Kako Sukob Interesa Izgleda U Praksi

KAKO SUKOB
INTERESA
IZGLEDA U
PRAKSI?
Osvrti i analize novinara istraivaa
Partnerstvo za drutveni razvoj, prosinac 2008.

Fotografije: Robert Fajt
Donator projekta:
Finsko veleposlanstvo u Zagrebu
Institucionalna potpora udruzi:

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva
Institut Otvoreno drutvo, Budimpeta
GRAD AKOVEC I
ANGAMAN LJUDI U I
OKO NJEGA
Nepotizam ili legitimnost upitne moralnosti?

akovec je mali grad u kojem se mnogi ljudi meusobno poznaju, a ako tome i
nije tako, onda se o svakome zna poneto ili se pak lako i brzo sazna. Javni ivot
akovca uvelike je vezan uz gradsku vlast, njezinu upravu i ljude koji je ine. U
prvom je planu dakako gradonaelnik, ve u drugom mandatu Branko alamon,
lan Socijaldemokratske partije (SDP).
Njegovi poznavatelji iz poslovnog i stranakog ivota kau da Branko alamon
nema karakternih problema i da je generalno pozitivna osoba, no da je u
gradonaelnikom mandatu dosta toga uinio za vlastitu korist. Ve niz godina
spotie mu se injenica da je sinu Sinii omoguio unajmljivanje atraktivnog
prostora drutvene namjene - Kluba mladih u srcu grada - rekreacijskog izletita
s restoranom Totomore u Totovcu, da je od nezaposlenosti spasio svog ogora
Andreja Gregorca. Rijeju, predbacuje mu se nepotizam i nemoralni potezi s
legitimnim uporitem.
Upravo je potonje predmetom dvojbi koje su obiljeile alamonovo drutveno
djelovanje kao gradonaelnika, ali i predsjednika Gradskog vijea, dunost koju je
obavljao do 2001. godine, kada je postao gradonaelnikom akovca.
Na koji je nain Sinia alamon uao kao najmoprimac u posao s izletitem
Totomore i Klubom mladih, pitala sam Branka alamona i dobila obrazloenje koje
se na prvi pogled ini kao sluajni stjecaj okolnosti u kojem se mladog poduzetnika,
upravo sina gradonaelnika, stavlja u kontekst koji nema veze s pravom istinom.
- Totomore nema veze s Gradom jer se radi o prostoru u vlasnitvu privatne osobe.
3
KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?
Ne znam pod kojim je uvjetima natjeaj proveden. Osim toga, sin je bio kompanjon
Radovana Flajera, kojem je prostor iznajmljen, to znai da je Sinia taj koji je
unajmljivao prostor.
Na pitanje je li Grad kao institucija eksploatirao prostor Totomora za javna
okupljanja, gradonaelnik odgovara potvrdno.
- Da. I slubeno i privatno, kada sam uredno podmirio raun. Radovan i Sinia tamo
vie ne rade jer im se posao nije isplatio, no kad govorimo o koritenju restorana kao
mjesta javnih okupljanja i dovoenja gostiju Grada akovca, moram podsjetiti da
goste vodimo i u mnoge druge restorane - kae alamon.
Osim poslovno i privatno, Branko alamon je kao gradonaelnik i lan SDP-a imao
utjecaj na to da se stranaki skupovi odravaju upravo na Totomoru.
O Klubu i osiguranju
Klub mladih prostor je drutvene namjene, smjeten u podrumskom dijelu sredinje

gradske kulturne ustanove - Centra za kulturu - kojem je osniva i vlasnik takoer
Grad akovec. Tradicionalno okupljalite mladih je prije etiri godine, kao zakupac,
vodio Sinia alamon. Tonije, vodio ga je njegov kompanjon Radovan Flajer. Nain
na koji je taj zakup realiziran jednako je zanimljiv. Rasprava gradske vlasti o tome
voena je u smjeru koji je odgovarao gradonaelnikovu sinu.
- Grad akovec je bio zainteresiran da se Klub mladih povjeri na voenje nekoj
gradskoj firmi i javio nam se Stanorad. Onda se unutar gradske vlasti povela
rasprava o tome zato bi to radio Stanorad, nek se posao prepusti tritu. Na
natjeaj se javio sin i njegov kolega Radovan Flajer, imali su najbolje uvjete i njima
je povjeren najam - kae gradonaelnik Branko alamon, iji je sin Sinia u to
vrijeme radio upravo u Stanoradu.
Na novinarsko pitanje o toj injenici, Branko alamon je kratak:
- Moj sin Sinia je tamo bio zaposlen u to vrijeme pa je i o tome bilo puno prie, no
on je tamo radio samo est mjeseci.
Iako to ne umanjuje injenicu na koju se odnosi pitanje, potvrda sumnje u nepotizam
bilo je ugovaranje zakupa s Flajerom i alamonovim sinom. Nakon samo godinu
i pol rada, kompanjoni su odustali i od tog posla. Oigledno u ugostiteljstvu nisu
pronali formulu uspjeha.
4
- Oni su u Klub mladih uloili velika sredstva da ga obnove i te dugove jo uvijek

plaaju. ak je i moja kua zaloena za taj kredit - kae gradonaelnik.
Sinia alamon zaposlen je u jednom osiguravajuem drutvu. Na pitanje ima li Grad
akovec ugovornih odnosa s tom kuom, Branko alamon odgovara:
- Da, Grad osigurava neto i kod njega.
Spas u Stanoradu
Andrej Gregorec imenovan je direktorom gradskog poduzea Stanorad 1998.

godine. U to je vrijeme Branko alamon bio predsjednik Gradskog vijea akovca i
injenica da su u obiteljskoj vezi posredstvom svojih supruga koje su sestre nije ih
ometala u tome da zajedno prou kroz natjeaj - prvi kao kandidat, a drugi kao
osoba koja predsjeda najviim tijelom gradske vlasti.
Stanorad je poduzee koje upravlja viestambenim objektima i zapravo je nasljednik
biveg SIZ-a za stambenu djelatnost. Na pitanje Branku alamonu o imenovanju
vlastitog ogora direktorom gradskog poduzea, gradonaelnik odgovara:
- Grad je morao preuzeti nadzor nad objektima kojima je upravljao ondanji SIZ i
na vie smo mjesta, pa i zaposlenicima, nudili da se organizacija tog posla preuzme
u gospodarskoj maniri. Nitko to nije elio uiniti. Na tritu nismo pronali bolju
soluciju od osnivanja Stanorada i raspisali smo natjeaj za direktora. Gregorec nije
imao protukandidata. Uostalom, on je imao zaposlenje, a u poduzeu u kojem je
radio nisu eljeli da ode. Javio se bez moje sugestije jer je imao posao.
Iz perspektive direktora Stanorada Andreja Gregorca, pria zvui malo drugaije.
- Meni Branko alamon nije sugerirao da se javim na natjeaj. Naprotiv, rekao je
da Stanorad nema novca, da loe stoji i neka se ne javljam. Odlazio sam iz jedne
privatne firme i praktino sam bio bez posla, a ta opcija u Stanoradu se otvarala i
javio sam se na natjeaj za direktora jer je to bila jedina trenutana mogunost da se
zaposlim. Kao inenjer graevine bio sam jedini kandidat s adekvatnom strunom
spremom - kae Gregorec, direktor ve u treem mandatu koji istie 2010. godine.
Grad akovec ustupa poslove u graditeljstvu i nadzora u graditeljstvu upravo
Stanoradu, iji je osniva. Samopodrazumijevajui podatak ne bi moda toliko bio
upadljiv kad se ne bi radilo o instituciji i poduzeu koje vode ogori. Gradonaelnik
Branko alamon o tome ima jednoznaan stav.
5
- Stanorad je morao registrirati dodatne poslove kako bi se poduzee uope moglo

financirati i egzistirati na tritu. Registrirali su ugostiteljsku djelatnost (iz vremena
natjeaja za zakup Kluba mladih, op. a.), zavrne radove i nadzor u graditeljstvu.
Da, Grad je na trite plasirao nadzor kroz Stanorad jer je u nekim situacijama imao
bolje ponude - kae Branko alamon.
Direktor Gregorec se u tom kontekstu osvre na zakonsku podlogu prema kojoj
poslove do 70 tisua kuna vrijednosti s Gradom mogu ugovoriti i bez javnog
natjeaja.
- Radimo ono to nije preskupo, tonije to se kree do 70 tisua kuna, i to izravnom
pogodbom. Naravno, javljamo se i na gradske natjeaje. Ponekad dobijemo posao,
ponekad ne. Kad se na Gradskom vijeu raspravlja o poslovnim i financijskim
izvjeima Stanorada, uvijek se lome koplja ba zato to mi je gradonaelnik ogor.
Stalno smo pod svim moguim povealima, a mislim da to nije potrebno jer radimo
s malim novcem - kae Gregorec, ija supruga vodi poduzee registrirano za cijeli
niz djelatnosti, pa i graevinsku.
Na pitanje jesu li u jazu izmeu privatnog i javnog posla odoljeli izazovu, Gregorec
odgovara:
- Ne, to u ovom poslu ne koristimo. Uostalom, to bi se odmah i vidjelo. Ako me
pitate o nepotizmu, moram rei da je meni puno tee raditi nego nekome kome
gradonaelnik nije u srodstvu. Kroz posao kontaktiram s mnogim ljudima i ak mi
se ini da neki drugi ljudi imaju vie prednosti u angamanima gradskih struktura
nego ja, odnosno Stanorad. Mi nismo toliko zanimljivi jer se kod nas ne okree velik
novac.
Nepotizam, proteiranje ili neto tree?
akoveki gradonaelnik Branko alamon spremno odgovara svima koji ga

prozivaju za nepotizam i zatitu vlastitih interesa po osnovi funkcije prvog ovjeka
jednoga grada. Dojam je da nastoji relativizirati situaciju i okrenuti je u korist onih
koji odluuju.
- Neka se oni koji me prozivaju pokuaju staviti u poziciju onoga tko vodi lokalnu
sredinu i mora odluivati. Pritisak je velik. Ne na nain da neto moram uiniti,
nego da sam prisiljen stalno kontrolirati imam li negdje osobnih interesa. I u
6
situacijama u kojima nisam u sukobu interesa ljudi nameu obavezu da se neto

treba kontrolirati. Pitam: koga biste zaposlili kad biste pred sobom imali dvije osobe
istih kvaliteta i od kojih jednu poznajete, a drugu ne? U SDP-u to radimo tako da ne
uzimamo svoje ljude. Meu zaposlenicima Gradske uprave najmanje je onih koji su
deklarirani lanovi SDP-a.
Asocijacije na prezime
U Uredu Grada akovca, 1. rujna o. g. poeo je vjebeniki sta Vedrana Bievca,

inae apsolventa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Vijest o angamanu
jo jednog vjebenika unutar gradske strukture, ovaj put u Upravnom odjelu
za komunalno gospodarstvo, ne bi pobudila osobit interes da se ne radi o sinu
predsjednika Gradskog vijea Veselina Bievca. Je li zadovoljenje uvjeta iz natjeaja
za prijam vjebenika u radni odnos imalo veze s obiteljskim imenom, pitali smo
glavu obitelji. Pridruili smo tome i konstataciju da je natjeaj objavljen na oglasnoj
ploi Zavoda za zapoljavanje, ime je znatno smanjen krug moguih kandidata i
svojevrstan nadzor javnosti.
- Vedran je bio jedini kandidat koji se javio na natjeaj, a njegovo javljanje
uvjetovano je razgovorom u obitelji. Kad smo dan prije zakljuenja natjeaja
uvidjeli da se nitko od kandidata nije javio, zajedno smo donijeli odluku da se
sin javi. Uobiajeno je da se natjeaji za vjebenike objavljuju samo u Zavodu za
zapoljavanje, bez namjere da se suze potencijali moguih prijava. Takva je praksa
Grada akovca bila propisana Poslovnikom i prije nego sam doao na elo Gradskog
vijea - kae Veselin Bievac.
Regionalni mediji konstatirali su kako se radi o klasinom obliku nepotizma, a
sumnja se proirila i na kompetencije mladog apsolventa.
- Netone su teze da moj sin nije kvalificiran. Za to radno mjesto traila se srednja
struna sprema i on je posjeduje. Da se na natjeaj javilo vie kandidata s istim
uvjetima, s ime sam raunao jer su se na Zavod za zapoljavanje u to vrijeme
prijavljivali mladi koji su maturirali, a da je izmeu njih za vjebenika izabran upravo
moj sin, onda bi se moglo postavljati pitanje nepotizma. U ovom sluaju ovo nema
uporita. Treba li negdje pisati da se moj sin ne smije nigdje zaposliti da bi netko bio
zadovoljan? - zakljuuje Bievac.
7
Nema dvojbe da se svaija djeca, pa i predsjednika Gradskog vijea, nakon

