svibanj 2012.

ISSN-1512-827X

rif-hb@tel.net.ba www.fircom.biz

godina XVIII

POREZNI I RAUNOVODSTVENI OBUHVAT SPECIFINIH ISPORUKA U TRGOVINI I USLUGAMA 23.V. 1.VI. 2012.
(program seminara - prilog u asopisu)

U pripremi seminar:

Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Vieslava 77a, 88000 Mostar Tiskanica-potarina plaena kod pote 88101 Mostar

Na temelju odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11 asopis Financijski propisi i praksa se priznaje kao program KPE raunovodstvene profesije u BiH.

svibanj 2012.

organizira seminar

POREZNI I RAUNOVODSTVENI OBUHVAT SPECIFINIH ISPORUKA U TRGOVINI I USLUGAMA

PREDAVAI: prof. dr.sc.Vinko Belak i Augustin Mii MJESTA ODRAVANJA: 23. 05. 2012. IROKI BRIJEG, Hotel ROYAL 24. 05. 2012. MOSTAR, Hotel ERO kongresna dvorana 25. 05. 2012. VITEZ, Franizni centar BiH, kongresna dvorana PC 30. 05. 2012. ORAJE, Hotel RIVIERA 31. 05. 2012. SARAJEVO, P.C. UNITIC amfiteatar 01. 06. 2012. LIVNO, Hotel PARK Poetak seminara je u 10 sati
Cilj edukacije: Polaznicima seminara na prikazu praktinih primjera prenijeti znanja koja e im pomoi da pravilno utvrde porezni tretman transakcija koje se odnose na neke od specifinih isporuka dobara i usluga i provedu postupke poreznog i raunovodstvenog evidentiranja tih isporuka. 1. Isporuka dobara u neposlovne svrhe - Razlike u isporukama ili koritenju dobara i usluga za poslovne svrhe i neposlovne svrhe i porezni obuhvat - Razlikovanje izmeu reprezentacije u poslovne svrhe i isporuka ili koritenja dobara i usluga u neposlovne svrhe 2. Prodaja dobara uz odobrene popuste - - - - Popusti pri isporuci iskazani na raunu Naknadni popusti u trgovini Robni popusti u maloprodaji Akcijske prodaje i snienja - Snienja cijena do visine mare - Snienja cijena ispod nabavne vrijednosti robe - Davanje poklona male vrijednosti (reklama ili reprezentacija?)

(registracija polaznika odrobe 9,00 4. Odustajanje od isporuke i sati)

otpisi potraivanja - Odustajanje od isporuke u sluaju danih predujmova - Odustajanje od isporuke u sluaju primljenih predujmova - Otpis potraivanja za obavljene isporuke i ispravak PDV-a Pravne i formalne pretpostavke za provoenje postupka ispravke poreza u sluaju naknadne promjene porezne osnovice. Prikaz specifinih primjera ispravke poreza. 5. Raunovodstvo programa nagraivanja lojalnosti kupaca - (IFRIC 13) - raunovodstveni obuhvat u sluaju kad subjekt sam isporuuje nagrade za lojalnost kupaca - mjerenje fer vrijednosti nagrada - raunovodstveni obuhvat u sluaju kad nagrade za lojalnost kupaca isporuuje trea strana - raunovodstveni postupak u sluaju kad trokovi ispunjenja nagrade premauju iznos odgoenog prihoda rezerviranje za tetne ugovore 6. Prodaja robe u tranzitu - prodaja u tranzitu franco skladite krajnjeg kupca- PRIMJER - prodaja robe u tranzitu franco skladite dobavljaa - prodaja robe u tranzitu franco skladite dobavljaakad se roba izvozi iz BiH

7. Komisijska prodaja robe- trgovako zastupanje - prodaja u tue ime i za tui raun - prodaja u svoje ime a za tui raun - prodaja rabljene robe u komisiji prema posebnim uvjetima za obraun PDV-a 8. Izrada ili izgradnja dugotrajne imovine u vlastitoj izvedbi - Izrada opreme u vlastitoj izvedbi - Izgradnja graevinskog objekta u vlastitoj izvedbi 9. Davanje opreme na koritenje s ciljem poboljanja prodaje dobarapomoni promet 10. Oplemenjivanje materijala u vlastitoj izvedbi i lohn poslovi - Oplemenjivanje materijala kod drugog poduzetnika - Proizvodnja za drugog poduzetnika s njegovim materijalom bez ostatka vrijednih nusproizvoda ili otpadaka - Proizvodnja za drugog poduzetnika s njegovim materijalom s ostatkom nusproizvoda ili otpadaka ija vrijednost prelazi 5% vrijednosti nae isporuke - Lohn poslovi za izvoz Identificiranje problema koji se pojavljuju u praksi kod dvostrukih isporuka i isporuka bez naknade i sugestija rjeenja kroz prikaz praktinih primjera iz dosadanje prakse. PITANJA I ODGOVORI, DISKUSIJE

3. Povrati robe od kupaca - Povrat robe u garantnom roku - Zamjena robe u garantom roku - Prodavatelj priznaje pravo na povrat robe ali u dogovoru s kupcem ne preuzima robu nego robu ostavlja kupcu

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI KPE

certificiranih raunovoa, ovlatenih revizora i certificiranih raunovodstvenih tehniara

broj: 04/12

svibanj 2012.

04/12 Fircon d.o.o. Mostar FINANCIJSKO-RAUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE Kneza Vieslava 77a, Mostar, BiH Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000 ifra djelatnosti: 22. 110 Unicredit bank d.d. Mostar Transakcijski raun: 3381002201671975 Devizni raun: 3380604815675816 HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar Transakcijski raun: 3060010000794933 Devizni raun: 3060203700736103 OPE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065 SAVJETNIKA SLUBA: Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar su: - 090 840-700 za pretplatnike asopisa Financijski propisi i praksa - 090 850 701 za ostale, Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: BH Telekom d.d. Sarajevo su: - 090 250-523 za pretplatnike asopisa Financijski propisi i praksa - 090 260-524 za ostale LANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067 KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM: info@fircon.biz (za ope informacije); augustin.misic@fircon.biz (za savjetniku slubu) OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz Glavni urednik: Augustin Mii Zamjenik glavnog urednika: Mr. eljko Bonjak Ureuje: Ureivaki kolegij Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar
asopis izlazi u deset brojeva godinje. Godinja pretplata za 2012. godinu iznosi 234 KM (s uraunatim PDV-om). Cijena pojedinanog primjerka prema internom cjeniku.

POSJETITE NAE WEB STRANICE www.fircon.biz

SAVJETNIKE ULUGE Poduzee Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge: poreznog savjetovanja i poreznog zastupanja savjetovanja iz oblasti raunovodstva i financija i voenja poslovnih knjiga pravne pomoi u upravnom postupku i izradi opih normativnih akata, izradi ugovora i sl. strune pomoi u procjeni, preuzimanju i statusnim promjenama drutva NAKLADNIKA DJELATNOST SEMINARI I SAVJETOVANJA

broj: 04/12

svibanj 2012. AKTUALNA TEMA

SADRAJ
ODGOVORI NA PITANJA

Oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji FiH Augustin Mii, dipl. oec. ..................................................... 4

TRENDOVI I OSCILACIJE RAUNOVODSTVO

Test izdrljivosti mr.sc. Mirjana Popovi......................................................... 9 Raunovodstvo kapitala dobit i rezerve Dragan Gabri, dipl.oec.. .................................................... 12 Raunovodstveni tretman promjene amortizacijskih stopa Dragan Gabri, dipl.oec.. .................................................... 24

Pitanja i odgovori iz oblasti carine Tihana Bevanda, dipl. iur. .................................................. 66 Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa Ernevaza Hrustanovi, dipl. iur. ......................................... 83 Vi ste pitali Fircon odgovara.............................................. 87

NOVI PROPISI

Slubene novine FBIH. ....................................................... 91 Slubeni glasnik BIH.......................................................... 92 Vanjskotrgovaka razmjena BIH. ........................................ 94 Vanjska trgovina ................................................................ 96 Turizam. .............................................................................. 96 Industrijska proizvodnja.................................................... 97 Cijene................................................................................. 99 Plae................................................................................ 100 Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza.............................................................................. 101 Osobni odbici prema lanku 24. Zakona o porezu na dohodak. ........................................................................... 104 Odluka o visini dnevnice za slubena putovanja za proraunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine . .................................. 105 Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa. ........... 106 Depozitni rauni za prikupljanje javnih prihoda................ 108 ifre opina...................................................................... 120 Prosjene plae uposlenih .............................................. 121 Koeficijenti rasta cijena u 2012. god. ............................ 121 Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda.122 Zatezne kamate na novana potraivanja. ....................... 123 Pregled konformnih kamatnih stopa 12% . ...................... 124 Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH . ................................. 125

GOSPODARSKA STATISTIKA

JAVNE FINANCIJE

Platna bilanca Bosne i Hercegovine Zoltan ori dipl.oec . ........................................................ 29 Leasing i porez na dodanu vrijednost Maja Bubalo dipl.oec.......................................................... 33 Novi koncept oporezivanja energenata u EU dr. sc. Dinka Anti............................................................... 37 Upravno sudska praksa suda bih u oblasti neizravnih poreza Milan Kurida, dipl. pravnik Mr. Duko Miloica, dipl. pravnik.......................................... 44 Privremeni smjetaj robe Frano Dogan dipl.oec......................................................... 50

POSLOVNE OBAVIJESTI

GOSPODARSTVO

Primjena zatezne kamate kod nekih instituta obligacijskog prava Ivan Milinkovi, dipl.iur ...................................................... 55 Informacija i znanje kao resurs imovine Mr. oec. Erdin Hasanbegovi............................................. 59

www.fircon.biz
broj: 04/12

4
Augustin Mii dipl. oec.

AKTUALNA TEMA

svibanj 2012.

OPOREZIVANJE DOHOTKA KOJEG OSTVARE NEREZIDENTI OBAVLJANJEM SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBiH
Je li praksa uvaava propise? U lanku koji slijedi autor raspravlja pitanje oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriju Federacije. Poseban osvrt je uinjen na utvrivanje i plaanje dohotka od povremenog obavljanja samostalnih djelatnosti u onim sluajevima kada se takva isplata vri osobi koja ima status rezidenta u zemlji s kojom je BiH ratificirala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Informacije iz prakse ukazuju na mogui pogrean pristup ovom pitanju. to bi mogao biti razlog takve pogreke i kakve su posljedice sustavne pogreke, su pitanja na koja autor daje osvrt u tekstu koji slijedi.

UVOD
Aktualni Zakon o porezu na dohodak1 (u daljnjem tekstu Zakon) je primjeni ve etiri godine i prema tom stau on ne bi trebao biti neka posebna enigma za primjenu. Tijekom proteklog vremena raspravljana su neka od otvorenih pitanja u primjeni Zakona i po tom su mjerodavni ili praksa (ako nije bilo stajalita mjerodavnih) iznijeli stavove, tako da je u tom dijelu ostalo malo nepoznanica, odnosno dvojbenih situacija. Meutim, unato injenici da je zakon apsolviran u smislu njegove primjene kroz proteklo razdoblje, uvijek treba imati na umu da smo pametniji nakon nekog vremena, odnosno da utvrivanje gradiva

nekada rezultira drugaijim zakljucima u odnosu na one koji su donijeti u fazi prvog(ih) itanja. Konkretan razlog za istaknutu dvojbu jeste temeljitije itanje odredaba Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u daljnjem tekstu Ugovor) koje je zakljuila BiH sa drugim dravama, kojima se regulira oporezivanje dohotka ostvarenog od obavljanja samostalne djelatnosti. Neposredan povod za raspravu ove teme je odredba lanka 62. toka 4. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak2 (u daljnjem tekstu Pravilnik) prema kojoj: Rezidentni isplatitelji dohotka koji vre isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u
2. Pravilnik o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak (Slubene novine FBiH, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12)

1. Zakon o porezu na dohodak (Slubene novine FBiH, br. 10/08, 9/10 i 44/11).

broj: 04/12

travanj 2012.

TRENDOVI I OSCILACIJE

dravama s kojima Bosna i Hercegovina ima zakljuen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, duni su prilikom isplate obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na nain utvren ugovorom. Ako se ravnamo prema navedenoj odredbi onda bi za potrebe pravilnog i zakonitog obrauna poreza na dohodak, koji ostvare nerezidenti na teritoriji Federacije, trebalo uvaiti i odredbe Ugovora, ako se radi o nerezidentu koji ima prebivalite u zemlji s kojom BiH ima ratificiran Ugovor. U tom smislu istaknuto pitanje bi trebalo preformulirati na nain: Primjenjuju li se, kod oporezivanja dohotka koji ostvare nerezidenti obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji Federacije, odredbe Ugovora, u onim sluajevima kada je obveznik nerezident iz zemlje s kojom je BiH ratificirala Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Za potrebe rasprave navedenog pitanja bit e potrebno dati: - obrazloenje pojma samostalna djelatnost kako ga definira Zakon i Ugovor, - prikazati obraun poreza na dohodak koji ostvari nerezident obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriji FBiH kada se primjenjuju odredbe Zakona, - prikazati obraun poreza na dohodak koji ostvari nerezident obavljanjem samostalne djelatnosti na teritoriju FBiH kada se primjenjuju odredbe Ugovora i na temelju toga pokuati izvui zakljuak i pouku.

1.1. Samostalna djelatnost prema Zakonu Zakon ne daje posebnu definiciju samostalne djelatnosti ve se taj pojam promatra u kontekstu svih djelatnosti koje se kategoriziraju kao samostalna djelatnost. Sukladno odredbama lanka 12. Zakona pod samostalnom djelatnou smatra se djelatnost koja se obavlja u formi: 1) obrta i djelatnosti srodnih obrtu, 2) poljoprivrede i umarstva, 3) slobodnih zanimanja, 4) drugih samostalnih djelatnosti. Prema navedenoj kategorizaciji, a uvaavajui razliit nain utvrivanja poreza na dohodak, po navedenim djelatnostima, samostalnu djelatnost bi mogli podijeliti u dvije skupine: - samostalna djelatnost koja se obavlja kao stalna djelatnost, a na temelju rjeenja o obavljanju djelatnosti mjerodavnog organa u Federaciji, i - samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno bez prethodno dobivenog rjeenja o obavljanju te djelatnosti od nekog organa u Federaciji. U lanku 31. Pravilnika daju se dodatna pojanjenja samostalne djelatnosti pa se za te potrebe istiu bitna obiljeja koja ima samostalna djelatnost. Bitna obiljeja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odluivanje o vremenu, mjestu i nainu obavljanja djelatnosti, rad za vie korisnika, obavljanje djelatnosti osobno ili preko zaposlenika. Ako se uzmu u obzir navedene odredbe Zakona i Pravilnika onda se moe zakljuiti da se samostalna djelatnost ne moe promatrati kao jedinstven pojam ve se ona treba promatrati kao set razliitih djelatnosti koje imaju neka zajednika obiljeja. 1.2. Samostalna djelatnost prema Ugovoru Utvrivanje jedinstvene definicije samostal ne djelatnosti prema Ugovoru je malo tea mi -

1. POJAM SAMOSTALNE DJALATNOSTI

Pojam samostalne djelatnosti nije na isti nain definiran u Zakonu i Ugovoru pa bi ta injenica mogla imati utjecaja na pogreno utvrivanje ove kategorije, a samim time i na njezin porezni tretman. U tom smislu dajemo izvadak iz definicije pojma samostalne djelatnosti prema Zakonu i definiranje tog pojma prema Ugovoru.

www.fircon.biz
broj: 03/12

TRENDOVI I OSCILACIJE

travanj 2012.

sija u odnosu na prethodno utvrenu definiciju prema Zakonu. Razlog ove tvrdnje jeste to se sa svakom od drava zakljuuje poseban Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezi vanja, pa u tom sluaju postoji mogunost da odreene odredbe Ugovora nisu na isti nain formulirane ili dogovorene. Iz tog razloga po rezni tretman dohotka koji ostvari nerezident obavljanjem samostalne djelatnosti moi e se pravilno utvrditi samo ako se ima na uvidu konkretan Ugovor s dravom u kojoj nerezi dent ima prebivalite. Na primjer: Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zakljuen izmeu BiH i Turske nema poseban lanak u kojem se regulira nain oporezivanja dohotka ostvarenog obavljanjem samostalne djelatnosti. Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zakljuen izmeu BiH i Hrvatske ima posebnu odredbu (lanak 14.) kojom se regulira nain oporezivanja dohotka ostvarenog od samostalne djelatnosti. Uvid u ostale Ugovore koji su zakljueni s drugim dravama mogao bi potvrditi pristup da se kod jednog broja Ugovora (oni koji su zakljueni poslije 2000. godine) ne regulira u posebnoj odredbi oporezivanje dohotka ostva renog obavljanjem samostalne djelatnosti, a u drugom sluaju (ugovori koji su zakljueni pri je 2000. godine ili su preuzeti iz bive SFRJ) se posebnom odredbom regulira pitanje opo rezivanja dohotka ostvarenog od samostalne djelatnosti. No, bez obzira kakvo rjeenje bilo u Ugovoru, pojam samostalne djelatnosti se i u ovom sluaju definira kao: - djelatnost koja se obavlja putem stalnog mjesta za obavljanje te djelatnosti registriranog kod mjerodavnog organa u Federaciji, i - druga samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno bez stalnog mjesta poslovanja u Federaciji i bez prethodno dobivenog rjeenja o obavljanju te djelatnosti. Zakljuak po pitanju definicije samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona u odnosu na odredbe Ugovora bi mogao biti da se pod tim pojmom, u oba sluaja, podrazumijevaju iste djelatnosti.

Sa stajalita naina oporezivanja samostalne djelatnosti porezom na dohodak koji se ostvari obavljanjem takve djelatnosti moemo je kategorizirati u dvije vrste: - samostalna djelatnost koja se obavlja putem registriranog obrta sa sjeditem u FBiH - samostalna djelatnost koja se obavlja povremeno. 2.1.1. Utvrivanje dohotka od obrtnike djelatnosti i djelatnosti srodnih obrtnikim djelatnostima Nerezident ima isti porezni status kao i svaki drugi obrtnik koji ima status rezidenta. Prema tome nain utvrivanja dohotka i obraun i plaanje poreza na dohodak ostvaren po ovoj osnovi je isti za rezidenta i za nerezidenta. Za ovu vrstu djelatnosti postupak oporezivanja se provodi kroz dvije osnovne faze. Prva faza jeste utvrivanja dohotka ostvarenog od obavljanja obrtnike djelatnosti. Dohodak se utvruje sueljavanjem prihoda i rashoda, a na temelju propisanih evidencija. U drugoj fazi provodi se postupak oporezivanja tako utvrenog dohotka, a okvir u kojem se to vri jeste Godinja prijava koju je duan sastaviti i podnijeti poreznoj upravi vlasnik obrta. U ovom sluaju imamo situaciju kada e nerezident biti u obvezi podnijeti Godinju prijavu poreza na dohodak. U godinju prijavu e ukljuiti samo dohodak ostvaren od obavljanja samostalne djelatnost na teritoriji Federacije, ako nije ostvario dohodak po jo nekoj osnovi u Federaciji. 2.2.2. Utvrivanje dohotka ostvarenog od drugih samostalnih djelatnosti i od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti Obraun i plaanje poreza na dohodak po ovoj osnovi vri isplatitelj dohotka rezident. Porez na dohodak na prihode koje na teritoriju Federacije ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici, sportai, knjievnici, i dr.), ukljuujui i djelatnosti

2. PRIKAZ OBRAUNA POREZA NA DOHODAK KOJI OSTVARI NEREZIDENT OBAVLJANJEM SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBIH KADA SE PRIMJENJUJU ODREDBE ZAKONA

broj: 03/12

travanj 2012.

TRENDOVI I OSCILACIJE

vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi, obraunava se i plaa po odbitku, primjenom stope 10% na osnovicu koju ini ukupan ostvareni prihod, bez prava na osobni odbitak iz lanka 24. Zakona. Sukladno lanku 30. stavak (1) Zakona, obraunani i plaeni porez smatra se konanom poreznom obvezom i porezni obveznik - nerezident koji je te prihode ostvario nije obvezan za ovaj prihod podnositi godinju poreznu prijavu3. Navedena odredba Pravilnika na jasan nain daje obrazloenje obrauna poreza na dohodak koji ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalnih djelatnosti. Pored navedenog treba napomenuti da je isplatitelj dohotka obvezan obavijestiti mjerodavnu ispostavu porezne uprave o obraunanom i plaenom porezu po ovoj osnovi na obrascu PDN-1033.

Sukladno odredbama lanka 62. stavak 4. Pravilnika: Rezidentni isplatitelji dohotka koji vre isplatu dohotka nerezidentnim poreznim obveznicima koji imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u dravama s kojima Bosna i Hercegovina ima zakljuen i ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, duni su prilikom isplate obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na nain utvren ugovorom. Navedena odredba nedvojbeno upuuje na obveznu i prioritetnu potrebu uvaavanja odredaba Ugovora prilikom isplate dohotka od obavljanja povremene samostalne djelatnosti osobama koje imaju prebivalite u zemlji s kojom je BiH ratificirala Ugovor. Cilj Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jeste da se izbjegne dvostruko oporezivanje jedne te iste kategorije dohotka u onim sluajevima kada je obveznik taj dohodak ostvario izvan zemlje u kojoj ima prebivalite, odnosno u kojoj ima status rezidentnog obveznika poreza. Iako Ugovor u naslovu sadri pojam dvostrukog oporezivanja, u ovi sluajevima je isto tako va3. lanak 62. stavak 2. Pravilnika o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak

3. PRIKAZ OBRAUN POREZA NA DOHODAK KOJI OSTVARI NEREZIDENT OBAVLJANJEM SAMOSTALNE DJELATNOSTI NA TERITORIJI FBIH KADA SE PRIMJENJUJU ODREDBE UGOVORA

no voditi rauna i o eventualnom izbjegavanu od oporezivanja. U tom kontekstu i Ugovori su koncipirani na nain da se izbjegne bilo koja od navedenih krajnjih situacija. injenica da je s odreenom dravom zakljuen Ugovor ne znai da je obveznik koji ostvari dohodak u drugoj dravi ugovornici osloboen od plaanja poreza na dohodak koji ostvari u drugoj dravi. Naprotiv, u dosta sluajeva tako ostvareni dohodak podlijee oporezivanju u zemlji gdje je on ostvaren. Porezni status pojedinih vrsta dohodaka u Ugovorima se rjeava na nain da se tako ostvareni dohodak oporezuje: - samo u dravi gdje primatelj dohotka ima prebivalite (u ovom sluaju se koristi termin oporezuje se samo u toj dravi) ili - u obje drave ugovornice (u ovom sluaju se koristi termin moe se oporezivati u toj drugoj dravi). Ako je u Ugovoru navedena prva situacija onda se postupak oporezivanja provodi samo u dravi gdje obveznik ima status rezidenta. U takvim sluajevima uobiajena je praksa da se poreznim propisima regulira zvanini dokument - obrazac na kojem se poreznoj upravi prikazuje isplata dohotka koji ne podlijee oporezivanju u zemlji isplatitelja dohotka. Cilj tog obrasca jeste da se takav dohodak prijavi u zemlji gdje obveznik ima status rezidenta i da se izbjegne neoporezivanje takvog dohotka. U nastavku dajemo prikaz primjera Ugovora u kojima je regulirano da se dohodak od povremene samostalne djelatnosti oporezuje samo u zemlji gdje primatelj dohotka ima prebivalite: (Izvadak iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je zakljuila BiH s Hrvatskom)

broj: 03/12

TRENDOVI I OSCILACIJE
4. ZAKLJUAK

travanj 2012.

lanak 14. Ugovora Samostalna djelatnost 1. Dohodak koji ostvari rezident drave ugovornice od profesionalne djelatnosti ili drugih samostalnih djelatnosti oporezuje se samo u toj dravi, osim: a) ako u drugoj dravi ugovornici ima stalno sjedite koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegovih djelatnosti; u tom sluaju, samo onaj dio dohotka koji se moe pripisati tom stalnom sjeditu moe se oporezivati u toj drugoj dravi ugovornici, ili b) ako boravi u drugoj dravi ugovornici u razdoblju ili razdobljima koja iznose ili u zbroju prelaze 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesenom razdoblju koje zapoinje ili zavrava u predmetnoj poreznoj godini; u tom sluaju samo onaj dio dohotka ostvaren od njegovih djelatnosti obavljenih u toj drugoj dravi ugovornici moe se oporezovati u toj drugoj dravi. 2. Izraz profesionalne djelatnosti ukljuuje posebno samostalne znanstvene, knjievne, umjetnike, obrazovne ili nastavne djelatnosti te samostalne djelatnosti lijenika, pravnika, inenjera, arhitekata, zubara i knjigovoa. Iz navedene odredbe Ugovora se moe zakljuiti da se u Federaciji BiH moe oporezivati samo dohodak od samostalne djelatnosti koji ostvari rezident RH od obavljanja registrirane djelatnosti sa stalnim sjeditem u Federaciji i u sluaju kada osoba boravi na teritoriji FBiH vie od 183 dana, a za to vrijeme ostvaruje dohodak po ovoj osnovi. U svim drugim sluajevima isplate dohotka od obavljanja povremene samostalne djelatnosti rezidentima iz RH ne bi trebalo obraunavati porez na dohodak, jer se taj dohodak oporezuje samo u dravi rezidentnosti. NAPOMENA: Slino rjeenje je i u lanku 14. Ugovora koji je zakljuen sa Srbijom i Crnom Gorom i jo znatnim brojem zemalja. Je li se odredba Ugovora, prema kojoj se dohodak oporezuje samo u dravi gdje obveznik ima prebivalite, primjenjuje u praksi? Osobno jo nisam naiao na sluaj u praksi da nije obraunan porez na dohodak koji je nerezident ostvario od obavljanja povremene samostalne djelatnosti.

U prethodnom broju asopisa4 objavljen je lanak pod naslovom Oporezivanje nerzidenata porezom po odbitku u kojem je dan jedan osvrt na oporezivanje nerezidenta - pravne osobe gdje je ukazano na neke probleme kod obrauna poreza po odbitku utvrenog na dobit koju nerezident - pravna osoba ostvari na teritoriji Federacije. U ovom lanku je otvoreno drugo pitanje: nain oporezivanja nerezidenta - fizike osobe i to na nain da je dan kratak osvrt samo na jednu vrstu dohotka koju ostvari nerezident na teritoriji Federacije. No, i to je bilo dovoljno da upozori na potencijalni problem: Problem zakonitog postupanja kod obrauna poreza na dohodak, odnosno aktualiziranja naeg polaznog pitanja. Vrijeme, a i prostor u asopisu nisu dozvoljavali da se uini slian osvrt i na druge vrste dohotka koje ostvaruju nerezidenti - fizike osobe na teritoriji Federacije, to ne znai de se isto pitanje ne pojavljuje i kod ostalih vrsta dohotka. Ako se potvrdi iznijeta sumnja u pogrenu primjenu odredaba vaeih propisa onda se otvara ozbiljno pitanje: Kako ispraviti greke uinjene u dosadanjoj praksi i koje su posljedice tih pogreaka? Za razliku od Zakona o porezu na dobit, koji je propisao nain postupanja u sluaju kada je isplata dobiti nerezidentima osloboena plaanja poreza na dobit temeljem Ugovora, trenutno vaei Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o njegovoj primjeni nisu ponudili nikakvo rjeenje da se isplate po osnovi dohotka koji nerezident ostvari od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti oslobode od plaanja poreza na dohodak. S druge strane evidentno je da Ugovori reguliraju i takve opcije. to to znai? Da zakonodavac nije propisao sve instrumente i rjeenja za potpunu primjenu Zakona. Moe li u takvom sluaju posljedice snositi obveznik?... Tema je otvorena.

4. asopis Financijski propisi i praksa broj 3/12.

broj: 03/12

travanj 2012.
Mr.sc.Mirjana Popovi

TRENDOVI I OSCILACIJE

TEST IZDRLJIVOSTI
Nakon to je u oujku ove godine Standard & Poors, jedna od najuglednijih svjetskih kreditnih agencija, Bosni i Hercegovini potvrdila dotadanji kreditni rejting B, a izglede s dotadanjih na promatranju - negativno poboljala na stabilne izglede, u travnju je stigla manje ugodna vijest. Podjednako poznata rejting kua Moodys Investors Service snizila je svoju ocjenu BiH na B3, te promijenila oekivanja sa B2/negativan u B3/ na promatranju - negativno. O tim je promjenama potom javnost izvijestila Centralna banka BiH podsjetivi da su te ocjene u kategoriji neinvesticijskog rejtinga, te da ukazuju na kreditnu sposobnost sa pekulativnim elementima i s visokim kreditnim rizikom. I bosanskohercegovake vlasti, kao uostalom i hrvatske i sve druge u svijetu, s velikom pozornou oekuju i prate izvjea meunarodnih rejting agencija. ak i onda kada osporavaju njihove ocjene kao to se to zbilo kada su u jeku globalne dunike krize agencije snizile ocjene ekonomskim monicima poput Francuske i Austrije. Uzbuna je u Europi bila utoliko vea jer se tri najvee agencije, Moodys, Standard & Poors i Fitch, nalaze se na teritoriju SAD-a. To, naime, trajno otvara put sumnjama u njihovu objektivnost kada ocjenjuju prilike u drugim zemljama, a osobito u konkurentskim zemljama eurozone. U svijetu ekonomije silno je velika mo njihovih slova (od trostrukog A do D) u koja je saeta procjena slabosti ili financijske snage neke ekonomije ili kompanije. Ta slova signaliziraju potencijalnim investitorima njihovu kreditnu vjerodostojnost i na taj nain sugeriraju odgovor na pitanje: ulagati ili ne, a ukoliko se ulae pod kojim uvjetima. Kljuna rije je rizik. U svijetu posluje oko 150 kreditnih agencija, ali tri privatne kompanije, Moodys, Standard & Poors i Fitch, kontroliraju 94 posto trita. One su svakako najmonije i najpoznatije, te iako im je primarni zadatak stvaranje profita za vlasnike, realno su u poziciji suca svjetske ekonomije, ocjenjivaa poslovanja pojedinih nacionalnih ekonomija i svih velikih kompanija. I kao takvi imaju mo da svojim ocjenama usmjeravaju budua zbivanja. Zemlju i poduzee, koji ve ima problema, mogu gurnuti u jo vee, jer e ih zaobilaziti potencijalni investitori, a krediti e im, zbog procijenjenog veeg rizika, poskupjeti. Kako je svaka ekonomska kategorija istodobno i socijalna i politika, veza meu njima je neupitna. Zbog loeg stanja u financijama padaju u poduzeima menederske glave, a u dravama se smjenjuju Vlade, pa su rejting ocjene jedan od najotrijih maeva od ije otrice strahuju i jedni i drugi. Nije onda udo da se u Europi ve dugo razmilja, pa se otilo i dalje od toga, da se osnuje europska rejting agencija koja bi parirala amerikima. I bila bi, nadaju se predlagai, mnogo objektivnija prema Europi. I dok se oko te ideje jo lome koplja, netko se dosjetio drugog naina na koji bi se umanjila teta koju nekome moe nanijeti loa ocjena. Razmotrena je mogunost da se agencijama ogranii objavljivanje rejting ocjena, osobito kada su cijele drave u pitanju, bez suglasnosti domicilnih vlada. I dok se osnivanje europske agencije zasada nasukalo na sumnje u to bi li investitori vjerovati u njihove procjene, pa bi njihovo forsiranje lako mogue postao opasan politiki i ekonomski autogol, ni ideja o vremenskoj cenzuri izvjea nije bolje prola. Teko bi bilo, ako ne i nemogue amerikim agencijama ograniiti pravo objave rezultata, jer bi se to kosilo s pravilima igre u SAD. Ona, naime, ne predviaju takvu mogunost. Barem ne oficijelno. DOBROVOLJNO I BEZ ALTERNATIVE Dok jo veliki monici poput francuskih i njemakih, mogu razmiljati o tome kako i da li pripustiti analitiare rejting agencija svojim ekonomijama, u malim, zaduenim zemljama nije uputno o tome niti razmiljati. Odbijanjem uvida u svoje financije samo bi dolili ulje na vatru sumnji investitora i bilo bi to pogubnije ak i od mogue loe ocjene. Stoga je i Vijee ministara BiH sklopilo ugovore o izradi i praenju kreditnog rejtinga zemlje s dvije od tri najvee meunarodne rejting

broj: 03/12

10

TRENDOVI I OSCILACIJE

travanj 2012.

agencije, s Moodys Investors Service (2003.) i Standard & Poors (2008.). I unaprijed se sloilo s moguim reperkusijama koje mogu proizai iz ocjena analitiara agencije. Poput prijetnje, primjerice, Standard & Poors agencije da e sniziti rejting BiH ukoliko bi donoenje prorauna za ovu godinu znatnije kasnilo. Pritom je S&P u svojemu priopenju nabrojao jo opomena, tonom nediplomatski izravnim: Ako uoimo kanjenja u pravovremenom servisiranju dugova, kao to se dogodilo u ovogodinjem sijenju, mogli bismo smanjiti rejting za vie od jedne razine. Nadalje, dodatno pogoranje u vanjskom okruenju moglo bi pritiskati gospodarski rast te stvoriti pritiske na bankovni sustav, u kojem meu vlasnicima dominiraju austrijske i talijanske banke, to bi nas takoer moglo navesti na sniavanje rejtinga. injenicu da su, unato kritikim opaskama na raun politike i ekonomske situacije, ipak BiH ostavili kreditni rejting nepromijenjen, analitiari S&P obrazloili su svojim oekivanjima da e se politiko ozraje u zemlji ipak stabilizirati. Raunali su na injenicu da je uspostavljena Vlada to bi trebalo omoguiti bolje upravljanje dravnim financijama. Osobito ukoliko se u sve to ukljui i Meunarodni monetarni fond, o emu se u BiH sve vie i sve glasnije spekulira kao o optimalnom rjeenju. Pritom valja rei da se mnogi u BiH, prije svega u Centralnoj banci BiH, slau s ocjenama stranih analitiara. Osobito oko ocjene da je jedan od najveih, a nerijetko se smatra i najveim problemom u zemlji, politiki zastoj koji pogoduje odgaanjima ekonomskih i ustavnih reformi. To ne samo da opasno ljulja kreditni rejting zemlje, a preko njega i dolazak stranih investitora i meunarodnog kapitala, ve je ozbiljna prepreka i na bosanskohercegovakom putu u Europsku uniju. to je jo jedan bumerang koji pogaa, umanjujui joj razvojne anse, bosanskohercegovako gospodarstvo. INVESTICIJE, INVESTICIJE U zemlji kojoj nedostaje razvojnih projekata i kapitala, koju vie od dva desetljea naputa kvalitetna radna snaga, a ostaju joj socijalni sluajevi i ljudi za koje nema odgovarajueg posla, pa raste broj nezaposlenih, dolazak stranih investitora je sine qua non. Neto bez ega se ne moe takvo gospodarstvo dovoljno brzo izvui iz financijskih, ali i razvojnih tekoa. Stoga ne zvue optimistiki podaci o prologodinjih tek neto preko 300 milijuna eura, koje su strani investitori uloili u BiH.

S bitno promijenjenim izvorom sredstava. Dok je, naime, prije investicijski kapital dolazio uglavnom iz zapadnih zemlja, sada prednjai istok. Prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u prvih devet mjeseci prole godine najvie je kapitala (70 milijuna eura) dolo iz Rusije i iz Srbije (oko 50 milijuna eura). Na treem je mjestu Austrija s 33,5 milijuna eura, a slijede Slovenija, Nizozemska, Njemaka, Turska. Rusi su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modrii, a iz Srbije se kao investitor angairao Telekom Srbije. Nijemci su pak neto kapitala uloili u Tvornicu streljiva i naoruanja u Goradu, a meu veim investicijama spominje se i Al Jazeera Balkans. Razlozi tako skromnog dotoka stranog kapitala i zanimanja ulagaa dijelom je u jo uvijek tinjajuoj globalnoj krizi odnosno recesiji u velikom broju razvijenih zemalja, ali i u nepovoljnoj investicijskoj klimi u BiH. Najee se tu spominje politika nestabilnost, duge tri godine su glavne institucije u zemlji bile na privremenom financiranju, a onda i cijeli niz drugih prepreka. Spor i neuinkovit pravosudni sustav, problemi oko graevinskih dozvola, spori povrat PDV-a, visoki fiskalni i parafiskalni nameti. . . Prema jednoj studiji Svjetske banke koja obuhvaa 22 grada u jugoistonoj Europi, investicijski su uvjeti osobito nepovoljni u Sarajevu, Banja Luci i u Mostaru. To, dakako, nije novost niti za domae, a kamoli za strane investitore koji se s tim problemima dnevno suoavaju. Ali jest novost da se o tome sve glasnije i ee govori, te da postaje i politikim strukturama jasno kako se neto u investicijskom okruenju mora mijenjati. Ne samo zbog ekonomije ve i zbog politike same, koja na njoj temelji svoju poziciju i mo. VELIKI PLANOVI Nemali optimizam vezan uz investicije u iduih nekoliko godina polae i bosanskohercegovaka Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP). U njezinom najnovijem dokumentu Perspektive 20122015)(SA april/travanj 2012.) stoje oekivanja da e se u BiH u tom razdoblju dogoditi izravne strane investicije u vrijednosti do 3,76 milijardi KM, nakon to je lani zabiljeen priliv od skromna 392 milijuna KM. Budui da priliv stranog kapitala ovisi u velikoj mjeri o ekonomskoj situaciji u zemlji izvoznici kapitala, oi bosanskohercegovakih planera primarno su uprte u razvijene zemlje Europe. Kako

broj: 03/12

travanj 2012.

TRENDOVI I OSCILACIJE

11

ova godina, sudei po svemu, za EU27 znai stagnaciju (0 posto rasta), BiH smatra ambicioznim ve i svoje oekivanje da e svoj bruto domaeg proizvoda uspjeti poveati za 0,8 posto. Ve u 2013. godini, meutim, u BiH se rauna na stopu realnog rasta veu i od 2 posto i to prije svega zahvaljujui ekonomskom oporavku Europe. Investicije bi porasle za 6 posto, poveao bi se uvoz i izvoz, istina, poveao bi se i deficit robne razmjene, ali bi se ipak gospodarstvo pokrenulo. Idua, 2014. godina trebala bi biti jo bolja, donijeti veu zaposlenost i vei rast potronje, investicije bi se poveale za 10 posto, a stopa ukupnoga gospodarskog rasta bi trebala iznositi 3,5 posto. U 2015. godini je realno oekivati i 4,4 posto, smatraju u DEP-u. U svijetu financija, prevedeno na koliinu novca, u tim bi godinama u BiH dolo prilino stranog kapitala. O njemu, dakako, dijelom govore i stope gospodarskog rasta. Tako bi se, raunaju u Direkciji za ekonomsko planiranje, ukupna strana ulaganja u BiH ove godine mogla bi kretati u rasponu od 460 do 660 milijuna KM. Ve u iduoj godini bi se poveala na iznose u rasponu od 590 do 990 milijuna KM. U 2014. godini bi iznosila izmeu 680 i 990 milijuna KM, a u 2015. godini bi se mogla popeti i do zavidne brojke od 1,12 milijardi KM. PRIVATIZACIJA I INFRASTRUKTURA DEP u svojemu dokumentu Perspektive 2012 - 2015 poimence nabraja projekte u kojima bi strani kapital mogao biti angairan. Veliki broj njih je vezan uz zapoete i najavljene privatizacijske i infrastrukturne projekte, a prije svega u elektroenergetskom sektoru. Tako se, na primjer, spominje ve zapoeta izgradnja termoelektranetoplane Zenica iza koje stoji kazahstanska kompanija KazTransGas, a koja bi s opinom Zenica trebala do 2015. investirati oko 500 milijuna KM. Rauna se i na oko 95 milijuna KM koji bi se priskrbilo prodajom dravnih tvrtki kao to su sara-

jevska Hidrogradnja, ipad Export Import, UNIS i Energopetrol. U DEP-a raunaju i na investicije grupacije EFT (Energy Finacing Team) u izgradnju termoelektrane i proirenje postojeeg rudnika u Stanarima, kod Doboja, te izgradnju hidroelektrane Ulog. Ukupna vrijednost ulaganja do kraja 2016. godine procjenjuje se na 1,1 milijardu KM. Na popisu velikih investicijskih projekata jest i modernizacija i proirenje preraivakih kapaciteta Rafinerije Bosanski Brod. Nju potpisuje ruski Zarubezhnefta koji bi u razdoblju do 2015. godine trebao uloiti oko 1,6 milijardi KM. Od toga bi ove godine trebalo biti investirano 20 do 100 milijuna KM, a u idue, razdoblju i do 15o milijuna KM godinje. U iduoj se godini oekuje i poetak izgradnje TE Ugljevik 3, vrijednost ulaganja oko 800 miliona KM u razdoblju od tri do etiri godine, a investitor je ciparska firma s ruskim kapitalom Comsar Energy. U DEP-u kao najvea nova ulaganja u 2014. godini navode poetak gradnje sedmog bloka TE Tuzla snage 450 megavata ukupne vrijed nosti od 1,647 milijardi KM, od ega bi u prvoj godini bilo uloeno do 140 milijuna KM. Treba la bi poeti i realizacija projekta hidroenergetskog sustava Gornja Drina, ali po uvjetom da se uspije pronai strateki partner Vlade RS i Elektroprivrede RS. U prvoj godini bi se u tom sluaju investiralo 50 milijuna KM, a potom po 100 milijuna godinje. U 2015. godini bi, rauna se u DIP-u, strana ulaganja mogla iznositi 720 milijuna do 1,120 milijarde km. Ukoliko se energetski projekti u Tuzli i u gornjem slivu Drine pokau uspjenima, postoji velika vjerojatnost da bi se 2015. moglo poeti s ulaganjima u osmi blok TE Kakanj (ukupna vrijednost projekta 1,224 milijarde KM), odnosno u projekt HES Srednja Drina (1,622 milijarde KM). DEP je Perspektive kao analitiki dokument napravio za Vijee ministara BiH, a temelj su mu slubeni podaci statistikih sustava i agencija u Bosni i Hercegovini.

www.fircon.biz
broj: 03/12

12
Dragan Gabri, dipl.oec.

raunovodstvo

svibanj 2012.

RAUNOVODSTVO KAPITALA DOBIT I REZERVE

Predmet razmatranja u ovom lanku su prije svega promjene u kapitalnim stavkama dobiti i rezervi kod drutava kapitala dionikih drutava i drutava sa ogranienom odgovornou u FBiH. Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu, onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim drutvima u FBiH. Dobit se moe promatrati kao stavka financijskog poloaja i kao stavka financijske uspjenosti Rezerve su takoer bilanna stavka financijskog poloaja koja svoje izvore nalazi upravo u dobiti drutva (u veini situacija). U narednom tekstu, autor pravi teorijski i praktini osvrt na raunovodstveni i porezni tretman praenja promjena u dobiti i rezervama.

1. UVOD
Kapital se sastoji od dva osnovna dijela: uloenog kapitala, odnosno dijela koji je uloen prilikom osnivanja drutva, i zaraenog kapitala, odnosno dijela koji je zaraen (stvoren) tijekom poslovanja. Osnovni oblik zaraenog kapitala je dobit poslovanja. Dobit se moe promatrati kao stavka financijskog poloaja i kao stavka financijske uspjenosti. U kontekstu financijskog poloaja dobit je stavka realiziranog kapitala koja predstavlja najvaniji interni izvor rasta ukupnog kapitala. S druge strane, poslovna dobit je i rezultanta financijske uspjenosti, odnosno situacija u kojoj su ostvareni prihodi poslovanja premaili nastale rashode i trokove za odreeno obraunsko razdoblje. Rezerve su takoer bilanna stavka realiziranog kapitala (izuzev revalorizacijskih rezervi1) koja svoje izvore u veini situacija (ne iskljuivo) nalazi upravo u dobiti drutva. Rezerve su posebna kapitalna stavka koja se formira s odreenim ciljem i svrhom realiziranja. Zakonska legislativa u FBiH (Zakon o gospodarskim drutvima) defini1. Detaljnije o revalorizacijskim rezervama i nerealiziranim dobitcima (gubitcima) vidjeti u Gabri, D.: Raunovodstvo kapitala revalorizacijske rezerve i nerealizirani dobitci (gubitci), Financijski propisi i praksa, broj 08/2011, Fircon d.o.o., Mostar, str.3.-16.

ra obvezu formiranja zakonskih rezervi kojima je osnovna svrha osiguranje potraivanja vjerovnika i pokrie potencijalnih gubitaka u poslovanju. Predmet razmatranja u ovom lanku su prije svega promjene u kapitalnim stavkama dobiti i rezervi kod drutava kapitala dionikih drutava (d.d.) i drutava sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) u FBiH. Zbog svega prethodno navedenog, cilj ovog rada je osigurati teorijski i praktini osvrt na raunovodstveni i porezni tretman praenja promjena u dobiti i rezervama kao stavkama realiziranog kapitala.

2. INSTITUCIONALNI OKVIR DEFINIRANJA DOBITI I REZERVI

Poslovna dobit i rezerve drutva su stavke realiziranog kapitala. Dok se rezerve mogu promatrati kao element financijskog poloaja, dobit se takoer moe promatrati kao element financijskog poloaja, ali i kao element financijske uspjenosti. 2.1. Pojmovno odreenje poslovne dobiti Dobit, odnosno akumulirana dobit je osnovni interni izvor poveanja kapitala. Radi se zapravo o zaraenom kapitalu kroz obavljanje osnovne

broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

13

djelatnosti drutva. S druge strane, dobit (tekue godine) je kategorija financijske uspjenosti. Naime, ukoliko je drutvo u obraunskom razdoblju ostvarilo viak prihoda nad rashodima i trokovima razdobljima, ostvarena je poslovna dobit (neto). U suprotnom, drutvo iskazuje poslovni gubitak2 razdoblja. Okvir za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja definira opa raunovodstvena naela u kontekstu pojmovnog odreenja dobiti kao raunovodstvene kategorije. Dobit se esto koristi kao mjerilo uspjenosti ili kao osnovica za druga mjerenja, kao to je povrat od ulaganja ili zarada po dionici. Elementi koji su u izravno povezani s mjerenjem dobiti su prihodi i rashodi. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda, pa stoga i dobiti, ovise dijelom o konceptima kapitala i ouvanja kapitala, koje pravna osoba koristi za pripremanje svojih financijskih izvjetaja (Okvir, toka 69.). Okvir definira dva osnovna oblika koncepta kapitala, financijski i fiziki koncept ouvanja kapitala. Prema konceptu ouvanje financijskog kapitala dobit je zaraena samo ako financijski (ili novani) iznos neto sredstava na kraju razdoblja premauje financijski (ili novani) iznos Neto sredstava na poetku razdoblja, nakon iskljuivanja svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tijekom razdoblja. Ouvanje financijskog kapitala moe se mjeriti ili u nominalnim monetarnim jedinicama ili u jedinicama stalne kupovne moi. Prema konceptu ouvanje fizikog kapitala, dobit je zaraena samo ako fizika proizvodna sposobnost (ili poslovna sposobnost) pravne osobe (ili resursa ili sredstava potrebnih za postizanje te sposobnosti) na kraju razdoblja premauje fiziku proizvodnu sposobnost na poetku tog razdoblja, nakon iskljuivanja svih raspodjela vlasnicima ili uplata od strane vlasnika tijekom razdoblja (Okvir, toka 104.). 2.2. Pojmovno odreenje rezervi Rezerve se, kao kapitalna stavka, mogu promatrati iskljuivo u kontekstu financijskog poloaja. Radi se o stavci realiziranog kapitala. Dakle, treba praviti razliku izmeu revalorizacijskih rezervi kao stavke nerealiziranog kapitala i ostalih (za2. Detaljnije o poslovnim i poreznim gubitcima vidjeti u Gabri, D.: Raunovodstvo kapitala gubitak do i iznad visine kapitala, Financijski propisi i praksa, broj 09/2011, Fircon d.o.o., Mostar, str.3.-16.

konskih, statutarnih, namjenskih i drugi) rezervi kao stavki realiziranog kapitala. Slika 1. Klasifikacija rezervi kao stavki kapitala prema stupnju realiziranosti

Rezerve se obino formiraju, odnosno svoje izvorite pronalaze u internim izvorima, odnosno zaraenom kapitalu kao to je dobit (u najveem broju sluajeva). U odreenim sluajevima, rezerve se mogu formirati i unosom izvana i tada se moe govoriti o kapitalnim rezervama u uem smislu rijei (unos imovinskih stavki bez poveanja temeljnog kapitala). Okvir definira da iako je kapital definiran kao preostali iznos (nakon odbitka obveza od imovine), on se moe dalje ralaniti u bilanci stanja. Primjerice, u dionikom drutvu, kao posebne stavke mogu se prikazati dioniki kapital, nerasporeena dobit, rezerve koje predstavljaju raspodjelu nerasporeene dobiti (realizirani kapital) rezerve koje predstavljaju usklaivanja radi ouvanja kapitala (nerealizirani kapital). Formiranje rezervi se ponekad zahtijeva zakonom ili drugim propisima, radi pruanja dodatnih mjera zatite od gubitaka pravnoj osobi i njezinim vjerovnicima. Ostale rezerve mogu se formirati, ako ih nacionalni porezni zakon izuzima iz porezne osnovice ili odbija od porezne obveze kada se sredstva prenose u takve rezerve (Okvir, toke 65. i 66.). 2.3. Institucionalni okvir odluivanja o dobiti i rezervama u FBiH Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu kod drutava kapitala (d.o.o. i d.d.), onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim drutvima u FBiH (Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10). Tretman dobiti i rezervi kao stavki kapitala ovisi o pravnom obliku organiziranja drutva, odnosno da li se radi o dionikom drutvu ili drutvu sa ogranienom odgovornou. Meutim, te razlike su proceduralne naravi, dok su naela za evidentiranje promjena u dobiti i rezervama u mnogome istovjetna. Od-

broj: 04/12

14

raunovodstvo

svibanj 2012.

luku o rasporedu, tretmanu, namjeni dobiti, kao i o formiranju, namjeni ili realizaciji rezervi donosi skuptina drutva (d.d. i d.o.o.). U tom kontekstu je definiran i vremenski okvir za donoenje odluke o tretmanu financijskog rezultata. Naime, skuptina je duna najkasnije est mjeseci od zavretka poslovne godine odluiti o godinjem izvjeu drutva, koje ukljuuje financijske izvjetaje i izvjee revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili nainu pokria gubitka za tu poslovnu godinu (lanak 248. Zakona).

3. RAUNOVODSTVENI TRETMAN POSLOVNE DOBITI

Osnovni cilj poslovanja svakog profitno orijentiranog subjekta je ostvarenje odgovarajue razine profitabilnosti kapitala, odnosno dobiti u poslovanju koja moe izvorom povrata uloenog kapitala vlasnicima (u obliku dividende i drugo). Posebno zanimljivo podruje raunovodstva kapitala je raunovodstveni i porezni tretman rasporeda dobiti poslovanja. 3.1. Raunovodstveno praenje obrauna financijskog rezultata dobiti Dobit je raunovodstvena kategorija koja se utvruje prvenstveno kao element financijske uspjenosti kroz bilancu uspjeha za odreeno razdoblje. U tom kontekstu, ukoliko su kroz bilancu uspjeha iskazani prihodi u veem iznosu od prezentiranih rashoda i trokova poslovanja, nakon odbitka poreznog rashoda, drutvo je ostvarilo dobit. U suprotnom, drutvo je ostvarilo poslovni gubitak. Dobit, posebice ona akumulirana je i element financijskog poloaja jer pokazuje zaraeni kapital, odnosno interni izvor poveanja kapitala. Propisana shema Bilance uspjeha izvjetaja o ukupnom rezultatu razdoblja za gospodarska

drutva poduzea u Federaciji BiH sainjena je prema metodi prirodnih vrsta rashoda. Ovaj se financijski izvjetaj sastoji od dva glavna dijela, i to: Rauna dobiti ili gubitka razdoblja, i Izvjetaja o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku. U postupku utvrivanja dobiti ili gubitka razdoblja u bilanci uspjeha iskazuju se odvojeno rezultati dobit ili gubitak od neprekinutog poslovanja, te kao posebna stavka dobit ili gubitak od prekinutog poslovanja. Dobit prije poreza od neprekinutog poslovna (dobit prije poreza) se u konanici mora korigirati za iznos poreznog rashoda, odnosno u veini situacija iznosa porezne obveze utvrene kroz poreznu bilancu za odreeno porezno razdoblje. Porezna obveza se utvruje kroz poreznu bilancu i prijavu poreza na dobit sukladno pozitivnim poreznim propisima odreene zemlje. U konkretnom sluaju u FBiH, moe se govoriti o Zakonu o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br. 97/07, 14/08 i 39/09) i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br. 36/08 i 79/08). Primjer Drutvo Alfa d.o.o. je gospodarsko drutvo registrirano za obavljanje trgovake djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 10.000 KM. Drutvo ima nerasporeene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine iskazalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 KM i rashode u ukupnom iznosu od 1.200.000 KM, te poreznu obvezu u poreznoj prijavi u iznosu od 50.000 KM, odnosno neto dobit razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Na temelju podataka danih u primjeru, u nastavku se daju prikazi pojednostavljenog evidentiranja obrauna financijskog rezultata dobiti kroz glavnu knjigu.

www.fircon.biz
broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

15

Prethodni prikaz obrauna i evidentiranja financijskog rezultata dobiti u glavnoj knjizi je pojednostavljen, bez upotrebe konta razreda 7 (Otvaranje i zakljuak konta stanja i uspjeha), ija je upotreba obvezna sukladno novom Pravilniku o kontnom okviru, sadraju konta i primjeni kontnog okvira za gospodarska drutva (Sl. novine FBiH, br. 82/10). 3.2. Raunovodstveno praenje rasporeda dobiti U kontekstu raunovodstvenog praenja poslovne dobiti najzanimljivije pitanje, kako s raunovodstvenog, tako i s poreznog aspekta, je problematika rasporeda dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti). Predmet rasporeda moe biti samo onaj dio neto dobiti nakon oporezivanja, odnosno nakon umanjenja za pripadajui iznos porezna na dobit. Odluku o rasporedu dobiti donosi skuptina drutva kapitala. Dobit se kao kapitalna stavka moe rasporediti u bilo koji drugi oblik kapitala (izravno ili neizravno) ili isplatiti izvan vlasnicima drutva. Zakonski okvir rasporeda dobiti reguliran je s jedne strane Zakonom o gospodarskim drutvima u FBiH, a s druge strane Zakonom o raunovodstvu i reviziji u FBiH (Sl. novine FBiH, br. 83/10), te u konanici poreznim propisima o oporezivanju dobiti i dohotka u FBiH.

Zakon o gospodarskim drutvima definira okvir rasporeda dobiti kod drutava kapitala, s tim to ne postavlja u potpunosti kriterije i prioritete koji bi se trebali potovati kod rasporeda dobiti. Kod dionikih drutava se eksplicitno propisuje obveza da se od eventualno ostvarene neto dobiti nakon oporezivanja, mora izdvajati 10%, odnosno 20% neto dobiti u zakonske rezerve sve dok iznos istih ne dostigne 25% od iznosa temeljnog kapitala. Kod rasporeda dobiti bi se pored zakonskih obveznih odredbi, trebala uvaiti i dobra raunovodstvena praksa, te se prilikom rasporeda dobiti rukovoditi sljedeim kriterijima, odnos prioritetima rasporeda dobiti: 99 Dio dobiti namijenjen za formiranje zakonskih rezervi, 99 Dio dobiti namijenjen za pokrie gubitka iznad visine kapitala, 99 Dio dobiti namijenjen za pokrie gubitka do visine kapitala, 99 Dio dobiti namijenjen za formiranje statutarnih i ostalih rezervi drutva, 99 Dio dobiti namijenjen za formiranje ili prijenos u neki drugi oblik kapitala, 99 Dio dobiti namijenjen za isplatu vlasnicima drutva (dividenda ili udio u dobiti), 99 Dio dobiti namijenjen i tretiran kao nerasporeena dobit drutva. Nakon ispunjena eventualnih zakonskih obveza kod rasporeda dobiti, praksa pokazuje da najvei

broj: 04/12

16

raunovodstvo

svibanj 2012.

broj drutava rasporeuje neto dobit razdoblja kao nerasporeenu dobit to je prihvatljivo i donekle razumljivo budui da se time ostavlja najvei manevarski prostor za (pre)raspored dobiti u narednom razdoblju sukladno poslovnoj politici i potrebama drutva. Primjer Drutvo Alfa d.d. je gospodarsko drutvo registrirano za obavljanje trgovake djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Drutvo ima gubitak iznad visine kapitala iz ranijeg razdoblja u iznosu od 50.000 KM, te gubitak do visine kapitala u iznosu od 100.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine iskazalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 KM i rashode u ukupnom iznosu od 1.200.000 KM, poreznu obvezu u poreznoj prijavi u iznosu od 50.000 KM, odnosno neto dobit razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Drutvo na redovnoj sjednici skuptine donosi odluku o rasporedu dobiti na sljedei nain.

Alfa d.d.

Vukovarska b.b. Mostar Na temelju lanka 269. Zakona o gospodarskim drutvima (Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10), lanka 30. stavak 2. Zakona o raunovodstvu i reviziji FBiH (Sl. novine FBiH, br. 83/09) i Statuta gospodarskog drutva, skuptina gospodarskog drutva donosi

o rasporedu dobiti nakon oporezivanja za 2011. godinu

ODLUKA

I. Skuptina gospodarskog drutva Alfa d.d. donosi ODLUKU o rasporedu dobiti nakon oporezivanja za 2011. godinu u iznosu od 250.000 KM. II. Poslovna dobit iz toke I. ove Odluke rasporeuje se na sljedei nain (redoslijedom): 1. 2. 3. 4. 5. dio dobiti za namijenjen za zakonske rezerve ................. 25.000 KM dio dobiti za pokrie gubitka iznad visine kapitala ........ 50.000 KM dio dobiti za pokrie gubitka do visine kapitala ............... 100.000 KM dio dobiti za isplatu vlasnicima - dividenda .................... 25.000 KM dio dobiti za nerasporeenu dobit drutva ....................... 50.000 KM

III. Za izvrenje ove Odluke zaduuje se direktor drutva. Ova odluka stupa na snagu danom donoenja. Broj: 01-03/2012 Mostar, 31.03.2012. Predsjednik Skuptine

broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

17

Budui da se radi dionikom drutvu donesena je odluka da se prvo dio dobiti (u iznosu od 20%) izdvoji u zakonske rezerve, dok se ne postigne iznos rezervi od 25% od temeljnog kapitala drutva. Naknadno bi se taj dio zakonskih rezervi mogao iskoristiti za pokrie poslovnih gubitaka do i iznad visine kapitala, jer je to i jedna od zakon-

skih namjena fonda rezervi. Nadalje, dio dobiti je rasporeen na ime pokria nepokrivenog gubitka iznad i do visine kapitala, a preostali iznos se rasporeuje ravnopravno za isplatu vlasnicima u obliku dividende, odnosno prestali iznos kao kapitalnu stavku nerasporeene (akumulirane) dobiti drutva.

