije u sastavu ministarstva ocjenjuje
Vijeće ministara, na usaglašen prijedlog ministra
i zamjenika ministra i uz prethodno pribavljeno
mišljenje sekretara ministarstva“.
Broj: 05-34-2-548-1/21 od 17. 6. 2021. godine
Ocjena probnog rada
državnih službenika
PITANJE: Molimo za mišljenje vezano za ocjenu
probnog rada državne službenice koja je zapo-
slena prije godinu, poslije čega je stupila na po-
rodiljsko odsustvo (nakon okončanja probnog
rada dužna je položiti i odgovarajući stručni
ispit).
ODGOVOR: Članom 29. Zakona o državnoj
službi u institucijama Bosne i Hercegovine („Služ-
beni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04,
26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10,
40/12 i 93/17) (u daljem tekstu: Zakon), reguli-
san je probni rad državnog službenika u institu-
ciji, a kojim je propisano da nakon preuzimanja
dužnosti, državni službenik prolazi period prob-
nog rada, koji obuhvata period uvođenja u posao
i period obavljanja dužnosti i ukupno traje dva-
naest mjeseci, osim ako tim zakonom nije druga-
čije utvrđeno (stav 1.), a neposredno nadređeni
državni službenik se određuje kao supervizor od-
govoran za davanje ocjene rada na kraju probnog
perioda (stav 2.). Pored toga, članom 30. stav 1.
Zakona propisano je i da ocjena rada državnog
144
službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njego-
vog vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom
za vrijeme trajanja službe, a državni službenik
ravnopravno sarađuje tokom datog perioda sa
njemu direktno nadređenim.
Pravilnikom o načinu ocjenjivanja rada držav-
nih službenika u institucijama Bosne i Hercego-
vine (,,Službeni glasnik BiH”, br. 59/11 i 24/21),
(u daljem tekstu: Pravilnik), u članu 1. stav 2.
propisano je da se odredbe tog pravilnika odnose
na sve ocjene rada, koje se dodjeljuju u skladu sa
Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne
i Hercegovine, uključujući i ocjenu probnog rada
državnih službenika.
Nadalje, članom 3. stav 2. propisano je da se
ocjena probnog rada obavlja po isteku, odnosno
završetku probnog rada, dok je članom 4. propi-
sano da se ne ocjenjuju državni službenici koji su
u jednom periodu ocjenjivanja radili manje od
šest mjeseci, osim državnih službenika koji su
na probnom radu, a koji se ocjenjuju u skladu sa
članom 3. stav 2. Pravilnika. Inače, član 19. Pra-
vilnika precizira ocjenu državnog službenika na
probnom radu, ali nijedna od normi Pravilnika
ne reguliše situaciju kada je državni službenik u
periodu probnog rada koji traje 12 mjeseci fak-
tički radio odnosno bio na radnom mjestu manji
vremenski period (konkretno, dva mjeseca, jer
prema vašem dopisu imenovana D. R. je radila od
22. 10. 2020. godine kada je postavljena na radno
mjesto državne službenice do 30. 11. 2020. godi-
ne, od kada je na porodiljskom odsustvu. Odred-
ba stava 3. člana 29. Zakona, o produženju prob-
nog rada za još šest mjeseci nije od značaja, jer ni
uz to imenovana ne bi radila 12 mjeseci, koliko
traje probni rad, a i smisao navedene odredbe je
sasvim drugačiji, a za njeno ispunjenje potrebno
je da zaposleni radi period od 18 mjeseci.
U dosadašnjem radu, Agencija je zauzimala
stav da se u svakom slučaju isključivo ocjenjuje rad
državnog službenika, a ne period proveden u rad-
nom odnosu, odnosno kalendarski period formal-
nog postavljenja na određenom radnom mjestu.
Takođe, je ranije zauzet i stav (koji sada ima
uporište i u normi člana 4. Pravilnika), da za ra-
zliku od redovne ocjene rada, državni službenik
koji je na probnom radu, ne može ostati neocije-
njen jer od ove ocjene proizilazi potvrđivanje po-
stavljenja ili razrješenje, itd. Stoga je jedino pri-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

hvatljivo tumačenje da je trajanje probnog rada
zapravo efektivni rad na radnom mjestu u tra-
janju od 12 mjeseci (a ne period od kalendar-
skih 12 mjeseci), te se probni rad tako produžava
za periode porodiljskog odsustva, dužeg bolova-
nja ili neplaćenih odsustava (naprotiv, ne smatra
se prekidom rada na radnom mjestu trajanje go-
dišnjeg odmora, zakonskog plaćenog odsustva od
pet radnih dana, kao i dani državnog praznika i
drugi dani u koje institucija ne radi). Ovi stavovi
zauzeti su posebno u aktu Agencije broj 05-34-2-
191-1/12 od 2. 3. 2012. godine.
Razlozi za ovakve stavove su brojni, ali se po-
sebno u kontekstu konkretnog slučaja mogu nave-
sti da je nemoguće u kraćem vremenskom periodu
od 12 mjeseci, odnosno u dužim periodima kada
državni službenik nije radio, ostvariti zakonska
obilježja potrebna za ocjenu probnog rada: traja-
nje perioda uvođenja u posao i perioda obavljanja
dužnosti, za koje vrijeme neposredno nadređeni
kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada,
stalno nadziranje i ocjenjivanje njegovog vršenja
dužnosti (uvođenja u posao i rada na konkretnom
radnom mjestu), pri čemu državni službenik rav-
nopravno sarađuje sa pretpostavljenim.
Stoga je jedino razumno tumačenje navedenih
odredbi takvo da se probni rad ima produžiti za
svo vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, kao i
za periode dužih bolovanja, te će tek nakon iste-
ka 12 mjeseci rada imenovane na njenom radnom
mjestu uslijediti njena ocjena rada i nastupiti osta-
le činjenice koje se vežu za ocjenu probnog rada.
Broj: 05-34-2-818-1/21 od 14. 10. 2021. godine
RADNI ODNOSI
Nastavak radnog odnosa nakon
sticanja uslova za penzionisanje
PITANJE: Agencija za privatizaciju ... kantona
osnovana je Zakonom o Agenciji  za privatiza-
ciju ... kantona. Agencija ima status pravnog
lica i predstavlja specijaliziranu organizaciju ...
kantona. Da li postoji zakonska mogućnost da
uposlenik Agencije nakon ispunjenja uslova za
odlazak u penziju (65 godina starosti i 40 godi-
na staža) može i na koji način nastaviti radni
odnos u Agenciji?
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
ODGOVOR: Kako ste naveli u upitu, vaša
Agencija je osnovana Zakonom o Agenciji za pri-
vatizaciju ... kantona („Službene novine ... kan-
tona“, br. 4/97, 15/97, 6/01, 8/10 i 15/17), kao
specijalizovana organizacija ... kantona (član 2.),
radi obavljanja stručnih i drugih poslova u vezi sa
privatizacijom (član 4.) i sa javnim ovlaštenjem za
donošenje upravnih akata (član 7.).
Tim zakonom nije regulisana oblast radnih
odnosa u Agenciji, ali je Statutom Agencije za pri-
vatizaciju ... kantona („Službene novine ... kanto-
na“, broj 9/99), u članu 31. propisano da se oblast
radnih odnosa u Agenciji uređuje Pravilnikom o
radnim odnosima, pri čemu se u članu 30. Statuta
pominju i radnici.
Kada se uzme u obzir prethodno navedeno,
zaključuje se vaša Agencija (kao uostalom ni
druge agencije za privatizaciju) nije organ upra-
ve, već institucija odnosno pravno lica sa javnim
ovlaštenjima, u kojem se u pogledu radnih odno-
sa radnika primjenjuje opći režim radnih odnosa
odnosno Zakon o radu („Službene novine Federa-
cije BiH“, br. 26/16 i 89/18).
S tim u vezi, članom 94. Zakona o radu propi-
sano je da ugovor o radu između ostalog, prestaje
i kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina
staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzij-
skom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac
i radnik drugačije ne dogovore (tačka c.), kao i kad
radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu
sa propisima o penzijskom i invalidskom osigura-
nju), bez obzira na godine života, ako se posloda-
vac i radnik drugačije ne dogovore (tačka d.).
Dakle, zakon propisuje prestanak ugovora o
radu i radnog odnosa sticanjem uslova predviđe-
nih za penzionisanje, ali istovremeno dozvoljava
i da se poslodavac i radnik mogu drugačije dogo-
voriti, u kom slučaju radnik može ostati u radnom
odnosu i nakon sticanja uslova za penzionisanje.
Zakonom nije propisan način dogovaranja,
pa se može preporučiti da se to učini pismenim
sporazumom u kome će se navesti sve ono što je
potrebno za nastavak radnog odnosa, što se prije
svega odnosi na dužinu angažovanja nakon stica-
nja uslova za penzionisanje.
Mr. Neven AKŠAMIJA,
direktor Agencije za državnu službu BiH
145
 PITANJA I ODGOVORI
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog
odnosa u zdravstvenim ustanovama
PITANJE: Zdravstvena ustanova je raspisala jav-
ni oglas za prijem u radni odnos na neodređeno
vrijeme za dvije medicinske sestre/tehničara, sa
posebnim uvjetima za radno mjesto: SSS - zdrav-
stvena škola (opći smjer), šest mjeseci radnog
iskustva, položen stručni ispit i posjedovanje li-
cence - odobrenja za samostalan rad.  Prilikom
donošenja pravilnika o radu, a postupajući u
skladu sa Uredbom o postupku prijema u radni
odnos ... kantona, potrebno je utvrditi kriterije
za bodovanje te je odlučeno da se u obzir uzme
prosjek ocijena u toku školovanja zaokruženo
na 2 decimale  i dužina radnog iskustva, svaki
mjesec radnog iskustva se množi sa 0,1. Narav-
no, ovim bodovima se dodaje i uspjeh kandida-
ta na pismenom ispitu kao i praktičnom ispitu.
Ono što stvara sukob mišljenja među članovima
komisije za provođenje javnog oglasa jeste kako
izračunati bodove radnog iskustva, odnosno da
li radnom iskustvu na istim poslovima dati pred-
nost bodujući ga (množeći)  sa većim brojem
bodova recimo sa 0,1, a radno iskustvo u struci
(medicinske sestre/tehničara) npr.na poslovima
u privatnoj ordinaciji sa manjim brojem bodova
recimo sa 0,01, te kako tretirati volonterski staž
koji svaki medicinar mora obaviti kako bi pristu-
pio polaganju stručnog ispita.  vama komisija za prijem izlazi iz okvira svojih ovla-
ODGOVOR: Posebne uvjete za zasnivanje rad-
nog odnosa na svakom pojedinom radnom mje-
stu čine uvjeti koji se odnose na školsku-stručnu
spremu, radno iskustvo, položen stručni ispit, po-
znavanje stranog jezika i sl, ali i odgovarajuće uv-
jete koji se tiču osobina i svojstva ličnosti (odeđe-
ne godine života kao poseban uvjet, zdravstvena
sposobnost kao poseban uvjet i sl). Zakon o radu
Federacije BiH (Sl. novine FBIH br. 26/16 i 89/18,
Presuda Ustavnog suda FBIH U-16/18 Sl. novine
FBiH br. 23/20- u daljem tekstu Zakon) poslo-
davca obavezuje da posebne uvjete za zasnivanje
radnog odnosa propiše u pravilniku o radu sagla-
sno odredbi čl. 118. Zakona. Značaj propisivanja
posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa se
ogleda i u tome što poslodavac u postupku pri-
jema radnika u radni odnos ima ovlaštenje, ali i
obavezu, da odbaci prijave onih lica koja nisu do-
stavila dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa na radnom mjestu za
146
koje je raspisan konkurs odnosno oglas.1
Pored materijalno-pravnih uvjeta za zasniva-
nje radnog odnosa u koje spadaju opći i posebni
uvjeti, potrebno je da se ispune odnosno provedu
i formalno-pravni uvjeti koji se odnose na postu-
pak, odnosno proceduru prijema u radni odnos.
Komisija za prijem u radnih odnos kod onih po-
slodavaca čiji je osnivač kanton grad ili općina, te
u privrednim društvima u kojima kanton, grad ili
općina učestvuju sa više od 50/% ukupnog kapi-
tala, postupak prijema vrši u skladu sa posebnim
kantonalnim propisom donešenim na temelju
odredbe čl. 20a Zakona.
Imajući u vidu navode iz upita, komisija za
prijem u radni odnos poslodavca saglasno po-
sebnom kantonalnom propisu o prijemu u radni
odnos, je dužna da utvrdi kriterije za bodovanje
posebnih uvjeta koje moraju ispunjavati kandi-
dati, a koji će biti dodati bodovima osvojenim na
pismenom i praktičnom ispitu.
U odnosu na dilemu komisije za prijem da li
različito vrjednovati radno iskustvo stečeno u jav-
nim zdravstvenim ustanovama i privatnim zdrav-
stvenim ustanovama, treba istaći da komisija ne bi
smjela formalno kroz propisivanje manjeg koefici-
jenta davati prednost radnom iskustvu stečenom u
javnim zdravstvenim ustanovama. Propisivanjem
različitih koeficijenata za vrjednovanje radnog
iskustva u javnim i privatnim zdravstvenim ustano-
štenja, i doprinosi direktnoj diskriminaciji onih
kandidata koji su radno iskustvo stekli u privatnim
zdravstvenim ustanovama odnosno ordinacijama.
U odnosu na dilemu koja se odnosi na tzv.
„volonterski staž“ saglasno čl. 34. st. (1) Zakona
ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno za-
konom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje
poslova određenog zanimanja, poslodavac može
lice koje je završilo školovanje za takvo zanima-
nje primiti na stručno osposobljavanje bez zasni-
vanja radnog odnosa. Saglasno st. 2 istog člana
vrijeme stručnog osposobljavanja bez zasnivanja
radnog odnosa računa se u pripravnički staž i
radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u odre-
đenom zanimanju i može trajati najduže onoliko
vremena koliko traje pripravnički staž. Imajući
u vidu sadržaj norme čl. 34. st. (1.) i (2.) stručno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa se
treba priznati kao radno iskustvo.
1
O značaju posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa vidje-
ti šire u: ZIPS br. 1437, april 2021. god. str. 134-136.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI

