Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Agrarna politika sa zakonodavstvom

Akademska godina 2019/20

Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika –

poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

Mentor: Studenti:
Doc. dr. Uzunović Mirza Ramić Sabina
Šehić Adna

Sarajevo,februar,2020.godine.
 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 2
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

SADRŽAJ

UVOD........................................................................................................................................3
1.IMPLEMENTACIJA,MONITORING,EVALUACIJA.........................................................4
2.Institucije BiH.........................................................................................................................8
3.Vizija i SWOT analiza............................................................................................................9
4.Zaključak...............................................................................................................................11
5.Literatura...............................................................................................................................12

Popis ilustacija
Ilustracija 1.Faze procesa stvaranja javnih politika................................................................................5
Ilustracija2.Swot analiza......................................................................................................................10

Popis tabela

Tabela 1.Monitoring-Evaluacija.............................................................................................................7

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 3
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

UVOD

Šta je to javna politika? U ovom seminarskom radu uvest ćemo Vas u pojam javne politike,
koja se može definisati na najjednostavniji kao detaljnije bavljenje pojedinim društvenim
skupinama i njihovim interesima i donošenje rješenja nekog problema u društvu. Javna
politika je ustvari sve ono što vlada treba učiniti ili ne učiniti. Stoga javnu politiku čine dva
glavna elementa kao što su ciljevi i instrumenti,to jeste poštavljanje ciljeva za izradu nekog
društvenog problema pomogu instrumenata odnosno alata pomoću kojih ćemo lakše doći do
adekvatnog rješenja. Ciljevi javne politike se postavljaju sa namjerom da se poboljšaju
kolektivni problemi društva, u kojima učestvuju razni akteri, kao što su formalni i neformalni
to jeste javna politika se odnosi na sve segmente društva u kome svi imaju pravo glasa. Javna
politika se sastoji od pet koraka koji se realizuju tako što prvo definišemo i odredimo
probleme to jeste uspostavljanje dnevno-političkog reda, te nađemo moguća rješenja
problema, i odaberemo najbolje rješenje odnosno vršimo implemetaciju ili sprovođenje
zadatog rješenja, zatim monitoring nam omogućava prikupljanje podataka o aktivnostima
koje radimo i njihovim rezultatima, a kao krajnji korak vršimo ocjenjivanje rezultata-
evaluaciju. Svaki od koraka sadrži pitanja na koja se mora odgovoriti kako bi se došlo do
realnog načina ostvarivanja problema. Bosna i Hercegovina nema jasno definiranu
poljoprivrednu politiku niti se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški
bitnoj grani razvoja cjelokupne privrede. Jedan od ključnih problema dosadašnje
implementacije mjera poljoprivredne politike u FBiH je karakter finansiranja. Uslovi
finansiranje se često mijenjaju, dok isplate često kasne. Za razliku od zemalja EU i modernih
pristupa poljoprivrednoj politici, u FBiH još uvijek nije razdvojena funkcija kreiranja od
funkcija implementiranja politika i formiranja neke vrste platne agencije (specijalizirane
uprave za plaćanja) za implementaciju podrške.

Cilj seminarskog rada jeste u prvom dijelu da objasnimo šta je to javna politika i kako se
sprovodi, gdje smo jasno obrazložili svaki od koraka načina rješavanja problema.
Tabelarno ćemo predstaviti karakteristike monitoringa i evaluacije gdje se jasno uočava
sprovođenje akcionog plana i vrijednosti odnosno koristi istog.
U drugom dijelu uvodimo našu državu BiH, i trenutnim problemima s kojim se nosi,gdje
ćemo Vas upoznati i sa institucijama i kako je kreirana politika u BiH, sa datom vizijom i
koje su to prednosti i nedostaci BiH kroz SWOT analizu.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 4
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