3.3. Raunovodstveni i porezni tretman isplate dobiti3 Najzanimljiviji dio rasporeda dobiti, posebice s poreznog aspekta, je isplata vlasnicima drutva. Raspored dobiti tekueg i prethodnih razdoblja, kao dio dobiti namijenjen za isplatu ovisi prije svega od poreznog optereenja potencijalnih isplata dividendi i udjela u dobiti. Vlasnicima lanovima gospodarskih drutava, isplate dividendi i udjela u dobiti najee se vre u novcu. Iznimno, dio dobiti se moe isplatiti i u naravi (u obliku materijalne imovine ili u obliku usluga). Pored toga, zakonodavstva pojedinih zemalja doputaju dionikim drutvima distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju dividendne dionice.

U raunovodstvu rasporeda i isplate dobiti su relevantna tri datuma, a to su:4 99 Datum izglasavanja dividendi ili udjela u dobiti je datum u razdoblju poslije razdoblja za koji je utvren rezultat. Na taj datum uprava ili skuptina (ovisno tko prema zakona ili statutu ima pravo donijeti odluku o izglasavanju dividendi) izglasava dividende ili udjele u dobiti. Tom prilikom utvruje se dio neto dobiti ili zadrane dobiti koji e se rasporediti u dividende ili udjele u dobiti. Ukupan iznos izglasan za dividende ili udjele u dobiti poduzee e evidentirati kao svoju obvezu vlasnicima. 99 Datum sastavljanja liste dioniara ili vlasnika je datum kada se sastavlja konana lista dioniara ili vlasnika kojima poduzee ima obvezu isplatiti dividende ili udio u dobiti. Konanoj listi prethode radnje ie4. Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987. str. 593.

3. prilagoeno prema Bonjak, .: Raspodjela dobiti gospodarskih drutava na temelju financijskih izvjetaja za 2009. godinu, Financijski propisi i praksa, broj 03/2010, Fircon d.o.o., Mostar, 2010., str.17.-28.

broj: 04/12

18

raunovodstvo

svibanj 2012.

nja knjige vlasnika s imenima onih koji su prodali prethodno vlasnikih instrumenata, te upisivanje imena novih vlasnika. 99 Datum isplate je datum kada se vre isplate novanih dividendi ili udjela u dobiti, distribuiraju se dividende dionice, odnosno isplauju dividende ili udjeli u dobiti u obliku nenovane imovine i usluga. U raunovodstvu ovaj datum je relevantan zbog evidentiranja podmirivanja obveza za izglasane dividende ili udjele u dobiti. 3.3.1. Isplata dividendi i udjela u dobiti u novcu Za dividendu i udjel u dobiti prema lanovima drutva financijska obveza za drutvo prema odluci na staje danom donoenja odluke skuptine ili drugog tijela drutva koje odluuje o raspodjeli dobiti. Dividenda, udjeli u dobiti i dobit vlasnika mogu se isplatiti u gotovini5 ili na iro raun. Ako je tijekom godine ve isplaivan predujam na ime dividende ili udjela u dobiti6 za tekuu godinu, pri odluivanju o iznosu dividende ili udjela u dobiti na temelju financijskih izvjetaja za tu godinu treba najmanje pokriti iznos isplaenih predujmova dividende ili udjela u dobiti. Ako su isplaeni predujmovi dobiti u iznosu veem od neto dobiti tekue godine, tada bi iznos razlike trebalo pokriti iz zadrane (akumulirane) dobiti, a potom iz statutarnih i ostalih rezervi (ako postoje). Ako drutvo nema zadrane dobiti (niti statutarnih i ostalih rezervi), tada se nepokriveni iznos isplaenih predujmova iskazuje kao potraivanje od lanova drutva za predujmove dobiti. Porezni aspekt isplate dobiti je regulirana odredbama Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Sukladno odredbama vaeeg Zakona o porezu na dobit, prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti domaim pravnim osobama ne obustavlja se porez po odbitku. Meutim,
5. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti se ne smatraju dohotkom, odnosno ne podlijeu oporezivanju porezom na dohodak, mogu isplatiti i u gotovini, sukladno lanku 71. stavak 2. toka 1. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH, br. 67/08 i 4/10). 6. U odredbama ZGD-a koje se odnose na isplatu udjela u dobiti nije posebno regulirano pitanje isplate predujma udjela u dobiti tijekom godine. Meutim, kako ne postoji niti odredba o zabrani isplate predujmova udjela u dobiti tijekom poslovne godine, primjenom naela da je doputeno sve to nije izriito zabranjeno, isplate predujma udjela u dobiti sporadino se pojavljuju u praksi kod drutava s ogranienom odgovornou u Federaciji BiH. Meutim, eventualne isplate predujma udjela u dobiti trebale bi biti utemeljene na ostvarenom (iskazanom) periodinom poslovnom rezultatu.

prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti stranim pravnim osobama obustavlja se porez po odbitku. Pritom, treba naglasiti da kod poreza po odbitku porezna obveza (za isplatitelja dividende) nastaje kod isplate dividende (a ne kod obrauna odnosno donoenja odluke o isplati), to znai da se za isplate dividendi treba primijeniti porezna stopa od 5% (sukladno odredbi iz lanka 41. Zakona o porezu na dobit) ili poreznu stopu prema meunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U sluajevima isplate dividendi (domaim i stranim) fizikim osobama, domae pravne osobe kao isplatitelji nemaju obvezu obrauna niti uplate poreza po toj osnovi. Naime, sukladno lanku 5. toki 1. Zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH, br. 10/08 i 9/10), prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih drutava (dividende ili udjeli) svrstani su meu prihode koji se ne smatraju dohotkom (nisu oporezivi). Sukladno lanku 207. Zakona o gospodarskim drutvima, skuptina dionikog drutva moe donijeti odluku o isplati dividende kada je dioniko drutvo sposobno izvravati obveze iz poslovanja i kada je trina vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godinjih obveza dionikog drutva. Skuptina dionikog drutva moe donijeti odluku da se dividenda ne isplauje, kojom istovremeno odreuje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioniarima. Zanimljivo je istaknuti i odredbu lanka 339. Zakona o gospodarskim drutvima u kontekstu isplate udjela u dobiti, a koja se odnosi na drutva sa ogranienom odgovornou. Naime, drutvo moe se zahtijevati povrat iznosa isplaenog lanu drutva na ime dobiti jedino kada uslijed isplate dobiti drutvo nije u mogunosti ispuniti obveze prema treim osobama, i to do iznosa potrebnog za namirenje vjerovnika, s tim to zahtjev za povrat isplaene dobiti zastarijeva u roku od tri godine od dana isplate. 3.3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti u naravi Institucionalni okvir, kako onaj iz Zakona o gospodarskim drutvima, tako i onaj porezni, ne prijei isplatu dobiti u nenovanom obliku (naravi), dakle u obliku dobara ili usluga. Takav nain ispate dobiti lanovima drutva je posebno zanimljiv u situacijama nedovoljne likvidnosti, odnosno nedostatka novanih sredstava za isplatu dobiti u

broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

19

novcu. Pri isplati dividende, odnosno udjela u dobiti u obliku dobara ili usluga, isporuena dobra i usluge se obraunavaju po trinim cijenama s ukljuenim PDV-om. Obveznik PDV-a je isporuitelj dobra ili usluge. Ako se dobit isplauje prijenosom nekretnina, porezni obveznik (poreza na promet nekretnina) je stjecatelj nekretnine. Primjer Drutvo Alfa d.o.o. je gospodarsko drutvo registrirano za obavljanje trgovake djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 10.000 KM. Drutvo ima nerasporeene dobiti iz ranijih razdoblja u iznosu od 500.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine iskazalo dobit nakon oporezivanja u iznosu od 200.000 KM. Budui da drutvo trenutno nema dovoljno likvidnih novanih sredstava za isplatu udjela u dobiti, skuptina drutva je donijela odluku o udjela u dobiti u naravi, odnosno u obliku nekretnine. Drutvo u svom vlasnitvu ima stan u Mostaru, povrine 110 m2, nabavne vrijednosti 200.000 KM, akumulirane amortizacije 30.000 KM. Stan je nabavljen 2008. godine, bez odbitka ulaznog PDV-a. Skuptina drutva je donijela odluku da se dio dobiti tekue i prethodnih razdoblja rasporeuje za isplatu vlasnicima (fizikim osobama) udjeli u dobiti u ukupnom iznosu od 170.000 KM (pretpostavlja se da trina vrijednost nekretnine odgovara knjigovodstvenoj). U konkretnom sluaju zanimljiv je prije svega porezni aspekt ovakvog prometa dobara. Izuzimanje dobara ili usluga za potrebe isplate dividendi ili udjela u dobiti predstavlja oporezivi promet, te bi postojala obveza obrauna i plaanja pripadajueg iznosa PDV-a. Meutim, budui da se radi o nekretninama, sukladno lanku 25. Zakona o PDV-u oslobaa se od plaanja PDV-a promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgraenom nepokretnom imovinom. Ovdje se moe postaviti pitanje ispravke odbitka ulaznog PDV-a budui da se radi o otuenju nekretnine prije isteka roka od 10 godina od razdoblja nabavke iste. Meutim, u konkretnom sluaju navedeno pitanje nije interesantno, budui da prilikom nabave nekretnine (stana) nije koriten odbitak ulaznog PDV-a.

Prihodi fizikih osoba po osnovu dividendi i udjela u dobiti gospodarskih drutava, bez obzira u kojem su obliku te dividende ostvarene, ne podlijeu oporezivanju sukladno lanku 5. Zakona o porezu na dohodak u FBiH. U konkretnom sluaju, stjecatelj nekretnine bio bi u obvezi da plati porez na promet nekretnine sukladno upanijskom propisu gdje se nekretnina nalazi, kako bi ostvario pravo na vlasnitvo nad nekretninom. Isplata dobiti u naravi moe se izvriti i u drugim oblicima dobara (proizvodnji ili prodajni asortiman drutva) ili usluga drutva koji mu u danom trenutku stoji na raspolaganju. Temelj za utvrivanje iznosa rasporeda dobiti koja se isplauje u naravi je trina vrijednost dobara ili usluga (s ukljuenim PDV-om).

broj: 04/12

20

raunovodstvo

svibanj 2012.

3.3.3. Isplata dobiti u obliku dividendnih dionica Dionika drutva se ponekad odluuju za izglasavanje i distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju dividendne dionice. Pritom, svaki e dioniar dobiti onoliko dividendnih dionica koliko ima udjela u vlasnitvu dionikog drutva. Tako npr. ako netko ima u dionikom drutvu 5% redovnih (obinih) dionica prije distribucije dividendnih dionica dobit e 5% dividendnih dionica, ime se zadrava prethodna struktura vlasnitva.7 Postoji vie razloga za izglasavanje dividendnih dionica meu kojima se najee navode slijedei razlozi:8 99 Zadravanje novca - kada se poduzee nalazi u povoljnoj konjukturi na tritu, novac se moe iskoristiti za ekspanziju. U tome sluaju dividendne dionice mogu biti pogodna poslovna domiljatost prema dioniarima bez slabljenja likvidnosti, 99 Dodatna emisija dividendnih dionica utjee na smanjenje trine vrijednosti dionica. Poveanjem broja dionica poveava se ponuda i time esto dolazi do pada trine vrijednosti dionica. Ipak, manja trina cijena dionica ini te dionice dostupnijim i atraktivnijim za potencijalne ulagae, 99 Izglasavanjem dividendnih dionica dioniari izbjegavaju plaanje poreza na dividende koje ulaze fizikim osobama u njihov dohodak. Primjer Drutvo Alfa d.d. je gospodarsko drutvo registrirano za obavljanje trgovake djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 1.000.000 KM, koji je podijeljen na 50.000 dionica nominalne vrijednosti 20 KM po dionici. Drutvo ima akumulirane dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 700.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine iskazalo neto dobit u iznosu od 300.000 KM. Drutvo na redovnoj sjednici skuptine donosi odluku o rasporedu dobiti iz 2010. godine u iznosu od 400.000 KM na nain da se: Dio dobiti u iznosu od 80.000 KM rasporedi u zakonske rezerve drutva (20%),

Dio dobiti u iznosu od 40.000 KM rasporedi u za statutarne rezerve (10%), Dio dobiti u iznosu od 211.000 KM rasporedi u nerasporeenu dobit drutva, Dio dobiti u iznosu od 69.000 KM rasporedi za dividendne dionice. Dividendne dionice e se distribuirati svim postojeim vlasnicima ime se nee utjecati na vlasniku strukturu. Broj dividendnih dionica koje e se distribuirati je 20% od postojeeg broja dionica, to iznosi 3.000 dionica (10.000 dionica x 30%). Trina vrijednost dionice drutva na dan rasporeda dobit je 23 KM po dionici. U Zakonu o gospodarskim drutvima nema posebnih odredaba o dividendnim dionicama odnosno o isplati dividende u obliku dionica gospodarskog drutva. Treba istaknuti da zakonske odredbe ne reguliraju posebno pitanje emisije dividendnih dionica, ali takoer da ne prijee takav postupak kod dionikih drutava. Meutim, u odredbama lanaka 160. do 164. koje ureuju postupak poveanja temeljnog kapitala iz sredstava drutva, navodi se da se poveanje temeljnog kapitala iz vlastitih sredstava moe vriti samo iz fonda rezervi, zakonskih za iznos iznad obvezne visine fonda rezervi ili ostalih rezervi. Ovo praktino znai da se poveanje temeljnog kapitala iz vlastitih sredstava moe vriti samo za iznos rasporeen u fond rezervi, tj. da ZGD ne dozvoljava poveanje temeljnog kapitala izravno iz zadrane dobiti.

7. Gulin, D., Raunovodstveno praenje rasporeivanja dobiti i pokria gubitaka poduzetnika, Raunovodstvo i financije br. 3/09, HZRiF, Zagreb, 2010., str. 39. 8. Meigs, Meigs, op.cit.. str. 596.

broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

21

Budui da se radi o novoj emisiji dionica (dividendnih), Zakon o gospodarskim drutvima propisuje da cijena dionice prilikom emisije ne moe biti nia od njene nominalne vrijednosti. S druge strane, nema ogranienja ostvarivanja vie prodajne od nominalne cijele dionice prilikom primarne ili nove emisije dionica. Upravo ta razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne cijene ini emisijsku (dioniku) premiju (lanak 130. Zakona).

4. RAUNOVODSTVENI TRETMAN REZERVI

Formiranje fonda rezervi (zakonom obveznih) regulirano je Zakonom o gospodarskim drutvima. Zakon takoer propisuje institucionalni okvir formiranja zakonskih, statutarnih i ostalih rezervi drutva. Raunovodstveni tretman formiranja rezervi drutava kapitala je istovjetan bez obzira da li se radi o zakonskim ili ostalim rezervama drutva. U veini situacija izvor formiranja fonda rezervi je dobit, tekua ili akumulirana (nerasporeena). Ipak, treba naglasiti, da izvor formiranja fonda rezervi mogu biti i druge kapitalne stavke ili unos imovine izvana. 4.4. Raunovodstveno praenje formiranje fonda rezervi Dionika drutva obvezno izdvajaju u fond rezervi (zakonske rezerve) najmanje 10% godinjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne

dostigne najmanje 25% temeljnog kapitala. Ukoliko se izdvajanjima 10% godinjeg iznosa neto dobiti u fond rezervi ne dostigne visinu najmanje 25% temeljnog kapitala do kraja pete poslovne godine, po godinjem obraunu za petu i naredne poslovne godine dioniko drutvo je obvezno poveati izdvajanja u fond zakonskih rezervi na 20% godinjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi zakonom propisanu razinu (lanak 188. Zakona). Drutva kapitala mogu sukladno svojim internim aktima formirati i druge oblike rezervi, namjenske, statutarne i ostale rezerve drutva. Namjena i svrha formiranja tih fondova rezervi propisuje se kroz interne akte drutva. Primjer Drutvo Alfa d.d. je gospodarsko drutvo registrirano za obavljanje trgovake djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Drutvo ima nerasporeene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 250.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine ostvarilo neto dobit u iznosu od 200.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine donijelo odluku o formiranju zakonskih rezervi u iznosu od 20% od ostvarene neto dobiti iz 2010. godine (150.000 KM) to iznosi 30.000 KM. Drutvo takoer izdvaja i 10% neto dobiti iz prethodnog razdoblja u statutarne rezerve za izvanredne trokove u poslovanju, to iznosi 15.000 KM. U konkretnom sluaju drutvo bi trebalo osigurati formiranje zakonom obveznog fonda rezervi u

broj: 04/12

22

raunovodstvo

svibanj 2012.

iznosu od najmanje 25.000 KM (25% od temeljnog kapitala drutva). Temelj za evidentiranje promjena u fondu rezervi drutva je odluke skuptine drutva o izdvajanju u fond rezervi (zakonskih ili ostalih).

Prezentiranje promjena u fondu rezervi drutva pokazuje da je su rezerve drutva u trenutku formiranja neutralne u kontekstu prirasta kapitala, budui da se iste u veini situacija formiraju na teret nerasporeene zadrane dobiti drutva (osim kada se radi o formiranju rezervi unosom novih imovinskih stavki izvana). 4.5. Raunovodstveno praenje realiziranja fonda rezervi Fond zakonskih rezervi, za koji postoji obveza formiranja kod dionikih drutava, ima svoje namjenu, te se koristi primarno za pokrie gubitka i drugih nepredvienih trokova u poslovanju. Fond rezervi iznad iznosa 25% temeljnog kapitala, moe se koristiti i za: dopunu dividendi, najvie do 5% temeljnog kapitala, poveanje nominalne vrijednosti dionica dokapitalizaciju, i emisiju besplatnih dionica. Takoer, drutva kapitala koja formiraju statutarne i ostale rezerve, svrhu i namjenu istih definiraju kroz svoje interne akte (statut, pravilnik i drugo).

Primjer Drutvo Alfa d.d. je gospodarsko drutvo registrirano za obavljanje trgovake djelatnosti, sa temeljnim kapitalom u iznosu od 100.000 KM. Drutvo ima nerasporeene (akumulirane) dobiti iz ranijeg razdoblja u iznosu od 405.000 KM, te statutarne rezerve u iznosu od 15.000 KM i zakonske rezerve u iznosu od 30.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine ostvarilo dobit u iznosu od 100.000 KM. Drutvo je tijekom 2011. godine donijelo odluku o formiranju zakonskih rezervi u iznosu od 20% od ostvarene neto dobiti iz 2010. godine (200.000 KM) u iznosu od 40.000 KM. Drutvo takoer donosi odluku o poveanju temeljnog kapitala iz internih izvora, odnosno iz rezervi drutva u ukupnom iznosu 40.000 KM, i to iz statutarnih rezervi iznos od 15.000 KM, te iz zakonskih rezervi iznos od 25.000 KM. Fond rezervi je iskljuivi interni izvor za poveanje temeljnog kapitala. Ako se radi o fondu zakonskih rezervi, mora se voditi rauna da dokapitalizacija ne teret fonda zakonskih rezervi ne rezultira iznosom istih ispod zakonom propisanog minimuma (25% od temeljnog kapitala).

www.fircon.biz
broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

23

Fond rezervi se moe koristi i u situacijama pokria potencijalnog gubitka iznad i do visine kapitala, kao i za pokrie nekih nepredvienih izdataka ili trokova u poslovanju, to je jedna od osnovnih funkcija fonda rezervi propisanih kroz zakonske odredbe.

tako i u razdobljima rasporeda i realizacije istih (isplate, rasporeda i ostalo). LITERATURA

1. Bonjak, .: Raspodjela dobiti gospodarskih drutava na temelju financijskih izvjetaja za 2009. godinu, Financijski propisi i praksa, broj 03/2010, Fircon d.o.o., Mostar, 2010., str. 17.-28. Gulin, D., Raunovodstveno praenje rasporeivanja dobiti i pokria gubitaka poduzetnika, Raunovodstvo i financije br. 3/09, HZRiF, Zagreb, 2010. Guzi, .: Promjene u kapitalu trgovakih drutava i plaanje poreza, RRiF, broj 4/08, Zagreb, 2008., str. 34.-42. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (MSFI), ukljuujui i Meunarodne raunovodstvene standarde (MRS), Savez raunovoa, revizora i financijskih djelatnika Federacije BiH, Mostar, 2010. Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987. Pravilnik o sadraju i formi obrazaca Izvjetaja o promjenama na kapitalu (Sl. novine FBiH, br. 82/10) Pravilniku o sadraju i formi obrazaca financijskih izvjetaja za gospodarska drutva (Sl. novine FBiH, br. 82/10) Spaji, F. (red.): Raunovodstvo trgovakih drutava, uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa,Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006. vigir, A.: Kapital i dugorone obveze, Financije i porezi, broj 11/06, TEB poslovno savjetovanje, Zagreb, 2006., str. 29.-32. Zakon o porezu na dobit (Sl. novine FBiH, br. 97/07, 14/08 i 39/09) Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Sl. glasnik BiH, br. 9/05, 35/05 i 100/08) Zakon o porezu na dohodak (Sl. novine Federacije BiH, br.10/08 i 9/10) Zakonu o gospodarskim drutvima (Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 I 63/10) Zakonu o raunovodstvu (Sl. novine FBiH, br. 83/09) ager, L., et.al.: Analiza financijskih izvjetaja, drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008. www.srr-fbih.org/msfi_mrs.asp

5. UMJESTO ZAKLJUKA
Kada se raspravlja o institucionalnom okviru promjena u kapitalu drutava kapitala (d.o.o. i d.d.), onda su tu najmjerodavnije odredbe Zakona o gospodarskim drutvima u FBiH (Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10). Dobit se moe promatrati kao stavka financijskog poloaja i kao stavka financijske uspjenosti. U kontekstu financijskog poloaja dobit je stavka realiziranog kapitala koja predstavlja najvaniji interni izvor rasta ukupnog kapitala. Rezerve su takoer bilanna stavka realiziranog kapitala koja svoje izvore nalazi upravo u dobiti drutva (u veini situacija). Rezerve su posebna kapitalna stavka koja se formira s odreenim ciljem. Posebno zanimljivo podruje raunovodstva kapitala je podruje raunovodstvenog i poreznog tretmana rasporeda dobiti. Vlasnicima drutava je uvijek zanimljivo, ukoliko za to postoje mogunosti, izvriti isplatu dobiti i tu takoer postoje razliiti modaliteti. Dobit se moe isplaivati u obliku novca, naravi (dobra, usluge, nekretnine), te u obliku dividendnih dionica. U tom kontekstu svaka od navedenih oblika isplate dividendi ili udjela u dobiti ima specifian raunovodstveni i porezni tretman. U konanici, raunovodstvo kapitala ima za cilj osigurati odgovarajui raunovodstveni i porezni tretman kapitalnih stavki dobiti (tekue i nerasporeene) i rezervi, kako u razdobljima priznavanja,

2. 3. 4.

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

broj: 04/12

24
Dragan Gabri, dipl.oec.

raunovodstvo

svibanj 2012.

RAUNOVODSTVENI TRETMAN PROMJENE AMORTIZACIJSKIH STOPA

Klasian primjer raunovodstvene procjene je procjena vijeka upotrebe ili oekivani obrazac potronje buduih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira. Promjena procijenjenog vijeka uporabe ili oekivanog obrasca potronje buduih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira utjee na rashod amortizacije u tekuem razdoblju i u svakom buduem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine. U narednom tekstu autor pravi osvrt na raunovodstveni tretman promjene korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava (amortizacijskih stopa).

1. UVOD
Raunovodstveni tretman amortizacije, pa tako i promjene amortizacijskih stopa, odnosno korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava, je regulirano kroz nekoliko meunarodnih raunovodstvenih standarda. Prije svega, mjerodavne su odredbe MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema1, te MRS-a 38 - Nematerijalna imovina2 kada se raspravlja o amortizaciji nematerijalnih stalnih sredstava. Meutim, budui da je procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnih sredstava pitanje raunovodstvene procjene, to se u obzir moraju uzeti i odredbe MRS-a 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke.

Amortizacija3 je raunovodstveni pojam koji oznaava sustavni raspored amortizirajueg iznosa imovine tijekom korisnog vijeka upotrebe. Amortizirajui iznos je troak imovine ili drugi iznos koji zamjenjuje troak umanjen za procijenjeni ostatak vrijednosti. U najveem broju sluajeva u praksi amortizirajui iznos je troak nabave ili stjecanja predmetne imovine. Kao rezultat nesigurnosti svojstvenih poslovnim aktivnostima, velik broj stavki u financijskim izvjetajima nije mogue tono mjeriti, ve se mogu samo procijeniti. Postupak procjenjivanja ukljuuje prosudbe zasnovane na zadnjim raspoloivim pouzdanim informacijama. MRS 8 navodi da je klasian primjer raunovodstvene procjene, pro3. Amortizacija imovine zapoinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u uvjetima potrebnim za koritenje koje je namijenila uprava. Amortizacija imovine prestaje prije datuma kad je imovina razvrstana kao imovina koja se dri za prodaju (ili je svrstana u skupinu raspoloiva za trgovanje koja je klasificirana kao ona koja se dri za prodaju) u skladu s MSFI-om 5 i datuma prestanka priznavanja kao imovine ovisno o tome koji je raniji. Prema tome, amortizacija ne prestaje kad se imovina prestaje koristiti i povlai iz upotrebe osim u sluaju ako je to imovina u potpunosti amortizirano. Meutim, kod upotrebe nekih metoda amortizacije, iznos amortizacije moe biti nula ako nema proizvodnje (MRS 16, toka 55.)

2. AMORTIZACIJA PROCJENA KORISNOG VIJEKA UPOTREBE

1. Nekretnine, postrojenja i oprema jesu materijalna imovina: koju subjekt posjeduje za koritenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe, i koja se oekuje koristiti due od jednog razdoblja (MRS 16, toka 6.). 2. Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizikih obiljeja koja se moe identificirati (MRS 38, toka 8.)

broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

25

cjena vijeka upotrebe ili oekivani obrazac potronje buduih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira. Osnovno pitanje kod obraunavanja i iskazivanja amortizacije je pitanje procjene korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstva (bez obzira da li se radi o dugotrajnoj materijalnoj ili nematerijalnoj imovini). Naime, pogrena je percepcija (ukoliko postoji) da se amortizacijske stope odreenih stalnih sredstava izravno utvruju. Amortizacijske stope su neizravna kategorija koja se izvode iz procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava. Vijek upotrebe je:

razdoblje u kojem se oekuje da e imovina biti na raspolaganju za upotrebu subjektu ili broj proizvoda ili slinih jedinica koje subjekt oekuje ostvariti od te imovine (MRS 16, toka 6. i MRS 38, toka 8.). Iz prethodnog proizlazi da utvrivanje amortizacijskih stopa ovisi i o odabranoj metodi amortizacije. Kod funkcionalnih metoda amortizacijska stopa se utvruje na osnovu procjene broja prodanih ili proizvedenih jedinica, dok se kod vremenskih metoda amortizacijska stopa izvodi iz procijenjenog korisnog vijek upotrebe stalnog sredstva na vremenskoj osnovi.

Primjer Drutvo je nabavilo proizvodni stroj nabavne vrijednosti 200.000 KM. Drutvo procjenjuje da je korisni vijek upotrebe predmetnog stroja 7 godina, te da nema procijenjenog ostatka vrijednosti.

Dakle, u konkretnom sluaju temeljem poetne procjene korisnog vijeka upotrebe za predmetno stalno sredstvo u trajanju od 7 godina, neizravno se izvodi godinja amortizacijska stopa od 14,30% koja e se koristi za obraun amortizacije.

3. RAUNOVODSTVO PROMJENE PROCJENE KORISNOG VIJEKA UPOTREBE

Procijenjeni ostatak vrijednosti i korisni vijek upotrebe imovine (dugotrajnih materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstava) treba preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine, te ako se oekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjena raunovodstvenih procjena u skladu s MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke. Naime, prema MRS-u 8 procjena e se moda morati promijeniti ako nastupe promjene okolnosti na kojima se temeljila ili kao rezultat novih informacija ili veeg iskustva. Po svojoj prirodi promjena procjene ne odnosi se na prethodna razdoblja i nije ispravljanje pogreke. Uinak promjene raunovodstvene procjene, osim one na koju se primjenjuje toka 37., priznat e se ukljuivanjem u dobit ili gubitak u: (tekuem) razdoblju promjene, ako promjena utjee samo na to razdoblje, ili

(tekuem) razdoblju promjene i buduim razdobljima, ako promjena utjee na oboje (MRS 8 , toka 36). Promjena raunovodstvene procjene moe utjecati samo na dobit ili gubitak tekueg razdoblja, ili na dobit i gubitak tekueg i buduih razdoblja. Primjerice, promjena procijenjenog vijeka uporabe ili oekivanog obrasca potronje buduih ekonomskih koristi utjelovljenih u imovini koja se amortizira utjee na rashod amortizacije u tekuem razdoblju i u svakom buduem razdoblju tijekom preostalog vijeka uporabe te imovine. Uinak promjene, koja se odnosi na tekue razdoblje, priznaje kao prihod ili rashod tekueg razdoblja. Uinak na budua razdoblja, ako postoji, priznaje se kao prihod ili rashod u tim buduim razdobljima. 3.1. Smanjenje korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava Zbog nastalih novih okolnosti i dostupnih novih informacija, uprava drutva moe u postupku revidiranja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstava procijeniti da se vijek upotrebe u odnosu na prethodna razdoblja smanjio, odnosno da je krae razdoblje u kojem se oekuje da e stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu.

broj: 04/12

26

raunovodstvo

svibanj 2012.

Smanjenje procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava izravno utjee na poveanje amortizacijskih stopa za predmetno stalno sredstvo, odnosno na poveanje trokova amortizacije u tekuem i narednim obraunskim razdobljima. Primjer Drutvo Alfa d.o.o. u svom vlasnitvu ima proizvodni stroj nabavne vrijednosti 300.000 KM nabavljen 31.12.2006. godine. Poetna procjena korisnog vijeka upotrebe je bila razdoblje od 10 godina, odnosno primjena amortizacijske stope od 10% godinje. Nakon tri godine, 01.01.2010. godine Drutvo revidira procjenu korisnog vijeka upotrebe proizvodnog stroja na nain da se procjenjuje da e stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu u razdoblju od 7 godina.

U ovoj situaciji, odgovarajui raunovodstveni tretman podrazumijeva da se preostala neto knjigovodstvena vrijednost stalnog sredstva, razmjerno rasporedi sukladno novom procijenjenom korisnom vijeku upotrebe, to e imati uinak na tekue i naredna obraunska razdoblja kroz poveanje trokova amortizacije.

Iako je novo procijenjeni korisni vijek upotrebe predmetnog stalnog sredstva sedam (7) godina, obraun amortizacije u preostalom vijeku upotrebe stalnog sredstva nee se vriti po stopi od 14,30% (100% / 7 godine), ve po godinjoj amortizacijskoj stopi od 17,50% (70% / 4 godine). Tablica 1. Pregled amortizacije tijekom korisnog vijeka upotrebe proizvodnog stroja
R. br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Opis
Amortizacija 2007. Amortizacija 2008. Amortizacija 2009. Amortizacija 2010. Amortizacija 2011. Amortizacija 2012. Amortizacija 2013.

Datum
31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013.

Amortizirajui iznos
300.000 KM 300.000 KM 300.000 KM 300.000 KM 300.000 KM 300.000 KM 300.000 KM

Amort. stopa %
10,00 % 10,00 % 10,00 % 17,50 % 17,50 % 17,50 % 17,50 %

Tekua amortizacija
30.000 KM 30.000 KM 30.000 KM 52.500 KM 52.500 KM 52.500 KM 52.500 KM

Knjigovodstveni neto iznos

270.000 KM 240.000 KM 210.000 KM 157.500 KM 105.000 KM 52.500 KM 0 KM

UKUPNO

300.000 KM

Dakle, nakon tree godine procjena korisnog vijeka upotrebe se smanjuje sa 10 godina na sedam (7) godina. Budui da je sredstvo ve amortizirano tijekom prve tri (3) godine, preostalo razdoblje amortizacije iznosi etiri (4) godine (7 godina 3 godine). Tijekom prve tri godine upotrebe stalnog sredstva, amortizacija je obraunavana po stopi od 10% godinje, odnosno u prve tri godine je amortizirano 30% amortizirajueg iznosa (nabavne vrijednosti), tako da je preostalo za amortizirati 70% preostale knjigovodstvene vrijednosti predmetnog stalnog sredstva. Od etvrte (4) godine upotrebe predmetnog stalnog sredstva, zbog smanjenja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe istog, odnosno poveanja amortizacijske stope, iznos amortizacije je u razdoblju od 2010. do 2013. godine povean sa 30.000 KM na 52.500 KM. Promjena procijenjenog vijeka upotrebe nema utjecaja na prethodna razdoblja, ve samo na obraun amortizacije za naredna razdoblja, ukljuujui i tekue razdoblje u kojem je revidirana amortizacijska stopa, odnosno procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnog sredstva.

broj: 04/12

svibanj 2012.

raunovodstvo

27

3.2. Poveanje korisnog vijeka upotrebe stalnih sredstava Zbog nastalih novih okolnosti i dostupnih novih informacija, uprava drutva moe u postupku revidiranja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe stalnog sredstava procijeniti da se vijek upotrebe u odnosu na prethodna razdoblja poveao, odnosno da je dulje razdoblje u kojem se oekuje da e stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu. Poveanje procijenjenog vijeka upotrebe stalnih sredstava izravno utjee na smanjenje amortizacijskih stopa za predmetno stalno sredstvo, odnosno na smanjenje trokova amortizacije u obraunskom razdoblju. Primjer Drutvo Alfa d.o.o. u svom vlasnitvu ima graevinski objekt nabavne vrijednosti 1.000.000 KM nabavljen 31.12.2006. godine. Poetna procjena korisnog vijeka upotrebe je bila razdoblje od 10 godina, odnosno primjena amortizacijske stope od 10% godinje. Nakon dvije godine, 01.01.2009. godine Drutvo revidira procjenu korisnog vijeka upotrebe graevinskog objekta na nain da se procjenjuje da e stalno sredstvo biti na raspolaganju za upotrebu subjektu u razdoblju od 30 godina.

U ovoj situaciji, odgovarajui raunovodstveni tretman podrazumijeva da se preostala neto knjigovodstvena vrijednost stalnog sredstva, razmjerno rasporedi sukladno novom procijenjenom korisnom vijeku upotrebe, to e imati uinak na tekue i naredna obraunska razdoblja kroz smanjenje trokova amortizacije.

Iako je novo procijenjeni korisni vijek upotrebe predmetnog stalnog sredstva 30 godina, obraun amortizacije u preostalom vijeku upotrebe stalnog sredstva nee se vriti po stopi od 3,33% (100% / 30 godina), ve po godinjoj amortizacijskoj stopi od 2,86% (80% / 28 godina).
R. br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1.0 11. 12. 13. 14. 15.

Tablica 1. Pregled amortizacije tijekom korisnog vijeka upotrebe graevinskog objekta

Opis
Amortizacija 2007. Amortizacija 2008. Amortizacija 2009. Amortizacija 2010. Amortizacija 2011. Amortizacija 2012. Amortizacija 2013. Amortizacija 2014. Amortizacija 2015. Amortizacija 2016. Amortizacija 2017. Amortizacija 2018. Amortizacija 2019. Amortizacija 2020. Amortizacija 2021.

Datum
31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016. 31.12.2017. 31.12.2018. 31.12.2019. 31.12.2020. 31.12.2021.

Amortizirajui iznos

1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM

Amort. stopa %
10,00 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 10,00 %

Tekua amortizacija

100.000 KM 100.000 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM

Knjigovodstveni neto iznos

900.000 KM 800.000 KM 771.400 KM 742.800 KM 714.200 KM 685.600 KM 657.000 KM 628.400 KM 599.800 KM 571.200 KM 542.600 KM 514.000 KM 485.400 KM 456.800 KM 428.200 KM

broj: 04/12

28
16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Amortizacija 2022. Amortizacija 2023. Amortizacija 2024. Amortizacija 2025. Amortizacija 2026. Amortizacija 2027. Amortizacija 2028. Amortizacija 2029. Amortizacija 2030. Amortizacija 2031. Amortizacija 2032. Amortizacija 2033. Amortizacija 2034. Amortizacija 2035. Amortizacija 2036.

raunovodstvo
31.12.2022. 31.12.2023. 31.12.2024. 31.12.2025. 31.12.2026. 31.12.2027. 31.12.2028. 31.12.2029. 31.12.2030. 31.12.2031. 31.12.2032. 31.12.2033. 31.12.2034. 31.12.2035. 31.12.2036. 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 1.000.000 KM 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 2,86 % 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 28.600 KM 27.800 KM

svibanj 2012.
399.600 KM 371.000 KM 342.400 KM 313.800 KM 285.200 KM 256.600 KM 228.000 KM 199.400 KM 170.800 KM 142.200 KM 113.600 KM 85.000 KM 56.400 KM 27.800 KM 0

UKUPNO

1.000.000 KM

Dakle, nakon druge godine procjena korisnog vijeka upotrebe se poveava sa 10 godina na 30 godina. Budui da je sredstvo ve amortizirano tijekom prve dvije (2) godine, preostalo razdoblje amortizacije iznosi 28 godina (30 godina 2 godine). Tijekom prve dvije (2) godine upotrebe stalnog sredstva, amortizacija je obraunavana po stopi od 10% godinje, odnosno u prve dvije godine je amortizirano 20% amortizirajueg iznosa (nabavne vrijednosti), tako da je preostalo za amortizirati 80% preostale knjigovodstvene vrijednosti predmetnog stalnog sredstva.

Od tree (3) godine upotrebe predmetnog stalnog sredstva, zbog poveanja procijenjenog korisnog vijeka upotrebe istog, odnosno smanjenja amortizacijske stope, iznos amortizacije je u razdoblju od 2009. do 2036. godine smanjen sa 100.000 KM na 28.600 KM. Promjena procijenjenog vijeka upotrebe nema utjecaja na prethodna razdoblja, ve samo na obraun amortizacije za naredna razdoblja, ukljuujui i tekue razdoblje u kojem je revidirana amortizacijska stopa, odnosno procijenjeni korisni vijek upotrebe stalnog sredstva.

broj: 04/12

svibanj 2012.
Zoltan ori, dipl. oec.

javne financije

29

PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE

Platna bilanca predstavlja vjerodostojan pokazatelj ukupne ekonomske aktivnosti zemlje sa inozemstvom. Ona mjeri sveukupne ekonomske transakcije jedne zemlje sa ostalim svijetom, odnosno sa nerezidentnim ekonomskim subjektima, te se koristi za ocjenu uspjenosti i izloenosti ekonomije prema inozemstvu. U ovom tekstu dan je osvrt na platnu bilancu Bosne i Hercegovine za 2011. godinu.

1. ELEMENTI PLATNE BILANCE

Platnu bilancu sainjavaju dvije temeljne podbilanci: 1) Bilanca tekuih transakcija-tekui raun i 2) Bilanca kapitalnih i financijskih transakcijakapitalni i financijski raun. U podbilanci-tekui raun, podaci o izvozu i uvozu roba koje je objavila Agencija za statistiku BiH korigirani su u skladu sa metodologijom MMF-a, a odnose se na korekcije izvornih podataka: obuhvata, vrijednosti, vrijeme evidentiranja i klasifikacija transakcija. Prilagoenje obuhvata izvoza, osim procjene neprijavljenog izvoza robe, odnosi se i na vrijednost izvoza robe iz carinskih skladita, slobodnih trgovinskih zona ili drugih prostora pod carinskom kontrolom i nadzorom. Vrijednost prilagoenja izvoza od uvoenja PDV-a vie se ne vri. Prilagoenje obuhvata uvoza, osim uvoza koji nije evidentiran od strane carine, ukljuuje i vrijednost robe koja iz inozemstva ulazi u carinska skladita, slobodne trgovinske zone ili na druge prostore pod carinskom kontrolom i nadzorom, kao i privremeni uvoz robe, bez promjene vrijednosti. Vrijednost uvoza umanjuje se za procijenjenu vrijednost robe koju su uvezle nerezidentne institucije i organizacije u BiH. Takoer radi

se i prilagoenje uvoza robe s aspekta njegove podcijenjenosti. Vremenska prilagoenja se vre zbog toga to su carinski statistiki podaci bazirani na fizikom kretanju robe preko granice zemlje, dok se za podatke statistike platne bilance primjenjuje metodologija promjena vlasnitva nad robom, a ovo se ne deava uvijek u isto vrijeme. Klasifikacijsko prilagoenje se vri tako to se vrijednost carinskih podataka o uvozu smanjuje za trokove transporta i osiguranje robe, jer se u statistici platne bilance primjenjuje svoenje vrijednosti uvoza robe na vrijednost FOB, tj. trokovi osiguranja i transporta robe iskljuuju se iz vrijednosti uvoza iskazanim u carinskim ispravama. Vrijednost transporta, pedicije i osiguranja robe klasificiraju se u razmjenu usluga. Izvoz i uvoz usluga klasificiran je u tri skupine: transportne usluge, usluge putovanja i ostale usluge. Transportne usluge obuhvaaju transakcije vezane za prijevoz robe i putnika, te ostale prihode i trokove vezane za obavljanje transportnih usluga, koje rezidenti iz BiH pruaju nerezidentima i obratno. U vrijednost usluga transporta robe ukljuuje se i procjena razlika izmeu vrijednosti izvoza i uvoza robe po paritetu CIF i vrijednosti izvoza i uvoza robe po paritetu FOB.

broj: 04/12

30

javne financije

svibanj 2012.

Usluge putovanja obuhvaaju priljev-odljev za robu i usluge pruene nerezidentima u BiH i usluge rezidentima za vrijeme njihovog putovanja u inozemstvo (slubeno i privatno), a koja su vremenski kraa od jedne godine. Potronja turista se dijeli na slubena i privatna putovanja, koja obuhvaaju turizam, obrazovanje i lijeenje. Ostale usluge obuhvaaju komunikacijske, graevinske, usluge osiguranja i reosiguranja, financijske te ostale poslovne usluge i usluge vlade. U Platnoj bilanci dohodak je izraen kao kompenzacija zaposlenima i dohodak od ulaganja. Kompenzacija zaposlenima je iznos plaa i naknada rezidentima BiH isplaenih od nerezidentnih poslodavaca, a kao rezidenti podrazumijevaju se i strano osoblje koje boravi u BiH due od jedne godine. Dohodak od ulaganja obuhvaa prihode i rashode od izravnih, portfolio i ostalih ulaganja. Prihodi od izravnih ulaganja ine reinvestirane zarade bh. poduzea koja imaju izravna strana ulaganja u inozemstvo. Rashodi izravnih ulaganja obuhvaaju isplaene dividende izravnim stranim ulagaima u BiH, zadrane zarade banaka i poduzea s izravnim ulaganjem u BiH, kao i kamate na pozajmice od izravnih ulagaa. Dohodak od ostalih ulaganja ukljuuje kamate na depozite CBBiH kod nerezidentnih banaka, kao i otplatu kamate po osnovu vanjskog duga BiH. Takoer, dohodak od ulaganja ine kamate na kratkorone kredite BiH poduzea koja se bave uvozom i izvozom robe, kao i kamate na depozite u inozemstvu. Tekui transferi su oni transferi kojima se ne prenosi vlasnitvo na stalnim sredstvima, nisu povezani s nabavkom ili davanjem na raspolaganje stalnih sredstava i ne ukljuuju oprost duga od strane kreditora. Tekui transferi se klasificiraju na sektor ope vlade i na transfere koji ukljuuju ostale domae sektore. Tekui transferi koji se odnose na sektor ope vlade obuhvaaju mirovine, reparacije i pomo vlade jedne zemlje drugoj, a transferi ostalih sektora obuhvaaju doznake djelatnika iz inozemstva i transfere po osnovu osiguranja i reosiguranja, kao i podatke o mirovinama u inozemstvo i iz inozemstva. Kapitalni transferi predstavljaju neto promjene dugovanja i potraivanja kapitala BIH prema inozemstvu. S njima se prenosi vlasnitvo nad stalnim sredstvima te oni transferi koji ukljuuju oprost duga od strane kreditora. Kapitalni tran-

sferi sektora ope vlade ralanjuju se na oprost duga i ostale transfere, a kapitalni transferi iz inozemstva ostalim sektorima ralanjuju se na transfere migranata, oprost duga i ostale transfere, i ukljuuju procjenu transfera migranata u nenovanom obliku (automobili, oprema, aparati za domainstvo i sl.), te procjenu iznosa doznaka iz inozemstva u obliku kapitalnih dobara. Financijski raun obuhvata transakcije po osnovu promjena vlasnitva nad financijskom aktivom i pasivom izmeu rezidenata i nerezidenata. Financijski raun ine tokovi ulaganja i promjene meunarodnih priuva. Ulaganja su klasificirana na: izravne, portfolio i ostala ulaganja. Izravno strano ulaganje je klasificirano u ulaganje u formi vlasnikih udjela, zadranih zarada i ostalog kapitala (meukompanijski zajmovi, obveznice, instrumenti trita novca, trgovinski krediti i ostala dugovanja). Portfolio ulaganja obuhvaaju financijske instrumente u obliku imovinskih i dunikih vrijednosnih papira, a koja nisu klasificirana kao izravna ulaganja ili rezervna aktiva. Duniki vrijednosni papiri su obveznice i instrumenti trita novca (vrijednosni papiri izdati s rokom dospijea do 1 godine). Ostala ulaganja se klasificiraju kao trgovinski krediti, zajmovi, valuta i depoziti, te ostala sredstva i obveze. Priuvnu aktivu sainjavaju devizne priuve, specijalna prava vuenja i rezervne pozicije kod MMF-a, monetarno zlato i ostala potraivanja. Neto greke i propusti je stavka koja se iskazuje radi izravnanja salda dvije temeljne podbilance platne bilance zemlje. Ova statistika odstupanja prvenstveno su rezultat nemogunosti preciznog mjerenja vrijednosti dranja stranih valuta izvan bankarskog sektora. Pored toga nemogue je precizno izmjeriti devizne doznake iz inozemstva i u potpunosti obuhvatiti transakcije meunarodne zajednice u BIH.

2. PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE U 2011. GODINI

U 2011. godini deficit tekueg rauna iznosi 2,23 milijarde KM, to je za 0,83 milijardi KM vie nego u 2010. godini, a vanjskotrgovinski deficit iznosi 7,10 milijardi KM, to je za 0,78 milijarde KM vie nego u 2010.godini (vidjeti Tabelu). Od ukupnog deficita tekueg rauna i dalje je trgovinski deficit jedini uzrok deficita tekueg rauna, a ostale stavke tekueg rauna, ostale su sline kao u 2010. godini.

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

31

U biti, veliki trgovinski deficit od 7,10 milijardi KM, a koji je nastavio trend pogoranja iz ranijih godina moe biti oznaen kao glavni krivac za neravnoteu u tekuem raunu. Izvoz roba u 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu vei je za 15,9%, a uvoz roba vei je za 14,0% nego u 2010. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u 2011. godini iznosi 52,96% ili na 100 KM uvoza dolazi 52,96 KM izvoza. Najznaajniji izvozni proizvodi u strukturi robne razmjene sa svijetom su: sjedala sa 5,97% (vrijednosno 503.463.494 KM), aluminij u sirovim oblicima sa 5,60% (472.329.777 KM), nafta i ulja dobivena iz bitumenskih minerala sa 4,56% (384.489.132 KM), a uvozni proizvodi su: nafta i ulja dobivena iz bitumenskih minerala-sirovine sa 8,51% (1.286.718.890 KM), nafta i ulja dobivena iz bitumenskih minerala sa 6,68% (1.010.715.295 KM) i kameni ugalj, briketi i sl. kruta goriva sa 3,73% (564.002.643 KM). Najvei izvoz ostvaren je u sektorima proizvodnja baznih metala, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, proizvodnja namjetaja i proizvodnja prehrambenih proizvoda, a uvoz u sektorima proizvodnja prehrambenih proizvoda, vaenje sirove nafte i prirodnog plina, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Najznaajniji vanjskotrgovinski partner BiH prema ukupnom obujmu razmjene uvoza i izvoza robe su: Hrvatska sa ukupnim obujmom 3.962.165 KM, Srbija sa ukupnim obujmom 2.717.226 KM, Njemaka sa ukupnim obujmom 2.600.882 KM, i Slovenija sa ukupnim obujmom 2.117.723 KM. Suficit trgovinske razmjene ostvaruje se sa Crnom Gorom, Albanijom, Moldovom, vedskom, Litvanijom, Portugalom i UNMIK (Kosovo). Glavni trgovinski partneri na strani izvoza su Njemaka i Hrvatska, a na strani uvoza Hrvatska i Srbija. Vanjskotrgovinska razmjena BiH jo uvijek najveim dijelom odvija se u jednom ogranienom podruju, uz dominantno uee malog broja zemalja, iz ega proizlazi da se ne osvajaju nova trita i ne koriste se njihovi potencijali za poboljanje ukupnog vanjskotrgovinskog poloaja BiH. Deficit tekueg rauna je, nesumnjivo, veliki, ali se postavlja pitanje koliko je veliki u odnosu na ostale ekonomije. Nedostatak podataka ne omoguava preciznu usporedbu podataka koje ima Centralna banka BiH (CBBiH) s onim iz ostalih drava, no raspoloivi podaci potvruju da je on

vrlo visok. Postojanje deficita tekueg rauna ne predstavlja automatski ekonomsku katastrofu za neku zemlju. Prije svega, deficit omoguava da u zemlji domaa potronja bude vea od domae proizvodnje (a to je u BiH neophodno). Osnovno pitanje koje treba postaviti u zemlji sa visokim deficitom tekueg rauna je kako se on financira. Prema definiciji, deficit jedne komponente bilance mora biti financiran suficitom druge komponente platne bilance. Podaci za 2011. godinu pokazuju da je 2,23 milijardi deficita tekueg rauna financirano sa 2,10 milijardi suficita kapitalnog i financijskog rauna. U financiranju deficita tekueg rauna izravne strane investicije sudjelovale su u financiranju deficita tekueg rauna. Izravna strana ulaganja u 2011. godini iznose 584,3 milijuna KM, a ostala ulaganja iznose 1,10 milijarde KM. Aktivu ostalih ulaganja ini strana aktiva komercijalnih banaka, zajmovi privatnom sektoru kod komercijalnih banaka, tokovi trgovinskih kredita, dranje strane valute izvan bankarskog sustava, financiranje neregistriranog izvoza i uvoza robe, isplata stanarina i plata rezidentima, te priljev strane gotovine od boravka nerezidenata u BiH. Pasivu ostalih ulaganja ine tokovi trgovinskih kredita za uvezenu i izvezenu robu, tokovi koji se odnose na zajmove sektoru vlade, tokovi ostalih financijskih obveza rezidenata prema nerezidentima, te naplaene premije ivotnog osiguranja nerezidenata kod rezidenata drutava za osiguranje i zajmovi ostalim sektorima. Promatrano po djelatnostima, dolo je do odljeva izravnih stranih ulaganja u proizvodnji baznih metala i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Kod ostalih djelatnosti registriran je priljev kod poslovanja nekretninama, trgovini na veliko i posredovanje u trgovini, financijsko posredovanje i proizvodnja kemijskih proizvoda. Najvea vrijednost izravnih stranih ulaganja podrijetlom je iz Rusije, a najvei odljev je registriran kod vicarske. Ukupni vanjski dug, a odnosi se na razinu BiH i ukljuuje izravno zaduenje entitetskih vlada, iznosi 6,65 milijardi KM, to je 5,69% vie u odnosu na 2010. godinu, 1,80 milijardi KM ili 27,11% ukupnog iznosa vanjskog duga odnosi se na Svjetsku bankuIDA, 0,83 milijardi KM ili 12,41% odnosi se na Pariki klub (dug prije 1992.g.), dug prema Londonskom klubu u iznosu od 0,54 milijardi KM. U ukupnom vanjskom dugu nisu ukljuena sredstva u iznosu od 1,99 milijardi KM, a odnose se

broj: 04/12

32

javne financije

svibanj 2012.

na ugovorena, a jo ne angairana sredstva, od ega se najvei dio odnosi na Europsku banku za obnovu i razvoj (26,6%) i na Europsku investicijsku banku (21,6%). Vanjski dug u 2011. g. servisiran je sukladno planu otplate i ukupno je plaeno 340,0 milijuna KM od ega na otplatu glavnice odnosi se 69,30%, a na otplatu kamata 30,70%. Nema veih naznaka da e doi do problema u servisiranju javnog duga ili valutne krize u BiH, iako nema mjesta ni za pretjerani optimizam. Veliki deficit tekueg rauna obiljeje je veine zemalja u tranziciji, te BiH u tom pogledu nije izuzetak.

Nije iznenaujue da je BiH od 1998. godine imala deficit tekueg rauna, ali je jasno da veliki deficit tekueg rauna nee biti podnoljiv u dugoronom smislu ukoliko ne budu ubrzane strukturalne reforme, izvoz roba i usluga ne poraste i dobije stabilan rast, a stope rasta uvoza se ne smanje. Drugim rijeima, na osnovi dostupnih podataka vanjska likvidnost BiH nije upitna, a omjer servisiranja vanjskog duga je na zadovoljavajuoj razini. Monetarni sektor u bh. ekonomiji sada ima mnogo jau poziciju prema stranim ekonomskim subjektima nego ranijih godina, tako da, barem za sada, nema veih naznaka da e doi do neredovitog servisiranja javnog duga ili valutne krize u BiH.

PLATNA BILANCA BOSNE I HERCEGOVINE U RAZDOBLJU 2007. 2011.

u milionima KM

2007 I - TEKUI RAUN (1+2+3+4) 1. ROBA Izvoz robe, fob - Izvoz robe prema statistici vanjske trgovine - Prilagoenja (obuhvat, vrijednost i sl.) Uvoz robe, fob - Uvoz robe prema statistici vanjske trgovine - Prilagoenja (obuhvat, vrijednost i sl.) 2. USLUGE Izvoz Uvoz 3. DOHODAK Prihodi Rashodi 4. TEKUI TRANSFERI Prihodi Rashodi II - KAPITALNI I FINANCIJSKI RAUN (1+2) 1. KAPITALNI RAUN Kapitalni transferi, prihodi Kapitalni transferi, rashodi 2. FINANSIJSKI RAUN 2.1.Izravna ulaganja 2.2.Portfolio ulaganja 2.3.Ostala ulaganja 2.3.1 Aktiva 2.3.2 Pasiva 2.4.PRIUVNA AKTIVA III - NETO GREKE I PROPUSTI (I-II) Izvor podataka: CBBiH; Statistika platne bilance

2008

2009

2010

2011

-2.328,5 3.464,3 -1.521,0 -1.406,8 -2.233,3 -8.101,1 -9.432,2 -6.669,1 -6.321,6 -7.097,3 6.046,5 6.888,4 5.711,5 7.357,6 8.502,4 5.936,5 6.711,6 5.531,2 7.095,5 8.222,1 109,9 176,7 180,3 262,1 280,2 -14.147,6 -16.320,6 -12.380,6 -13.679,3 -15.599,7 -13.898,2 -16.292,5 -12.355,1 -13.616,2 -15.525,4 -249,4 -28,1 -25,4 -63,0 -74,3 1.250,6 1.299,1 1.101,5 1.109,1 1.063,5 2.076,6 2.214,0 2.004,6 1.906,1 1.804,0 -826,0 -914,8 -903,1 -796,9 -740,4 656,7 893,5 813,9 411,0 320,4 1.459,7 1.563,0 1.178,1 803,5 874,5 -803,0 -669,4 -364,2 -392,4 -554,1 3.865,2 3.775,1 3.232,5 3.394,5 3.480,1 4.149,3 4.094,7 3.553,1 3.727,1 3.833,3 -284,1 -319,5 -320,5 -332,5 353,2 2.383,2 433,9 433,9 0,0 1.949,3 2.932,5 -1,1 264,7 -1.580,9 1.845,7 -1.246,8 -54,7 3.435,7 393,6 393,6 0,0 3.042,1 1.315,4 -11,7 1.335,7 -770,1 2.105,8 402,8 28,5 1.465,7 358,4 358,4 0,0 1.107,3 344,4 -253,9 912,7 -313,3 1.226,1 104,0 55,2 1.307,3 379,7 379,7 0,0 927,6 277,6 -122,4 1.030,8 405,5 625,2 -258,4 99,4 2.098,6 358,1 358,1 0,0 1.740,4 584,3 26,3 1.096,6 147,9 948,6 33,0 134,7

broj: 04/12

svibanj 2012.
Maja Bubalo, dipl.oec.

javne financije

33

LEASING I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Uvod
Temelj gospodarskog rasta i drutvenog razvoja svake drave trebalo bi biti poduzetnitvo, no u vrijeme globalne recesije osobito je teko opravdati naziv poduzetnik koji, uz prihvaanje svih financijskih i drutvenih rizika, formira uspjenu gospodarsku djelatnost. Nije svako poduzee ili pojedinac u mogunosti nabaviti opremu potrebnu za pokretanje, proirenje ili modernizaciju vlastitog poslovanja. Krediti i zajmovi od banaka i slinih kreditnih institucija jedno su od rjeenja no meutim, ne zadovoljava svaki poduzetnik odnosno trgovako drutvo uvjete za odobrenje novanih sredstava od strane banaka i slinih institucija niti raspolae odgovarajuim sredstvima koja bi moglo ponuditi kao osiguranje za njih. Rjeenje za takve probleme predstavlja leasing. Leasing prua mogunost primateljima leasinga da pribave potrebnu opremu, omoguuje poduzetnicima modernizaciju poslovanja, omoguuje im poveanje uinkovitosti te postizanje konkurentske prednosti. Leasing je, dakle, specifian posao koji, ovisno o ugovornim odredbama, moe imati obiljeja obinog najma (operativni leasing) i obiljeja kupoprodaje (financijski leasing). Prednost zbog koje je sve vie zastupljen u aktivnostima poslovnih subjekata je ta to korisnik leasniga ne mora koristiti novana sredstva koja bi mu bila potrebna pri kupnji predmeta leasinga pa tako moe financirati druge poslovne aktivnosti. Takoer, koritenjem operativnog leasinga izbjegava se rizik tehnolokog zastarijevanja opreme jer se ugovor o leasingu zakljuuje na razdoblje krae od roka tehnolokog vijeka predmeta leasinga. Meutim, koritenje leasinga ima i negativne financijske posljedice obzirom da su leasing drutva obvezna zaraunavati porez na dodanu vrijednost na obraunane kamate, zbog ega korisnik leasinga mora angairati dodatna novana sredstva. S gledita poreza na dodanu vrijednost razliita su postupanja ovisno o vrsti sklopljenog ugovora o leasingu, financijskom odnosno operativnom. U nastavku lanka pojanjavamo obiljeja i razlike pojedinih vrsta leasinga te razlike u njihovu oporezivanju.