(Ne)usaglašenost općih akata i posebni uvjeti za imenovanje

direktora javnog preduzeća

PITANJE: Skupština javnog preduzeća donijela je odluku o izmjeni i dopuni statuta i u članu 11. definisala:
“Član 11.
U članu 37. briše se riječi “ aktom kojim se uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih
mjesta.“
Dodaje se stav 2. i glasi:
„Posebni uslovi za imenovanje direktora:
a) da posjeduje visoku stručnu spremu ili odgovarajući ekvivalent bolonjskog sistema studiranja (mini-
malno 240 ETC),
b) da ima najmanje sedam (7) godina radnog iskustva u struci nakon sticanja visoke stručne spreme, a
od toga najmanje pet (5) godine na rukovodećem radnom mjestu,
c) da ponudi plan i program razvoja preduzeća.“
U pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji za radno mjesto direktora propisani su uslovi:

Red. Radno Potreban broj Stručna Smjer Radno Složenost Odgovor-

broj mjesto izvršilaca sprema iskustvo poslova nost
1 direktor 1 VSS društveni 5 godina najsloženiji direktor
(pravni/
fakulteti spor-
ta/ ekonomski
Opis poslova: predstavlja i zastupa preduzeće prema trećim licima i odgovara za zakonitost rada i
poslovanja preduzeća, organizuje i vodi poslove preduzeća, izvještava Nadzorni odbor, po njegovom
zahtjevu, vrši provedbu etičkog kodeksa i statuta, izrađuje i nadzire realizaciju planova poslovanja,
izrađuje i donosi provedbene propise za postupak nabavki i provedbu Zakona o javnim nabavka-
ma, te provodi odredbe propisa o nabavkama i po zaključenju ugovora o nabavci podnosi izvještaj
odboru za reviziju i nadzornom odboru. Priprema prijedlog za raspodjelu dobiti, vrši potpun i
cjelovit uvid u svu evidenciju preduzeća potrebnu za obavljanje poslova, nadzire radnike u imple-
mentaciji važećih propisa i provedbenih propisa o nabavkama, obezbjeđuje distribuciju i imple-
mentaciju etičkog kodeksa i postupanje svih odgovornih lica u skladu sa Etičkim kodeksom društva,
tako što protiv lica koja krše kodeks provodi disciplinski postupak, vrši zapošljavanje i otpuštanje
radnika u skladu sa pravilnikom odnosno pravilnicima u preduzeću i važećim zakonima, i u vezi
stim ima dužnosti i odgovornosti propisane članom 45. Zakona o javnim preduzećima, zaključuje
ugovore u ime preduzeća, obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom, od značaja za
nesmetano odvijanje organizacije rada i vođenja poslovanja preduzeća. Neposredno odgovara sk-
upštini i nadzornom odboru.

Statut u članu 58. propisuje da do donošenja ili usaglašavanja općih akata (usaglašavanje u roku od 30
dana), primjenjivat će se odredbe postojećih općih akata, osim odredbi suprotnih zakonu i ovom statutu.
U slučaju raspisivanja konkursa za direktora, koje uslove navesti, atatut i/ili pravilnik, u slučaju imeno-
vanja v.d. koje uslove mora ispunjavati?

ODGOVOR: Radnopravni-status direktora u Zakonu o radu Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br.
26/16 i 89/18, Presuda Ustavnog suda FBIH U-16/18 Sl. novine FBiH broj 23/20- u daljem tekstu Za-
kon) je regulisan članom 27. gdje se u stavu 1. navodi: „Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni
organ drugog naziva (u daljem tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili
bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu“. Stavom 2 istog člana je propisano da direktor može
zasnovati radni odnos na neodređeno i određeno vrijeme. Iz upita se ne može jasno utvrditi da li direkor
poslovodnu funkciju obavlja u radnom odnosu ili bez radnog odnosa. Dodatno, ako direktor funkciju
obavlja u radnom odnosu iz upita se ne može utvrditi da li se radi o radnom odnosu na neodređeno ili

147
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 PITANJA I ODGOVORI
određeno vrijeme. Dalje, stavovima 3. i 4. čl. 27.
Zakona je propisano da radni odnos na određeno
vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran di-
rektor, odnosno do njegovog razriješenja. Na di-
rektora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i
XI Zakona. Saglasno stavu 5. člana 27. Zakona ako
direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog
odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju
ugovorom, u skladu sa opštim aktom.
Pravilnik o radu je autonomni opći akt niže
pravne snage u odnosu na statut, i njegove norme
moraju biti usklađene sa odredbama statuta, od-
nosno ne smiju biti u suprotnosti sa odredbama
statuta.
Imajući u vidu navode iz upita kod poslodavca
je odlukom skupštine izmijenjen statut na način
da se propisivanje posebnih uvjeta za imenovanje
direktora umjesto pravilnikom o radu utvrđuje
odnosno reguliše direktno statutom, što se po-
sredno može zaključiti iz odredbe koja se navodi
u upitu: U članu 37. briše se riječi “ aktom kojim se
uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija
radnih mjesta.“. Takođe, statutom u čl. 58. je pro-
pisano da „do donošenja ili usaglašavanja općih
akata (usaglašavanje u roku od 30 dana), primje-
njivat će se odredbe postojećih općih akata, osim
odredbi suprotnih zakonu i ovom statutu.“
Iz upita se može zaključiti da bi se usaglašava-
nje pravilnika o radu sa statutom odnosilo na bri-
sanje odredbi iz pravilnika o radu kojim se pro-
pisuju posebni uvjeti za radno mjesto direktora.
Ovakvom izmjenom statuta suštinski ne po-
stoji kolizija između odredbi statuta i odredbi
pravilnika, jer su posebni uvjeti za imenovanje
direktora propisani isključivo statutom.
Prof. dr. Mehmed HADŽIĆ
Naknada plaće za vrijeme
porodiljskog odsustva
PITANJE: Uposlenica  iz RS-a u stalnom rad-
nom odnosu kod poslodavca iz FBiH otvorila po-
rodiljsko odsustvo (s obzirom na propise nema
pravo na naknade za porodilje). Poslodavac
želi da isplaćuje punu platu. Da li poslodavac
ima pravo na refundaciju isplaćenih sredstava
nakon 42 dana kao kod redovnog bolovanja, jer
zakonski nije dužan da isplaćuje platu?
148
ODGOVOR: Članom 62. stav 1. Zakona o radu
(„Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) pro-
pisano je da za vrijeme trudnoće, porođaja i njege
djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u
trajanju od jedne godine neprekidno, a stavom 2.
navedenog člana propisano je da na osnovu nala-
za ovlaštenog ljekara žena može da otpočne poro-
đajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma
porođaja.
Odgovor na postavljeno pitanje je da zapo-
slena žena, za vrijeme trudnoće, porođaja i njege
djeteta, ima pravo na porodiljsko odsustvo u tra-
janju od jedne godine neprekidno, a u izuzetnim
slučajevima, žena može koristiti i kraće porodilj-
sko odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije po-
rođaja. Porodiljsko odsustvo žena može da otpoč-
ne 28 dana prije očekivanog porođaja na osnovu
nalaza ovlaštenog ljekara.
Takođe, članom 68. stav 1. Zakona o radu
(„Službene novine FBiH“, br. 26/16, 89/18) pro-
pisano je da za vrijeme korištenja porođajnog
odsustva, radnik ima pravo na naknadu plate, u
skladu sa posebnim zakonom, dok je stavom 2.
navedenog člana propisano da se pored prava
na naknadu plate radniku može isplatiti i razlika
do pune plate na teret poslodavca, što znači da je
pravo na naknadu plate imperativno određeno.
Članom 89. tačka 2. Zakona o osnovama soci-
jalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite
porodice sa djecom („Službene novine FBiH”, br.
36/1999, 54/2004, 39/2006, 14/2009, 7/2014 -
rješenje US BiH, 45/2016, 19/2017 - drugi zakon
i 40/2018), kao jedno od osnovnih prava koja, u
smislu navedenog zakona, ostvaruje porodica sa
djecom, propisano je pravo na naknadu umjesto
plate ženi - majci u radnom odnosu, za vrijeme
dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i
njege djeteta.
Pravo na naknadu umjesto plate ženi - maj-
ci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje
sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta,
utvrđuje se u procentu od ostvarene plate u peri-
odu od šest mjeseci prije porođaja, valorizovane
po osnovu rasta plata na području kantona u tom
periodu, pri čemu se navedeni procenat utvrđu-
je propisom kantona, što je određeno članom 93.
Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civil-
nih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.
Takođe, članom 90. Zakona o osnovama soci-
jalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