kolovanja negdje moraju zaposliti. No, jesu li upravo gradske strukture jedina
prava adresa svakako je pitanje koje se namee u raspravi o etinosti postupaka
onih koji odluuju. Uhljebiti se u gradskim, upanijskim i dravnim institucijama
i ustanovama gotovo je san prosjenog Hrvata jer praktino jedini jami posao
cijelog radnog vijeka, do mirovine, uz uvjet izostanka ozbiljnijih karakternih i radnih
devijacija.
Posljedino, namee se i pitanje hoe li voenje gradova, opina, upanija pa i
drave postati hrvatski obiteljski posao broj jedan?
Aleksandra Lianin
OPERATIVNI LIZING
POGODNOST ILI
PRIJEVARA
Dvojbeni model gradnje tri vana drutvena
objekta vrijednosti 200 milijuna kuna
Dravni ured za reviziju upozorio je na
krenje zakona, smatrajui da se radi o
javno privatnom partnerstvu. Operativni
je lizing jeftiniji, ali nakon isteka zakupa,
objekti nee biti gradski, nego e ih trebati
kupiti
SISAK - Gradnja velike gradsko-kolske sportske dvorane pri O BudaevoTopolovac-Gue, te djejeg vrtia na Zelenom Brijegu za Sisak je postala nunost.
U traenju najpovoljnijeg modela gradnje, sisaka se gradska vlast najprije
opredijelila za model javno-privatnog partnerstva, koji se u nekim gradovima
uspjeno primjenjuje, pa je ve bio izabran i partner (Partner centar i Muring).
Meutim, nakon nekog vremena ta je odluka promijenjena i odabran je dosad malo
poznat model operativnog lizinga, za koji gradski dunosnici tvrde da je mnogo
povoljniji.
Za razliku od klasinog financijskog lizinga, zaduenje nije dugorono na ukupan
iznos lizinga, ve se ne evidentira, a rata najma predstavlja mjeseni troak. Osim
9
toga, bitna je razlika to nakon isteka ugovora o najmu objekt ostaje vlasnitvo
investitora, pa ga zakupac moe nakon nove procjene na principu prvokupa otkupiti
na javnom natjeaju, ako se ne pojavi povoljnija ponuda. Financijski strunjaci tvrde
da se na taj nain mogu prikriti trokovi kreditiranja, odnosno da se plasira kredit
bez javnog natjeaja.
Ponovno su raspisana tri natjeaja za usluge zakupa na pravo graenja za projektno
financiranje objekata, koji podrazumijeva gradnju graevina i njihovo davanje u
zakup. Na sva tri natjeaja su prispjele po dvije ponude, a kasnije se ustanovilo da
je rije o ponudama istih pravnih osoba. Odabrane su ponude Epsilon Graenja
d.o.o. sa sjeditem u Zagrebu, iji je osnova Alpe Adria poslovodstvo, odnosno
Hypo lizing, banke iji je Grad Sisak komintent od prole godine. Prema podacima
iz sudskog registra, tvrtka koja je sada investitor osnovana je izjavom o osnivanju
od 9. studenog 2007. godine, samo deset dana prije objave oglasa o javnim
nadmetanjima. Oito je rije o tzv. SPV - tvrtki posebne namjene. Osim toga,
temeljni kapital tvrtke pri osnivanju iznosio je tek 20.000 kuna, to svakako nije bilo
jamstvo za ostvarenje projekta tekog oko 200 milijuna kuna.
Zapaeno je da su cijene najpovoljnijih ponuda bile osjetno vee od ranije
predvienih sredstava, planiranih tijekom provoenja postupka javne nabave,
odnosno 28. prosinca prole godine. Iako je Zakonom o javnoj nabavi (l. 64.)
predvieno da se u tom sluaju natjeaj poniti, to nije uinjeno. Naime, samo za
sportsku dvoranu ponuena cijena za gradnju i davanje u zakup iznosi 156 milijuna
kuna uz rok trajanja ugovora 15 godina. Iznos mjesene zakupnine ugovorom e
iznositi oko 880.000 kuna. Cijena djejeg vrtia iznosit e 21 milijun uz mjesenu
zakupninu 118.000 kuna, a kolske dvorane u Budaevu 19 milijuna uz 106.000 kuna
zakupnine na mjesec.
Kako je prilikom potpisivanja ugovora rekao Tomislav Topi iz Epsilon Graenja,
rije je o novom nainu financiranja, koji dosad nije koriten na tritu. Izrazio je
uvjerenje da e i drugi slijediti sisaki primjer. Iako je rije o golemoj investiciji,
sisaki gradonaelnik Dinko Pintari napomenuo je kako Sisak s proraunom od oko
270 milijuna kuna ima snage i moe podnijeti takav troak.
Uz spomenute i brojne druge zamjerke na projekt iskazali su u svom izvjeu
strunjaci Dravnog ureda za reviziju, koji je naloio nabavu provoditi sukladno
odredbama Zakona o javnoj nabavi. Dravni ured smatra da navedeni projekti
10
predstavljaju ugovorni oblik javnog privatnog partnerstva, te da je Grad natjeajnu

dokumentaciju i prijedlog ugovora trebao dostaviti na uvid i miljenje Odjelu za
javno privatno partnerstvo unutar Agencije za promicanje ulaganja i izvoza. Prije
zakljuivanja ugovora, stoji u izvjeu, trebalo je pribaviti prethodnu suglasnost
Ministarstva financija ili drugog tijela dravne uprave u ijoj je nadlenosti predmet
ugovora.
- Nema pravnog temelja da se ovaj model smatra javno-privatnim partnerstvom.
I dalje jamim da je ovakav model gradnje za Grad Sisak najpovoljniji, te da je
investicija jeftinija za nekoliko desetaka milijuna kuna od modela javno-privatnog
partnerstva - komentirao je nalaz Dravnog ureda za reviziju Dinko Pintari. Gradnja
tri drutvena objekta je ve poela, ali po svemu sudei taj sluaj jo nije okonan.
Kritiari modela govore kako je rije o korupciji, to potkrepljuju injenicom da
su sisaki gradski dunosnici bili gosti Hypo banke na nedavnom Europskom
nogometnom prvenstvu u Austriji.
Zdravko Strii
11
PRIOPENJE OPINE
LEKENIK U KOLIZIJI
SAMO SA SOBOM
Opinska vlast dvojbenim odlukama podupire

prijevaru drave
LEKENIK - Kada je 7. travnja ove godine Opina Lekenik raspisala natjeaj o davanju
u zakup dravnog poljoprivrednog zemljita, Dario Domitrovi (26) iz Lekenika,
koji je odluio baviti se poljoprivredom, osjetio je da je to njegova ansa. Od tri
ponuene parcele, po jedna u Poljani Lekenikoj, Duici i Peenici, ocijenio je da
bi ona u katastarskoj opini Peenica, klase 6 i povrine 11,5 hektara, u cijelosti
zadovoljila njegove potrebe.
Namjeravao je parcelu zasijati kukuruzom, to bi za njegov poljoprivredni projekt
bio solidan poetak. Blagovremeno je podnio molbu s ponudom, ali je na natjeaju
povoljnijom ocijenjena ponuda njegovog sumjetana Franje Dorotia, ija je
ponuda s 2.980,36 kuna bila za 80 kuna via. Pomirio bi se Dario s takvom odlukom
da Doroti ve nije bio viegodinji zakupnik te parcele, ali se uope ne bavi
poljoprivredom, niti tu oranicu obrauje.
- Ve godinama opinska vlast mu izlazi u susret i daje u najam parcelu koja je potpuno
obrasla. Oito se radi o koritenju dravnih poticaja na temelju zakupljene povrine, to
je protuzakonito. alosno je da to opinska vlast zna, ali sprega je toliko jaka da se taj
nezakonit postupak ne moe prekinuti. Oito je Doroti neim zaduio opinske elnike
- kae ogoreni Dario.
U lekenikim se kuloarima pria kako neki opinski dunosnici ljetuju u Dorotievim
apartmanima na moru.
- U naoj maloj sredini svi se poznajemo i sve se zna. Naalost, nitko se ne eli zamjeriti
opinskim monicima - dodao je mjetanin koji je zamolio da ostane anoniman.
12
Dariju Domitroviu nije preostalo drugo nego zatraiti inspekcijski nadzor

spomenute parcele, te da Opinskom vijeu, koje je i raspisalo natjeaj, uloi albu.
Kao to se moglo i oekivati, inspekcija je ustanovila kako je prekren Zakon o
poljoprivrednom zemljitu. U nalazu poljoprivredne inspekcije stoji da dosadanji
viegodinji zakupnik Franjo Doroti nije obraivao poljoprivredno zemljite, ime je
prekrio lanke 10. i 11. Zakona.
lanak 10. navodi da su ovlatenici poljoprivrednog zemljita duni obradivo
poljoprivredno zemljite obraivati na umanjujui njegovu vrijednost
sukladno agrotehnikim mjerama. Nadalje, u lanku 11. se navodi kako se
pod agrotehnikim mjerama smatraju: sprjeavanje erozije, sprjeavanje
zakorovljenosti, ienje kanala, obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na odreenom
podruju i dr.. U albi je Dario Domitrovi nadalje naveo da dosadanji zakupnik
nije plaao zakupninu, nije obraivao zemlju, te da je dopustio zakorovljenje, ime
je zakon izravno prekren.
Naalost, Opinskom vijeu u Lekeniku spomenuti argumenti nisu bili dovoljni
da prihvati albu i promijeni odluku. O tom se sluaju oitovao opinski naelnik
Marijan Crnkoci.
Kod razmatranja pristiglih ponuda Odbor za poljoprivredu je utvrdio da je
ponuditelj ija je ponuda bila ocijenjena kao najpovoljnija bio u zakupu istog
poljoprivrednog zemljita prethodne dvije godine te da nije isto u tom periodu
obraivao, to dokazuje i zapisnik Poljoprivredne inspekcije. Odbor nije u Zakonu
naao uporite koje bi zbog injenice da imenovani nije zemljite obraivao
tijekom prethodnog zakupa utjecalo na izbor njegove ponude kao najpovoljnije.
U izmjenama Zakona predvia se da zakupodavac (Opina Lekenik) moe vaei
ugovor o zakupu raskinuti ukoliko tijekom trajanja zakupa utvrdi da zakupoprimac
ne postupa sukladno Gospodarskom programu koji je priloio ponudi ili primjerice
ne obrauje zemljite ili ne plati zakupninu, to se kao jedna od odredbi nalazi
u Ugovoru o zakupu koji e biti potpisan nakon davanja pozitivnog miljenja na
provedeni postupak upanijskog dravnog odvjetnitva. Odbor za poljoprivredu
se obvezao nadzirati ispunjava li zakupoprimac sve ugovorne obveze, te e u
suprotnom pokrenuti postupak raskida ugovora i prije isteka zakupa.
Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljitu i zapisniku Odbora za poljoprivredu,
Opinsko vijee Opine Lekenik je donijelo Odluku o izboru najpovoljnije ponude
13
za zakup poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu RH na podruju Opine Lekenik.

Razvidno je da je Opina Lekenik cijeli postupak provela prema slovu zakona, te
da je izmeu dva ponuditelja izabrala onog koji je stekao pravo prvenstva. Osoba
koja nije prola na natjeaju uloila je albu koju opina smatra neosnovanom, ali
je ista proslijeena nadlenoj instituciji koja e nakon albenog postupka dati svoje
miljenje, stoji u priopenju.
Iznenauje kako u vlastitom priopenju lanovi Opinskog vijea prihvaaju nalaz
Poljoprivredne inspekcije o krenju zakona, a istodobno tvrde da nema zakonskog
uporita o prihvaanju albe i primjeni odluke.
Zdravko Strii
14
Piciginom protiv
korupcije u splitu
U sjeni Bandievih gradonaelnikih tirada po Zagrebu, glavnih preokupacija svih

informativnih redakcija hrvatske metropole, gotovo nevidljiv za javnost ostaje Grad
Split s poduom svitom velmoa, upitno sposobnih inovnika - raznih isisivaa
gradskog prorauna i popratnih beneficija. Ravnodunosti nadlenih instancija
i medijskih kua ostavljeno je vie od desetljea i pol nedokazanog kriminala
u splitskome stambenom graevinarstvu, neodvojivog od gradskih vlasti svih
boja koje su se za to vrijeme izmjenjivale. Zbog neuinkovita pravosua opa
je ravnodunost na viegodinji kriminal u Hajduku, a sve ostalo u i oko kluba
daleko je bitnije medijima koji svakodnevno moraju ispunjavati stranice klupskim
palamuenjima ne bi li ih okruile reklamama. Umjesto korisnijih stvari za ivot
grada, domai mediji su revnije popratili meusobne sukobe Spliana oko naina
ureenja rive i Prvenstvo svijeta u piciginu na Bavicama. Prepirke oko izbora
stolaca, stolova, rasvjetnih stupova i tehno-betonskih ploa umjesto kamena na rivi
su se stiale, a bez odgovora ostalo je pitanje koliko se novca i na to kroz taj projekt
uope utroilo.
U meuvremenu Grad i drava poeli su gradnju megalomanskog i dugorono
nepotrebnog Sportsko-poslovnog kompleksa u Lori za potrebe Svjetskog
rukometnog prvenstva 2009. godine vrijednog 140 milijuna eura. Predodreen
je da mnoi gubitke, jer takav mamutski centar mogu sebi priutiti samo mnogo
vei i bogatiji gradovi od Splita. Usput reeno, Sportski centar Gripe sagraen
za Mediteranskih igara 1979. godine uglavnom zjapi prazan, ali nije dovoljno
reprezentativan.
No, valjda su reprezentativni derutni odjeli splitske bolnice, bolesniki kreveti u
hodnicima i pacijenti koji satima ekaju u Hitnoj pomoi. Jer u medijskoj sjeni stvari
koje okupiraju hrvatski medijski prostor, poput sportskih i od medija fabriciranih
jet-set senzacija, ne vidi se nedostatak kola i vrtia, da se 30 godina nije dovrio
Dom mladei, da nema komunalne infrastrukture diljem grada, izrovane su splitske
prometnice i ne grade se parkinzi. U sjeni ostaju i namjetenja poslova i nabava u
15
svim javnim sektorima najveeg dalmatinskog grada, stalno prekrajanje GUP-a,

zapoljavanje i dijeljenje gradskog novca kumovima, prijateljima, obiteljima
i stranakim drugovima. Slina je situacija je i u ostatku Splitsko-dalmatinske
upanije, prenatrpanoj opinama i opinarima, niskorangiranim, a opet
privilegiranim komesarima vladajuih stranaka.
Skupi odvjetnici na grbai graana
Tek jedan u nizu novijih primjera frapantnog troenja novca Spliana, koji izmie
medijima, angaman je vanjskih odvjetnika koji Grad Split zastupaju u parnicama. U
zadnje tri godine vie od 900.000 kuna honorara isplaeno je odvjetnicima Zoranu
Periu iz Splita i Jadranki Metrovi Kolograni iz Zagreba, a istovremeno u Gradu
tavori pravna sluba za zatitu gradske imovine s oko 60 zaposlenika, od kojih pet
pravnika s poloenim pravosudnim ispitom.
Iza njihova izbora formalno stoji bivi splitski gradonaelnik Zvonimir Pulji, danas
HDZ-ov saborski zastupnik. Pulji ne vidi nita sporno u tome to je omoguio oko
700.000 kuna zarade poznaniku.
Naime, odvjetnik Zoran Peri angairan je u sporu Grada s tvrtkom Dal-Koning
oko gradnje stanova u okviru Programa poticane gradnje (POS). Tijekom 2006. u
nekoliko procesa utrio je na ime parnica protiv te graditeljske tvrtke honorar od
Grada u iznosu od 461.806 kuna. Godinu dana kasnije Periu je spor donio 142.000
kuna, a tijekom 2008. godine i dodatnih 88.800 kuna.
- Izborio sam za Grad u postupku protiv Dal-Koninga 11,3 milijuna kuna. Izabran sam
na osnovi svoga rada u posljednjih 20 godina. Vrlo se lako dozna tko je to u stanju
u ovom gradu napraviti. U odabiru da zastupam Grad nisu pogodovale nikakve
stranake veze i pripadnosti. Jednostavno iz politike nisam nikome sjedio na vratu, a
niti je itko meni - slikovito je objasnio odvjetnik Peri.
Veljan Radojkovi, oporbeni gradski vijenik iz redova SDP-a, u par je navrata
neuspjeno traio pred vladajuom koalicijom HDZ-a i Liste Velog Mista pojanjenja
zbog ega se u sporovima angairaju vanjski pravni zastupnici, jer Grad Split ima
svoje profesionalce.
- Vrlo je porazno da se za toliki novac angaira odvjetnik sa stane, kad u Gradu
16
postoji visokokvalitetna sluba koja je u stanju izai na kraj s gradskim parnicama.