2. Najam leasing s aspekta Zakona o leasingu

S pravnog gledita leasing je ureen Zakonom o leasingu (Slubene novine Federacije BiH broj: 85/08). lankom 5. Zakona o leasingu pojmovno se odreuje posao leasinga kao pravni posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i koritenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na odreeni vremenski rok, a zauzvrat korisnik leasinga se obvezuje da mu za to plaa ugovorenu leasing naknadu. Zakon o leasingu u navedenom lanku vri podjelu leasinga s obzirom na njegova obiljeja kao posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga. Ova je klasifikacija bitna kako s raunovodstvenog tako i s poreznog stajalita jer se u raunovodstvenim i poreznim evidencijama bitno razlikuje evidentiranje ugovora o financijskom leasingu od ugovora o operativnom leasingu. Zakonom o leasingu se, meu ostalim, propisuje tko sve moe obavljati poslove leasinga, to sve moe biti predmet laesinga, koja su prava, a koje obveze subjekata u poslovima financijskog i operativnog leasinga itd. U poslovima leasinga pojavljuju se sljedei subjekti: davatelj leasinga, primatelj leasinga i dobavlja predmeta leasinga. Kod sklapanja ugovora o leasingu davatelj leasinga na korisnika pre-

broj: 04/12

34

javne financije

svibanj 2012.

nosi pravo uporabe imovine koja moe biti materijalna i nematerijalna, u odreenom ugovorenom razdoblju. Financijski leasing je pravni posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora s dobavljaem predmeta leasinga, stjee pravo vlasnitva na predmetu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu odobrava pravo koritenja predmeta leasinga na odreeno razdoblje, a za to mu primatelj leasinga plaa odreenu naknadu. Kod ove vrste leasinga odnosno najma s najmodavca na najmoprimca prenesni su gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom. Takoer, kod financijskog leasinga primatelj predmeta leasinga plaa davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir ukupnu vrijednost predmeta lesinga te snosi trokove amortizacije. Primatelj leasinga, ako izabere mogunost kupnje, moe stei vlasnitvo nad predmetom leasinga po cijeni koja je u trenutku odabira takve opcije manja od stvarne vrijednosti predmeta leasinga. Financijski leasing je poseban po tome to predstavlja posao koji e poprimiti svojstva kupoprodaje s evidentiranjem predmeta leasinga u poslovnim knjigama primatelja predmeta leasinga. Bitno je naglasiti da kod financijskog leasinga, iako je rije o najmu, za primatelja leasinga dolazi do financijskog troka odnosno kamate i otplate duga s osnove najma. Za razliku od financijskog leasinga operativni leasing je pravni posao u kojem primatelj leasinga, u razdoblju koritenja predmeta leasinga, davatelju leasinga plaa odreenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost predmeta leasinga. Trokove amortizacije snosi davatelj leasinga, a najmoprimac evidentira u poslovnim knjigama samo troak najamnine. Primatelj leasinga kod operativnog leasinga nema opciju kupnje predmeta leasinga. Posebnost leasing poslova je ta to je to ustvari oblik financiranja koji, za razliku od najma u doslovnom smislu, doputa korisniku leasinga da utjee na svotu financiranja ovisno o udjelu (jamstvu, akontaciji ili udjelu), trajanju ugovora o leasingu i sl., pri emu korisnik leasinga ne koristi vlastiti kapital za nabavu predmeta leasinga. Dakle, pri sklapanju ugovora u leasingu primatelj leasinga uplauje odreeni dio uea, koji se kod financijskog leasinga oduzima od ukupne vrijednosti predmeta leasinga, dok se kod operativnog leasinga najee uplauje odreena jamevina. Ta jamevina se istekom ugovora o najmu vraa najmoprimcu, a mogue je izvriti i prijeboj s preo-

stalim obvezama za najam predmeta operativnog leasinga. Specifian posao kod poslova leasinga odnosno najma dogaa se kod sluaja prodaje i povratnog najma (sale and leaseback) u kojem vlasnik predmeta leasinga prodaje sredstvo leasing drutvu te ga zatim unajmljuje od istog leasing drutva. Navedenim nainom poslovanja prvi vlasnik predmeta leasinga osigurava sebi potrebna sredstva za poslovanje odnosno poboljava svoju likvidnost, a najee se susree kod poslovanja nekretninama. Takve transakcije omoguuju poduzetnicima izmjenu strukture ronosti svojih dugovanja, od kratkoronih na dugorone.

3. Oporezivanje leasinga porezom na dodanu vrijednost

Oporezivanje leasinga odnosno najma porezom na dodanu vrijednost regulirano je odredbama lanka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 9/05, 35/05 i 100/08, u daljnjem tekstu: Zakon). Navedenim lankom Zakona propisano je da se prometom dobara smatra prijenos prava raspolaganja na stvarima osobi koja tim dobrima moe raspolagati kao vlasnik. Stavak 3. istog lanka Zakona propisuje da se prometom dobara smatra i isporuka dobara na temelju ugovora o iznajmljivanju na odreeno razdoblje na temelju kupoprodajnog ugovora s odgoenim plaanjem kojim je predvieno da se pravo vlasnitva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate. Financijski leasing dakle predstavlja isporuku dobara temeljem ugovora o najmu na odreeno vrijeme, na temelju kupoprodajnog ugovora s odgoenim plaanjem, kojim se pravo vlasnitva stjee najkasnije otplatom posljednje rate. Plaanje predmeta leasinga vri se u mjesenim ratama, no kod financijskog leasinga porezna obveza nastaje odmah prilikom isporuke dobra te se porez na dodanu vrijednost obraunava i plaa na ukupnu ugovorenu vrijednost predmeta leasinga na kraju obraunskog razdoblja u kojem je dobro isporueno. Iako kamata kao takva predstavlja cijenu financiranja odnosno naknadu za posuenu glavnicu, ona kod poslova financijskog leasinga, a za potrebe poreza na dodanu vrijednost, predstavlja cijenu najma, te se na nju obraunava i plaa porez kroz mjesene obraune rata za najam predmeta leasinga.

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

35

U sluaju kada ugovorom o leasingu nije predvieno, nije ugovoren otkup dobra koje je predmet leasinga, odnosno kod operativnog leasinga, porez na dodanu vrijednost obraunava se i plaa u dinamici i visini ugovorenih obroka plaanja odnosno na iznos mjesenih najamnina. Porez na dodanu vrijednost obraunava se i plaa na svaku ugovorenu ratu obzirom da se u ovom sluaju radi o istom najmu. Leasing drutvo primatelju predmeta leasinga esto naplauje i druge trokove, kao to su: pristojbe, porezi, premije, bankovne usluge, sudski trokovi i sl. pa se esto postavlja pitanje mogu li leasing drutva zaraunavati porez na dodanu vrijednost na fakturiranje navedenih trokova. Ako leasing drutva kao obveznici poreza na dodanu vrijednost, ono to prime ili izdaju, rade u ime i za raun primatelja tada se to ne bi trebalo smatrati naknadom niti ulaziti u poreznu osnovicu. Meutim, leasing drutva pruaju uslugu najma pa izdaci kao to su osiguranje, porezi i slino, ine troak leasing drutva koje ono, temeljem ugovornih odnosa, prevaljuje na korisnika leasinga. U tom smislu prefakturirani trokovi ine nadoknadu izdataka leasing drutva te ine dio ukupne naknade odnosno osnovice za obraun poreza na dodanu vrijednost.

4. Prijevremeni raskid ugovora o leasingu i ispravak pretporeza

Kod poslova leasinga, osim ugovora o leasingu, vano je posebno obratiti panju na ope uvjete poslovanja davatelja leasinga koji nadopunjuju ugovor i ureuju prava i obveze primatelja leasinga za vrijeme trajanja leasinga te postupanje u sluaju raskida ugovora. Postoji vie razloga za raskid ugovora o leasingu meutim dva su osnovna i to: raskid ugovora zbog neisporuke i raskid zbog neplaanja naknade. Takoer, Zakonom o leasingu propisani su i ostali razlozi za raskid ugovora, a propisani su u opim uvjetima za zakljuenje ugovora o leasingu. Meu ostalim, to su: normalan istek ugovora, teta na predmetu leasinga, kraa predmeta leasinga, mijenjanje namjene predmeta leasinga (npr. to je sluaj kod podnajma), zatim ako sredstva osiguranja postanu nevaea itd. Kod raskida ugovora o leasingu postupa se razliito, ovisno o vrsti ugovora o leasingu te razlozima za prijevremeni raskid.

Na primjer, u sluaju da se radi o ugovoru o financijskom leasingu, a do prijevremenog raskida ugovora o leasingu je dolo zbog nemogunosti otplate predmeta leasinga, vri se obraun odnosno utvruje se iznos svih potraivanja (dospjelih nepodmirenih te svih nedospjelih potraivanja) od korisnika leasinga. lankom 7. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10 u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da ukoliko odredbe u ugovoru o leasingu ne budu do kraja ispotovane, odnosno doe do raskida ugovora prije prijenosa vlasnitva, davatelj leasinga ima pravo ispraviti obvezu poreza na dodanu vrijednost, pod uvjetom da dobro bude vraeno davatelju leasinga. Stavak 5. istog lanka Pravilnika propisuje da se ispravak vri proporcionalno trajanju leasinga, i to u poreznom razdoblju u kojem je dolo do prestanka ugovornog odnosa. U takvim sluajevima primatelj leasinga trebao bi, u skladu s ugovornim obvezama, vratiti predmet leasinga davatelju leasinga. Nakon toga, leasing drutvo, u veini sluajeva, izdaje primatelju leasinga odobrenje ili storno raun u svoti nedospjelih obveza, temeljem ega primatelj leasinga stornira iznos pretporeza, a stornira i dugoronu obvezu s isknjienjem predmeta leasinga iz svoje imovine. lankom 20. stavkom 11. Zakona propisano je da ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraanja dobara isporuitelju, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruenih usluga, ili ako se iznos naknade ne moe naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvrio promet dobara ili usluga moe, primjenom lanka 55. stavak 6. Zakona, izvriti ispravku iznosa poreza na dodanu vrijednost. Nadalje, obveznik koji je izvrio promet dobara i usluga moe ispraviti iznos poreza na dodanu vrijednost samo ako obveznik kome je izvren promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog poreza na dodanu vrijednost i pod uvjetom da o tome pismeno obavijesti isporuitelja, sukladno odredbama lanka 20. stavka 12. Zakona. Prema tome, primatelj predmeta leasinga u navedenom sluaju treba pisano potvrditi ispravak pretporeza kako bi leasing drutvo moglo u svojim poreznim evidencijama ispraviti obvezu za porez na dodanu vrijednost, sukladno odredbama l. 7. st. 4. i 5. Pravilnika. Neka leasing drutva, kao sredstvo osiguranja da e u sluaju prijevremenog raskida ugovora

broj: 04/12

36

javne financije

svibanj 2012.

moi ispraviti obvezu za obraunani porez na dodanu vrijednost, trae i unaprijed potpisanu ispravu odnosno ispravu s bjanko potpisom o storno pravu na odbitak pretporeza. U pogledu navedenog, Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost propisuju samo postupanje u sluaju naknadne promjene porezne osnovice koja nije i ne moe biti unaprijed dogovorena. Dakle, u navedenom sluaju unaprijed potpisanom ispravom o naknadnom storniranju koritenog prava na odbitak pretporeza korisnik leasinga preuzima odreenu odgovornost jer svojim potpisom unaprijed omoguuje da druga strana provede naknadno storniranje koritenog pretporeza.Meutim, osoba koja daje bjanko potpis na takav nain odgovorna je sutinski u dijelu koji se odnosi na svjesnost u pogledu potpisivanja takve isprave zbog mogunosti nezakonite uporabe isprave u pravnom odnosu ili prometu. Pri raskidu ugovora o operativnom leasingu, leasing drutvo poziva primatelja predmeta leasinga na vraanje predmeta leasinga. Ako je primatelj leasinga sve dotadanje obveze uredno podmirio, vraa mu se svota jamevine, no ako ima preostalih dugovanja, leasing drutvo ih podmiruje iz primljene jamevine. Po isteku ugovora nema zakonske odredbe koja brani otkup predmeta leasinga od strane primatelja, osim ako nije drukije ugovoreno. Meutim, za razliku od financijskog leasinga, kod operativnog leasinga otkup se moe obaviti samo po trinoj vrijednosti predmeta leasinga, a nikako po ostatku vrijednosti koja je u pravilu jednaka jamevini.

nu vrijednost, to esto nije mogue postii zbog toga to se odredbe o poreznim osloboenjima nadopunjuju pojmovima nacionalnog prava. Zbog navedenog razloga esto dolazi do odreenih odstupanja. Jedna od njih je i oporezivanje kamate kod financijskog leasinga koja, zbog odreenih razlika u stavovima i tumaenjima u dravama lanicama EU, ima razliit porezni tretman. U susjednoj Republici Hrvatskoj takoer je provedeno usklaivanje Zakona o porezu na dodanu vrijednost s Direktivom 2006/112/EZ u pogledu oporezivanja odnosno osloboenja financijskih usluga. Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 87/09) 01. sijenja 2010. godine, leasing drutva su, isto kao i u Bosni i Hercegovini, obraunavala i plaala porez na dodanu vrijednost na kamatu kako kod financijskog tako i kod operativnog leasinga. Meutim stupanjem na snagu izmijenjenog Zakona o porezu na dodanu vrijednost leasing drutva su za obraunane kamate kod usluga financijskog leasinga osloboena plaanja poreza iz razloga to se, iako je sutinski rije o najmu, financijski leasing tumai kao oblik financiranja, a i samim Zakonom o kreditnim institucijama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09) u lanku 5. propisano je da se usluga financijskog najma odnosno leasinga smatra jednom od osnovnih financijskih usluga.

6. Zakljuak
Leasing je trend koji je prisutan ucijelom svijetu te je postao vrlo popularan alternativni instrument financiranja. Mnoge vlade ga potiu kao oblik investicijske inicijative, obzirom na to da omoguuje poslovnim subjektima, osobito malim i srednjim poduzeima, poetak ili razvoj poslovanja s minimalnim poetnim ulaganjima. Meutim, iako leasing ima prednosti u odnosu na druge naine financiranja, ima i nedostatke. Svaki poduzetnik treba donijeti procjenu i odluku hoe li se financirati iz sredstava dobivenih kreditom ili putem leasinga te odabrati koja e vrsta leasinga biti primjerenija i povoljnija za njegovo poslovanje.

5. Leasing u zemljama Europske unije

Zakon o porezu na dodanu vrijednost Federacije Bosne i Hercegovine velikim je dijelom usklaen sa pravnom steevinom Europske unije odnosno Direktivom 2006/112/EZ. Odredbama lanka 25. Zakona prihvaene su smjernice u pogledu oporezivanja financijskih usluga, u skladu odredbama lanka 135. stavak 1. toka b. do g. Direktive. Meutim, iako je cilj Direktive bio ujednaavanje razliitih nacionalnih odredbi o porezu na doda-

www.fircon.biz
broj: 04/12

svibanj 2012.
dr. sc. Dinka Anti

javne financije

37

NOVI KONCEPT OPOREZIVANJA ENERGENATA U EU

Energetskom strategijom, popularno nazvanom Strategija 20-20-20, Europska unija se obvezala da e do 2020.godine smanjiti emisiju staklenikih plinova za 20%, poveati energetsku efikasnost za 20% i poveati koritenje obnovljivih izvora energije za 20%. Ciljevi strategije su usklaeni sa ciljevima razvitka EU do 2020., ali i sa obvezama iz Kyoto protokola o globalnom zagrijavanju. Strateki ciljevi EU u energetskom sektoru su usmjereni ka smanjenju tetnog utjecaja potronje energije na ivotni okoli i klimatske promjene, stimuliranju koritenja obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih i racionalnijoj uporabi energenata od strane graana i gospodarskih subjekata. Energetskom smjernicom iz 2003.g. propisano je oporezivanje troarinom svih energenata, ukljuujui i elektrine energije, koksa i uglja, ime je omoguena ravnopravna konkurencija energenata na tritu Unije. Meutim, irenje opsega oporezivanja troarinom nije bilo dovoljno da se osigura ispravno funkcioniranje jedinstvenog trita Unije, budui da su omoguene mnogobrojne olakice u vidu oslobaanja, smanjenih stopa troarine ili povrata plaene troarine, ali i zadravanje povoljnijeg poreznog tretmana dizela u odnosu na bezolovni benzin. Dugogodinje favoriziranje dizela dovelo je do promjena u preferencijama potroaa i poveane potranje automobila na dizel, to se odrazilo i na proizvodnju i pravce razvitka automobilske industrije u EU. Nakon to su analize pokazale da je najtetnije pogonsko gorivo motorni benzin, a da dizel u veem stupnju zagauje okoli od bezolovnog benzina, Unija se opredijelila za eliminiranja motornog (olovnog) benzina iz uporabe i za izjednaavanje troarina na pogonska goriva, bez obzira na vrstu. U proceduri pred Europskim parlamentom nalazi se nova energetska smjernica. Smjernica donosi potpuno novi pristup oporezivanja energenata troarinom koji uvaava faktore zagaivanja okolia i efikasnosti potronje. Oekuje se da e se sa primjenom novih pravila oporezivanja energenata troarinom u lanicama Unije zapoeti 1. sijenja 2013. godine.

1. Komponente sustava troarina na energente

U okviru Unije postoji konsenzus oko stajalita da je oporezivanje energenata prema razini emisije CO2 efikasan instrument za smanjenje emisije staklenikih plinova do razine na koju se Unija obvezala. S druge strane, lanice trebaju oporeziva-

ti energente za pogon i zagrijavanje, te elektrinu energiju i u drugaije svrhe koje nisu nuno i iskljuivo povezane sa smanjenjem emisije staklenikih plinova. Kako bi se uskladila oba zahtjeva, da se troarinama na energente ostvare mnogobrojni ciljevi oporezivanja (fiskalni, ekonomski, socijalni, zdravstveni), a da se istodobno osigura

broj: 04/12

38

javne financije

svibanj 2012.

i energetska efikasnost, utede i izmjena strukture energenata u smislu ostvarenja globalnih klimatskih ciljeva, Unija zagovara izmjenu temeljnih principa oporezivanja energenata troarinom. Novi koncept oporezivanja energenata u EU treba da se temelji na dvije komponente: i. energetskoj efikasnosti ii. ekolokoj prihvatljivosti . Komponenta energetske efikasnosti u strukturi troarine osigurava se oporezivanje potronje energije, a komponenta ekoloke prihvatljivosti oporezivanjem emisije CO2 koji nastaje potronjom energenta. lanice, prilikom utvrivanja stopa troarine na energente, treba da posebno utvrde visinu troarine po svakoj komponenti oporezivanja na bazi objektivnih kriterija, s tim da je potrebno osigurati jednak porezni tretman razliitih izvora energije i ukloniti svaki vid diskriminacije, odnosno favoriziranja, koji egzistira u jo vaeoj Smjernici 2003/96/EC. Istodobno, potrebno je razlikovati gorivo koje se dobiva iz biomase od fosilnih goriva. U svrhu Smjernice biomasa se definira kao bioloki razgradiva frakcija proizvoda, otpada ili ostataka biolokog podrijetla iz poljoprivrede (ukljuujui biljne i ivotinjske supstance), umarstva i povezanih industrija, ukljuujui ribarstvo i akvakuluturu, kao i bioloki razgradiva frakcija industrijskog i komunalnog otpada. Prilikom utvrivanja troarine prema emisiji CO2 potrebno je koristiti elemente za izraun emisije CO2 za svaki energent u skladu da Odlukom Komisije 2007/589/EC, kojom se daju smjernice za nadzor i izvjetavanje o emisiji staklenikih plinova, i Smjernicom 2003/87/EC, kojom je uspostavljena shema trgovanja dozvolama za emisiju tetnih plinova unutar EU1. 1. Oporezivanje prema potronji energije Oporezivanje prema potronji energije treba se temeljiti na sadraju energije razliitih energetskih proizvoda i elektrine energije sukladno odredbama Smjernice 2006/32/EC2 o efikasnosti krajnje potronje energije i energetskih usluga. Troarina na potronju energije bie iskazana u EUR za jedan giga dul (GJ) energije, a izraunavat e se
1. . Directive 2003/87/EC of the European Parliament and of the Council of 13 October 2003 establishing a scheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community and amending Council Directive 96/61/EC. 2. Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council of 5 April 2006 on energy end-use efficiency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC.

na osnovu neto kalorine vrijednosti energetskog proizvoda i elektrine energije. Prilikom oporezivanja prema potronji energije potrebno je voditi rauna o ekolokim zahtjevima. U smislu tog zahtjeva potrebno je utvrditi povoljniji porezni tretman biomase i goriva iz biomase. Ovi proizvodi se, ukoliko zadovoljavaju faktore koji su propisani Odlukom 2007/589/EC3, trebaju oporezivati prema emisiji CO2, a ukoliko to nije sluaj kao ekvivalentna pogonska goriva ili goriva za zagrijavanje. U sluaju oporezivanja biomase ili proizvoda iz biomase vrijednosti se preuzimaju iz Smjernice 2009/28/EC4. Meutim, ove vrijednosti u sluaju bio-tekuina i bio-goriva se primjenjuju samo ukoliko navedeni proizvodi zadovoljavaju kriterije odrivosti propisane tom Smjernicom, s obzirom na njihov doprinos odraavanju razine CO2 i uvaavajui manji sadraj energije po koliinskoj jedinici u odnosu na fosilna goriva. Ukoliko je to sluaj ista razina oporezivanja e se primijeniti i na pogonska goriva i na goriva za zagrijavanje. U suprotnom sluaju primjenjivat e se razina oporezivanja koju lanice primjenjuju za fosilna pogonska goriva i goriva za zagrijavanje. Bio-tekuine predstavljaju tekua goriva proizvedena iz biomase koja se koriste u energetske svrhe osim za prijevoz, ukljuujui i rasvjetu, zagrijavanje, hlaenje. Bio-goriva podrazumijevaju tekue ili plinovito gorivo za prijevoz koje je proizvedeno iz biomase. 2. Oporezivanje prema emisiji CO2 Oporezivanje prema emisiji CO2 treba biti usklaeno sa odredbama Smjernice 2003/87/EC. Troarina prema emisiji CO2 bie iskazana u EUR za jednu tonu (t) emisije CO2. U naelu, potrebno je osigurati ravnopravan porezni tretman energenata bez obzira na uporabu ukoliko prilikom uporabe u instalacijama nastaje emisija CO2, osim u sluaju da instalacije u kojima nastaje emisija CO2 ve nisu podlone pravilima sheme trgovanja emisijskim dozvolama. Naime, primjena oba instrumenta, oporezivanja troarinom emisije CO2 i pravila trgovine dozvolama za emisiju CO2, na istu
3. Commission Decision 2007/589/EC of 18 July 2007 establishing guidelines for the monitoring and reporting of greenhouse gas emissions pursuant to Directive 2003/87/EC of the European Parliament and of the Council. 4. Directive 2009/28/EC of the European Parliament and of the Council of 23April 2009 on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and2003/30/EC.

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

39

instalaciju (postrojenje, opremu) bi povealo trokove kompanijama, a, s druge strane, ne bi omoguilo smanjenje emisije izvan dostignute razine. Da bi se to onemoguilo potronja energenata u instalacijama koje su ukljuene u shemu trgovanja emisijom CO2 u EU nee se oporezivati prema emisiji CO2, ve samo prema potronji.

2. Opseg oporezivanja troarinom

Smjernica se primjenjuje na energente (derivate nafte, plin, ugalj i koks) i elektrinu energiju. Definicije energenata na koje se primjenjuje Smjernica su izraene preko oznaka Kombinirane nomenklature (Tablica 1). Tablica 1: Popis energenata koji se oporezuju troarinom energent CN oznaka benzin 2710 11 31 2710 11 41 2710 11 45 2710 11 49 2710 11 51 2710 11 59 dizel 2710 19 41 - 2710 19 49 kerozin 2710 19 21 2710 19 25 LPG 2711 12 11 - 2711 19 00 prirodni plin 2711 11 00 2711 21 00 ugalj i koks 2701 2702 2704 elektrina energija 2716 Nova politika troarina na energente fokusirana je na ekstenzivnu uporabu energenata dobivenih iz biomase. U tom smislu nova Smjernica sadri listu energetskih proizvoda koja ukljuuje biogoriva koja je usklaena s vaeom Kombiniranom nomenklaturom Unije. Istodobno, u cilju sprjeavanja pojave porezne evazije proizvodi pod kodom CN 3811 se ukljuuju u nadzor i sustav suspenzije u skladu s odredbama Smjernice 2008/118/EC5, kojom se propisuju opi aranmani i procedure za sve troarinske proizvode. Nova smjernica se ne primjenjuje na oporezivanje prometa energije za grijanje i oporezivanje
5. Council Directive 2008/118/EC of 16 December 2008 concerning the general arrangements for excise duty and repealing Directive 92/12/EEC

proizvoda koji potpadaju pod oznake CN 4401 i 4402, kao i na sljedee koritenje energenata i elektrine energije: - energente koji se koriste za svrhe drugaije nego kao motorno gorivo ili gorivo za grijanje, - dvojnu uporabu energenata energenti imaju dvojnu uporabu kada se koriste i kao gorivo za grijanje i za svrhe drugaije od motornog goriva i goriva za grijanje. Uporaba energenata za kemijske redukcije i u elektrolitskim ili metalurkim procesima moe se smatrati dvojnom uporabom, - elektrinu energiju u principu koritena za svrhe kemijske redukcije i u elektrolitskim ili metalurkim procesima, - mineraloke procese6.

3. Minimalna razina oporezivanja

Izmjene Smjernice idu u pravcu osiguranja naela fiskalne neutralnosti, odnosno izjednaavanja minimalnih stopa troarina na svaku vrstu energetskih proizvoda. U tom smislu na svaku komponentu oporezivanja energenata, na svaku vrstu energenata koje se koriste za danu svrhu, primijenit e se iste minimalne stope oporezivanja. Pri tome, nije dovoljno naelo fiskalne neutralnosti primijeniti samo na razini minimalnih standarda oporezivanja u EU, nego i u nacionalnim propisima. lanice, ukoliko primjenjuju vie stope od minimalnih, dune su osigurati istu razinu oporezivanja na sve energetske proizvode koji se stavljaju u potronju unutar nacionalnih granica. Dinamika poveanja minimalne razine oporezivanja potronje energenata treba se zasnivati na vaeoj minimalnoj razini oporezivanja, to znai da e se i dalje zadrati via razina oporezivanja potronje pogonskih goriva u odnosu na goriva koja slue za zagrijavanje. Minimalna razina oporezivanja prema emisiji CO2 treba biti utvrena u skladu s nacionalnim ciljevima lanica. Prema propisima EU svaka lanica utvruje nacionalnu shemu smanjenja emisije staklenikih plinova, koje, promatrane kao cjelina, trebaju dovesti do ukupnog smanjenja emi-

6. Mineraloki procesi predstavljaju procese klasificirane prema NACE nomenklaturi pod oznakom DI23 proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, sukladno Regulaciji Vijea (EEC) br. 1893/2006 kojom se uspostavlja statistika klasifikacija ekonomskih aktivnosti u Europskoj uniji.

broj: 04/12

40

javne financije

svibanj 2012.

sije CO2 u EU do razine predviene Strategijom 20-20-20. U cilju odravanja realne razine oporezivanja i ukupnih prihoda koji e se ostvariti oporezivanjem energenata, te ostvarenja ciljeva novog koncepta oporezivanja energenata, potrebno je pravodobno usklaivati stope troarina. Meutim, metoda usklaivanja se razlikuje ovisno o komponenti oporezivanja. U sluaju komponente oporezivanja prema emisiji CO2 uzimaju se u obzir trini faktori. Zbog povezanosti oporezivanja prema emisiji CO2 i trgovanja dozvolama za emisiju CO2 potrebno je kontinuirano pratiti cijene dozvola na tritu EU. U sluaju oporezivanja potronje energenata, da bi se ouvala njihova realna vrijednost, vrit e se redovito automatsko usklaivanje stope troarina na bazi harmoniziranog indeksa potroakih cijena na razini EU. Iz metodolokih razloga prilikom izrauna spomenutog indeksa biti e iskljuene cijene energenata i nepreraene hrane.

koje proizvodi potronja dizela. Predvieno je i ogromno poveanje troarina na tena plinska ulja (LPG) i prirodni plin (Grafikon 1).

Grafikon 1

4. Oporezivanje pogonskih goriva

Dosadanji povoljniji porezni tretman dizela u odnosu na benzin je doveo do snanih distorzija na tritu utjeui na preferencije kupaca u pogledu nabavke automobila na jeftiniji pogon na dizel. Na taj nain je proizvodnja ekoloki prihvatljivijeg benzina diskriminirana, a na drugoj strani poreznom politikom je favorizirana proizvodnja automobila na dizel. U cilju eliminacije distorzivnih elemenata troarinske politike izmjene Smjernice predviaju postepeno usklaivanje troarine na dizel na sljedei nain: - do 1.1.2013.g. minimalna troarina na dizel e se izjednaiti sa sadanjom minimalnom troarinom koja se primjenjuje na benzin. Izraeno u postotku za godinu dana troarina na dizel bi trebala porasti za 8,7%; - do 1.1.2015.g. minimalna troarina na dizel e se poveati za dodatnih 6,4%; - do 1.1.2018.g minimalna troarina na dizel e se poveati za dodatnih 7,8%.; - troarina na benzin se zadrava na razini iz 2012.godine. Predoeni dinamiki plan poveanja troarine na dizel podrazumijeva da e od 2018.g. troarina na dizel biti vea od sadanje troarine na benzin za 14,8%, kako bi se neutralizirali efekti dosadanje povoljnije troarinske politike na dizel i adekvatno oporezivalo vee zagaenje okolia

Dosadanja mogunost da se razina troarina diferencira prema vrsti uporabe dizela na poslovnu i izvan poslovnu uporabu, koja je podrazumijevala da su troarine na pogonska goriva koja se koriste za poslovnu uporabu oporezuju po niim stopama u odnosu na izvan poslovnu uporabu, biti e ukinuta budui da je u koliziji sa sve veim zagaenjem okolia koje prouzrokuje sektor transporta i zahtjevom da se povea energetska efikasnost uporabe goriva.

5. Diferencirano oporezivanje energenata

Karakteristika vaee Smjernice jeste irok dijapazon situacija kada se lanicama dozvoljava diferencirano oporezivanje energenata. Politika diferenciranih stopa troarina ukljuuje nekoliko modaliteta: - primjenu sniene stope troarine, - primjenu oslobaanja, - povrat plaene troarine, - balansiranje nie stope PDV-a i standardne stope troarine. Izmjene Smjernice idu u pravcu da politika diferenciranih stopa troarine bude u funkciji ostvarenja ciljeva Energetske strategije EU vee energetske efikasnosti i manjeg zagaenja. U sluaju standardnog oporezivanja taj cilj se eli postii visokim porezima na goriva koja u veoj mjeri zagauju okoli, dok u sluaju diferenciranog oporezivanja povoljniji porezni tretman se uvjetuje provoenjem mjera u povlatenim sektorima koje trebaju dovesti do uteda energije, efikasnije uporabe energije i koritenja ekoloki prihvatljivijih energenata.

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

41

U cjelini nova politika diferenciranja troarina na energente je znatno restriktivnija nego trenutano vaea politika. Diferencirana politika oporezivanja troarinama podrazumijeva mogunost primjene niih stopa troarina ili oslobaanja samo na energetsku komponentu troarine, odnosno potronju energije. U takvim sluajevima i dalje se oporezuje komponenta emisije CO2. Oslobaanje od obje komponente troarine se primjenjuje samo u strogo ogranienom broju sluajeva i to za odreenu uporabu od strane kuanstava i karitativnih organizacija. Restriktivnija politike diferenciranja troarina na energente trebala bi donijeti rast prihoda od troarina po osnovu porasta stopa troarine i irenja porezne osnovice. 5.1. Diferencirana politika oporezivanja potronje energije a) Prijedlogom izmjena Smjernice brie se odredba kojom su odreene lanice imale pravo da lo-ulje oporezuju niim stopama troarine od propisane minimalne troarine na lo-ulje na razini EU, budui da je bila distorzivna za trite Unije i ravnopravan tretman energenata. b) Osiguravi primjenu minimalne visine oporezivanja koja je propisana Smjernicom izmjenama se predlae da se diferencirane stope oporezivanja primjenjuju samo na oporezivanje potronje energije, pod fiskalnom kontrolom, i to sljedeim sluajevima: - kada su diferencirane stope izravno povezane sa kvalitetom proizvoda; - kada diferencirane stope ovise o razini potroene koliine elektrine energije i energenata koji se koriste za grijanje; - za sljedee uporabe: lokalni javni prijevoz (iskljuujui taksi prijevoznike), za sakupljanje otpada, oruane snage i javnu administraciju, invalidne osobe, ambulantna vozila. U pogledu namjena za koje se mogu primijeniti diferencirane troarine u odnosu na sadanju Smjernicu novina je to se namjeravaju iskljuiti taxi prijevoznici iz povoljnijeg troarinskog tretmana iskljue. S obzirom da je u taxi prijevozu uglavnom angairan privatni sektor koji iskljuivo posluje na trinoj osnovi i ne smije podlijegati subvencijama vlade logino je da nove odredbe donose diferencirani tretman samo za javne i komunalne usluge, te javne institucije, uz izuzetak invalidnih osoba.

c) Oslobaanja energetske komponente troarina bie mogue u sljedeim sluajevima: - na oporezive proizvode pod fiskalnom kontrolom na polju pilot-projekata za razvitak tehnologije za proizvodnju proizvoda koji su u skladu sa politikom zatite okolia ili goriva iz izvora koji se obnavljaju; - na energetske proizvode i elektrinu energiju koja se kombinirano koristi za grijanje i pogon; - na elektrinu energiju; - na elektrinu energiju proizvedenu kombinirano od postrojenja za grijanje i pogon, osiguravi da su kombinirana postrojenja u skladu sa politikom zatite okolia; - na energetske proizvode ili elektrinu energiju koja se koristi za prijevoz dobara i putnika eljeznicom, metroom, tramvajem i trolejbusom. U pogledu oporezivanja elektrine energije lanicama je doputeno da oslobode plaanja energetske komponente troarine, djelomino ili u cijelosti, sljedee vrste elektrine energije: - solarnu, energiju koja se proizvodi pomou vjetra, snage valova, plime i oseke, energiju geotermalnog podrijetla; - hidraulikog podrijetla proizvedenu u hidroelektranama; - proizvedenu iz biomase ili proizvoda koji se proizvode iz biomase; - proizvedenu iz metana koji se isputa u naputenim rudokopima; - proizvedenu od naftnih buotina. Umjesto oslobaanja troarine lanice mogu izvriti povrat proizvoau dijela ili cjelokupnog iznosa poreza plaenog od strane potroaa elektrine energije proizvedene iz gore navedenih izvora. d) Izmjenama Smjernice se omoguava lanicama da smanje ili oslobode plaanja troarine samo na energetsku komponentu potronje energenata i elektrine energije koja se koristi u poljoprivredi, hortikulturi, ribogojstvu i umarstvu. Na navedene korisnike primijenit e se aranmani koji moraju dovesti do poveane energetske efikasnosti koja bi mogla biti ostvarena u sluaju pune primjene stopa troarina. S druge strane, za razliku od dosadanjeg poreznog tretmana, navedeni sektori e plaati troarinu koja se obraunava prema udjelu CO2 koji emitiraju odreeni energenti. e) Prema vaeim odredbama Smjernice zemlje lanice mogu primijeniti niu stopu troarine na potronju energetskih proizvoda koji se koriste za

broj: 04/12

42

javne financije

svibanj 2012.

grijanje, za potronju u stacionarnim motorima ili za postrojenja i strojeve koji se koriste u graevinarstvu, konstrukcijama i javnim radovima. U ovim sluajevima izmjene Smjernice omoguavaju primjenu nie troarine na emisiju CO2, ukoliko se zakljue aranmani sa poslovnim subjektima ili udruenjima malih poslovnih subjekata, te ukoliko se primjenjuje shema trgovinskih dozvola ili ekvivalentne mjere koje vode smanjenju emisije CO2. f) Prema vaeim odredbama mogue je primijeniti nie stope troarine na energente koje koriste energetski intenzivna poduzea. Prema sadanjim pravilima energetski intenzivno poduzee podrazumijeva poslovni subjekt kod kojeg nabavka energenata i elektrine energije iznosi najmanje 3% od vrijednosti proizvodnje. Izmjenama Smjernice oslobaanja troarine u navedenim sluajevima se zadravaju, ali samo za komponentu oporezivanja potronje energiju u strukturi stope troarine, dok se komponenta oporezivanja udjela emisije CO2 obvezno primjenjuje. g) Budui da je fokus energetske politike na veem koritenju obnovljive energije dosadanja oslobaanja troarina na prirodni plin i LPG koji se koristi kao pogonsko gorivo mogu se zadrati samo do 2023. godine, od kada e biti oporezivana standardnim stopama. 5.2. Politika oslobaanja troarine na obje komponente Izmjenama Smjernice je omogueno oslobaanje plaanja troarina u cijelosti ili djelomino na obje komponente troarina na sljedee proizvode: - na energetske proizvode koji se koriste za zagrijavanje, - elektrinu energiju koja se koristi od strane kuanstava ili humanitarnih/karitativnih organizacija. Oslobaanje se primjenjuje samo na izvan poslovnu uporabu od strane kuanstava ili humanitarnih/karitativnih organizacija, s tim, da se u sluaju da kuanstvo ili humanitarne/karitativne organizacije obavljaju i poslovne djelatnosti, oslobaanje vri razmjerno udjelu izvan poslovne uporabe. U konanici, ukoliko je udjel poslovne uporabe dominantan u potronji energenata primijenit e se puno oporezivanje troarinom.

6. Posebna ovlatenja Komisije

Europska komisija je duna da svakih pet godina izvijesti Vijee o primjeni nove Smjernice.

Izvjetaj treba ukljuiti analizu stopu troarine s obzirom na komponentu emisije CO2 u svjetlu trendova trine cijene dozvola za emisiju staklenikih plinova, utjecaja inovacija i tehnolokog razvitka, kao i procjenu opravdanosti nastavka primjene oslobaanja ili smanjenja troarina. Redovitom pregledu bit e podvrgnuti svi sektori koji su rizini sa stajalita zagaivanja okolia emisijom CO2. Smjernicom su dana nova ovlatenja Komisiji da po potrebi donese delegirani akt (engl. delegated act) kojim e revidirati definicije energetskih proizvoda na koje se primjenjuje troarine, uvaavajui izmjene u Kombiniranoj nomenklaturi Unije. Nove ovlasti Komisije proizlaze iz odredaba lanka 290 Lisabonskog ugovora7, kojima se, po prvi put od osnutka Unije, omoguava delegiranje nadlenosti Europskog parlamenta i Vijea Komisiji. Parlament i Vijee mogu prenijeti ovlasti Komisiji u domeni donoenja propisa Unije, pod odreenim uvjetima, samo u cilju mijenjanja tehnikih elemenata u legislativi. Na taj nain se rastereuje rad Parlamenta i Vijea, koji, umjesto troenja energije na tehnike rasprave, fokus svojih aktivnosti mogu usmjeriti na donoenje bitnih politika i zakona Unije. S druge strane, osigurana je potrebna fleksibilnost i efikasnost u primjeni novih propisa, ime se sprjeava da gospodarski subjekti trpe zbog sporosti izmjene propisa. Prema istom lanku Parlament i Vijee u svako vrijeme mogu opozvati delegirane ovlasti Komisiji ili delegiranje mogu vremenski ograniiti. Ukoliko Vijee i Parlament obavijeste Komisiju da prihvaaju delegirani akt ili ne uloe prigovor Komisiji u roku predvienom u propisu koji omoguava delegiranje nadlenosti (u sluaju nove energetske smjernice u roku od est mjeseci) delegirani akt e se objaviti u Slubenim novinama EU, odmah po dostavljanju obavijesti ili istekom roka za prigovor. Delegirani akt koji temeljem delegiranih ovlasti donese Komisija postaje novi izvor sekundarnog prava EU. Bitno je naglasiti da Vijee moe u svim sluajevima delegirati odreene nadlenosti Komisiji ukoliko postoji kvalificirana veina. Ovim je u odreenoj mjeri relaksirano odluivanje u podruju oporezivanja, za koje je, u cilju zatite fiskalnog suvereniteta lanica, inae potrebna jednoglasna odluka svih lanica EU.
7. Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union, consolidated version, OJ C 115, 9.5.2008.

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

43

7. Implikacije nove Smjernice na BiH

Usvajanjem novog Zakona o troarinama BiH je zapoela sloeni proces harmonizacije troarina sa minimalnim troarinama u EU. Pozitivan korak u procesu harmonizacije predstavlja uvoenje dodatne putarine u cijeni naftnih derivata, ime se ukupna troarina na naftne derivate pribliila minimalnim standardima EU8. Meutim, to je bilo kratkog efekta, budui da je EU od 1. 1. 2010. poveala minimalne stope troarina na dizel, to je povealo raspon izmeu troarina izmeu BiH i EU. Kako EU planira da u narednih est godina izjednai troarine na dizel/kerozin i bezolovni benzin, pa potom troarine na dizel znaajno povea, oekuje se da e jaz izmeu troarina u EU i troarina u BiH, ukoliko ne doe do promjene u troarinskoj politici u BiH, postati sve vei, od sadanjih 0,10 KM/l kod obje vrste derivata, do 0,25 KM/l na dizelu (Grafikon 2).

Grafikon 2

Dobivanje kandidatskog statusa predstavljat e signal da Bosna i Hercegovina treba ozbiljnije pristupiti harmoniziranju propisa iz podruja oporezivanja troarinom sa smjernicama iz EU kojima se propisuju opi aranmani i postupanje sa troarinskim proizvodima i oporezivanje pojedinih grupacija troarinskih proizvoda (duhanski proizvodi, energenti, alkohol, pivo i vino). U podruju oporezivanja energenata proces harmonizacije treba obuhvatiti: - proirenje opsega oporezivanja na ugalj, koks, plin i elektrinu energiju; - primjenu novog koncepta oporezivanja energenata troarinom; - uspostavljanje dinamike harmonizacije ukupne stope troarine na energente sa minimalnim standardima EU.
8. Putarine predstavljaju troarine sa namjenskim karakterom potronje prikupljenih prihoda (tzv. destinirani porezi).

broj: 04/12

44
Milan Kurida, dipl. iur. mr. Miloica Duko, dipl. iur.

javne financije

svibanj 2012.

UPRAVNO SUDSKA PRAKSA SUDA BIH U OBLASTI NEIZRAVNIH POREZA

U prethodnom broju asopisa su objanjeni razlozi za pobijanje konanog upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje i vrste odluka koje donosi prvostupanjsko upravno vijee Suda BiH prilikom ocjene zakonitosti konanog akta Uprave. U lanku su dani izvodi iz nekoliko presuda Suda Bosne i Hercegovine donesenih u upravno sudskim sporovima ispitivanja zakonitosti konanih akata Uprave za neizravno oporezivanje (materija oporezivanja pdv-om). U ovom lanku e biti prikazani izvodi iz dvije presude Suda Bosne i Hercegovine u pitanjima koja se odnose na obraun carine i poreza na dodanu vrijednost prilikom uvoznog carinjenja. U prvom sluaju prireivai lanka po prvi put dostavljaju izvod iz drugostupanjske parnine presude Suda BiH koju je ovaj sud donio u parninom postupku koji je tuitelj, pravna osoba pediter vodio protiv Uprave za neizravno oporezivanje sa zahtjevom za naknadu tete koju je tuitelj pretrpio zbog toga kao posljedicu uvoznog carinjenja. Presuda u svemu odgovara na pitanja odgovornosti za uvozne dabine koju pediter ima u postupku uvoznog carinjenja, zbog ega su je prireivai istakli u izvodu, iako presuda nije donesena u upravno sudskom sporu ispitivanja zakonitosti upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje. U nastavku je dan izvod iz presude kojom je ispitivana zakonitost konanog upravnog akta Uprave za neizravno oporezivanje, kojim upravnim aktom su obraunane uvozne dabine za opremu uvezenu u slobodnu zonu.

Odgovornost peditera za uvozne dabine

Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza, koji su navedeni u obrazloenju pobijane presude, utvrdio da je tuitelj kao pediter 10. 06. 2005. godine po carinskoj prijavi D 2770 od 10. 06. 2005. godine na graninom prijelazu V. ulazak u carinsko podruje BIH izvrio prijavljivanje poiljke benzina u koliini od 25.200 kg upuene od strane T. G. iz B. za uvoznika M. C. d.o.o. M.,

koju je prevozio M. S. voza R. T. d.o.o. B.. Tuitelj kao podnositelj prijave je dao garanciju broj 000540 od 12. 08. 2004. godine s rokom vaenja do 14. 08. 2005. godine da e navedena roba biti prijavljena carinarnici CI M., radi konanog carinjenja. Nakon podnoenja zahtjeva za prijevoz Carinskom referatu na GP V., roba je stavljena pod carinski nadzor, plombirano je prijevozno sredstvo i roba je upuena na konano carinjenje CI M., obzirom da je roba upuena M. C. iz M.. Na osnovu meunarodnog tovarnog lista NO 000200

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

45

utvreno je da je T. G. izvrila predaju predmetne robe M. C. iz M. dana 10. 06. 2005. godine. Meutim, iz CI M. putem faksa GP V. istog dana prvo stie potvrda da je predmetna roba zaprimljena, a nakon ponovne provjere podataka od stane referenta na GP V. od 23. 06. 2005. godine da se potvrdi prijem robe, CI M. odgovara dana 04. 07. 2005. godine, da predmetna roba nije prijavljena u CI M., radi podnoenja JCI radi carinjenja i plaanja neizravnog poreza. CI V. vri obraun carinskog duga u iznosu od 25.926,36 KM kao da navedena roba nije prispjela u odredite. UNO izdaje rjeenje 19. 07. 2005. godine kojim obavezuje M. C. kao carinskog obveznika da plati na ime carinske obaveze za uvezenu robu ukupno iznos od 25.926,36 KM, meutim, ista je odbila da postupi po navedenom rjeenju, nakon ega je UNO aktivirala garanciju tuitelja i s rauna tuitelja kao garanta za plaanje carinskih obaveza za uvoznika, naplatila u cijelosti carinske dabine u navedenom iznosu. S obzirom na ovako utvreno injenino stanje, prvostupanjski sud je, i po ocjeni drugostupanjskog vijea, pravilno odbilo tueni zahtjev uz obrazloenje da se u konkretnom sluaju ne radi o stjecanju bez osnove Uprave za neizravno oporezivanje, jer nije proveden carinski postupak na predmetnoj carinskoj robi, obzirom da roba nije predana carinskom uredu koji je odobren od carinskog organa, odnosno da je izuzeta ispod carinskog nadzora, u situaciji kada se tuitelj u okviru svoje djelatnosti pojavio kao garant da e se carinski postupak provesti. Naime, prema generalnom ovlatenju danog tuitelju 08. 06. 2005. godine, sasvim jasno proizlazi da je tuitelj kao pediter ovlaten da u ime i za raun M. C. iz M. izvri usluge pedicije koje se sastoje od 1) prijavljivanja robe za carinjenje na GP V. i 2) uvozno izvozno carinjenje u CI (koja nije oznaena). Iz garantne potvrde broj 000540 od 12. 08. 2004. godine proizlazi da je banka kao jamac dala garanciju za vie radnji prijevoza s rokom vaenja do 14. 08. 2005. godine i da e svaki iznos carinskog duga i trokova ukljuujui carinu i druge dabine koje se naplauju pri uvozu, izuzev novanih kazni za koje tuitelj kao korisnik garancije moe biti ili postati obvezan zbog carinskog prekraja ili neispravnosti poinjene tijekom procedure prijevoza, kao jamac platiti Upravido maksimalnog iznosa od 100.000,00 KM pri prvom pismenom zahtjevu od strane carinskih organa i bez mogunosti za odgodu plaanja. Carinska

uprava se suglasila da je tuitelj kao korisnik ovlaten da vri prijevoz u BIH na graninom prijelazu V.. Osim toga i u ispravi JCI 3/8 je konstatirana garancija pod brojem 000540, pa zato navodi albe da se od tuitelja nije moglo naplatiti vie od iznosa 15.634,72 KM sa kojim iznosom je tuitelj garantirao, i s kojim se prvotuena suglasila svojim potpisom na carinskoj ispravi, su neosnovani. Nesporno je utvreno da je tuitelj kao pediter dana 10. 06. 2005. godine izvrio prijavljivanje robe za M. C. koja je dovezena na granini prijelaz V., prijevozno sredstvo plombirano i roba upuena na konano carinjenje CI M.. Meutim, prema podacima iz CMR meunarodnog tovarnog lista sasvim jasno proizlazi da je istog dana M. C. u M., preuzeo robu od prijevoznika R. T. (ovjereno peatom i potpisom). Prije preuzimanja roba je trebala biti carinjena. Istina iz potvrde CI M. od 10. 06. 2005 godine proizlazi da je predmetna roba primljena, ali to ne znai i da je predmetna roba prijavljena odredinoj carinarnici CI M. radi carinjenja to dokazuje i odgovor CI M. Od 04. 07. 2005. godine da ta roba nije prijavljena. Kako je roba stavljena u promet prije okonanja carinskog postupka i naplate carine, to je obraunana carina i rjeenjem UNO od 19. 07. 2005. godine obvezana M. C. iz M. da uplati na ime carine za uvezenu predmetnu robu iznos od 25.926,36 KM. Neosnovano alba ukazuje na injenicu da tuitelj protiv tog rjeenja nije imao naina da se brani, jer je rjeenje dostavljeno i tuitelju koji nije uloio albu. Naime, tuitelj kao zainteresirana trea osoba ima poloaj stranke u smislu odredbe lanka 218. stavak 2. Zakona o upravnom postupku (Slubeni glasnik, broj: 29/02) i mogao je podnijeti albu u roku koji vai za stranku, po ijem zahtjevu je donijeto prvostupanjsko rjeenje, odnosno o ijem pravu je rijeeno. Rok za albu za osobu koja radi zatite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da sudjeluje u postupku (zainteresirana osoba) tee od dana kada joj je dostavljeno rjeenje. Obzirom da je tuitelj kao ovlateni pediter, dao garanciju kojom se osigurava predaja robe nadlenoj carinarnici i naplata carine i drugih uvoznih dabina, a koju je on podnio prilikom prijavljivanja robe na graninom prijelazu V., to je u skladu sa pravnom prirodom garancije i obvezom garanta kada je u pitanju pravni odnos kakav je u ovom sluaju. Poto uvezena roba nije predana nadlenoj carinarnici, niti je carinski obveznik platio dune zakonske obaveze, ove obaveze je

broj: 04/12

46

javne financije

svibanj 2012.

duan izmiriti tuitelj, kao garant, kako to pravilno zakljuuje prvostupanjski sud. Neosnovano tuitelj tvrdi da je preuzeo garanciju i da je tu garanciju razduio prijavljivanjem i predajom robe CI M., jer je ta tvrdnja suprotna i samoj svrsi garancije koja je dana, kada su u pitanju obaveze od strane garanta za sluaj da ih carinski obveznik ne izmiri, jer ova garancija predstavlja instrument plaanja carine i ostalih uvoznih dabina. Osim toga odredbom lanka 835. Zakona o obligacijskim odnosima propisano je da ukoliko nije drugaije odreeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadri obavezu peditera da provede carinske radnje i isplati carinske dabine za raun nalogodavca, pa kada se ove zakonske odredbe dovedu u vezu s preuzetom tuiteljevom garancijom i odredbama lanka 187. stavak 1. Zakona o carinskoj politici BIH, prema kojem se garant obvezuje da e osobno platiti garantirani iznos carinskog duga koji je dospio za plaanje onda je tuitelj kao ovlateni pediter, u situaciji kada roba nije prijavljena nadlenoj carinarnici radi carinjenja, niti je za tu robu plaena carina i ostale uvozne dabine, kao i porez na promet, duan izmiriti te obaveze u postupku koji je C. pokrenula po slubenoj dunosti. Drugostupanjska parnina presuda Suda Bosne i Hercegovine broj P-9/09 od 07. 06. 2010. godine

Obveza plaanja uvoznih dabina na opremu uvezenu u slobodnu zonu

...Naime, rjeavajui po slubenoj dunosti u postupku naplate uvoznih dabina za carinskog obveznika - tuitelja V. S. d.o.o., upravni organi tuenog su pravilno tumaili odredbe lanka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj: 3/02 i 13/03), kojom je propisano da e oprema koja se uvozi u slobodnu zonu i koja je namijenjena za proizvodnju u slobodnoj zoni, biti izuzeta od plaanja carina i carinskih obaveza, iskljuujui carinsko evidentiranje, ukoliko drugaije nije predvieno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. Takoer, pravilno je primijenjena i Odluka o uvjetima kojima podlijee povoljniji tarifni postupak iz koga odreena roba zbog konane namjene moe uivati odreene pogodnosti (Slubeni glasnik BiH, broj: 7/03). Prema lanku 3. navedene Odluke, stavljanje robe u slobodni promet s povoljnim tarifnim po-

stupkom zbog konane namjene vri se na temelju pisanog odobrenja koje se izdaje osobi koja uvozi robu za slobodan promet. Odobrenje izdaje nadlena carinarnica u entitetu u kojem se roba prijavljuje za slobodni promet na temelju pisanog zahtjeva zainteresirane osobe. U skladu s navedenim je i Autentino tumaenje stavka 2. lanka 29. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, objavljeno u Slubenom glasniku BiH, broj: 7/05). Meutim, po shvaanju apelacijskog upravnog vijea Suda Bosne i Hercegovine, pogrean je zakljuak upravnih organa tuenog, koji je prihvatilo i vijee za upravne sporove Suda BiH, da tuitelj nije podnosio pisani zahtjev za stavljanje uvezene opreme u slobodan promet sa povoljnim tarifnim postupkom zbog konane namjene. Naime, iz specifikacije uvezene opreme, koja se nalazi u prilogu izvjetaja Komisije Regionalnog centra S., broj: D-669/05 od 07. 06. 2005. godine, vidljivo je da je tuitelj u razdoblju od 07. 07. 2000. godine do 10. svibnja 2005. godine, vrio kontinuiran uvoz opreme (specifikacija je ralanjena po tranzitnom prijavama od rednog broja 1. do 114.). Iz stanja spisa ove upravne stvari vidljivo je da su upravni organi tuenog u navedenom razdoblju odbijali primjenu odredbe lanka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, smatrajui da Zakon o carinskoj politici nije bio u potpunosti usuglaen sa Zakonom o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, to je imalo za posljedicu da je uslijedilo i Autentino tumaenje navedenih odredbi od strane Parlamentarne skuptine BiH. Iz spisa je takoer vidljivo da se aktom, broj: 03-6187/03 od 30. 05. 2003. godine, Ministarstvo... BiH Sektor za..., obratilo Komisiji za... sa zahtjevom za donoenje podzakonskog akta za provoenje lanka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u BiH. U spisu se nalazi i akt Federalnog ministarstva... F BiH CU S., broj: 02-9570-2/03 od 06. 10. 2003. godine, upueno Ministarstvu... BiH, radi hitnog davanja tumaenja za primjenu odredbe lanka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama u BiH. Takoer, u spisima se nalazi i akt predsjedavajueg Vijea ministara BiH, broj: 01-02-736-2/05 od 20. lipnja 2005. godine, upuen Upravnom odboru tuene Uprave za... BiH, u kome stoji da je predsjedavajui informiran da se kompanije koje posluju u slobodnim zonama nalaze pod stalnim pritiskom prinudne naplate carina na uvoz strojeva i opreme koju koriste u slobodnoj zoni u pro-

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

47

cesu proizvodnje. U tom aktu, izmeu ostalog, se navodi da se, naalost, ovakvim postupanjem ozbiljno naruava poslovna klima za privlaenje stranih investicija u zemlji i Ugovor o osnovama suradnje sa V. S. d.o.o., koji je 17. 07. 1998. godine odobren od strane Vijea Ministara BiH, a kojim ugovorom je omoguen rad V. u slobodnoj zoni u sladu sa Zakonom o slobodnim zonama BiH, koji predvia oslobaanje od carine za uvoz strojeva i opreme namijenjenih za proizvodnju u slobodnim zonama. Na kraju se predlae razmatranje mogunosti da se do konanog stava po tom pitanju na Upravnom odboru Uprave za ... BiH, izda smjernica Upravi za ... da se obustave sve radnje i postupci vezani za prinudne naplate carinskih obaveza za opremu i strojeve koje se koriste za proizvodnju u slobodnoj zoni. Takoer, aktom predsjedavajueg Vijea ministara BiH, od 01. 07. 2005. godine, upuenog Upravnom odboru Uprave za ... gospodin D. se moli da se na prvoj narednoj sjednici razmotri mogunost da Upravni odbor Uprave za ... donese odluku na temelju koje bi Uprava za ..., a na bazi vaeeg tumaenja Parlamentarne skuptine BiH, izdala instrukciju da se obustave postupci naplate carine za opremu i strojeve koje se uvoze u slobodne zone radi proizvodnje, do izmjena zakona. U vezi s navedenim problemom zbog naplate carina na opremu i strojeve koji su uvezeni radi proizvodnje u slobodnoj zoni, u spisu se nalazi i akt (na njemakom jeziku) predstavnika V. AG iz W. gosp. U. S., od 7. travnja 2004. godine, upuen ministru Ministarstva ... BiH, kao i drugi akti koji svjedoe o postojanju navedenog problema, nejasnoa i lutanja u primjeni navedenih propisa od strane tuenog, a sve na tetu tuitelja, odnosno stranog ulagaa kojem je onemogueno koritenje zakonskih olakica, odnosno oslobaanje od carina za uvoz strojeva i opreme namijenjenih za proizvodnju u slobodnoj zoni V. Sve ovo ukazuje da u BiH jo uvijek nije uspostavljeno sigurno pravno okruenje kao neminovni uvjet za strana ulaganja. Usprkos svim navedenim problemima i nejasnoama s kojima se susretala tuena, njezini organi su obvezali tuitelja na plaanje carine na navedenu uvoznu opremu, a s obrazloenjem da je tuitelj, da bi predmetnu opremu koristio, odnosno upotrebljavao za proizvodnju u slobodnoj zoni, morao podnijeti carinsku prijavu za putanje robe (opreme) u slobodan promet i pisani zahtjev za izuzimanje od plaanja carine i carinskih obveza zbog konane namjene, u smislu lanka 29. sta-

vak 2. Zakona o slobodnim zonama, pa kako tako nije postupljeno, nastao je carinski dug u smislu odredbe lanka 181. ranijeg Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, na iju je isplatu obvezan tuitelj. Pri tom, organi tuene kao i vijee za upravne sporove Suda BiH su propustili cijeniti akte-dopise tuitelja V. S. d.o.o. od 22. 09. 2003. godine, upuen Carinarnici S. Carinski referat V., kao i akt od 24. 09. 2003. godine, upuen CU Carinarnice S., na ruke upravnice. U ovim obraanjima za stav po pitanju carinjenja opreme u Slobodnoj zoni, tuitelj navodi da su tijekom kolovoza i rujna te godine za korisnika V. S.-V. smjetena osnovna sredstva u skladitu korisnika u Slobodnoj zoni V. i da carinjenje nije izvreno, jer se eka uputa za provoenje odredbe l. 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama u BiH (Sl. glasnik BiH, broj: 13/03). S obzirom da se radi o opremi potrebnoj za proizvodnju, ovim dopisom se moli davanje suglasnosti za uzimanje robe iz skladita i stavljanje u upotrebu uz prethodni pregled carinskog djelatnika, a podnoenje deklaracije i carinjenje e se izvriti putem peditera po dobivanju navedene upute i usklaivanja sa programom ASYCUDA. Takoer, dopisom od 07. 03. 2005. godine, upuenom Upravi za ... Odsjek za ..., Interped S., kao ovlateni pediter tuitelja V. d.o.o. V., traio je pojanjenje procedure carinjenja opreme smjetene u Slobodnoj zoni V. i namijenjene za proizvodnju u slobodnoj zoni, odnosno instrukciju za nain carinjenja i podnoenje usuglaene dokumentacije. U tom dopisu se napominje da program ASYCUDA ne dozvoljava, bez podeavanja, podnoenje dokumentacije za carinjenje opreme uz oslobaanje carine i carinskih dabina, osim carinskog evidentiranja, te se oekuje instrukcija. Sve ove dokaze organi tuene nisu uope cijenili kako pojedinano tako ni u sklopu ostalih dokaza, ime su poinili povredu odredaba upravnog postupka iz lanka 13. u vezi sa lankom 230. stavak 1. Zakona o upravnom postupku (Slubeni glasnik BiH, broj: 29/02 i 14/04). Takoer, vijee za upravne sporove Suda BiH nije cijenilo sve navode tube i navedene dokaze na okolnosti da je tueni odbijao primjenu Zakona o slobodnim zonama, ime je poinio povredu odredbi lanka 39. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, a to su sve razlozi za podnoenje zahtjeva za preispitivanje sudske odluke u smislu lanka 49. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine.

broj: 04/12

48

javne financije

svibanj 2012.