porodice sa djecom određeno je da se propisom
kantona mogu utvrditi i druga prava porodici sa
djecom, te da se propisom kantona bliže uređuju
uslovi, način, postupak, organi i finansiranje pra-
va na naknadu umjesto plate ženi - majci u rad-
nom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla
radi trudnoće, porođaja i njege djeteta.
(Ne)obaveznost evidentiranja
neplaćenog odsustva radnika
PITANJE: Radnici planiramo omogućiti kori-
štenje neplaćenog odsustva u trajanju od tri
mjeseca. Za to vrijeme radnicu odjavljujemo sa
obaveznog osiguranja. Da li smo za vrijeme ne-
plaćenog odsustva dužni radnicu evidentirati u
šihterici, sa oznakom da se nalazi na neplaće-
nom odsustvu?
ODGOVOR: Članom 43. Zakona o radu
(„Službene novine Federacije BiH”, br. 26/2016,
89/2018, 23/2020 – odluka US i 49/2021 – dr.
zakon) propisana je dužnost poslodavca da sva-
kodnevno vodi evidenciju o radnicima i drugim li-
cima angažovanim na radu i da evidencija o radu
mora sadržavati podatke o početku i završetku
radnog vremena, smjenama i druge podatke o
prisustvu radnika na radu. Poslodavac je dužan
da, pored navedene evidencije (tzv. šihterice),
vodi i evidenciju o radnicima koji su kod njega za-
posleni – matičnu evidenciju.
Članom 54. Zakona o radu propisano je da za
vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze rad-
nika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.
Neplaćeno odsustvo razlikuje se od drugih vi-
dova privremenog odsustva radnika sa rada, za
vrijeme čijeg trajanja radnik ima pravo na naknadu
plate i prijavljen je na obavezne vidove osiguranja.
Korištenju neplaćenog odsustva prethodi donoše-
nje rješenja od strane poslodavca, a potom i odjav-
ljivanje radnika sa obaveznih vidova osiguranja.
Iz navedenih odredaba Zakona o radu zaklju-
čuje se da poslodavac za vrijeme trajanja neplaće-
nog odsustva radnika nije dužan da radnika vodi
u evidenciji o radu, odnosno da ga evidentira u
šihterici, sa oznakom da se nalazi na neplaćenom
odsustvu, s obzirom na to da za vrijeme trajanja
neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika koji
se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.
Prof. dr Aleksandra M. VUKOVIĆ
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
Angažman po osnovu ugovora o djelu
PITANJE: U skladu sa Zakonom o obligacio-
nim odnosima, angažujemo spoljne saradnike
(građevinske inžinjere odnosno diplomirane
građevinske inžinjere) za rad od kuće na kon-
kretnom djelu (izrada određenih planova na
određenom projektu). Razlog za angažman
po ugovoru o djelu je povećan obim posla. Nije
predvidivo koliko može trajati povećanje obi-
ma posla, tako da zapošaljavanje, uz sadašnji
broj stalno zaposlenih i popunjen kapacitet za
rad u sjedištu firme, predstavlja značajan rizik
za poslovanje firme. Ugovor o djelu se sklapa za
konkretno djelo. Neki spoljni saradnici već duže
vrijeme tako rade, zavisno od perioda poveća-
nog obima posla. Neki su se dobrovoljno osigu-
rali u PIO/MIO. Takođe, u skladu sa Zakonom o
obligacionim odnosima, angažujemo i studente
kao spoljne saradnike za rad od kuće na kon-
kretnom djelu (izrada određenih planova na
određenom projektu). Sa studentima sklapamo
ugovor o djelu za konkretno djelo. Neki studen-
ti su angažovani već duži period, zavisno od
povećanog obima posla i njihovih mogućnosti.
Protekla praksa je da značajan broj studenata
nakon završetka studija prelazi u stalni radni
odnos, zavisno od pokazanih vještina i raspo-
loživosti prostora u sjedištu firme. Da li postoji
osnova za osporavanje navedenih ugovora o
djelu (podrazumijeva se uredna isplata hono-
rara i uplata propisanog poreza i doprinosa)?
 
ODGOVOR: Zakon o radu („Službene novine
Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), predviđa da se
poslovi za poslodavca mogu obavljati na osnovu
zaključenog ugovora o radu, ugovora o obavlja-
nju privremenih i povremenih poslova, ugovo-
ra o radu sa pripravnikom i ugovora o stručnom
osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, s
tim da se zaključivanjem ugovora o radu, odnosno
ugovora o radu sa pripravnikom zasniva radni od-
nos sa poslodavcem, dok se zaključivanjem ugo-
vora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja
radnog odnosa i ugovora o obavljanju privreme-
nih i povremenih poslova ne zasniva radni odnos.
Na osnovu zaključenog ugovora o radu rad-
nik za poslodavca obavlja poslove iz djelatnosti
poslodavca sa kojim zaključuje ugovor, odnosno
poslove sistematizovanog radnog mjesta čiji se
149
 PITANJA I ODGOVORI
opis navodi i u ugovoru o radu. Shodno navede-
nom, Zakon o radu ne uređuje pitanje zaključi-
vanja ugovora o djelu, s obzirom na to da se ne
radi o ugovoru radno-pravnog karaktera. Naime,
pomenuti ugovor je ugovor obligaciono-pravnog
karaktera koji je uređen odredbama Zakona o
obligacionim odnosima (“Službeni list RBiH”, br.
2/92, 13/93 i 13/94 i “Službene novine Federaci-
je BiH”, br. 29/03 i 42/11). S tim u vezi, mišljenja
smo da se za poslove iz opisa sistematizovanog
radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o
radu, kao ugovor radno-pravnog karaktera, ne bi
mogao zaključiti ugovor o djelu kao ugovor obli-
gaciono-pravnog karaktera.
Dakle, ukoliko se radi o poslovima iz djelatno-
sti poslodavca, odnosno o poslovima koji su sis-
tematizovani u okviru određenog radnog mjesta
kod poslodavca, mišljenja smo da za takve poslove
poslodavac ne bi mogao zaključiti ugovor o djelu,
već za obavljanje istih zaključuje ugovor o radu, na
određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili ne-
punim radnim vremenom. Navedeno se odnosi na
sva lica, bez obzira da li imaju status studenta.
Međutim, što se tiče angažovanja studenata,
prije svega ističemo da bilo koji oblik angažmana
istih zavisi od njihovog statusa, odnosno obaveza
u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazo-
vanja.
Naime, redovni studenti u skladu sa propisi-
ma iz oblasti visokog obrazovanja, odnosno pro-
pisima kojim su uređena pravila studiranja, mo-
raju ispunjavati nastavne i druge obaveze.
Pored toga, na osnovu svog statusa redovni
studenti ostvaruju i određena prava, kao npr. pra-
vo na zdravstveno osiguranje. S obzirom na to da
se pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje i na
osnovu prijave na obavezna osiguranja prilikom
zasnivanja radnog odnosa, to bi u slučaju even-
tualnog zasnivanja radnog odnosa sa redovnim
studentom došlo do preklapanja u ostvarivanju
navedenog prava.
Također, s obzirom na to da studenti nema-
ju stručna zvanja koja se stiču nakon završenog
studija visokog obrazovanja, postavlja se pitanje
njihovog ispunjavanja posebnih uvjeta za zasni-
vanje radnog odnosa u smislu potrebnih stručnih
kvalifikacija, ukoliko je kao jedan od pomenutih
uvjeta propisana visoka stručna sprema.
Nadalje, Zakonom o radu je, pored zasnivanja
150
radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu,
predviđeno i obavljanje rada za poslodavca na
osnovu zaključenog ugovora o obavljanju privre-
menih i povremenih poslova, na osnovu kojeg se
ne zasniva radni odnos sa poslodavcem.
Naime, odredbom člana 166. pomenutog za-
kona propisano je da se za obavljanje privreme-
nih i povremenih poslova može zaključiti ugovor
o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
pod uvjetima da su privremeni i povremeni po-
slovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravil-
niku o radu i da privremeni i povremeni poslo-
vi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje
ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrije-
me, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da
ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske go-
dine. Licu koje obavlja privremene i povremene
poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim
uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i dru-
ga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslo-
vima kod poslodavca, odnosno o nesistematizo-
vanim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor
o radu, već ugovor o obavljanju privremenih i
povremenih poslova, sklapanjem kojeg se ne za-
sniva radni odnos sa poslodavcem. Obavljanje na-
vedenih poslova može trajati najduže 60 dana u
toku kalendarske godine.
Međutim, potrebno je naglasiti da angažman
studenata za obavljanje navedenih poslova pu-
tem studentskih servisa, na način da poslodavac
zaključi ugovor sa studentskim servisom, a ne
studentom, ne bi bio usklađen sa zakonom. Ovo iz
razloga što ugovor o obavljanju privremenih i po-
vremenih poslova zaključuju poslodavac i lice koje
se angažuje za obavljanje pomenutih poslova.
Također, angažman studenata za obavljanje
navedenih poslova putem privatnih agencija za
posredovanje u zapošljavanju, ne bi bio usklađen
sa pozitivno-pravnim propisima, s obzirom na to
da se u skladu sa Uredbom o privatnim agenci-
jama za posredovanje u zapošljavanju („Službene
novine Federacije BiH“, br. 28/09, 43/11 i 36/18),
pod posredovanjem u zapošljavanju više ne po-
drazumijeva posredovanje, odnosno dovođenje u
vezu radi sklapanja ugovora o obavljanju privre-
menih i povremenih poslova, već samo radi skla-
panja ugovora o radu.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