Nije mi jasno iji je Zoran Peri miljenik, a niti se dalo doznati zbog ega je upravo
on angairan. Za njegove honorare mogao je itav odjel pravnika u Gradu dobivati
godinju plau. Slino je i s pravnim zastupanjem u sporovima opina Splitskodalmatinske upanije koje zastupa odvjetniki ured Vinka Radovanija. Posao mu
je priskrbio bivi HDZ-ov upan i njegov Hvaranin Kruno Peronja. Tim se vanjskim
pravnicima daju golemi paualni iznosi te dobro zarauju i kad nema nikakvih
sporova - kazao je Veljan Radojkovi.
Smatra kako uope nije sporna Perieva strunost, ve emu slue gradski pravnici.
Slavica Radi, lanica Poglavarstva za gradske resurse, kae kako su spomenuti
odvjetnici angairani radi smanjenja trokova putovanja i dnevnica djelatnika Grada
Splita u odnosu na vrijednost sporova i visine odvjetnikih honorara. Za Zorana
Peria u parnicama s Dal-koningom istie kako je angairan zbog sloenosti
parnice te izbjegavanja medijskog i javnog utjecaja na pravnike Grada Splita.
Za odabir vanjskih odvjetnika nema pisanih pravila. Dovoljna je procjena
gradonaelnika, pa bi ih vrlo lako uskoro mogao birati splitski poduzetnik eljko
Kerum, kojem se smijee sve izborne ankete za prvog ovjeka Splita.
Za zastupanje Grada Splita u sporovima u Zagrebu i Varadinu angairana je u
srpnju 2005. godine Jadranka Metrovi Kolograni, koja je u posljednje tri godine,
prema podacima iz Poglavarstva, za to utrila 218.000 kuna honorara. Zagrebaka
odvjetnica opunomoena je i da se bavi ugovorima s direktorima splitskih
komunalnih poduzea u vlasnitvu Grada, te daje pravno miljenje o eventualnim
raskidima i raspisivanju natjeaja za zapoljavanje. Opet je pitanje emu slue
pravnici u Gradu Splitu!
Sporila se, uglavnom, oko poslovnih prostora (ne uvijek uspjeno) s nizom
poduzea, izmeu ostalih s Naprijedom, Josipom Kraem i Autotehnom.
Potpuno je nejasno zbog ega je odvjetnica i javna biljenica iz Zagreba odabrana
zastupati Grad u parnici sa zaposlenikom Daliborom Lovriem iz Slube za kulturu
zbog teke povrede slubenike dunosti.
Jadranka Metrovi Kolograni putovala je iz Zagreba kako bi pred Slubenikim
sudom u Splitu zatraila sankcije za strunog savjetnika za film i izlobenu
17
djelatnost. Teretilo ga se jer je poslao uvredljivo pismo jednom splitskom modnom

kreatoru koji je uporno i izvan rokova traio gradski prostor za svoju izlobu.
Takoer, Lovri je trebao dobiti otkaz ili barem premjetaj jer je svojoj proelnici
Tamari Viskovi kazao da ima prpone bradavice, a gradsku vijenicu Liste Velog
Mista, inae modnu kreatoricu, Nedu Makjani-Kuni, usudio se nazvati veljom.
Metrovi Kolograni spor je izgubila, Lovri je zadrao radno mjesto. Trokove
putovanja u Split radi ove parnice, iako smo traili, nismo dobili.
Usput reeno, dok je zagrebaka odvjetnica utjerivala pravdu za Grad Split, u
njezinom je uredu kao pripravnik radio sin Slavice Radi, spomenute lanice
splitskog Poglavarstva zaduene za gradske resurse.
Jadranka Metrovi Kolograni zastupala je Grad Split u jo jednom neobinom
angamanu. Raskidala je u ime Grada menaderski ugovor s bivim direktorom splitske
istoe i nekadanjim splitskim gradonaelnikom LS-a Miroslavom Buliiem, a
dananjim hrvatskim konzulom u Banjoj Luci. Novoj vladajuoj garnituri HDZ-a i Liste
Velog Mista, koja je naslijedila Buliia 2005. godine, nije se svidjelo to se nakon isteka
svog mandata premjestio na dobro plaeno mjesto direktora komunalne tvrtke, te
su ga poto-poto eljeli smijeniti, uz to manju isplatu odtete. Bulii, pravnik po
struci, koji je i ranije pokazao kako dobro zna balansirati na granici legalnosti, zatitio
se menaderskim pravnim ugovorom poput likog medvjeda, a koji je trebala
osporiti pravna maherica iz Zagreba i umanjiti odtetu od 18 mjesenih dohodaka,
nekih 250.000 kuna. Sreom, Bulii je prihvatio premjetaj na drugo radno mjesto
u istoj tvrtki do odlaska na diplomatsku funkciju, pa je spor obustavljen bez velikih
odvjetnikih trokova.
U cijeli sluaj neposredno je bila ukljuena Ljubica Vrdoljak, operativna direktorica
istoe i nezavisna vijenica (prije Hrvatskog bloka) u Gradskom vijeu.
- Vrlo je sporna strunost te odvjetnice, kao i nain rada. Traila me da krivotvorim i
umanjim isplate koje je Bulii kao direktor primao u istoi, kako bi ga se manje
obetetilo. Ostala sam potpuno iznenaena. To zorno pokazuje kakve odvjetnike
angaira Grad izvana i koliko nemaju pojma ni o emu - poruila je Ljubica Vrdoljak.
Ta nezavisna vijenica upozorava da niz afera koje se veu uz aktualnu gradsku vlast, ne
samo uz stranake ljude, ve i nepolitike voditelje gradskih slubi, prolazi bez sankcija.
18
- Gradonaelnik je dobio, prvi put u povijesti ove funkcije, nepotrebnu drugu tajnicu.
Na to je izmiljeno mjesto zaposlena eljana Kala, inae sestra predsjednice
splitskog HDZ-a. Zanimljivo je da je zbog svojih sposobnosti ve dobila otkaz u
Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Aktualna vlast iz vrlo upitnih pobuda odluila je
preuzeti i sve dubioze koje ima Hajduk. Nitko drugi to nije elio uiniti i ne smeta
ih to klub kupuje i prodaje igrae ilegalno. Hajduku treba pomoi, ali sve mora biti
transparentno. Takoer, nije transparentno niti ureenje splitske rive. Natjeaj se
prilagodio izvoau, tvrtki Konstruktor, i nitko drugi se za izvoenje toga projekta
nije mogao niti ozbiljnije natjecati. Na sjednicama Gradskog vijea, godinu dana
od zavretka radova, nismo dobili trokovnik. Poeo se graditi Sportski kompleks
u Lori, meu ostalim, kako bi se osim vojnog terena dolo i do prostora susjednog
Brodosplita. Za potrebe kompleksa u kveru je sruena nova sala za pocinavanje.
To je samo uvertira za preuzimanje imovine brodogradilita uoi privatizacije koja se
sprema i restrukturiranja koje e dovesti do mnotva otkaza kverskih zaposlenika upozorila je Vrdoljak.
Lukusuzni vozni park imotske krajine
ini se nemoguim slube i opine Splitsko-dalmatinske upanije provjetriti

od nepotrebnih politikih funkcionera kojima se godinama pune, pregoleme
administracije i enormnih trokova. Porazno je da su nacionalni mediji i javnost
postali ravnoduni. Gospodarski je poharana Zagora, a osovilo se samo Dugopolje
koje je Splitu lukavo preuzelo gospodarsku zonu.Trogirska HDZ-ova vrhuka
skakue iz afere u aferu, ak je preko terenskih operitivaca dijelila gradski novac
siromanim otoanima Drvenika Velog kako bi na izborima za mjesne odbore
izabrali njihove kandidate. Neuspjeno, jer porazio ih je lokalni nestranaki
penzioner.
Omiki gradski oci predvoeni gradonaelnikom Ivanom kariiem plae
velikim apetitom i razmetanjem gradskim novcem. Na razne rukove, druenja,
reprezentacija i poklone 2007. godine su utroili 1,2 milijuna kuna iz prorauna
Omia, grada od 15-ak tisua stanovnika. Po koliini pojedenog i popijenog omiki
glavari prvi su u Dalmaciji, te e i ove godine vjerojatno uspjeti obnoviti titulu.
19
I Imotskom krajinom godinama haraju lokalni erifi uhljebljeni u, uglavnom,

nepotrebnim jedinicama lokalne samouprave, ije nestaluke tek i samo ponekad
prokau mediji jer ne postoji zakonska opcija koja bi njihovoj rastronosti stala na
kraj.
Imotski s okolicom gospodarski je atrofirao od osamostaljenja Hrvatske, sve vee
tvrtke su poharane, a stanovnitvo se osulo. Ugasile su se tedionice u koje su
gastrajbajteri iz 60-ih i 70-ih godina prolog stoljea slagali svoj mukom zaraeni
novac. Proizvodnja se srozala, a jedino dobro posluju i otvaraju se kockarnice.
Protiv aktualnog imotskog gradonaelnik Ante uzela (HSP) podnesena je kaznena
prijava da je za oko 37 tisua kuna otetio prikazivanjem lanih dnevnica i boravaka
u luksuznom zagrebakom hotelu Westin proteklih godina. Osim uzela, ljubitelji
luksuza su i naelnici okolnih imotskih opina, koje bi davno bile ukinute, da
vanijim hrvatskim strankama ne osiguravaju plasman na izborima (uglavnom,
HDZ-u).
U bivoj dravi u Opini Imotski bilo je tek etrdesetak zaposlenika i dunosnika.
Danas uz gotovo upola manje stanovnika ima ih dvostruko vie, rasporeenih
u Gradu Imotskom i osam novoformiranih opina. Sve su jedinice dobile svoje
naelnike, tajnike, i ostale zaposlenike, a neke pravnike i ekonomiste. elnici opina
Proloac, Runovii, Zmijavci, Podbablje, Zagvozd, Lokviii, Lovre i Cista Provo,
te Grad Imotski tijekom 2008. godine raspolau s 85 milijuna kuna proraunskih
sredstava. Nisu se pretrgli nunim graenjem prometnica i infrastrukture, najvanije
im je da sebi udijele popriline plae, zaposle rodbinu i stranake kolege, te nabave
slubena vozila. Samo u posljednjih godina oko 2 milijuna kuna utroili su za svoje
vozne parkove. Passatima su se opskrbili naelnici Zmijavaca i Runovia, Proloani
Audijem, za razliku od naelnika Zagvozda, kojem je dostatna koda. Bez premca
je prijanja vladajua garnitura u Gradu Imotskom koju je predvodio gradonaelnik
Ante Lonar. Oni su 2004. godine za slubene potrebe kupili Mercedes 320s vrijedan
601 000 kuna. Od ostalih zanimljivosti valja izdvojiti i da se iz imotskog prorauna
godinje utroi oko 250.000 kuna na telefoniranje, a oko pola milijuna proraunskog
novca okolne opine potaracaju za svoje puke proslave. Reprezentacije i slubena
putovanja opinara stoje oko milijun godinje. Rashodi za 80-ak zaposlenih u
Imotskoj krajini prelaze 18 milijuna kuna, pa tako nisu strani 100-ak tisua kuna
koliko opine znaju izdvojiti za pojedine odvjetnike usluge. I tako unedogled.
20
Stoga, ako nismo meu s(p)retnima koji ljekare u hladovini kakve opinske ili
gradske vlasti Srednje Dalmacije, ne prederavamo se i ne vozikamo u limunzinama
kupljenima od proraunskog novca, ostaje nam da pred televizorima gledamo
zagrebake gradonaelnike tirade ili kakve snimke picigina iza kojih se ne vidi tko
nam sjedi nad glavom.
Mak Jovanovi
21
LOKALNA VLAST
U CETINGRADU
PREMREENA
KORUPCIJOM I DRUGIM
NEPRAVILNOSTIMA
Kolijevka hrvatskog parlamentarizma u
klupku sukoba interesa
CETINGRAD - Kad su se na Novu godinu ljeta Gospodnjeg 1527. hrvatski velikai
okupili u gradu Cetinu i na Velikom saboru izabrali Ferdinanda Habsburkog za
hrvatskog kralja, bili su uvjereni kako to jedini i pravi put da to prije zavidaju rane iz
Mohake bitke te da se, dodue u okviru velikog carstva, pokuaju sauvati temelji
hrvatske drave i nacionalnog identiteta.
Iako bi se ovakvo povijesno podjarmljivanje u dananjem kontekstu moglo smatrati
ak i putem prema europskim integracijama, Opina Cetingrad kao kolijevka
hrvatskog parlamentarizma danas se u nekoliko sluajeva pokazuje kao eklatantan
poligon za Europi neprimjerena ponaanja - sukob interesa, nepotivanje zakona te
pravno i moralno dvojbene odluke lokalne vlasti.
Cetingrad se nalazi na istoku Karlovake upanije uz granicu s Bosnom i
Hercegovinom i, kao podruje od posebne dravne skrbi, jo se uvijek oporavlja
od ratnih razaranja pretrpljenih u Domovinskom ratu. Kad je krenula obnova kua,
lokalnih cesta i ostale infrastrukture najavljivani su bolji dani za njegove stanovnike.
22
No na vlak graditeljskog procvata ukrcali su se i pojedinci koji su uz blagoslov

politike to iskoristili za vlastitu korist. Puno se nije promijenilo ni zadnjih godina.
O emu je tono rije? Rad Opinskog vijea Cetingrada odvija se daleko od oiju
javnosti i novinara, koji se na sjednice u pravilu ni ne pozivaju, osim ako se ne radi o
sveanim prigodama poput obiljeavanja nekog jubileja ili Dana opine. Ta praksa nije
novost, a njeguje se jo od ustrojavanja Cetingrada kao Opine. Javnost tako nije
primijetila da je 2001. godine tajnik Opinskog vijea Milan Gaparin preuzeo funkciju
naelnika Opine, ali je istovremeno nastavio obnaati i posao tajnika. Cetingrad je
tako u istoj osobi imao i naelnika i tajnika to je, dakako, bilo zakonski nespojivo.
U mandatu od lokalnih izbora 2005. godine Opinsko vijee Cetingrada je donijelo
jo nekoliko vrlo dvojbenih odluka, koje se lijepo uklapaju u okvir klasinog sukoba
interesa. HDZ-ov vijenik Igor Strmota i HSS-ovac Dragan Brajdi su vrijeme od 30.
svibnja do 30. studenoga 2006. godine prema programu takozvanih javnih radova
Zgrada Opine Cetingrad u kojoj se posljednjih godina zbio niz nepravilnosti