1.IMPLEMENTACIJA,MONITORING,EVALUACIJA
Javna politika
Prije svega,upoznat ćemo se sa pojmom javna politika, i objasniti njeno značenje. Kako je to
prilično kompleksan pojam, tako postoji i nekoliko različitih definicija različitih autora. Jedna
od najjasnijih i ujedno najprihvatljivijih definicija je ona Lasswela Harolda, koji javnu
politiku definiše jednostavno kao „najvažniji izbor“. Javne politike se trebaju oblikovati i
provoditi “kolektivnim djelovanjem koje ostvarenjem konkretnih ciljeva smjera ka rješavanju
postojećih ekonomskih, socijalnih, demografskih, ekoloških i ostalih problema s kojima se
suočava neka politička zajednica” (Petak, 2009.). Stoga možemo reći da je javna politika
najjednostavnije rečeno kreiranje strategije tj. rješavanja nekog problema u društvu koja
podrazumjeva podsticanje aktivnog uključivanja građana, stručne javnosti i nevladinog
sektora u proces osmišljavanja strategija i donošenja odluka koje potiču demokratski razvoj
koja podrazumjeva odlučivanje o tome što sve vlada treba učiniti ili ne učiniti što predstavlja
jednu od definicija javne politike,odnosno šta vlada treba postići, šta se treba napraviti kako
bi se to postiglo, kako to napraviti, tko to treba napraviti itd. Pored vlade treba napomenuti i
aktere koji su jednu od sudionika kreiranja javne politike,i oni se mogu podjeliti na formalne
ili neformalne aktere.Formalni akteri imaju pravo na donošenje odluka,te se njihovo
sudjelovanje temelji na osiguranju javnih interesa pri odlučivanju ,dok neformalni akteri
imaju status između društva i države i same države i često se nazivaju zainteresiranim
akterima ili dionicima, što je prijevod engleskog termina stakeholders, koji se odnosi na one
aktere koji u procesu sudjeluju tako što (vjeruju da) imaju određeni „udio“ ili „ulog“ u
određenom problemu (hold a stake in), a ne zato što su obavezni to učiniti. U skupinu
neformalnih aktera spadaju pojedinci (građani, birači), političke stranke, ekonomski
akteri.Proces se pokreće političkom odlukom, iza koje slijedi detaljan razvoj javne politike
koja se temelji na dva ključna elemanta a to su ciljevi i instrumenti za njenu izradu
tj.postavljanje pitanja šta to vlada treba uradili,te upravo pomoću postavljenih ciljeva ,vlada
ima zadatak ispuniti zadate.Treba razlikovit dugoročne ciljeve ili opće ciljeve od specifičnih
ili operativnih ciljeva. Dugoročni ciljevi su namjere koje se žele postići nekom politikom dok
operativni ciljevi predstavljaju konkretna postignuća u približavanju općem cilju koji se
nastoji postići konkretna postignuća u približavanju općem cilju koji se želi
postići.Instrumenti javne politike predstavlja sredstva koja stoje vladi na raspolaganju pri
izradi javne politike,kao i ispunjavanja zadanih ciljeva javne politike.Mogu se svrstati u četiri
kategorije kao što su:javne finansije, pravne ovlasti, organizacija i informacije.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 5
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

Prilikom pojave nekog problema,važno je pronaći adekvatan način rješavanja istog,stoga nam
služi termin praćenje javne politike,koja je zasnovana na modelu ciklusa javne politike,koju
ćemo detaljno objasniti.Prije svega,potrebno je prepoznati problem, zatim se osmisle i
predlože različita rješenja, potom se odabire najpogodnije rješenje koja se primjenjuju,i na
kraju se ocjenjuju ostvareni rezultati. Navedeni koraci rješavanja problema čine pet osnovnih
faza procesa stvaranja javnih politika i prikazani su u nastavku.

POSTAVLJANJE AGENDE

EVALUACIJA Definiranje problema FORMULACIJA

i ciljeva

Ocjenjivanje Izbor između

ishoda alternativnih

IMPLEMENTACIJA ODLUČIVANJE

Primjena Politička legitimacija

javnopolitički rješenja
h instrumenata

Ilustracija 1.Faze procesa stvaranja javnih politika.