Rad u smjenama i naknade
PITANJE: Poslodavac (privredno društvo) za-
pošljava radnike koji rad obavljaju u tri smjene
i to: 1. smjena od 7-15 sati, 2. smjena od 15-23
sata i 3. smjena od 23-7 sati narednog dana.
Smjenski radnici (čuvari i smjenovođe) rade
šest dana uzastopno i to: prvi i drugi dan u 1.
smjeni, treći i četvrti dan u 2. smjeni, te peti
i šesti dan u 3. smjeni, nakon kojih imaju dva
dana sedmičnog odmora, a sve u skladu sa mje-
sečnim Planom rada koji sačinjava neposredni
rukovodilac u tekućem za naredni mjesec.
Članom 52. stav 3. Zakona o radu („Sl. novine
Federacije BiH“ br. 26/16 i 89/18) propisano
je da radnik za vrijeme korištenja godišnjeg
odmora ima pravo na naknadu plaće u visini
plaće koju bi ostvario da je radio, dok je članom
75. stav 2. istog Zakona propisano da se plaća
za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu
sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni
učinak i uvećane plaće iz člana 76. ovog zako-
na. Da li naknada plaće za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora radnika koji rade u smje-
ni, uključuje i naknadu dodataka na plaću za
noćni rad, za rad u dane praznika i za otežane
(posebne) uslove rada iz člana 76. Zakona o
radu (koji bi činili sastavni dio plaće da je rad-
nik radio) ili se naknada za vrijeme korištenja
godišnjeg odmora za radnike koji rade u smjeni
obračunava u visini naknade „samo“ osnovne
plaće (osnovica x koeficijent složenosti)?
Da li se praznik u godišnjem odmoru radnika
koji radi u smjeni, obračunava uvećano u skla-
du sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu (kao da je radnik u
smjeni radio u dane praznika) ili se praznik ne
uračunava u godišnji odmor radnika u smjeni u
smislu člana 49. stav 2. Zakona o radu?
Da li poslodavac za radnike koji rade u smjeni
treba donijeti odluku o preraspodjeli radnog
vremena u smislu člana 39. Zakona o radu?
(Napominjemo da smo na seminarima navede-
no pitanje postavljali i dobijali odgovor da za
smjenski rad nije potrebno donositi odluke o
preraspodjeli radnog vremena, ali te odgovore
nemamo u pisanoj formi).
ODGOVOR: Odredbom člana 52. stav 3. Zako-
na o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br.
26/16 i 89/18), propisano je da radnik za vrijeme
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće, u
visini plaće koju bi ostvario da je radio.
Imajući u vidu da u smislu odredbe člana 75.
Zakona o radu, radnik ostvaruje pravo na plaću za
obavljeni rad, a da za vrijeme korištenja godišnjeg
odmora ne obavlja rad za poslodavca, to radnik za
taj period umjesto plaće ostvaruje pravo na na-
knadu plaće, u skladu sa pomenutom odredbom
člana 52. stav 3. Zakona o radu.
S obzirom na to da je visina pomenute nakna-
de vezana za visinu plaće koju bi radnik ostvario
da je radio, mišljenja smo da radnik za vrijeme ko-
rištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu
koja obuhvata osnovnu plaću i dodatke na plaću
na koje radnik ima pravo i kada obavlja rad za po-
slodavca, a koji ne zavise od ostvarenog rada (npr.
povećanje plaće po osnovu minulog rada, pove-
ćanje po osnovu otežanih uvjeta rada i sl), ali ne
i na naknade koje nemaju karakter plaće, a koje
su vezane za rad radnika (npr. pravo na ishranu u
toku radnog vremena, pravo na naknadu za pre-
voz na posao i sa posla i sl), kao ni na dodatake
na plaću koji zavise od ostvarenog rada radnika
po pojedinim osnovima za povećanje plaće (npr.
prekovremeni rad, noćni rad i sl).
S obzirom na to da i povećanje plaće za rad na
dan praznika zavisi od ostvarenog rada, to nakna-
da plaće radnika za vrijeme godišnjeg odmora ne
bi mogla biti povećana za rad na dan praznika, s
obzirom na to da radnik na taj dan nije ni radio.
Nadalje, kada je u pitanju uračunavanje pra-
znika u trajanje godišnjeg odmora, ističemo da je
odredbom člana 49. stav 2. Zakona o radu propi-
sano da se u trajanje godišnjeg odmora ne ura-
čunava vrijeme privremene spriječenosti za rad,
vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo
vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku
priznaje u staž osiguranja. S tim u vezi, a s obzi-
rom na to da je navedenom zakonskom odred-
bom izričito propisano da se u trajanje godišnjeg
odmora, između ostalog, ne uračunava vrijeme
praznika u koje se ne radi, to bi godišnji odmor
radnika trebao biti produžen za dane praznika
koji su se obilježavali za vrijeme trajanja godiš-
njeg odmora radnika.
Što se tiče rada u smjenama kod poslodavca,
ističemo da je odredbom člana 36. st. 2. i 4. Za-
kona o radu propisano da puno radno vrijeme
traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektiv-
151
 PITANJA I ODGOVORI
nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu nije određeno u kraćem trajanju, te da se
puno radno vrijeme može rasporediti na pet, od-
nosno šest radnih dana u skladu sa kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu. Shodno navede-
nom, pitanje rasporeda radnog vremena zavisi od
potreba posla i organizacije rada kod poslodavca,
te navedeni zakon u smislu organizovanja rada u
smjenama kod poslodavca ne propisuje posebne
obaveze (osim kada je u pitanju noćni rad), već
se navedeno pitanje uređuje u skladu sa kolektiv-
nim ugovorom ili pravilnikom o radu.
U pogledu rasporeda radnog vremena posloda-
vac ima obavezu da se u skladu sa odredbom člana
23. alineja 7. Zakona o vijeću zaposlenika („Službe-
ne novine Federacije BiH“, broj 38/04), konsultuje
sa vijećem zaposlenika, odnosno sindikatom.
Kada je u pitanju obaveza donošenja posebne
odluke iz člana 39. stav 2. Zakona o radu, ističemo
da je ista propisana samo u slučaju preraspodje-
le radnog vremena koja podrazumijeva da radno
vrijeme tokom jednog perioda traje duže, a tokom
drugog perioda kraće od punog radnog vremena.
Ukoliko kod poslodavca ne postoji potreba za
preraspodjelom radnog vremena, već se rad odvi-
ja u smjenama, to u smislu navedenog poslodavac
ne bi bio obavezan na donošenje posebne odluke
iz člana 39. stav 2. Zakona o radu.
Amila GAJEVIĆ, dipl. pravnik
PRIVREDNA DRUŠTVA
Uslov za obavljanje djelatnosti
prema najnovijim izmjenama
Zakona o privrednim društvima
PITANJE: U Zakonu o izmjenama i dopunama
zakona o privrednim društvima (‘’Službene
novine Federacije BiH’’, broj 75/21) u članu 1.
navedeno da se član 6. mijenja i da stav 5. glasi:
„Djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da
se mogu obavljati samo na osnovu saglasno-
sti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa,
mogu se obavljati tek nakon dobijanja dozvole,
saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa“.
Koja vrsta saglasnosti je potrebna?
ODGOVOR: Jedina razlika između tekstova
člana 6. stav 2. Zakona o privrednim društvima
152
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 81/15) i
člana 6. stav 5. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o privrednim društvima (“Službene novi-
ne Federacije BiH”, broj 75/21) je u riječci (par-
tikuli) “tek”, koja je unesena u tekst člana 6. stav
5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pri-
vrednim društvima (“Službene novine Federacije
BiH”, broj 75/21). Zakonodavni motiv unošenja
riječce “tek” je u tome da zakonodavac naglašava
da se u tom slučaju djelatnost može obavljati
tek nakon dobijanja dozvole, saglasnosti ili
drugog akta nadležnog organa.
Poređenja radi, pravno je interesantno uka-
zati na to da je riječca “tek” unesena i u član 5.
Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne
i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”,
br. 58/02, 19/03 i 54/04), kako bi zakonodavac
naglasio da vlasništvo i druga prava na nekretni-
nama nastaju tek sa upisom u zemljišnu knjigu.
Treba istaći da su različite saglasnosti zavisno
od djelatnosti kojom se privredno društvo bavi.
Nadležni organ daje saglasnost u formi ispra-
ve koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti
u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je
u takvom obliku izdalo pravno lice u vršenju jav-
nog ovlaštenja koje mu je povjereno zakonom ili
propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava).
U praksi treba razlikovati da saglasnost može
biti data kao dozvola i kao odobrenje, ali u sva-
kom slučaju djelatnost se može obavljati tek na-
kon dobijanja dozvole, saglasnosti ili drugog
akta nadležnog organa. Primjera radi, ako se
privredno društvo bavi apotekarskom djelatno-
šću takvu djelatnost može obavljati tek nakon
dobijanja dozvole, saglasnosti ili drugog akta
nadležnog ministarstva na osnovu i u okviru
federalnog Zakona o apotekarskoj djelatnosti
(“Službene novine Federacije BiH”, broj 40/10) i
provedbenih propisa.
Bitno je voditi računa o nadležnosti za izdava-
nje saglasnosti, a zavisno od konkretne djelatno-
sti, nadležni organi mogu biti nadležni organi op-
ćinske, gradske, kantonalne, federalne i državne
vlasti svako u okviru svoje nadležnosti, odnosno
pravno lice u vršenju javnog ovlaštenja koje mu je
povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na
zakonu (javna isprava).
Đemaludin MUTAPČIĆ, advokat
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