23
Zavoda za zapoljavanje proveli kao zaposlenici opinskog Komunalnog pogona,

odnosno Opine, od koje su i dobivali plau. Pritom, meutim, nisu podnijeli ostavke
na svoje vijenike dunosti nego su unato nespojivosti funkcija redovito glasovali
na sjednicama Opinskog vijea.
Zanimljiv je bio komentar naelnika Nikole Paulia o zapoljavanju ove dvojice
vijenika kad je pria ipak dospjela do medija.
- Oni su bili zaposleni preko programa javnih radova Zavoda za zapoljavanje, pa su
Opinu stajali samo po tisuu kuna mjeseno. Recite, je li bolje da taj mladi momak,
Strmota, kosi travu ili da prodaje drogu? - rezonirao je Pauli, zaboravivi se ipak
osvrnuti na evidentan sukob interesa u ovom sluaju.
Sluaj je tada komentirao i predstojnik Ureda dravne uprave u Karlovakoj upaniji
eljko Spudi, koji se opravdao da je za zakonitost rada opinskih vijea nadlean
Sredinji ured. Kako je zakljuio Spudi, trebalo bi vidjeti jesu li glasovi te dvojice
vijenika bili presudni za donoenje odluka. Ako nisu, po Spudiu nema razloga za
ponitavanje spornih sjednica.
Na ovu nepravilnost vie su puta upozorili jedini SDP-ovac u Opinskom vijeu Stipe
Pavlinovi te nezavisni vijenik Joso Medved. No svaki su put, tvrdi Pavlinovi, bili
grubo uutkani i izvrijeani. Pavlinoviu je, kae, jedan vijenik tijekom rasprave
ak poruio da bi mu bilo bolje da ode u svoju Kladuu, mislivi pritom na oblinje
mjesto u Bosni i Hercegovini gdje je Pavlinovi roen.
Simptomatino je da se primjedbe oporbe i upiti nikad nisu nali u slubenim
zapisnicima sa sjednica, dok na adrese radoznalih vijenika nisu stigli ni pismeni
odgovori na koje po Poslovniku i Zakonu imaju pravo.
Navedeni primjer sukoba interesa siuan je naspram injenice da je Opinski
komunalni pogon svu robu tijekom 2006. i 2007. godine nabavljao od trgovakog
obrta Slave Mesia. U svemu ne bi bilo nita sporno da Mesi uz voenje privatnog
biznisa nije istodobno bio i HSP-ov zamjenik naelnika koji je u to vrijeme ak vrio
i dunost lana opinskog Povjerenstva za odabir dobavljaa usluga i roba. Dakle,
imao je priliku direktno odluivati o dodjeli poslova samom sebi.
Iako je ovaj sluaj prema tumaenju koje smo dobili od Sredinjeg ureda dravne
uprave zakonski ist, moralno je svakako upitan.
- Mesieva trgovina je jedina tog tipa na cetingradskom podruju i nama je
jednostavnije uzimati robu od njega, nego ii u Slunj ili Karlovac. Nisu to neki veliki
24
novci. Evo, u cijeloj 2006. godini od njega smo naruili robu za samo 60 tisua kuna
- pravdao se naelnik Pauli, dodavi da se ugovor bez problema moe raskinuti ako
se utvrdi da je to protuzakonito. No kako supervizori iz Ureda dravne uprave nisu
nali nita sporno, ista je praksa nastavljena do danas.
Cetingrad biljei i jedan neto svjeiji te medijski puno eksponiraniji primjer sukoba
interesa, koji je debelo zagazio granicu kriminala. Dodue, nije direktno vezan
na klupko nepravilnosti u opinskoj vlasti, ali razotkriva tipian korupcijski slijed
namjetanja javnih natjeaja.
Cetingradski poduzetnik Mio Valenti u zadnjih je petnaestak godina, kako je
kasnije priznao tijekom sudskog procesa u kojem se naao kao rtva iznude, odradio
na desetke poslova za Opinu Cetingrad. Na tome je izgradio svoj mali poslovni
imperij.
Uglavnom se radilo o graevinskim poslovima na obnovi kua i gradnji cesta, dok je
kao istaknuti HDZ-ovac u Cetingradu i Slunju bez problema na natjeajima dobivao
i poslove poput ureenja lokalnih cesta i ienja snijega. Meutim, Valenti se
na zadnjim lokalnim izborima u proljee 2005. godine svrstao na stranu svoga
dugogodinjeg prijatelja, biveg naelnika Cetingrada i disidenta iz HDZ-a Jose
Medveda, pa je s Medvedove nezavisne liste ak uao u Opinsko vijee. Tada su
se, meutim, poslovi koje mu je Opina kao HDZ-ovcu dotad redovito dodjeljivala
znaajno prorijedili, pa se za pomo obratio svom neaku Nikoli Valentiu, inae
poznaniku Danijela Mioia, vozaa Boidara Kalmete, ministra mora, turizma,
prometa i razvitka.
Ministarstvo je nedugo potom raspisalo javni natjeaj za gradnju cesta u Opini
Cetingrad, a Valenti je posao teak gotovo pet milijuna kuna svakako elio.
Posrednici su mu rekli da posao moe dobiti, ali za deset posto od vrijednosti
ugovora. Nije pristao, pa je posao na kraju dobila druga tvrtka. Svejedno se naao na
meti posrednika, koji su od njega eljeli milom ili silom iznuditi proviziju.
Valenti je odbio dati novac iznuivaima, da bi nakon ozbiljnih prijetnji koje su
uslijedile sluaj prijavio policiji koja je dvojicu reketara uhitila pred njegovom kuom
u Cetingradu. Potom su razotkrivena jo petorica iz kriminalne skupine.
U sudskom procesu na Opinskom sudu u Karlovcu utvreno je da je ministrov
voza Danijel Mioi znao za natjeaje te zajedno s ostalima organizirao iznudu radi
dobivanja materijalne koristi. Svi iz skupine nepravomono su osueni na zatvorske
25
kazne od godinu do dvije godine zatvora, dok je Kalmetin voza nakon izricanja
presude postupak nazvao montiranim, a presudu politikom.
No da se vratimo poetku. Cetingradski primjeri sukoba interesa, od kojih smo neke
ovdje naveli, poetkom su prole godine ipak stigli na stol Sredinjeg dravnog
ureda za upravu. Podeblji je spis uz zahtjev za istragom dravnom tajniku Antunu
Palariu poslao ve spominjani vijenik Stipe Pavlinovi. Dvadesetak dana kasnije
iz Zagreba je stigao pisani odgovor u kojem iz Ureda zahvaljuju na uoenim
nepravilnostima. Najavljuju da e traiti detaljno objanjenje od Opine Cetingrad te
o svemu obavijestiti podnositelja zahtjeva. Godinu i pol dana kasnije Pavlinovi jo
uvijek eka objanjenje.
IZJAVA
NIKOLA PAULI (naelnik Cetingrada): Istina je, iz Sredinjeg dravnog ureda smo
dobili dopis. Svu smo im traenu dokumentaciju poslali. Uoene su nepravilnosti
i sve to su zatraili od nas smo potovali. Funkcioniramo u skladu za zakonom i
moe nas provjeravati tko god hoe.
Damir Kundi i Vedran Gvoak
26
O POSTIZBORNOJ
TRGOVINI U
KARLOVCU NAKON
ZADNJIH LOKALNIH
IZBORA 2005. GODINE
Politika je umijee trgovanja
Svedemo li stvari na istu faktografiju, politiku trgovinu do koje je u Karlovcu
dolo nakon posljednjih lokalnih izbora 2005. godine najbolje e oslikati jedan
matematiki detalj. HDZ je prema glasovima biraa tada osvojio devet vijenikih
mjesta. Danas ih u Gradskom vijeu ima ak trinaest.
Transfera izmeu stranaka i trgovanja mandatima u osamnaest je godina
punoljetnosti hrvatske demokracije bilo toliko da pojave poput takvih teko
moemo smatrati kuriozitetima. Nije to ni neto to nuno mora izlaziti iz okvira
zakona. No karlovaki e sluaj iz 2005. godine ipak ostati upamen kao jedan od
enciklopedijskih primjera politike korupcije, kojim se zbog njegove prirode bavio i
USKOK, a posebno je istaknut u izvjeu Europske komisije.
U Karlovcu smo te, 2005. godine, dakle, vidjeli za koliko se novca moe kupiti
mandat osvojen na izborima. Za okruglo 20 tisua kuna mjeseno. Vidjeli smo i
kakve su sve osobne beneficije na svoj konto utrili oni to su prekrojili izborni
rezultat. Nismo, meutim, vidjeli da je zbog svih tih rabota netko kasnije na bilo koji
nain procesuiran. Zato? Zato jer je u politikom miljeu prijevaru iz koristoljublja
vrlo jednostavno omotati celofanom demokratskog prava na raspolaganje
27
vlastitim mandatom. Tako upakiranu i zakonski opranu priu potom preostaje

preispitivati jo samo na moralnoj razini, a za nemoral se u Hrvatskoj jo uvijek ne
ide u zatvor.
No, krenimo ispoetka. Izbori za Gradsko vijee Karlovca odrani 15. svibnja 2005.
godine zavrili su tijesno da tjenje nisu mogli. Lijeva koalicija SDP-a, HSS-a i LS-a
osvojila je deset mandata, jednako kao i ona desna, HDZ-a, DC-a i HSLS-a. Potrebna
veina od etrnaest ruku ovisila je o prvotno nerasporeenim glasovima po dva
predstavnika HSU-a, HSP-a i nezavisne liste Dubravka Delia, te jednog HNS-ovca.
Do magine je brojke prva ipak uspjela stii koalicija predvoena SDP-om.
Tono 29 dana nakon izbora javno je predstavljen pisani sporazum podrke
socijaldemokratskom gradonaelnikom kandidatu Dariju Jankoviu, na koji
su potpis uz vijenike lijeve koalicije stavila i dva HSU-ovca, jedan HNS-ovac te
nezavisna Jasna Plevnik. inilo se da je stvar gotova i da Jankoviu vie nita ne stoji
na putu do gradonaelnike fotelje. No nije ni blizu bilo tako.
Moglo se jo moda smatrati sluajnou kad se na konstituirajuoj sjednici
uprilienoj dan kasnije nije pojavio umirovljenik Ivan Tudi. Po slubenom je
tumaenju taj vremeni politiar veer ranije hospitaliziran zbog visokog krvnog
pritiska. Neslubeno, meutim, i nikad dokazano, na sjednicu nije doao zbog
pritiska druge vrste. Onog od HDZ-ovih pregovaraa koji su navodno ili ak dotle
da je njegovom sinu obeano radno mjestu u Ministarstvu gospodarstva ukoliko
oca odvrati od podrke SDP-u. Pritiske na Tudia dan kasnije je u svojem priopenju
potvrdila i gradska organizacija HSU-a.
O pokuajima da se minira novostvorena veina tih je dana otvoreno progovorila
i nezavisnjakinja Plevnik, kojoj je HDZ navodno ponudio mjesto u diplomaciji u
zamjenu za uskraivanje podrke Jankoviu i SDP-u.
Da je u Karlovcu tih dana trajao politiki lov u mutnom, definitivno je postalo jasno
dva tjedna kasnije kada je bio zakazan idui pokuaj konstituiranja nove vlasti.
Najstarijeg karlovakog vijenika taj put, dodue, nije muio tlak i na sjednicu je
doao. No nenadano se nije pojavila jedna druga etrnaesta ruka SDP-a. Mlada
HSS-ovka Sanja Kati je dan prije sjednice pala sa slapa na rijeci Mrenici i zavrila u
bolnici sa Schanzovim ovratnikom. Lijevi su u nedostatku kvoruma opet ostali van
vijenice, burleska je nastavljena, a Karlovac je i dalje bio bez novog gradonaelnika.
U ovako fatalne sluajnosti je postalo nemogue vjerovati kada je Kati, koja se
28
jo iz bolesnike postelje klela na vjernost Jankoviu i koaliciji s kojom je osvojila

mandat, objavila da izlazi iz HSS-a. Kao razlog je doslovno navela sljedee - svoj
navodni program za mlade Karlovca lake e provesti u djelo na desnoj negoli na
lijevoj strani.
Pridobivanje vijenice koja je politika uvjerenja, kako se tek kasnije pokazalo,
prodala za radno mjesto u upanijskim sinekurama, nije bilo dostatno za prolazak
kandidata desne koalicije. HDZ je nastavio traiti iduu najslabiju kariku meu
lijevima. Naao ju je u HSU-ovcu Franji Capanu, koji je 27. srpnja takoer odluio
okrenuti lea dotadanjim partnerima i potpisati novi sporazum. Ovaj put s HDZ-om.
Upravo taj komad papira pokazao se krunskim materijalnim dokazom korupcijske
pozadine sklapanja vlasti u Karlovcu 2005. godine. U dokumentu koji je s
jedne strane potpisao Capan, a s druge ef lokalnog HDZ-a i ondanji ministar
gospodarstva Branko Vukeli stajao je niz konkretnih toaka koje se HDZ obvezuje
odraditi u zamjenu za Capanov presudni glas.
Uvjetima poput onog da se osigura
besplatan autobusni prijevoz
umirovljenicima, da im se skrati
ekanje na preglede u Opoj bolnici,
da se uredi Klub umirovljenika i
29
poveaju umirovljenike boinice teko

se moe neto prigovoriti. No jedan je
detalj bio uistinu skandalozan. U lanku 5.
sporazuma Vukeli-Capan, HDZ se obvezao
osigurati mjeseno minimalno 20 tisua
kuna za funkcioniranje HSU-a, iako je, usput
reeno, ta stranka prema legalnom kljuu
raspodjele proraunskih sredstava politikim
organizacijama imala pravo na deseterostruko
nii iznos.
Bura koja se podigla javnosti nakon to je
sporan papir objavljen u medijima nije omela
ono to se dogodilo samo par dana kasnije
- Capan i Kati su podigli ruke za dolazak
na vlast HDZ-ovog gradonaelnika Mire
krgatia.
Zauzvrat, meutim, nisu ostali kratkih rukava.
Prie o navodnim protuuslugama iza kojih se
nikada nije maknuo prefiks navodno ovdje
neemo spominjati. No ako se koncentriramo
samo na dokazivo i nepobitno, ostaju injenice da je Sanja Kati brzo nakon
prelaska u drugi politiki tabor u konkurenciji dvadeset jednog kandidata pobijedila
na natjeaju za posao u Karlovakoj upaniji, da se za njezinog zarunika nalo
mjesta u Nadzornom odboru gradske tvrtke Mladost, a za Franju Capana u istom
tijelu karlovake Toplane.
Situaciju je nekoliko tjedana nakon sklapanja nove vlasti najbolje opisao tadanji
HSP-ov dogradonaelnik Igor Horvat, koji je i sam vrlo brzo iz redova pravaa
preao pod politike skute HDZ-a. Gotovo frivolno, novinarima je rekao kako je
politika umijee trgovanja. I da se nitko nema prava ljutiti na HDZ samo zato to je
bolje trgovao.
Slinim merkantilistikim metodama HDZ-ova je vlast u Karlovcu nastavila raditi i u
godinama koje su slijedile.
30
Postavljanje stranakih podobnika na sve javne funkcije smatra se manje-vie