Kod prve faze odnosno postavljanje agende ,podrazumjeva uspostavljanje dnevno-političkog

reda.U ovoj fazi definišemo tačno određeni problem i shodno tome pokušavamo ga
riješiti,također u ovoj fazi postavljamo ciljeve.Prije svega potrebno je trenutni problem svesti
na kolektivni problem kako bi se što bolje mogao sprove sti.Pitanja na koja treba odgovoriti
ova faza jesu: Koji su uzroci trenutačnog problema?Zbog čega aktualni pristup ne daje
rezultate?Na koji način aktualna politika podbacuje?Koje su posljedice tog podbačaja?Koji
ključni dokazi potkrjepljuju takvu interpretaciju problema?
Druga faza se odnosi na formulaciji,to jeste sva ponuđena rješenja koja posjedujemo
pokušavamo izabrati ona najpogodnija i najbolja, gdje procjenjujemo njihovu učinkovitost.
Ona rješenja koja nisu podobna izbacujemo kao alternativna,a ona koja su ocjenjana kao
uspješna prihvatamo,te ih razrađujemo,i tada se koriste javnopolitički instrumenti,te
dizajniramo politiku,i povezujemo ciljeve,instrumente koji utiču na cjelokupnu skupinu.U
ovoj fazi potrebno je odgovoriti na pitanja poput: Koje su opcije za rješavanje aktualnog
problema?Koja od tih opcija na najbolji način može riješiti problem,uzimajući u obzir
aktualni društveni, politički i/ili ekonomski kontekst? Zašto je baš ta opcija najbolja?

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 6
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

U narednoj trećoj fazi zvanoj odlučivanje,vrši se legitimacija,odnosno ponuđena rješenja iz

faze formulacije,formalno se donose i počunju realizovati,i ova faza predstavlja
najjednostavniji i najkraću fazu. Zatim u formalnom donošenju odluke mogu sudjelovati
samo pojedini formalni akteri, koji imaju specifične nadležnosti, primjerice članovi vlade ili
zastupnici u parlamentu a da bi se počela primjenjivati donešena odluka potrebno je
odgovoriti na zadana pitanja poput: Što treba učiniti da se izabrana opcija primijeni u praksi?
Tko to treba učiniti? Kada to treba učiniti?Koji su resursi potrebni za primjenu?
U četvrtoj fazi zvanoj implementacija,obrađuje se zadata rješenja iz prethodne faze i provodi
u djelo, u implementaciji se broj aktera ponovo povećava u odnosu na odlučivanje.U ovoj
fazi neophodno je naglasiti i proces praćenja –MONITORING.Monitoring nam omogućava
prikupljanje podataka o aktivnostima koje radimo i njihovim rezultatima.U okviru
prikupljanja podataka potrebno je formirati i indikatore koji su vezani za cilj, rezultat ili
aktivnost . Opšti indikatori koji će se koristiti u monitoringu su:
Broj podržanih gazdinstava po kulturama i proizvodnjama;Površine u ha obuhvaćene
podrškom po kulturama;Iznos podsticaja po proizvodnjama;Struktura korištenja
poljoprivrednog zemljišta;Udio pojedinih kultura u ukupnim obradivim površinama;Ukupna
količina proizvoda u sistemu direktnih plaćanja;Brojno stanje stočnog fonda po vrstama i
kategorijama stoke;Obim proizvodnje i ostvareni prinosi;Broj gazdinstava u okviru
dopunskih plaćanja za organsku/integralnu proizvodnju;Broj komercijalnih poljoprivrednih
gazdinstava;Broj osnovanih udruženja proizvođača;Broj poljoprivrednih gazdinstava koji
uvode nove proizvode,Vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda plasiranih pod
nekom od oznaka kvaliteta;Broj poljoprivrednih gazdinstava i privrednih subjekata koji
primjenjuju nove tehnologije;Ukupne dodate vrijednosti u podržanim gazdinstvima i mnogi
drugi...Rezultate monitoringa najčešce se realizuju u obliku dokumenta,a monitoring također
najčešće provodi javna uprava, zbog pristupa izvorima podataka o implementaciji.
Kao posljednju fazu i kraj procesa označava evaluacija.Svrha evaluacije jeste poboljšanje
politike. Najvažniji evaluacijski kriteriji su: efektivnost (u kojoj je mjeri ostvaren cilj),
efikasnost (odnos troškova i koristi), koherentnost (unutarnja logička povezanost ciljeva i
instrumenata),adekvatnost (u kojoj mjeri izabrana alternativa rješava problem), jednakost
(kakva je distribucija koristi i troškova između skupina).U fazi evaluacije, u teoriji dolazi do
široke javne rasprave o nekoj politici te je broj aktera ponovo najveći u odnosu na sve druge
faze, slično kao u postavljanju dnevnopolitičkog reda. Ovdje se daju odgovori na pitanja ko,
kada, gdje i kako implementirati politiku i uključuje utvrđivanje potrebnih resursa, podjelu
zadataka, utvrđivanja odgovornosti, a na način da sve bude dokumentirano čime se
zadovoljavaju osnovna načela javnih politika – transparentnost i sljedivost.
Monitoring i evaluacija su koristan instrument koji donosiocima odluka pruža relevantan uvid
u tok sprovođenja i ishode ulaganja javnih sredstava, i omogućava učenje na osnovu kako
dobre, tako i loše prakse. Planiranje makar pojedinih aktivnosti evaluacije (i za to neophodnih
resursa) tokom procesa planiranja i sprovođenja strategije se izrazito preporučuje. Monitoring
i evaluacija su komplementarni instrumenti upravljanja. Glavne karakteristike predstavljene
su u tabeli ispod.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 7
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