LOKALNA SAMOUPRAVA
Ovlaštenja i odgovornosti zamjenika
predsjedavajućeg u organima odlučiva-
nja jedinica lokalne samouprave
PITANJE: Aktuelni predsjedavajući općinskog
vijeća neočekivano je preminuo, da li nared-
ne sjednice općinskog vijeća može zakazivati
i voditi zamjenik predsjedavajućeg općinskog
vijeća ( u našem poslovniku općinskog vijeća
navedeno je da zamjenik predsjedavajućeg
vijeća mijenja predsjedavajućeg u slučaju nje-
gove “privremene” odsutnosti ili spriječenosti).
Imajući u vidu da smrtni slučaj nije privreme-
nog nego trajnog karaktera, može li zamjenik
predsjedavajućeg nastaviti zakazivati i voditi
sjednice vijeća i potpisivati akte vijeća sve dok
se ne postigne politička saglasnost ostalih vi-
jećnika oko izbora novog predsjedavajućeg ili
samo zamjenik predsjedavajućeg može azvati
sjednicu vijeća za izbor novog predsjedavaju-
ćeg. Ukoliko se ne izabere, mora li se prekinu-
ti sjednica ili se može nastaviti i razmatrati i
slijedeće tačke i materijale. Takođe, s obzirom
na to da nije detaljno propisano, može li se za-
kazati i održati naredna sjednica općinskog
vijeća dok se umjesto umrlog vijećnika, od
strane Centralne izborne komisije BiH, ne do-
bije pismena obavijest ili odluka o prestanku
mandata po sili zakona umrlom vijećniku i
dok se ne dobije odluka o imenovanju novog
vijećnika sa liste istog političkog subjekta.
(Po poslovniku općinskog vijeća se sjednica vije-
ća može održati ukoliko postoji kvorum od uku-
pno izabranih vijećnika) iako ovdje nedostaje
samo jedan vijećnik i kvorum postoji, može li
(ukoliko potraje procedura imenovanja novog
vijećnika) takvo vijeće održavati sjednice ili se
mora čekati da se vijeće kompletira?
ODGOVOR: Organ odlučivanja jedinice lo-
kalne samouprave je općinsko vijeće koje dono-
si svoj normativni akt u skladu sa federalnim i
kantonalnim zakonom. Prema poslovniku vašeg
općinskog vijeća utvrđeno je da zamjenik pred-
sjedavajućeg vijeća mijenja predsjedavajućeg u
slučaju njegove „privremene“ odsutnosti ili spri-
ječenosti da obavlja svoju funkciju.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
Institut „privremenosti“ treba posmatrati i
primjenjivati u svim slučajevima kada predsje-
davajući vijeća ne može obavljati poslove pred-
sjedavajućeg a što uključuje i smrtni slučaj koji
navodite u vašem upitu.
U skladu sa nomotehničkim pravilima i prav-
nim standardima ne može se odrediti da neka
službena osoba zamjenjuje „trajno“ drugu služ-
benu osobu već je to uvijek na određeni period ili
do nastanka novih okolnosti odnosno nastajanja
određenih događaja.
Dakle, zamjenik predsjedavajućeg mijenja
predsjedavajućeg općinskog vijeća sa svim ovla-
štenjima i odgovornostima predsjedavajućeg do
izbora novog predsjedavajućeg općinskog vijeća.
U pogledu vašeg drugog pitanja ukazujemo da
nema zakonskih smetnji da održavate sjednice op-
ćinskog vijeća jer imate kvorum odnosno nema po-
trebe da čekate da se općinsko vijeće kompletira.
Sve vaše dalje aktivnosti, a koje se odnose
na nadležnost Centralne izborne komisije BiH
ne utiču na rad i održavanje sjednica općinskog
vijeća i postupanje zamjenika predsjedavajućeg
općinskog vijeća.
Rokovi stupanja na pravnu snagu
propisa i općih akata i odgovornost
za nepostupanje po dostavljenim
vijećničkim pitanjima i inicijativama
PITANJE: Zakonom o principima lokalne samou-
prave u FBiH, je propisano da je načelnik općine
od općinskog vijeća i vijeće od načelnika ovlašte-
no da u roku od “tri dana od dana donošenja”
određene odluke ili akta traži da preispita svoju
odluku koju smatra nezakonitom, neustavnom
ili štetnom po jedinicu lokalne samouprave. Da li
rok od tri dana počinje doslovno od dana kada je
donijeto ili tri dana od dana objave u službenom
glasilu općine kada u biti i stiče pravnu snagu.
Također, statutom općine je propisano da je rok
za dostavu odgovora na podnesena vijećnička
pitanja i inicijative 30 dana od dana podnošenja.
U praksi imamo dosta vijećničkih pitanja i inici-
jativa na koja još nisu došli odgovori (iako su već
prije nekoliko mjeseci postavljena i dostavljena),
zbog čega vijećnici i traže da se poduzmu odre-
đene mjere prema načelniku zbog nedostavlja-
nja određenih odgovora u propisanom roku.
153
 PITANJA I ODGOVORI
Da li postoje određene sankcije za nepostu-
panje po dostavljenim vijećničkim pitanjima i
inicijativama kako za načelnika tako i za druge
adresirane subjekte, s obzirom na to da ni za-
konom to nije precizirano, da li postoje sankcije
za vijećnike za njihovo eventualno nezakonito
postupanje i da li se to može ugraditi u statut
općine ako zakon to nije predvidio ili takve
sankcije nisu moguće?
ODGOVOR: Propisi i opći akti stupaju na sna-
gu od dana objavljivanja u službenom glasilu a
rješenja i drugi upravni akti primjenjuju se da-
nom donošenja.
Dakle, kod propisa i općih akata jedinica lo-
kalne samouprave potrebno je da akt bude objav-
ljen u službenom glasilu kako bi stupio na pravnu
snagu i tada se smatra da je određeni propis do-
nesen.
U konkretnom slučaju, radi se o propisu te nije
bitno kada je usvojen od strane nadležnog organa
jer predmet preispitivanja može biti samo propis
koji je objavljen odnosno stupio na pravnu snagu,
tim prije jer se osporeni propis ne može ni primi-
jeniti odnosno izvršiti dok traje postupak preis-
pitivanja.
U vezi vašeg upita koji se odnosi na odgovor-
nost načelnika i općinskih službenika zbog nepo-
stupanja po vijećničkim pitanjima ukazujemo da
Zakon o principima lokalne samouprave nije ma-
tični zakon za navedeni institut već je to Zakon o
organizaciji organa uprave u Federaciji BiH.
Navedeni zakon uređuje organizovanje i način
funkcionisanja organa uprave u Federaciji BiH na
svim nivoima vlasti.
Prema odredbi člana 22. Zakona organi upra-
ve obavezni su pripremati i davati odgovore na
pitanja općinskih vijećnika koji se odnose na izvr-
šavanje propisa iz njihove nadležnosti te o stanju
i problemima u oblasti za koju su organi uprave
osnovani.
Za ovaj propust nije propisana prekršajna
odgovornost ali se može općim aktima jedinice
lokalne samouprave propisati disciplinska odgo-
vornost za službena lica organa koji ne postupaju
po zakonskoj obavezi.
Za općinske vijećnike nije propisana prekršaj-
na odgovornost ali im se zbog eventualnih propu-
sta i neprimjerenog ponašanja mogu izreći mjere
u skladu sa aktom općinskog vijeća.
154
Preispitivanje akata koje donose
organi jedinica lokalne samouprave
PITANJE: U skladu sa članovima 20. i 21. Za-
kona o principima lokalne samouprave u Fe-
deraciji BiH (isto je propisano i statutom naše
općine) načelnik općine i općinsko vijeće mogu
u roku od tri dana nakon donošenja odluke ili
drugog akta zatražiti da vijeće odnosno na-
čelnik preispita odluku ili akt koji smatra ne-
ustavnim, nezakonitim  ili štetnim po općinu i
čije bi izvršenje moglo proizvesti nepopravljivu
štetu po interese ili imovinu općine, te su isti
dužni u roku 30 dana preispitati svoju odlu-
ku i mogu svoju odluku potvrditi ili izmijeniti.
Međutim, u našem konkretnom slučaju, općin-
sko vijeće je na svojoj redovnoj sjednici razma-
tralo odluku o financijskim izvještajima i pe-
riodičnim izvještajima o izvršenju budžeta za
period 1. 1. - 31. 3. 2021. godine i po istom doni-
jelo zaključak kojim se ne usvaja predložena od-
luka, te je povodom toga općinski načelnik pod-
nio zahtjev prema općinskom vijeću da preispita
svoj zaključak o neusvajanju predložene odluke.
Da li postoji osnov za podnošenje zahtjeva od
strane načelnika za preispitivanje zaključka
općinskog vijeća kojim se ne usvaja odluka o
finansijskim izvještajima i periodičnim izvješta-
jima o izvršenju budžeta za period 1. 1. - 31. 3.
2021. godine, s obzirom na to da sukladno za-
konu moraju biti ispunjeni svi kumulativni uvjeti
da bi se određena odluka ili akt bilo načelnika
bilo vijeća preispitivali a to je da je nezakonita,
protuustavna ili štetna po općinu i čije bi izvr-
šenje moglo proizvesti nepopravljivu štetu po
interese ili imovinu općine. Po mišljenju stručne
službe općine ovdje nisu ispunjeni svi navede-
ni kumulativni uvjeti jer samim neusvajanjem
kvartalnog izvještaja o izvršenju budžeta nije
povrijeđen ni zakon, ni ustav, a niti je nanesena
nepopravljiva šteta po interese ili imovinu opći-
ne, te samim tim isti zahtjev načelnika za preis-
pitivanje zaključka vijeća nema osnova. Da li je
podneseni zahtjev načelnika osnovan ili ne?
ODGOVOR: Prema odredbi člana 20. Zakona
o principima lokalne smouprave u Federaciji BiH
načelnik je ovlašten da zatraži od vijeća da preis-
pita općinsku odluku ili drugi akt za koji načelnik
smatra da je neustavan ili nezakonit.
Dakle, radi se o alternativnom rješenju odno-
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