normalnim i u drugim sredinama. No u Karlovcu se otilo dotle da se posjedovanje
stranake iskaznice vladajue partije pokazalo presudnim uvjetom za dobivanje ili
zadravanje posla u bilo kojoj ustanovi koja bi na ovaj ili onaj nain bila vezana uz
proraun.
Posmicani su uglavnom svi nehadezeovski ravnatelji kola, dok su na njihova mjesta
postavljeni podobniji kadrovi. Na mjesto direktora lokalne radijske postaje koja
se nalazi u vlasnitvu Grada, primjerice, postavljen je dotadanji politiki tajnik
lokalnog HDZ-a iako je jedina njegova struna referenca bila valjda ta to je u ivotu
znao posluati radio.
Slinih bi se primjera dalo nabrajati unedogled, no puno je vanije to da se na slian
nain kadroviralo ak i kod takozvanih obinih radnih mjesta. Samo u gradskoj
upravi te tvrtkama i ustanovama koje se direktno nalaze na proraunskim jaslama
u tri je godine zaposleno vie od 120 ljudi, pri emu se nehadezeovci mogu nabrojiti
na prste jedne ruke.
Sistem iz HDZ-a na posao koji fino parafrazira nekad razvikani program S faksa
na posao vladajua je stranka vjerojatno nesvjesno i sama priznala kroz dva
dogaaja prije lanjskih parlamentarnih izbora.
Prvi je bio kad je uoi izbora porast vlastite popularnosti pokuala pokazati kroz
javno predstavljanje sedamdeset novih visokoobrazovanih mladih lanova u jednom
karlovakom restoranu. U gotovo kominoj situaciji, pred novinarima su prodefilirali
brojni ravnatelji, profesori, lijenici, kustosi muzeja, zaposlenici kazalita i slini
kadrovi. Svi su u isti as posve sluajno osjetili masovni poriv za ukljuenjem u
politiku. I to bez ikakve prisile, kako se tamo javno pohvalio predsjednik lokalnog
HDZ-a.
Drugi se dogaaj zbio u finiu predizborne kampanje kad je u Ozlju gostovala
vrhuka HDZ-a na elu s Ivom Sanaderom. Kako bi se izbjegla neugodna mogunost
da u gradu kojim ne vlada HDZ budueg premijera ne doeka razdragano mnotvo
simpatizera, iz Karlovca je organiziran dolazak autobusa stranakih aktivista. Ali ne
bilo kakvih aktivista.
Sa zastavicama u rukama i plavim jaknama HDZ-a Sanadera je tamo doekalo
pedesetak gradskih i upanijskih proelnika, direktora gradskih tvrtki, ravnatelja
ustanova i kola te drugih javnih dunosnika. Pria je, dodue, na kraju ispala i
31
pomalo neugodna kad su se mediji dosjetili da su svi oni u vrijeme dok su agitirali
za HDZ morali biti na svojim radnim mjestima. Za koja im plau, nota bene, daju svi
porezni obveznici, a ne samo lanovi njihove stranke.
Nepotizam i stranako kadroviranje koji su od 2005. do 2008. godine obiljeili HDZovu vladavinu u Karlovcu mogli bi imati zanimljivu implikaciju. Doe li, naime, na
nekom od iduih izbora do promjene vlasti, ona e biti samo kozmetike prirode.
HDZ je u gradskoj upravi i svim drugim bitnim institucijama instalirao i zaposlio
svoje kadrove. Tako razgranata infrastruktura ljudi od povjerenja jami da e faktiki
vladati ak i ako mu birai uskrate povjerenje. Koliko e nekoj novoj garnituri
znaiti formalna vlast ukoliko sve to je namjerila mora provesti s punom koarom
kukavijih jaja na leima? Vjerojatno ne ba puno.
IZJAVE
Sanja Kati
32
FRANJO CAPAN: Ne elim nita

komentirati.
SANJA KATI: Smatram da
sam u to vrijeme napravila pravi
korak za grad Karlovac i ostajem
pri tome. Vie ni ne razmiljam
puno o tome. Je li mi to pomoglo
kod dobivanja radnog mjesta?
Radno mjesto na kojem radim
adekvatno je mojoj strunoj
spremi. Komentar mogu dati
samo moji nadreeni.
O PRITISCIMA NA
NOVINARE I UTJECAJU
KARLOVAKIH
VLASTI NA MEDIJE U
VLASNITVU LOKALNE
SAMOUPRAVE
Konja treba vezati tamo gdje gazda kae
Pripada li Hrvatska po medijskim slobodama doista tamo negdje u egzotini red
zemalja poput Bocvane i ada, kamo nas u svojim godinjim izvjeima redovito
trpa amerika nevladina organizacija Freedom House? Oni uvjereni da Amerikanci
mrvicu pretjeruju i da situacija ipak nije toliko crna, sasvim sigurno nikad nisu imali
sreu raditi u nekoj od medijskih kua u vlasnitvu drave ili lokalnih samouprava.
Drutvene medije smatra se najneuralginijim tokama slobode hrvatskog
novinarstva. A zato je tome tako, najbolje je kroz samo par rijei prije nekoliko
godina saeo ondanji glavni urednik Radio Karlovca, medijske kue u vlasnitvu
Grada Karlovca i Karlovake upanije.
- Svi dobro znamo da treba vezati konja tamo gdje gazda kae - odvratio je mrtavhladan taj medijski djelatnik u jednom intervjuu u kojem je upitan koliki je utjecaj
lokalnih vlasti na ono to mu smije ili ne smije otii u eter.
33
Logika jednih i drugih je vrlo prosta. Vlasti dobro znaju da bi ti mediji teko preivjeli
bez proraunskih infuzija, pa ignorirajui injenicu da proraun nije njihova prija
ve zajednika kasica svih poreznih obveznika od novinara oekuju da obrauju
samo teme afirmativne po njih. Da budu, dakle, nekritiki glasnogovornici njene
politike. Novinari su pak prihvatili obrazac ponaanja u kojem im ne smije pasti na
pamet ugristi ruku to ih hrani.
Simbioza politikog gazde i medijskih konja, to u vie segmenata pripada
pod nazivnik sukoba interesa, u Karlovcu funkcionira ve godinama. U gradskom,
odnosno upanijskom vlasnitvu tamo se nalaze dvije medijske kue - spomenuti
Radio Karlovac i Karlovaki tjednik.
Na pozicije direktora u oba medija instalirani su dugogodinji kadrovi vladajue
stanke, dok je za urednika Radija postavljen voditelj, koji je dan prije svojeg
imenovanja na tu funkciju snimio predizborni spot za HDZ. Prvi medij godinje se
34
iz prorauna dotira s blizu milijun, drugi s gotovo dva milijuna proraunskih kuna.
Koliki se politiki utjecaj kupuje za tri milijuna kuna godinje? Odgovor na to pitanje
vjerojatno znaju i oni koji nikad nisu prelistali Tjednik ili posluali Radio.
Slugansko shvaanje medija od strane karlovake vlasti plastino pokazuje nekoliko
primjera iz zadnjih godinu-dvije. Prvi je sluaj novanog kanjavanja radijskog
novinara Vlade Draia, i to doslovno zato jer se u jednom trenutku usudio izrei
vlastito miljenje. Nesrea je bila u tome to je ono u tom trenutku kolidiralo sa
stavovima HDZ-ovog dogradonaelnika Damira Jelia.
Drai je, naime, u rujnu 2006. godine zajedno s izvjestiteljima ostalih lokalnih
medija nazoio Jelievom prijamu za uenike lokalne umarske kole koji su tamo
doli predstaviti svoj istraivaki projekt na temu nasilja u adolescentskim vezama.
U razgovoru s dogradonaelnikom, bivim prosvjetnim djelatnikom, uenici su uz
ostalo primijetili kako se sa slinim problemima, naalost, u koli nemaju kome
obratiti. On im je na to odvratio kako glavna krivnja za stanje u naem kolstvu lei u
naslijeu komunistikog sustava.
Neto kasnije, u debatu su se na zahtjev Jelia, to je bitno apostrofirati, ukljuili i
prisutni novinari. No ba je to Draia skupo stajalo.
Javivi se za rije, nesretni je novinar ustvrdio kako je prosvjetni sustav u
komunizmu imao i jednu dobru stranu jer su tada kole imale psihologe,
socijalne radnike i druge strunjake kojima su se uenici mogli obraati sa svojim
problemima. Sloile su se s tim i mentorice uenika i rasprava je ubrzo okonana.
No ne i za ego dogradonaelnika, u to vrijeme i predsjednika Skuptine Draievog
Radija. Samo par dana kasnije, Jeli je sloio pismeni dopis Ivanu Mrzljaku,
predsjedniku Nadzornog odbora te medijske kue. Od njega je zatraio, citiramo,
da putem svoje moi i autoriteta utjee na direktora Radio Karlovca da disciplinski
i financijski kazni Draia, jer se ovaj kao novinar afirmativno izrazio o komunizmu
te se direktno suprotstavio njegovom miljenju.
Ono to je za nesretnika uslijedilo bilo je jo vee ponienje od injenice da je
na odresku od plae idui mjesec dobio pet posto nii iznos. Drai se, naime,
da bi sauvao radno mjesto morao i javno ispriati Jeliu, te je do kraja svinuvi
kraljenicu napisao da mu je iznimno ao to je tako neprofesionalno postupio i
obeao da mu se to nee ponoviti.
Skandaloznije od svega je ispalo oitovanje Jelia nakon to je pria izala izvan
35
zidova Radio Karlovca i izazvala osudu cjelokupne javnosti. Pravdajui ispravnost

svojeg zahtjeva da se Draia lupi po prstima, poslao je priopenje javnosti kako
nikada ne bi traio kanjavanje novinara da to nije praksa koju su ve doivjeli
pojedini djelatnici te medijske kue. Dakle, takvo to je za novinare tog medija
neto sasvim normalno.
Draiev poziv upomo Sindikatu novinara Hrvatske za sobom je izvukao
potencijalno jo opasniju aferu. Naalost, nikad do kraja razjanjenu. Tajnica
SNH-a Marinka Boljkovac izjavila je tih dana kako je oitovanje o sluaju zatraila
od predsjednika NO-a Radio Karlovca Ivana Mrzljaka, koji joj je pak na upit to se
dogaa odgovorio kako ne treba vjerovati ba svemu, kako nema pojma kakvi
su novinari u Karlovcu i kako u gradskoj upravi postoje debeli dosjei o svakome od
njih. Mrzljak se kasnije kleo kako nije mislio ozbiljno, u magistratu su sve hitro
demantirali, no reenica u kojoj su se istovremeni nali pojmovi novinari i dosjei
bila je dovoljan razlog da se digne opravdana bura.
Da se na koji trenutak odmaknemo od Karlovca, podsjetimo na slian sluaj koji
se poetkom 2008. godine zbio etrdesetak kilometara junije, u Ogulinu. Neboja
Magdi, iskusni novinar tamonjeg Radio Ogulina, takoer medija u gradskom
vlasnitvu, kanjen je pak skidanjem 20 posto od plae, uz naznaku da mu u sluaju
novog prekraja slijedi izvanredni otkaz ugovora o radu. U emu se zapravo sastojao
Magdiev prekraj? Samo u tome to je u prilogu za jutarnje radijske vijesti 24.
veljae, zbog neispunjenih obeanja o ulaganjima u Hrvatski olimpijski centar
Bjelolasica, kritizirao HDZ-ovog ministra Dragana Primorca te saborskog zastupnika
Ivana Vuia.
Sluajeva u kojima je lokalna politika trenirala strogou na novinarskim leima
u Karlovcu je bilo jo. U jednom se od njih u ulozi glavnog aktera opet naao ve
spomenuti Jeli, koji je u meuvremenu uznapredovao s pozicije dogradonaelnika
na onu gradonaelniku. Ovaj put prilino ga je naivcirala injenica to su novinarka
Karlovakog tjednika i novinar Radio Karlovca sjednicu Gradskog poglavarstva 8.
veljae 2008. godine napustili petnaestak minuta prije slubenog zavretka, nakon
to su sami procijenili da nema vie javnosti posebno zanimljivih toaka. Jeli je
odmah preko proelnika organizirao kratku telefonsku istragu da vidi jesu li moda
novinari otili na neki drugi dogaaj. A kad je saznao da su otili u redakcije, Jeli je u
mikrofone preostalih izvjestitelja ustvrdio kako se radi o tekom bezobrazluku ljudi
36
o ijim plaama odluuje Grad. Obratio se pritom i ostalim poglavarima.