MONITORING EVALUACIJA

Sprovođenje akcionog plana ŠTA? Vrijednost,koristi

 MJERI ŠTA JE ISKORIŠTENO I  KOJE PROMJENE SMO

ŠTA JE REALIZOVANO, REALIZOVALI ZA
DATU OBLAST I
 RUTINSKO PRIKUPLJANJE KOISNIKE?
PODATAKA,
 ZAŠTO SU REZULTATI
 POREDI REALIZACIJU SA OSNOVANI ILI
DEFINISANIM CILJEVIMA, NE,KOJI SU
NEPREDVIĐENI
 POVEZAN SA UPRAVLJANJEM
REZULTATI?
NA SVAKODNEVNOJ OSNOVI.
 PRUŽA NAUČNE
 Da bi se provjerio napredak ZAŠTO?
LEKCIJE I NUDI
 Da bi se skinula pažnja na problem i PREPORUKE ZA
osmislile korektivne mjere BUDUĆNOST

 KORISTI PODATKE IZ
 Da bi se ažurirali planovi
MONITORINGA
Redovno,kontinuirano KADA?
 UGRAĐIVANJE
Rukovodstvo(sprovođenje i monitoring KO? VJERODOSTOJNIH I
Kordinatorskih timova)-na svim nivoima KORISNIH
INFORMACIJA I
NAUČNIH LEKCIJA U
PROCESU
ODLUČIVANJA

 ODGOVORNOST
PREMA
KORISNICIM,PORESKI
M OBVEZNICIMA,

 UNAPREĐENJE
BUDUĆIH
STRATEGIJA

 U OREĐENOM
VREMENSKOM
PERIODU

 EVALUATOR
MONITORING EVALUACIJA

ULAZ IZLAZ REZULTAT UTICAJ

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 8
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

Tabela 1.Monitoring-Evaluacija.
Nakon što smo se upoznali sa javnom politikom i njenom provedbom,proći ćemo kroz
institucije koje su odgovorne za poljoprivredu u BiH.

2.Institucije BiH
Bosna i Hercegovina nema jasno definiranu poljoprivrednu politiku niti se sektoru
poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški bitnoj grani razvoja cjelokupne
privrede. Trenutno se poljoprivredena politika vodi na nivou entiteta, ali su dometi i učinci te
politike ograničeni. Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno stimulisani
niti zaštićeni obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od
prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i.
Ovako stanja dovodi do nepovoljnog polažaja domaćih poljoprivrednika na tržištu. Naime,
institucionalni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je uređen na način da je većina
nadležnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja na entitetima i BD. Tako su na nivou
entiteta za upravljanje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja ključna dva ministarstva i
to:
 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (MPSV RS),
 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVS), a u BD
BiH je Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

Pored aktivnosti koje su vezane za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja, međunarodne