Iz stanja spisa ove upravne stvari ne proizlazi da je tuena odgovarala na navedene dopise obraanja tuitelja i njegovog peditera, pa se navedeni dopisi, po shvaanju apelacijskog upravnog vijea Suda BiH, mogu usporediti s pisanim zahtjevom tuitelja za davanje odobrenja za stavljanje robe u slobodan promet sa povoljnijim tarifnim postupkom, o kojim zahtjevima tuena nije odluivala. Naprotiv, da je tuena znala da tuitelj uvezenu opremu upotrebljava za proizvodnju u Slobodnoj zoni V. i da je jedno vrijeme takvo postupanje tuitelja i odobravala, govori i Instrukcija Upravi za ... BiH, od 7. srpnja 2005. godine (Slubeni glasnik BiH, broj: 52/05), koju je donio Upravni odbor tuene. Prema stavku 1. navedene Instrukcije, carinske i ostale dabine, iskljuujui carinsku evidenciju, ne plaaju se za opremu uvezenu u slobodne zone koja je namijenjena za proizvodnju u slobodnoj zoni. Stavkom 2. je propisano da e ova instrukcija biti na snazi do 31. 10. 2005. godine, a ukoliko se do tog datuma ne usvoje zakonske regulative koje e otkloniti diskriminaciju u ovoj oblasti, ova instrukcija se nee produiti, a naplata obveza e se izvriti retroaktivno i za razdoblje njezine primjene. Vijee za upravne sporove je, i po shvaanju apelacijskog upravnog vijea, pravilno prihvatilo zakljuak prvostupanjskog organa tuene da se u konkretnom sluaju primjenjuju propisi na dan nastanka carinskog duga, te da je u konkretnom sluaju carinski dug mogao nastati najranije na dan 07. 06. 2005. godine, kada je od strane nadzornog carinskog ureda utvrena upotreba robeopreme koja nije bh. roba. Dakle, s obzirom na navedeni datum eventualnog nastanka carinskog duga, u ovoj upravnoj stvari ima se primijeniti Zakon o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04 i 51/06), a ne Zakon o carinskoj politici (Slubeni glasnik BiH, broj: 21/98 i 34/00), koji je primijenio drugostupanjski organ tuene pri odluivanju o albi. Meutim, po shvaanju apelacijskog upravnog vijea Suda BiH, zakljuak upravnih organa tuene, koji je prihvatilo i vijee za upravne sporove ovog suda, da je u konkretnom sluaju zaista i nastao carinski dug na iju isplatu je obvezan tuitelj, je zasnovan na pogrenoj primjeni odredbi lanka 197. stavak 1. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04 i 51/06), odnosno lanka 181. stavak 1. ranije vaeeg Zakona o carinskoj politici Bo-

sne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 21/98). Naime, u smislu navedenih odredbi, carinski dug pri uvozu nastaje prilikom potronje ili upotrebe u slobodnoj zoni ili slobodnom skladitu robe koja podlijee plaaju uvoznih dabina pod drugim uvjetima od onih koji su propisani vaeim propisima. Meutim, u konkretnom sluaju tuitelj je u slobodnoj zoni upotrebljavao uvezenu opremu za registriranu proizvodnu djelatnost u slobodnoj zoni, dakle upotrebljavao uvezenu opremu koja s obzirom na namjenu i nain upotrebe, ne podlijee plaanju uvoznih dabina carine, osim carinskog evidentiranja, u smislu lanka 29. stavak 2. Zakona o slobodnim zonama, pa takvom upotrebom uvezene opreme nije ni mogao nastati carinski dug. Carinski dug je mogao nastati samo upotrebom uvezene opreme pod drugim uvjetima od onih koji su propisani vaeim propisima. Apelacijsko upravno vijee smatra da osim to su upravni organi tuene kao i vijee za upravne sporove Suda BiH pogreno primijenili odredbe lanka 197. vaeeg odnosno lanka 181. stavak 1. ranijeg Zakona o carinskoj politici BiH, takoer su propustili primijeniti i odredbu lanka 205. vaeeg Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04 i 51/06), jer i kada se zanemari injenica da, prema lanku 197. Zakona o carinskoj politici, carinski dug moe nastati samo za takvu upotrebu koja podlijee plaanju carina, i tada u konkretnom sluaju tueni nije mogao biti obvezan na plaanje carinskog duga nastalog u smislu odredbi lanka 197. navedenog Zakona, s obzirom da su se na strani tuitelja stekli uvjeti za oslobaanje od plaanja carine na uvezenu opremu propisani lankom 205. vaeeg Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, a ti uvjeti su: 1) da je vaeim propisima predvieno povoljnije postupanje s robom zbog krajnje upotrebe ili potpuno ili djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina u skladu s lankom 176. navedenog zakona; 2) da ponaanje zainteresirane osobe ne ukljuuje zlonamjerno postupanje ili oigledan nemar i 3) da su zadovoljeni drugi uvjeti za primjenu povoljnijeg postupanja, olakice ili oslobaanja. Po shvaanju apelacijskog upravnog vijea, na odnos koji je nastao za vrijeme vaenja jednog propisa, a traje i za vrijeme vaenja kasnijeg propisa kojim se taj odnos drugaije regulira, primijenit e se taj kasnije donijeti propis ako je povoljniji po stranku i ako o stvari nije bilo pravosnano rijeeno za vrijeme vaenja ranijeg propisa. Ra-

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

49

niji zakon o carinskoj politici BiH nije sadravao povoljnosti regulirane odredbom lanka 205. vaeeg Zakona o carinskoj politici BiH, tako da se u konkretnom sluaju ima primijeniti navedena odredba vaeeg zakona, kao povoljnijeg. Po shvaanju apelacijskog upravnog vijea, sve i kada bi se nepodnoenje pisanog zahtjeva za stavljanje uvezene opreme u slobodan promet uz oslobaanje od plaanja carina i nepostojanje odobrenja nadlenog carinskog organa, moglo staviti na teret tuitelju, u tom sluaju tuitelj bi mogao, eventualno, odgovarati samo za carinski prekraj iz lanka 35. Zakona o slobodnim zonama ili neki drugi carinski prekraj, ali u konkretnoj situaciji carinski dug ne bi mogao nastati s obzirom da je uvezena oprema koritena za proizvodnju u slobodnoj zoni, dakle na nain i u svrhu za koju je uvezena i za koju je zakonom osloboena od plaanja carine. Stoga je, po miljenju apelacijskog upravnog vijea, vijee za upravne sporove, pogreno primjenjujui zakone BiH, propustilo da, na temelju dokaza provedenih u upravnom postupku, utvrdi da tuitelj nije obveznik plaanja carine, da mu je carina nezakonito obraunana i naplaena, to je imalo za posljedicu da je nezakonito odbijen tubeni zahtjev upravljen na ponitenje rjeenja tuene.

S obzirom na izloeno, apelacijsko upravno vijee Suda BiH ocijenilo je prvostupanjsku presudu vijea za upravne sporove ovog suda nepravilnom i nezakonitom, a zahtjev za preis pitivanje te presude osnovanim, te ga je uva ilo primjenom odredbe lanka 54. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 19/02, 88/07 i 83/08), tako to je preinailo osporenu presudu vijea za upravne sporove, tubu uvailo i, na temelju lanka 34. stavak 2. Zakona o upravnim spo rovima, ponitilo kao nezakonito konano rje enje tuene Uprave za ... BiH, broj: 01/4-UP/ II-575/08 od 15. 10. 2008. godine, kao i rjee nje prvostupanjskog organa Regionalnog cen tra S., broj: 03/4-2-UP-18-18-5472/07 od 17. 04.2008. godine u dijelu kojim je tuitelj ob vezan na isplatu carine u iznosu od 3.880,36 KM za robu smjetenu u Slobodnu zonu V. po prijavi JCI broj: 46 od 21. 01. 2004. godine i profakturi od 20. 01. 2004. godine, i u tom dije lu predmet vratilo prvostupanjskom organu na ponovno rjeavanje. Presuda Suda Bosne i Hercegovine broj Uvl5/10 od 08.07.2010. godine donesena u postupku po zahtjevu za preispitivanje presude prvostupanjskog upravnog vijea ovog suda

www.fircon.biz
broj: 04/12

50
Frano Dogan, dipl. iur.

javne financije

svibanj 2012.

PRIVREMENI SMJETAJ ROBE

Roba podnesena (dopremljena) mjerodavnom carinskom tijelu ima status robe u privremenom smjetaju sve dok joj se ne odredi carinsko odobreno (doputeno/ dozvoljeno) postupanje ili uporaba robe. Privremeni smjetaj moe se definirati kao smjetaj robe pod carinski nadzor i pod uvjetima koje odobri carinsko tijelo, dok joj se ne odobri carinsko odobreno postupanje ili uporaba. Privremeni smjetaj robe propisan je odredbama: - lanka 47. do 50. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), dalje u tekstu: Zakon; - lanka 96. do 98. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 63a/04, 60/06 i 57/08), dalje u tekstu: Odluka; - lanka 15. do 19. Upute o popunjavanju carinske prijave podnijete u pisanom obliku i uporabom tehnike obrade podataka i zbirne prijave broj: 01-18-10122/05 od 20.12.2005. godine, dalje u tekstu: Uputa o popunjavanju carinske prijave i - Upute o privremenom smjetaju robe (Slubeni glasnik BiH, broj 31/06), dalje tekstu: Uputa. Prostori za privremeni smjetaj mogu biti prostori koji su stalno/trajno odobreni za privremeni smjetaj robe (prostori koji nisu u okviru prostora carinskog skladita), i oni se nazivaju prostorima za privremeni smjetaj i kao takva moraju biti odobrena od strane carinskog tijela. Privremeni smjetaj moe se odobriti i u prostoru carinskog skladita, koji je fiziki odvojen od dijela prostora carinskog skladita u kojem se smjeta roba u postupku carinskog skladitenja. Dratelj carinskog skladita evidenciju o robi u privremenom smjetaju mora voditi odvojeno od evidencije za robu u postupku carinskog skladitenja. Sukladno lanku 6. Upute, odobrenje za ovu vrstu skladita carinsko tijelo izdaje na temelju pisanog zahtjeva. Prostorom za privremenim smjetajem mogu upravljati osobe koje ispunjavaju uvjete za odobravanje prostora za privremeni smjetaj ili carinska tijela. Sukladno lanku 96. stavak (2) Odluke, carinska tijela, kada sami ne upravljaju prostorom za privremeni smjetaj, u cilju osiguranja primjene carinskih propisa, mogu zahtijevati da prostor za privremeni smjetaj bude zakljuan s dvije brave, gdje jedan klju dre oni te da osoba koja upravlja prostorom za privremeni smjetaj vodi knjige o zalihama koje omoguavaju praenje kretanja robe. Pisani zahtjev se podnosi mjerodavnom carinskom tijelu prema mjestu gdje se nalazi prostor za privremeni smjetaj. Uz zahtjev u pisanom obliku podnosi se i izvod iz registra mjerodavnog suda, dokaz o posjedovanju ili zakupu prostora namijenjenog privremenom smjetaju, skica i tehniki opis prostorija ovjeren od podnositelja zahtjeva i dokaz o registraciji kod Uprave za neizravno oporezivanje. Zahtjev i privici se podnose u dva primjerka od kojih jedan ostaje pismohrani carinskog tijela koje je izdalo odobrenje, a drugi primjerak se dostavlja mjerodavnom carinskom uredu zajedno s odobrenjem. O zahtjevu za odobravanje prosto-

Prostor za privremeni smjetaj

Prostor za privremeni smjetaj je prostor iz lanka 4. i 8. Upute odnosno to je mjesto gdje roba u privremenom smjetaju moe biti smjetena i koje je odobrilo carinsko tijelo. Prostori za privremeni smjetaj mogu biti zatvorene prostorije ili ograeni, pokriveni ili nepokriveni prostori u kojima se roba smjeta do odreivanja carinsko odobrenog postupanja ili uporabe. Izuzetno, mjerodavno carinsko tijelo moe odobriti privremeni smjetaj i na drugom mjestu kao i uvjete pod kojima roba moe biti u privremenom smjetaju.

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

51

ra za privremeni smjetaj odluuje carinsko tijelo koje je mjerodavno za izdavanje odobrenja za privremeni smjetaj. U skladitima za privremeni smjetaj ne moe se provoditi postupak carinskog skladitenja robe. U sluajevima kada se zahtjeva da se u prostoru carinskog skladita odobri dio prostora koji e biti namijenjen za privremeni smjetaj robe, u zahtjevu za odobravanje carinskog skladitenja navodi se da e se dio prostora rabiti za privremeni smjetaj robe. Ukoliko podnositelj zahtjeva ve posjeduje odobrenje za carinsko skladite, podnosi se zahtjev za dopunu odobrenja i za prostor koji e se rabiti za privremeni smjetaj. Ukoliko se radi o posebnim prostorijama istog dratelja, donose se dvije odluke i za dranje carinskog skladita i za dranje prostora za privremeni smjetaj. Prostor koji je odobren i kao carinsko skladite i kao prostor za privremeni smjetaj ima dva identifikacijska broja, odnosno jedan identifikacijski broj je broj prostora za privremeni smjetaj, a drugi za odobreno carinsko skladite. Dratelj prostora koji je iskljuivo namijenjen za privremeni smjetaj robe, odnosno kada se radi o skladitu za privremeni smjetaj, mora podnijeti i bankarsko jamstvo koje se utvruje na nain predvien za odreivanja bankarskog jamstva za carinsko skladite. Druga osoba ne moe poloiti osiguranje za otvaranje prostora za privremeni smjetaj umjesto dratelja prostora. Prostori koji su stalno odobreni za privremeni smjetaj robe, sukladno lanku 98. Odluke, su skladita za privremeni smjetaj. Iznimno, kao prostorom privremenog smjetaja carinsko tijelo moe odobriti prostor kojim raspolae uvoznik, temeljem podnesenog pisanog zahtjeva, pod uvjetom da su ti prostori adekvatni za smjetaj konkretne robe, te ako su ispunjeni i posebni uvjeti za smjetaj odreene vrste robe. Zahtjev za privremeni smjetaj robe kod uvoznika, pored ostalih podataka, mora sadravati i podatak koji prostor se zahtjeva za privremeni smjetaj odnosno, mjesto gdje e se roba privremeno smjestiti. Odobrenje za koritenje prostora uvoznika za privremeni smjetaj donosi se u obliku biljeke na podnesenom zahtjevu. Odobravanje prostora za privremeni smjetaj na temelju pisanog zahtjeva regulirano je odredbom lanka 8. Upute. Carinsko tijelo odobrava prostor za privremeni smjetaj i uvjete pod kojima se vri smjetaj te robe. Odobrenje za dranje prostora za privremeni smjetaj robe moe se izdati na

neodreeno vrijeme, ali moe biti i ogranieno. Po prijemu zahtjeva mjerodavno carinsko tijelo imenuje povjerenstvo od tri lana koja pregledom isprava/dokumentacije i prostora utvruju jesu li ispunjeni uvjeti za privremeni smjetaj u ovisnosti od vrste prostora za privremeni smjetaj. Povjerenstvo o utvrenom stanju sastavlja zapisnik. Ukoliko su ispunjeni svi potrebiti uvjeti Povjerenstvo je duno u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva dostaviti zapisnik o utvrenom stanju mjerodavnom carinskom tijelu koje e donijeti odluku. U odobrenju za otvaranje prostora za privremeni smjetaj mora se navesti ifra (identifikacijski broj) prostora za privremeni smjetaj i ifra carinskog ureda koji vri nadzor nad prostorom. Carinsko tijelo koje izdaje odobrenje duno je voditi posebnu evidenciju o odobrenim prostorima. Evidencija treba sadravati redni broj, broj i nadnevak odobrenja, podatke o imatelju odobrenja, podatke o lokaciji prostora, identifikacijski broj prostora za privremeni smjetaj robe, kao i naziv carinskog ureda. Osoba kojoj je odobren prostor za privremeni smjetaj robe duna je voditi evidenciju o zalihama robe u privremenom smjetaju koja omoguava praenje robe.

Ulazak robe u carinsko podruje

Prigodom ulaska robe u carinsko podruje Bosne i Hercegovine, ukoliko se roba odmah prijavljuje za carinski postupak provoza ne podnosi se zbirna prijava za privremeni smjetaj. Meutim, ukoliko je potrebito provesti neke od carinskih radnji i postupaka (formalnosti) prije stavljanja robe u postupak provoza i ukoliko postoje potrebiti uvjeti za privremeni smjetaj na graninom prijelazu, ukljuujui i privremeni smjetaj na prijevoznom sredstvu, roba se moe privremeno smjestiti na temelju zbirne prijave za privremeni smjetaj (primjerice kada na cestovnom graninom prijelazu nedostaje neka od isprava potrebita za provoenje postupka provoza).

Postupanje carinskog tijela prigodom prijavljivanja robe za privremeni smjetaj

Robu pristiglu do odredinog ureda ili drugog mjesta to ga je carinsko tijelo-polazni ured naznailo i odobrilo, podnosi osoba koja je robu unijela u carinsko podruje BiH ili osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe nakon njezina unoenja (lanak 35. Zakona). Robu se, u pravilu,

broj: 04/12

52

javne financije

svibanj 2012.

podnosi u uredovno vrijeme i u radnom prostoru carinskog tijela ili na drugom mjestu to ga odobri carinsko tijelo (lanak 37. Zakona i 146. stavak (1) Odluke). Uz odobrenje carinskog tijela, robu se sukladno lanku 146. stavak (2) Odluke, iznimno, moe podnijeti carinskom tijelu izvan uredovnog vremena i izvan radnog prostora. Od trenutka podnoenja robu se moe pregledati i uzeti uzorke samo radi odreivanja carinsko odobrenog postupanja ili uporabe, uz odobrenje carinskog tijela. Odobrenje se daje na zahtjevu osobe ovlatene odrediti robi carinski odobrenog postupanja ili uporabu (lanak 39. Zakona). Roba koja nije bh. (carinska/strana roba) koja se prijavljuje carinskom tijelu moe biti obuhvaena zbirnom prijavom za privremeni smjetaj. Dakle, u trenutku kada je ista unesena u carinsko podruje BiH i pokazana carinskim tijelima u mjestu koje su oni odredili, smatra se da je u privremenom smjetaju sve dok joj se ne odredi carinsko odobreno postupanje ili uporaba. Isto se primjenjuje i kod postupka provoza u trenutku kada je roba pokazana odredinom uredu i provozna prijava razduena. Zbirna prijava za privremeni smjetaj se podnosi im se roba dopremi carinskom tijelu, a carinsko tijelo moe produljiti rok za podnoenje zbirne prijave najdue do isteka prvog radnog dana poslije dopremanja robe (lanak 40. stavak (2) Zakona). Sukladno lanku 97. Odluke, roba se smjeta u prostor za privremeni smjetaj na temelju zbirne prijave.

Zbirna prijava
Sukladno lanku 41. stavak (1) Zakona zbirna prijava sainjava se na obrascu koji odgovara modelu koji propiu carinska tijela. Meutim, carinska tijela mogu dozvoliti da se kao zbirna prijava rabi i neka druga komercijalna ili slubena isprava koja sadri podatke potrebite za identifikaciju robe. Sukladno lanku 41. stavak (2) Zakona zbirnu prijavu za privremeni smjetaj podnosi osoba koja je unijela robu u carinsko podruje BiH, odnosno svaka druga osoba koja preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon takvog ulaska ili druga osoba u ije ime postupaju prethodno navedene osobe, najkasnije u trenutku prijavljivanja robe. Na usmeni zahtjev, privremeni smjetaj se moe obaviti u bilo kojem mjestu, ukoliko to dopusti carinsko tijelo kojem je predoena roba za koju se trai privremeni smjetaj. Sukladno lanku 13. Upute, u

tom sluaju se podnesena zbirna prijava smatra zahtjevom za odobravanje privremenog smjetaja, a prihvaanje zbirne prijave smatra se odobrenjem za privremeni smjetaj. Zbirna prijava za privremeni smjetaj se podnosi na obrascu zbirne prijave za privremeni smjetaj. Obrazac, uporaba seta obrazaca te nain popunjavanja polja zbirne prijave je propisano lancima 15. - 19. Upute o popunjavanju carinske prijave. Sukladno lanku 15. zbirna prijava je obrazac koji se rabi za prijavljivanje robe carinskom uredu i za stavljanje robe u privremeni smjetaj. Obrazac Zbirna prijava se sastoji od tri primjerka, a listovi su oznaeni i namijenjeni su: - list broj 1, otiskan crvenom bojom - mjerodavnom carinskom uredu, - list broj 2, otiskan zelenom bojom - deklarantu, - list broj 3, otiskan plavom bojom - osobi koja upravlja prostorom za privremeni smjetaj robe. Ukoliko roba koja je dopremljena carinskom uredu ostaje u prijevoznom sredstvu dok je u statusu privremenog smjetaja podnose se samo prva dva lista. Ukoliko se roba istovara sa prijevoznog sredstva u odobreni prostor za privremeni smjetaj do odreivanja robi carinski odobrenog postupanja ili uporabe, tada se podnosi i trei list koji je namijenjen dratelju tog prostora. Sukladno propisima o potanskom prometu ili robi to je putnici unose sa sobom, carinsko tijelo nee zahtijevati podnoenje zbirne prijave, ako se time ne ugroava provedba carinskog nadzora i ako su obavljene formalnosti za odreivanje zahtijevana carinski odobrena postupanja ili uporabe robe prije isteka prvog sljedeeg radnog dana nakon podnoenja robe (lanak 42. Zakona).

Provozna prijava
Sukladno lanku 19. Upute o popunjavanju carinske prijave stavljanje robe u privremeni smjetaj moe se odobriti i na temelju provozne prijave (TR prijave) koja je robu u postupku provoza dopratila do odredinog ureda. Kada se za privremeni smjetaj rabi provozna prijava, postupa se na sljedei nain: - u sluaju kada deklarant za dio poiljke obuhvaene jednom provoznom prijavom zahtijeva privremeni smjetaj, a za dio ulazak u neko od carinskih odobrenih postupanja, primjerice stavljanje robe u slobodan promet, provozna prijava

broj: 04/12

svibanj 2012.

javne financije

53

se razduuje istovremeno podnoenjem zbirne prijave za dio poiljke koja se stavlja u privremeni smjetaj i prijave za dio poiljke koji se stavlja u odreeno carinski odobreno postupanje; - u sluaju kada se, po zahtjevu deklaranta, cjelokupna poiljka obuhvaena jednom provoznom prijavom stavlja u privremeni smjetaj, za privremeni smjetaj robe ne podnosi se zbirna prijava, ve se privremeni smjetaj odobrava na temelju provozne prijave koja je dopratila robu, na sljedei nain: a. na primjerku 5 provozne prijave odredini ured potvruje prijem robe polaznom uredu, b. na primjerku 4 provozne prijave koji zadrava odredini ured (u polju H), angairani carinski djelatnik odobrava privremeni smjetaj stavljanjem zabiljeke koja treba da sadri: naznaku privremeni smjetaj, podatke o prostoru i dratelju, podatke o jamstvu kojim se osigurava moebitni carinski dug, broj iz kontrolnika zbirnih prijava pod kojim je evidentirana provozna prijava, nadnevak i vrijeme privremenog premjetaja i rok do kojeg je odobren privremeni smjetaj, c. prednju navedenu zabiljeku potpisuje angairani carinski djelatnik, deklarant i osoba koja upravlja prostorom u koji je roba privremeno smjetena, a potom primjerak 4 provozne prijave zadrava za slubene potrebe, a po jednu njegovu presliku dostavlja deklarantu i osobi koja upravlja prostorom za privremeni smjetaj. Ako je u pitanju zbirna poiljka odnosno JCI za provozni postupak sa spiskom poiljke ili JCI za provozni postupak sa vie naimenovanja, nakon to se ista potvrdi u odredinom uredu, obveza je podnoenja onoliko obrazaca zbirnih prijava za privremeni smjetaj koliko ima primatelja, a kojima se vri razdvajanje zbirne poiljke na pojedinane, od kojih svaka razduuje istu provoznu prijavu.

obrasca Zbirne prijave. Kao uvjet za uporabu komercijalnih i prijevoznih isprava umjesto obrasca Zbirne prijave je i to da carinski ured treba ocijeniti da te isprave sadre sve potrebite podatke za identificiranje robe. Komercijalne i prijevozne isprave moraju biti priloene u dva primjerka, koji mogu biti i preslici navedenih isprava. Na poleini izvornika i preslika navedenih isprava, podnositelj upisuje: - ifru prostora privremenog smjetaja, - identifikacijski broj, - nadnevak privremenog smjetaja, - potpis i peat ovlatene osobe za privremeni smjetaj, - broj bankarskog jamstva. Zbirna prijava za privremeni smjetaj se ne podnosi ako je strana roba, najkasnije u trenutku podnoenja, prijavljena za carinski postupak ili je za nju odreeno drugo carinski odobreno postupanje ili uporaba. Dakle, u sluaju kada je strana roba u postupku provoza dopremljena do unutarnjeg, odredinog ureda, nije potrebito izvriti privremeni smjetaj odnosno nije potrebito podnoenje zbirne prijave za robu, ukoliko se odmah po dopremi robe podnosi carinska prijava za neki od carinskih odobrenih postupaka.

Postupanje s robom u privremenom smjetaju

Sukladno lanku 15. Upute nad robom u privremenom smjetaju mogu se samo poduzimati radnje kojima bi se ona ouvala u nepromijenjenom stanju, bez mijenjanja njenog izgleda ili tehnikih karakteristika. To, izmeu ostalog, uz odobrenje carinskog tijela koje je odobrilo privremeni smjetaj, mogu biti sljedee radnje: - ventilacija, rasprostiranje, suenje, otklanjanje praine, ienje, opravka pakiranja, elementarne popravke oteenja nastalih tijekom prijevoza i skladitenja, samo uporabom obinih radnji, uz stavljanje ili skidanje zatitnog ovoja za prijevoz, - inventura, uzimanje uzoraka, vaganje robe, stavljanje oznake i naljepnica, razvrstavanje razliitih poiljaka u skupine radi pripreme za daljnji prijevoz, - izmjetanje oteenih ili zaraenih komponenti te zatita od parazita i - svaki postupak kojim se smanjuje temperatura, ak ako to rezultira i promjenom osmoznamenkastog tarifnog stavka.

Komercijalne i prijevozne isprave kao zbirne prijave

Komercijalne i prijevozne isprave (raun, teretni list) koje prate robu, ukoliko sadre sve potrebite podatke za identifikaciju robe (broj koleta, teina, opis robe i slino), mogu se rabiti umjesto

broj: 04/12

54 Rokovi

javne financije

svibanj 2012.

Sukladno lanku 46. stavku (1) Zakona carinske formalnosti koje su potrebite da se za robu obuhvaenu zbirnom prijavom odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba moraju se provesti u roku od : - 45 dana od dana podnoenja zbirne prijave za robu u pomorskom i rijenom prometu, ili - 20 dana od dana podnoenja zbirne prijave za robu koja se prevozi na drugi nain. Dakle, ako je za robu podnesena zbirna prijava, prema lanku 16. Upute, formalnosti za odreivanje carinski odobrenog postupanja ili uporabe mora se ispuniti u roku 45 dana od dana podnoenja zbirne prijave za robu pomorskom prometu, odnosno 20 dana od dana podnoenja zbirne prijave za robu to je se prevozi na drugi nain. Izuzetno, kada okolnosti to nalau carinski ured moe odrediti krai rok ili odobriti produljenje roka, koji ne moe da bude dulji od stvarno potrebitog

vremena, sukladno tim okolnostima - lanak 46. stavak (2) Zakona. Dakle, u opravdanim okolnostima, carinsko tijelo moe odrediti krae ili due rokove. Carinski ured kojem je podnesena zbirna prijava, unosi propisane podatke i vodi brigu da li je za tu robu zahtijevano carinsko odobreno postupanje ili uporaba robe u propisanim roko vima. Ako u roku kojeg je odredio carinski ured, za robu ne bude podnesena carinska prijava za zahtijevani carinski postupak, carinski ured e bez odgode poduzeti sve potrebite radnje, radi reguliranja poloaja robe za koju nisu poduze te formalnosti potrebite za odreivanje carinski odobrenog postupanja ili uporabe robe. Carin sko tijelo moe na rizik i troak osobe koja je u posjedu robe premjestiti robu na drugo/posebno mjesto pod njezinim nadzorom sve do okonanja postupka s robom, odnosno do njene prodaje.

broj: 04/12

svibanj 2012.
Ivan Milinkovi, dipl. iur

GOSPODARSTVO

55

PRIMJENA ZATEZNE KAMATE KOD NEKIH INSTITUTA OBLIGACIJSKOG PRAVA

Zakon o obligacijskim odnosima, kao sistemski propis, obvezao je dunika koji zakasni s ispunjenjem novane obveze da uz glavnicu plati i zatezne kamate. Obraunavanje i plaanje zatezne kamate u takvim sluajevima regulirano je posebnim zakonom. Ovdje se nastoji dati odgovor na pitanja koja se tiu prava na zateznu kamatu kod nekoliko instituta obligacijskog prava i to naknade tete, raskida ugovora i stjecanja bez osnova.

Zakanjenje ispunjenja novanih i nenovanih obveza i zatezna kamata

Sukladno l. 277. Zakona o obligacijskim odnosima (ZOO) (Slubeni list RBiH, br. 2/92,13/93 i 13/94 i Slubene novine FBiH, br. 29/03 i 42/11) dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrenoj posebnim zakonom. Obraunavanje i plaanje zateznih kamata u sluajevima kanjenja dunika s ispunjenjem novane obveze ureeno je Zakonom o stopi zatezne kamate (Slubene novine F BiH, br.56/04, 68/04, 29/05 i 48/11). Osnovnim tekstom ovog Zakona iz 2004. god. propisana je stopa zatezne kamate od 12% godinje, s tim to se kamata nee obraunavati za razdoblje ratnog stanja od 18. 09. 1991. god. do 23. 11. 1995. god. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja (Slubene novine FBiH, br. 48/11) na iznos naknade tete (glavnice) odreene ovrnom ispravom (sudska presuda ili sudsko poravnanje) i izvansudsko poravnanje, iz osnova osiguranja definiranog Zakonom o osiguranju imovine i osoba (Slubene novine F BiH, br. 2/95 i 6/98) za

razdoblje od 18. 09. 1991. god do 23. 12. 1996. god plaa se zatezna kamata po stopi od 0,5% godinje. Za godinje razdoblje zatezna kamata se obraunava primjenom metode prostog kamatnog rauna, dok se na novane obveze dunika za razdoblje krae od godinu dana zatezne kamate obraunavaju po tzv. metodu komfornog kamatnog naina obrauna. Novac kao naroita vrsta stvari slui kao osnova za podjelu obligacijsko-pravnih odnosa na one s novcem kao predmetom obveze i one koje za predmet obveze imaju drugu stvar. Sukladno tome sve se obveze dijele na novane i nenovane. Novanim obvezama u ZOO-u posveene su odredbe l. 277. do 279. Novana obveza je graansko-pravna obveza utemeljena na zakonu, ugovoru ili izvan ugovornog podrijetla koja za predmet ima odreeni iznos novca. Prema tome novana obveza dunika sadrana je u isplati odreenog iznosa novca vjerovniku, a obveza vjerovnika je tu isplatu primiti.Za nenovane obveze zatezna kamata se posebno ne propisuje. Ako je vjerovnik zbog zakanjenja dunika u ispunjenju obveze pretrpio tetu moe traiti njenu naknadu,

broj: 04/12

56

GOSPODARSTVO

svibanj 2012.

a moe ugovoriti i ugovornu kaznu. Dunik dolazi u zakanjenje kada ne ispuni svoju obvezu u roku odreenom za ispunjenje (l. 324.st.1. ZOO-a). U sluajevima u kojima nije odreen rok ispunjenja obveze nuna je i potrebna opomena dunika od strane vjerovnika. U tom sluaju, u pravilu, zakanjenje nastupa odmah sljedeeg dana od vjerovnikove opomene dunika. Uzroci koji dovode do zakanjenja mogu biti razliiti, pa pravne posljedice koje nastupaju zbog toga nisu iste. Imajui u vidu opa pravila o ugovornoj odgovornosti moemo zakljuiti da dunik koji se nalazi u zakanjenju sa ispunjenjem svoje obveze uslijed sluaja ili vie sile, naelno ne moe biti odgovoran zbog nepravovremenog ispunjenja svoje obveze, ali je na njemu teret odgovornosti ako je za zakanjenje u ispunjenju obveze sam kriv. Zakanjenje u pravno tehnikom smislu i nije nita drugo nego zakanjenje u ispunjenju dunikove obveze uslijed njegove krivnje pa je ovakvo poimanje zakanjenja prihvaeno i u strunoj literaturi i u sudskoj praksi. Zapravo zakanjenje predstavlja jedno privremeno stanje koje nastaje u trenutku dospjelosti trabine i traje sve dok dunik ne ispuni svoju obvezu. Ukoliko je u pitanju novana obveza kamata tee sve dok je dunik u zakanjenju i dok ne isplati dug, a u vezi s plaanjem kamate na dospjela a neisplaena potraivanja podsjeamo na odredbu l. 325. ZOO-a u kojem sluaju kamata prestaje tei kada vjerovnik doe u zakanjenje neopravdanim odbijanjem da primi isplatu ili je svojim ponaanjem sprijei. Pozivom na odredbu l. 326. st. 1. ZOO-a dolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika.

Naknada materijalne i nematerijalne tete

Kada dunik ne ispuni svoju obvezu ili padne u zakanjenje, vjerovnik ima pravo zahtijevati i naknadu tete koju je zbog toga pretrpio (l. 262. st. 2.ZOO-a). Vjerovnik nema kumulativno pravo i na naknadu tete i na zateznu kamatu. Na zateznu kamatu ima pravo, bez obzira na to je li pretrpio tetu ili ne. Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio zbog dunikova zakanjenja vea od iznosa koji mu pripada temeljem zatezne kamate onda ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete. ZOO definira tetu u l. 155. i to kao umanjenje neije imovine (obina teta) ili sprjeavanje njenog poveanja (izmakla korist) te nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta).

Dakle razlika koja se u pravnoj teoriji pravi u vezi s materijalnom tetom i tetom na dobrima koja nisu predmet pravnog prometa, praktino znai podjelu tete na materijalnu i nematerijalnu. Stvarna teta u uem smislu je umanjenje postojee imovine to znai da je tetom pogoena imovina oteenika koja je ve postojala u trenutku nastanka tete (damnum emergens). Sprjeavanje poveanja imovine odnosno izmakla dobit (lucrum cessans) postoji samo u sluaju ako se poveanje imovine moglo osnovano oekivati u sluaju da nije nastupio dogaaj koji je to sprijeio. Radnjom tetnika moe nastupiti ili samo materijalna ili samo nematerijalna teta, ili obadvije. Ope pravilo odgovornosti za nastalu tetu je da onaj tko drugom prouzrokuje tetu duan ju je i nadoknaditi. Obveza naknade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete. Postoje tri osnovna oblika popravljanja tete: - naturalna restitucija - novana naknada i - satisfakcija. Ovdje emo neto vie rei o novanoj naknadi. Za naturalnu restituciju bi se moglo rei da se ona sastoji u uspostavljanju onakvog stanja kakvo je ono bilo prije nego je teta nastala. Meutim ako uspostava prijanjeg stanja ne otklanja tetu potpuno ili nije mogua, ili je stvar koja je oduzeta njenom titularu propala (l. 187. ZOO-a) sud svojom odlukom moe odrediti da odgovorna osoba isplati oteeniku odreeni iznos novca na ime naknade tete. Ve po samoj prirodi novana naknada je mogua samo u sluajevima u kojima se teta moe procijeniti u novcu, jer novac predstavlja sveopi ekvivalent tj. moe zamijeniti svaku stvar. Prema naelu potpune naknade u smislu l. 190. ZOO-a sud e dosuditi naknadu tete u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazio da nije bilo tetne radnje ili proputanja, a sve sukladno l. 189. st. 2. prema kojem se visina naknade tete odreuje prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, osim sluaja kad zakon odreuje neto drugo, a u cijenu su uraunati i svi imbenici koji mogu utjecati na trinu vrijednost unitene stvari. Vodei rauna o materijalnom stanju oteenika sud moe odrediti da odgovorna osoba isplati manju naknadu, ali samo u sluaju ako teta nije prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom (l. 191.ZOO-a). Isto tako ako je oteenik doprinio da doe do tete ima pravo na razmjerno manju naknadu (l. 192 ZOO-a).

broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

57

Tzv. nematerijalna teta se esto naziva i moralnom tetom, a pojavljuje se u vie oblika kao to su povreda asti, ugleda i sl. Za ovu vrstu tete karakteristino je da ih osoba osjea kao nanesenu tetu iako joj izravno ne pogaa imovinu. Obveza na naknadu nematerijalne tete pojavljuje se u dva oblika: - kao naknada u vezi sa uspostavljanjem stanja koje je postojalo prije prouzrokovanja nematerijalne tete i - novana naknada nematerijalne tete Uspostava ranijeg stanja koje je postojalo prije prouzrokovanja nematerijalne tete, obzirom na sluaj, nije uvijek mogue. Sukladno l. 199.ZOOa sud moe narediti, na troak tetnika, objavljivanje presude odnosno ispravka, ili da tetnik povue izjavu kojom je povreda uinjena, ili neto drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom. U pravnoj teoriji i sudskoj praksi mnogo je rasprava i stavova o novanoj naknadi nematerijalne tete, ali se svi slau u tome da je vrlo teko odmjeriti ovakav oblik naknade, obzirom da je svaki konkretni sluaj specifian. Vano je napomenuti da je pravo na naknadu nematerijalne tete osobno pravo i da ne prelazi na nasljednike. Nasljednici samo mogu naslijediti potraivanje s osnova prava na naknadu pod uvjetom da je to potraivanje odreeno pravomonom presudom.

Zatezna kamata kod naknade

Zatezna kamata na naknadu nenovane materijalne tete dosuena u novcu prema cijenama u vrijeme presude, tee od dana donoenja prvostupanjske presude kojom je visina naknade odreena. Potraivanje oteenika za naknadu ne znai novanu naknadu, jer je uspostavljanje stanja kakvo je bilo prije prouzrokovanja tete krajnji cilj instituta naknade. Obzirom da od podnoenja tubenog zahtjeva do donoenja presude moe protei dosta vremena, sudovi su zauzeli stav prema kojem prilikom procjene tete i visine naknade treba uzeti u obzir trenutak donoenja presude. Pri tom e sud dosuditi iznos u visini oteene stvari na taj dan, ime se uspostavlja prijanje stanje, pa ne bi bilo opravdano na taj iznos zaraunavati zateznu kamatu. U ovakvom sluaju oteenik ne moe traiti kamatu na dosueni iznos od dana nastanka tete ili od dana podnoenja tube sudu, jer bi na taj nain ostvario korist koja mu ne pripada tj. valoriziranu cijenu odreenu prvostupanjskom presudom i kamatu od dana nastanka tete odnosno od dana podno-

enja tube, to nije ni pravno ni moralno. Opseg naknade nenovane tete, kao i novana obveza u smislu l. 394. ZOO-a moe biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujui nain izraen u novcu, a to nikad ne moe biti prilikom samog nastanka tete. Pravina naknada za nenovanu materijalnu tetu prilikom prouzrokovanja tete zato jo ne predstavlja novanu obvezu kao glavnicu (l. 277. ZOO-a) izraenu odreenim brojem novanih jedinica. Broj novanih jedinica je odreen tek presudom kojom je visina naknade odreena, jer su u tom trenutku ispunjeni svi uvjeti i to dospjelost potraivanja naknade tete, a odreivanje visine naknadi za nenovanu materijalnu tetu dalo je karakter novane obveze. Ako je oteenik sam otklonio tetu prije donoenja sudske odluke, zatezna kamata tee od dana kad je teta otklonjena ili od dana kada je nabavio novu umjesto oteene stvari. Zatezna kamata na pravinu naknadu nematerijalne tete tee od dana donoenja prvostupanjske presude kojom je naknada odreena. Uinci nematerijalne tete ne mogu se smanjiti drugim odgovarajuim oblikom osim novanom naknadom. Isto tako potrebno je ukazati na odredbu l. 205. ZZO-a prema kojoj podijeljena odgovornost i snienje naknade koji vrijede za materijalnu tetu, na odgovarajui se nain primjenjuju i na nematerijalnu tetu. Pozivom na odredbe l. 205. ZOO-a zatezna kamata ne tee dok iznos same naknade nije odreen u novcu, a to je od dana donoenja presude kojom je naknada odreena. Od toga trenutka su ispunjeni svi uvjeti u pogledu zahtjeva za zateznu kamatu na pravinu naknadu nematerijalne tete.

Raskid ugovora i zatezna kamata

Kod prestanka ugovora treba praviti razliku izmeu ponitenja i raskida ugovora. Ponitenje predstavlja prestanak ugovora zbog nedostataka koji su postojali u trenutku zakljuenja ugovora, a kod raskida uzrok prestanka ugovora je nastao nakon zakljuenja ugovora. Raskid ugovora je zapravo nain prestanka ugovora voljom ugovornih strana, voljom samo jedne ugovorne strane ili zbog zakonom predvienih razloga. Raskidom ugovora obje ugovorne strane su osloboene svojih obveza, osim obveze na naknadu eventualne tete, a ona strana koja je ve ispunila obvezu ima pravo traiti vraanje onog to je dala (pravo na jednostranu restituci-

broj: 04/12

58

GOSPODARSTVO

svibanj 2012.

ju) jer duga strana to dri bez pravnog osnova. Odredbama l. 128.ZOO-a utvrena je mogunost raskida ugovora i prije isteka roka za njegovo ispunjenje uz zahtjev za naknadu tete, ako je oito da po proteku roka za ispunjenje druga strana nije voljna ispuniti ugovornu obvezu pa nije potrebno ekati dospjelost roka za ispunjenje obveze, ili njegovo odreivanje od strane vjerovnika ako rok nije odreen. Nain raskida ugovora kod kojih je rok ispunjenja obveze bitan sastojak ugovora odreen je odredbom l. 125.st.1. ZOO-a. U ovakvim sluajevima neispunjenje obveze ima za posljedicu raskid ugovora po sili zakona, to znai bez vjerovnikove izjave da ugovor raskida i bez ostavljanja roka za ispunjenje. Ako su obje strane ispunile svoje ugovorne obveze djelomino, obje imaju pravo zahtijevati povrat danog i tada se govori o uzajamnoj (dvostranoj) restituciji. Uzajamna vraanja vre se po pravilima za izvrenje dvostranih ugovora. Strana koja vraa novac, duna je platiti i zateznu kamatu od dana kada je isplatu primila u smislu odredaba l. 277. do l. 279. ZOO-a. Obveza vraanja kao i plaanja zatezne kamate tereti obje strane bez obzira koja je kriva za raskid ugovora. Ako do raskida doe pod drugim uvjetima kao i u sluaju ponitenja ugovora, zatezne kamate plaaju se po odredbama l. 214. ZOO-a kojima se regulira opseg vraanja onog to je steeno bez osnove. U takvim sluajevima moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inae od podnoenja zahtjeva (l.214.ZOO-a). Isto tako sud e donijeti odluku i u sluaju raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus) o naknadi tete ugovornoj strani koja trpi tetu zbog nastalih okolnosti pozivom na odredbu l. 189. st .2. ZOO-a. Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja presude, izuzev ako zakon odreuje neto drugo. Zatezne kamate na presuenu visinu naknade teku od dana donoenja prvostupanjske presude.

Zatezna kamata kod stjecanja bez oSnovE

Odredbama 210. do 219. ZOO je regulirao institut tzv. stjecanja bez osnove. Prema tim odredbama stjecanje bez osnove postoji ako takvo stjecanje nema osnove u nekom pravnom poslu ili zakonu. Za nastanak obveze iz stjecanja bez osnove potrebno je da se steknu sljedei uvjeti:

- da se jedna strana obogatila, a to se bogaenje sastoji u poveanju aktive ili smanjenju pasive, - da postoji umanjenje imovine na drugoj strani koje nastaje kad odreena stvar izae iz imovine nekog subjekta, - da postoji uzrona veza izmeu umanjenja imovine na jednoj strani i poveanja na drugoj strani, - nepostojanje odgovarajue pravne osnove za uveanje odnosno smanjenje imovine, - nain na koji je dolo do stjecanja mora biti zakonit tj. da do stjecanja nije dolo povredom obveze odnosno protupravnom radnjom. Stjecanje nastalo povredom obveze ili protupravnom radnjom stvara obvezu na naknadu tete, a ne na povrat onoga to je steeno bez osnove. Kod obveze iz stjecanja bez osnove osnovno je pravilo da poinitelj niti bilo tko drugi ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu nedoputenom osnovom. Stoga ZOO u l. 210. st.1. odreuje kada dio imovine na bilo koji nain pree u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu, stjecatelj je duan steeno vratiti (izvriti naturalnu restituciju). Tek onda ako to nije mogue duan je nadoknaditi tu vrijednost. U pravilu stjecatelj ne vraa vie nego je stekao, niti druga strana od njega moe to traiti, ovisno od toga je li stjecatelj savjestan ili nesavjestan. Savjestan stjecatelj vraa stvar u onom stanju u kakvom je bila prilikom podnoenja zahtjeva, a nesavjestan u stanju u kakvom je bila u trenutku stjecanja. Kada se vraa steeno bez osnove mora se platiti zatezna kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, a inae od dana podnoenja zahtjeva odnosno tube (l. 214. ZOOa). Od utvrivanja te injenice ovisit e kada je dunik pao u zakanjenje te pravo vjerovnika na zateznu kamatu. Za obvezu plaanja zateznih kamata prilikom vraanja steenog bez osnove, od dana stjecanja odnosno od dana podnoenja zahtjeva, odluujue je je li stjecatelj bio savjestan ili ne. Kada se ispune pretpostavke i nastane stjecanje bez osnove, jedino pravno sredstvo kojim se moe prisilno ostvariti pravo jeste tuba kojom se trai povrat steene koristi, tzv. kondikcija. to se tie kondkicijskog zahtjeva ne postoji poseban rok zastare, nego vrijedi opi rok zastare od pet godina (l. 371. ZOO-a).

broj: 04/12

svibanj 2012.
Mr. oec. Erdin Hasanbegovi

GOSPODARSTVO

59

INFORMACIJA I ZNANJE KAO RESURS IMOVINE

Rad koji nosi naslov Informacija i znanje kao resurs imovine uraen je s ciljem da se otvore vidici i ukae vanost ovih resursa kao imovine. injenica je da se na svakom koraku susreemo s raznim informacijama. Napretkom znanosti i tehnologija svakim danom informacije koje primamo i dajemo postaju sve vei. Pretpostavka je da ovjek tijekom svog radnog vremena gotovo 15 % troi na prikupljanju novih informacija koje se transformiraju u znanje. Da bi rad bio uspjean bilo da je rije o pojedincu ili nekoj organizacijskoj strukturi, moraju se posjedovati pravovremene tone informacije. Kada je rije o informacijama, potrebno je govoriti i o znanju. Razlog zbog ega se informacija vee za znanje je u tome to po svojoj prirodi informacija predstavlja saznanje o pojavama i problemima koje treba rjeavati. I informacija i znanje se moe promatrati kao imovina bilo da se radi o pojedincu ili nekoj organizacijskoj strukturi. Vrijeme informacijskih tehnologija i brz znanstveno tehnoloki napredak, donijelo je ogromne promjene, te su sve uvjerljivije tvrdnje da se suvremena ekonomija zasniva na znanju, a ne na resursima kao to je kapital ili prirodni resursi i sl. Znanje kao resurs imovine na znaenju dobiva krajem XX. i poetkom XXI. stoljea. U ovom razdoblju moe se uoiti da znanje kao imovina ima vei znaaj od prirodnih resursa.

1. Pojam i oblik informacije kao imovine

Rije informacija potjee od latinske rijei Informatio, to oznaava pojmove kao to su: pouavanje, uputa, obavjetenje. Openito govorei, koncept informacije je usko povezan s notacijama ogranienja, komunikacije, upravljanja, podataka, oblika, instrukcije, znanja, uzroka, opaanja i predstavljanja.1 Kao mnogi pojmovi i informacija kao pojam ima razliita znaenja. Meutim multiplikacija znaenja informacije nije samo proizvod pomodnosti i
1. www.wikipedia.org (07.12.2011.)

znaaja koji informacija ima danas u svijetu, nego prije svega injenice da je informacija pojava koja presijeca ili se moe nai u skoro svim disciplinama kojima se ovjek danas nauno bavi, i zbog toga esto izgleda da nadrast te pojedinane discipline, da je ono to je sutinsko, ono to je osnovno, bazino, to je iznad i izvan klasinih naunih disciplina. Informacija se prouava u teorijskoj misli, ona ima svoje mjesto u najnovijim ideolokim raspravama, prouava se u tako suvremenim disciplinama kao to su biologija, u tehnikim naukama, ekonomiji itd. Teorija informacija danas je razvijena u posebnu nauku iji je teorijski i praktini znaaj u suvreme-

broj: 04/12

60

GOSPODARSTVO

svibanj 2012.

nom svijetu velik i svakim danom je sve vei. Teorija informacija dobiva sve vei znaaj u vezi sa automatizacijom ljudske djelatnosti i sa razvojem kibernetike kao teorijske nauke i tehnike upravljanja sloenim samo-regulacijskim dinamikim sustavima.2 Za pojam informacije se obino vezuju dva objekta:3 objekt koji stvara informacije izvor informacija, objekt kome su namijenjene informacije Jedna od najeih koritenih definicija, koja ima i znaajnu irinu u pogledu njezine primjene, a dao ju je ruski filozof Ursul glasi: Informacija predstavlja preslikavanje stanja jednog subjekta u stanje drugog subjekta. Pri tome ovo preslikavanje na drugi subjekt ne mora biti istovjetno kod svih subjekata.4 Iz ove definicije moe se vidjeti da je informacija vezana za proces prenoenja, odnosno komuniciranja izmeu subjekata. Subjekt u komunikaciji moe biti ovjek, stroj, knjiga i dr. U ovom lancu stvara se veza izmeu subjekata koji komuniciraju. Veza moe biti putem govora, glazbe, pisma, slika, odnosno velikog broja ljudskih aktivnosti. Iz prethodnog teksta vidi se da postoje subjekti koji komuniciraju, kao i veza putem koje se vri komunikacija, odnosno proces informacija. Osnovne komponente jednog komunikacijskog procesa su:5 - informacijski izvor koji alje informacije - prijemnik koji prima informacije - kanal veze - preko koga se informacije prenose Komponente prethodno nabrojane mogu se ilustrirati slijedeim grafikonom. Grafikon 1. Pojednostavljen proces komuniciranja

Komunikacija izmeu pojedinih ljudi, poslovnih funkcija i unutar svake od funkcija, predstavlja osnovni preduvjet funkcioniranja i voenje bilo koje organizacije, a u kontekstu upravljanja marketingom moe se oznaiti kao proces u kome se podaci, ideje, informacije i razumijevanje prenose od jedne osobe drugoj na nain da se ostvari meusobno razumijevanje u skladu sa poduzetnikom vizijom, misijom, ciljevima i zadacima, te odgovarajuim strategijama, politikama, procedurama i pravilima.6 S obzirom na nain stvaranja informacije razlikujemo tri osnovne vrste informacija:7 primarne informacije izvorne informacije sekundarne informacije uputne informacije tercijarne informacije izvedene informacije Vrste informacija se mogu prikazati grafikonom 2. Grafikon 2. Vrste informacija

Izvor: Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko drutvo, dostupno na: www.hidd.hr, (07.03.2012.)

Izvor: Teni, A. & Kozi, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Demal Bjedi, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., p. 17

2. Latinovi, B.; Informacioni sistemi, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2006., p. 16 3. Ibidem, p. 18 4. Teni, A. & Kozi, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Demal Bjedi, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., p. 16. 5. Ibidem, p. 17.

Primarne ili izvorne informacije se mogu karakterizirati kao one informacije koje korisnik prima izravno s mjesta nastanka informacija. Ovakav tip informacija sadri neposredne rezultate nauno istraivakog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i injenica, kao i umjetnika djela, te izvorne informacije iz svih sfera dogaanja u univerzumu. Sekundarne informacije ine informacije koje primamo posredstvom drugih ljudi, knjige, radija, televizije itd. To su informacije koje je neko drugi stjecao iz objektivne stvarnosti. Ako nam neko drugi saopava informaciju o stvarnosti, onda je
6. Galogaa, M.; Komunikologija, Marketing Menagment College, Novi Sad, 2005., p. 68. 7. Latinovi, B.; Op. cit., p.18.

broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

61

to njegov stav o toj stvarnosti, odnosno njegova idealizirana slika te stvarnosti.8 Ovaj oblik informacija ne nudi nove spoznaje nego samo u uem obliku nudi informacije koje se nalaze u izvornim informacijama, odnosno ovakav vid informacija upuuje korisnika na izvore informacija. Tercijarna informacija je tip informacije koja se gradi na osnovu postojeeg iskustva i novoprimljenih informacija bilo posrednim ili neposrednim putem. Kombinacijom novoprimljenih i posjedovanih informacija stvaraju se nove izvedene informacije koje se nazivaju tercijarnim informacijama. Znaaj ovog oblika informacija ocjenjuje se na temelju uinka kojeg ona proizvodi na ponaanje primatelja korisnika informacija.

2. Pojam i vrste znanja kao imovina

Pojam znanje je jedan od pojmova za koji svi znaju njegovo znaenje, ali ga je teko definirati. Pojmove poput injenica, podatak, informacija esto veemo uz pojam znanje. U kontekstu informacijske tehnologije znanje je mnogo openitije od pojmova poput podatak ili informacija. Jezino srodno s gr. idein; lat. videre gledati. Kao glagol, prema svome porijeklu znati , znai neto to se ve vidjelo (te tako imati spoznaju o nekoj stvari i biti upuen u ophoenje njome). Znanje moe razumjeti uvid u neku stvar i kao pronicanje u nju,...9 Znanje je mo. Ove energine i sadrajne rijei osnivaa materijalistike suvremene nauke Francisa Bacona (1561-1626),10, koje je izrekao prije vie od 400 godina, potvruje se sve veom uvjerljivou u suvremenom iskustvu naunog, tehnikog i tehnolokog napretka. O znanju postoje brojne i razne definicije. Tako se esto u literaturi susreu ove definicije: Znanje je naa sudbina, Znanje je nain ivota, Znanje je izgradnja naela koji e omoguiti da se uoljive injenice mogu determinirati.11 Znanje moemo smatrati kao kontekstualne i relevantne
8. Ibidem, p. 19 9. Belak, S.; Uvod u znanost, Visoka kola za turistiki menadment, ibenik, 2005., p. 11. 10. Francis Bacon, engleski filozof, izvrstan esejist, dravnik (lord kancelar 1618.-1621.); dovrio nauni i filozofski raskid sa srednjovjekovnom skolastikom, afirmirao induktivnu i eksperimentalnu spoznaju (ovjek je samo ono to spoznaje), pobijao apriorne hipoteze, ukorijenjene predrasude, lane idole; vjesnik novog doba u nauci, filozofiji, politici (...). 11. Cf. Zelenika, R.; Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci,

informacije sa sposobnou djelovanja. Takoer, znanje je neizmjerljiv poslovni resurs koji pomae ljudima da djeluju bolje nego to su to mogli bez njega. Znanje se moe klasificirati u tri kategorije:12 proceduralno znanje deklarativno znanje tacitno znanje injenica je da znanje ima vanu ulogu pri donoenju dobrih odluka, odnosno za prepoznavanje i razumijevanje uzrono posljedinih odnosa koji utjeu na poslovanje organizacija, a time i na sposobnost predvianja njezine budunosti. Znanje se moe prikazati kroz nekoliko aspekata znanja (podatak, informacija, znanje, mudrost), njegove svrhe i konteksta upotrebe. (Grafikon 3.) Grafikon 3. Hijerarhija aspekta znanja

Izvor: Drutvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr (07.03.2012.)

2.1. Eksplicitno i tiho znanje Eksplicitno znanje je vrsta znanja koje se prenosi putem odreenih medija. Ovaj tip znanja se moe uskladititi izvan ljudskog mozga i prenositi dokumentima, npr. procedura izrade prorauna, podaci o konkurenciji, nacrt proizvoda. Eksplicitno znanje artikulirano je formalnim jezikom. Ovakav vid znanja je izraeno rijeima i brojevima odnosno to je formalizirano znanje. Vrlo je jednostavno za prenijeti drugima. Eksplicitno znanje je ono znanje koje korisnik moe ponoviti. Ovaj oblik znanja se moe lako prenositi u obliku informacija izmeu pojedinaca. To je deklarativno znanje i znanje o djelovanju. Ono je pohranjeno u knjigama i moe se jednostavno dohvatiti procesom obrazovanja, upotrebljavati i preuzeti te

Rijeka, 2004., p. 10.