- Vidite sada kako se ponaaju ljudi za koje vi odluujete hoe li ili nee dobiti
novac - glasila je nimalo pitijska poruka, koju valjda ne treba posebno prevoditi.
Usude li se, naime, ovi novinari jo samo jednom samostalno procjenjivati je li neka
aktivnost gradskih otaca zanimljiva javnosti ili ne, ostat e bez plaa. Direktori
prozvanih novinara, naravno, nisu stali u obranu svojih djelatnika ve su se ispriali
gradonaelniku, dok je napad umjesto njih osudilo tek Hrvatsko novinarsko drutvo.
Dosad ispisana nabrajalica pokazuje ono to s im se lokalni novinari suoavaju
u Karlovcu ukoliko makar nakratko otkau poslunost. Na drugoj strani medalje,
meutim, jo se transparentnije ocrtava sukob interesa u kojem se karlovaki
vlastodrci nalaze utjeui na ureivaku politiku svojih medijskih kua.
Bilo je to kasnog ljeta 2007. godine. Koji mjesec kasnije odravali su se
parlamentarni izbori, a HDZ-ova je vlast shvatila da u Karlovcu pod svojom
kontrolom nema nijedan od postojeih dnevnih listova. Proraunskim je novcem
stoga odluila napraviti vlastite novine, u iju su redakciju zaposleni iskljuivo
novinari bliski vladajuoj stranci, a dio je i direktno regrutiran iz redova Mladei
HDZ-a.
List naziva KA dnevnik pokrenut je uz velika ulaganja u okviru gubitakog
Karlovakog tjednika s, kako se brzo pokazalo, samo jednim ciljem - da se u njemu
objavljuju hvalospjevi o predizbornim sveanostima vladajue stranke. I naravno, da
se usput difamiraju politiki protivnici. Tako su ostali upameni tekstovi, objavljeni
nekoliko dana prije izbora, u kojima je SDP-ova saborska zastupnica Milanka Opai
optuena da je ranih devedesetih radila kao tajnica Jovana Rakovia u SAO Krajini,
a ef lokalnog HNS-a Nikola Vuljani da je u bivem sistemu bio konfident Udbe.
Problem je ipak nastao kada se vidjelo da se KA dnevnik na kioscima prodaje u
svega nekoliko desetaka primjeraka. Remitendu se pokuavalo smanjiti dirigiranom
prodajom drugim tvrtkama u vlasnitvu Grada, od kojih je svaka morala kupiti
odreeni broj primjeraka. No uzalud.
Vlast je brzo nakon izbora shvatila da joj se plaanje samoreklame u novinama koje
malo tko ita - ne isplati. KA dnevnik je par mjeseci nakon izbora ugaen uz jo
uvijek nepoznate proraunske gubitke koji su iza njega ostali. Oporba tvrdi kako
se radi o ak dva i pol ulupana proraunska milijuna. Po verziji vlasti pak, radi se o
samo 800 tisua kuna.
37
IZJAVA
VLADO DRAI: Moj je sluaj bio dio plana HDZ-ovog etnikog ienja na Radio
Karlovcu koje se provodi od 1990. godine. Nakon zadnjeg incidenta s dijagnozom
teke depresije zavrio sam na bolovanju i to je rezultat kontinuiranog mobbinga
koji sam proivljavao. Zato sam se naao na piku? Dijelom zato to sam Srbin, a
dijelom i zbog toga to sam godinama bio glavni sindikalac Radija.
38
VARADINSKI TRIPTIH
1.
elnik HSLS-a Ivan ehok, varadinski gradonaelnik od 2001. godine te saborski
zastupnik takoer u dva mandata, ali poevi od 2003. godine, meu rijetkim je
istaknutijim hrvatskim dunosnicima za koje se utvrivalo jesu li bili u sukobu
interesa, a jo rjeim za koje se to radilo u vie navrata. Naime, pred Povjerenstvom
za odluivanje o sukobu interesa taj doktor humanistikih znanosti i autor vie
udbenika s podruja etike naao se zbog tri sluaja.
Prvi se odnosio na njegovo putovanje u Kanadu na troak ABC Group, potencijalnog
ulagaa, koji je potaknuo varadinski SDP.
- SDP se ve est mjeseci slui atmosferom pritiska, ucjenama i medijskim linem
kojemu sam izloen jer se pokuava sruiti aktualna gradska vlast. Potvruje to
i pria o putovanju u Kanadu. SDP lae kad tvrdi da su moja i upanova supruga
putovale u Kanadu na raun kanadske tvrtke ABC Group kako bi im ponudili bolje
uvjete. To nije tono. Uvjeti su davno dogovoreni, a supruga je platila svoju kartu
uvjeravao je poetkom 2004. godine ehok varadinsku i hrvatsku javnost,
odgovarajui na primjedbe SDP-a glede plaanja trokova prekooceanskog
putovanja kod stranog investitora koji nikada nije realizirao najavljeno ulaganje u
Varadinu.
Dok je ehok govorio da bi opet putovao svijetom na poziv investitora, ali tek kad su
definirani uvjeti posla, predsjednik Povjerenstva Josip Leko iznio je stav da je takvim
putovanjem ehok prekrio Zakon o sprjeavanju sukoba interesa. Naime, lanak
8, stavak 1 navodi sljedee: Darom u smislu ovog Zakona smatra se novac, stvari
bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje dunosnika
dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema
darovatelju; a stavak 3 veli da dunosnik smije zadrati samo dar simboline
vrijednosti i to najvie u vrijednosti do 500 kuna od istog darovatelja.
Meutim, odluka Povjerenstva u vezi putovanja, kako je objanjavao Leko na
konferenciji za novinare odrane potkraj 2005. godine, bila je samo naelne
39
prirode, budui da se odustalo od postupka jer je Povjerenstvo u ranijem sazivu o

tome ve raspravljalo na ehokov zahtjev.
Za lanove Povjerenstva bila je dvojbena i naknada od tri tisue kuna koju je ehok
primao kao gradonaelnik. Tvrdili su naime da za to nema pravo. Naime, osim te
naknade, ehok je primao zastupniku plau, pa je upozoreno na krenje lanka 10,
stavak 3 Zakona o sprjeavanju sukoba interesa koji veli da za vrijeme obnaanja
javne dunosti dunosnici mogu stjecati prihode po osnovi autorskih i patentnih i
slinih prava intelektualnog i industrijskog vlasnitva.
Leko je upozorio da e Povjerenstvo, ukoliko ehok u roku od osam dana ne
odustane od sporne naknade, u Gradskom vijeu Varadina potaknuti raspravu o
njegovoj odgovornosti. To se, meutim, nije dogodilo jer je ehok najavio da e
prestati primati gradonaelniku naknadu, napominjui da Povjerenstvo nema
pravo tumaiti tko ima pravo na naknadu, nego to moe initi nadleni saborski
Odbor za Ustav i Poslovnik kojemu e se obratiti.
Trei, ujedno i najpoznatiji sluaj sukoba interesa koji je povezan s ehokom odnosi
se na kupnju privatnih zemljita na podruju Ribnjak od Grada Varadina iz travnja
2004. godine.
- Povjerenstvo smatra da je ehok bio u sukobu interesa i jer je pri kupnji zemljita
pogodovao osobi s kojom je interesno povezan. Naime, Grad Varadin je od
privatnika kupio etiri parcele, s tim da su tri osobe za metar etvorni dobile po
20 eura, a etvrta 35 eura. Radilo se o supruzi elnika varadinske Gospodarske
komore, koji je ehoka zamijenio u Nadzornom odboru varadinske Slobodne zone
rekao je u studenom 2005. Josip Leko, tadanji predsjednik Povjerenstva koje je
odluku donijelo jednoglasno.
Leko je upozorio da je kupnjom zemljita prekren lanak 1, stavak 2, koji
veli da je sukob interesa situacija u kojoj su privatni interesi dunosnika u
suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utjee ili moe utjecati na
nepristranost dunosnika u obavljanju javne dunosti. Naime lanak 3, stavak 3
upozorava da dunosnici ne smiju koristiti javnu dunost za osobni probitak ili
probitak osobe koja je s njima povezana, dok se u l. 4veli da su vezane osobe
brani ili izvanbrani drug dunosnika..., te ostale osobe koje se prema drugim
osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s
dunosnikom.Isto tako lanovi Povjerenstva su upozorili da lanak 6 veli kako
40
je dunosnicima zabranjeno postupati na sljedei nain: ...i) na koji drugi nain

koristiti poloajdunosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvrne ili sudbene
vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu
ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi nain interesno pogodovali sebi ili drugoj
povezanoj osobi.
Istiui da mu je savjest ista u vezi sva tri sluaja, ehok je za spornu kupnju
zemljita rekao da se ni za to ne osjea krivim.
- To je jedan od najboljih poslova koje je sklopio Grad Varadin, a lokalna
samouprava ni po kojem zakonu ne moe izvlastiti vlasnika zemljita, pa smo bili
prisiljeni platiti koliko je ta obitelj traila. Cijenu diktiraju trini uvjeti, dravna
revizija nije nala nita spornoga u toj kupovini, a odluku je jednoglasno donijelo
devet lanova Poglavarstva i po tome su svi bili u sukobu interesa. Uostalom, niti
sam pregovarao o cijeni zemljita, niti sam znao ija je parcela, niti sam pogodovao
toj osobi koju nikada nisam vidio upozorio je ehok, koji se dvaput alio Upravnom
sudu zbog zakljuaka Povjerenstva u vezi kupnje zemljita na Ribnjaku jer ih je
smatrao pogrenim.
ehokove albe
Upravni sud uvaio je u oujku 2006. prvi ehokov zahtjev za zatitu Ustavom
zajamenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, a u vezi zakljuka Povjerenstva.
U rjeenju je, uz ostalo, upozorio Povjerenstvo da treba dokazati sukob interesa,
odnosno ehokovu osobnu interesnu povezanost s vlasnicom jedne parcele i
njezinim suprugom. Upravo zbog toga ponovljen je postupak kupoprodaje zemljita
pred Povjerenstvom koje je ponovno zakljuilo da je ehok bio u sukobu interesa.
- To ni sada, kao ni lani nije bilo utvreno jer je razina te povezanosti manja
od, primjerice, one s poljoprivrednicima kojima je Grad Varadin dao u zakup
poljoprivredno zemljite ili pak s varadinskim FOI-om, gdje sam bio profesor, a koji
je nedavno bez problema dobio objekt od Grada rekao je ehok u kolovozu 2006.
godine.
Problematika prodaje zemljita na Ribnjaku, koje je trebala kupiti kanadska ABC
Grupa, nala se na dvije sjednice varadinskog Gradskog poglavarstva, i to odrane
u istom danu 27. travnja 2004.
- Povjerenstvo je u krivu kada tvrdi da nije bilo razloga za hitno sazivanje druge
41
sjednice jer je on itekako postojao, to se moe vidjeti iz aneksa ugovora s ABC

Grupom u kojem je produljen krajnji rok rjeavanja imovinskih pitanja. lanovi
Povjerenstva te dokumente nisu vidjeli jer ih nisu ni traili. Zanemarili su da je jedan
kupac isticao da je slino zemljite prije prodao za 40 eura i da nee ni parcelu na
Ribnjaku dati jeftinije. Stoga smo tu cijenu mogli prihvatiti ili ne. A prihvatili smo
je jer ne samo da nam je zemljite trebalo, nego je cijena bila manja od one koju
je utvrdio vjetak- isticao je varadinski gradonaelnik koji oznaio licemjernim
primjedbe na to to je druga sjednica bila zatvorena za javnost jer je to rijetka
praksa u Varadinu, za razliku od Zagreba, gdje je to pravilo.
ehok je posebno napomenuo da u nadlenosti Povjerenstva nije utvrivanje
nezakonitosti niti statutarnostodluka Gradskog poglavarstva jer za to postoje druga
tijela. S tim u vezi izdvaja dravnu reviziju koja u otkupu nije nala nita spornog.
- Zbog svega toga tvrdim da se radi o politikom konstrukciji iza koje stoje pojedinci
iz SDP-a, kao to jepredsjednik Povjerenstva Josip Leko, koji manipulira lanovima.
Njima je u interesu da se u Hrvatskoj svi politiari pokau jednako nesposobnim ili
sklonim dvojbenim potezima zakljuio je ehok.
Presuda Upravnog suda
Nakon druge ehokove albe na zakljuak Povjerenstva, Upravni sud je u lipnju

2007. godine u cijelosti odbio njegov zahtjev za zatitu zajamenih ljudskih prava
i temeljnih sloboda. Zbog ega, vidljivo je iz dijela obrazloenja koje integralno
donosimo.
- Iz podataka u spisu predmeta vidljivo je da M. C. iz V. i V. C. iz V. nisu prihvatili
naprijed navedenu ponudu za otkup zemljita po cijeni od 20,00 po m2, kako im
je nueno u ponudi od 22. oujka 2004. godine, pa je nakon neprihvaanja ponude,
kao to je to iz spisa predmeta vidljivo, Upravni odjel za komunalne djelatnosti u
ureenje prostora Grada V. svojim dopisom, klasa: 940-01-04/01/8, ur. broj: 218601-06-04-5 od 26. travnja 2004. godine uputio poziv M. C. u vezi otkupa zemljita.
Iz sadraja tog dopisa vidljivo je da M. C. nije prihvatio otkup zemljita po cijeni od
20,00 po m2, ve je zatraio 30,00 po m2, pa ga se u tom dopisu obavjetava da
njegova ponuda nije prihvatljiva, ve se i dalje nudi iznos od 20,00 po m2, te ga se
poziva da u vezi otkupa zemljita pristupi u navedeni Odjel 3. svibnja 2004. godine.
Navedeni Upravni odjel Grada V. je istog dana, tj. 26.travnja 2004. godine pozvao
42
i V. C. da 3. svibnja 2004. godine pristupi u taj Odjel u vezi s otkupom zemljita.