trgovinske odnose, carinsko-tarifnu politiku Bosne i Hercegovine, ekonomski razvoj,
poduzetništvo i zaštitu potrošača, Ministarstvo je odgovorno za obavljanje poslova i zadataka
koji se odnose na definiranje politika, osnovnih principa, koordinaciju djelatnosti i
usklađivanje planova entitetskih tijela i institucija na međunarodnom planu u području
poljoprivrede.Organizacijska jedinica u okviru Ministarstva koja sprovodi aktivnosti u oblasti
poljoprivrede je Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj (Sektor
poljoprivrede) koji je zadužen za uspostavu okvira za razvoj sektorskih strategija, politika,
programa i mjera, te koordinaciju istih u cilju harmoniziranog pristupa razvoja poljoprivrede
u cijeloj zemlji. Pored toga, Sektor poljoprivrede ima značajnu ulogu u planiranju i
koordinaciji međunarodne pomoći u oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.
Mjerodavnosti u pogledu zdravlja životinja, zdravlja bilja, sigurnosti i kontrole kvalitete
hrane na razini Bosne i Hercegovine imaju Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine,
Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i Agencija za sigurnost hrane Bosne i
Hercegovine, koja za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH), a
sa Ministarstvom surađuje u poslovima vezanim za aspekt sigurnosti hrane. Na razini Bosne i
Hercegovine postoje i druge agencije, instituti i direkcije čija je djelatnost izravno ili
neizravno vezana za domen poljoprivrede, a to su:
Agencija za nadzor nad tržištem (odgovorna za obavješćivanje o riziku i opasnim
proizvodima), Agencija za statistiku (prikupljanje statističkih podataka), Institut za
intelektualno vlasništvo (mjerodavan za vođenje upravnog postupka vezanog za prava
industrijskog vlasništva, kao što su patenti, zemljopisne oznake i sl.), Institut za akreditaciju
(mjerodavan za pripremanje procesa akreditacije laboratorija, tijela za certificiranje i

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika- 9
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

inspekcijskih tijela) i Institut za standardizaciju (zastupa Bosnu i Hercegovinu u europskim i

međunarodnim organizacijama za ocjenjivanje usklađenosti do formiranja asocijacije ispitnih
laboratorija i asocijacije kalibracijskih laboratorija).

3.Vizija i SWOT analiza

Jedan od ključnih problema dosadašnje implementacije mjera poljoprivredne politike u FBiH
je karakter finansiranja. Uslovi finansiranje se često mijenjaju, dok isplate često kasne. Za
razliku od zemalja EU i modernih pristupa poljoprivrednoj politici, u FBiH još uvijek nije
razdvojena funkcija kreiranja od funkcija implementiranja politika i formiranja neke vrste
platne agencije (specijalizirane uprave za plaćanja) za implementaciju podrški. Cijeli
postupak aplikacije i dobivanja poticaja je radno zahtjevan i nije automatizovan. Još uvijek
nema razvijenih informacionih tehnologija kojima bi se mehanizam implementacije poticaja
podigao na viši nivo. Vizija sektora poljoprivrede i ruralnih područja za period 2018.-2021.
godina upućuje na određene pomake koji će biti ostvareni u sektoru poljoprivrede i u
ruralnim područjima u BiH: Unaprijeđena konkurentnost poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda i kvaliteta života u ruralnim područijima za sve društvene grupe, a naročito mlade,
uz osiguranje odgovarajuće zaštite okoliša kroz efikasnije iskorištavanje raspoloživih resursa,
unaprijeđen kvalitet proizvoda i povećan nivo investicija u cilju podsticanja restrukturiranja,
modernizacije, primjene inovacija i promoviranje diverzifikacije ekonomije ruralnih
područja.Data vizija će se ostvariti kroz realizaciju sledećih strateških ciljeva:
 Razvoj poljoprivrede i pripadajućih sektora uz podizanje tehničko-tehnološkog nivoa,
efikasnije korištenje raspoloživih resursa, te uvažavanje zahtijeva modernih tržišta.
 Obezbjeđenje uslova za snažnije generisanje stabilnijeg dohotka u okviru
poljoprivrednog sektora i unaprjeđenje kvaliteta života u ruralnim sredinama.
 Održivo upravljanje prirodnim resursima i prilagođavanje poljoprivrede klimatskim
promjenama.
 Prilagođavanje instucionalno-zakonodavnog okvira i poljoprivredne politike sa
ZAP(Zajednička poljoprivredna politika) EU uz uvažavanje stepena razvijenosti
poljoprivrednog sektora FBIH.