12. www.wikipedia.org (07.03.2012.).

broj: 04/12

62

GOSPODARSTVO

svibanj 2012.

ugraditi u proizvode u oblicima kao to su tehnike specifikacije, nacrti ili standardizirani dizajn. Svaki prirunik je dobar primjer eksplicitnog znanja, napisani su na nain koji omoguava jednostavno i brzo koritenje raspoloivog znanja. U kontekstu organizacijskog znanja, eksplicitno znanje promatramo kao informaciju koju je s obzirom na dananje mogunosti poslovanja najlake skupljati i prenositi pomou informacijskih tehnologija.13 Tiho znanje je ono znanje koje pojedinac nosi u svom umu, te mu je stoga veoma teko prii. Teko ga je formalizirati, pa stoga dijeliti sa drugima. Znaaj tihog znanja je u tome to, zapravo sve inovacije i kreativni procesi svoju osnovu nalaze ba u ovoj vrsti znanja.14 2.2. Individualno i kolektivno znanje Individualno znanje je dio organizacijskog znanja koji postoji u umovima i vjetinama pojedinca. Ovo znanje se koristi za rjeavanje pojedinih, specifinih zadataka i problema. Njegova glavna karakteristika je autonomija u primjeni i prenosivost od pojedinca ka pojedincu.15 Kolektivno znanje zavisi od naina na koji se znanje iri i dijeli meu lanovima organizacije. Ova vrsta znanja akumulirana je u organizacijskim pravilima, procedurama, rutinama, i zajednikim normama koje odreuju kao naine rjeavanja problema u praksi, tako i interakcije izmeu svojih lanova. Kolektivno znanje je ono to nazivamo organizacionom memorijom ili kolektivnim miljenjem organizacije. Kolektivno znanje radije egzistira izmeu, nego unutar pojedinca. U zavisnosti od uspjenosti mehanizama kojima se individualno znanje pretvara u kolektivno, kolektivno znanje predstavlja u manjoj, ili veoj mjeri, zbroj individualnih znanja u organizaciji.16

nici koji sudjeluju u stvaranju javne koristi. Dobro upravljanje znanjem omoguit e isporuku kvalitetnijih, i graanima prilagoenijih javnih usluga, kao to e i stvoriti uvjete za donoenje odluka kojima se mogu poboljati ishodi javnih politika. Istodobno, stvaranje znanja kod graana o prirodi javnih politika i djelovanju tijela vlasti, doprinijeti e i rastu povjerenja. Posebno u donoenju odluka, u vidu kakvih akata ili mjera, javne vlasti ese esto morati nositi sa sloenim i kaotinim okruenjem, kakvo ljudsko drutvo u stvari i jest. Ovakvi izazovi e zahtijevati od donositelja odluka konstantan pristup novim i relevantnim informacijama te rad u kolaborativnom okruenju. Nasuprot tome, birokracije su tradicionalno monopolizirale i centralizirale znanje, te su ga slale u pravcu prema gore na ljestvici, umjesto da su ga inile iroko dostupnim.17 Kako bi se ostvarila maksimizacija znanja ono zahtjeva multiplikaciju zajednikih prostora za kreiranje novih znanja, njihovo spajanje i sudjelovanje to veeg broja nositelja znanja, odnosno ljudi. Spomenuti prostori za kreiranje znanja mogu biti fiziki, ali i sve vaniji internet i drugi oblici raunarskih mrea. Kao rezultati prakse i istraivanja moe se utvrditi da su za upravljanje znanjem potrebna etiri stupa (nositelja): vodstvo, organizacija, tehnologija i uenje.18 Ova etiri nositelja su ishodite svakog sustava za upravljanje znanjem u poduzeu i sa tog stajalita moe se definirati znanje kao kljuni resurs za donoenje odluka, predvianja, dizajniranja, planiranja, analize, evaluacije i intuitivne prosudbe.19 Grafikon 4. Stupovi upravljanja znanja

3. Upravljanje informacijama i znanjem

Pravovremena informiranost, kao i mogunost uspjenog akumuliranja, skladitenja i dijeljenja znanja, kako izmeu aktera u javnom sektoru, tako i izmeu javnog i privatnog sektora, te najvanije, izmeu vlasti i graana, vani su imbe13. TAOPIS the autopoietic information system dostupno na: www. autopoiesis.foi.hr (07.12.2011.). 14. Ibidem. 15. Ibidem. 16. Ibidem.

Izvor: Drutvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr (09.03.2012.)

17. Brown, M. & Brudney, J.; Learning Organization the Public Sector, Public Administration Rewiew Vol. 63 Issue 1., 2003., p.23. 18. Drutvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb. hr (07.12.2011.). 19. Ibidem.

broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

63

3.1. Vanost upravljanja informacijama i znanjem Konkurentska prednost kompanije danas ovisi o tome koliko uspjeno ona upotrebljava znanje i informacije svojih zaposlenika, i kako brzo moe nauiti i usvojiti neto novo. Prema procjenama20 najvei dio znanja, izmeu 50 i 95% i to eksplicitnog, prenosi se usmenom, izravnom komunikacijom. Naravno da je danas u nesmiljenoj konkurentskoj utakmici vano pronai informacije i zadrati ostatak neiskoritenog znanja u kompaniji i pretvoriti ga u intelektualni kapital. Sistemsko prikupljanje informacija i upotrebe znanja u cilju generiranja novih ideja postie se stvaranjem odgovarajueg okruja u kojem upotreba novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) znatno olakava svladavanje tog problema. 3.2. Pokretake sile znanja Rastue znaenje znanja kao resursa moe se svesti na tri meusobno uvjetovane pokretake sile koje su prikazane na Grafikonu 5. Grafikon 5. Tri pokretake sile poveanja vanosti znanja

www.fircon.biz
Globalizacija gospodarstva mijenja internacionalnu podjelu rada. Zemlje koje se danas nazivaju industrijskim nacijama postaju nacijama znanja. Fizika proizvodnja se sve vie odvija u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Internacionalni procesi uenja se ubrzavaju, tako da novi natjecatelji u sve kraim vremenskim razmacima prodiru na svjetsko trite. Informacijske i komunikacijske tehnologije omoguuju i ubrzavaju jeftine transakcije i stvaraju svjetsku transparentnost informacija. Time se pribliavamo idealiziranom natjecanju uz savrenu informaciju. Informacijske i komunikacijske tehnologije su takorei energija, vjetar koji raspiruje strukturnu preobrazbu i globalizaciju.

4. Intelektualni kapital (imovina)

Intelektualni kapital se moe definirati kao nova sloena ekonomska kategorija koja predstavlja sve imbenike poslovanja koji nisu eksplicitno izraeni u tradicionalnim financijskim izvjetajima, a da pri tome stvaraju dodatnu vrijednost u organizaciji i znaajno utjee na profitabilnost i konkurentnost kompanije. Obino joj se ne posveuje dovoljno panje i jo uvijek se najee promatra kao troak kompanije, a ne kao investicija i razvojni potencijal. Pod pojmom intelektualnog kapitala isto tako podrazumijeva se stvaralaka primjena znanja u proizvodnji i bilo kojoj drugoj kreativnoj djelatnosti21, sposobnost da se nevidljiva imovina poput znanja pretvara u proizvode i usluge koji donose vrijednost. Iako postoje razne definicije intelektualnog kapitala, veina teoretiara priklonila se stavu da se intelektualni kapital sastoji od slijedee strukture:22 Ljudskog kapitala, Strukturalnog (ili organizacijskog) kapitala, i Relacijskog (ili potroakog) kapitala.
21. Sundi, D.; Znanje temeljni ekonomski resurs, ekonomski fakultet Rijeka, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2002., p.115 22. Sundi, D. & vast, N.; Intelektualni capital temeljni imbenik konkurentnosti poduzea, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2009., p. 36

Izvor: www.nakladaslap.com (08.03.2012.)

Strukturna preobrazba (prekvalifikacija) s radno i kapitalno intenzivnih aktivnosti na aktivnosti utemeljene na informacijama i znanju znai da poduzea u sve veoj mjeri prodaju informacije, znanje ili inteligentne proizvode i usluge.
20. Spremi, M.; Upravljanje znanjem od teorijskog modela do praktinog pristupa, Raunovodstvo, revizija i financije, br. 9/2001, p. 131.

broj: 04/12

64

GOSPODARSTVO
Grafikon 6. Sinergina veza sastavnih elemenata intelektualnog kapitala

svibanj 2012.

5. Zakljuak
Postojei sustavi za upravljanje znanjem su veliki softverski sustavi smjeteni u raunskim centrima i ogromnim bazama podataka. Ovi sustavi u budunosti evoluiraju u ogromne sistemske mree koji imaju ulogu uvanja i obraivanja potrebnih podataka i znanja. Pretpostavka je da e doi do razvoja velikih struktura koje e predstavljati super strukture velikih svjetskih mrea i spajat e razne raunarske centre koje e omoguavati korisnicima razne vrste usluga, bolji protok i koritenje podataka, informacija i znanja. Danas kljunu ulogu u poslovnom svijetu ima znanje sa ciljem stvaranja materijalnih i financijskih dobara. Upravljanje podacima, informacijama i znanjem, kao i njihovo irenje sve vie uzima maha u razvoju gospodarstva suvremenog svijeta. Nematerijalna imovina u koju se moe svrstati i znanje danas ima kljunu ulogu u poslovnom svijetu i stvaranju materijalnih i financijskih dobara. Razvojem informacijskih sustava i posveenost sve vie nematerijalnoj imovini kao to je znanje, nagovjetavaju da e se u budunosti daleko vie voditi rauna o ovom aspektu kapitala iji je pravi predstavnik IC. Informacija je pored materije i energije, osnovni resurs univerzuma, kao i resurs imovine bilo pojedinca ili neke organizacijske strukture. Danas se ivot odvija u informacijskom drutvu, ija je priroda duboko zavisna od stvaranja i distribucije informacija. Stoga treba da se zna kako i na koji nain iskoristiti informacijske resurse za optimalno koritenje materijalnih i energetskih resursa. Znanje kao ljudski kapital ima veliki znaaj za gospodarski razvoj. Njegova vanost posljednjih godina je prepoznata u pravoj vrijednosti. Moe se konstatirati da se danas znanje i informacija smatra kao nunost i klju odrivih konkurentskih prednosti. Literatura 1. Belak, S.; Uvod u znanost, Visoka kola za turistiki menadment, ibenik, 2005. 2. Brown, M. & Brudney, J.; Learning Organization the Public Sector, Public Administration Rewiew Vol. 63 Issue 1., 2003. 3. Galogaa, M.; Komunikologija, Marketing Menagment College, Novi Sad, 2005. 4. Latinovi, B.; Informacijski sustavi, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2006.

Izvor: Sundi, D. & vast, N.; Intelektualni capital temeljni imbenik konkurentnosti poduzea, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2009., p. 57

Ljudski kapital se odnosi na znanje, inteli genciju i akumulirano iskustvo ljudi. Pored znanja ljudski kapital ukljuuje i motiviranost, spremnost na timski rad, suradnju, spremnost na rizik i prilagodbu promjenama. Moe se podijeliti na inovacijski i upravljaki kapital. Inovacijski kapital je pokreta stvaranja novih vrijednosti i stvaranja konkurentske prednosti organizacije. Strukturalni ili organizacijski kapital se odnosi na sposobnost organizacije da koristi intelektualni i inovativni potencijal zaposlenika. On se najee realizira kroz informacijski sustav, softver, vjetine i iskustvo koje organizacija primjenjuje. Organizacijski kapital je ono to ostane u organizaciji kada njezini zaposlenici napuste svoja radna mjesta po zavretku radnog vremena. Relacijski ili potroaki kapital je takav oblik kapitala koji predstavlja odnos izmeu stratekih poslovnih jedinica poduzea, te meuodnose izmeu poduzea i vanjske okoline (potroai, distributeri, partneri, i sve ostale skupine iz vanjskog okruenja kompanije).

broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSTVO

65

5. Spremi, M.; Upravljanje znanjem od teorijskog modela do praktinog pristupa, Raunovodstvo, revizija i financije, br. 9/2001 6. Sundi, D.; Znanje temeljni ekonomski resurs, ekonomski fakultet Rijeka, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2002. 7. Sundi, D. & vast, N.; Intelektualni kapital temeljni imbenik konkurentnosti poduzea, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, 2009. 8. Teni, A. & Kozi, A.; Poslovna informatika, Univerzitet Demal Bjedi, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000.

9. Zelenika, R.; Znanost o znanosti, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2004.10. TAOPIS the autopoietic information system dostupno na: www.autopoiesis.foi.hr 11. Drutvo ekonomista, Slavonski Brod, dostupno na: www.desb.hr 12. Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko drutvo, dostupno na: www.hidd.hr 13. www.nakladaslap.com 14. www.wikipedia.org

broj: 04/12

66
Tihana Bevanda, dipl. iur.

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE

PRIVREMENO IZVEZENA ROBA, PO ODOBRENOM POSTUPKU VANJSKE OBRADE RADI POPRAVKE, NEOVISNO OBAVLJA LI SE POPRAVAK PO STANDARDNOM SUSTAVU RAZMJENE, PUTA SE U SLOBODAN PROMET UZ POTPUNO ILI DJELOMINO OSLOBAANJE OD PLAANJA UVOZNIH DABINA, OVISNO OD INJENICE JE LI POPRAVAK OBAVLJEN S PLAANJEM ILI BEZ PLAANJA 1. Postoji li obveza plaanja carinskih dabina za privremeno izvezenu robu prilikom povratka robe u Bosnu i Hercegovinu, za koju je odobren popravak robe po standardnom sustavu razmjene? Postupak vanjske obrade reguliran je odredbama lanka 81. do 87., 120. i 141. do 156. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu Zakon), odredbama lanka 299. do 320. i 382. do 390. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljem tekstu: Odluka) to ukljuuje i Priloge Odluke) iUputa o carinskom postupku vanjske obrade (Slubeni glasnik BiH, broj: 21/09 - u daljem tekstu Uputa). Carinski propisi u okviru postupka vanjske obrade radi popravka u garancijskom roku (popravka koja je besplatna) omoguavaju i ponovni uvoz tako popravljenog proizvoda, bez obrauna uvoznih dabina, pri emu je potrebito podnijeti dokaze kako se radilo o popravku u garancijskom roku - jamstveni list, te raun o besplatnoj usluzi. Uputom je posebno propisan popravak robe nekomercijalnog karaktera, a podrazumijeva popravak na robi, ukljuujui vraanje robe u prvotno stanje, a koji popravak se obavlja povremeno i odnosi se iskljuivo na robu koja je namijenjena osobnim potrebama podnositelja zahtjeva i njegove obitelji i koja obzirom na vrstu i koliinu, nema komercijalni karakter, a na koju se primjenjuju odredbe o robi predmetom postupka vanjske obrade i odredbe o plaanju ili eventualno o oslobaanju od plaanja dabina. Razlikuju se popravak robe prema standardnom sustavu razmjene u vanjskoj obradi ovisno od okolnosti da li je u pitanju bez ili uz prethodni uvoz. U praksi se esto deava da inoisporuitelj zadri dopremljenu robu za popravak, poto nema ekonomski opravdan razlog da izvri popravku, u kojim sluajevima se primjenjuju odredbe iz lanka 28. Upute koja se odnosi na standardni sustav razmjene bez prethodnog uvoza koja glasi: (1.)Standardni sustav razmjene moe se odobriti samo u sluajevima kada se postupak vanjske obrade odnosi na popravak robe. Primjena ovog sustava (npr. kada strani isporuitelj odlui robu trajno zadrati zato to nije u stanju otkloniti greke ili zato to to nije isplativo) doputa da se, umjesto kompenzirajueg proizvoda, uveze drugi uvozni proizvod (u daljem tekstu: zamjenski proizvod). Zamjenski proizvod mora ispunjavati uvjete iz lanka 151. Zakona. Kod standardnog sustava razmjene privremeno izvezenu bh. robu nadomjeta, odnosno zamjenjuje zamjenski proizvod i privremeno izvezena roba se ne vraa u BiH, a niti se zamjenski proizvod vraa u inozemstvo. (2.)Carinski organ iz lanka 5. stavak (2.) ove Upute prethodno provjerava da li su ispunjeni uvjeti za primjenu standardnog sustava razmjene. Podnositelj carinske prijave za koritenje ovog sustava carinskom organu mora dokazati da razmjena nije ugovorena radi poboljanja tehnikih karakteristika robe, u koju svrhu, carinski organ moe provjeriti ugovore, raune i druge pripadajue isprave u svezi s popravkom, pri emu posebice treba obratiti pozornost na uvjete predviene u tim ugovorima ili raunima, posebice uvjete plaanja. Iz podnesenih isprava (ugovor, predraun, korespondencija izmeu stranaka i dr.) mora jasno proizlaziti da e popravak biti obavljen na nain da e biti isporuen zamjenski proizvod koji ispunjava sve propisane uvjete.

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

67

Odredbom iz lanka 24. Upute propisano je da (1.)Vanjska obrada moe se odobriti radi popravke privremeno izvezene robe koja se, nakon obavljene popravke, ponovno uvozi u BiH. Vanjska obrada u svrhu popravke robe moe se odobriti samo ako je roba koja se privremeno izvozi podobna za popravak, odnosno ako se utvrdi da je mogue izvriti popravak robe koja se privremeno izvozi. Radi navedenog, carinski organ iz lanka 5. stavka (2.) ove upute je duan, iz dokumenata priloenih uz carinsku prijavu EX 2, provjeriti da li je mogu popravak robe koja je deklarirana za privremeni izvoz radi popravke. Iz prepiski korisnika vanjske obrade i strane osobe koja e obavljati popravak (ugovor, ponude, obavijesti i sl.) mora biti vidljivo da je mogue popraviti robu koja je predmet vanjske obrade, u koje svrhe, carinski organ moe zatraiti i dodatne dokaze.Carinski organ nee odobriti vanjsku obradu ukoliko utvrdi da se vanjska obrada zahtijeva u svrhu poboljanja tehnikih osobina robe. (2.)Odobrenje za vanjsku obradu radi popravke moe se odnositi na popravak robe: a. privremeno izvezene, koja e biti ponovno uvezena, b. u standardnom sustavu razmjene, kada se uvozi zamjenski proizvod u zamjenu za izvezenu robu, c. u standardnom sustavu razmjene, uz prethodni uvoz zamjenskog proizvoda. (3.) Privremeno izvezena roba za koju je odobrena vanjska obrada radi popravke, neovisno o tome da li se popravak obavlja u standardnom sustavu razmjene ili ne, moe biti putena u slobodan promet uz potpuno ili djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, ovisno od toga da li je popravak obavljen sa ili bez plaanja. Nakon izvrenog popravka roba se moe staviti u slobodan promet uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina kada je popravljena besplatno, bilo zbog ugovorene ili propisane obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog greke u proizvodnji i u vrijeme kad je predmetna roba prvotno stavljena u slobodan promet greka nije uzeta u obzir kod utvrivanja carinske vrijednosti. Korisnik odobrenja u svrhu dokazivanja ispunjenosti navedenih uvjeta pri ponovnom uvozu i stavljanju u slobodan promet robe koja je bila predmetom popravke, duan je priloiti: - ispravu o jamstvenom roku, izjavu ili drugu ispravu na temelju koje se moe utvrditi da

se radi o besplatnoj popravci u jamstvenom roku, - carinsku prijavu i dokumentaciju priloenu uz istu koja se odnosi na prvotno stavljanje robe u slobodan promet, radi provjere da li je u vrijeme stavljanja u slobodan promet greka uzeta u obzir ili ne kod utvrivanja carinske vrijednosti. U sluajevima kada je svrha procesa obrade popravak robe za privremeni izvoz, ona se stavlja u slobodan promet uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina kada se carinskim organima dokae da je roba popravljena besplatno, bilo zbog ugovorne ili zakonske obveze koja proizlazi iz jamstva ili zbog pogreke u proizvodnji. u carinskoj prijavi IM 6 za putanje u slobodan promet, polje 24 popunjava se sa ifrom 53, sa naznakom u polju 31 Besplatna popravka - potpuno oslobaanje. Potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina ne primjenjuje se u sluajevima kada je greka ve utvrena,odnosno poznata u trenutku kada je roba bila prvi put stavljena u slobodan promet i uzeta u obzir kod utvrivanja carinske vrijednosti. Odredbom iz lanka 26. Upute propisano je djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina kod popravke robe, koja glasi: (1.)Sukladno lanku 149. stavak 1. Zakona, djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina gdje se kod popravke robe trokovi proizvodnje (popravke) uzimaju kao osnovica za obraun uvoznih dabina, moe se odobriti: a. za robu iji je popravak obavljen uz naknadu i b. kada je popravak obavljen besplatno, ali nisu ispunjeni uvjeti iz lanka 25. stavak (1.) ove Upute. (2.) Djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina iz stavka (1.) ovoga lanka odobrava se utvrivanjem iznosa dabina koji se primjenjuje na temelju elemenata za obraun dabina za kompenzirajue proizvode (proizvod izvezen na popravku) na dan prihvaanja prijave za stavljanje u slobodan promet tih proizvoda, te uzimanjem u obzir iznosa koji je jednak trokovima proizvodnje. U trokove proizvodnje uraunavaju se sva plaanja (u novcu, robi ili uslugama) koje obavlja ili treba obaviti nositelj odobrenja u korist osobe koja obavlja obradu, ili posredna ili neposredna plaanja kao uvjet za obavljanje obrade privremeno izvezene robe (u obzir se uzimaju svi

broj: 04/12

68

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

trokovi i izdaci sukladno lanku 29. Zakona) i ako su ti trokovi jedino plaanje korisnika odobrenja, te na njih ne utjee bilo kakav oblik povezanosti nositelja odobrenja i osobe koja je obavilo popravak. (3.)U sluaju iz stavka (1.) ovoga lanka, u carinskoj prijavi IM 6 za putanje u slobodan promet, polje 24 popunjava se sa ifrom 52, sa naznakom u polju 31: Popravak uz naknadu. CARINSKI ORGAN POKREE POSTUPAK PO SLUBENOJ DUNOSTI ZA NAPLATU CARINSKOG DUGA ZA DIO ILI ZA SVU ROBU KOJA NIJE STAVLJENA U ODOBRENI POSTUPAK KRAJNJE UPORABE 2. Kada se kod provjere postupka krajnje uporabe utvrdi da dio robe nije stavljen u odobrenu krajnju uporabu, koji je vjerodostojan datum za odreivanje nastanka carinskog duga? Stavljanje robe u postupak krajnje uporabe propisano je odredbama lanaka 17., 18., 79., 83., 84., 85., 87., 196. i 200. Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu Zakon) i odredbama lanaka 198. do 207. i lanaka 471. do 477. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu: Odluka), koje ukljuuju Priloge 43, 44 i 46 Odluke i Uputom o postupku stavljanja robe u slobodan promet na raun krajnje uporabe (Slubeni glasnik BiH, broj: 74/06). Zahtjev za postupak krajnje uporabe, podnosi se na obrascu Priloga 43 Odluke, a moe se podnijeti i pomou carinske prijave kojom se roba stavlja u postupak krajnje uporabe sukladno lanku 199. stavak 3. Odluke.To mogu biti iznimni sluajevi u kojima bi svako odgaanje ili kanjenje krajnje uporabe moglo izazvati ozbiljne ekonomske potekoe kao to je npr. obustava proizvodnog procesa koji se mora u kontinuitetu odvijati, koje podnositelj zahtjeva mora dokazati ili uiniti vjerojatnim, uz uvjet da:podnositelj zahtjeva odredi propisanu krajnju uporabu cjelokupnoj robi i osigurava pravilno izvoenje radnji u svezi postupka krajnje uporabe.Carinski organ e zahtijevati da deklarant, uz carinsku prijavu, priloi i dokument koji treba sadravati neophodno podatke, ime i adresu podnositelja zahtjeva, deklaranta i operatera, karakter krajnje uporabe, tehniki opis

robe koja se stavlja u postupak krajnje uporabe i proizvoda nastalih njihovom krajnjom uporabom i sredstava za njihovo identificiranje, procijenjeni normativ proizvodnje ili metodu pomou koje se taj normativ moe odrediti,procijenjeni razdoblje za odreivanje krajnje uporabe robi, mjesto gdje se roba stavlja u krajnju uporabu.U odobrenju krajnje uporabe, odreuje se rok njegovog vaenja, ovisno o potrebama podnositelja zahtjeva, koji ne moe biti dui od tri godine. Raunanje roka tee od dana stupanja na snagu odobrenja i u tom roku roba navedena u odobrenju se moe prijaviti za postupak krajnje uporabe.Rok vaenja odobrenja, za istu vrstu radnje i robe, moe iznositi i due od 3 godine i to za razdoblje trajanja nepredvienih okolnosti ili vie sile ili potekoa u procesu proizvodnje.Bitno je imati u vidu da postoji razlika roka vaenja odobrenja i roka za razduivanje postupka krajnje uporabe U odobrenju se odreuje i rok do kojeg se robi stavljenoj u postupak krajnje uporabe mora odrediti propisana krajnja uporaba koji poinje tei od dana prihvaanja carinske prijave za ulazak robe u postupak krajnje uporabe. Nadzorni carinski organ, moe produiti rok razduenja postupka krajnje uporabe na zahtjev imatelja odobrenja, koji sadri opravdane razloge za produenje roka,razdoblje produenja, koliinu uvezene robe koja je preostala za razduivanje i druge podatke eventualno potrebne za odobravanje zahtjeva. Uz zahtjev se prilae carinska prijava o ulasku robe u postupak krajnje uporabe za koju se trai produenje roka. Odluku o odobravanju zahtjeva nadzorni carinski organ donosi u skraenom postupku, u vidu zabiljeke na zahtjevu, a odobreni rok produenja upisuje u polje D/J (etvrti red) carinske prijave za koju je odobreno produenje roka njezinog razduivanja. Imatelj odobrenja je duan voditi i uvati evidenciju koja omoguava carinskim organima da provedu provjere koje smatraju neophodnim da se osigura uporaba robe za propisanu krajnju uporabu ida se u svemu pridrava vaeih propisa koji se odnose na odobreni postupak krajnje uporabe. Roba se prijavljuje za postupak krajnje uporabe prijavnom carinskom organu u navedenom roku vaenja odobrenja, podnoenjem uvozne carinske prijave IM 4, koja se popunjava sukladno propisima kojima je regulirano pitanje popunjavanja carinskih prijava, s tim da se u polje 44 prijave, pored ostalih podataka, obvezno unosi i naznaka: Krajnja uporaba , te broj i datum odobrenja. Uz

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

69

carinsku prijavu prilae se odobrenje za postupak i dokumenti predvieni lankom 125. Odluke, kao i dokument iz lanka 5. stavak 2. navedene Upute. Roba koja je po odobrenju stavljena u postupak krajnje uporabe, sukladno lanku 79. Zakona i lanka 207. Odluke, ostaje pod carinskim nadzorom i podlijee uvoznim dabinama u sluaju robe koja se moe koristiti samo jedanput - sve dok se prvi put, u odobrenom roku krajnje uporabe, ne odredi odobrena krajnja uporaba, u sluaju roba koje se mogu koristiti u ponovljenoj uporabi (viekratno) - dvije godine nakon to su prvi put koritene za odobrenu krajnju uporabu. Datum prve uporabe imatelj odobrenja unosi u evidenciju iz sve dok se ne izveze, uniti ili na drugi nain iskoristi sukladno odredbama lanka 205. i 206. Odluke. Otpadci i ostatci koji nastanu prilikom obrade ili prerade robe ili prirodni gubitci, smatraju se kao roba uporabljena za odobrenu krajnju uporabu. Za otpatke i ostatke koji nastanu kao rezultat unitenja robe, carinski nadzor prestaje kada im se odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba. Nadzorni carinski organ obvezan je kod imatelja odobrenja ukljuujui i druge osobe koja su poslovno izravno ili neizravno ukljuene u radnje krajnje uporabe ili su u posjedu dokumenata u svezi s tim postupkom, ako je to potrebno, uz njegovu nazonost ili nazonost njegovog ovlatenog zastupnika, izvriti kontrolu krajnje uporabe, najkasnije u roku od 10 dana od dana isteka odobrenog roka krajnje uporabe. Kada je roba uporabljena za odobrenu krajnju uporabu postupak se smatra zavrenim, a razduuje se i jamstvo, ako je po zahtjevu carinskog organa bilo podneseno. U sluaju ponitenja odobrenja za postupak krajnje uporabe, te ukoliko na temelju rezultata provjera utvrdi da sva ili dio robe nije stavljena u odobrenu krajnju uporabu, nadzorni carinski organ odmah bez odgode, pokree postupak za naplatu nastalog carinskog duga za predmetnu robu , sukladno lanku 196. i lanku 200. Zakona.

SVA ROBA KOJA SE UNOSI U BOSNU I HERCEGOVINU SMATRA SE STRANOM ROBOM I PODLIJEE MJERAMA CARINSKOG NADZORA OD TRENUTKA NJENOG UNOSA DO IZLASKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE 3. Podlijee li obvezi prijavljivanja na graninom prijelazu prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu, registrirano putniko vozilo, koje je natovareno na drugo vozilo, a koji su u provozu kroz Bosnu i Hercegovinu? Sukladno odredbama lanka 34. Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) zatim odredbama lanka 213. i lanka 223. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH 63/04,60/06 i 57/08 - u daljem tekstu Odluka), sva roba koja se unosi u carinsko podruje Bosne i Hercegovine smatra se stranom robom, te stoga podlijee mjerama carinskog nadzora od trenutka njenog unosa do izlaska iz Bosne i Hercegovine. Takva roba ostaje pod carinskim nadzorom dok se njezin status ne promijeni, odnosno dok se roba ne smjesti u slobodnu zonu ili slobodno skladite, uniti (u skladu s odredbama lanka 174. Zakona) ili eventualno ponovno izveze. Odredbama iz lanka 34. Zakona, propisano je:1. Roba unesena u carinsko podruje BiH podlijee carinskom nadzoru od trenutka njezina ulaska. Sukladno vaeim propisima, moe podlijegati i kontroli carinskih organa. 2. Roba ostaje pod takvim carinskim nadzorom onoliko dugo koliko je potrebno da se utvrdi njezin carinski status i, ako je to primjereno, u sluaju robe koja nije bh. roba i bez odstupanja od odredaba lanka 79. stavak 1. ovoga zakona, sve dok se njezin carinski status ne promijeni, odnosno dok ne ue u slobodnu zonu ili slobodno skladite, ponovno izveze ili uniti sukladno lanku 174. ovoga zakona. Odredbama iz lanka 174. Zakona propisano je: 1. Roba koja nije bh. roba moe se: a. ponovno izvesti iz carinskog podruja BiH; b. uniti; c. ustupiti mjerodavnom organu kada je takva mogunost predviena vaeim propisima. 2. Ponovni izvoz, kada je to potrebno, ukljuuje primjenu radnji i postupaka predvienih za robu koja naputa carinsko podruje BiH, ukljuujui

broj: 04/12

70

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

i mjere trgovinske politike. Sluajevi u kojima se roba koja nije bh. roba moe staviti u aranman obustave plaanja s ciljem neprimjenjivanja mjera trgovinske politike pri izvozu, mogu se odrediti u provedbenim propisima ovoga zakona. 3. Osim u sluajevima utvrenim u provedbenim propisima ovoga zakona, ponovni izvoz ili unitenje robe unaprijed se najavljuje carinskim organima. Carinski organi zabranjuju ponovni izvoz ako je to predvieno radnjama i postupcima ili mjerama iz stavka 2. ovoga lanka. Kada je roba koja je stavljena u carinski postupak s ekonomskim uinkom dok se nalazi na carinskom podruju BiH namijenjena za ponovni izvoz, carinska se prijava podnosi u smislu l. od 56. do 75. ovoga zakona. U takvim se sluajevima primjenjuje lanak 157. st. 3. i 4. ovoga zakona. Ustupanje se robe obavlja sukladno vaeim propisima. 4. Unitenje ili ustupanje robe ne povlai bilo kakve trokove za mjerodavni organ. 5. Otpadnom materijalu ili ostacima koji nastanu prilikom unitenja robe odreuje se carinski odobreno postupanje ili uporaba propisana za robu koja nije bh. roba. Otpadni materijal ili ostaci ostaju pod carinskim nadzorom do trenutka predvienog lankom 34. stavak 2. ovoga zakona. Prema lanku 223. Odluke, odreeno je:1. Svakom provoznom prijavom obuhvaa se samo ona roba koja je natovarena ili se treba natovariti na jedinstveno prijevozno sredstvo za prijevoz od jednog polaznog do jednog odredinog organa. U smislu ovog lanka, slijedee se smatra da ini jedinstveno prijevozno sredstvo, pod uvjetom da se roba koja se prevozi otprema zajedno: a. drumsko vozilo sa svojom prikolicom (prikolicama) ili poluprikolicom (poluprikolicama); b. kompozicija povezanih eljeznikih putnikih ili teretnih vagona; c. plovila koja predstavljaju jedinstven lanac; d. kontejneri natovareni na jedno prijevozno sredstvo sukladno s ovim lankom. 2. Jedinstveno prijevozno sredstvo moe se koristiti za utovar robe u vie polaznih organa i za istovar u vie odredinih organa . Postupak provoza dozvoljava se kretanje od jednog do drugog mjesta unutar carinskog podruja BiH, robe koja nije bh. roba, a ista ne podlijee plaanju uvoznih i drugih dabina ili mjerama trgovinske politike,kao i robe iz BiH, u sluajevima i pod uvjetima utvrenim provedbenim propisima Zakona, a s ciljem sprjeavanja da se, glede proizvoda koji su obuhvaeni izvoznim mje-

rama ili koji imaju koristi od tih mjera, izbjegava ili neopravdano stjee korist od takvih mjera. Kretanje robe iz stavka odvija se pod pokriem TIR karneta (TIR Konvencije) pod uvjetom da je takvo kretanje zapoelo ili e se okonati izvan BiH ili da se odnosi na poiljke roba koje se istovaraju u carinskom podruju Bosne i Hercegovine, a koje se prevoze zajedno s drugom robom koja se treba istovariti u drugoj zemlji, zatim da je kretanje izvreno izmeu dva mjesta u BiH kroz podruje druge zemlje pod pokriem ATA karneta (ATA Konvencije) koji se rabi kao provozni dokument, pod pokriem svakog drugog dokumenta predvienim u odreenoj konvenciji koju potpie Bosna i Hercegovina , zatim prema postupku provoza, kao i potom ukljuujui pakete. Prema odredbama lanka 88. Zakona, postupak vanjskog provoza uz podnoenje carinske prijave za postupak provoza, omoguava kretanje strane robe od jednog do drugog mjesta unutar carinskog podruja Bosne i Hercegovine, a da ona pri tome ne podlijee plaanju uvoznih carina i drugih davanja ili mjerama trgovinske politike. Prema navedenom razvidno je kako se predmetni, redovito registrirani osobni automobili, kao strana roba utovarena na prijevozna sredstva, mogu kretati preko carinskog podruja Bosne i Hercegovine jedino u postupku vanjskog provoza, uz obvezno podnoenje carinske prijave za postupak provoza. OSLOBAANJE OD PLAANJA CARINE PRIMMJENJUJE SE NEOVISNO DA LI PREDMETE UVOZE INSTITUCIJE ILI ORGANIZACIJE KOJE SU REGISTRIRANE ZA OBRAZOVANJE I PRUANJE POMOI INVALIDNIM OSOBAMA ILI OVE PREDMETE UVOZE HENDIKEPIRANE OSOBE NEPOSREDNO 4. Postoji li razlika u postupku osloboenja od plaanja carine kada predmete za potrebe hendikepiranih osoba uvoze institucije ili organizacije koje su registrirane za obrazovanje i pruanje pomoi invalidnim osobama ili ove predmete uvoze neposredno hendikepirane osobe? Odredbom iz lanka 12. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) odreeno je osloboenje od plaanja carine pri uvozu predmeta za potrebe hendikepiranih osoba, kako za osobnu uporabu

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

71

hendikepiranih (invalidnih) osoba, tako i za svaku vrstu osobne ili profesionalne rehabilitacije takvih osoba.Pod hendikepiranim smatraju se osobe s ozbiljnim oteenjima i smetnjama, kako fizikih smetnji, ukljuujui i senzorne smetnje, do mentalnih ili fiziolokih oteenja, koje ograniavaju ili onemoguavaju aktivnosti ili funkciju koju inae obavlja normalno ljudsko bie.Slijepe i slabovidne osobe, od plaanja carine osloboeni su predmeti posebno dizajnirani za obrazovno, nauno ili kulturno uzdizanje slijepih osoba. To su uglavnom posebno tiskane knjige i druge publikacije, slike, fotografije, braillov papir, tapovi za slijepe, pisai strojevi, raunala, audio ureaji, te drugi ureaj, audio knjige i ostali mediji koji su prilagoeni za uporabu od strane slijepih i slabovidnih osoba. Kod drugih oblika hendikepiranosti, osloboenje od plaanja carine odnosi se i na razna ortopedska i kirurka pomagala za slijepe i slabovidne, kao i za druge invalidne osobe npr. elektronske orijentire, zvona, implantate, proteze, aparate za rehabilitaciju, kulturno, znanstveno i obrazovno uzdizanje i napredak hendikepiranih, te posebno dizajnirane i prilagoene ureaje za zabavu i igru invalidnih osoba. Osloboenje od plaanja carine primjenjuje se neovisno da li odnosne predmete uvoze institucije ili organizacije koje su registrirane za obrazovanje i pruanje pomoi invalidnim osobama, ili ove predmete uvoze hendikepirane osobe neposredno.Uz zahtjev za oslobaanje od plaanja carine mjerodavnom organu podnosi se dokumentacija propisana u Odluci o postupku ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja pod posebnim uvjetima ( Slubeni glasnik BiH, broj: 19/05 i 52/05) i to: - akt o registraciji institucije ili ustanove, odnosno udruenja hendikepiranih osoba u kojima se obavlja obrazovanje i pruanje pomoi hendikepiranim osobama, - pisanu izjavu da je uvezena roba iskljuivo namijenjena za uporabu od strane hendikepiranih osoba, - potvrdu gospodarske komore da se predmetna roba ne proizvodi u BiH, - dokaz mjerodavne zdravstvene ustanove da se radi o hendikepiranoj osobi. U sluaju kada se roba iz lanka 12. stavak 3. Priloga uvozi naknadno, podnosi se kopija carinske prijave o putanju u slobodan promet robe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Carinski organ, poto izvri uvid u priloenu dokumentaciju, ocjenjuje da li su ispunjeni uvjeti za koritenje carinske povlastice po ovom osnovu i donosi rjeenje. Kao odgovarajua medicinska dokumentacija u smislu navedene Odluke, smatra se povijest bolesti, rjeenje o invalidnosti mjerodavni slube - komisije, ili drugi slini dokumenti, koji su dovoljno dokazi da postoji potreba koritenja odreenoga predmeta, kao pomagala. Predmeti koje radi profesionalne i druge rehabilitacije, kao i za obrazovanje, znanstveni i kulturni razvoj hendikepiranih osoba uvoze organizacije, ustanove ili udruenja za pruanje pomoi i rehabilitaciju takvim osobama, moraju ostati u vlasnitvu navedenih institucija, te se iste ne smije posuditi, iznajmljivati ili prenijeti, bilo uz plaanje ili besplatno, drugoj osobi. Kada je primatelj organizacija, ustanova ili udruenje koja je registrirana za obrazovanje ili pruanje pomoi hendikepiranim osobama, moe od nadlenog carinskog organa zatraiti prijenos prava koritenja ili vlasnitva, ali iskljuivo u korist druge organizacije, ustanove ili udruenja istoga karaktera, koja se pri tome obvee kako e predmetne predmete koristiti u iste svrhe kao i ustupatelj prava, te da ovaj prijenos nee biti naplatnoga karaktera. Pisani zahtjev ustupatelj prava, podnosi carinskom organu koji je donio rjeenje o osloboenju, uz prilaganje akta o registraciji organizacije, ustanove ili udruenja koja e biti novi korisnik, te izjave njegove odgovorne osobe o besplatnom primitku, uz obavezu navoenja svrhe, naina i mjesta uporabe odnosnih predmeta. LOKALNO IZVOZNO CARINJENJE OMOGUAVA NJEGOVOM KORISNIKU POJEDNOSTAVLJENO PUTANJE ROBE U ODOBRENI CARINSKI POSTUPAK U IZVOZU BEZ NEPOSREDNOG PODNOENJA ROBE NADZORNOJ CARINSKOJ ISPOSTAVI 5. Ima li kod lokalnog izvoznog carinjenja robe korisnik obvezu da robu stavi na raspolaganje carinskom organu radi omoguavanja eventualnog pregleda iste? Lokalno izvozno carinjenje u izvoznim postupcima propisano je: odredbama lanka 73. Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04, 51/06, 93/08 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon), odgovarajuim odredbama Glave 1 do Glave 4 u Naslovu VIII Pojednostavljeni

broj: 04/12

72

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

postupci Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH broj 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu Odluka),zatim Uputom o lokalnom izvoznom carinjenju (Slubeni glasnik BiH ,broj: 46/09 - u daljem tekstu Uputa) i propisima o popunjavanju carinske prijave.Prema Uputi lokalno izvozno carinjenje je pojednostavljeni postupak prijavljivanja robe za odobreni carinski postupak u izvozu zavoenjem u evidenciju korisnika postupka (knjigovodstveni upis), koji postupak se vri u vlastitom prostoru korisnika postupka ili na drugom mjestu navedenom u odobrenju. Kod odobrenog lokalnog izvoznog carinjenja, knjigovodstveni upis ima istu pravnu valjanost kao prihvaanje carinske prijave iz lanka 59. Zakona, tj. kao prihvaanje carinske prijave u redovitom izvoznom carinskom postupku. Lokalno izvozno carinjenje omoguava njegovom korisniku pojednostavljeno putanje robe u odobreni carinski postupak u izvozu bez neposrednog podnoenja robe nadzornoj carinskoj ispostavi. Kod lokalnog izvoznog carinjenja roba se iz odobrenog prostora korisnika puta u postupak izvoza i izravno upuuje izlaznom carinskom organu, s tim da roba mora biti na raspolaganju nadzornoj carinskoj ispostavi za odreeno vrijeme radi omoguavanja eventualnog pregleda iste. Provedba postupka ostaje nepromijenjena kod lokalnog carinjenja, poto se radi se o promjeni mjesta carinjenja i pojednostavljenoj prijavi koja je osnova za provedbu postupka. Dokumentarni i fiziki pregled, odreen je od strane nadzorne carinske ispostave prema analizi rizika, vri se kao u redovitom postupku, samo se radi o drugom mjestu izvoenja tih radnji (odobreni prostor korisnika lokalnog izvoznog carinjenja sa kojeg se roba otprema za izvoz). Ispravke, ukidanje i ponitavanje izvozne prijave za lokalno izvozno carinjenje vre se uz primjenu odredbi Zakona, Odluka i drugih propisa koji se primjenjuju na carinske prijave i na provedbi drugih faza postupka po carinskoj prijavi. U lanku 5.Upute, navedeno ja da Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za lokalno izvozno carinjenje, treba ispuniti sljedee uvjete: a. da je registriran u BiH i kod Uprave za neizravno oporezivanje (u daljem tekstu: UNO) po osnovi obavljanja vanjskotrgovinskog poslovanja, b. da je registriran kod UNO i po osnovi poslova meunarodnog otpremnitva i da ima ovlatenje o pristupu informatikom sustavu

UNO za elektronsko podnoenje carinskih prijava, ako se ne radi o situaciji iz lanka 7. ove Upute, c. da njegov knjigovodstveni upis omoguava vrenje uinkovitih kontrola, posebno naknadnih, d. da moe jamiti uinkovitu kontrolu potivanja izvoznih zabrana ili ogranienja ili bilo kojih drugih mjera kojima se ureuje stavljanje robe u odreeni postupak izvoza, e. da redovito prijavljuje robu za izvozne postupke, f. da nije poinio ozbiljan prekraj ili ponovljene prekraje carinskih propisa, g. da ima potrebna vaea odobrenja ako trai lokalno izvozno carinjenje u okviru postupaka s ekonomskim uinkom iz lanka 1. stavak (2.) ove Upute (npr. da ima odobrenje za unutarnju obradu ako trai razduenje tog postupka ponovnim izvozom po lokalnom izvoznom carinjenju) i da potuje obveze koje proizlaze iz tih odobrenja, h. da raspolae sa odgovarajuim jamstvom za osiguranje naplate neizravnih poreza (kod ponovnog izvoza u unutarnjoj obradi i u drugim izvoznim postupcima gdje je jamstvo potrebno), i. da je pouzdan i moe ispuniti obveze koje proistiu iz lokalnog izvoznog carinjenja (da ima odgovornu osobu koja poznaje postupak lokalnog izvoznog carinjenja, da ima prihvatljiv sustav arhiviranja dokumentacije i evidencija, da knjigovodstveni sustav odrava sukladno raunovodstvenim standardima prihvaenim u BiH, da carinskim organima za potrebe kontrole omoguava fiziki i elektronski pristup do svojih carinskih i transportnih dokumenata i evidencija, da nije u postupku steaja ili likvidacije), j. da nema neizmirenih dospjelih neizravnih poreza po bilo kojoj osnovi. Zahtjev za izdavanje odobrenja za lokalno izvozno carinjenje podnosi se Sektoru za carine u Sredinjem uredu UNO na obrascu iz Priloga 1. Upute sa svim traenim podacima, te uz isti trebaju biti priloene sve isprave neophodne za odobravanje traenog lokalnog izvoznog carinjenja i to: - podatke o podnositelju zahtjeva i podatke o robi za koju se zahtijeva lokalno izvozno carinjenje, tj. uz zahtjev se prilae, u dva primjerka, ovjeren spisak robe koji treba sa-

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

73

dravati: redni broj, trgovaki naziv i potpun opis robe, desetoznamenkastu tarifnu oznaku Carinske tarife BiH (prema slijedu tarifnih oznaka), oznaenje zabrane, ogranienja ili neke druge trgovinske mjere ili inspekcijske kontrole pri izvozu koje se odnose na robu iz spiska, te broj i datum iz evidencije podnositelja zahtjeva, carinske postupke za koje se zahtijeva lokalno izvozno carinjenje (zahtijevani i prethodni carinski postupak) i podatke o dinamici mjesenog prometa u izvoznim postupcima za koje se trai lokalno izvozno carinjenje,nadzornu carinsku ispostavu ili vie njih ako se roba otprema iz vie prostora, priloiti prijedlog izgleda i sadraj knjigovodstvenog upisa,kao i nain njegovog voenja (runo, raunalom, nain zatite podataka), da je knjigovodstveni sustav uspostavljen i odrava li se sukladno raunovodstvenim standardima prihvaenim u BiH i podatke o odgovornoj osobi za provedbu lokalnog izvoznog carinjenja koji treba sadravati ime i prezime odgovorne osobe, odnosno odgovornih osoba ako ih ima vie, naziv radnog mjesta, odnosno poslova koje odgovorna osoba obavlja kod podnositelja zahtjeva, za koji prostor otpreme robe je odgovorna osoba ako ima vie odobrenih prostora, broj telefona, faksa i adresa elektronske pote odgovorne osobe, prijedlog naina ispunjenja propisanih obveza: vlastiti ili drugi prostor ili vie prostora gdje e se nalaziti roba koja e biti prijavljivana za lokalno izvozno carinjenje, odnosno iz kojih e se roba otpremati za izvoz po tom postupku, nain obavjetavanja nadzorne carinske ispostave, predloeni rok za dostavljanje nadzornoj carinskoj ispostavi dodatne, odnosno odtampane izvozne prijave s prateom dokumentacijom i nain ovjere primjerka 3 izvozne prijave, da li unaprijed ovjera praznog primjerka 3 u polju A peatom nadzorne carinske ispostave i potpisom slubenika te ispostave ili ovjera posebnim peatom i zahtijevani broj posebnih peata, u kom sluaju se uz zahtjev prilae i otisak posebnog peata izraen, podatke o poloenom jamstvu kojim se osigurava naplata moguih neizravnih poreza, samo u izvoznim postupcima u kojima je

jamstvo potrebno (npr. pri ponovnom izvozu robe u postupku unutarnje obrade, koja je u osnovi bankovno jamstvo za unutarnju obradu samog podnositelja zahtjeva ili njegovog ovlatenog zastupnika), - u sluaju zastupanja kod lokalnog izvoznog carinjenja, ugovor zakljuen s ovlatenim zastupnikom o izravnom zastupanju, te ovlatenje za izravno zastupanje kod lokalnog izvoznog carinjenja (prilae se u dva originalna primjerka) i interna uputa o provedbi lokalnog izvoznog carinjenja kod podnositelja zahtjeva i sve druge podatke i isprave kojima raspolae podnositelj zahtjeva, a koje mogu utjecati na odluku o odobravanju traenog lokalnog izvoznog carinjenja (dozvole inspekcija, miljenja o svrstavanju robe u Carinsku tarifu, odobrenje UNO za ovlatenog izvoznika i drugo), te druge podatke koji se prema sadraju obrasca zahtjeva trae. Osoba odgovorna za provedbu lokalnog izvoznog carinjenja, navedena u zahtjevu, treba poznavati carinske i druge propise koji se primjenjuju u carinskom postupku i podlijee provjeri poznavanja navedenih propisa, koju provjeru, usmeno, obavlja Grupa za kontrolu u predkontroli podnesenog zahtjeva . Odluku po zahtjevu za lokalno izvozno carinjenje donosi Sektor za carine, u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva ili od dana kada je zaprimljen svaki u postupku po podnijetom zahtjevu traeni nedostajui ili dodatni podatak, a nakon dostavljanja miljenja Grupe za kontrolu o ispunjenosti uvjeta za odobravanje traenog lokalnog izvoznog carinjenja.

www.fircon.biz

broj: 04/12

74

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

PONITENJE CARINSKE PRIJAVE MOE IMATI ZA POSLJEDICU POVRAT CARINSKIH DABINA, POD UVJETOM DA SU ISTE PLAENE I DA JE ZAHTJEV ZA POVRAT DABINA PODNESEN U PROPISANIM ROKOVIMA 6. Moe li se u sluaju nakon ponitenja carinske prijave, za koju su plaene uvozne dabine zatraiti i vraanje uvoznih dabina, te u kojem roku se podnosi zahtjev? Postupak ponitavanja carinske prijave pokree se na inicijativu podnositelja carinske prijave uz postojanje odgovarajuih dokaza koji opravdavaju zahtjev, a drugi uvjet je da se zahtjev podnese prije odluke carinskog organa o namjeri carinskog pregleda robe, to je jasno propisano odredbom iz lanka 63.Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon) koja glasi: 1. Carinski organi, na zahtjev deklaranta, ponitavaju ve prihvaenu prijavu kada deklarant prui dokaz da je roba grekom prijavljena za carinski postupak koji je obuhvaen tom prijavom ili da, uslijed posebnih okolnosti, stavljanje robe u carinski postupak za koji je prijavljena nije vie opravdano. 2. Meutim, kada carinski organi izvijeste deklaranta o svojoj namjeri da obave pregled robe, zahtjev za ponitenje prijave se ne prihvaa dok se ne izradi pregled robe. 3. Prijava se ne ponitava nakon to se roba pusti, osim u sluajevima koji su definirani u provedbenim propisima ovoga zakona. 4. Ponitenje prijave ne iskljuuje primjenu vaeih kaznenih propisa Carinska prijava se moe ponititi nakon putanja robe, na nain u sluajevima kako je propisano odredbom iz lanka 158. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08) u sluajevima: Kada se utvrdi da je za robu bio grekom zapoeti carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug, umjesto da je roba deklarirana za drugi carinski postupak , carinski organi takvu prijavu ponitavaju ako deklarant podnese zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaanja carinske prijave, kada su ispunjeni uvjeti da: roba nije bila upotrebljavana pod drugim uvjetima koje predvia carinski postupak u koji je trebala biti stavljena, zatim da je roba u trenutku kad je deklari-

rana za prvi postupak ispunjavala takoer uvjete za odobravanje drugog postupka i da je roba bez odlaganja prijavljena za postupak za koji je stvarno namijenjena. Carinska prijava za drugi postupak vai od dana prihvaanja ponitene prijave. Carinski organi izuzetno u opravdanim sluajevima mogu dopustiti ponitenje carinske prijave po proteku roka od tri mjeseca. Kada se utvrdi da je roba pogreno prijavljena, umjesto druge robe u carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug , carinski organi takvu prijavu ponitavaju, ako deklarant podnese pisani zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaanja prijave, kada su ispunjeni uvjeti: - da je roba za koju je bio postupak prvobitno zapoet nije bila upotrijebljena drugaije nego kako je doputao prvi postupak, vraena je u prvobitno stanje, te za nju obzirom na okolnosti sluaja takoer zahtijevano drugo carinski doputeno postupanje ili uporaba , u kom sluaju carinska prijava za novi postupak ima uinak od dana prihvaanja ponitene carinske prijave . - da je roba za koju bi morao biti zapoet zahtijevani postupak, mogla u trenutku podnoenja prve carinske prijave podnesene istom carinskom organu, te je deklarirana za isti carinski postupak koji je bio naveden u prvoj carinskoj prijavi.U opravdanim sluajevima carinski organ moe prihvatiti zahtjev deklaranta za ponitenje carinske prijave i po proteku roka od tri mjeseca . Kada je roba kataloki naruena, carinski organ ponitava prijave za stavljanje u slobodni promet, ukoliko je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca od dana prihvaanja prijave, pod uvjetom da je roba izvezena na adresu dobavljaa ili na ime osobe koju odredio dobavlja.Kada se daje retroaktivno odobrenje vezano za lanak 201.Odluke, koja se odnosi na stavljanje u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje ili po smanjenoj ili nultoj stopi dabina na raun krajnje upotrebe robe, te lanak 306. Odluke koji se odnosi na carinski postupak s ekonomskim uinkom. Kada je roba prijavljena za izvoz ili postupak vanjske obrade, prijava se ponitava , kada su ispunjeni uvjeti: - u sluaju robe koja podlijee izvoznim dabinama, zahtjevu za povrat uvoznih dabina

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

75

ili podlijee drugim posebnim mjerama prilikom izvoza, deklarant izlaznom carinskom organu koji je prihvatio carinsku prijavu dostavi dokaz da roba nije napustila carinsko podruje BiH, da podnese carinskom organu sve primjerke carinske prijave, zajedno sa svim drugim dokumentima koji su mu izdati nakon prihvaanja prijave, zatim podnosi dokaze da je vraen uvozni dug i druge poticajne mjere za izvoz robe ili da su nadleni organi poduzeli mjere, te u skladu sa vaeim propisima, mora izvriti sve druge obveze koje je s obzirom na okolnosti sluaja carinski organ odredio za rjeavanje. Nakon ponitenja prijave otpis i koliina po potvrdama i drugim ispravama koje su priloene uz izvoznu carinsku prijavu vraaju se u prvobitno stanje.Kada se zahtijeva da roba prijavljena za izvoz napusti carinsko podruje BiH do odreenog roka, nepotivanje danog roka povlai za sobom ponitavanje odgovarajue prijave o emu carinski organi pismeno obavjetavaju deklaranta. ii. u sluaju druge robe, da je izvozni carinski organ bio obavijeten sukladno s lankom 399. Odluke, da prijavljena roba jo nije napustila carinsko podruje BiH. Kada se domaa roba stavi u postupak carinskog skladitenja u smislu lanka 95. stavak 1. toka b.) Zakona, ponitavanje prijave za taj postupak moe se zahtijevati ili odobriti, ako deklarant dokae da su ispunjeni uvjeti za neko od doputenih postupanja ili uporaba Ako do proteka roka koji je bio odreen za skladitenje, nije bio podnesen zahtjev za poetak nekog od doputenih postupanja ili uporaba, carinski organi poduzimaju mjere predviene lanka 95. stavak 1. toka b.) Zakona.Postupak ponitenja carinske prijave moe imati za posljedicu povrat carinskih dabina, pod uvjetom da su iste plaene i da je zahtjev za povrat dabina podnesen u propisanim rokovima.Uvozne ili izvozne dabine vraaju se kada se carinska prijava poniti, a dabine su plaene, s tim da zainteresirana osoba podnese zahtjev u rokovima predvienim za podnoenje zahtjeva za ponitavanje carinske prijave, kao to je ve pojanjeno.

www.fircon.biz

CARINSKI ORGANI NAKON PUTANJA ROBE U SLOBODAN PROMET MOGU IZVRTI PREGLED DOKUMENTACIJE I IZVRITI IZMJENU PODATAKA NA NAVEDENOJ CARINSKOJ PRIJAVI, A U SKLADU SA NAVEDENIM OBVEZATI UVOZNIKA NA NAKNADNU NAPLATU CARINSKOG DUGA I EVENTUALNO I KAMATE 7. Nakon putanja robe u slobodan promet, carinski organi u postupku naknadne kontrole izvrili su provjeru dokumentacije i utvrdili neispravno tarifiranje uvezene robe, sa obvezom plaanja razlike manje plaenog carinskog duga. Da li je opravdano traenje naplate zatezne kamate ? Kontrolom dostavljene dokumentacije utvreno je da ste uvezli alkoholno pie i podnijeli carinsku prijavu kojom ste naveli tarifnu oznaku 2208.903300 sa obraunatom i naplaenom troarinom u iznosu od 8,00KM/l , a isti je trebalo razvrstati u tarifnu oznaku 2208701000 kao nedenaturisani etil alkohol sa troarinom u iznosu 15,00KM/l apsolutnog alkohola. Navedene injenice nisu osporene i obzirom na prednje osnovano je da se izvri izmjena podataka uvozno ocarinjene robe, sa posljedicom naplate razlike poreza na dodanu vrijednost i troarine, sukladno lanku 75., 193. , 207., 210., 214. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj:57/04,51/06,93/08, 54/10 i 76/11- u daljem tekstu: Zakon), lanka 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, broj:9/05, 35/05 i 100/08) i Odluke o visini stope zatezne kamate. U skladu sa lankom 193. stavak 1. a.) Zakona, carinski dug nastaje prilikom stavljanja robe u slobodan promet, a koja podlijee plaanju uvoznih dabina,a isti nastaje u trenutku prihvaanja carinske prijave. Odredbom iz lanka 75.Zakona, propisano je pravo i obveza carinskog organa da izvre pregled dokumenata i provedenog postupka carinjenja i glasi: 1. Carinski organi mogu, na svoju inicijativu ili na zahtjev deklaranta, napraviti izmjenu prijave nakon putanja robe. 2. Nakon putanja robe, a da bi se uvjerili u tonost podataka iz prijave, carinski organi mogu napraviti pregled poslovnih dokumenata i podataka koji se odnose na uvozne i izvozne radnje u svezi s tom robom ili na naknadne komercijalne radnje

broj: 04/12

76

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

u koje je ta roba ukljuena. Takvi pregledi mogu se napraviti u prostorijama deklaranta, svake druge osobe koja je poslovno izravno ili neizravno ukljuena u navedene radnje ili svake druge osobe koja je u posjedu navedenog dokumenta i podataka u poslovne svrhe. Carinski organi mogu obaviti pregled robe kada ju je jo uvijek mogue pokazati. 3. Kada revizija prijave ili pregled nakon carinjenja ukazuju na to da su propisi kojima se regulira odreeni carinski postupak primijenjeni na temelju netonih ili nepotpunih informacija, carinski organi, sukladno svim vaeim propisima, poduzimaju mjere neophodne za reguliranje nastale situacije, uzimajui u obzir nove informacije koje su im na raspolaganju. Odredbom iz lanka 193. Zakona, propisano je da 1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom:(a) stavljanja u slobodan promet robe koja podlijee plaanju uvoznih dabina; ili (b.) stavljanja takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaanja predmetne carinske prijave. 3. Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja, dunik je osoba u ije se ime podnosi carinska prijava. 4. Kada je carinska prijava u svezi s jednim od postupaka iz stavka 1. ovoga lanka sainjena na temelju podataka koji upuuju na to da nije izvrena naplata svih dabina ili dijela dabina koje se zakonski potrauju, osobe koje su pruile podatke potrebne za sainjavanje prijave, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da su takvi podaci netoni, takoer se mogu smatrati dunicima sukladno vaeim propisima BiH. Odredbom iz lanka 210. Zakona propisano je da 1. Svaki pojedini iznos uvoznih ili izvoznih dabina koji nastaje kao posljedica carinskog duga (u daljnjem tekstu: iznos dabine), carinski organi obraunavaju im dou do potrebnih podataka i zavode ga u poslovne knjige ili u bilo koji drugi ekvivalentni medij (knjienje). 2. Stavak 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kada je: a. uvedena privremena antidamping carina ili zatita od umanjenih dabina (kompenzacijska dabina); b. iznos dabine koji se zakonski potrauje vii od onoga koji je utvren na temelju obvezne informacije;

c. kada se propisima usvojenim u okviru provedbenih propisa ovoga zakona odustaje od zahtjeva da carinski organi knjie iznose dabine nie od odreenog iznosa. 3. Carinski organi odreuju praktine postupke za knjienje iznosa dabine. Ovi se postupci mogu razlikovati u ovisnosti o tome jesu li, u pogledu okolnosti u kojima je nastao carinski dug, carinski organi uvjereni da e se navedeni iznos naplatiti. Odredbom iz lanka 207. Zakona propisano je da:1. Ako to nigdje nije drugaije predvieno ovim zakonom i bez odstupanja od stavka 2. ovog lanka, iznos uvoznih ili izvoznih dabina koji je primjenjiv na robu utvruje se na temelju propisa za utvrivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u trenutku nastanka carinskoga duga. 2. Kada nije mogue tono odrediti moment nastanka carinskoga duga, za odreivanje pravila za procjenu vrijednosti koji odgovaraju predmetnoj robi mjerodavan je onaj moment kada carinski organi zakljue da se roba nalazi u situaciji u kojoj nastaje carinski dug. Meutim, kada dostupni podaci omoguavaju carinskim organima da utvrde da je carinski dug nastao prije trenutka kada su doli do takvoga zakljuka, iznos uvoznih ili izvoznih dabina koji se plaa na predmetnu robu utvruje se na temelju propisa za utvrivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u najranijem trenutku kada se iz dostupnih podataka moe utvrditi da je carinski dug nastao iz odreene situacije. 3. Zatezna se kamata obraunava na iznos dabina koje nisu plaene u propisanom roku, a po stopi koju e utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakanjenja, kako bi se sprijeilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u evidenciju. Prema lanku 63. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, propisano je da kod uvoza robe obraunavanje, naplaivanje i plaanje poreza na dodanu vrijednost nadzire UNO, u skladu sa propisima kao da porez na dodanu vrijednost predstavlja uvoznu carinsku dabinu. Prema lanku 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kada se mijenja porez na dodanu vrijednost obraunat i plaen na uvoz dobara, koji porezni obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza moe se ispraviti za razliku koja se javlja na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UNO. Porez na dodanu vrijednost za uvoz dobara koji je odbijen

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

77

kao ulazni porez , povean smanjen ili je obveznik osloboen obveze plaanja , obveznik je duan na osnovi carinskog dokumenta ili rjeenja ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom.Odredbom iz lanka 207.stavak 3. Zakona propisano je da zatezna se kamata obraunava na iznos dabina koje nisu plaene u propisanom roku, a po stopi koju e utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakanjenja, kako bi se sprijeilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u evidenciju. Prema lanku 2. Odluke o visini stope zatezne kamate koja se naplauje na iznos uvoznih i izvoznih dabina koje nisu plaene u roku (Slubeni glasnik BiH, broj: 31/05), obraunava se i zatezna kamata po stopi od 0,06% dnevno za razdoblje od dospijea do dana izmirenja dabina, a to je u konkretnom sluaju 285 dana. Prema iznesenom predmetna robe se ispravno svrstava u tarifnu oznaku 2208.701000, to nije osporeno, te je opravdana izmjena podataka, kao i naknadna naplata manje naplaenih uvoznih dabina i zatezne kamate. PRIVREMENI UVOZ MOE SE KORISTITI UZ POTPUNO OSLOBAANJE OD PLAANJA UVOZNIH DABINA PRIJEVOZNOG SREDSTVA S REDOVNOM STRANOM REGISTRACIJOM ZA KOMERCIJALNU ILI PRIVATNU UPORABU KOJE JE UVEZLA OSOBA SA SJEDITEM, ODNOSNO PREBIVALITEM U INOZEMSTVU 8. Kakav je carinski postupak u svezi privremenog uvoza prijevoznog sredstva uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, odnosno mogunost privremenog uvoza prikolice sa redovnim inozemnim tablicama, dovezeno na vunom vozilu sa bosansko-hercegovakim registarske tablicama? Privremeni uvoz je carinski postupak s ekonomskim uinkom, a ujedno i postupak s odgoenim plaanjem uvoznih dabina.Radi se o carinskom postupku kojim se doputa uporaba inozemne robe u carinskom podruju BiH u odreene propisane svrhe, bez njenog podlijeganja mjerama trgovinske politike, kada je ta roba namijenjena za ponovni izvoz u odreenom roku u kojem mora ostati u nepromijenjenom stanju, osim uobiajenog smanjenja vrijednosti uslijed njene normalne uporabe za vrijeme trajanja privremenog uvoza.