sno da odluka ili akt nije u skladu sa ustavom ili
nije u skladu sa zakonom bilo da se radi o kanto-
nalnom ili federalnom zakonu.
Općinsko vijeće dužno je postupiti po zahtje-
vu načelnika u roku od 30 dana i obavijestiti ga o
svojoj odluci a za to vrijeme akt općinskog vijeća
se ne može izvršiti.
I u članu 21. Zakona o principima lokalne sa-
mouprave dato je ovlaštenje načelniku da zatraži
od vijeća da preispita svoju odluku ili drugi akt
za koji načelnik smatra da je štetan po jedinicu
lokalne samouprave a za to vrijeme taj akt se ne
primjenjuje.
Da bi načelnik zatražio da se preispita odluka ili
drugi akt općinskog vijeća mora iznijeti razloge od-
nosno argumente zbog kojih smatra da je akt šte-
tan po jedinicu lokalne samouprave i da bi njegovo
izvršenje moglo proizvesti nepopravljivu štetu po
interese ili imovinu jedinice lokalne samouprave.
Dakle, da bi se podnio zahtjev za preispitiva-
nje donesenih akata potrebno je ukazati na štet-
nost takvog akta a zatim da njegovo izvršenje
može proizvesti nepopravljivu štetu po interese
lokalne zajednice.
Svakako, da se ovdje u prvom redu, radi o ma-
terijalnim odnosno finansijskim interesima lokal-
ne zajednice te je potrebno ukazati na elemente
zahtjeva za preispitivanje, a to je ukazivanje na
štetu i da može nastati nepopravljiva šteta po in-
terese lokalne zajednice.
Nepopravljiva šteta izvršenjem odluke odnosi
se na u prvom redu na interese lokalne zajednice
a alternativno na imovinu lokalne zajednice.
Ovlaštenje načelnika općine da podnese za-
htjev za preispitivanje općinske odluke ili dru-
gog akta treba odvojeno posmatrati u odnosu na
odredbe člana 20. i člana 21. jer svaka posebno
ovlašćuje načelnika da podnese zahtjev za preis-
pitivanje općinske odluke ili drugog akta.
ARHIVSKA GRAĐA
Rokovi čuvanja podataka iz evidencije
o izdatim putnim nalozima
PITANJE: Molimo za tumačenje odredaba član-
ka 8., i 9., Pravilnika o obveznom sadržaju i
načinu popunjavanja obrasca putnog naloga.
Da li se original putnog naloga i kopija putnog
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
PITANJA I ODGOVORI
naloga koji ostaje u bloku - knjizi i koji su ujed-
no evidencija iz članka 9., Pravilnika čuvaju tri
godine  od dana zadnjeg upisa, ili je dovoljno
čuvati samo original putnog naloga (ne i kopiju
putnog naloga koja ostaje u knjizi) kojeg vozač
vraća u firmu, u tom razdoblju od tri godine?
ODGOVOR: Original putnog naloga kao i nje-
gova kopija koja ostaje u bloku – knjizi su sastavi
dio evidencije iz člana 9. Pravilnika o obaveznom
sadržaju i načinu popunjavanja obrasca putnog
naloga.
Navedena evidencija je dio registraturne gra-
đe utvrđene Listom kategorija registraturne gra-
đe sa rokovima čuvanja.
Rok čuvanja svih podataka iz evidencije o iz-
datim putnim nalozima je tri godine bilo da se
radi o originalu ili kopiji putnog naloga koja osta-
je u knjizi.
Mensur HADŽIMUSIĆ, advokat
MATIČNE KNJIGE
Upis ispravke u matičnu knjigu za lica
kojima je prestalo državljanstvo BiH
PITANJE: Da li se može izvršiti upis činjenice
smrti u matičnu knjigu umrlih lica koje je ro-
đeno u BiH, a koje se prije nastupanja činjenice
smrti odreklo bh. državljanstva ( smrt je nastu-
pila van BiH)?
ODGOVOR: Umrlo lice sa podacima navede-
nim u pitanju ne može se upisati u matičnu knji-
gu umrlih, jer takva mogućnost nije predviđena
važećim propisima o matičnim knjigama.
Međutim, postoji mogućnost da se samo činje-
nica smrti tog lica konstatuje (upiše) u matičnu
knjigu rođenih tog lica u rubriku “Naknadni upisi
i zabilješke”. Taj upis se vrši na način utvrđen u
tački 138a. Uputstva o načinu vođenja matičnih
knjiga (“Službene novine Federacije BiH, br. 5/13,
55/13, 82/13 i 6/15). Prema toj odredbi, postu-
pak upisa (konstatacije) činjenice smrti u matič-
nu knjigu rođenih provodi se na pismeni zahtjev
stranke. Matična služba općine podneseni zahtjev
rješava prema uslovima koji su utvrđeni u nave-
denoj tački 138a. Uputstva.
Milenko LEPUŠINA, dipl. pravnik
155
 PITANJA I ODGOVORI
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Ostvarivanje prava na
prijevremenu penziju prema
posljednjim izmjenama propisa o PIO
PITANJE : Na osnovu izvršenih izmjena i dopu-
na Zakona o PIO FBiH vezanih za boračku po-
pulaciju:
- Da li zaposlenik koji ima uplaćenu 31 godinu
radnog staža, osam godina duplog vojnog sta-
ža i 60 godina starosti može ostvariti pravo na
prijevremenu penziju-pripadnik Armije BiH u
trajanju od četiri godine, te da li se može nakon
penzionisanja prijaviti na dopunsku djelatnost
kao penzioner?
- Da li zaposlenik koji ima 35 godina uplaćenog
radnog staža i pet godina duplog vojnog staža
i 62 godine starosti može ostvariti pravo na
(40 godina ukupnog staža-uplaćenog i vojnog)
penziju - pripadnik Armije BiH u trajanju od 2,5
godine i da li se može nakon penzionisanja pri-
javiti na dopunsku djelatnost kao penzioner ili
se aktivirati ponovo u radni odnos sa prijavlje-
nim punim porezima i doprinosima na platu, a
istovremeno i primati penziju?
ODGOVOR: Posljednjim izmjenama i dopuna-
ma Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju,
koje još uvijek nisu stupile na snagu (nisu objavlje-
ne u službenim novinama niti je protekao rok od
8 dana od objave…), propisano je da osiguraniku
koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža sta-
rosna granica za ostvarivanje prava na starosnu
penziju iz člana 40. ovog Zakona snižava se za uku-
pni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju a
ne više od 58 godina.
S tim u vezi, a imajući u vidu da prvi slučaj iz
upita ima ukupno 39 godina penzijskog staža (31
staža osiguranja i 8 posebnog penzijskog staža).
Jasno je da po predmetnim izmjenama osigura-
nik ne ispunjava uslov za ovu starosnu penziju, jer
nema 40 godina penzijskog staža!
Ovaj osiguranik eventualno može ostvariti pra-
vo na penziju po osnovu člana 4. stav 3. Zakona o
prijevremenom povoljnijem penzionisanju brani-
laca odbrambeno-oslobodilačkog rata (“Službene
novine Federacije BiH”, broj 43/13), kojim je propi-
sano: “Izuzetno, pravo na povoljnije penzionisanje
pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom
mogu ostvariti: 3. pripadnici Oružanih snaga Re-
publike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a
156
RBiH i HZHB) (u daljnjem tekstu: OSRBiH) kojima
je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Herce-
govine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu
dezertirali iz OSRBiH, izuzetno stiču pravo na sta-
rosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene
za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i
invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina
života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina
penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci pri-
je podnošenja zahtjeva za penzionisanje, prema
ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapo-
šljavanje. Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje
se tako da se od 65 godina života oduzima period
koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne
i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko
korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog
staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom
trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da
se od 65 godina života oduzima period koji je
licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i
Hercegovine u dvostrukom trajanju pri čemu
se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom
trajanju;….”
Kada je u pitanju drugi slučaj iz upita gdje osi-
guranik ima ukupno 40 godina penzijskog staža
(35 staža osiguranja i 5 posebnog penzijskog sta-
ža). Jasno je da po predmetnim izmjenama osigu-
ranik ispunjava uslov za starosnu penziju pre-
ma posljednjim izmjenama zakona.
U oba slučaja pod uslovom da osiguranici ostva-
re pravo na penziju prema trenutnom propisu i od-
luci Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-36/18
od 12. 11. 2019. godine1, imaju mogućnost da se
nakon penzionisanja prijave na dopunsku djelat-
nost kao penzioneri, a bez da im to ima utjecaja na
ostvarivanje prava iz penzijskog osiguranja odno-
sno isplatu penzije! Napominjemo da je ovo trenut-
no stanje, a da će status lica u pogledu isplate pen-
zije, koja prijave dopunsku djelatnost u budućnosti
vjerovatno biti uređen izmjenama i dopunama Za-
kona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje
se nalaze u parlamentarnoj proceduri.
Mr. sci. Kenan SPAHIĆ
1
“Službene novine Federacije BiH“, broj: 93/19. Dana 11.12.2019.
godine, objavljena je presuda Ustavnog suda Federacije BiH,
broj: U-36/18 od 12.11.2019. godine, gdje se u dispozitivu na-
vedene presude utvrđuje da član 116. Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj
13/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH, pa se shodno
tome isti ne može primjenjivati. Navedena presuda je u cijelosti
provedena tako na način da Federalni zavod PIO ne vrši obus-
tave penzije u slučaju zasnivanja radnog odnosa.
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR
SAOPĆENJA ZA PRIMJENU PROPISA
KOEFICIJENT RASTA CIJENA NA MALO KOEFICIJENT RASTA CIJENA PROIZVO\AČA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA
Mjesec U mjes. prema Od počet. god. Prosječ. „Sl. nov. Mjesec U mjes. prema Od počet. god. Prosječ. „Sl. novine
2020. prethod. mjes. do kraja mjes. mjes. rast FBiH“ 2020. prethod. mjes. do kraja mjes. mjes. rast FBiH“, broj
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
Januar 0,003 0,003 0,003 17/21 Januar 0,001 0,001 0,001 17/21
Februar 0,005 0,008 0,004 23/21 Februar 0,020 0,021 0,010 23/21
Mart 0,008 0,016 0,005 32/21 Mart -0,021 -0,001 0,000 32/21
April 0,002 0,018 0,004 41/21 April 0,004 0,003 0,001 41/21
Maj -0,002 0,016 0,003 51/21 Maj 0,002 0,005 0,001 51/21
Juni 0,002 0,018 0,003 58/21 Juni 0,012 0,017 0,003 58/21
Juli -0,002 0,016 0,002 67/21 Juli 0,014 0,031 0,004 67/21
August 0,003 0,019 0,002 77/21 August 0,009 0,039 0,005 77/21

PROSJEČNE TROMJESEČNE NETO

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U FBiH
PLAĆE ZAPOSLENIH U FBiH
Period Iznos Mjesec Neto plaće Bruto plaće „Sl. novine FBiH“ Datum objavljivanja
1 2 1 2 3 4 5
XI 2020. – I 2021. 978 KM Januar 974 KM 1.511 KM 22/21 19. 3. 2021.
XII 2020. – II 2021. 973 KM Februar 951 KM 1.473 KM 31/21 21. 4. 2021.
I 2021. – III 2021. 974 KM Mart 996 KM 1.548 KM 40/21 21. 5. 2021.
II 2021. – IV 2021. 979 KM April 990 KM 1.534 KM 48/21 18. 6. 2021.
III 2021. – V 2021. 989 KM Maj 982 KM 1.518 KM 58/21 23. 7. 2021.
IV 2021. – VI 2021. 990 KM Juni 999 KM 1.546 KM 65/21 18. 8. 2021.
V 2021. – VII 2021. 992 KM Juli 995 KM 1.541 KM 74/21 17. 9. 2021.
VI 2021 – VIII 2021. 998 KM August 1.000 KM 1.548 KM
• Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu iznosi 956 KM. U odnosu na prethodnu godinu index je 103,0.
• Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom ostvarena u Federaciji Bosne i
Hercegovine za 2020. godinu iznosi 1.472 KM. U odnosu na prethodnu godinu index je 103,1.