Na sledećoj ilustraciji ćemo predstaviti SWOT analizu u kojoj su jasno viđene prednosti i
nedostaci BiH,odnosno snage,slabosti,prilike,i prijetnje,gdje se može jasno zaključiti nemar i
ne sprovođenje svih prednosti koje država posjeduje,kao i nedovoljno informacija,ne
usklađenost zakona te sama politička nestabilnost.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika-
10
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

SNAGE Političko, pravno i institucionalno okruženje BiH

Postojanje strateških dokumenata za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u oba enteta
(iako se uglavnom ne provode);
Postojanje naučnih i obrazovnih institucija za transfer znanja;
Postojanje međunarodno prepoznate certifikacijske kuće za certifikaciju organske
proizvodnje ;
Sve veći broj zakonske regulative u kontekstu približavanja pravnoj stečevini EU (ali je
nivo usklađenosti između nivoa upravljanja ograničen;

SLABOSTI
Sporo usklađivanje sektora sa EU i drugim međunarodnim okvirnim politikam;
Nedostatak sistema za analizu/praćenje i/ili evaluaciju efikasnosti prethodnih, sadašnjih ili
planiranih politika o sektorskom učinku;
Neadekvatna poljoprivredna statistika (uključujući podatke popisa) i/ili pouzdane
sektorske informacione sisteme za usmjeravanje efikasnog donošenje politika;
U odnosu na potreba, nedovoljno razvijen sistem savjetodavne i stručne pomoći;
Institucionalni, politički i zakonodavni okvir koji nije u potpunosti usklađen sa EU
praksom i standardima.
PRILIKE

Strateški dokumenti, detaljni akcioni planovi i namjenski budžeti za razvoj poljoprivrede i

ruralnog razvoja u BiH entitetima i opredjeljenje za postepeno prilagođavanje sa EU, u
podršku konkurentskim ciljevima;

Restrukturiranje i izgradnja kapaciteta svih sektorskih upravljačkih struktura,

usmjeravano najboljim EU i međunarodnim praksama;

Uspostavljanje efikasnih kapaciteta i sistema za kreiranje, programiranje, upravljanje,

koordinaciju, analizu, praćenje i evaluaciju politika;

Dodatni EU fondovi za pretpristupno prilagođavanje i jačanje struktura i sistema

poljoprivrednog sektora;

PRIJETNJE

Politička nestabilnost i loše poslovno okruženje;

Nedostatak političke posvećenosti za podršku većim ulaganjima u ruralni razvoj;

Zavisnost poljoprivredne politike od ukupnih društveno-političkih odnosa unutar i van

BiH;

Loš imidž BiH zbog proteklog rata, političke nestabilnosti i ekonomske nerazvijenosti;

Nerazvijen i nepouzdan informacioni sistem u poljoprivredi i nedovoljana logistička

Ilustracija2.Swot analiza

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika-
11
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

4.Zaključak

Agrarna politika predstavlja sastavni dio ekonomske politike koje se primjenjuje u

poljoprivrednoj proizvodnji i kao takva ne može se konstituisati izvan nje kao ni izvan
privrednog sistema. Moderne poljoprivredne politike se temelje na ciklusu javnih politika
koju obuhvataju kreiranje, implementaciju, monitoring i evaluaciju javne politike. Sve
navedeno zahtjeva jaku analitičku podršku, razvoj metode, konstantno praćenje rezultata
politike, demokratski diskurs i raspravu o problemima, ciljevima i mjerama poljoprivredne
politike. Za provođenje javnih politika neophodne su institucije sa modernom i sposobnom
administracijom, a to znači da obezbjedi zemlji adekvatnu poziciju u okviru bilo koje
integracije, ili pri pregovaranju sa supranacionalnim tijelima. Nizak nivo koordiniranosti,
neefikasna razmjena podataka, kao i neopremljenost pojedinih institucija, mogu značajno
smanjiti efikasnost i efektivnost javnih politika. Sposobnost administracije zavisi od kvaliteta
institucija i mehanizama za prikupljanje podataka neophodnih za kreiranje adekvatnih javnih
politika, njihov monitoring u evaluaciju, kao i za obezbjeđenje transparentnosti odlučivanja i
poslovanja. Važno je izgraditi mehanizme javne politike kojima bi poticali i popularizirali
održive poljoprivredne prakse, kao i poljoprivredne prakse koje bi se koristile na pravi način,
a tu svrstavamo prirodne resurse, održivo upravljanje vodom, zaštita krajolika, specifičnost
biodiverziteta, promiciju snažnijeg korištenja obnovljivih izvora energije i recikliranje otpada
iz poljoprivrede.
Analizirajući ciklus dosadašnje agrarne politike BiH ne može se reći da je bila u skladu sa
modernim normama i njenim temeljnim principima.Javne politike, a posebno poljoprivredna
politika trebaju biti kreirane na način da jačaju sposobnosti sektora da udovolji zahtjevima
ino-tržišta, te da privuče strane direktne investicije, ali najvažnije od svega da iskoristi
razvojne programe koje nude prije svega Europska unija, zatim UN i međunarodne razvojne
organizacije i agencije.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika-
12
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