Privremeni uvoz reguliran je odredbama lanka 81. do lanka 87. lanka 133. do 140. i lanka 193. Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljem tekstu: Zakon) i odredbama lanka 136. lanka 140.do 143., lanka 299 do lanka 320. i lanka 350.do 381. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 63a/04 ,60/06 i 57/08- u daljem tekstu Odluka ).Prema odredbama iz lanaka 352., 355.do 359. Odluke, privremeni uvoz moe se koristiti uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina prijevoznih sredstava s redovnom stranom registracijom za komercijalnu ili privatnu uporabu, koje uvoze osobe sa sjeditem, tj. prebivalitem u inozemstvu. Prema navedenim odredbama osnovno je pravilo da se privremeni uvoz uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina stranog prijevoznog sredstva, to ukljuuje i prikljuno prijevozno sredstvo, za komercijalnu uporabu moe odobriti ako su ista registrirana u inozemstvu (van carinskog podruja BiH), a da ih koriste osobe koje su zaposlene u inozemstvu.Ta prijevozna sredstva mogu ostati u privremenom uvozu za vrijeme koje je potrebno za vrenje radnji u svezi s prijevozom. Komercijalna uporaba znai uporabu prijevoznog sredstva za prijevoz osoba ili robe uz naknadu ili u sklopu ekonomske djelatnosti tvrtke (dakle uz naknadu ili bez naknade). Samo izuzetno osoba sa sjeditem u Bosni i Hercegovini bi mogla koristiti komercijalno prijevozno sredstvo inozemnih registracija uz punomo njegovog vlasnika, te u tom sluaju, uporaba stranog prijevoznog sredstva pa i prikljunog prijevoznog sredstva strane registracije povezanog na sredstvo drumskog prijevoza registriranog u BiH (lanak 356. toka b.)Odluke, podrazumijeva samo neophodne i opravdane radnje kako bi se izvela jedna komercijalna operacija i da je ta uporaba u svezi sa svrhom privremenog uvoza. Takva mogunost uporabe vezana je iskljuivo za situaciju kada zbog nepredvienih okolnosti (npr. kvara na vozilu, prometne nezgode) ili zbog drugog objektivnog razloga domai prijevoznik (prijevoznik u Bosni i Hercegovini) nije u mogunosti iz inozemstva dopremiti robu, te radi uspjenog okonanja tog posla mora jednokratno iznajmiti strano vozilo ili prikljuno vozilo u koje pretovara robu (ili putnike) i dovozi je u Bosnu i Hercegovinu. U takvim situacijama, domai prijevoznik koji je u pitanju mora carinskim organima dokazati da li se radi o

broj: 04/12

78

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

takvoj situaciji-jednokratnoj uporabi stranog prijevoznog sredstva ili prikljunog prijevoznog sredstva zbog razloga vie sile, odnosno da se radi o neophodnim i opravdanim radnjama ( punomo stranog vlasnika za jednokratnu uporabu stranog prijevoznog sredstava ili prikljunog prijevoznog sredstva iz navedenih razloga), kada se moe odobriti privremeni uvoz uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina bez podnoenja carinske prijave ili postoji ugovor o suradnji koji omoguava da se domai prijevoznik redovno koristi prikljunim vozilima strane registracije u kom sluaju podlijeu odredbama privremenog uvoza s djelominim oslobaanjem od plaanja uvoznih dabina. U skladu sa lankom 193. stavak 1. toka b. Zakona, kod stavljanja robe u privremeni uvoz uz djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina nastaje carinski dug. Prema lanku 139. Zakona, iznos uvoznih dabina koji se treba platiti za robu koja je stavljena u privremeni uvoz uz djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina je 3% od iznosa uvozne dabine koje bi se platile za predmetnu robu ukoliko bi bila stavljena u slobodan promet onog dana kada je stavljena u privremeni uvoz uz djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina za svaki mjesec ili dio mjeseca tijekom kojeg je roba bila u tom postupku. Obraun uvoznih dabina vri se po mjesecima, neovisno da li je roba koritena za puni mjesec ili samo dio mjeseca (nekoliko dana) pri emu se mjesec dana ne smatra kalendarski mjesec, nego sukladno lanku 91. Zakona o upravnom postupku, razdoblje od mjesec dana poinje od dana kada je roba stavljena u postupak, a zavrava se na isti dan slijedeeg mjeseca. Rok privremenog uvoza s djelominim oslobaanjem od plaanja uvoznih dabina prema lanku 136 . stavak 2. Zakona, moe iznositi 24 mjeseca. U konkretnom sluaju injenica da ista osoba u svom vlasnitvu ima tvrtku u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu, nije od utjecaja kod odluivanja kojem sustavu privremenog uvoza ( da li uz potpuno ili djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina) podlijee prikolica sa stranim registarskim tablicama kojom se vri prijevoz robe, a prikaena uz vuno vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini. Bitno je utvrditi da li se u takvom sluaju radi o jednokratnoj uporabi takve prikolice zbog posebnih okolnosti ili se radi o tome da domai prijevoznik u obavljanju prijevoznike djelatnosti koristi prikolicu stranih registarskih tablica prema ugovoru o suradnji sa stranom osobom (koja je

vlasnik prikolice) koji omoguava koritenje.Teret dokazivanja navedenih injenica je na domaem prijevozniku koji je i korisnik postupka privremenog uvoza, bez obzira za koji sustav privremenog uvoza ispunjava uvjete i kod kojeg carinskog organa se taj postupak provodi. Nije korisnik privremenog uvoza strani vlasnik prikolice, poto tvrtka u inozemstvu na koju je registrirana prikolica nosi inozemne registarske tablice,registrirana je i ima sjedite u inozemstvu, a tvrtka u BiH na koju je registrirano vuno vozilo sa registarskim tablicama BiH , registrirana je i ima sjedite u BiH, znai dva zasebna subjekta sa sjeditem u razliitim dravama.Pitanje se odnosi na privremeni uvoz drumskih prijevoznih sredstava za privatnu uporabu uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, a u predmetnom sluaju radi se o privremenom uvozu drumskih prijevoznih sredstava, odnosno prikljunog prijevoznog sredstva za komercijalnu uporabu, u kom sluaju dolazi u obzir djelomino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina. KADA DEPONENT NE PLATI CARINSKI DUG ZA ROBU IZUZETU ISPOD NADZORA IZ CARINSKOG SKLADITA, DUNIKOM SE SMATRA DRATELJ CARINSKOG SKLADITA I NAPLATA UTVRENOG DUGA E SE IZVRITI IZ POLOENOG JAMSTVA 9. U sluajevima kada deponent ne plati nastali utvreni dug za robu koja je nestala ili ukradena iz carinskog skladita, na koji nain i od koga se vri naplata istog i da li se naplata moe izvriti iz poloenog jamstva ? Carinski dug u postupku skladitenja pojavljuje se kao posljedica izuzimanja robe ispod carinskog nadzora ili zbog neprijavljivanja, odnosno nepodnoenja dokumentacije za stavljanje u odgovarajui postupak robe smjetene u skladite.U takvim sluajevima carinski dug utvruje se kako je propisano odredbama iz lanka 195. i 196. Zakona o carinskoj politici BiH (Slubeni glasnik BiH, broj: 57/04,51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i Uputom o odobravanju dranja carinskog skladita i postupku carinskog skladitenja (Slubeni glasnik BiH, broj: 25/08, 76/08, 12/08 i 43/10- u daljem tekstu: Uputa ). Odredbom iz lanka 195. Zakona carinskoj politici BiH propisan je nastanak carinskog duga u sluajevima izuzimanja robe ispod carinskog nadzora , a glasi :

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

79

1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom nezakonitog izuzimanja ispod carinskog nadzora robe koja podlijee plaanju uvoznih dabina. 2. Carinski dug nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog nadzora. 3. Dunici su: (a.) osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora; (b.) sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; (c.) sve druge osobe koje su stekle ili zadrale takvu robu, a koje su u trenutku njezina stjecanja ili primanja znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora; i (d.) kada je to primjereno, osoba koja je duna da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog smjetaja robe ili uporabe carinskog postupka u koji se ta roba stavlja, a odredbom iz lanka 196. istog Zakona propisano je: 1. Carinski dug pri uvozu, u sluajevima drukijim od onih u lanku 195. ovoga zakona, nastaje: (a.) zbog neispunjavanja jedne od obveza koje, u pogledu robe koja podlijee plaanju uvoznih dabina, proizlaze iz njezina privremenog smjetaja ili uporabe carinskog postupka u koji se stavlja; ili (b.) zbog nepostupanja sukladno uvjetu kojim se regulira stavljanje robe u taj postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dabina na temelju krajnje uporabe robe, osim ako se ne utvrdi da ti propusti nemaju znaajan utjecaj na pravilan tijek postupka privremenog smjetaja ili odreenog carinskog postupka. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prestanka ispunjavanja obveze ije neispunjavanje dovodi do nastanka carinskoga duga ili u trenutku stavljanja robe u odreeni carinski postupak kada se naknadno ustanovi da uvjet kojim se regulira stavljanje robe u navedeni postupak ili odobravanje smanjene ili nulte stope uvoznih dabina na temelju krajnje uporabe robe, u stvari, nije bio ispunjen. 3. Dunik je osoba koja je, prema danim okolnostima, duna ili ispuniti obveze koje, u pogledu robe koja podlijee plaanju uvoznih dabina, proizlaze iz njezina privremenog smjetaja ili iz primjene carinskoga postupka u koji je stavljena, ili postupati sukladno uvjetima kojima se regulira stavljanje robe u taj postupak. Odredbom iz lanka 30. Upute, propisano je:

(1.) U sluajevima kada doe do nestanka ili krae robe iz carinskog skladita, nastaje dug koji se naplauje od deponenta, jer se takve situacije smatraju izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora. U sluaju da deponent ne plati nastali utvreni dug u propisanom roku, dunikom za isti, sukladno lanku 195. Zakona, postaje dratelj carinskog skladita i naplata utvrenog duga e se izvriti iz jamstva poloenog za predmetno carinsko skladite. (2.) U sluajevima oteenja, loma ili isteka roka trajanja robe, ona se i dalje nalazi u postupku carinskog skladitenja, te se, sukladno lanku 174. Zakona i lanku 417. Odluke, moe ponovno izvesti ili prijaviti nadzornom carinskom organu radi unitenja pod carinskim nadzorom ili staviti u neko drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu, uz ispunjenje propisanih uvjeta i primjenu pravila za takvo postupanje ili uporabu. (3.)Kada okolnosti sluaja i isprave ukazuju da je do neopravdanog gubitka ili potpunog unitenja uskladitene robe dolo zbog stvarnog karaktera same robe (prirodni gubitci), te da gubitak nije nastao zbog nemarnosti ili nekog postupka dratelja carinskog skladita moe se primijeniti lanak 198. stavak 1. toka (c.) Zakona, odnosno lanak 436.- 438. Odluke. (4.)Kada se prilikom kontrole carinskog skladita (ili popisa robe na zalihama) utvrdi da se stanje zateenih zaliha razlikuje od stanja prema evidenciji, odnosno kada se pojavi razlika izmeu ulaza i izlaza robe, postupa se na slijedei nain: a.) ako su stvarne zalihe robe vee, razlika se prikazuje kao ulaz robe i za istu deponent mora podnijeti carinsku prijavu IM 7, b.)ako su stvarne zalihe robe manje, a razlika je nastala zbog prirodnog gubitka kojeg je, sukladno lanku 436.-438. Odluke, prihvatio nadzorni carinski organ pri razduenju postupka carinskog skladitenja, koliina robe za koju je prihvaen prirodni gubitak prikazuje se u evidenciji kao otpis i razduuje se, uz naznaku da se radi o prihvaenom prirodnom gubitku. Prihvaeni prirodni gubitak robe (koliina i vrsta robe) nadzorni carinski organ evidentira u carinskoj prijavi IM 7 na koju se ista odnosi (u polju C) i u njenom inspekcijskom aktu, kako na primjerku te prijave koji se nalazi u slubenoj evidenciji tog organa, tako i na primjerku kojeg posjeduje deklarant (deponent), c.)ako su stvarne zalihe robe manje, a nije u pitanju prihvaeni prirodni gubitak, koliina i vrsta robe koja nedostaje prikazuje se u evidenciji kao

broj: 04/12

80

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

putanje robe u slobodan promet (uz naznaku da se radi o manjku robe), u kom sluaju deponent mora, najkasnije prvog radnog dana nakon vrenja kontrole ili popisa robe, podnijeti IM 4 carinsku prijavu i po istoj platiti dug. U protivnom, nadzorni carinski organ e bez odgaanja poduzeti sve potrebne radnje radi reguliranja nastale situacije, d.) ako je roba bez odobrenja izuzeta ispod nadzora iz carinskog skladita, postupa se kao u toki c.) ovoga stavka. (5.)Postupanje kao u stavku (4.) ovoga lanka ne iskljuuje pokretanje prekrajnog postupka ili primjenu drugih kaznenih propisa, u situacijama gdje je to primjenjivo. Odredbom iz lanka 31.Upute, ureen je postupak kod nastanka duga u postupku carinskog skladitenja, a ista glasi: (1.) U sluajevima nastanka duga za robu u postupku carinskog skladitenja prema lanku 195. i 196. Zakona, a deponent nije podnio carinsku prijavu za stavljanje robe u odgovarajue carinski odobreno postupanje ili uporabu, nadzorni carinski organ e podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za naplatu duga. (2.)Zahtjev iz stavka (1.) ovoga lanka, zajedno s carinskom prijavom IM 7 koja se odnosi na robu koja je u pitanju i ostalom raspoloivom dokumentacijom, nadzorni carinski organ dostavlja na upravni postupak Skupini za procedure regionalnog centra kojem organizacijski pripada. (3.)Postupak iz stavka (1.) i (2.) ovoga lanka je, zbog eventualne naplate duga iz poloenog jamstva za carinsko skladite, urne prirode, te isti nadleni carinski organi moraju provoditi bez odgaanja. (4.)U sluaju da deponent ne plati nastali utvreni dug u propisanom roku, dunikom za isti, sukladno lanku 195., odnosno 196. Zakona, postaje dratelj carinskog skladita i naplata utvrenog carinskog duga e se izvriti iz jamstva poloenog za predmetno carinsko skladite. Prema iznesenom za izuzimanje robe ispod nadzora iz carinskog skladita odgovorne su: osoba koja je izuzela robu ispod carinskoga nadzora , sve druge osobe koje su sudjelovale u takvom izuzimanju, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora, sve druge osobe koje su stekle ili zadrale takvu robu, a koje su u trenutku njezina stjecanja ili primanja znale ili su objektivno trebale znati da je roba bila izuzeta ispod carinskoga nadzora i kada je to primjereno, osoba koja je duna

da ispuni obveze koje proizlaze iz privremenog smjetaja robe ili uporabe carinskog postupka u koji se ta roba stavlja. VRAENA ROBA PRI NJENOM PONOVNOM IZVOZU I PUTANJU U SLOBODAN PROMET U CARINSKO PODRJE BOSNE I HERCEGOVINE OSLOBOENA JE OD PLAANJA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST, TROARINE, CESTARINE I CARINSKOG EVIDENTIRANJA 10. Plaa li se, za vraenu robu za koju je, sukladno lanku 177. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine odobreno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, porez na dodanu vrijednost? Postupak u svezi vraene izvezene robe reguliran je:odredbama lanka 177. do 179. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 57/04, 51/06, 93/08 , 54/10 i 76/11- u daljem tekstu: Zakon),odredbama lanka 419. do 429. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08- u daljem tekstu: Odluka), ukljuujui i Prilog 47 i 52 Odluke i Uputa o vraanju izvezene robe (Slubeni glasnik BiH, broj:74/11- u daljem tekstu: Uputa),kao propisima o popunjavanju carinske prijave.Vraena izvezena roba je ona roba iz BiH, koja se nakon izvoza iz carinskog podruja BiH, u nepromijenjenom stanju, ukljuujui i izuzea navedena u lanku 6.Upute, vraa u to podruje. Izvozni carinski organ je onaj carinski organ mjerodavan za postupak izvoznog carinjenja, a carinski organ ponovnog uvoza je carinski organ kod kojeg je za vraenu robu podnesena carinska prijava za ponovni uvoz i putanje u slobodan promet. Prema lanku 423., 425., 427. i 429. Odluke, to moe biti izvozni carinski organ kod kojeg je vraena roba prethodno bila izvozno ocarinjena ili neki drugi carinski organ kod kojeg je podnesena navedena carinska prijava za vraenu robu. Vraena roba pri njenom ponovnom uvozu i putanju u slobodan promet u carinsko podruje BiH, na zahtjev zainteresirane osobe, oslobaa se od plaanja uvoznih dabina pod uvjetima: da se u roku od tri godine vraa (ponovno uvozi) u carinsko podruje Bosne i Hercegovine , koje se uzimajui u obzir posebne okolnosti moe produiti,zatim da se vraa u nepromijenjenom stanju, odnosno

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

81

u stanju u kojem je bila izvezena i da se sa sigurnou vraena roba moe identificirati, odnosno utvrditi istovjetnost robe (da se kod izvezene i vraene robe radi o istoj robi).Sukladno lanku 419. Odluke, uz ispunjenje uvjeta iz lanka 177. i 178. Zakona, vraena roba, na zahtjev zainteresirane osobe, oslobaa se od plaanja uvoznih dabina i ako se vraa samo dio prethodno izvezene robe. Navedeno se primjenjuje i kada se vraena roba sastoji od dijelova ili pribora koji pripadaju strojevima, instrumentima, aparatima i drugim proizvodima koji su bili prethodno izvezeni iz carinskog podruja Bosne i Hercegovine Vraena roba za koju je, sukladno lanku 177. Zakona, odobreno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina , sukladno lanku 26. stavak (1.) toka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, broj: 90/05, 35/05 i 100/08) osloboena je i od plaanja poreza na dodanu vrijednost ako robu vraa ista osoba koja ju je i izvezla. Ako robu vraa druga osoba tada vraena roba podlijee naplati poreza na dodanu vrijednost. Vraena roba za koju je, sukladno lanku 177. Zakona, odobreno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina i prema lanku 30. stavak 1. toka c.) i lanku 38. Zakona o troarinama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH,broj:49/09) i lanku 37. Pravilnika o primjeni Zakona o troarinama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj:50/09 i 80/11), osloboena je i od plaanja troarine i cestarine.Vraena roba za koju je odobreno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, prema lanku 177. Zakona, osloboena je i od plaanja iznosa od 1% carinske vrijednosti za carinsko evidentiranje, prema lanku 2. Odluke o sluajevima kada se ne naplauje iznos od 1% carinske vrijednosti za carinsko evidentiranje (Slubeni glasnik BiH, broj:31/05).Radi ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja uvoznih dabina sukladno lanku 177. Zakona, zainteresirana osoba pri vraanju robe, carinskom organu ponovnog uvoza podnosi carinsku prijavu za ponovni uvoz i putanje u slobodan promet uz oslobaanje od plaanja uvoznih dabina i (IM 6 prijava), popunjenu sukladno propisima koji reguliraju pitanje podnoenja i popunjavanja carinskih prijava. Podnoenje navedene carinske prijave smatra se zahtjevom za oslobaanje od plaanja uvoznih dabina po lanku 177. Zakona. Uz carinsku prijavu, zainteresirana osoba, pored dokumenata podnosi i pisanu izjavu u kojoj, izmeu ostalog, mora navesti podatke o izvoznoj

carinskoj prijavi po kojoj je odnosna vraena roba bila prethodno izvezena, kao i o dokumentima priloenim uz tu prijavu, podatke o drugim dokumentima podnesenim u odnosnom postupku, razloge vraanja izvezene robe, podatak o tome vraa li se sva roba koja je prethodno bila izvezena ili samo dio izvezene robe ili se vraaju dijelovi ili pribor koji pripadaju strojevima,instrumentima, aparatima i drugim proizvodima prethodno izvezenim iz carinskog podruja BiH, u kom sluaju mora navesti i podatke o prethodno izvezenim strojevima, aparatima, instrumentima i slinoj robi kojoj pripadaju ti dijelovi ili pribor, kao i druge podatke kojima raspolae a mogu biti od utjecaja u predmetnom postupku.Kao vraena roba, sukladno lanku 422. stavak 1. Odluke, prihvaa se roba za koju zainteresirana osoba, uz carinsku prijavu podnese i slijedee dokumente: primjerak izvozne carinske prijave, koji je izvozni carinski organ vratio izvozniku, sa ovjerom fizikog istupa robe iz carinskog podruja BiH od strane izlaznog carinskog organa , a kod pojednostavljenih carinskih postupka (na temelju rauna i lokalni postupak izvoznog carinjenja) primjerak pojednostavljene carinske prijave i dodatne carinske prijave, ili presliku takvog dokumenta za koju je izvozni carinski organ potvrdio da je vjerodostojan, ili listu s podatcima INF 3, te roba pod pokriem karneta ATA izdanog u Bosni i Hercegovini.Kada dokazi koji su dostupni carinskom organu ponovnog uvoza ili koji se mogu utvrditi uz pomo zainteresirane osobe, ukazuju da je roba koja je prijavljena za ponovni uvoz i stavljanje u slobodan promet bila prvobitno izvezena iz carinskog podruja Bosne i Hercegovine i istovremeno ispunjava uvjete za prihvaanje kao vraena roba, nije potrebno prilagati primjerak izvozne carinske prijave. Carinska prijava za vraenu robu se putem modula selektiviteta u informatikom sustavu, upuuje se na crvenu traku zbog potpune kontrole robe i dokumenata i radi provjere carinske prijave i priloenih dokumenata i pregleda prijavljene robe, a u cilju utvrivanja ispunjenosti uvjeta za oslobaanje od plaanja uvoznih dabina traenog tom prijavom, a posebno utvrivanja istovjetnosti izvezene i vraene robe.Provjera i pregled dokumenata i robe kod carinskog organa ponovnog uvoza vri se putem povjerenstva, a o utvrenom stanju sainjava se zapisnik na obrascu iz Priloga 1. kao sastavnog dijela Upute. Zapisnik se sainjava u dva primjerka, od kojih se jedan primjerak zapisnika uruuje zainteresiranoj osobi uz potvr-

broj: 04/12

82

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

du primitka, a drugi primjerak zadrava carinski organ ponovnog uvoza uz carinsku prijavu.Ako carinski organ ponovnog uvoza, u postupku po carinskoj prijavi, utvrdi da su ispunjeni uvjeti za traeno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina po lanku 177. Zakona, prihvaa carinsku prijavu, koje prihvaanje se smatra odobrenjem za traeno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, pa se u polju C prihvaene carinske prijave unosi zabiljeka: Osloboeno po l. 177. ZOCP. Kada carinski organ ponovnog uvoza, u postupku po carinskoj prijavi utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za traeno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina po lanku 177. Zakona, a zainteresirana osoba izrazi neslaganje s time, carinski organ ponovnog uvoza predmetnu carinsku prijavu sa zapisnikom i svom ostalom dokumentacijom dostavlja mjerodavnoj skupini za procedure na rjeavanje predmetne stvari u redovitom upravnom postupku.Ako se roba, izvezena po karnetu ATA izdanom u Bosni i Hercegovini , vraa po tom karnetu u carinsko podruje BiH moe se, sukladno lanku 422. stavak 1. Od-

luke, uz ispunjenje uvjeta iz lanka 177. i 178. Zakona, prihvatiti kao vraena roba i osloboditi od plaanja uvoznih dabina , pa i kada je rok vaenja karneta ATA istekao. Kada je u pitanju ponovni uvoz i stavljanje u slobodan promet uz oslobaanje od plaanja uvoznih dabina i robe koja je prije izvoza iz carinskog podruja BiH bila stavljena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi uvoznih dabina zbog njenog koritenja u posebne svrhe, kao npr. krajnja uporaba, sukladno lanku 177. stavak 2. toka b.) Zakona, oslobaanje od plaanja uvoznih dabina, odobrava se jedino ako se ponovno uvozi odnosno vraa za istu svrhu.Kada se roba ne uvozi ponovno za istu svrhu, iznos uvoznih dabina obraunat za tu robu umanjit e se za iznos uvoznih dabina plaen prilikom njenog prvog stavljanja u slobodan promet. Ako je iznos uvoznih dabina plaenih pri prvom stavljanju robe u slobodan promet vei od iznosa uvoznih dabina koje bi trebalo platiti pri ponovnom uvozu, nee biti odobren. povrat uvoznih dabina (lanak 177. stavak 2. Zakona).

broj: 04/12

svibanj 2012.
Ernevaza Hrustanovi, dipl. iur.

odgovori na pitanja

83

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA

MOGUNOST KORITENJA GODINJEG ODMORA PRIJE ODLASKA U MIROVINU 1. Na zaposlenik u prvoj polovini godine ostvaruje pravo na mirovinu. Ima li pravo na godinji odmor u ovoj godini, odnosno prije odlaska u mirovinu? Zakonom o radu (Slubene novine Federacije BiH, br. 43/99, 32/00 i 20/03) regulirano je pravo zaposlenika na plaeni godinji odmor, nakon est mjeseci neprekidnog rada. Zaposlenik koji je stekao pravo na godinji odmor u smislu lanka 42. stavak 1. Zakona, ima pravo koristiti godinji odmor u svakoj kalendarskoj godini, pa i u situaciji kada zaposlenik u toj kalendarskoj godini ostvaruje pravo na mirovinu. U konkretnoj situaciji zaposleniku se treba omoguiti koritenje punog godinjeg odmora u ovoj godini i nakon iskoritenog punog godinjeg odmora, tom zaposleniku treba utvrditi prestanka radnog odnosa radi odlaska u mirovinu. UGOVOR O DJELU NE MOE SE ZAKLJUITI ZA POSLOVE OSNOVNE DJELATNOSTI 2. Moe li se sklopiti ugovor o djelu iz poslova osnovne djelatnosti? to se tie Zakona o radu (Slubene novine Federacije BiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03), lankom 20. regulirano je sklapanje ugovora o radu, koji pored drugih podataka, treba da sadri i podatke o mjestu rada. Takoer, pravilnikom poslodavca su sistematizirani poslovi sa potrebnim uvjetima za obavljanje rada. Zakonom o radu poslodavac sa zaposlenikom moe sklopiti ugovor o radu na odreeno ili neodreeno radno vrijeme, te kao to i sami navodite, moe sklopiti ugovor za obavljanje privremenih i povremenih poslova. Poslovi za koje se sklapaju privremeni i povremeni poslovi su poslovi za koje se ne sklapa ugovor o radu, to znai da ti poslovi nisu trajnog karaktera i da traju ogranieno vrijeme odnosno, ne traju due od 60 dana u tijeku kalendarske godine, te da su utvreni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u tijeku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu kao i druga prava, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Prema iznesenom, miljenja smo da se ugovor o djelu ne moe sklopiti za poslove iz djelatnosti pravne osobe, jer je ugovor o djelu takve naravi da se izvoa obvezuje da izvri odreeni posao i za isti primi ugovorenu naknadu, koji moe obaviti i izvan mjesta sjedita poslodavca i mjesta rada, to je suprotno ugovoru o radu, u kojem se, kao to smo i naveli, pored ostalih podataka, navodi i mjesto rada. TRAJANJE UGOVORA O DJELU 3. Koliko je poslodavac u mogunosti drati zaposlenika pod ugovorom o djelu, odnosno koliko ovakvih ugovora moe sklopiti sa istom osobom? Ugovor o djelu po svom pravnom karakteru je graansko-pravni ugovor, odnosno ugovor iz oblasti obligacijskih odnosa u kome se zaposlenik obvezuje da obavi odreeni posao, kao to je izrada ili opravka neke stvari ili izvrenje nekog fizikog ili intelektualnog rada i slino, a naruitelj se obvezuje da mu za to plati naknadu. Odreeni obligacijsko pravni ugovori su po svim elementima ugovori o djelu, to se nabolje vidi iz ugovornog odnosa i kod ugovora o graenju koji je nominiran kao ugovor o djelu. Ugovor o djelu koji je sklopljen u skladu s propisima iz obligacijskih odnosa nije ogranien u pogledu rokova i

broj: 04/12

84

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

moe se sklopiti s istom osobom na krae ili due razdoblje, to zavisi od naravi posla. U oblasti radnih odnosa sklapa se ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, koji se razlikuje po materiji i obvezama ugovornih strana, jer je to, za razliku od obligacijskog odnosa, zaseban ugovor i sklapa se za poslove pod odreenim uvjetima i za koji se ne sklapa ugovor o radu. Ugovori o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pored vrste posla, naina, roka i izvrenja i iznosa naknade za izvreni posao, moraju biti utvreni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu i ne mogu trajati due od 60 dana u tijeku kalendarske godine, a osobi koja ih obavlja osigurava se odmor u tijeku rada kao i zaposlenicima. Ugovor o djelu je obligacijsko pravni ugovor i sklapa se u skladu sa Zakonom o obligacijskim odnosima, u oblasti radnih odnosa sklapa se ugovor o obavljanju povremenih i privremenih poslova koji ne mogu trajati due od 60 dana u tijeku kalendarske godine, koji su utvreni u kolektivnom ugovoru odnosno pravilniku o radu. ODLAZAK U MIROVINU PPRIJE ISTEKA STAROSNE GRANICE 4. Radila sam kod poslodavac koji mi je rjeenjem prekinuo radni odnos radi navodno napunjenih 40 godina radnog staa. Meutim u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje mi priznaju samo sta ostvaren u Federaciji BiH, a ne priznaju mi sta koji sam ostvarila u Srbiji. Izdali su mi rjeenje na prijevremenu mirovinu. Je li poslodavac bio u obvezi drati me u radnom odnosu do navrenih 65 godina starosti. Kod ostvarivanja prava zaposlenika - osiguranika pod staom osiguranja podrazumijeva se razdoblje osiguranja ostvareni u Bosni i Hercegovini i razdoblja osiguranja ostvareni u drugim zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina ima sklopljene sporazume o socijalnom osiguranju. Kako se u konkretnom sluaju radi o stau osiguranja upisanom u radnu knjiice, te se isti i mogao uzeti u obzir kod utvrivanja injenice o ukupno navrenom stau osiguranja. Kod utvrivanja injenice ispunjava li zaposlenik uvjete za mirovinu svaka drava zbraja mirovinski sta ostvaren u drugoj dravi s kojom je sklopljen sporazum i tako priznaje pravo na mirovinu u ovisnosti od duine staa ostvarenog u odnosnoj dravi.

ODLAZAK U MIROVINU BEZ OTPREMNINE 5. Zbog odnosa poslodavca prema meni bila sam prisiljena otii mirovinu s 37 godina. Poslodavac mi nije isplatio otpremninu koja pripada. Kome se mogu obratiti radi zatite svojih prava. Pravo na otpremninu radi odlaska u mirovinu regulirano je Opim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 54/05 i 62/08). Tako je lankom 21. ovog ugovora utvreno da zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini tri prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH , prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku. Granskim kolektivnim ugovorom odnosno pravilnikom o radu poslodavac moe utvrditi i vei iznos otpremnine, ali ne moe utvrditi manji iznos nego to je utvren kolektivnim ugovorom. Treba napomenuti da je lankom 2. Opeg kolektivnog ugovora propisano da se isti primjenjuje na sve poslodavce odnosno obvezujui je za poslodavce, bez obzira na strukturu kapitala. to se tie Vaeg prava na otpremninu pismeno se obratite poslodavcu sa zahtjevom, te ukoliko istom ne udovolji obratite se inspekciji rada odnosno svoje pravo moete ostvariti pred nadlenim sudom. U GODINJI ODMOR SE RAUNA I SUBOTA 6. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana, to znai da e se i subota raunati u godinji odmor. Da li se u tom sluaju prilikom obrauna naknade plae, obraunava i subota. Prema Zakonu o radu (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00 i 29/02) zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Trajanje godinjeg odmora due od najkrae propisanog ovim ili drugim zakonom ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

85

Ovdje se radi samo o tome da se pod odreenim uvjetima subota rauna u dane godinjeg odmora, ali to ne znai da se za te subote zaposleniku isplauje naknada plae,. Naime, zaposlenicima pripada naknada plae za 40 sati tjedno, pet radnih dana puta osam sati, a kada bi se obraunavala i subota bilo bi est radnih dana puta osam sati, te bi se desilo da zaposlenici koji su na godinjem odmoru prime veu plau nego kada radi. Prema tome, zaposlenici kojima je radno vrijeme organizirano kao petodnevni tjedan, a u godinji odmor se uraunava i subota, nemaju pravo na naknadu plae za dane godinjeg odmora koji pada u subotu, jer je to inae neradni dan kod poslodavca. STJECANJE DIPLOME VIEG STUPNJA I PROMJENA RADNOG MJESTA 7. S poslodavcem sam sklopila ugovor o radu na neodreeno radno vrijeme za poslove za koje se trai srednja struna sprema. U meuvremenu sam zavrila fakultet ali mi poslodavac pri sklapanju novog ugovora o radu nije uzeo u obzir zavreni fakultet nego je naveo da i dalje imam srednju strunu spremu. Je li poslodavac duan izvriti upis u radnu knjiicu strunu spremnu koju sam zavrila odnosno je li duan u ugovoru o radu navesti da imam zavren fakultet. Zakonom o rad, tonije lankom 21. propisano je koje podatke treba sadravati ugovor o radu. Navedena odredba ne utvruje obvezu poslodavca da upie nove podatke o zavrenoj kolskoj spremi, jer su uvjeti za obavljanje poslova konkretnog radnog mjesta utvreni pravilnikom o radu poslodavca. Takoer, u konkretnoj situaciji poslodavac je s vama sklopio ugovor za obavljanje poslova koje ste do tada obavljali za koje je predvien nii stupanj strune spreme koji je i potreban za obavljanje poslova koje ste do tada obavljali. Prema

tome, poslodavac nije postupio suprotno Zakonu o radu. Inae novi stupanj strune spreme upisuje nadleni opinski organ sukladno Pravilniku o radnoj knjiici. ODLAZAK U MIROVINU PRIJE 65 GODINA 8. Imamo zaposlenicu koja idue godine stjee pravo na prijevremenu mirovinu. Ima 39 godina radnog staa, a ovaj mjesec napunit e 60 godina ivota. Na njezino radno mjestu zaposliti drugog, mlaeg djelatnika, postoji li zakonska zapreka za otkazivanje ugovora o radu spomenutoj zaposlenici. Moe li ona odbiti ii u prijevremenu mirovinu, obzirom da je zakonski propisana dob 65 godina ivota? Sukladno odredbi lanka 86. Zakona o radu, ugovor o radu prestaje smru djelatnika, istekom vremena na koje je sklopljen ukoliko je rije o ugovoru na odreeno vrijeme te kada djelatnik navri ezdeset pet godina ivota i dvadeset godina staa osiguranja ili 40 godina mirovinskog staa. Ugovor o radu moe se otkazati i ako se poslodavac i zaposlenik drukije dogovore, sporazumom zaposlenika i poslodavca. Dakle, stjecanje uvjeta za prijevremenu mirovinu ne navodi se i ne predstavlja razlog za prestanak ugovora o radu. Stjecanje uvjeta za prijevremenu mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju takoer nije opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca. Prijevremena mirovina predstavlja pravo zaposlenika, koje ona moe iskoristiti sukladno pozitivnim zakonskim propisima, ali i ne mora. U sluaju da zaposlenik ispuni gore navedene uvjete moe se dogovoriti sa poslodavcem da nastavi raditi iako je napunio 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno 40 godina mirovinskog staa.

www.fircon.biz
broj: 04/12

86

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

DUPLIKAT RADNE KNJIICE 9. Kako dobiti duplikat radne knjiice koju sam izgubio, a nemam dokaz da je izgubljena? Pravilnikom o radnoj knjiici (Slubene novine Federacije BIH, br.42/00 i 32/00) utvren je nain izdavanja radne knjiice, kao i nain postupanja sa radnom knjiicom u sluaju smrti zaposlenika. Prema lanku 31. Pravilnika o radnoj knjiici utvreno je da se duplikat radne knjiice izdaje zaposleniku u sluaju kada je izgubio radnu knjiicu ili kada je radna knjiica izgubljena. Duplikat radne knjiice izdaje se na zahtjev zaposlenika. Da bi zaposlenik dobio duplikat radne knjiice potrebno je, prema Pravilniku o radnoj knjiici, da prui dokaz i potvrdu o izvrenoj uplati za objavljivanje oglasa o izgubljenoj radnoj knjiici u Slubenim novinama Federacije BIH. Pravilnikom je takoer predvieno, da u sluaju smrti zaposlenika, u radnu knjiicu se upisuje dan prestanka radnog odnosa i trajanje zaposlenja uz potvrdu o predaji radne knjiice lanu ue obitelji (brani drug, punoljetna djeca, roditelji) odnosno nadlenoj slubi prema mjestu sjedita ili prebivalita poslodavca. Imajui u vidu da Pravilnikom o radnoj knji ici nisu predvieni sluajevi izdavanja dupli kata radne knjiice nakon prestanka radnog odnosa i u sluaju kad je zaposlenik umro, a radi onemoguavanja eventualnih zloupora ba i nepostojanja dokaza da je radna knjiica stvarno izgubljena i oglaena izgubljenom, mi ljenja smo da ne moete izdati duplikat radne knjiice. OBVEZA UPOLJAVANJA BROJA DJALATNIKA PREMA UREDBI 10. Da li je na snazi Uredba o uvjetima koje je poduzee i druga pravna osoba duna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti i postoje li izuzeci za poduzea koja zbog ekonomske situacije nisu u mogunost da zaposle predvieni broj djelatnika? Uredbom o uvjetima koje je poduzee odnosno druga pravna osoba duna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti (Slubene novine Federacije BiH, br. 15/98 i 5/99), propisani su uvjeti koje u pogledu najmanjeg broja zaposlenih djelatnika mora ispunjavati poduzee odnosno druga prav-

na osoba da bi moglo obavljati djelatnost za koju je registrirano. Tako je lankom 3. toka 5. navedene Uredbe utvreno da je najmanji broj zaposlenih djelatnika u grani visokogradnje i niskogradnje petnaest djelatnika. Uredbom o dopuni Uredbe o uvjetima koje je poduzee odnosno druga pravna osoba duna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti, utvrene su novane kazne u iznosu od 500.00 KM do 5.000,00 KM, za prekraj poduzea odnosno druge pravne osobe koja pone obavljanje djelatnosti za koju su registrirani, a ne ispunjavaju uvjete glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika iz lanka 3.Uredbe. Kako Uredbom nisu predvieni nikakvi izuzeci glede minimalnog broja zaposlenih djelatnika, prema naem miljenju, poslodavci iz grane visokogradnje i niskogradnje, bez obzira na ekonomske uvjete u kojima se nalaze, duni su ispuniti uvjete glede najmanjeg broja djelatnika, radi obavljanja registrirane djelatnosti.

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

87

VI STE PITALI FIRCON ODGOVARA

ZATEZNA KAMATA UTVRENA U SUDSKOM POSTUPKU ULAZI U OSNOVICU ZA OBRAUN POREZA I DOPRINOSA Pitanje: Obzirom da u 2010. Nismo isplaivali naknade lanovima Odbora za reviziju, isti su nas tuili i Banka je dobila Rjeenje za postupanje po sudskoj presudi. Moj upit je sljedei: Ukoliko banka sa rauna skine naknade sa uveanim zateznim kamatama, da li firma ima obavezu uplate poreza i doprinosa ( 10% poreza, 6% PIO i 4% ZZO) na navedene lanove i ta je u tom sluaju osnovica ( neto naknada ili neto naknada uveana za zatezne kamate)? Odgovor: Sukladno odredbama zakona o porezu na dohodak obveznik obrauna poreza (i pripadajuih doprinosa utvrenih prema zakonu o doprinosima) je isplatitelj dohotka ostvarenog temeljem lanstva u odborima. Ova kategorija naknade ima karakter dohotka od povremenog od povremenog obavljanja drug ih samostalnih djelatnosti, pa je isplatitelj duan da prilikom isplate ove naknade izvri obraun poreza na dohodak po stopi od 10% na osnovicu koju ini ugovorena naknada umanjena za iznos naknade na ime zavoda zdravstvenog osiguranja obraunanog po stopi od 4%. injenica da je u ovom sluaju naplata prihoda po osnovu lanstva u odboru za reviziju izvrena prinudnim putem po sudskoj presudi nema utjecaja na drugaiji postupak drutva koje je bilo obvezno isplatiti naknadu. U ovom sluaju lanovi odbora su dobili ugovorenu naknadu uveanu za zatezne kamate koje su obraunane po sudskoj presudi. Obzirom da Zakon o porezu na dohodak ne izuzima od obveze obrauna poreza na dohodak naknade po osnovu zateznih kamata plaenih po zakanjelom izvrenju obveza iste e podlijegati obvezi obrauna poreza i pripadajuih doprinosa. U Ovom sluaju neto naknadu e predstavljati ukupno isplaeni iznos koji ukljuuje i zateznu kamatu pa e te Vi imati obvezu utvrditi osnovicu za obraun poreza. Utvrivanje osnovice za obraun doprinosa i poreza po ovom osnovu moete izvriti na nain: neto naknada uveana za zatezne kamate x 1,5741 (koeficijent) . AKONTACIJA POREZA NA DOBIT SE MOE PLAATI U RAZLIITOM IZNOSU TIJEKOM GODINE Pitanje: Akontaciju poreza na dobit za 2012. godinu plaali smo na nain da je za sijeanj i veljau uplatili iznose akontacije u visini koja je utvrena u prijavi poreza na dobit za 2010. godinu, a za oujak je uplaen iznos akontacije koji je utvren u prijavi poreza na dobit za 2011. godinu. Akontacija za 2011. je utvrena u manjem iznosu od akontacije za 2012. godinu. U ispostavi porezne uprave trae da uplatimo razliku manje plaenog iznosa akontacije za sijeanj i veljau 2012. godine. Je li to ispravno postupanje i trebamo li postupiti po usmenom nalogu referenta? Odgovor: Porez na dobit se utvruje podnoenjem Prijave poreza na dobit na obrascu PR-PD. Sukladno odredbama lanka 51. Zakona o porezu na dobit; Obveznik je duan pravilno i tono popunjenu poreznu prijavu s poreznom bilancom podnijeti mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnoenje godinjeg obrauna rezultata poslovanja. Ravnajui se navedenom odredbom obveznik poreza na dobit je obveza da najkasnije do 30. oujka tekue godine podnese poreznu prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu. Porez na dobit se plaa sustavom akontacije pa se u poreznoj prijavi poreza na dobit utvruje se i iznos akontacije, koji obveznik treba plaati u tekuoj godini. Sukladno odredbama lanka 41. stavak 1. i 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit; Tijekom godine, porez na dobit se plaa u vidu mjesenih akontacija, najkasnije do kraja tekueg mjeseca za prethodni mjesec.

broj: 04/12

88

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

Visina akontacije iz stavka 1. ovoga lanka se utvruje u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje i vrijedi do podnoenja nove porezne prijave i utvrivanja nove visine akontacije. Iz navedenih odredaba pravilnika je nedvojbeno da obveza plaanja akontacije utvrene za tekuu godinu poinje tei tek nakon to je podnijeta prijava poreza na dobit za prethodnu godinu. Porezni propisi ne poznaju kategoriju razlike akontacije pa prema tome ne postoji pravni temelj za plaanje razlike akontacije poreza na dobit. Ako se uzme u obzir navedeno onda je mogue da se u jednoj godini plaa razliit iznos akontacije. KORELACIJA ELEMENATA U SPECIFIKACIJI UZ ISPLATU PLAE Pitanje: Imamo uposlenicu koja je na porodiljskom dopustu. Prema propisima nae upanije u takvim sluajevima rodiljama koje su bile u radnom odnosu isplauje se naknada u iznosu od 300,00KM iz fonda formiranog posebno za te namjene. Prilikom obrauna plae za uposlenicu na porodiljskom vrimo obraun i uplatu doprinosa bez isplate naknade na ime plae. U tom sluaju nam se u Specifikaciji uz isplatu plaa obrazac 2001 A ne koreliraju podaci o ukupnoj plai i obraunanom porezu i doprinosima. U ispostavi porezne uprave nee da prihvate specifikaciju iz razloga to ti podaci nisu u korelaciji? Odgovor: Obveza sastavljanja specifikacije o uplati doprinosa i poreza na dohodak regulirana je odredbama lanka 31. Pravilnika o nainu obraunavanja i uplate doprinosa. Sukladno stavku 1. navedene odredbe Pravilnika: Isplatitelji plaa i drugih osobnih primitaka duni su za svaku isplatu plae, odnosno primanja, sainiti specifikaciju o uplati doprinosa i poreza na dohodak i dostaviti je nadlenoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine istog, a najkasnije narednog dana od dana isplate plae, odnosno primitka. Specifikacija se dostavlja na obrascu 2001. Temeljni podatak u specifikaciji je podatak o ukupnoj plai koja predstavlja plau iz lanka 6a Zakona o doprinosima, a koja se sastoji od doprinosa iz osnovice, poreza na dohodak i iznosa koji se isplauje uposleniku.

Ostali podaci na specifikaciji su izraeni pojedinano i zbrojna. Pojedinano su izraeni podaci koji se odnose na: doprinose iz osnovice (na teret osiguranika), doprinose na osnovicu ( na teret poslodavca). Zbrojno su izraeni podaci o obvezama koji sadre ukupne doprinose (iz i na) i obraunani porez na dohodak. U sluaju kada poslodavac vri isplatu plae za sve uposlenike onda se nee pojaviti problem korelacije elemenata u sluaju provjere. U sluaju kada je uposlenik na bolovanju preko 42 dana naknada za vrijeme bolovanja ide na teret fonda a doprinosi se obraunavaju na teret poslodavca. U tom sluaju doi e do nerazmjera izmeu ukupne plae i iznosa obraunanih doprinosa i poreza na dohodak. Razlog za to je to u iznosu ukupne plae poslodavac ne moe ukljuiti iznos naknade koju je isplati fond uposleniku koji je na bolovanju preko 42 dana, a s druge strane takva naknada je osloboena od plaanja poreza na dohodak. Svjesno timanje podataka u specifikaciji, iz razloga da ista moe biti prihvaena od strane porezne uprave, predstavlja unos pogrenih podataka u poreznu prijavu, pa bi se takav pristup mogao tretirati kao porezni prekraj.

broj: 04/12

svibanj 2012.

odgovori na pitanja

89

KORITENJE ODBITKA ULAZNOG PDV-a U DRUGOM POREZNOM RAZDOBLJU Pitanje: Imamo PDV kontrolu koja pokriva razdoblje veljaa 2009- sijeanj 2012. Prethodna kontrola, koja je pokrivala razdoblje kolovoz 2006- sijeanj 2009, je u zapisniku konstatirala da nismo iskoristili pravo na odbitak PDV iz uvoznih faktura ( PDV je bio plaen, a u PDV prijavi nije uvrten kao odbitni). Inspektorica iz te prve kontrole nije htjela da mijenja PDV prijave za razdoblje u kojima su se te fakture nalazile, ve nam je usmeno rekla da moemo iskoristiti taj odbitak PDV u prvom sljedeem mjesecu poslije kontrole, tako to emo umanjiti obavezu za plaanje PDV. Tako je to nae priznavanje odbitnog PDV, odnosno umanjenje obaveze za uplatu, palo u veljau 2009., koji je prvi mjesec ove sada kontrole. Sadanja inspektorica osporava nain na koji je to uraeno, i nee da nam prizna taj odbitni PDV, jer kae, da je jedini ispravan nain bio da se u zapisniku konstatira neiskoriteno pravo na odbitak po mjesecima, i da nam se naloi da se sve te PDV prijave izmjene. Moje pitanje za vas je da li je to tano, odnosno da li smo morali izmijeniti PDV prijave ili smo mogli u prvom sljedeem mjesecu iskoristiti pravo iz prethodnog razdoblja. Napominjem, odradili smo tano tako kako nam je savjetovala inspektorica koja je radila tu prvu kontrolu. Odgovor: Pravo na odbitak ulaznog PDV-a regulirano je odredbama lanka 32. Zakona o PDV u BiH. Pored opih odredaba i uvjeta koje treba ispuniti za odbitak ulaznog poreza ovim lankom je regulirano razdoblje u kojem se to pravo moe ostvariti. Tako je u stavku 8. Navedenog lanka regulirano: Obveznik moe odbiti ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga ima, u poreznom razdoblju u kojem je PDV obraunat sukladno lanku 17. i 38. ovog zakona.

Obzirom da se u konkretnom sluaju radi o uvozu dobara pravo na odbitak ulaznog poreza se moe ostvariti u onom mjesecu kada je plaen carinski dug po osnovu uvoza dobara. Prema tome, inspektor je u pravu kada Vam je osporio odbitak ulaznog PDV-a u obraunskom razdoblju- mjesecu koji ne odgovara mjesecu kada je plaen carinski dug po osnovu uvoza dobara. Sustav oporezivanja PDV-om podrazumijeva utvrivanje porezne obveze za porezno razdoblje, a porezno razdoblje za koji se obraunava PDV je jedan kalendarski mjesec (lanak 39. Z). Obveznik je duan obraunati PDV za odgovarajue porezno razdoblje temeljem ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreznom razdoblju U ovom sluaju Zakon o postupku neizravnog oporezivanja (lanak 76. Z) propisao je institut zamjenske PDV prijave. Zamjenska prijava se moe dostaviti do isteka razdoblja od pet godina od roka za redovito podnoenje isprave ili prijave samooporezivanja, tj. Isteka roka UNO za utvrivanje poreznog duga. Svrha dopuna ili izmjena samooporezivanja je da dopuni ili zamijeni prethodno podnese ne prijave samooporezivanja i one se mogu podnositi kada je iznos za plaanje vei od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju ili kada je iznos za koji treba izvriti povrat ili prijeboj manji od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju. U ovom sluaju Vi bi bili obvezni izvriti zamjenske PDV prijave za svako obraunsko razdoblje- mjesec u kojem niste ukljuili ulazni raune za uvezenu robu za koju ste platili carinske pristojbe. injenica da je takav pristup sugerirao inspektor u prethodnoj kontroli nema znaaj i ne moe imati utjecaja na drugaiji pristup od onoga koji regulira zakonski propis.

www.fircon.biz
broj: 04/12

90

odgovori na pitanja

svibanj 2012.

U MIP-1024 SE UNOSE MJESENI A NE ZBROJNI PODACI Pitanje: Prema sudskoj presudi duni smo izvriti obraun i isplatu plae uposlenici s kojom smo imali sudski spor. U presudi je naveden ukupan iznos obveze po osnovi plae za razdoblje u kojem je spor trajao, a on ukljuuje vie mjeseci. nama je jednostavnije izvriti obraun poreza i doprinosa na ukupan iznos naknade utvrene po sudskoj presudi nego vriti obraun za svaki mjesec na koji se odnosi naknada posebno. Moemo li vriti obraun poreza i doprinosa na ukupan iznos naknade ili moramo razdvojiti obraun za svaki mjesec posebno. Interesira nas kako e se obraun plaa po sudskoj presudi odraziti na porezne evidencije OLP i MIP ? Odgovor: U ovom sluaju radi se o isplati naknade koja ima karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti, odnosno plae, pa e prema tome trebati provesti postupak obrauna poreza i doprinosa kao za svaku drugu isplatu plae. Specifinost obrauna u ovom sluaju jeste to je sudskom odlukom utvren ukupan iznos naknade koji se ima isplatiti za razdoblje od vie mjeseci dok je trajao spor. Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o primjeni odredaba zakona su propisali postupak obrauna dohotka od nesamostalne djelatnosti i obveznu evidenciju koja se ima ustrojiti i dostavljati poreznoj upravi, a odnosi se na dohodak od nesamostalnu djelatnost ili plau. Sukladno odredbama lanka 23. i l.24. Pravilnika: Poslodavac je duan evidentirati isplaene plae i druge oporezive naknade po osnovi radnog odnosa na obrascu OLP-1021 Obraunski list plaa. Obraunski list je evidencija o isplati plaa i drugih oporezivih naknada po osnovi nesamostalne djelatnosti koju je poslodavac odnosno isplatitelj duan voditi za svakog uposlenika posebno, i u koju se unosi podatke o svakoj isplaenoj plai

i/ili oporezivoj naknadi, kao i podatke o obraunanim i uplaenim obveznim doprinosima iz plae, poreznim osnovicama i obraunanoj i uplaenoj mjesenoj akontaciji poreza na dohodak. Podaci evidentirani u obraunskom listu slue kao osnovica za unos podataka u Mjeseno izvjee o isplaenim plaama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima uposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak obrazac MIP-1023. Iz naputka o nainu popunjavanja navedenih obrazaca se moe zakljuiti da postoji obveza za poslodavca da po svakoj isplati pojedinane plae izvri obrauna poreza i doprinosa i da te podatke evidentira u porezne evidencije (OLP) i da ih u propisanoj formi (MIP-1023)dostavi u poreznu upravu. Obrazac MIP-1023 je koncipiran na nain da se on podnosi za sve uposlenike pa svaka naknadna izmjena podataka za bilo kojeg od uposlenika bi zahtijevala da se izvri izmjena ve dostavljenog MIP obrasca. U cilju rjeenja ovog problema kreiran je novi obrazac MIP1024- Pojedinano mjeseno izvjee o isplaenim plaama, obraunatim i uplaenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti, iji je cilj da se izbjegne dostavlja nje zamjenskog obrasca MIP-1023 u sluaju kada se radi o promjeni podataka o obraunu doprinosa za pojedinog zaposlenika. Sve navedeno upuuje na zakljuak da je poslodavac duan osigurati podatke o iznosu mjesene akontacije dohotka od obavljanja nesamostalne djelatnosti, kako bi mogao ispuniti obvezu izvjetavanja porezne uprave putem obrasca MIP. Temeljem navedenog, a uvaavajui vaee zakonske propise koji reguliraju ovo pitanje isplatitelj plae temeljem sudske odluke bi bio u obvezi da izvri obraun doprinosa i poreza posebno za svaki mjesec na koji se odnosi presuda i da za svaki mjesec obrauna dostavi poseban obrazac MIP-1024.

broj: 04/12

svibanj 2012.