Meutim, kao to je iz spisa predmeta vidljivo, poziv imenovanoj upuen je 23.
travnja 2004. godine i iz Ureda gradonaelnika Grada V., a poziv je potpisan po
zamjeniku gradonaelnika Z. H., dipl. iur. U tom dopisu imenovana se poziva da
prihvati cijenu od 20,00 po m2, ali se istovremeno navodi i to kako postoje i druge
mogunosti, npr. zamjena zemljita izmeu imenovane i Grada V., pa ju se poziva
da se javi djelatnicima Odjela za komunalne djelatnosti i ureenje prostora Grada V..
U spisu predmeta nalazi se preslik podneska V. C. upuen gradonaelniku Grada V.,
a zaprimljen 23. travnja 2004. godine, iz kojeg podneska proizlazi da imenovana ne
prihvaa cijenu od 20,00 , ve obavjetava da za prodaju zemljita na lokaciji R.
trai 40,00 po m2.
O ponudama M. C. i V. C. za otkup predmetnog zemljita, kao to je iz spisa
predmeta vidljivo, a to navodi i Povjerenstvo u obrazloenju osporene Odluke,
raspravljano je na 55. Sjednici Gradskog poglavarstva Grada V., odranoj 27. travnja
2004. godine. Iako je raspolagalo podatkom da M. C. trai 30,00 po m2, Gradsko
poglavarstvo je na navedenoj Sjednici donijelo zakljuak da se ne prihvati njegova
ponuda, ve je utvrena otkupna cijena za njegovo zemljite u iznosu od 20,00
po m2, kao i za ostale dvije vlasnice (M. L. i D. M.), dok je na istoj sjednici donesen
zakljuak kojim se Gradsko poglavarstvo suglasilo da otkupna cijena zemljita V. C.
iznosi 35,00 po m2, te je zaduilo Upravni odjel za komunalne djelatnosti i ureenje
prostora za provoenje zakljuka.
Nakon to je na navedenoj Sjednici Gradskog poglavarstva donesen zakljuak kojim
se Gradsko poglavarstvo suglasilo da kupoprodajna cijena zemljita V. C. iznosi
35,00 po m2 te zaduilo Upravni odjel za komunalne djelatnosti i ureenje prostora
za provoenje zakljuka, iz slubene zabiljeke koja se nalazi u spisu predmeta
vidljivo je da je istog dana, nakon odrane sjednice Gradskog poglavarstva, na poziv
gradonaelnika Grada Varadina, tj. podnositelja zahtjeva sazvan sastanak lanova
Gradskog poglavarstva na kojem je gradonaelnik upoznao lanove Gradskog
poglavarstva da je gospodin M. C. prihvatio cijenu od 20,00 po m2, dok V. C. nije
prihvatila predloenu cijenu od 35,00 po m2, ve trai iskljuivo ponuenu cijenu
do 40,00 po m2. U toj slubenoj zabiljeci navedeno je da su se zbog hitne potrebe
kompletiranja prostora u gospodarskoj zoni R. lanovi Gradskog poglavarstva
sloili da prihvate ponudu V. C. od 40,00 po m2. Nakon ega je s imenovanom i
43
zakljuen kupoprodajni ugovor 11. kolovoza 2004. godine i kupoprodajna cijena

utvrena u iznosu od 40,00 po m2.
Iz svega naprijed izloenog, i po ocjeni ovog Suda proizlazi da postupak otkupa
zemljita V. C., ije je zemljite otkupljeno po cijeni od 40,00 po m2, nije proveden
na isti nain kao i otkup zemljita ostalih vlasnika u zoni R. od kojih je zemljite
otkupljeno po cijeni od 20,00 po m2.
S obzirom da je razliitim postupanjem kod otkupa zemljita V. C. dovedena u
povoljniji poloaj u odnosu na ostale vlasnike predmetnog zemljita, a imajui
u vidu da je u takav poloaj imenovana dovedena i ponaanjem podnositelja
zahtjeva, ne samo kao lana kolektivnog tijela koje odluuje o otkupu zemljita,
ve i kao predsjednika tog tijela koji je osobno sazvao poseban sastanak lanova
Gradskog poglavarstva, na kojem je utvrena cijena via od cijene utvrene
na Sjednici Gradskog poglavarstva, Povjerenstvo je imalo osnova zakljuiti da
je takvim ponaanjem podnositelj zahtjeva doao u sukob interesa jer je kao
dunosnik interesno pogodovao prijanjoj vlasnici zemljita V. C. koja se, prema
svim okolnostima koje je Povjerenstvo navelo u obrazloenju osporene odluke,
opravdano moe smatrati interesno povezanom osobom s podnositeljem zahtjeva,
a koje obrazloenje ovaj sud u cijelosti prihvaa stoji u presudi Upravnog suda
kojom je odbijena druga alba ehoka.
Nakon primitka ovog rjeenja, ehok je kratko izjavio da potuje odluku Upravnog
suda, ali se i dalje ne osjea krivim. Vjerojatno sukladno tom stavu, odluka
Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa nije o njegovom troku objavljena u
Slubenom vjesniku Grada Varadina, iako je to bila obveza.
2.
Uz Ivana ehoka, prema miljenju lanova Povjerenstva za odluivanje o sukobu
interesa, jo jedan se varadinski dunosnik naao u nedoputenoj situaciji, odnosno
u situaciji kada je pogodovao ili mogao pogodovati sebi ili bliskim osobama. Rije je
o aktualnom predsjedniku HNS-a te donedavnom varadinskom upanu i ranijem
saborskom zastupniku Radimiru aiu.
Kao i njegov donedavni lokalni koalicijski partner, ai je takoer vie puta
44
prijavljen Povjerenstvu. Tonije, dvaput. Dok se posljednja prijava o favoriziranju

svoje tvrtke u poslovima projektiranja i gradnje kolskih objekata u sklopu javnoprivatnog partnerstva tek razmatra, raniji sluaj je rijeen. Naime, Povjerenstvo je
u prosincu 2006. godine jednoglasno zakljuilo da je bio u sukobu interesa dok je
obnaao dunost ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo jer je u to vrijeme
prekrio etiri lanka Zakona o spreavanju sukoba interesa.
- ai je ostvario utjecaj na dodjelu poslova u tom ministarstvu tvrtkama s kojima je
interesno povezan - istaknuo je na tom prigodom sazvanoj konferenciji za novinare
Josip Leko, predsjednik Povjerenstva, predstavljajui zakljuak tog tijela i razloge na
temelju kojih je donijet.
U vrijeme dok je bio ministar, bivi varadinski upan obnaao je i dunost
predsjednika Upravnog vijea dravne Agencije za pravni promet i posredovanje
nekretnina koja je, uz ostalo, temeljem Zakona o drutveno poticanoj
stanogradnji,nositelj investitorskih poslova u vezi s gradnjom i prodajom stanova
iz programa POS-a. Meutim, kako je utvrdilo Povjerenstvo, nedugo nakon to je
ai postao ministar, izmeu APN-a i njegovog Ministarstva za javne radove,
obnovu i graditeljstvo sklopljen je sporazum kojim su zakonom utvrene ovlasti oko
POS-a s te agencije prenijete na ministarstvo, odnosno na Upravu za stanogradnju
na elu s pomonicom ministra Alenkom Koia iin-ain.
- Iako je APN-ova nadlenost nad POS-om utvrena zakonom koji je u Saboru
predloilo upravo Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, ovlasti su
se sporazumom prebacile u ministarstvo, nakon ega je ono s tvrtkama iz Coning
Grupe sklopilo 12 ugovora o gradnji stanova iz POS-a vrijednih 132 milijuna kuna
- ustvrdili su u Povjerenstvu, istiui kako je teko zamisliti da prijenos ovlasti nije
utjecao ili mogao utjecati na sklapanje ugovora.
aiev utjecaj ili mogui utjecaj na dodjelu poslova navodio se kljunim razlogom
za to to je prozvan za sukob interesa. Osim toga, u Povjerenstvu su upozorili da
ni oni, kao ni Povjerenstvo za provedbu javnih natjeaja, nisu bili obavijeteni
o tome da su interesno povezane s ministrom tvrtke koje se natjeu za poslove
ministarstva, iako je to prema zakonu trebao uiniti ai ili odvjetniki ured na
koji je prenio upravljanje tvrtki u kojima je imao udjele. To su, meutim, lanovi
Povjerenstva ocijenili manjim grijehom, ba kao i varadinski upan koji je na svoj
nain protumaio njihov zakljuak.
45
- Drago mi je to nikome nije palo na pamet da me optui za pogodovanje svojim

tvrtkama, a konstatacija natjeajne komisije da nisu znali da Coning nema nikakve
veze sa mnom, ako nije glupa - onda je smijena - rekao je ai, ne objanjavajui
na temelju ega je tvrdi da nije prozvan za (mogue) pogodovanje kada to jasno
proizlazi kako iz Lekinog istupa, tako i zakljuaka.
Dok je kljuni propust preskoio, tijekom komentiranja zakljuka Povjerenstva
ai se detaljno osvrtao samo na spomenuti mali propust - neobavjetavanje o
svojoj povezanosti s poduzeima.
- Zakljuak da sam u sukobu interesa Povjerenstva je donijelo nakon to sam zahtjev
za njegovo oitovanje podnio prije tri godine. Kriv sam za sukob interesa jer zakon
nalae da ukoliko povjerenik kojem se povjeri upravljanje dionicama propusti
izvijestiti povjerenstvo da je prijenos izvren, to treba uiniti dunosnik koji je
odgovoran za propust povjerenika - rekao je varadinski upan, kratko navodei da
je taj propust samo jedna od desetak toaka koje su razmatrali lanovi Povjerenstva
u njegovom sluaju, kao to je pogodovanje tvrtkama, nezakonito sklapanje
ugovora i nepotivanje procedure u natjeajima.
Prema aievim rijeima, problem neprijavljivanja prijenosa vlasnitva nastao je
jer 2003. godine, kada su sklopljeni svi ugovori o POS-u s tvrtkama iz Coning Grupe,
nije postojalo Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa, koji je osnovano 2004.
godine. ai je takoer upozorio da to to je prenio svoje vlasnitvo na druge osobe
znai da se ne radi samo o povjereniku, ve o vlasniku, i da je to trebao prijaviti.
- Ukoliko sam ipak kriv za takav propust, priznat u ga. No to je sve bedastoa, farsa
i sramota za ovu dravu - ustvrdio je ai, dodajui da zakljuak Povjerenstva,
usprkos obvezi, nee objaviti u sluenom glasilu Varadinske upanije, ve e
podnijeti tubu.
- Ja bih kao kaznu trebao objaviti zakljuak? Povjerenstvo u morati tuiti Upravnom
sudu, isto iz pristojnosti. Nije da to meni neto znai, ve u ih tuiti da ih nauim
pameti - zakljuio je varadinski upan u svom stilu.
aieva alba
Kako je ai najavio, tako je i bilo. Usprkos zakonskoj obvezi, zakljuak
Povjerenstva nije nikada objavljen u Slubenom listu Varadinske upanije, a zbog
njih je Upravnom sudu uputio zahtjev za zatitu Ustavom zajamenih ljudskih prava
46
i temeljnih sloboda. U njemu je naveo da je Povjerenstvo svoju odluku donijelo na

temelju rezultata rada Istranog povjerenstva Hrvatskog sabora i nalaza sudskog
vjetaka kojeg je angairalo to isto Povjerenstvo, a da to tijelo nije provodilo
posebne dokaze. Ukazao je takoer da se u odluci ne navodi niti jedan konkretan
ugovor koji bi bio sklopljen pod njegovim utjecajem ili posredovanjem, kao niti
jedna konkretna radnja s kojom bi koristio svoj poloaj ministra za osobni probitak.
Uz to, istaknuo je da su svi ugovori, osim zadnja etiri za koje se u nalazu vjetaka
tvrdi da su ugovoreni s odreenim pravnim subjektom, navodno povezanim s
podnositeljem zahtjeva od Ministarstva, sklopljeniprije nego to je stupio na
snagu Zakon o sprjeavanju sukoba interesa, pa stoga proizlazi da tim radnjama
jednostavno nije mogao povrijediti zakon koji u to vrijeme nije jo bio donesen.
Upravni sud RH je poetkom 2008. godine djelomino uvaio zahtjev Radimira
aia za zatitu Ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina, a protiv
odluke Povjerenstva za odluivanje o sukobu interesa. Ponitene su druga i trea
toka odluke Povjerenstva. U drugoj toci navodilo se da je ai bio u sukobu
interesa jer njegov povjerenik nije ispunio obvezu izvjeivanja Povjerenstva o
stupanju u poslovni odnos s ministarstvom, za to odgovara i dunosnik. To je
osporeno jer je Povjerenstvo ustrojeno 4. veljae 2004., odnosno nakon to je ai
prestao biti ministar. Sud je ponitio i treu toku koja se odnosi na drugu toku, a
prema kojoj je odluku Povjerenstva ai duan objaviti o svom troku u slubenom
glasilu Varadinske upanije.
Meutim, aiev je zahtjev u vezi prve, ujedno i glavne toke, odbijen.
U prvoj toci Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa zakljuilo je da se ai
nalazio u sukobu interesa dok je bio ministar javnih radova, obnove i graditeljstva,
te predsjednik Upravnog vijea Agencije za promet nekretnina (APN), jer je utjecao
ili mogao utjecati na dobivanje poslova trgovakih drutava koja su s njim interesno
povezana.
Naime, kako je utvrdilo Povjerenstvo, nedugo nakon to je ai postao ministar,
izmeu APN-a i ministarstva sklopljen je sporazum kojim su zakonom utvrene
ovlasti oko POS-a s te agencije prenijete na ministarstvo, odnosno na Upravu za
stanogradnju. Ona je, nakon stupanja na snagu Zakona o sprjeavanju sukoba
interesa 24. listopada pa do 23. prosinca 2003., kada je ai prestao biti ministar,
47
sklopila s Coning inenjeringom pet ugovora o graenju i sedam ugovora o

obavljanju strunog nadzora i konzaltingu u razdoblju od 4. do 21. studenog 2003.
godine. Ukupna vrijednost ovih poslova, koje je dobila ova varadinska tvrtka, za
koju je utvreno da je u veinskom vlasnitvu aia i supruge, bila je 132,004.223
kuna s PDV-om.
- Kod takvog stanja stvari sud ocjenjuje da je Povjerenstvo donijelo pravilnu odluku
o postojanju sukoba interesa dunosnika Radimir aia - zakljuuje se u presudi
Upravnog suda, koji je time stalo na stranu Povjerenstva, iako ono nije utvrdilo
aiev konkretan osobni probitak.
Sud se time priklonio stavu Povjerenstva koje istie da ai pogreno tumai zakon
zahtijevajui da se utvrdi ostvareni osobni probitak, odnosno ostvareni interes kao
preduvjet za postojanje situacije sukoba interesa. No to, prema njima, nije nuno.
- Sukob interesa je okolnost u kojoj privatni interes utjee ili moe utjecati na
nepristranost dunosnika u obavljanju javne dunosti. Dakle, nije nuno dokazivanje
postojanja ostvarenog materijalnog interesa, ve postojanje privatnog interesa,
konkretno interesa dunosnika da tvrtke interesno povezane s dunosnikom
dobiju poslove u postupku javne nabave, koji djelatno ili potencijalno utjee na
dunosnikovu nepristranost kao javne osobe upozoreno je u presudi Upravnog
suda RH.
Meutim, usprkos odbijanju albe, odluka Povjerenstva za odluivanje o sukobu
interesa nije objavljena u Slubenom vjesniku Varadinske upanije.
3.
Bez pravog odjeka i posljedica
Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa utvrdilo je nedoputene situacije
dvojice istaknutih varadinskih politiara, Ivana ehoka i Radimira aia, to
je potvrdio i Upravni suda upozoravajui na obvezu objavljivanja zakljuaka u
slubenim glasilima o njihovom troku. Meutim, zakljuci Povjerenstva nisu
nikada objavljeni ne samo u Slubenom vjesniku Varadinske upanije, odnosno
48
Grada Varadina, nego nisu naili na primjereno mjesto u medijima, osobito onim
varadinskim s najduljom tradicijom izlaenja, odnosno emitiranja. U najboljem je
sluaju u potonjima sukob izmeu njihovog privatnog i javnog interesa politiara
dobio prostor na razini vijesti, odnosno kraeg izvjetaja o zakljucima Povjerenstva.
Nasuprot tome, noviji varadinski mediji u iskljuivo privatnom vlasnitvu otvorenije
su prili sluajevima sukoba interesa kako u vrijeme dok jo nisu bili poznati kao
takvi, tako i nakon odluke Povjerenstva. Je li to sluajno?
Zbog opsenosti zakljuaka uistinu je teko oekivati njihovo cjelovito prezentiranje
u medijima. Meutim, ne samo da je na lokalnoj razini izostala primjerena
prezentacija sutine njihovih sluajeva, nego su izostala i bilo kakva istraivanja i
utvrivanja svih okolnosti spornih sluajeva i njihovih moguih posljedica, a nije bilo
ni razgovora ni komentara na tu temu, izuzmu li se osvrti politiara i njima sklonih
urednika lokalnih medija koji su sukob interesa vidjeli samo kao plod politike
konstrukcije, ba kao i njegovi akteri. Sukladno tome, izostala je i iroka javna
rasprava te utvrivanje mogue politike odgovornosti, a u dijelu javnosti ostala je
sumnja i podozrenje prema medijima, politiarima i institucijama pravne drave.
Otkad postoji takav zatitniki i/ili preuujui stav prema sukobu interesa
dvaju politiara u najstarijim varadinskim medijima, a koji je doveo do njihovog
svojevrsnog pomilovanja i javne rehabilitacije? Je li to posljedica slobodnog
uvjerenja novinara i urednika, njihovog nerazumijevanja sukoba interesa, ili logina
posljedica okolnosti u kojima djeluju?
Odgovore na ova pitanja najbolje bi, naravno, bilo prvo potraiti kod nakladnika
najstarijih varadinskih tiskanih i elektronikih medija. Upravo to je i uinjeno u
rujnu 2008. godine, kada je na njihove adrese upueno nekoliko pitanja.
Tako su uz ostalo zamoljeni za preslike najreprezentativnijih prilogao sukobima
interesa Radimira aia, odnosno Ivana ehoka, ukoliko su o tim sluajevima
uope neto donosili. Isto tako zanimao nas je i odgovor na pitanje jesu li njihovi
mediji upozoravali na mogui sukob interesa ili korupciju na upanijskoj, odnosno
gradskoj razini, te u kojim sluajevima.
Odgovore na ta i slina pitanja nismo primili, kao ni na pitanja o vlasnikoj strukturi
koja su istovremeno poslana. Naime, zanimalo nas je jesu li u vlasnikoj strukturi
tih medija prisutni drava, upanija, grad ili opina, odnosno jesu li bili i do kada.
Takoer nas je zanimalo dobivaju li mediji neke potpore od upanija, gradova ili
49
opina, odnosno poslovne odnose i u kojem obliku