5.Literatura
SREDNJOROČNA STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDNOG SEKTORA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2015. – 2019. GODINA ,BOSNA I
HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA,Sarajevo, maj
2015. Godine
http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/propisi/usvojeni_p_14_18/Prijedlog
%20Srednjorocne%20strategije%20razvoja%20poljoprivrednog%20sektora.pdf

STRATEŠKI PLAN RURALNOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE (2018-2021) -

Okvirni dokument preuzeto:
http://www.mvteo.gov.ba/attachments/bs_Home/Ostale_stranice/POLJOPRIVREDA,_PREH
RANA,_
%C5%A0UMARSTVO_I_RURALNI_RAZVOJ/Poljoprivreda_i_ruralni_razvoj/BOS_SPR
R_2018-2021_-_korekcija.pdf

PRIRUČNIK ZA RAZVOJ JAVNIH POLITIKA ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE U BIH

,preuzeto:
https://www.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/De
mocratic%20Governance/Handbook%20for%20Strategic%20Planning%20and%20a
%20Handbook%20for%20Policy%20Development/Prirucnik%20za%20razvoj%20javnih
%20politika%20latinicna%20verzija.pdf

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET

AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK, IMPLEMENTACIJA BLOCKCHAIN
TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDI Diplomski rad, Osijek, 2018.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
SREDNJOROČNA STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDNOG SEKTORA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2015. – 2019. GODINA Sarajevo,
maj 2015. Hadžić, N. (2016): Studija o zakonskom okviru za poljoprivredu u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj, Sarajevo godine,preuzeto:
https://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/propisi/usvojeni_p_14_18/Prijedlog
%20Srednjorocne%20strategije%20razvoja%20poljoprivrednog%20sektora.pdf

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić

 Implementacija, monitoring i evaluacija efekata javnih politika-
13
poseban osvrt na agrarnu politiku zemlje

PRIRUČNIK za ANALIZU JAVNIH POLITIKA Uvod u proces kreiranja javnih politika na

lokalnom nivou, AGENCIJA ZA LOKALNE RAZVOJNE INICIJATIVE GORAŽDE 2007
https://www.aldi.ba/publications/Prirucnik%20za%20analizu%20javnih%20politika%20.pdf

Praćenje javnih politika.izdavač: B.a.B.e. – “Budi aktivna. Budi emancipiran.”

http://babe.hr/attach/_p/prirucnik_pracenje.pdf

OCED, AGRARNA POLITIKA MONITORING I EVALUACIJA, 2019

http://www.oecd.org/agriculture/oecd-ag-policy-monitoring-2019/?
fbclid=IwAR3_YxPxGgMiEPoHz4Zn7Sjupk0-L5PtMZqzMiXJtUtGTICFHmu3H6KLHds

Č I N J E N I C E O E U R O P S K O J UNIJI Zajednička poljoprivredna politika EU-a

(ZPP): za našu hranu, za naše selo, za naš okoliš ,Partnerstvo između Europe i
poljoprivrednika
https://cdn.agroklub.com/upload/documents/zpp-2016-hr.pdf?
fbclid=IwAR0wYUDuIqQWWgEakwtXrpTN0mauR6DQ9hBm0ajthGdW05udYNQAocwRt
UQ

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

http://www.mvteo.gov.ba/Content/Read/poljiprivreda-i-ruralni-razvoj-ruralna-proizvodnja

Strateško planiranje za javne univerzitete u BiH, Uputstvo za izradu strategije i indikatore,

Mart, 2017. Preuzeto:
https://www.ues.rs.ba/wp-content/uploads/2018/03/Model-za-stratesko-planiranje.pdf

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Ramić,Šehić