NOVI PROPISI

91

NOVI PROPISI
A - SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BIH Broj 27, od 28. oujka 2012. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine Ovim Zakonom reguliran je nain objavljivanja podataka o poreznom dugu u sredstvima javnog informiranja, brisanje odgovornosti osnivaa pravne osobe na porezni dug, procedura naplate porezne obveze koju je razrezala Porezna uprave, kao i odreivanje novih iznosa novanih kazni za porezne prekraje. Prvotni tekst Zakona objavljen je u Sl.n. FBiH, br: 33/02, 25/04, 57/09 i 40/10. Zakon je stupio na snagu 29. oujka 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:27/12; str. 4.) Pravilnik o financijskom izvjetavanju i godinjem obraunu Prorauna u Federaciji Bosne i Hercegovine Federalni ministra financija ovim Pravilnikom propisao je oblik i sadraj financijskih izvjea, uputu za izradu periodinih izvjea i godinjeg obrauna, razdoblja za koja se sastavljaju, te obveze i rokove njihovog podnoenja. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, prestaje da vai Pravilnik o financijskom izvjetavanju i godinjem obraunu Prorauna u Federaciji Bosne i Hercegovine, objavljen u Sl.n. FBiH, br: 17/05, 66/08 i 73/08. Pravilnik je stupio na snagu 29. oujka 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:27/12; str. 118.) Broj 28, od 30. oujka 2012. U ovom broju Slubenih novina nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:28/12; str.1. do str.28.) Broj 29, od 4. travnja 2012. Odluka o etvrtoj emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine za izmirenje obveza po osnovu verificiranih rauna stare devizne tednje Vlada Federacije BIH ovom Odlukom utvrdila je iznos, uvjete i postupak emisije obveznica radi izmirenja obveze FBiH po osnovu verificiranih rauna stare devizne tednje. Odluka je stupila na snagu 5. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:29/12; str. 85.) Broj 30, od 6. travnja 2012. U ovom broju Slubenih novina nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:30/12; str.1. do str.216.) Broj 31, od 11. travnja 2012. Odluka o uvjetima i procedurama emisije obveznica Federacije Bosne i Hercegovine Ovom Odlukom ureuju se uvjeti, procedure i pravila emisije obveznica FBiH, koje se emitiraju radi prikupljanja sredstava za financiranje proraunskih rashoda. Odluka je stupila na snagu 12. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:31/12; str. 66.) Odluka o izmjenama Odluke o naknadama za usluge Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine Nadzorni odbor Registra vrijednosnih papira FBiH, ovom Odlukom utvrdio je naknade za usluge registra vrijednosnih papira kod koritenja informacijskog sistema i prijenosa vrijednosnih papira. Prvotni tekst Odluke objavljen je u Sl.n. FBiH, br:8/10 i 64/10. Odluka je donesena 16.3.2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:31/12; str. 81.) Broj 32, od 13. travnja 2012. U ovom broju Slubenih novina nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:32/12; str.1. do str.8.)

broj: 04/12

92

NOVI PROPISI

svibanj 2012.

Broj 33, od 18. travnja 2012. Ispravka broj:01-1120/12 Prvotni tekst Odluke objavljen je u Sl.n. FBiH, br: 3/03, 54/04, 68/05, 86/10, 06/11, 70/11 i 85/11. (Sl.n. FBiH, br:33/12; str. 199.) Broj 34, od 20. travnja 2012. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Ovim Zakonom utvrene su nadlenost agencije za suglasnosti za imenovanje rukovodeeg osoblja banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing drutava, nadlenost za mikrokreditne organizacije i leasing drutva kod uvoenja privremenog i likvidacionog upravnika, kao i utvrena sva druga prava agencije kod mikrokreditnih organizacija i leasing drutava. Takoer uspostavljena je samostalna organizaciona jedinica u okviru agencije u kojoj djeluje ombdusmen za bankarski sustav i utvrena njegova prava i obveze. Prvotni tekst Zakona objavljen je u Sl.n. FBiH, br: 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08. Zakon je stupio na snagu 28. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 2.) Uputa o izmjeni Upute o prikupljanju, evidentiranju i raspolaganju vlastitim prihodima od strane korisnika prorauna Federalni ministar financija ovom Uputom utvrdio je nain knjienja rashoda po osnovu vlastitih prihoda. Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br: 94/07. Uputa je stupila na snagu 21. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 6.) Uputa o izmjenama Upute o otvaranju posebnih namjenskih transakcijskih rauna, nainu planiranja, prikupljanja, evidentiranja i raspolaganja sredstvima s posebnih namjenskih transakcijskih rauna otvorenih kao podrauna u okviru Jedinstvenog rauna Riznice Federalni ministar financija ovom Uputom regulirao je nain knjienja u modulu Glavne knjige a prilikom izvoda sa depozitnih rauna Prorauna u Riznici. Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br: 94/07 i 6/11.

Uputa je stupila na snagu 21. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str. 7.) Koeficijenti rasta cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u oujku 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o koeficijentima rasta cijena u FBIH oujku 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.) Saopenje o prosjenoj isplaenoj mjesenoj neto plai zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za veljau 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosjenoj isplaenoj mjesenoj neto plai zaposlenih u FBIH za veljau 2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.) Saopenje o prosjenoj isplaenoj mjesenoj bruto plai zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za veljau 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosjenoj isplaenoj mjesenoj bruto plai zaposlenih u FBIH za veljau 2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:34/12; str.18.) B SLUBENI HERCEGOVINE GLASNIK BOSNE I

Broj 24, od 27. oujka 2012. Odluka o koliinama dizel-goriva na koje se ne plaa cestarina za 2012. godinu Ovom Odlukom utvrena je koliina dizel goriva koja se koristi za potrebe rudnika termoelektrana i eljeznica na koje se ne plaa cestarina za 2012. godinu. Odluka je stupila na snagu 28. oujka 2012. godine, a primjenjuje se od 1. sijenja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:24/12; str.10.) Priopenje o prosjenoj isplaenoj mjesenoj bruto plai zaposlenih u Bosni i Hercegovini za sijeanj 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosjenoj isplaenoj mjesenoj bruto plai zaposlenih u BIH za sijeanj 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:24/12; str.12.)

broj: 04/12

svibanj 2012.

NOVI PROPISI

93

Priopenje o prosjenoj isplaenoj mjesenoj neto plai zaposlenih u Bosni i Hercegovini za sijeanj 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosjenoj isplaenoj mjesenoj neto plai zaposlenih u BIH za sijeanj 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:24/12; str. 12.) Broj 25, od 2. travnja 2012. U ovom broju Slubenog glasnika nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:25/12; str.1. do str.112.) Broj 26, od 3. travnja 2012. Uputa o izmjeni i dopunama Upute o pojednostavljenom carinskom postupku na temelju rauna Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje ovom Uputom regulirao je broj imenovanih ovlatenih zastupnika-meunarodnih otpremnika. Prvotni tekst Upute objavljen je u Sl.g. BiH, br: 2/10. Uputa je stupila na snagu 11. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:26/12; str.4.) Broj 27, od 9. travnja 2012. Pravilnik o provoenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje ovim Pravilnikom regulirao je nain na koji UINO provodi zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o provoenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza, objavljen u Sl.g. BiH, br:21/06 i 58/09. Pravilnik je stupio na snagu 17. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:27/12; str.18.) Broj 28, od 10. travnja 2012. Odluka o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdravanja stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini Vijee ministara BIH ovom Odlukom utvrdio je namjanji iznos sredstava potreban za izdravanje stranaca za vrijeme boravka u BIH, za izlazak iz BiH, kao i za zatitu stranaca.

Odluka je stupila na snagu 21. oujka 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:28/12; str.13.) Broj 29, od 16. travnja 2012. U ovom broju Slubenog glasnika nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:29/12; str.1. do str.184.) Broj 30, od 17. travnja 2012. U ovom broju Slubenog glasnika nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:30/12; str.1. do str.216.) Broj 31, od 23. travnja 2012. U ovom broju Slubenog glasnika nema propisa znaajnih za financijsko-raunovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:31/12; str.1. do str.76.) MEUNARODNI UGOVORI - DODATAK Broj 4, od 6. travnja 2012. Odluka o ratifikaciji Sporazuma izmeu Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Haemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjeavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum izmeu Vijea ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Haemitske Kraljevine Jordan o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i spreavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak. Odluka je stupila na snagu 7. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH-Meunarodni ugovori, br:4/12; str.11.) Odluka o ratifikaciji Sporazuma izmeu Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjeavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum izmeu Bosne i Hercegovine i Malezije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i spreavanja utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak. Odluka je stupila na snagu 7. travnja 2012. godine. (Sl.g. BiH-Meunarodni ugovori, br:4/12; str.32.)

broj: 04/12

94

GOSPODARSKA STATISTIKA

svibanj 2012.

GOSPODARSKA STATISTIKA
Vanjskotrgovaki deficit u razdoblju I-III 2012. godine u BiH iznosi 1.643.880 KM, pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 1.1.-31.3.2012.g. iznosi 51,76 % ili na 100 KM uvoza dolazi 51,76 KM izvoza. U promatranom razdoblju ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 1.763.875 KM to je za 10,6% manje u odnosu na isto razdoblje 2011.godine. U uvozu je ostvarena vrijednost od 3.407.755 KM, odnosno, to je za 0,2% vie u odnosu na isto razdoblje 2011.godine.

VANJSKOTRGOVAKA RAZMJENA BIH

Izvoz i uvoz BiH po podrujima i odjeljcima KD proizvodni princip

(u tisuama USD)
IZVOZ NAZIV PODRUJA I ODJELJAKA KD UKUPNO A. POLJOPRIV., UMARS.,RIBOLOV B. RUDARSTVO C. PRERAIVAKA INDUSTRIJA PROIZ. PREHRA. PROIZVODA PROIZ. PIA PROIZ. DUHANSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA TEKSTILA PROIZ.ODJEE; DOR.I BOJ. KRZNA TAVLJ.OBR.KOE; PROIZ.TORBI, SEDLAR. I REM. PROIZ. I OBUE PRERADA DRVA, PROIZ. PROIZ. OD DRVA I PLUTA, OSIM POKUSTVA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA IZDAVAKA I TISKARSKA DJELATNOST, TE UMNOAVANJE PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA OSN. FARMACEUT. PROIZVODA PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE PROIZ. OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA PROIZVODNJA METALA PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAUNALA PROIZVODNJA ELEKTRINIH STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZVODNJA MAINA I UREAJA PROIZ. MOT.VOZ., PRIK.I POLUPRIK. PROIZ.OSTALIH PRIJEV. SREDSTAVA PROIZ.POKU.PRERA.INDUS., D.N. OSTALA PRERA.INDUSTRIJA D. OPS.ELEK.ENER. PLINOM E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE M. STRU.,NAU. I TEH. DJELATNO. R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC. III 2012 459.904 6.949 10.196 416.357 33.481 2.178 586 4.682 12.479 29.970 20.864 12.747 1 36.977 23.837 2.143 10.879 5.892 76.198 34.588 1.483 14.647 30.712 10.958 1.203 48.014 2.839 3.122 22569 710 IIII 2012
1.181.746

UVOZ I-III 2012 I-III 2011 85,8 81,6 101,0 93,1 97,4 108,5 117,5 86,4 98,0 101,4 93,5 96,7 13,4 66,6 101,2 43,6 101,8 98,5 88,0 106,6 119,6 93,6 99,7 96,7 46,8 98,8 146,0 14,5 74,7 106,2 21,9 III 2012
992.595

IIII 2012
2.283.100

I-III 2012 I-III 2011 96,2 93,6 95,1 95,6 91,3 98,4 95,3 81,7 97,2 95,7 98,6 93,8 143,9 98,4 104,8 105,1 94,0 90,7 98,5 91,9 89,7 88,1 87,9 104,9 105,8 104,7 102,2 192,3 99,1 89,9 10,2 20,4

18.361 20.542
1.067.699

51.967 165.328 745.487 93.750 17.058 5.683 25.228 19.505 33.845 8.788 19.553 143 63.979 84.220 28.273 38.422 19.274 63.375 30.206 33.216 30.881 55.168 52.861 1.750 9.198 11.110 23.034 1277 5452 45 6

120.340
322.865

1.784.545
236.620 35.970

83.082

4.529 1.098 11.307 43.833 85.232 48.761 33.399 6 76.565 60.472 5.151 25.333 11.863 199.374 84.931 4.153 36.013 84.635 31.674 2.412 127.948 5.927 15.775 57452 1916 1

15.346 62.361 40.342 70.113 20.246 48.830 345 173.404 181.703 73.685 85.643 40.574 154.890 69.089 78.785 72.015 158.572 126.693 25.185 18.349 25.786 40.435 3563 11240 98 14

Izvor: Agencija za statistiku BIH

Teaj USD za 03.2012.g.: Teaj USD za 02.2012.g.: Teaj USD za razdoblje 01-03.2012.g.: Teaj USD za razdoblje 01-03.2011.g.:

1.4810 KM za 1 USD 1.4799 KM za 1 USD 1.4926 KM za 1 USD 1.4324 KM za 1 USD

broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSKA STATISTIKA
Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla
IZVOZ I-III 2012 I-III 2011 85,8 95,7 96,5 95,2 105,7 297,6 388,4 89,0 16,5 43,3 432,4 116,4 155,6 60,9 89,7 149,2 0,9 91,9 78,4 143,7 94,3 97,2 109,5 187,1 171,1 109,8 91,2 123,0 83,8 124,9 45,5 916,0 109,9 42,2 135,2 219,9 112,0 537,0 85,5 153,9 22,5 69,6 69,8 70,6 60,0 78,1 87,6 64,3 65,6 31,6 36,4 16,4 59,4 67,7 122,6 243,2 101,6

95

(u tisuama USD)
UVOZ IIII 2012 2.283.100 1.235.015 1.061.706 73.203 14.825 8.862 422 41.247 4.319 398 3.041 45.532 36.467 6.190 193.308 224 605 1.318 67.734 168 24.932 259.207 47.149 1.668 31.489 16.930 122.268 34.579 8.918 16.701 15.281 211 10 580 14.479 158.028 3.385 13.126 1.603 73.557 59.359 6.998 1.048.074 788.408 544.114 9.114 321.769 18.269 193.166 1.795 244.294 236.688 7.606 8.367 204.634 118.698 46.662 4 11 I-III 2012 I-III 2011 96,2 95,2 99,2 100,6 118,5 79,3 92,1 103,4 62,7 95,2 112,9 89,3 94,3 103,1 94,2 54,6 183,7 98,0 113,7 132,4 96,8 104,7 100,1 88,7 86,9 100,4 97,1 127,2 56,1 100,8 93,4 206,8 212,9 88,1 92,8 74,8 18,4 92,5 77,7 71,7 89,0 95,7 97,4 93,1 94,3 159,1 93,2 99,2 93,8 102,1 90, 91,2 78,6 149,9 120,9 97,6 84,6 87,5 35,3

OPIS UKUPNO RAZVIJENE ZEMLJE ZEMLJE EU Austrija Belgija Bugarska Cipar eka Danska Estonija Finska Francuska Grka Irska Italija Latvija Litvanija Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Njemaka Poljska Portugal Rumunija Slovaka Slovenija panjolska vedska Ujedinjeno Kraljevstvo ZEMLJE EFTA Island Lihtentajn Norveka vicarska OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE Australija Japan Kanada SAD Turska OSTALE ZEMLJE ZEMLJE U RAZVOJU EUROP. ZEMLJE U RAZV. ZEMLJE CEFTA Crna Gora Hrvatska Makedonija Srbija OSTALE CEFTA ZEMLJE OSTALE EUROP.ZEMLJE Rusija Ostale zemlje AFRIKE ZEMLJE U RAZ. AZIJSKE ZEMLJE U RAZ. Kina AMERIKE ZEM. U RAZ. OCEANSKE ZEM. U RAZ. Nerasporeeno

III 2012 459.904 291.005 271.126 36.887 1.576 1.570 2.066 6.012 741 14 326 4.677 355 54.266 48 10 2.381 7.390 11 6.842 72.972 7.268 862 8.359 5.356 41.252 5.544 2.589 1.751 4.623 2 702 3.919 15.256 157 1.386 1.197 12.006 510 160.781 145.563 145.106 14.518 65.189 6.195 48.138 11.066 457 267 190 9.318 4.640 710 1.260 8.119

IIII 2012 1.181.746 792.030 734.879 92.334 5.464 4.558 4.357 14.842 1.420 40 431 15.051 908 146 147.987 147 43 7.627 22.382 13 21.489 205.529 14.627 2.311 22.415 19.198 106.085 16.188 7.283 5.003 16.211 2 39 1.831 14.340 40.940 356 69 3.253 2.719 33.537 1.007 367.004 339.709 336.398 34.392 159.545 15.162 105.851 21.449 331 2.898 414 12.211 13.146 1.477 1.937 22.713

III 2012 992.595 522.878 445.919 31.167 5.124 3.592 87 16.546 1.771 181 1.108 18.965 14.308 1.516 82.503 104 205 489 30.137 98 11.242 109.228 25.029 806 12.803 7.129 50.150 10.491 3.817 7.326 7.806 50 5 208 7.543 69.152 1.099 5.982 615 34.364 24.288 2.804 469.713 344.743 240.319 3.589 135.302 7.442 93.053 933 104.423 100.647 3.776 4.497 102.456 46.195 18.016 1 4

Izvor: Agencija za statistiku BIH

Teaj USD za 03.2012.g.: Teaj USD za 02.2012.g.: Teaj USD za razdoblje 01-03.2012.g.: Teaj USD za razdoblje 01-03.2011.g.:

1.4810 KM za 1 USD 1.4799 KM za 1 USD 1.4926 KM za 1 USD 1.4324 KM za 1 USD

broj: 04/12

96

GOSPODARSKA STATISTIKA

svibanj 2012.

Izvoz i uvoz Federacije BiH po podrujima klasifikacije djelatnosti

(u tisuama KM)
OPIS UKUPNO A. POLJOPRIVREDA, LOV, UMARS. C. RUDARSTVO D. PRERAIVAKA INDUSTRIJA E. OPS.ELEK.ENER. PLIN. I VODOM OSTALO Nerasporeeno po kategorijama IZVOZ III 2012 452.060 4.788 4.224 415.365 1.986 25.697 I-III 2012 1.189.060 12.240 9.943 1.082.520 18.180 66.177 I-III 2012 I-III 2011 88,5 91,8 70,0 94,3 21,2 79,7 UVOZ III 2012 941.113 42.446 91.246 774.137 25.787 7.497 I-III 2012 2.249.926 100.757 194.762 1.900.624 38.377 15.407 I-III 2012 I-III 2011 99,2 93,6 93,4 99,2 225,1 81,1 -

Izvor: Federalni Zavod za statistiku

VANJSKA TRGOVINA Federacija BiH je u oujku 2012. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 452.060 tis. KM, to je za 102.880 tis.KM ili 29,5% vie u odnosu na veljau 2012.godine, odnosno za 23.407 tis.KM ili 4,9% manje u odnosu na oujak prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 941.113 tis. KM to je za 283.674 tis. KM ili 43,1% vie u odnosu na veljau 2012. godine, odnosno za 51.545 tis. KM ili 5,8% vie u odnosu oujak prethodne godine. Sudjelovanje Federacije BIH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za oujak 2012.godine je 66,4%, a u ukupnom uvozu 64,0%. U istom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH je 48,0% i manji je za 5,1% u odnosu na veljau 2012.godine kada je pokrivenost iznosila 53,1%. Trgovinski deficit Federacije BIH za oujak 2012.g. iznosi 489.053 tis. KM. U oujku 2012.g. najvie se izvozilo u: Njemaku 92.518 tis. KM ili 20,5% ukupnog izvoza; Hrvatsku 64.302 tis. KM ili 14,2% i Italiju 43.379 tis. KM ili 9,6% ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi 251.861 tis. KM ili 55,7% ukupnog izvoza. U istom mjesecu najvie se uvozilo iz: Hrvatske 170.583 tis. KM ili 18,1% ukupnog uvoza, Njemake 118.851 tis. KM ili 12,6% i Italije 85.099 tis. KM ili 9,0% ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja iznosi 566.580 tis. KM ili 60,2% ukupnog uvoza. TURIZAM Smjetajni kapaciteti tj. broj leaja u veljai 2012. godine iznose 13.220 leaja, to je manje za 19,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Bruto iskoritenost kapaciteta na podruju Federacije BIH, u veljai 2012. godine iznosila je 10,0%. Ukupan broj dolazaka turista u veljai 2012. godine iznosi 18.404 i manji je za 9,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Turisti su u veljai 2012. godine ostvarili ukupno 38.155 noenja to je za 4,9% vie u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noenja sudjelovanje domaih turista je 49,4%, a stranih turista 50,6%. U ukupnom broju noenja stranih turista u veljai 2012. godine, najvee sudjelovanje prema zemlji prebivalita ostvarili su turisti iz sljedeih drava: Hrvatske 28,0%, Slovenije 7,9%, %, Srbije 7,6%, Njemake 5,6% i Ostale vaneuropske zemlje 5,0%. to se tie duine boravka stranih turista u naoj zemlji na prvom mjestu su Ostale europske zemlje sa prosjenim zadravanjem od 4,2 dana, slijede Ostale vaneuropske zemlje sa 3,7 dana, Australija sa 3,2 dana, Irska sa 3,0 dana I eka sa 2,9 dana.

broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSKA STATISTIKA
Broj turista i noenja u Federaciji BIH

97

OPIS UKUPNO Domai Strani Broj leaja

II 2012 18.404 9.348 9.056 13.220

DOLASCI TURISTA II 2012 I-II 2012 I-II 2012 II 2011 I-II 2011 90,4 40.287 104,2 103,8 19.379 111,1 79,8 20.908 98,5 80,4

II 2012 38.155 18.844 19.311

NOENJA TURISTA II 2012 I-II 2012 I-II 2012 II 2011 I-II 2011 104,9 80.291 113,1 128,7 36.162 121,5 88,9 44.129 107,0

Izvor: Federalni Zavod za statistiku

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u mjesecu oujku 2012.godine u odnosu na prosjenu mjesenu proizvodnju iz 2011.godine manja je za 6,3%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prole godine manja je za 9,6%, dok je u odnosu na veljau ove godine vea za 14,0%. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju sijeanj-oujak 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manja je za 9,6%, u podruju Vaenja ruda i kamena vea je za 0,5%, u podruju Preraivake industrije manja je za 6,0% i u podruju Proizvodnje i opskrbe elektrinom energijom, plinom i vodom manja je za 23,8%. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u razdoblju sijeanj-oujak 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011.godine, proizvodnja biljei poveanje trajnih proizvoda za iroku potronju za 7,5%, dok je zabiljeeno smanjenje energije za 19,3%, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 3,6%, kapitalnih proizvoda za 13,7% i netrajnih proizvoda za iroku potronju za 9,5%.

broj: 04/12

98

GOSPODARSKA STATISTIKA
Indeksi industrijske proizvodnje u Federaciji BIH
OPIS II 2012 2011 82,2 84,2 90,4 57,0 45,2 76,6 85,3 67,8 90,8 82,7 91,1 43,6 86,2 80,1 67,5 85,7 73,8 22,9 80,7 59,6 79,5 46,7 70,2 110,9 113,1 72,5 128,5 43,8 96,9 III 2012 2011 93,7 97,9 101,0 104,2 85,2 94,2 101,6 46,6 100,7 71,6 103,3 77,4 113,0 86,6 92,3 87,5 103,4 89,9 106,9 80,5 91,0 61,8 109,2 85,3 17,4 88,5 116,1 119,3 89,4 III 2012 II 2012 114,0 116,3 111,7 182,3 166,4 123,0 119,1 68,7 110,9 86,6 113,4 177,5 131,1 108,1 136,7 102,1 140,1 392,6 132,5 136,1 114,5 132,3 155,6 76,9 103,8 122,1 90,4 272,4 92,3

svibanj 2012.

UKUPNO INDUSTRIJA RUDARSTVO VAENJE UGLJENA I TRESETA VAENJE RUDA METALA VAENJE OSTALIH RUDA I KAMENA PRERAIVAKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA HRANE I PIA PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA TEKSTILA PROIZVODNJA ODJEE, DORAD. I BOJENJE KRZNA PRERADA KOE, IZRADA GALANTERIJE I OBUE PRERADA DRVA I PROIZVODNJA PROIZ. OD DRVA, OSIM NAMJETAJA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA IZDAVAKA I TISKARSKA DJELATNOST PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJ. PROIZVODA PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA PROIZVODNJA METALA PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME PROIZVOD. STROJEVA I UREAJA, D.N. PROIZVODNJA URED.STROJEVA I RAUNARA PROIZ. EL.STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZ. MEDICINSKIH, PRECIZNIH, OPTIKIH STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA PROIZVODNJA OSTAL.PRIJEV.SREDSTAVA PROIZ. POKUSTVA, PRERA. INDUSTRIJA RECIKLAA OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM

III 2012 I-III 2012 III 2011 I-III 2011 90,4 90,4 102,3 101,3 107,3 102,9 94,7 102,0 56,1 76,9 82,5 98,6 69,5 137,5 104,1 72,6 92,1 118,9 106,5 99,7 88,2 72,5 51,9 123,0 96,9 106,2 134,5 107,0 101,1 72,6 100,5 101,5 74,8 89,9 94,0 101,6 110,6 77,8 86,7 89,4 70,0 95,3 106,5 70,8 88,6 120,3 84,4 96,9 88,7 70,7 36,4 93,3 134,0 104,1 86,2 121,1 76,0 76,2

Izvor: Federalni Zavod za statistiku

www.fircon.biz
broj: 04/12

svibanj 2012.

GOSPODARSKA STATISTIKA

99

Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH

OPIS Indeksi industrijske proizvodnje Indeksi potroakih cijena Indeksi cijena proizvoaa industrijskih proizvoda
0 2009

2009 2008 88,4 99,7 96,91)

2010 2009 104,2 101,8 100,0

2011 2010 102,5 103,6 104,2

III 2012 II 2012 114,0 100,2 100,0

III 2012 III 2011 90,4 101,9 100,8

I-III 2012 I-III 2011 90,4 102,3 101,3

0 2010

0 2011

XII 2011 439.473 371.090 834,10 1.272,62

I 2012 437.988 374.294 828,42 1.263,19

II 2012 436.543 375.490 817,58 1.246,29

Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Prosjena neto plaa (u KM)

437.501 3) 347.146 792,08

438.9493) 360.512 804,37 1.223,27 15.615.077 5.450

440.747 367.515 819,36 1.248,37

Prosjena bruto plaa (u KM) 1.203,55 Bruto domai proizvod tekue 15.230.561 cijene, 000 KM Bruto domai proizvod po 5.339 stanovniku, KM Izvor: Federalni Zavod za statistiku

CIJENE Indeksi potroakih cijena Ukupan indeks potroakih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u oujku 2012.g. vii je za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks potroakih cijena u oujku 2012.g. vii je za 1,9% u odnosu na isti mjesec predhodne i za 1,6% u odnosu na prosinac 2011.godine. Za tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potroakih cijena je vii za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci vii je za 3,3%. Ukupan indeks potroakih cijena u oujku 2012.g. vii je za 2,3% u odnosu na prosjek 2011.godine, a u odnosu na prosjek 2010.godine vii je za 5,9%.

broj: 04/12

100

GOSPODARSKA STATISTIKA

svibanj 2012.

Indeksi cijena proizvoaa industrijskih proizvoda Ukupan indeks cijena proizvoaa industrijskih proizvoda u oujku 2012.g. nije se mijenjao u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks cijena proizvoaa industrijskih proizvoda u oujku 2012.g. vii je za 0,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na prosinac 2011. godine vii je za 0,9%. Za tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks cijena proizvoaa industrijskih proizvoda je vii za 1,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci vii je za 3,4%. Ukupan indeks cijena proizvoaa industrijskih proizvoda u oujku 2012.g. vii je za 1,9% u odnosu na prosjean indeks iz 2011. godine, a u odnosu na prosinac 2006. godine (bazni mjesec) vii je za 10,7%. Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini
Pokazatelj
Populacija u BIH Izvoz u tisuama KM Uvoz u tisuama KM Vanjskotrgovinski bilans u tisuama KM Stopa promjene indeksa obima industrijske proizvodnje Ukup. broj zapos. Ukup. broj nezap. Br.turista/Br.no. Indeks broja turista-broj noenja Mjesena inflacija Godinja inflacija

Podatak
3.837.737 681.118 1.470.033 788.915 -8,6% 18% 687.138 543.647
70.975 / 170.561

Razdoblje
Procjena od 30.6.2011.g. III 2012 III 2012 III 2012 III 2012 / III 2011 III 2012 / II 2012 II 2012 II 2012 I-II 2012 I-II 2012 I-II 2011 III 2012 / II 2012 III 2012 / III 2011

Pokazatelj
ivoroeni u BIH Umrli u BIH Bruto domai proizvod (GDP) u milionima KM Bruto domai proizvod po stanovniku (GDP/C) u KM Bruto domai proiz. (GDP) u mil. KM za FBIH Bruto domai proiz. (GDP) u mil. KM za RS Bruto domai proiz. (GDP) u mil. KM za Brko Distrikt Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (ARS)

Podatak
25.264 25.577 24.486 6.371 15.615 8.307 563 27,6

Razdoblje
I-IX 2011 I-IX 2011 2010 2010 2010 2010 2010 2011

0,2%-9,2% 0,4% 2,1%

Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (ARS) Izvoz u tisuama KM Uvoz u tisuama KM Vanjskotrgovinski bilans u tisuama KM

27,2 8.222.112 15.525.428 -7.303.316

2010 2011 2011 2011

Izvor: Agencija za statistiku BIH

PLAE Prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom za veljau 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 817,58 KM, i nominalno je nia za 1,3%, a realno za 1,9% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosjena mjesena isplaena neto plaa po zaposlenom za veljau 2012.godine nominalno je via za 2,5%, dok je realno gledano na istoj razini. Prosjena mjesena isplaena bruto plaa po zaposlenom za veljau 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.246,29 KM i nominalno je nia za 1,3%, a realno za 1,9% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosjena mjesena isplaena bruto plaa po zaposlenom za veljau 2012.godine nominalno je via za 2,7%, a realno za 0,2%.

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

101

PREGLED NAKNADA, POTPORA I NAGRADA, PLAA, OSOBNIH ODBITAKA, STOPA POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA, UPLATNIH RAUNA, IFRE OPINA I PRIHODA U 2012.GODINI
I. Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza Odreene su lankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podlijeu oporezivanju, samo ako se isplauju uposlenicima. Ako se ove naknade isplauju fizikim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu doputeni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi smatrat e se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaenim po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima. PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA
R. b

VRSTA ISPLATE NAKNADE TROKOVA SLUBENOG PUTOVANJA

lankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama trokova za slubena putovanja (Sl.n. FBiH, broj:63/10 i 9/11, 80/11). regulirano je da se dnevnica za slubena putovanja u zemlji utvruje u visini od najmanje 10% od prosjene plae ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno, visina dnevnice za slubena putovanja u zemlji od 1.12.2011.g. iznosi 25,00 KM. Napomena: lankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak, usklaen je tekst l.14. citiranog pravilnika sa l.5. Uredbe o naknadama trokova za slubena putovanja. Dnevnice za slubena putovanja u inozemstvu Dnevnica u sluaju kada je osigurana besplatna ishrana

IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE

01.01.2012.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 48,00 KM od 8.3.2012. neoporezivi iznos dnevnice iznosi 25,00 KM.

I.

prema Odluci o visini dnevnice za slubena putovanja za proraunske korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM Vidjeti pregled po zemljama umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajue dnevnice)
u visini stvarnih trokova u visini stvarnih trokova u hotelu, izuzev de lux kategorije 20% cijene jedne litre utroenog goriva po prijeenom kilometru pripadajua dnevnica uveava se za 70%

2. 3. 4. 4.1

Trokovi javnog prijevoza na slubenom putovanju Trokovi noenja na slubenom putovanju Naknada za koritenje vlastitog vozila u slubene svrhe Naknada za trokove smjetaja ako nema hotelskog smjetaja ili ako se ne koristi

II.
1.1 1.2

NAKNADE OSTALIH TROKOVA UPOSLENIKA

Naknada trokova prijevoza na posao i s posla,(za udaljenost preko 2km (1km) Naknada za koritenje osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu u visini cijene kotanja mjesene karte gradskog, prigradskog ili meugradskog prijevoza
20% cijene 1l benzina odgovarajueg goriva po prije. km, a max.do iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji

broj: 04/12

102

poslovne obavijesti
Naknada za ishranu u tijeku rada (topli obrok) 2% prosjene neto plae FBiH prema posljednjem objavljenom statistikom podatku

svibanj 2012.

2.

16.12.11.- 17.1.12. (817,67x2% ) - 16,36 KM dnevno 18.1.12.-14.2.12. (829,09x2% ) - 16,58 KM dnevno 15.2.12.-15.3.12. (834,10x2% ) - 16,68 KM dnevno od 16.3.12.-19.4.12. (828,42x2% ) - 16,57 KM dnevno od 20.4.12. do objavljivanja novog podatka (817,58x2% ) - 16,35 KM dnevno

3.

Naknada za smjetaj rukovodeeg dravnog slubenika ije je prebivalite udaljeno vie od 120 km od sjedita federalnog organa Naknada za smjetaj rukovodioca federalnog organa izvrne vlasti ije je prebivalite udaljeno vie od 120 km od sjedita federalnog organa Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od 30 dana neprekidno (od 8.3.2012.g.).

300 KM mjeseno, a za trokove odvojenog ivota 50% od prosj. mj. plae ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS. Pravo za neoporezivi dio naknade za odvojeni ivot dozvoljeno je i za gospodarska drutva. 500 KM mjeseno, a za trokove odvojenog ivota 70% od prosj. mj. plae ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS -ako je osiguran smje.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za slu.putovanje -ako je osiguran samo smjetaj, u visini propisane dnevnice za slu. putovanje -ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za slu.putovanje u visini prosjene neto plae u FBiH za prethodna tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plae uposlenika utvrene Rjeenjem o plai isplaene u zadnja tri mjeseca u visini est neto plaa uposlenika koje su mu isplaene u predhodnih est mjeseci ili est prosjenih neto plaa u FBIH prema posljednjem statistikom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika do iznosa 70% prosjene mjesene plae u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine iznos stvarnih trokova prema raunu-fakturi u visini stvarnih trokova sahrane, a najvie etiri prosjene mjesene plae isplaene u FBIH za predhodna etiri mjeseca, prije donoenja rjeenja o isplati naknade

5.

6.

Regres za godinji odmor

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu Otpremnina u sluaju otkaza ugovora o radu, sukladno lankom 100. Zakona o radu FBiH (l.10. st.4. toka 6. Zakona o porezu na dohodak) Naknada trokova lijeenja uposlenika i lanova njegove ue obitelji (ua obitelj suklano lanku 24. st.5. Zakona o porezu na dohodak) Naknada trokova pogreba u sluaju smrti uposlenika ili lana njegove ue obiteljilan.obitelji nave.u l. 15 Uredbe, kao i smrti umirovljenog uposlenika

8.

9.

10.

Jubilarna nagrada za navreni neprekidni radni sta kod istog poslodavca 5 godina...0,5 prosjene mjesene plae prosjena mjesena plaa u FBIH u predhodna tri mjeseca u trenutku 10 godina.1 prosjena mjesena plaa isplate 11. 15 godina1,25 prosjene mjesene plae 20 godina1,50 prosjena mjesena plaa 25 godina1,75 prosjene mjesene plae 30 godina.2 prosjene mjesene plae 35 godina..2,5 prosjene mjesene plae Napomena : Ako primici koji se isplauju zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlike se smatraju primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaom. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez 10%, 4 % za zdravstvo (iz), 6% za MOI (na), opa vodna naknada i 0,5% i prirodne nepogode 0,5%).

III

NOVANE POTPORE UPOSLENICIMA

1.1 1.2 1.3

Novana pomo u sluaju nastanka tekog invaliditeta (min.60% ) uposlenika Novana pomo u sluaju teke bolesti uposlenika ili lana njegove ue obitelji Novana pomo u sluaju nune kirurke intervencije uposlenika izvrene iz zdrav.razloga I po preporuci lijenika Koritenje slubenog vozila i drugih sredstava za osobne potrebe Koritenje drugih dobara besplatno ili po cijeni nioj od trine Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatom niom od trine

jednokratno godinje u visini tri plae uposlenika isplaene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosjene neto plae u FBiH, prema posljednjem objavljenom podatku. Pod tekom boleu podrazumijevaju se bolesti navedene u l. 14. stav 3. Uredbe - ?

IV
1. 2. 3.

KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU RADA ZA POSLODAVCA-smatraju se plaom (obraun poreza i svih doprinosa)
u visini 20% cijene jednog litra goriva po ne poslovnom km u visini trine cijene usluge ili dobra u visini razlike do 10,03% kamate na godijem nivou

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

103

4. 5. 6.

Izmirenje privatnih trokova od strane poslodavca Izmirenje ili oprost dunike obveze uposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi uposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom Darovi, sukladno lanku 10. st.(4) toka 5. Zakona o porezu na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom dravnih, vjerskih i jubileja tvrtke Otpremnine u sluaju otkaza ugovora o radu sukladno lanku 100. Zakona o radu I Opem kolektivnom ugovoru

u visini izmirenih privatnih trokova u visini izmirene ili oprotene privatne obveze u visini trine vrijednosti ili cijene, sa PDV-om ukupna vrijednost na godinjem nivou nije vea od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosjene mjesene neto plae isplaene u FBIH prema posljednjem objavljenom podatku Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros. mjes.plae isplaene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora o radu za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca, max.-vidi toku II.8. prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I sprijeenosti za rad koji su isplaeni na teret izvanproraunskog fonda; prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom drutvu, ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida; prihodi po osnovi naknada za tjelesna oteenja, umanjenu radnu sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske tete; prihodi po osnovi naknada teta uposlenicima po osnovi posljedica nesree na radu; prihodi po osnovi nagrada lanovima Akademije znanosti I umjetnosti Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehniko-tehnoloke inovacije; naknade osuenim osobama za vrijeme odsluenja kazne u odgojno popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama; prihodi po osnovi stipendija uenika i studenata na redovitom kolovanju, a najvie do 75% prosjene neto plae po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku prihodi koje ostvare uenici i studenti putem uenikih i studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa etiri prosjene mjesene plae uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku; nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do visine dvije prosjene neto plae po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska drutva u propagandne svrhe, a koji se iskljuivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko trina vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00 KM; naknade plaa isplaene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji uposlenik nije kriv; prihodi po osnovi kamate na tednju u bankama, tedionicama i tedno-kreditnim zadrugama, bankovnim raunima (iroraun, devizni rauni i dr.) i kamate na dravne obveznice.

V
1. 2.

PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK

V
1 2

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih drutava (dividende ili udjeli); mirovina rezidenta, bilo da je steena u inozemstvu ili u Bosni I Hercegovini; potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih rtava rata, osim plae; socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizikih osoba za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem djeji dodatak I novana sredstava za opremu novoroeneta; nasljedstva I darovi, na koje se porez plaa po drugim federalnim ili kantonalnim propisima, prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe;

PRIHODI NA KOJE SE NE PLAA POREZ NA DOHODAK

5 6 7

nadoknada tete u sluaju elementarnih nepogoda; osiguranje ili druga naknada tete nainjene na imovini, u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oteene imovine; nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim slinim natjecanjima; prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najvie do iznosa utvrenog l.14 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom obiljeavanja znaajnih datuma. Posebna radna odjea sa znakom poslodavca Posebni lijeniki pregledi po osnovu posebnih propisa

10

11

12

VI
1 2

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC

3 4 Sistematski kontrolni lijeniki pregled za sve uposlenike Razni oblici obrazovanja i strunog usavravanja, a u vezi sa djelatnosti, koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl.

Propisi koji reguliraju javni prihod: Zakon o porezu na dohodak (Sl.novine FBiH, br::10/08, 9/10 I 44/11) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.novine FBiH, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i i 20/12) Uredba o naknadama koje nemaju karakter plae (Sl.novine FBiH, br:63/10, 22/11 i 66/11) Uredba o naknadama trokova za slubena putovanja (Sl.novine FBiH, br:63/10, 9/11 i 80/11) Odluka o visini dnevnice za slubena putovanja za proraunske korisnike u Federaciji BiH (Sl.novine FBiH, br:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10)

broj: 04/12

104

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

II. OSOBNI ODBICI PREMA LANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Faktor osobnog odbitka 1,00 Svota osobnog odbitka Mjeseno Godinje 300,00 3.600,00

Osobni odbitak Osnovni osobni odbitak Uzdravani brani drug, odnosno uzdravani partner u izvanbranoj zajednici (zajednica najmanje 3 god.) Uzdravani bivi brani drug, kojemu obveznik plaa alimentaciju Uzdravano prvo dijete

0,50

150,00

1.800,00

0,50

150,00

1.800,00

0,50

150,00

1.800,00

Uzdravano drugo dijete Uzdravano tree i svako sljedee dijete Uzdravanje djece iz predhodnog braka, za koje obveznik plaa alimentaciju Ostali uzdravani lanovi ue obitelji koji sa obveznikom ive u zajednikom domainstvu Utvrena osobna invalidnost i utvrena invalidnost svakog uzdravanog lana ue obitelji

0,7

210,00

2.520,00

0,9

270,00

3.240,00 1.800,003.240,00 1.080,00

0,5; 0,7; 0,9

150,00-270,00

0,3

90,00

0,3

90,00

1.080,00

Napomena: Ne smatraju se uzdravanim lanovima ue obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji njegovog branog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdravanom djecom i branim drugom osobe iji oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godinje u godini u kojoj se utvruje porez na dohodak.

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

105

III. Naknade za slubena putovanja za proraunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine Dnevnica za slubena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama trokova za slubena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11), a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za slubena putovanja za proraunske korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi:
Iznos u KM Iznos u KM Iznos u KM

Rb

NAZIV ZEMLJE

Rb

NAZIV ZEMLJE

Rb

NAZIV ZEMLJE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.

AFGANISTAN ALBANIJA ALIR ANDORA ANGOLA ARGENTINA ARMENIJA AUSTRALIJA AUSTRIJA AZERBAJDAN BELGIJA BJELORUSIJA BOLIVIJA BRAZIL BUGARSKA CIPAR CRNA GORA ILE EKA DANSKA EGIPAT ESTONIJA ETIOPIJA FILIPINI FINSKA FRANCUSKA GRKA GRUZIJA HONGKONG HRVATSKA

90,00 90,00 90,00 120,00 120,00 90,00 90,00 125,00 140,00 90,00 140,00 100,00 90,00 120,00 90,00 110,00 90,00 90,00 110,00 140,00 90,00 100,00 110,00 90,00 130,00 140,00 110,00 90,00 120,00 100,00

34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63.

IRAN IRSKA ISLAND ITALIJA IZRAEL JAMAJKA JAPAN JEMEN JORDAN JUNOAFRIKA REPUBLIKA KANADA KAZAHSTAN KENIJA KINA KIRGISTAN KOLUMBIJA KONGO KOREJA KOREJA KUBA KUVAJT LATVIJA LIBANON LIBERIJA LIBIJA LITVIJA LUKSEMBURG MAARSKA MAKEDONIJA MALEZIJA

110,00 120,00 150,00 130,00 100,00 90,00 150,00 90,00 90,00 90,00 120,00 90,00 90,00 100,00 90,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 100,00 110,00 150,00 100,00 90,00 90,00

67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. 96.

MONAKO MOZAMBIK NIZOZEMSKA NORVEKA NOVI ZELAND NJEMAKA PAKISTAN PANAMA PERU POLJSKA PORTUGAL RUMUNIJA RUSIJA SAD SAUDIJSKA ARABIJA SENEGAL SINGAPUR SIRIJA SLOVAKA SLOVENIJA SRBIJA SUDAN PANIJA VEDSKA VICARSKA TAIKISTAN TUNIS TURKMENISTAN TURSKA UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI UJEDINJENO KRALJEVSTVO UKRAINA UZBEKISTAN

100,00 100,00 140,00 160,00 120,00 140,00 90,00 100,00 100,00 100,00 110,00 110,00 110,00 120,00 110,00 90,00 130,00 100,00 100,00 100,00 90,00 110,00 120,00 150,00 150,00 90,00 90,00 90,00 110,00 110,00

31. 32. 33.

INDIJA INDONEZIJA IRAK

100,00 100,00 110,00

64. 65. 66.

MALTA MEKSIKO MOLDOVA

120,00 100,00 100,00

97. 98. 99.

140,00 120,00 90,00

Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM

broj: 04/12

106

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

IV. 1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA STOPA POREZA NA DOHODAK

Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava, ulaganje kapitala i dobici u igrama na sreu. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika izmeu ukupnih oporezivih prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak mogu plaati u paualnom iznosu. Plaanje poreza od nesamostalne djelatnosti vri se pri svakoj isplati, odnosno prvog narednog dana, za samostalnu djelatnost, naplatom najamnine/zakupnine i paualno plaanje poreza do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, odnosno drugih samostalnih djelatnosti prilikom svake isplate/naplate, imovine i imovinskih prava prilikom svake naplate, od ulaganja kapitala i dobitaka od igara na sreu prilikom svake isplate prihoda, odnosno dobitka.

17,0% za mir.invalid. osiguranje 12,5% za osnovno zdrav.osiguranje 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti 31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plae Pl.dop. IZ i NA vri se na dan isplate.

Iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika-iz bruto plae

STOPE DOPRINOSA
Stope doprinosa za samostalne poduzetnike
23,0% 16,5% 2,0% 41,5% za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranje od nezaposlenosti Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obraun

Na teret poslodavca-na bruto plau

6,0% za mir.invalid. osiguranje 4,0% za osnovno zdrav. osiguranje 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti 10,5% Ukupne stope dop.na bruto plau Dopr. NA ne plaa se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava i vrhun.sport.

Osnovica za obraun doprinosa samos.poduzet. u 2012.g.

Obveznik Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koji dohodak utvruje na osnovu poslovnih knjiga Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvruje na osnovu poslovnih knjiga Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaa paualno Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion. esnafskih zanata utvrene posebnim propisom kantonalne skuptine ukoliko osiguranik obavlja samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima o porezu na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaa paualno samost.djelatnost taksi prevoza Samostalna djelatnost poljoprivrede i umarstva, koja ne plaa porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaa prema paualnoj osnovi Djelatnost poljoprivrede i umarstva, koja porez na dohodak utvruje na osnovu poslovnih knjiga Mj.osnovica 1.368,00 (1,1x1.244) 809,00 (0,65 x 1.244) 684,00 (0,55 x 1.244)

Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur. - 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada rauna kao 14 mj staa, - 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada rauna kao 15 mj staa, - 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada rauna preko 15 mj staa, Osnovice doprinosa za : - za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,ko. i indust. obue kojima se isplauje najnia plaa i nisko akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrenim posebnim propisom upan.skuptine, iznosi min. 311,00 - za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH, zapos.u inozem., min.iznos 1.244,00, pl.dopr. do 10-tog u mj.za protekli mj. - zapos.upuene na rad ili stru.usav.u inozem. od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.244,00 i plaanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade, pl..dopr. istodob.sa ispl.plae.

311,00 (0,25 x 1.244)

311,00 (0,25 x 1.244)

435,00 (0,35 x 1.244)

Samostalni poduzetnici mogi izabrati i viu osnovicu uveanu za dva, odnosno tri puta. Plaanje doprinosa se vri do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec.

Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada lanovima nadzor.odbora, upr.odbora, angaman naunika, umjetnika, strunjaka, novinara, sudskih vjetaka trgovakih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada

Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje Pl.doprinosa se vri istov.sa isplatom primitka

Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje Pl. doprinosa se vri istovremeno sa isplatom primitka

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

107

VI.2. NAJNIA SATNICA I NAJNIA OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA

Najnia satnica Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrena najnia plaa, nego je utvrena najnia bruto i neto satnica koja ne moe biti manja od propisanog iznosa i slui za obraun osnovne plae zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine: Najnia neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263) Najnia bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555) Najnia bruto plaa Najnia bruto plaa koja slui i kao osnovica za obraun doprinosa utvruje se za svaki mjesec, kao proizvod najnie bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vri obraun plae (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu). Najnia osnovica za obraun doprinosa Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, konoj i industriji obue, kojima se isplauje najnia plaa i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrenim posebnim propisima upanijske skuptine, osnovica za obraun doprinosa je proizvod prosjene mjesene plae u Federaciji BIH za razdoblje sijeanj-rujan tekue godine za narednu godinu i iznosi 311,00 KM (1244,00 x 0,25), a objavljen je u Sl.n. FBiH, br: 83/11.

www.fircon.biz

broj: 04/12

108

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

V. Depozitni rauni za prikupljanje javnih prihoda 1. RAUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAAJU NA JEDINSTVENI RAUN UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH * 2. RAUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH ** 1. RAUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH
Raun za plaanje obveza pri uvozuizvozu, koji se plaaju na osnovu carinske prijave (A) Raun za plaanje obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji carinska prijava (np. pristojba, troarina, cestarine, PDV, te ostali prihodi i takse, kao jednok.uplate, naknade i sl.) (B) Raun za plaanje PDV-a, troarina i cestarina i poreza na promet na troarinske proizvode domae proizvodnje (C) Plaanje se vri platnim nalogom za svaku vrstu prihoda, osim PDV-a troarina i cestarina gdje se radi jedan platni nalog 1320000000000446 5520020001637131 5550000407469858 5510010002067778 3380002200047954 1600200220608668 1540012000342409 5620990001786555 5671628204444445

Naziv banke

Plaanje se vri jednim platnim nalogom za sve obveze sa JCI 1320000000000155 5520020001634415 5550000007469891 5510010002066420 3380002200045141 1600200020608636 1540012000331351 5620990001785197 5671628201111137

Plaanje se vri platnim nalogom za svaku vrstu prihoda 1320000000000252 5520020001634512 5550000107469810 5510010002066517 3380002200046014 1600200120608652 1540012000335037 5620990001785294 5671628202222272

NLB Tuzlanska banka DD Tuzla Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka Nova banka AD B.Luka UniCredit Bank AD Banja Luka UniCredit Bank DD Mostar Vakufska banka D.D. Sarajevo Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo NLB Razvojna banka AD B.Luka Volks banka AD B.Luka Pavlovi International Bank AD 5540010001370012 5540010002370082 5540010003370055 Bijeljina 3060190000594037 3060190000594134 3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar 5681631200001243 5681631200001340 5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka 1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo 1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo Plaanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i na naftne derivate domae proizvodnje Broj bankovnog rauna Naziv banke 1321002006922054 NLB Tuzlanska banka DD Tuzla 5520020002396350 Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka 5550000607469890 Nova banka AD B.Luka 5515001130708652 UniCredit Bank AD Banja Luka 3380002211109155 UniCredit Bank DD Mostar 1600200520608619 Vakufska banka D.D. Sarajevo 1549212001474036 Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo 5620998074850272 NLB Razvojna banka AD B.Luka 5671628206666618 Volks banka AD B.Luka 5540010007370044 Pavlovi International Bank AD Bijeljina 1610000046470480 Raiffeisen bank DD Sarajevo 5681631200002310 Balkan Investment bank AD B.Luka 3060190000838186 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

109

NAPOMENA: Naknada trokova tiskanja i kupovine troarinskih markica za duhanske preraevine, alkoholna pia, vonu prirodnu rakiju, kavu i vino uplauje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je 722885, a u polje proraunska organizacija upisuje se 1601999. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o carinskoj tarifi BIH (Sl.g. BIH, br:1/98, 5/98, 7/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10) II Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Sl.g. BIH, br: 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08 i 49/09) III Zakon o uplatama na jedinstveni raun i raspodjeli prihoda (Sl.g. BIH, br: 55/04, 34/07 i 49/09) IV Zakon o carinskoj politici BIH (Sl.g. BIH, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) V Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Sl.g. BIH, br: 9/05, 35/05 i 100/08) VI Zakon o troarinama u Bosni i Hercegovini (Sl.g. BIH, br: 49/09) VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Sl.g. BiH, br: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (Sl.g. BiH, br 28/07 i 54/10) IX Pravilnik o primjeni Zakona o troarinama u Bosni i Hercegovini (Sl.g. BIH, br: 50/09 i 80/11) X Pravilnik o troarinskim markicama za duhanske preraevine, alkoholna pia, vonu prirodnu rakiju, kavu i vino (Sl.g. BIH, br: 50/09) XI Pravilnik o uplaivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplauje uprava za neizravno oporezivanje (Sl.g. BiH, br: 99/07, 31/08 i 51/09 ) XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (Sl.g. BiH, br: 63a/04, 60/06 i 57/08) XIII Odluka o utvrivanju posebne i minimalne troarine na cigarette (Sl.g. BiH, br:98/11) XIV Odluka o usaglaavanju i utvrivanju Carinske tarife BIH za 2012.g. (Sl.g. BiH, br:105/11)

2. RAUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH 2.1. RAUN JAVNIH PRIHODA PRORAUNA FBIH UniCredit Bank d.d. Mostar 2.2. RAUNI JAVNIH PRIHODA PRORAUNA UPANIJA 1) Unsko-sanska upanija: 2) Posavska upanija: 3) Tuzlanska upanija: 4) Zeniko-dobojski kanton: 5) Bosansko-podrinjski kanton: 6) Srednjobosanska upanija: 7)Hercegovako-neretvanska upanija: 8) Zapadnohercegovaka upanija: 9) Sarajevski kanton: 10) Hercegbosanska upanija: Banka UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla Investiciono-komercijalna banka d.d.Zenica NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen bank d.d. Sarajevo Broj rauna 338-000-22100058-77 306-042-00008780-90 132-100-02560000-80 134-010-00000016-72 132-731-04102931-54 338-000-22100209-12 338-000-22000059-53 338-000-22000040-13 338-000-22100192-63 161-020-00335600-61 Broj: 338-900-22115294-91

broj: 04/12

110

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

2.3. JAVNI PRIHODI DRUTVENIH FONDOVA A. Zavodi za zdravstveno osiguranje Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje F BiH Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000640-18 Federalni fond solidarnosti NAPOMENA: Uplauje se 9% iznosa doprinosa (iz i na) na raun Fonda solidarnosti FBiH upanijski Zavodi zdravstvenog osiguranja: a) upanijski Zavod zdravstvenog Union banka d.d. Sarajevo osiguranja Unsko-sanske upanije 102-022-00000009-82 b) upanijski Zavod zdravstvenog 306-046-00008880-79 Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar osiguranja Tuzlanske upanije c) upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Zeniko-dobojske upanije d) upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjske upanije e) upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja upanije Sarajevo f)upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovakoneretvanske upanije g)upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Zapadnohercegovake upanije h) upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Srednjo-Bosanske upanije i) upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske upanije j) upanijski Zavod zdravstvenog osiguranja Posavske upanije Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo, UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar 134-010-00000021-57 161-030-00049601-88 338-000-22100085-93 306-001-00010127-95

Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar

306-003-00006482-68

UniCredit Bank d.d. Mostar

338-000-22100307-09

Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo

306-009-00009077-40 161-080-00026400-20

NAPOMENA: Uplauje se 91% iznosa doprinosa (iz i na) jednim nalogom prema prebivalitu osiguranika na raun upanijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Plaanje doprinosa za nesamostalni rad vri se istodobno sa isplatom plae/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizike osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaa se prema mjestu prebivalita uposlenika na raune propisane u RS i BD. Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizikih osoba na radu u inozemstvu uplauju se na raun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

111

Propisi koji reguliraju javni prihod: Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl.novine FBIH br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) Zakon o doprinosima (Sl.novine FBIH br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08 ) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH (Sl.novine FBIH br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) IV Pravilnik o nainu obraunavanja i uplate doprinosa (Sl.novine FBIH br. 64/08 i 81/08) V Odluka o utvrivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u inozemstvu (Sl.novine FBIH br. 74/08) VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2012.g. (Sl.novine FBIH br. 89/11) VII Osnovice za obraun doprinosa odreenih obveznika za 2012.godinu (Sl.novine FBIH br. 83/11) I II B. Zavodi za upoljavanje Banka Broj rauna 1) Zavod za upoljavanje Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-00000285700-03 Federacije BiH, Sarajevo NAPOMENA:Uplauje se 30% iznosa doprinosa (iz i na) Federalnom Zavodu za upoljavanje. 2) upanijske slube za upoljavanje: a) Unsko-sanski kanton: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100129-58 b) Tuzlanski kanton: NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 132-100-03110200-32 c) Zeniko-dobojski kanton IK banka d.d. Zenica 134-010-00001075-96 Privredna banka d.d. Sarajevo, d) Bosansko-podrinjski kanton: 101-140-00004638-22 Filijala Gorade e) Kanton Sarajevo: Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00274600-32 f) Hercegovako neretvanska Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-020-00138001-91 upanija: g) Zapadnohercegovaka UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000102-21 upanija: h) Srednjobosanska upanija: i) Hercegbosanska upanija: j) Posavska upanija UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar 338-000-22100281-87 338-000-22000344-71 306-042-00009586-97

NAPOMENA: Uplauje se 70% iznosa doprinosa (iz i na) upanijskim Slubama za upoljavanje, prema mjestu prebivalita obveznika. Plaanje doprinosa za nesamostalni rad vri se istodobno sa isplatom plae/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizike osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaa se prema mjestu prebivalita uposlenika na raune propisane u RS i BD. Sredstva za volontere radi osiguranja za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaa nadlenoj slubi za upoljavanje 35% najnie plae za svakog volontera.

broj: 04/12

112

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o doprinosima (Sl.novine FBIH br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) II Zakon o radu (Sl.novine FBIH br.43/99, 32/00 i 29/03) III Zakon o posredovanju u upoljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba (Sl.novine FBIH br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH (Sl.novine FBIH br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) V Pravilnik o nainu obraunavanja i uplate doprinosa (Sl.novine FBIH br. 64/08 i 81/08) VI Osnovice za obraun doprinosa odreenih obveznika za 2012.godinu (Sl.novine FBIH br. 83/11)

C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje Banka 1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen banka d.d. Sarajevo
Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo

Broj rauna 338-000-22000077-96 161-020-00357000-75 154-001-20003303-81

NAPOMENA: Uplauje se jednim platnim nalogom (iz i na) prema sjeditu pravne osobe i plaa se iskljuivo u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje. Plaanje doprinosa za nesamostalni rad vri se istodobno sa isplatom plae/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizike osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH (Sl.novine FBIH br:29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09) II Zakon o doprinosima (Sl.novine FBIH br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH (Sl.novine FBIH br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) IV Pravilnik o nainu obraunavanja i uplate doprinosa (Sl.novine FBIH br. 64/08 i 81/08) V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u odreenim okolnostima (Sl.novine FBIH br. 46/02) VI Osnovice za obraun doprinosa odreenih obveznika za 2012.godinu (Sl.novine FBIH br. 83/11) 2.4. LANARINA TURISTIKIM ZAJEDNICAMA I BORAVINA PRISTOJBA 1) Federalna turistika zajednica 2) upanijske turistike zajednice Turistika zajednicaupanija Sarajevo Turistika zajednica Tuzlanska upanija Turistika zajednicaSrednjobosanska upanija Turistika zajednicaUnsko-sanska upanija Turistika zajednica Hercegbosanska upanija UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Reiffeisen bank d.d. Sarajevo Filijala Tuzla UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000512-52 338-000-22100110-18 338-000-22100156-74 161-025-00025300-98 338-000-22100101-45 338-000-22000530-95 338-000-22000521-25

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar IK banka d.d. Zenica UniCredit Bank d.d. Mostar Union banka d.d. Sarajevo Raiffeisen banka BH d.d Sarajevo 306-024-00000193-58 134-010-00000243-70 338-000-22000549-38 102-007-00000214-08 161-020-00047400-03