POREZNI TRETMAN POJEDINIH PRIHODA PO ZAKONU O POREZU NA DOHODAK

I NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA U ZEMLJI I INOZEMSTVU IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
1a. Dnevnice za službena putovanja u zemlji, u skladu sa Uredbom o naknadama
25 KM dnevno
troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
1b. Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu, u skladu sa Uredbom o
naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
Pregled po zemljama: od 90 do 150 KM dnevno
Bocvana, Estonija, Kambodža, Laos, Lesoto, Makedonija, Malezija, Namibija,
90 KM dnevno
Nepal, Portoriko, Somalija, Tunis, Venecuela, Dr Kongo
Alžir, Armenija, Afganistan, Benin, Bjelorusija, Bolivija, Bugarska, Burkina Faso,
Burundi, Crna Gora, Egipat, Ekvador, Gabonska Republika, Gvanaja, Gvatemala,
Gvineja (Papua Nova Gvineja), Gvineja (Republika Gvineja), Honduras,
Indija, Irak, Iran, Jemen, Kuba, Letonija, Libanon, Liberija, Libija, Mađarska,
100 KM dnevno
Madagaskar, Malavi, Mali, Malta, Maroko, Mauritanija, Meksiko, Mijanmar,
Nikaragva, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Rumunija, Salvador, SAO,
Tome i Principe, Sijera Leone, Sirija, Sjeverna Koreja (Demokratska Republika
Koreja), Srbija, Surinam, Sri Lanka, Tanzanija, Uganda, Zambija i Zimbabve
Albanija, Bangladeš, Bahrein, Centralnoafrička Republika, Češka, Čile,
Dominikanska Republika, Džibuti, Etiopija, Filipini, Grčka, Hrvatska, Indonezija,
Jordan, Kamerun, Katar, Kenija, Kipar, Kolumbija, Kostarika, Kuvajt, Litvanija, 110 KM dnevno
Mongolija, Niger, Oman, Portugal, Ruanda, Slovačka, Slovenija, Sudan, Tajland,
Togo, Trinidad i Tobago, Turska, Ukrajina
Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Finska, Francuska, Gana, Gvineja
(Republika Ekvatorijalna Gvineja), Gvineja Bisao (Republika Gvineja Bisao),
120 KM dnevno
Haiti, Italija, Kanada, Mozambik, Nigerija, Njemačka, Ruska Federacija, Sudan,
Španija, Ujedinjeni Arapski Emirati
Čad, Irska, Izrael, Južna Koreja (Republika Koreja), Kina, Kongo, Luksemburg,
Nizozemska Norveška, Novi Zeland, Obala Slonovače, SAD, Sejšeli, Singapur, 130 KM dnevno
Švedska, Tajvan, Urugvaj
Angola, Danska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo 140 KM dnevno

157
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

Island, Japan, Švajcarska 150 KM dnevno

sve druge zemlje 90 KM dnevno
Ostale naknade službenog putovanja, u skladu sa Uredbom o naknadama
1c. troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, broj 44/16) pripadajuća dnevnica umanjuje se za 30% iznosa
- kada je obezbijeđena besplatna ishrana, odnosno tri obroka
u visini stvarno plaćene karte uz priloženi račun
za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se
- naknada troškova prijevoza na službenom putovanju
mogu upotrebljavati na službenom putovanju prema
odobrenom putnom nalogu
u visini priloženog plaćenog hotelskog
- naknada troškova noćenja na službenom putovanju računa i to najviše do iznosa odobrenog
nalogom za službeno putovanje
pripadajuća dnevnica uvećava se za 70% i to
- ako u mjestu službenog putovanja nema hotelskog smještaja ili samo u slučaju da državni službenik nema mjesto
ako se ne koristi prebivališta ili boravišta udaljeno manje od 30 km od
mjesta u koje je upućen na službeni put
u visini 15% cijene litre benzina BMB 95 na teritoriju
- naknada za korištenje osobnog automobila u službene svrhe Bosne i Hercegovine, po prijeđenom kilometru na
odobrenoj relaciji
1d. Ako se navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkom licu koje kod
6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez
isplatioca naknade nema status zaposlenika, smatrat će se prihodima primaoca
na dohodak + 0,5%
naknade po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadom
porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
isplaćenom po osnovu ugovora o djelu ili autorskom honoraru
II NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA ZAPOSLENICIMA NEOPOREZIVI IZNOS NAKNADE
1a. Troškovi prijevoza na posao i s posla do visine mjesečne karte gradskog, prigradskog i
međugradskog prijevoza
do 15% cijene 1 litra utrošenog goriva po prijeđenom
Troškovi prijevoza na posao i s posla u slučaju kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do
1b. korištenja vlastitog automobila mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne
karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji
u visini od 1% od prosječne neto plaće u
Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok), samo
2. Federaciji prema posljednjem objavljenom
za dane prisustva na poslu:
statističkom podatku
20. 1. 2021. – 19. 2. 2021. (966 KM x 1%) 9,66 KM dnevno
19. 2. 2021. – 19. 3. 2021. (993 KM x 1%) 9,93 KM dnevno
19. 3. 2021. – 15. 4. 2021. (974 KM x 1%) 9,74 KM dnevno
21. 4. 2021. – 21. 5. 2021. (951 KM x 1%) 9,51 KM dnevno
21. 5. 2021. – 18. 6. 2021. (996 KM x 1%) 9,96 KM dnevno
18. 6. 2021. – 23. 7. 2021. (990 KM x 1%) 9,90 KM dnevno
23. 7. 2021. – 18. 8. 2021. (982 KM x 1%) 9,82 KM dnevno
18. 8. 2021. – 17. 9. 2021. (999 KM x 1%) 9,99 KM dnevno
17. 9. 2021. – 15. 10. 2021. (995 KM x 1%) 9,95 KM dnevno
15. 10. 2021. - do objavljivanja novog podatka (1.000 KM x 1%) 10,00 KM dnevno
3a. Naknada za odvojeni život od porodice i smještaj u mjestu rada za državne
službenike i namještenike u skladu sa članom 4. Uredbe o naknadama koje
nemaju karakter plaće („Službene novine FBiH”, br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12) 250 KM mjesečno
– čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od mjesta organa
državne službe u kojem vrši službenu dužnost
4. Naknada za smještaj i odvojeni život članova Vlade Federacije i njihovih Članovi Vlade Federacije BiH:
savjetnika pod uvjetima iz čl. 2. i 3. Uredbe o naknadama koje pripadaju - Odvojeni život 300 KM;
članovima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovim savjetnicima - Smještaj 599 KM (kada nije osiguran smještaj) ili
(„Službene novine FBiH”, br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16), čije je mjesto - Smještaj 299 KM (kada je osiguran smještaj,
prebivališta udaljeno više od 70 kilometara od sjedišta institucije u kojoj su za troškove).
zaposleni, u visini od 599 KM mjesečno na ime troškova smještaja, u visini Savjetnici članova Vlade Federacije BiH:
od 300 KM mjesečno na ime odvojenog života i u visini od 299 KM mjesečno - Odvojeni život 250,00 KM
za troškove smještaja članova Vlade, te u visini od 250 KM mjesečno na ime - Smještaj 299 KM (kada nije osiguran smještaj) ili
odvojenog života, u visini od 299 KM mjesečno za troškove smještaja i u visini - Smještaj 149 KM (kada je osiguran smještaj,
od 149 KM mjesečno za troškove smještaja za savjetnike za troškove)

158
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine

5. Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se rad obavlja van
mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno:
- ako su na terenu obezbijeđeni smještaj i ishrana od strane poslodavca
- ako je na terenu obezbijeđen samo smještaj
- ako je na terenu obezbijeđena samo ishrana
6. Regres za godišnji odmor
7a. Otpremnina prilikom odlaska u penziju
7b. Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu
Naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova
8.
njihove uže porodice
Naknada troškova sahrane u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove
9.
uže obitelji, kao i smrti penzionisanog zaposlenika
III NOVČANE POMOĆI ZAPOSLENICIMA
Novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60%
1.
invaliditeta)
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže
2.
porodice
Novčana pomoć u slučaju hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz
3.
zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara
Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili
4.
pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i slično
5. Isplate koje su izvršene preko prednjih neoporezivih iznosa naknada
PRIHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI KOJI SE NE SMATRAJU
IV
KORISTIMA (član 15. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak)
1. Posebna odjeća sa znakom poslodavca
2. Posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa
3. Sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene
4. Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi s djelatnosti koji su
neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca
5. Premije kolektivnog osiguranja koje za svoje uposlenike uplaćuje poslodavac za
slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku s posla
PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI
V
(član 10. stav 4. Zakona o porezu na dohodak)
Pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći
1. po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku
ili članu njegove porodice
2. Hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima u svojim prostorijama
3. Smještaj koji poslodavac osigurava zaposleniku na mjestu gdje se obavlja
djelatnost, ako je neophodno korištenje smještaja za zaposlenika s ciljem
obavljanja radnog zadatka
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
ZIPS-ov INFORMATOR
20% od iznosa propisane dnevnice
do visine propisane dnevnice
do 70% iznosa propisane dnevnice
u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u
Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate
u visini šest neto plaća zaposlenika koje su
mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest
prosječnih neto plaća u FBiH, prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za
zaposlenika
do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće
u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora
o radu, za svaku navršenu godinu rada kod
poslodavca – isplatioca otpremnine
u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji
u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše do
iznosa četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene
u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije
donošenja rješenja o isplati naknade
NEOPOREZIVI IZNOS NOVČANE POMOĆI
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
prosječne neto plaće u FBiH
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
prosječne neto plaće u FBiH
jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika
isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri
prosječne neto plaće u FBiH
Ukupna vrijednost na godišnjem nivou do 30%
prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni
zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon
Ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i na
njih se obračunavaju i plaćaju porez na dohodak
i doprinosi na način predviđen za nesamostalnu
djelatnost
ne podliježe oporezivanju
ne podliježe oporezivanju
ne podliježe oporezivanju
ne podliježe oporezivanju
ne podliježe oporezivanju
do visine utvrđene posebnim propisima
do vrijednosti naknade za topli obrok
ne podliježe oporezivanju
159
ZIPS-ov INFORMATOR

Smještaj i plaćanje troškova smještaja osiguranog za javne dužnosnike

isplaćene do iznosa od 30% prosječne
4. zaposlene u diplomatskim i konzularnim predstavništvima u
plaće u Federaciji za taj mjesec
inozemstvu i druge naknade
5. Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili više puta u toku poreznog do vrijednosti iznosa od 30% prosječne
perioda povodom državnih ili vjerskih praznika ili jubileja firme plaće u Federaciji BiH
6. Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa članom 100. Zakona o
ne podliježe oporezivanju
radu („Sl. novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Općim kolektivnim ugovorom
VI PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
(član 5. Zakona o porezu na dohodak)
1. Prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti privrednih društava ne podliježe oporezivanju
(dividenda ili udjeli)
2. Penzija rezidenta stečena u inozemstvu ili u BiH ne podliježe oporezivanju
3. Pomoći i druga primanja po posebnim propisima o pravima ratnih vojnih
ne podliježe oporezivanju
invalida i civilnih žrtava rata, osim plaća
4. Socijalne pomoći, primanja, odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po
osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne
ne podliježe oporezivanju
zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena
osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem
5. Dječiji dodatak i novčana sredstva za opremu novorođenčeta ne podliježe oporezivanju
6. Nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po kantonalnim propisima ne podliježe oporezivanju
7. Prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe ne podliježe oporezivanju
8. Naknada štete u slučaju elementarnih nepogoda
Napomena:
Shodno članu 4. stav 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, u
smislu člana 5. tačka 8. Zakona, pod nadoknadama šteta koje se ne smatraju
oporezivim prihodom, odnosno dohotkom fizičkog lica, podrazumijevaju se ne podliježe oporezivanju
pomoći, odnosno donacije u novcu, stvarima, prehrambenim i drugim artiklima,
odjeći, obući, građevinskom materijalu i dr. koje fizičko lice primi od drugih
fizičkih i/ili pravnih lica, a povodom šteta nastalih elementarnim nepogodama
(poplave, odroni zemljišta, potresi i dr.)
9. Isplata osigurane sume ili druge naknade štete načinjene na imovini, u iznosu
ne podliježe oporezivanju
koji je rabljen za namjenu ili popravak oštećene imovine
10. Nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za
ne podliježe oporezivanju
pokazano znanje u kvizovima i drugim natjecanjima
11. Prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od
poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše u visini utvrđenoj Pravilnikom o ne podliježe oporezivanju
primjeni Zakona o porezu na dohodak
12. Nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje
ne podliježe oporezivanju
dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma
PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
VII
(član 6. Zakona o porezu na dohodak)
1. Prihodi po osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti
ne podliježe oporezivanju
za rad koji su isplaćeni na teret vanbudžetskog fonda
2. Prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u privrednom društvu, ustanovi ili
ne podliježe oporezivanju
radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida
3. Prihodi po osnovu naknada za tjelesno oštećenje, umanjenu radnu sposobnost i
ne podliježe oporezivanju
naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu
4. Prihodi po osnovu naknade štete zaposlenic. po osnovu posljedica nesreće na radu ne podliježe oporezivanju
5. Prihodi po osnovu naknada članovima Akademije nauka i umjetnosti BiH i
ne podliježe oporezivanju
nagrada za tehničko-tehnološke inovacije
6. Naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u
ne podliježe oporezivanju
odgojno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama
7. najviše do iznosa od 75% prosječ. neto plaće po
Mjesečni prihodi po osnovu stipendija učenika
zaposl. u FBiH, prema posljednjem objavljenom
i studenata na redovnom školovanju
podatku nadležnog organa za statistiku
u toku jedne kalendarske godine do iznosa četiri
8. Prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruženja prosječne mjesečne plaće zaposl. u FBiH, prema
posljednj. objavlj. podatku FZ za statistiku