113

Turistika zajednica Zapadnohercegovaka upanija Turistika zajednica Zeniko-dobojska up. Posavska upanija Bosansko-Podrinjska upanija Turistika zajednica Hercegovakoneretvanska upanija

Akontaciju lanarine turistikim zajednicama pravne i fizike osobe dune su platiti u roku od 5 dana tekueg mjeseca za predhodni mjesec i tojednim nalogom 80% sredstava turistikoj zajednici upanije, a jednim nalogom 20% sredstava Turistikoj zajednici Federacije BIH. Za godinju lanarinu manju od 200 KM, lanarina se uplauje tromjeseno, na isti nain. - Naknada lanarine turistikim zajednicama 722592 Boravinu pristojbu, pravne i fizike osobe dune su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na raun Turistike zajednice upanije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravine pristojbe. - Naknada za boravinu pristojbu 722593 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o turistikim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH (Sl.novine FBIH br:19/96 i 28/03) II Uredba o boravinoj pristojbi (Sl.novine FBIH br:18/09) III Uredba o lanarinama u turistikim zajednicama (Sl.novine FBIH br:18/09 i 2/12) IV Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede (Sl.novine FBIH br:50/03) V Pravilnik o obliku i sadraju obrazaca za uplatu lanarine turistikim zajednicama (Sl.novine FBIH br:50/03) VI Pravilnik o obliku, sadraju i nazivu voenja knjige gostiju i popisa gostiju (Sl.novine FBIH, broj:40/10) VII Odluka o periodu turistike predsezone, glavne sezone i posezone u turistikim mjestima (Sl.novine FBIH , broj:21/98) VIII Odluka o utvrivanju visine boravine pristojbe za 2012.godinu (Sl.novine FBIH br:43/11) IX Odluka o utvrivanju visine boravine pristojbe za fizike osobe koje su registrirane za pruanje usluga smjetaja u domainstvu za 2012.godinu (Sl.novine FBIH br:43/11) 2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate) Direkcija za ceste Federacije BiH Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo upanijska direkcija za ceste: upanijska direkcija za ceste Unsko-Sanska Union banka d.d. Sarajevo upanija upanijska direkcija za ceste Raffeisen bank BIH d.d. Srednjobosanske upanije Sarajevo upanijska direkcija za ceste NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzlanske upanije Tuzla
161-000-00284400-23 102-022-00000558-84 161-055-00161400-56 132-100-03091552-07

broj: 04/12

114

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

Posebne naknade za ceste i to: - Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba 722531 - Naknada za upotrebu ceste za vozila graana 722532 uplauju se na raun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na raun upanijskih direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja Direkcija za ceste na nivou upanije, sredstva se uplauju na depozitni raun javnih prihoda upanijskog prorauna. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I. Uredba o visini godinje naknade za javne ceste koja se plaa pri registraciji motornih i prikljunih vozila (Sl.novine FBIH br:87/10) Cestovne naknade su: - Posebna naknada za slubu Pomo-informacije na cestama 722535 - Naknade za ceste to se plaaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta 722536 - Naknade za ceste to se plaaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog 722537 optereenja i uestalosti vozila (izvanredni prijevoz) - Naknada za koritenje cestovnog zemljita 722538 - Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 Navedene naknade uplauju se u korist rauna Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplauju kantonalnim direkcijama za ceste u dijelu koji se odnosi na regionalne ceste, opinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima. _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama Federacije BIH (Sl.novine FBIH br:12/10 i 16/10) II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz (Sl.novine FBIH br:87/10) III Uredba o visini naknade za koritenje zemljita uz javne caste (Sl.novine FBIH br:7/11) IV Pravilnik o naknadama za koritenje cestovnog zemljita (Sl.novine FBIH br:75/10) V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama (Sl.novine FBIH br:75/10) VI Odluka o slubi Pomo-informacije (Sl.novine FBIH br:5/11) Naknadu za obavljeni tehniki pregled vozila utvrena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09), stanica za tehniki pregled vozila rasporeuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Strunoj instituciji, i: - 1% uplauje se na depozitni raun Prorauna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d. Mostar, broj: 338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416 - 1% uplauje se na depozitni raun prorauna upanije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722424 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Pravilnik o tehnikim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09) II Pravilnik o naknadama za tehniki pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehniki pregled (Sl.novine FBIH 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10) Naknade za koritenje autocesta i koritenje cestovnog zemljita uplauju se na raun Javnog poduzea autoceste FBIH, i to: - Federalna pristojba za koritenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na raun Raiffeisen bank d.d. broj:161-020-00624702-32, - Naknada za koritenje cestovnog zemljita i obavljanja prateih djelatnosti uz autoceste i brze ceste, vrsta prihoda 722417, na raun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35 - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama FBIH (Sl.novine FBIH br:12/10 i 16/10) II Uredba o mjerilima za obraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i naknade za obavljanje prateih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH (Sl.novine FBIH br:87/10)

broj: 04/12

svibanj 2012.
2.6. NAKNADE ZA UME

poslovne obavijesti

115

Naknade za zatitu i unapreenje uma uplauju Vidjeti raune javnih prihoda prorauna Federacije BIH i se na raun javnih prihoda prorauna upanija Prorauna Federacije i upanija -Naknadu za opekorisne funkcije uma plaaju pravne osobe regist. za obavljanje djelatnosti kao i dijelovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost na teritoriju FBIH, u visini od 0,07% od ukupno ostvarenog prihoda, osim korisnika dravnih uma, javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruga i fondacija, a izuzimajui one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Naknada se plaa kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji zavrnog rauna i to 20% na raun Prorauna Federacije BIH, a 80% na raun Prorauna u upaniji na ijem je podruju ostvaren prihod. Sredstva se uplauju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722451. - Naknada za prijenos obavljanja strunih poslova u privatnim umama, ako se struni poslovi prenose na upanijsku upravu, plaa se proraunu upanije, prema mjestu nastanka obveze plaanja, a vrsta prihoda je 722452 - Naknada za izdvajanja iz umsko-gospodarskog podruja, naknada u postupku promjene namjene umskog zemljita, uplauje se kao namjenski prihod 40% u korist Prorauna Federacije BIH, a 60% na raun Prorauna u upaniji. Sredstva se uplauju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722453. - Naknada za koritenje dravnih uma, upanijsko umsko-gospodarsko drutvo obraunava prihod od cijene drveta na panju i plaa se 1% Proraunu Federacije BiH, 1% Proraunu upanije i 5% Proraunu opine na ijem teritoriju se ostvaruje prihod. Naknada se plaa kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji zavrnog rauna, a vrsta prihoda je 722454. - Naknada za ostvarivanje prava slunosti u umi, umskom zemljitu u dravnom vlasnitvu uplauje se u korist Prorauna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722456 - Naknada po osnovu zakupa dravnog umskog zemljita uplauje se u korist Prorauna Federacije BiH u visini koju utvruje Vlada FBIH, a vrsta prihoda je 722457 - Naknada za eksproprisano dravno umsko zemljite uplauje se u korist Prorauna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722458 - Ostali prihodi za koritenje, zatitu i unapreenje uma uplauju se u skladu s propisom na raune javnih prihoda Prorauna FBIH odnosno Prorauna upanija, a vrsta prihoda je 722459
Propisi koji reguliraju javni prihod: - Uredba o umama (Sl.n. FBIH br.83/09, 26/10, 38/10 i 60/11) - Naputak o nainu obraunavanja, rokovima i postupku plaanja naknada za zatitu i unapreenje uma (Sl.n. FBIH br: 44/10) - Napomena: Ustavni sud FBIH je dao miljenje broj:U-29/10 od 12.10.2010.godine (Sl.n. FBIH, broj: 77/10), da Vlada FBIH nije imala zakonsku osnovu za ureenje materije iz oblasti umarstva, odnosno donoenje Uredbe o umama, kao i da nije imala ustavnu osnovu za donoenje ovakve uredbe. Presudom broj:U-28/10 (Sl.n. FBIH br: 34/11), uredba se primjenjuje najdalje do 6.12.2011.godine.

www.fircon.biz

broj: 04/12

116
2.7. VODNE NAKNADE

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

Opa vodna naknada i posebne vodne naknade uplauju se na raun javnih prihoda prorauna upanije

Vidjeti raune javnih prihoda prorauna upanija

- Obveznik obraunavanja i plaanja ope vodne naknade je registrirana pravna/fizika osoba, osnovica za obraun je neto plaa, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada i plaa se u visini 0,5% na osnovice, a plaanje se vri zajedno sa isplatom. Uplata se vri prema sjeditu pravne/fizike osobe odnosno sjeditu podrunice. Vrsta prihoda je 722529 - Obveznik plaanja posebne vodne naknade za koritenje povrinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu, vrsta prihoda je 722523, za zahvaanje vode i mineralne vode koja se koristi za flairanje i za druge namjere, vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese ukljuujui i termoelektrane, vrsta prihoda je 722525. Plaanje se vri do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaanja posebne vodne naknade za koritenje voda za proizvodnju elektrine energije je pravna/fizika osoba, plaanje se vri do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722526 -Obveznik plaanja posebne vodne naknade za zatitu voda je pravna/fizika osoba koja posjeduju transportno sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vri direktno isputanje otpadnih voda, osoba koja vri uzgoj riba u vjetakim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja proizvodi ili uvozi vjetako ubrivo i kemikalije za zatitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaanje se vri prilikom registracije motornih vozila, odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaanja posebne vodne naknade za vaenje materijala iz vodotoka je pravna/fizika osoba koja vri eksploataciju materijala iz vodotoka, plaanje se vri do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722527. - Obveznik plaanja posebne vodne naknade za zatitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zatieni su objektima za zatitu od poplava, plaanje se vri do kraja sijenja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o vodama (Sl.novine FBIH br.70/06), II Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBIH br.92/07, 46/09 i 79/11), III Odluka o granicama rjenih bazena i vodnih podruja na teritoriju Federacije BIH (Sl.novine FBIH br.41/07), IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBIH br.46/07). ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplauju se jednim nalogom na depozitni raun javnih prihoda prorauna upanije prema sjeditu pravne/fizike osobe, odnosno sjeditu podrunice odakle se rasporeuju od 45% upanijskom proraunu, 15% Fondu za zatitu okolia FBIH i 40% nadlenoj Agenciji za vodno podruje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvruje se sukladno tokom VII Odluke o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti rasporeuje upanijskom proraunu.

www.fircon.biz
broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

117

2.8. LANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE

Odlukom o lanarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 16. prosinca 2010.godine, a koja je stupila na snagu 16. prosinca 2010.godine, i objavljena je u Sl.g. BIH, broj: 109/10, propisano je da lanovi iz lanka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BIH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaaju lanarinu Vanjskotrgovinskoj komori BIH. Gospodarska drutva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom plaaju lanarinu od 1 (jedan promil) na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj ispravi. Visina lanarine za svakog lana utvruje se na temelju podataka o uvozu koje je Komora dobija od Uprave za neizravno oporezivanje BIH. lanarina se plaa na osnovu kvartalnih obavjetenja koje Komora dostavlja svakom lanu. lanarina se ne plaa za uvoz robe radi izvoza i uvoza opreme za vlastite potrebe. Banke, osiguravajua drutva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, eljezniki promet, zrani promet, djelatnost putnikih agencija i turoperatora, potanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale pratee djelatnosti i agencije u prometu), graevinarstva kao i drugi lanovi Komore registrirani za obavljanje poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se lanarina ne moe utvrditi sukladno lanku 2. Odluke, plaaju lanarinu od 2 (dva promila) na utvrenu osnovicu. Osnovica za utvrivanje lanarine za ova gospodarska drutva je iznos isplaenih bruto plaa uposlenih, a lanarina se plaa prilikom isplate plae uposlenika. Ova gospodarska drutva ne plaaju lanarinu na vrijednost uvezene robe. lanarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplauje na sljedee transakcijske raune: Reiffeisenbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar Volksbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank AD Banjaluka NLB Razvojna banka AD Banjaluka broj rauna: 161-000-00026200-78 broj rauna: 338-320-22501029-95 broj rauna: 140-101-00004351-75 broj rauna: 551-001-00011680-06 broj rauna: 562-012-00000913-78

broj: 04/12

118

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

2.9. UPLATNI RAUNI JAVNIH PRIHODA OPINA

UNSKO-SANSKI KANTON
Banka Raun
UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo Sparkasse Bank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar 338-500-22001632-31 338-000-22000415-52 338-500-22004835-25 161-035-00175606-31 141-411-00005395-71 199-044-00020504-84 338-540-22000369-17 306-064-00010325-03

Opina
ifra1

Banka
Sparkasse Bank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar IK banka d.d. Zenica UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Raun
199-047-00040183-70 338-000-22100138-31 134-010-00000429-94 338-000-22108354-21 338-000-22115701-96

ifra1

Opina
Biha Bosan. Krupa Bosan. Petrovac Buim Cazin Klju Sanski Most Velika Kladua

Visoko Zavidovi Zenica epe DobojJug

098 102 103 105 132

ifra1

003 008 011 124 019 048 076 097

ifra1

Opina
Gorade PalePraa FoaUstikolina

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Banka Raun
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo Union banka d.d. Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00926301-61 102-007-00000188-86 161-030-00021100-37

033 136 134

ifra1

Opina
Oraje Odak Domalj.amac

POSAVSKA
Banka

UPANIJA

Raun

UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Opina
Bugojno Busovaa Donji Vakuf Dobretii Fojnica G.VakufUskoplje Jajce Kiseljak Kreevo Novi Travnik Travnik Vitez

SREDNJOBOSANSKA
Banka
Privredna banka dd Sarajevo IK banka d.d. Zenica Privredna banka dd Sarajevo Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar Intesa Sanpaolo banka dd BiH UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Raun

UPANIJA

338-000-22000228-31 338-330-22003324-84 338-000-22000317-55

068 066 012

ifra1

101-130-00007708-32 134-040-00000083-50 101-133-00000069-07 306-045-00000009-66 338-900-22083675-82 338-000-22000246-74 306-025-00004808-35 338-340-22000450-68 306-042-00000079-03 154-999-50004299-81 338-000-22100290-60 338-000-22000255-47

017 018 026 050 030 034 042 046 051 065 091 100
ifra1

Opina
Banovii Graanica Gradaac Kalesija Kladanj eli Lukavac Srebrenik Tuzla ivinice DobojIstok Sapna Teoak

TUZLANSKI KANTON
Banka

Raun

NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla Sparkasse Bank d.d. Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla Post bank BIH d.d. Sarajevo NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla

132-130-02961000-59 132-180-02955000-89 161-025-00298600-42 132-140-02917000-37 132-160-02950000-64 199-050-00064895-89 161-025-00233000-29 132-150-02992800-97 132-100-01850601-97 187-200-00000082-51 132-280-03092308-74 132-290-03092085-59 132-270-03092694-85

001 035 036 044 047 056 057 085 094 106 128 138 142
ifra
1

Opina
apljina itluk Neum ProzorRama Stolac Ravno
Jablanica

HERCEGOVAKO-NERETVANSKA UPANIJA
Banka Raun
UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Vakufska banka d.d. Sarajevo Vakufska banka d.d. Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 338-000-22000157-50 338-000-22000148-77 338-000-22000219-58 338-000-22000139-07 338-000-22000200-18 338-170-22000366-17 160-460-01468351-95 160-46003463315-06 161-020-00099507-46

021 023 107 073 086 207 041 049 180

ifra1

Opina
Breza Usora Kakanj Maglaj Olovo Teanj Vare

ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
Banka Raun
UniCredit Bank d.d. Mostar Intesa Sanpaolo banka dd BiH Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo Sparkasse Bank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar Vakufska banka d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22116336-34 154-999-50004336-67 161-055-00001007-18 199-046-00032516-34 338-000-22100272-17 160-300-03300176-41 338-000-22100174-20

016 025 043 060 067 090 096

Konjic Grad Mostar

Opina
iroki Brijeg Grude

ZAPADNO-HERCEGOVAKA
Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Raun

UPANIJA

338-220-22571472-82 338-000-22103536-22

054 037

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti
Raun
338-000-22000442-68 338-200-22615848-48
ifra1

119

Opina
Ljubuki Posuje

Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Opina
Novi Grad Stari Grad Grad Sarajevo

Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar Intesa Sanpaolo banka dd BiH Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo

Raun
338-000-22100325-52 154-001-11006631-41 161-000-00179200-82

ifra1

059 070
ifra1

108 109 -

Opina
Hadii Ilija Centar Ilida Novo Sarajevo Vogoa Trnovo

KANTON SARAJEVO
Banka

Raun

UniCredit Bank d.d. Mostar Vakufska banka d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Vakufska banka d.d. Sarajevo

338-000-22100254-71 160-200-00007106-45 338-000-22100227-55 338-000-22100245-98 338-000-22100236-28 338-000-22100165-47 160-200-00005016-10

038 040 077 078 079 080 093

Opina
Livno Tomislavgrad Kupres Glamo Bosan. Grahovo Drvar

HERCEGBOSANSKA
Banka
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Mostar Intesa Sanpaolo banka dd BiH Intesa Sanpaolo banka dd BiH Intesa Sanpaolo banka dd BiH Intesa Sanpaolo banka dd BiH

UPANIJA
Raun

ifra1

161-020-00631100-44 306-005-00001471-65 154-999-50000005-62 154-999-50001593-51 154-999-50000002-71 154-999-50005395-91

055 028 052 032 013 027

* Pravilnik o uplaivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplauje Uprava za neizravno oporezivanje (Sl.g. BiH, broj:99/07, 31/08 i 51/09). ** Pravilnik o nainu uplate javnih prihoda Prorauna i vanproraunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (Sl.n. F BiH, broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11 i 87/11) 1) ifra opine za plaanje javnih prihoda u Federaciji BIH (izravni porezi)

broj: 04/12

120

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

VI. ifre opina

a) za plaanje javnih prihoda u Federaciji BIH (direktni porezi) b) za plaanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi)
OPINA ifra opine A B 124 121 154 142 166 141 123 105 120 112 114 132 139 146 147 156 157 162 153 151 118 129 131 111 130 150 174 148 161 179 107 108 119 117 122 125 133 136 140 Novi Travnik Travnik Vitez OPINA ifra opine A B 065 091 100 149 167 173 103 126 127 135 137 113 143 160 168 178 115 159 164 104 101 102 110 138 158 171 109 163 128 144 155 106 134 145 152 165 170 172 175 176 177 116 169

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Gorade 033 Foa 134 Pale 136 HERCEGOVAKO-BOSANSKA UPANIJA Livno 055 Tomislavgrad 028 Kupres 052 Glamo 032 Bosansko Grahovo 013 Drvar 027 HERCEGOVAKO-NERETVANSKA UPANIJA apljina 021 itluk 023 Jablanica 041 Konjic 049 Grad Mostar 180 Neum 107 Prozor-Rama 073 Ravno 207 Stolac 086 POSAVSKA UPANIJA Oraje 068 Odak 066 Domaljevac-amac 012 KANTON SARAJEVO Hadii 038 Ilija 040 Centar 077 Ilida 078 N. Sarajevo 079 Vogoa 080 Novi Grad 108 Stari Grad 109 Trnovo 093 SREDNJOBOSANSKA UPANIJA Bugojno 017 Busovaa 018 Donji Vakuf 026 Dobretii 050 Fojnica 030 Gornji Vakuf- Uskoplje 034 Jajce 042 Kiseljak 046 Kreevo 051

TUZLANSKI KANTON Banovii 001 Graanica 035 Gradaac 036 Kalesija 044 Kladanj 047 eli 056 Lukavac 057 Srebrenik 085 Tuzla 094 ivinice 106 Doboj Istok 128 Sapna 138 Teoak 142 UNSKO-SANSKI KANTON Biha 003 Bosanska Krupa 008 Bosanski Petrovac 011 Cazin 019 Klju 048 Sanski Most 076 Velika Kladua 097 Buim 124 ZAPADNOHERCEGOVAKA UPANIJA iroki Brijeg 054 Grude 037 Ljubuki 059 Posuje 070 ZENIKO-DOBOJSKI KANTON Breza 016 Kakanj 043 Maglaj 060 Olovo 067 Teanj 090 Vare 096 Visoko 098 Zavidovii 102 Zenica 103 epe 105 Doboj Jug 132 Usora 025

NAPOMENA: Ove ifre opina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne raune u Federaciji BIH, poreza na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno upanijskim propisima. Isto tako ove ifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do 31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaivali na jedinstveni raun javnih prihoda neizravnih poreza BIH. Ove ifre opina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaanje.

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

121

VII. Prosjene plae uposlenih

a) prosjene plae uposlenih u Federaciji BIH
Razdoblje 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 Prosjek neto/bruto 557,55 / 855,99 603,21 / 929,37 662,10 / 973,68 751,30 / 1104,85 792,08 / 1203,55 804,37 / 1223,27 819,36 / 1248,37 Sl.novine FBiH 7/06, 22.02.06. 10/07, 14.02.07. 8/08, 20.02.08. 10/09, 18.02.09. 7/10, 17.2.10. 8/11, 23.2.11. 14/12, 15.2.12. Razdoblje I/12 XI/11-I/12 II/12 XII/11-II/12 Prosjek neto/bruto 828,42 / 1263,19 830,54 817,58 / 1246,29 826,71 Sl.novine FBiH 24/12, 16.3.12. 24/12, 16.3.12. 34/12, 20.4.12. 34/12, 20.4.12.

b) prosjene plae uposlenih u BIH

Razdoblje 2008 2009 2010 Prosjek neto/bruto 752,00/1113,00 790,00/1204,00 798,00 / 1217,00 Sl.glasnik BiH 24/09, 30.03.09. 17/10, 08.03.10. 15/11, 28.2.11. Razdoblje 2011 I/12 Prosjek neto/bruto 816,00 / ? 826,00/1287,00 Sl.glasnik BiH Saop. br.2, 24.2.12. 24/12, 27.3.12.

VIII. Indeks rasta cijena u 2012.god.

a) b)

potroake cijene u Federaciji BIH proizvoaa industrijskih proizvoda u Federaciji BIH b) 2011 / 2010 4,2%
U odnosu na XII/2011 a) +0,8 +1,4 +1,6 b) +0,4 +0,9 +0,9 U odnosu na prosjek predhodne godine a) +5,0* +2,1 +2,3 b) +1,3 +1,9 +1,9 Priopenje FZS br: U odnosu na isti mjesec predhodne godine a) b) +2,4 +2,5 +1,9 +1,5 +1,6 +0,8

a) 2011 / 2010 3,6%

Mjesec U odnosu na predhodni mjesec a) Sijeanj Veljaa Oujak +0,8 +0,6 +0,2 b) +0,4 +0,5 0,0

7.1.1 i 7.2.1 od 15.2.2012 7.1.2 i 7.2.2 od 15.3.2012 7.1.3 i 7.2.3 od 15.4.2012.

* U odnosu na prosjek 2010.godine

broj: 04/12

122

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

IX. 1. Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda

Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obraunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaa svih zaposlenika i obraunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaa. Naknada se obraunava i plaa na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr. djelatnost lanova zastupnikih organa vlasti, lanova skuptina, nadzornih organa, upravnih odbora, steajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti naunika, umjetnika, novinara, sudskih vjetaka, trgovakih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost. Ova naknada uplauje se na depozitni raun upanije prema sjeditu pravne osobe, tj. obrtnika i 15% pripada Federaciji BIH, 25% pripada upaniji, a 60% opini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaa se istovremeno sa isplatom plae. - Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722581 osnovica zbrojni iznos neto plaa - Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722582 osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plau za zatitu od prirodnih i drugih nesrea, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zatitu od prirodnih i drugih nesrea po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115. Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea (Sl.n F BiH, br:39/03, 22/06 i 43/10). - Uputa o nainu obraunavanja i uplati posebne naknade za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda (Sl.n F BiH, br:81/08).

IX. 2. Naknada za rehabilitaciju, osposobljavanje i upoljavanje osoba s invaliditetom

Upoljavanje osoba s invaliditetom i to u dravnim tijelima, tijelima pravosua, tijelima lokalne uprave, javnim slubama, ustanovama, fondovima, javnim poduzeima, gospodarskim drutvima i drugim pravnim osobama koje nisu osnovane za upoljavanje osoba s invaliditetom, duni su osobe s invaliditetom upoljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to: - do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika, - do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika, - do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika. Subjekti koji ne ispune ovu obvezu duni su mjeseno, pri isplati plaa, obraunati i uplatiti u Fond za podsticanje rehabilitacije i upoljavanje osoba s invaliditetom novani iznos u visini 25% prosjene neto plae u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili duni uposliti.Gospodarski i drugi pravni subjekti koji ne podlijeu obvezi upoljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog stavka, duni su svakog mjeseca prilikom isplate plae uplaivati u Fond za podsticanje rehabilitacije i upoljavanje osoba s invaliditetom poseban novani iznos u visini 0,5% iznosa isplaene mjesene bruto pae svih uposlenika, izuzev ako upoljavaju osobe s invaliditetom. Pravo na upoljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s najmanje 70% tjelesnog oteenja, ukoliko to oteenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom. - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upoljavanje osoba s invaliditetom koje plaaju subjekti u dravnim organima 722568 - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upoljavanje osoba s invaliditetom koje plaaju privredni i drugi subjekti 722569 NAPOMENA: Raun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upoljavanje osoba s invaliditetom : - UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21 - Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11 Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Sl.n. F BIH, br: 9/10)

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

123

X. ZATEZNE KAMATE NA NOVANA POTRAIVANJA

Zakonska zatezna kamata na novana potraivanja iz duniko-vjerovnikih odnosa Po propisima RBIH Po propisima HZ HB HR HB
Razdoblje
01.07.93.-29.07.94. 30.07.94.-25.12.94. 26.12.94.-30.04.95. 01.05.95.-30.06.95. 01.07.95.-30.09.95. 01.10.95.-31.03.96. 01.04.96.-30.09.96.

Stopa zat. kamate

52,80% mj. 48% mj. 24% mj. 12% mj. 12% tromj. 12% tromj. 24% g.

Vaei propis
Sl.list RBIH, 14/93 Sl.list RBIH, 19/94 Sl.list RBIH, 36/94 Sl.list RBIH, 14/95 Sl.list RBIH, 25/95 Sl.list RBIH, 38/95 Sl.list RBIH, 11/96

Razdoblje
01.09.92.-30.09.92. 01.10.92.-31.10.92. 01.11.92.-21.11.93. 22.11.93.-29.05.94. 30.05.94.-07.11.94. 08.11.94.-30.09.96.

Stopa zat. kamate

26% mj. 29,4% mj. 34% mj. 9% mj. 30% g. 22% g.

Vaei propis
N.list HZHB, 4/92 N.list HZHB, 5/92 N.list HZHB, 1/93 N.list HRHB, 4/93 N.list HRHB, 18/94 N.list HRHB, 34/94

Po propisima BiH i FBiH

Zakonska zatezna kamata na novana potraivanja iz duniko vjerovnikih odnosa Razdoblje
01.10.96.-05.07.98. 06.07.98.-07.12.01. 08.12.01.-

Zakonska zatezna kamata na javne prihode po propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe, naknade, doprinosi i sl.)
Razdoblje
10.11.01-02.08.06. 03.08.06.-

Stopa zat. kamate

28% g. 18% g. 12% g.

Vaei propis
Sl.n.FBiH,18/96-25/96*** Sl.n. FBiH, 27/98 Sl.n. FBiH, 51/01

Stopa zat. kamate

0,06% dne 0,04% dne

Vaei propis
Sl.n. FBiH, 48/01, 52/01 i 42/06

Zatezne kamate na carinske dabine* i neizravne poreze**

31.05.05 0,06% dne Sl.g. BIH, 31/05* 31.12.05.0,06% dne Sl.g. BIH, 89/05** *** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (Sl.n.FBIH, br:18/96), po kome dunik koji zadocni sa ispunjenjem novane obveze koja potjee iz duniko-vjerovnikih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za duniko-vjerovnike odnose iz ugovora koji ne potjeu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici graansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH, odranoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zakljuak: Vjerovnicima trabina koje ne potjeu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obrauna reguliranim dotadanjim propisima..Zatezne kamate iz ugovora koji ne potjeu iz ugovora u gospodarstvu iznose: Po propisima RBIH Po propisima HRHB 01.10.96.-31.12.96. 24% g. 01.10.96.-05.07.98. 22% g. 01.01.97.-05.07.98. 12% g. -Vjerovnicima trabina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima trabina koje glase na BH dinare ili kune, ali je ugovoreno ispunjenje po teaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domae pravo, zatezna kamata obraunava se po stopi i metodu obrauna kao i na trabine u domaoj valuti i to za trabine od dunika sa podruja na kome je preteito domae plaevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za trabine od dunika sa podruja na kome je preteito domae plaevno sredstvo kuna, od 30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove trabine obraunava se po stopi koju na tedne uloge po vienju odnosne inozemne valute plaaju komercijalne banke u prebivalitu, odnosno sjeditu vjerovnika. Na trabine iz ove toke koje potjeu iz ugovora u gospodarstvu, od 1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96). NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obraun zatezne kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vri se konformnom metodom samo za periode docnje krae od godine dana, a izraunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izraunavanja zatezne kamate za naredni godinji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:P.112/99, od 28.7.1999.g.). To znai, zatezne kamate koje se obraunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrena (npr. kamata se obraunava za razdoblje dulje od godinu dana, a stopa zatezne kamate je utvrena godinje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-lanak 279. Zakona o obveznim odnosima. Takoer, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:G.70/01 od 16.10.01.g., presueno je da glavnica ranijeg dospjelog potraivanja u domaoj valuti koja je zbog inflacije uveana pripisivanjem obraunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada bez obzira na nain obrauna, kamata se ne moe pripisivati glavnici. NAPOMENA II: U Slubenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja kojim je propisan nain obrauna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz duniko vjerovnikih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade tete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do 08.12.2001.g., odnosno do okonanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godinje, a zatezna kamata, koja se obraunava za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obraunava se za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01 rijeio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade tete odreene ovrnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja za razdoblje od 18.09.1991.-23.12.1996. plaa zatezna kamata po stopi od 0,5% godinje.

broj: 04/12

124

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

XI. Dnevne konformne kamate za zateznu kamatu od 12% u prijestupnoj godini

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 0.030970 0.061950 0.092940 0.123930 0.154940 0.185960 0.216980 0.248020 0.279070 0.310120 0.341190 0.372260 0.403340 0.434440 0.465540 0.496650 0.527780 0.558910 0.590050 0.621200 0.652360 0.683540 0.714720 0.745910 0.777110 0.808320 0.839540 0.870760 0.902000 0.933250 0.964510 0.995780 1.027050 1.058340 1.089640 1.120940 1.152260 1.183590 1.214920 1.246270 1.277620 1.308990 1.340360 1.371740 1.403140 1.434540 1.465950 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 1.654640 105 1.686120 106 1.717610 107 1.749110 108 1.780620 109 1.812140 1.843670 1.875210 1.906760 1.938320 1.969890 2.001470 2.033060 2.064660 2.096270 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 3.304660 3.336660 3.368660 3.400670 3.432690 3.464720 3.496770 3.528820 3.560880 3.592950 3.625030 3.657120 3.689230 3.721340 3.753460 3.785590 3.817730 3.849880 3.882040 3.914210 3.946400 3.978590 4.010790 4.043000 4.075220 4.107450 4.139690 4.171940 4.204200 4.236470 4.268760 4.301050 4.333350 4.365660 4.397980 4.430310 4.462650 4.495000 4.527360 4.559730 4.592120 4.624510 4.656910 4.689320 4.721740 4.754170 4.786610 4.819060 4.851520 4.884000 4.916480 4.948970 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 4.981470 209 5.013980 210 5.046500 211 5.079040 212 5.111580 213 5.144130 214 5.176690 215 5.209260 216 5.241850 217 5.274440 218 5.307040 219 5.339650 220 5.372270 221 5.404910 222 5.437550 223 5.470200 224 5.502870 225 5.535540 226 5.568220 227 5.600920 228 5.633620 229 5.666330 230 5.699060 231 5.731790 232 5.764530 233 5.797290 234 5.830050 235 5.862830 236 5.895610 237 5.928410 238 5.961210 239 5.994030 240 6.026850 241 6.059690 242 6.092530 243 6.125390 244 6.158250 245 6.191130 246 6.224020 247 6.256910 248 6.289820 249 6.322740 250 6.355660 251 6.388600 252 6.421550 253 6.454510 254 6.487470 255 6.520450 256 6.553440 257 6.586440 258 6.619450 259 6.652470 260 6.685490 6.718530 6.751580 6.784640 6.817710 6.850790 6.883880 6.916980 6.950100 6.983220 7.016350 7.049490 7.082640 7.115800 7.148980 7.182160 7.215350 7.248560 7.281770 7.314990 7.348230 7.381470 7.414730 7.447990 7.481270 7.514560 7.547850 7.581160 7.614470 7.647800 7.681140 7.714490 7.747840 7.781210 7.814590 7.847980 7.881380 7.914790 7.948210 7.981640 8.015080 8.048530 8.081990 8.115460 8.148950 8.182440 8.215940 8.249460 8.282980 8.316510 8.350060 8.383610 261 262 263 264 265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301 302 303 304 305 306 307 308 309 310 311 312 8.417180 313 8.450750 314 8.484340 315 8.517940 316 8.551540 317 8.585160 318 8.618790 319 8.652430 320 8.686070 321 8.719730 322 8.753400 323 8.787080 324 8.820770 325 8.854470 326 8.888180 327 8.921910 328 8.955640 329 8.989380 330 9.023130 331 9.056900 332 9.090670 333 9.124450 334 9.158250 335 9.192050 336 9.225870 337 9.259700 338 9.293530 339 9.327380 340 9.361240 341 9.395100 342 9.428980 343 9.462870 344 9.496770 345 9.530680 346 9.564600 347 9.598530 348 9.632470 349 9.666430 350 9.700390 351 9.734360 352 9.768350 353 9.802340 354 9.836340 355 9.870360 356 9.904380 357 9.938420 358 9.972470 359 10.006530 360 10.040590 361 10.074670 362 10.108760 363 10.142860 364 365 10.176970 10.211090 10.245220 10.279360 10.313520 10.347680 10.381850 10.416040 10.450230 10.484440 10.518650 10.552880 10.587110 10.621360 10.655620 10.689890 10.724170 10.758460 10.792760 10.827070 10.861390 10.895730 10.930070 10.964420 10.998790 11.033160 11.067550 11.101940 11.136350 11.170770 11.205200 11.239640 11.274090 11.308550 11.343020 11.377500 11.411990 11.446500 11.481010 11.515530 11.550070 11.584610 11.619170 11.653740 11.688320 11.722910 11.757500 11.792110 11.826740 11.861370 11.896010 11.930660 11.965330

2.127880 120 2.159510 121 2.191150 122 2.222800 123 2.254450 124 2.286120 125 2.317800 126 2.349480 127 2.381180 128 2.412890 129 2.444600 130 2.476330 131 2.508070 132 2.539810 133 2.571570 134 2.603330 135 2.635110 136 2.666890 137 2.698690 138 2.730490 139 2.762310 140 2.794130 141 2.825960 142 2.857810 143 2.889660 144 2.921530 145 2.953400 146 2.985280 147 3.017180 148 3.049080 149 3.080990 150 3.112920 151 3.144850 152 3.176790 153 3.208740 154 3.240710 155 3.272680 156

1.497380 100 1.528810 101 1.560250 102 1.591710 103 1.623170 104

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

125

XII. Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH

1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAUNA BIH 2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH 1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH
A 1 2 3 4 5 B 1 2 3 4 5 6 7 C 1 2 3 4 5 6 7 8 D 1 2 3 4 E 1 2 3 4 5 F 1 2 3 4 NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE Carine od pravnih osoba 716111 Carine od graana 716112 Carinsko evidentiranje 716113 Carina po jedinici mjere 716114 Posebna pristojba na izvezenu robu 716115 POSEBNI POREZI (TROARINE) NA UVOZNE PROIZVODE Poseban porez na naftu i naftne derivate 715421 Poseban porez na duhanske preraevine 715422 Poseban porez na alkohol i alkoholna pia 715423 Poseban porez na bezalkoholna pia 715424 Poseban porez na pivo 715425 Poseban porez na kavu 715426 Zatezna kamata za troarine na uvozne proizvode 715428 POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po vioj stopi 715121 Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih preraevina 715122 Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pia 715123 Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pia 715124 Porez na promet uvozne kave 715125 Porez na promet uvoznog piva 715126 Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz l. 715128 3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Zatezna kamata 715129 POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA pri uvozu Porez na promet proizvoda po vioj stopi osim proizvoda iz to. C pod 1 do 7. 715131 Porez na promet proizvoda po nioj stopi osim proizvoda iz to. E pod 1 do 5. 715132 Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Zatezna kamata 715137 OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu Ostali porezi na promet proizvoda i usluga 715911 Porez na promet nafte i naftnih derivata po nioj stopi 715912 Porez na promet energenata po nioj stopi 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji 715914 slue za ljudsku ishranu po nioj stopi Porez na promet osnovnih proizvoda za graevinarstvo po nioj stopi 715915 POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533 Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domae nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534 Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih 722535 derivata (0,10 KM) Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domae nafte i naftnih 722536 derivata (0,10 KM)

broj: 04/12

126

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

G 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 H 1 2 3 4 5 6 7 I 1 2 3 4 5 6 7 J 1 2 3a 3b 3c 4 5 6 7 8 9 10 K 1

OSTALI PRIHODI I TAKSE Learina 716116 Novane kazne za carinske prekraje za pravne osobe 716121 Novane kazne za carinske prekraje za fizike osobe 716122 Vanredni prihodi 716123 Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande 716124 Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i graana 716125 Uplate certifikata EUR-a 716127 Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena 716128 Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom prekrajnom 716129 postupku Prihodi od terminala 716131 Prihodi od zakupnina 716132 Prihodi od skladitenja 716133 Prihodi od prodaje JCI Obrazaca 716134 Ostali prihodi 716139 Tro.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.da. u carin.postupku 716135 Trokovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dabine 716136 Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.da.u car. postupku 716137 POSEBAN POREZ (TROARINE) NA DOMAE PROIZVODE Poseban porez (troarine) na domau naftu i naftne derivate 715411 Poseban porez (troarine) na domai duhan i duhanske preraevine 715412 Poseban porez (troarine) na domai alkohol i alkoholna pia 715413 Poseban porez (troarine) na domaa bezalkoholna pia 715414 Poseban porez (troarine) na domau prenu kavu 715415 Poseban porez (troarine) na domae pivo 715416 Zatezna kamata za troarine na domae proizvode 715417 POREZ NA PROM. NA TRO.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet domae nafte i naftnih derivata 715111 Porez na promet domaeg duhana i duhanskih preraevina 715112 Porez na promet domaeg alkohola i alkoholnih pia 715113 Porez na promet domaih bezalkoholnih pia 715114 Porez na promet domae prene kave 715115 Porez na promet domaeg piva 715116 Zatezna kamata za porez na promet na troarinske robe domae proizvodnje 715117 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST PDV na uvoze 717111 PDV obveza prema PDV prijavama 717211 Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212 Povrat PDV-a meunarodnim organizacijama 717215 Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavnitvima 717216 PDV prema automatskom razrezu od strane UNO 717213 PDV - Jednokratne uplate 717214 PDV, zatezna kamata 717311 PDV, kazne 717312 Trokovi postupka prisilne naplate 717313 Trokovi naknadnog tereta prisile 717314 Zatezna kamata u postupku prisilne naplate 717315 POREZNE I KONTROLNE MARKICE Naknada za tiskanje troarinskih markica za duhanske preraevine, alkoholna pia, vonu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni raun: 722885 338-000- 22100049-07

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

127

2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH

VRSTA PRIHODA POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potronji nastao do 31.12.2005.g.) Porez na promet proizvoda po stopi od 20% -(osim troarinskih proizvoda i poreza koji 715131 se plaa u carinarnici) Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog broja 715132 3., 4. i 5. Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i kontejnerima 715912 i mazuta) Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin) 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji slue za ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda, sokovi 715914 bez konzerv, osim kave) Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Porez na promet osnovnih proizvoda za graevinarstvo i porez na promet usluga u 715915 graevinarstvu Kaznena kamata 715137 Porez na promet usluga osim usluga u graevinarstvu (iz vrste prihoda 715915) 715141 NAZIV PRIHODA Napomena: Porez na promet pod tokom 1 do 9, tj. svih proizvoda uplauje se na depozitni raun javnih prihoda prorauna upanije. ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.) 1 Porez na plau i druga osobna primanja 2 Porez na dodatna primanja 3 Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti 4 Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti 5 Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja 6 Porez na ukupan prihod od fizikih osoba 7 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava 8 Porez na dobitke od igara na sreu 9 Poseban porez na plau za zatitu od prirodnih i drugih nesrea Poseban porez za zatitu od prirodnih i drugih nesrea po osnovu ugovora o djelu i 10 privremenih i povremenih poslova POREZ NA DOBIT 1 Porez na dobit 2 Porez po odbitku 3 Porez na dobit banaka 4 Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 5 Porez na dobit drutava za osiguranje 6 Porez na dobit drutava za reosiguranje 7 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede 8 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pote i telekomunilacije 9 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na srei 10 Porez po odbitku 11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzea Napomena: Porez na dobit pod tokom 1. i 2. uplauje se prema up.prora., a 3.do 11. raunu FBiH. 713111 713113 711111 711112 711113 711114 711115 715211 719114 719115 711211 711212 711911 711912 711913 711914 711915 711916 711917 711918 711919 prema Pro-

1 2 3 4 5. 6 7 8 9

broj: 04/12

128

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

POREZ NA IMOVINU 1 Porez na imovinu od fizikih osoba 2 Porez na imovinu od pravnih osoba 3 Porez na promet nepokretnosti-fizikih osoba

714111 714112 714131

4 5

Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba Ostali porezi na imovinu

714132 714191
719111 719116 719117 716111 716112 716113 716114 716115 716116 716117 722111 722112 722113 722114 722115 722211 722212 722411 722412 722414 722415 722417 722418 722419 722512 722513 722517 722518 722562 722563 722591 722594 722595 722596

OSTALI POREZI 1 Ostali porezi 2 Porez na potronju u ugostiteljstvu od pravnih osoba 3 Porez na potronju u ugostiteljstvu od fizikih osoba POREZ NA DOHODAK 1 Prihodi od poreza na dohodak fizikih osoba od nesamostalne djelatnosti 2 Prihodi od poreza na dohodak fizikih osoba od samostalne djelatnosti 3 Prihodi od poreza na dohodak fizikih osoba od imovine i imovinskih prava 4 Prihodi od poreza na dohodak fizikih osoba od ulaganja kapitala Prihodi od poreza na dohodak fizikih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara na 5 sreu Prihodi od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz lanka 12. stavak (4) 6 Zakona o porezu na dohodak 7 Prihodi od poreza na dohodak po konanom obraunu NAKNADE I PRISTOJBE 1 Pristojbe za detamane 2 Federalne administrativne pristojbe 3 Putnike pristojbe-naknade za unapre.avio prometa u Federaciji BiH 4 Federalna pristojba za koritenje autoceste (cestarina) 5 Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa 6 Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba 7 Federalne sudske pristojbe od fizikih osoba Federalne pristojbe i naknade za pokrie trokova kontrole kvaliteta poljoprivrednih 8 proizvoda u vanjskom prometu Naknade za pokrivanje trokova i utvrivanje zdravstvene ispravnosti ivotnih namirnica 9 i predmeta ope upotrebe koji se uvoze 10 Naknade trokova branilaca po slubenoj dunosti 11 Naknade ostalih trokova kaznenog postupka Naknada za koritenje cestovnog zemljita i obavljanje prateih djelatnosti uz auto 12 ceste i brze ceste u FBIH 13 Naknada prisilnog izvrenja putem druge osobe o troku subjekta nadzora-FUZIP Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole poiljki mineralnih ubriva pri uvozu 14 u FBiH Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije 15 Federacije Federalne naknade za izvreni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko teritorija 16 Federacije Naknada za trokove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola dodjeljenih 17 domaim prijevoznicima 18 Naknada po osnovi tehnikih pregleda graevina i po osnovi strunih ispita 19 Naknada za koritenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH 20 Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek 21 Naknade za polaganje strunih ispita pred federalnim organima 22 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije 23 Naknade za badarenje amaca 24 Naknade za pregled amaca

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

129

25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35

Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i str.publik. Naknade za privreivanje igara na sreu Naknada za privremeno obustavljanje odravanja polaska ili reda vonje upanijske administrativne pristojbe upanijske sudske pristojbe upanijske komunalne pristojbe upanijske naknade Naknade za koritenje poljoprivred. zemljita u nepoljoprivredne svrhe Ostale upanijske naknade Federalna naknada za uvjerenje o zdravstvenom stanju ivotinja (uplata na raun ovlatene veterinarske org.) Federalne naknade za izvrene veter.sanitarne preglede u zemlji

722597 722598 722564 722121 722221 722311 722421 722422 722429 722511 722514 722515 722516 722416 722424 722131 722132 722133 722134 722135 722231 722321 722322 722329 722431 722432 722433 722434 722435 722436 722437 722461 722462 722463 722464 722465 722441 722442 722443 722449 722521 722522 722523

36 Naknada za koritenje podataka izmjere katastra 37 Naknada za vrenje usluga iz oblasti premjera i katastra 38 Naknada za tehniki pregled vozila koja pripada Proraunu Federacije 39 Naknada za tehniki pregled vozila koja pripada upaniji OPINSKE NAKNADE I PRISTOJBE 1 Opinske administrativne takse 2 Opinske pristojbe za dranje psa 3 Pristojbe za ovjeravanje dokumenata 4 Pristojbe za vjenanje i druge civilne registracije 5 Druge opinske administrativne pristojbe 6 Opinske sudske pristojbe 7 Opinske komunalne pristojbe 8 Opinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku 9 Ostale opinske komunalne naknade i pristojbe 10 Naknade za dodjeljeno zemljite 11 Naknade za osiguranje od poara 12 Naknada za ureenje graevinskog zemljita 13 Naknada za koritenje graevinskog zemljita 14 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta 15 Nankada po osnovu tehnikog pregleda graevina 16 Naknada za postupak legalizacije javnih povrina i graevina 17 Naknada za zauzimanje javnih povrina 18 Naknade i kazne za parkiranje 19 Naknade za zakup javnih povrina od kafea, restorana, kioska i pijaca Naknade za skladitenjegraevinskih materijala, kampinga, pristanita i 20 javnihmanifestacija 21 Naknade za reklame postavljene na javnim povrinama 22 Opinske komunalne naknade u skladu sa upanijskim propisima za posebne namjene 23 Naknada za izgradnju i odravanje javnih sklonita Naknada za koritenje hidroakumulacionog objekta izgraenog na potopljenom 24 podruju 25 Ostale opinske naknade POSEBNE NAKNADE Posebna vodna naknada za zatitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste 1 naftu ili naftne derivate Posebna vodna naknada za zatitu voda (isputanje odpadnih voda, uzgoj ribe, 2 uporabu vjetakih ubriva i kemik.za zatitu bilja) Posebna vodna naknada za koritenje povrinskih i podzemnih voda za javnu 3 vodoopskrbu

broj: 04/12

130

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

Posebna vodna naknada za koritenje povrinskih i podzemnih voda za flairanje vode 722524 i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge namjene Posebna vodna naknada za koritenje povrinskih i podzemnih voda za industrijske 5 722525 procese, ukljuujui i termoelektrane Posebna vodna naknada za koritenje vode za proizvodnju elektrine energije u 6 722526 hidroelektranama 7 Posebna vodna naknada za vaenje materijala iz vodotoka 722527 8 Posebna vodna naknada za zatitu od poplava 722528 9 Opa vodna naknada 722529 10 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama I kategorije 721225 11 Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na povrinskim vodama II kategorije 721226 12 Uplate zaostalih obveza na temelju posebnih vodnih naknada 777776 13 Naknada za vanrednu upotrebu inozemnih motornih i prikljunih vozila 722534 14 Posebna naknada za slubu Pomo-informacije na cestama 722535 15 Naknada za vanrednu upotrebu motornih i prikljunih vozila u zemlji 722536 Naknada za ceste to se plaaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog optereenja 16 722537 i uestalosti vozila (izvanredni prijevoz) 17 Naknada za koritenje cestovnog zemljita 722538 18 Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 19 Ostale naknade za ceste po posebnim propisima 722565 20 Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba 722531 21 Naknada za upotrebu putova za vozila graana 722532 22 Naknada za ope korisne funkcije uma 722451 23 Naknada za obavljanje strunih poslova u privatnim umama 722452 24 Naknada za izdvajanje iz umsko-gospodarskog podruja 722453 25 Naknada za koritenje dravnih uma 722454 26 Nakn. u postupku promjene namjene umskog zemljita (krenje uma) 722455 27 Naknada po osnovu prava slunosti dravnog umskog zemljita 722456 28 Naknada po osnovu zakupa dravnog umskog zemljita 722457 29 Naknada za eksproprisano dravno umsko zemljite 722458 30 Ostali prihodi za koritenje, zatitu i unapreenje uma 722459 31 Naknada za koritenje opih korisnih funkcija uma 722541 32 Sredstva za proirenu bioloku reprodukciju uma 722542 33 Naknada za krenje uma 722543 34 Naknada za ogranienje koritenja uma 722544 35 Sredstva za jednostavnu bioloku reprodukciju uma 722545 36 Sredstva na promet uma 722546 Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o umama (Sl.n. FBIH, br:20/02 37/04), tj. 27.11.2009.g. 37 Naknada zagaivaa okolia pravnih osoba 722551 38 Naknada zagaivaa okolia fizikih osoba 722552 39 Naknada korisnika okolia pravnih osoba 722553 40 Naknada korisnika okolia fizikih osoba 722554 Posebne naknade za okoli koje plaaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih 41 722555 vozila Posebne naknade za okoli koje plaaju fizike osobe pri svakoj registraciji motornih 42 722556 vozila 43 Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora 722571 Naknada za utvr. osposob. zrakoplovnog strunog osoblja, izdavanje odobrenja za 44 rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop.strunog 722572 osoblja i org. za odravanje zrakoplova 45 Naknada za provoenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe 722573 4

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

131

Naknada za izvreni pregled zrakoplova Naknada za sigurnost plovidbe koju plaaju strana plovila i naknada za odobrenje za 47 plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni 48 iznos neto plaa Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni 49 iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada 50 Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od poara i prirodnih sila 51 Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od poara i 52 prirodnih sila Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih 53 vozila 54 Prihodi crvenog kria od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.) 55 Sredstva po osnovu nagradnih natjeaja i nagradnih igara Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplauje: Crveni kri FBIH: 161-000-00008500-22; Caritas: 154-999-50000958-16; Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73 56 lanarine obrtnikim komorama Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapoljavanja osoba sa invaliditetom koje 57 plaaju subjekti u dravnim organima Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapoljavanja osoba sa invaliditetom koje plaaju privredni i drugi subjekti 59 lanarine turistikih zajednica 60 Boravina pristojba OSTALI NEPOREZNI PRIHODI 1 Prihodi od dividendi i udjela u profitu u dravnim poduzeima i fin. Institucijama 2 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava 3 Prihod od financij. I nefin,imovine (od civilne avijacije) 4 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 5 Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita 6 Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH 7 Prihodi ostvareni prodajom stanova 8 Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasnitvu nadlene razine vlasti 9 Ostali prihodi od imovine 10 Prihod od kamate za depozite u banci 11 Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva 12 Prihodi od zemljine rente 13 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine 14 Prihod od iznajmljivanja vozila 15 Prihod od iznajmljivanja opreme 16 Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine 17 Kamate primljene od pozajmica dravi 18 Kamate primljene od pozajmica Federaciji 19 Kamate primljene od pozajmica RS 20 Kamate primljene od pozajmica upanijama 21 Kamate primljene od pozajmica gradovima 22 Kamate primljene od pozajmica opinama 23 Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama 24 Kamate primljene od pozajmica pojedincima 25 Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama 58

46

722574 722519 722581 722582 722583 722584 722585 722586 722561 722566

722567 722568 722569 722592 722593 721111 721112 721113 721119 721192 721231 721232 721233 721239 721211 721215 721121 721122 721123 721124 721129 721311 721312 721313 721314 721315 721316 721317 721321 721322

broj: 04/12

132
26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74

poslovne obavijesti

svibanj 2012.
721331 721511 722611 722612 722613 722621 722622 722631 722632 722633 722634 731111 732121 732111 732112 732113 732114 732115 732116 732131 732132 732141 732142 732143 732144 732145 732146 733111 733112 733121 733122 722711 722712 722713 722714 722715 722719 722721 722731 722732 722733 722741 722751 722761 722791 722792 721611 721612 721613

Kamate primljene od pozajmica javnim poduzeima Prihodi od pozitivnih teajnih razlika Prihodi od pruanja usluga graanima Prihodi od pruanja usluga pravnim osobama Prihodi od pruanja usluga drugima Prihodi od pruanja usluga drugim razinama vlasti Prihodi od pruanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe Vlastiti prihodi proraunskih korisnika Prihodi od mjenica Prihodi od prodaje pristojbenih maraka Prihodi od prodaje mjenikih blanketa Tekue potpore iz inozemstva Donacija od fizikih osoba Primljeni grantovi od drave Primljeni grantovi od Federacije Primljeni grantovi od Republike Srpske Primljeni grantovi od upanija Primljeni grantovi od gradova Primljeni grantovi od opina Transfer od federalnog zavoda za zapoljavanje Transfer od federalnog zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje Primljeni tekui transferi od FBIH-Uredba 2 Primljeni tekui transferi od FBIH-Uredba 3 Primljeni tekui transferi od FBIH za razvojaene branitelje i lanove njihove obitelji Primljeni tekui transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja Primljeni tekui transferi od FBIH za pokrie dijela mirovina-l.94. Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Primljeni tekui transferi od FBIH za mirovine bive JNA- l.139 Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Donacija od fizikih osoba Donacija od pravnih osoba Donacija od stranih fizikih osoba Donacija od stranih pravnih osoba Povrat invalidnina iz ranijih godina Povrat pogreno isplaenih plaa Povrat duplo plaenih obveza Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji Povrati naknada trokova uposlenih Ostali povrati Uplate za prekoraenje trokova PTT usluga Uplate anuiteta za date zajmove pojedincima Prihod od trokova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate Prihod od trokova zapljene u postupku prisilne naplate Naplata premije osiguranja Primljene namjenske donacije neplanirane u proraunu Uplaene refundacije bolovanja iz ranijih godina Ostale neplanirane uplate Prihodi od prekrenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva) Prihodi od privatizacije stanova Prihodi od privatizacije banaka Prihodi od privatizacije poduzea

broj: 04/12

svibanj 2012.

poslovne obavijesti

133
721614 721615 721711 721712 723111 723112 723113 723114 723115 723116 723117 723118 723119 723141 723121 723122 723123 723129 723131 723132 723133 723139 712112 712114 712131 712111 712115 712191 712132 712133 712113 712124 712125 712126 712116

75 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora 76 Prihodi od ostalih vidova privatizacije 77 Prihodi po osnovi obraunate premije za izdano jamstvo 78 Prihodi po osnovi obraunate provizije za izdano jamstvo NOVANE KAZNE (od 1-10 fed., os 11-14 up., od 15-18 opinske) Novane kazne za prekraje koje pripadaju Federaciji i trokovi prekrajnog postupka 1 od fizikih osoba Novane kazne za prekraje koje pripadaju Federaciji i trokovi prekrajnog postupka 2 od pravnih osoba 3 Novane kazne za krivina djela koje pripadaju Federaciji 4 Novane kazne za prekraje koje izriu federalni organi uprave i trokovi postupka 5 Novane kazne za privredne prestupe koje pripadaju Federaciji i trokovi postupka 6 Novane kazne za prometne prekraje Novane kazne za prekraje koje su registrirane u registru novanih kazni i trokovi 7 prekrajnog postupka 8 Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku porezne uprave 9 Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnanim rjeenjima Novane kazne koje su propisane u l.16. Zakona o sukobu interesa u organima vla10 sti u FBIH 11 Novane kazne po upanijskim propisima 12 Ostale kazne Novane kazne za prekraje koje su registrirane u registru novanih kazni i trokovi 13 prekrajnog postupka 14 Ostali prihodi 15 Novane kazne po opinskim propisima 16 Ostale kazne Novane kazne za prekraje koje su registrirane u registru novanih kazni i trokovi 17 prekrajnog postupka 18 Ostali prihodi DOPRINOSI 1 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje 2 Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaaju 3 upanijske slube za zapoljavanje 4 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 5 Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje 6 Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu 7 Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaaju upanijske 8 slube za zapoljavanje 9 Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 10 Sredstva za volontere radi osiguranja za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti 11 Sredstva za pripravnike radi osiguranja za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne djelat12 nosti i povremenog samostalnog rada Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i po13 vremenog samostalnog rada

www.fircon.biz
broj: 04/12

134

poslovne obavijesti

svibanj 2012.

broj: 04/12

MOSTAR, Kneza Vieslava 77a FINANCIJSKO-RAUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE Tel.Fax: ++387 36/ 333-065, 333-066, 333-067 e-mail: rif-hb@tel.net.ba www. fircon.biz Transakcijski rauni: 3381002201671975 kod UniCredit Bank d.d. Mostar; 3060010000794933 kod Hypo-AlpeAdria Bank d.d. Mostar; Devizni rauni: UniCredit Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3380604815675816, BIC:UNCRBA22A; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3060203700736103, BIC: HAABBA22 Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000

NARUDBENICA
za asopis i druga izdanja
NAZIV 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Godinja pretplata na asopis Financijski propisi i praksa za 2012. godinu (10 brojeva godinje) tiskano izdanje...................... Godinja pretplata na asopis Financijski propisi i praksa za 2012. godinu (10 brojeva godinje) elektronsko izdanje...................... Godinja pretplata na asopis Financijski propisi i praksa za 2012. godinu (10 brojeva godinje) (NOVO) tiskano i elektronsko izdanje...................... Proieni tekstovi poreznih propisa BiH i FBiH (NOVO) - elektronsko izdanje Proieni tekstovi propisa BiH i FBiH koji se odnose na: trgovinu, obrt, gospodarsko i radno pravo (NOVO) - elektronsko izdanje Pitanja-odgovori i postupci (NOVO) -elektronsko izdanje Knjiga Primjerci ugovora iz poslovnih odnosa (NOVO) -elektronsko izdanje Pripremne radnje za sastavljanje godinjeg obrauna i poreznih prijava za 2011-godinu NOVI Analitiki kontni plan za poduzea Nova bilanca uspjeha prema revidiranom MRS 1 i druge promjene u MSFI/MRS Kreativno raunovodstvo i raunovodstvo proizvodnje Raunovodstvo dugotrajne materijalne imovine Raunovodstvo prodaje robe, usluga i financijske imovine Makroekonomska stabilnost i fiskalni federalizam u BiH Obrasci za zavrni raun (poduzea, udruge, banke, osiguravajua drutva) CIJENA KOLIINA 234,00 KM 150,00 KM 350,00 KM 50,00KM 50,00KM 100,00KM 80,00KM 20,00KM 20,00 KM 20,00 KM 20 ,00 KM 20,00 KM 20,00 KM 60,00 KM 15,00 KM

NAPOMENA: U navedene cijene je uraunan PDV!

Naruitelj .. (puni naziv tvrtke ili ime i prezime fizike osobe) Adresa...
(mjesto, ulica, broj)

PDV broj.............. Kontakt osoba. Tel. /fax. e-mail...........

....
/ig i potpis naru itelja/