160
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
 ZIPS-ov INFORMATOR

do visine dvije prosječne neto plaće po zaposlenom

Nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru
9. u Federaciji, prema posljednj. objavljenom podatku
obrazovnog sistema školskih i visokoškolskih takmičenja
nadležnog organa za statistiku
10. Naknada plaće isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji
ne podliježe oporezivanju
uposlenik nije kriv
11. Prihodi po osnovu kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-
kreditnim zadrugama, bankovni računi (žiroračuni, devizni računi i dr.) i kamate ne podliježe oporezivanju
na državne obveznice
12. Prihodi po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po
ne podliježe oporezivanju
odlukama nadležnih sudova
13. Prihodi fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju
karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog
osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju ne podliježe oporezivanju
sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su
plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak
14. Dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna
ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne
društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket
prelazi iznos od 1.000,00 KM
proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana
VIII DOHODAK OD DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
1. Prihodi članova predstavničkih organa vlasti
Oporezuju se na način predviđen
a Plaće poslanika
za nesamostalnu djelatnost
6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
b Sve ostale naknade poslanika (paušali, rad u komisijama i slično) 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
- bez prava na priznavanje rashoda
Prihodi od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
2. odbora privrednih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja, 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika na sudu - bez prava na priznavanje rashoda
Prihodi od povrem. samostal. djelatnos. naučni.umjetnika, stručnjaka, 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
novinara, sudskih vještaka, trgovač.putnika, akvizit., sportsk.sudija i delega. 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
3.
i dr.djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostal. ili - rashodi se priznaju u visini od 20%
nesamostal.djelatnost – po ugov. o djelu ostvarenog prihoda
Prihodi od povremene samostal.djelatnos.naučni., umjetni., stručnjaka, 6% PIO, 4% zdravstvo i 10% porez na dohodak +
novinara, suds.vještaka, trgovač.putnika,akvizit., sportsk.sudija i delegata i 0,5% porez za nesreću + 0,5% opća vodna naknada
4.
dr.djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnov.samostal. ili nesamostal.djelat. - - rashodi se priznaju u visini od 30%
po ugovo.o autor.djelu ostvarenog prihoda
4% zdravstvo i 10% porez na dohodak
Prihod od povremene samostalne djelatnosti ostvaren
5. – priznaje se iznos plaćenog poreza u
neposredno iz inostranstva
inostranstvu
IX OSTALI PRIHODI REZIDENTA

Ostali prihodi rezidenta koji nisu obuhvaćeni članovima 10. i 12. 10% poreza na dohodak
1.
Zakona o porezu na dohodak - bez prava na priznavanje rashoda
P r o p i s i:
- Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18)
- Zakon o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13)
- Zakon o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18)
- Uredba o naknadama troškova za službena putovanja („Sl. novine FBiH“, br. 44/16 i 50/16)
- Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće („Sl. novine FBiH“, br. 63/10, 22/11, 66/11 i 51/12)
- Uredba o naknadama koje pripadaju članovima Vlade Federacije BiH i njihovim savjetnicima koje nemaju karakter plaće
(„Sl. novine FBiH“, br. 87/10, 22/11, 45/13 i 9/16)
- Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja doprinosa („Sl. novine FBiH“, br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17, 38/17 i 39/18)
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13,
90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18 i 30/18)
- Uputstvo o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 81/08)
- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontrolu izmirivanja obaveza na osnovu
opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada („Sl. novine FBiH“, broj 92/07)

161
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
ZIPS-ov INFORMATOR

Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika 2014. - 2021.

  Osnovice za obračun doprinosa obveznika koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju na osnovu poslovnih knjiga  
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti 827,00 826,00 824,00 830,00 854,00 881,00 922,00 951,00
Samostalna djelatnost slobodnih zanimanja 1399,00 1397,00 1394,00 1405,00 1445,00 1491,00 1.560,00 1.609,00
Samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 445,00 445,00 367,00 370,00 381,00 393,00 411,00 424,00
Samostalna djelatnost trgovca pojedinca     367,00 370,00 381,00  393,00 411,00 424,00

Osnovice za obračun doprinosa obveznika koji porez na dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Samostalna djelatnost obrta i srodne djelatnosti 700,00 699,00 697,00 702,00 723,00 745,00 780,00 805,00
Niskoakomulativne djelatnosti
318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
tradicionalnih esnafskih zanata
Samostalna djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu 318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
Samostalna djelatnost taxi prijevoza 318,00 318,00 317,00 319,00 329,00 339,00 355,00 366,00
Samostalna djelatnost trgovca pojedinca         381,00 393,00 411,00 424,00

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji
obuće kojima se isplaćuje plaća i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata
utvrđenih posebnim propisom kantonalne skupštine (član 6. tačka 10. Zakona o doprinosima)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
01.01. - 27.11. 367,00 01.01. - 27.11. 370,00 01.01.- 04.05. 329,00
318,00 318,00 393,00 411,00 424,00
28.11. - 31.12. 317,00 28.11. - 31.12. 319,00 05.05.- 31.12. 381,00
Prosječna
1272 1270 1267 1277 1314 1355 1418 1463
plaća

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U BiH

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA BRČKO DISTRIKT BiH

Mjesec
2021. Prosječna plaća „Sl. glasnik Prosječna plaća „Sl. glasnik Prosječna plaća
bruto neto BiH“ Bruto neto RS“ bruto neto
Januar 1.504 KM 969 KM 19/21 1.492 KM 962 KM 18/21 1.461 KM 941 KM
Februar 1.490 KM 961 KM 25/21 1.528 KM 984 KM 25/21 1.464 KM 944 KM
Mart 1.537 KM 989 KM 1.518 KM 978 KM 37/21 1.476 KM 950 KM
April 1.527 KM 985 KM 39/21 1.518 KM 978 KM 48/21 1.478 KM 953 KM
Maj 1.519 KM 981 KM 46/21 1.524 KM 981 KM 57/21 1.476 KM 949 KM
Juni 1.544 KM 997 KM 54/21 1.544 KM 994 KM 69/21 1.484 KM 961 KM
Juli 1.546 KM 1.002 KM 59/21 1.559 KM 1.019 KM 78/21
August 1.552 KM 1.007 KM 1.567 KM 1.025 KM 86/21

PROSJEČNE MJESEČNE PLAĆE ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO

2021. Neto plaće „Službene novine Kantona Sarajevo“

Januar 1.227 KM 11/21
Februar 1.194 KM 16/21 Prosječna isplaćena mjesečna
Mart 1.247 KM 20/21 neto plaća po zaposlenom
ostvarena u Kantonu Sarajevo za
April 1.251 KM 25/21 2020. godinu iznosi 1.179 KM
Maj 1.238 KM
Juni 1.275 KM 33/21
Juli 1.256 KM 37/21

162
ZIPS - broj 1443 - oktobar 2021. godine
SPECIJALNA IZDANJA “PRIVREDNE ŠTAMPE”

KOMENTAR ZAKONÂ O NELOJALNA KONKURENCIJA I

UPRAVNIM SPOROVIMA PRAVO INTELEKTUALNOG
- Republike Srpske - VLASNIŠTVA
Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Zlatović
- Federacije Bosne i Hercegovine CIJENA 75,00 KM
- Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine
Strahinja M. Ćurković
CIJENA 78,00 KM (ćirilica)

UPRAVNI SPOR PRIRUČNIK ZA PRAKTIČNU

U PRAKSI PRIMJENU ZAKONA O JAVNIM
prof. dr. Milan Blagojević i NABAVKAMA BIH
Haso Tajić Tarik Rahić – Fuad Kozadra –
CIJENA 98,00 KM Mensur Hadžimusić
CIJENA 69,00 KM

NOTAR, NEKRETNINE I PRIRUČNIK O PLATNIM

PRIVREDNA DRUŠTVA TRANSAKCIJAMA U
dr. Predrag Baroš, advokat BOSNI I HERCEGOVINI
CIJENA 50,00 KM (Unutrašnji platni promet - finansijsko
poslovanje – mjenično poslovanje)
Fuad Balta, dipl. ecc. i
Jasenko Hadžiahmetović, dipl. ecc.
CIJENA 79,00 KM

ZASTUPANJE U KOMENTAR ZAKONA O STVARNIM

PARNIČNOM POSTUPKU
Prof. dr. Jozo Čizmić
Doc. dr. Alena Huseinbegović
CIJENA 65,00 KM
PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE
prof. dr. Ilija Babić
prof. dr. Duško Medić
prof. dr. Enes Hašić
prof. dr. Meliha Povlakić
doc. dr. Larisa Velić
CIJENA 165,00 KM

TROŠKOVI PARNIČNOG ZBIRKA SUDSKIH ODLUKA IZ

POSTUPKA I VRIJEDNOST
PREDMETA SPORA
– sa sudskom praksom –
dr. sci. Adis Poljić
CIJENA 79,00 KM
KRIVIČNOPRAVNE MATERIJE
(KNJIGA TREĆA)
Prof. dr. Miodrag N. Simović,
Prof. dr. Miloš Babić i
Prof. dr. Vladimir M. Simović
CIJENA 149,00 KM

AUTORSKO PRAVO I PRAVO PRIRUČNIK O SADRŽAJU I

INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA NAČINU IZRADE ZAKONA I
- SUDSKA PRAKSA - DRUGIH PROPISA U
Haso Tajić FEDERACIJI BOSNE
CIJENA 99,00 KM I HERCEGOVINE
Milenko Lepušina, dipl. pravnik
CIJENA 64,00 KM

163
U CIJENE JE URAČUNAT PDV