te iznosima. Zanimalo nas je utjee li prisutnost
lokalne samouprave u vlasnikoj strukturi medija,
odnosno poslovni odnosi s upanijom i gradovima,
na nain izvjetavanja o njihovim dunosnicima.
Naime, ova grupa pitanja poslana je zbog toga
to su najstariji varadinski tiskani i elektroniki
mediji vlasniki (bili) povezani s jedinicama lokalne
samouprave, osobito Gradom Varadinom i
Varadinskom upanijom, bilo izravno, bilo preko
tvrtki u (su)vlasnitvu jedinica lokalne samouprave.
tovie, u trenutku otkria sukoba interesa
njihovih dunosnika kod nekih su jedinice lokalne
samouprave imale 100 posto vlasnitva. No to
nije samo prolost. Naime, i nakon djelomine
privatizacije koja je provedena na dirigirani nain,
u vlasnikoj strukturi nekih od tih medija Grad
Varadin i Varadinska upanija jo uvijek imaju
znaajan udio, od 20 do 25 posto, pa tako presudno
utjeu na izbor elnika medija. O tome kakva
je zapravo situacija najbolje moda ipak govori
podatak da u nadzornim odborima medijasjedi vie
politiara koji su kandidati za lokalne izbore idue
godine!
Uzme li se u obzir da postoje i druge, prikrivenije
veze izmeu takvih medija i lokalne vlasti,
logino se postavlja pitanje moe li se od njih
oekivati otvoreniji, angairaniji i, na kraju krajeva,
poteniji pristup problematici sukoba interesa ili
drugih koruptivnih radnji lokalnih dunosnika od
kojih neki ak vode nadzorne odbore pojedinih
medija. Zar u takvim okolnostima nije loginije
oekivati preuivanje spornih radnji ili ak njihovo
50
opravdanje? Zar je u takvim okolnostima iznenaujue da o dvojbenim postupcima

prvi (i jedini) progovore novi, potpuno privatni mediji, iako esto tehniki inferiorniji,
kao to je bio sluaj kod sporne zamjene zemljita na Ribnjaku. Naime, o njemu je
prvi pisao kratkotrajni varadinski tjednik pigl, iako su i drugi mediji mogli dobiti
osnovne informacije jer su se ule na sjednici varadinskog Gradskog vijea. No osim
pigla nitko drugi nije krenuo vidjeti o emu se zapravo radi, ba kao to je samo
jedan drugi varadinski medij objavio razgovor s obitelji kojoj je manje plaeno
zemljite.
Gdje je izlaz?
Dok se na nacionalnoj razini vodi briga da drava i njezini dunosnici budu to manje
u vlasnikim strukturama tvrtki, osobito medija, alosna je injenica da se lokalna
razina potpuno zaboravlja, iako i tu postoje odreene zakonske obveze.Tako se
moe dogoditi da u nadzornom odboru najstarijih tiskanih ili elektronikih medija
u Varadinskoj upaniji i danas, kao i zadnjih desetak godina, i dalje budu upani
i gradonaelnici, odnosno njihovi zamjenici i najblii suradnici! Ova injenica je
jo alosnija ako se uzme u obzir da je slobodu tiska i govora prvi u Hrvatskoj u
Zahtijevanjima naroda proklamirao znameniti itelj Varadina i njegove okolice
Ivan Kukuljevi Sakcinski, i to jo 1848. godine, dakle, prije 160 godina!
Ostavimo povjesniarima da utvrde kako se mogao dogoditi tako straan korak
unatrag, odnosno zato Varadin i Varadinska upanija, gdje su prije stotinjak
godina izlazile brojne tiskovine, danas imaju svega nekoliko medija, od kojih su
oni s najduljom tradicijom pod kapom (lokalne) vlasti. Sada je vanije kako iz
takve situacije to prije i kvalitetnije izai, jer je vidljivo kako takvi mediji nisu psi
uvari demokracije, a to se smatra jednom od glavnih funkcija suvremenog
novinarstva, od kojeg se oekuje da biraima u pravom svjetlu predstave kandidate
za najvie dunosti, kao i da otvoreno upozore na mogue dvojbene postupke
dunosnika i potaknu uspavane institucije na njihovo temeljito razotkrivanje
i procesuiranje.Bez postavljanja (lokalnih) medija na prave temelje, pri emu je
osobito vano ienje njihove vlasnike strukture od drave, jedinca lokalne
samouprave i njihovih tvrtki, sluajevi sukoba interesa na lokalnoj razini ili druga
koruptivna djela ne samo da se nee otkrivati, nego e se i dalje prikrivati, ak
i opravdavati, ime e se birae dovoditi u zabludu. Kakve sve to ima i moe
51
imati drutvene te gospodarske posljedice, ne treba troiti rijei dok nam gotovo
svakodnevno stiu kritike iz EU, a na ljestvici korupcije nalazimo se uz bok nekih
zemalja za koje obino tvrdimo da su daleko iza nas. Stvarnost je meutim drukija,
barem za sada.
Ivica Kruhoberec
52
PINKLEC NA RAME ...

Razdoblje od jedne godine (rujan 2007. - rujan 2008.), koliko je trajala (i jo uvijek
traje) zagrebaka sapunica s elementima drame oko Zagrebakih cesta, podrunice
Zagrebakog holdinga, bilo je dovoljno da zorno oslika kako funkcioniraju gradske
tvrtke i gradska uprava u hrvatskoj metropoli. Poput nekog niskobudetnog
videonaslova, i ova pria, koja e prema svim dosadanjim dogaajima vjerojatno
zavriti katastrofalno po policiju, sudstvo, Zagreb i SDP, sadri scene premlaivanja,
prijetnji i ucjena, pojave lokalnih mafijaa, politikih spinova i beskrupuloznih
izvankulisnih igara.
Kada je Igor Raenovi, 37-godinji SDP-ovac, u listopadu prole godine postavljen
na mjesto direktora Zagrebakih cesta, nitko nije ni pomiljao da e jedan tada
nepoznati menader izazvati tektonske promjene u Zagrebu. Slobodan Ljubii,
tadanji predsjednik Zagrebakog holdinga, i gradonaelnik Milan Bandi
Raenovia su slubeno najavili kao spasitelja te podrunice, osobu koja bi
konano trebala razbiti zloglasni mit o najkorumpiranijoj gradskoj tvrtki, to e se
kasnije pokazati kao lo spin jer novi direktor nikada nije imao podrku dva elna
ovjeka Zagreba. Raenovi je u direktorskoj fotelji zamijenio Ivana Kolaria, ujaka
gradonaelnikove supruge, koji je na tu poziciju doao 2000. godine, nekoliko
mjeseci nakon to je Bandi postao gradonaelnik. Poznato je kako Kolari nije imao
nikakvu vanost u toj gradskoj tvrtki te da su vane i financijski bitne poteze vukli
direktor za financije Slobodan Gracin i tehniki direktor i HSP-ov gradski vijenik
Stipo ori. Iako su se u kuloarima upravo toj dvojici na duu stavljale sve navodne
malverzacije i nepravilnosti u toj podrunici, Raenovi je nakon svog dolaska, kako
je rekao, elio sve zaboraviti i poeti iz poetka.
- Tada sam rekao ne zanima me prolost ve budunost. S kompletnim
rukovodeim djelom podrunice stoga sam odluio da emo se pridravati
propisanih procedura u poslovanju te naravno zakona. No, ubrzo su iskrsnula dva
najvea problema - kooperanti i dobavljai. Ispostavilo se da su Zagrebake ceste
godinama plaale sve raune kooperanata iako je vei dio njih, gotovo tri etvrtine,
53
bio nepotpun, to je obino znailo da poslovi uope nisu obavljeni ili je napravljeno
neto drugo to ne stoji na raunu - rekao je Raenovi.
Novi direktor se prvo sukobljava s oriem, koji uzima bolovanje i odlazi iz tvrtke.
Raenovi ubrzo uvia i drugu veliku malverzaciju, koja je tvrtki odnosila milijune
kuna mjeseno. Iako je u ugovorima s dobavljaima stajalo da trebaju robu dovesti
Cestama, gradska tvrtka je obino angairala kooperante da im doveze robu to su
ovi, naravno, naplaivali.
- Iako je Gracin imao ovlasti da samostalno odluuje o financijskom poslovanju,
uoavam krenje propisanih procedura. Jedino rjeenje jest da preuzmem plaanje
rauna na sebe i drim se samo jednog pravila - plaam ih po redu, dok one kojima
nedostaje dokumentacija preskaem. Situacija se zahuktava, visi 80 milijuna
kuna, nitko od dobavljaa ne zove mene. Zovu samo prijatelji i govore da moda
pretjerujem, da usporim, stvar je preduboka itd. Paralelno su tu i raznovrsne
prijetnje koje uredno prijavljujem policiji. Iako su mi dopustili da smijenim nekoliko
nadcestara i zaposlenika u nabavi, pravu podrku od Ljubiia nisam imao.
Konano u sijenju dolazi anonimno pismo Holdingu u kojem se mene teko
tereti za seksualno uznemiravanje zaposlenika i financijske malverzacije - rekao je
Raenovi.
Bitno je znati da u to vrijeme (poetak 2008. godine) javnost ne zna nita to
se dogaa u Cestama, niti e znati sve do proljea. Igor Raenovi na temelju
tog anonimnog pisma konano uspijeva u dnevni red Uprave Holdinga uvrstiti
problem Zagrebake ceste. Na sjednici postavlja etiri zahtjeva: trai da u tvrtku
ue Gradski kontrolni ured, da se napravi revizija, nova sistematizacija poslovanja
te da se na temelju te anonimne prijave pozove Uskok koji bi trebao istraiti je li
doista seksualni manijak kako stoji u pismu. Prva tri zahtjeva prihvaa Ljubii,
odnosno Uprava, dok ulazak Uskoka u podrunicu odbijaju. Iako stanje u tvrtki
i odnosi meu ljudima postaju sve tei, a 37-godinji direktor poinje dobivati i
anonimne prijetnje s potpisom Vukovi, u proljee Raenovi sam sebe prijavljuje
Uskoku zbog ega u tu podrunicu ulaze i inspektori krim-policije. Kako je u travnju
Raenovi, uz injenicu da gradsku tvrtku istrauje krim-policija, u svojim rukama
drao i nalaz revizije te nalaz Gradskog kontrolnog ureda u kojima su otkrivene
teke malverzacije, postavio je Ljubiiu ultimatum - ili e mu dopustiti da smijeni
rukovodei kadar od pet do deset ljudi ili e dati otkaz.
54
- Ljubii mi je rekao da mi ne moe pomoi, dok je Gracin rekao da ga ne mogu

smijeniti jer ga je Bandi postavio, a ne ja. Nekoliko dana kasnije na SDP-ovoj
konvenciji Bandi ulazi u predsjednitvo stranke, a est dana poslije ispred moje
zgrade u Travnom dva nepoznata napadaa me teko pretuku palicama - rekao je
Raenovi.
Tada se cijela pria seli na viu razinu jer se ubrzo umijeala visoka politika. U bolnici
Raenovia posjeuje Zoran Milanovi, ali i dvojac Bandi-Ljubii. Na noge se
die cijela javnost te s medijima trai od policije da pronau napadae i naruitelje.
Njima se pridruuju Bandi i Ljubii, koji na nekoliko konferencija za novinare daju
izjave u kojima se kunu u svoju podrku Raenoviu. Ipak, odnosi izmeu dvojca i
pretuenog direktora se poinju hladiti i tek tada u medije poinju curiti izvankulisne
informacije o Raenovievoj kalvariji. Iako je javnost ubrzo saznala da je tajnoviti
Slobodan Gracin jedan od ljudi koje policija i Raenovi terete za teke malverzacije,
Ljubii i Bandi upravo njega postavljaju za Raenovievog zamjenika. Pritisak
medija i javnosti se poveava pa Ljubii ubrzo skida Gracina.
Poetkom srpnja istraga policije konano daje rezultata pa se uhiuju Midrag
imunac i Nikola Preseki, sitni zagrebaki kriminalci, to je odalo dojam da bi se
uskoro mogli pronai i organizatori napada. Iz MUP-a u javnost cure informacije
kako je imunac ve na prvom razgovoru s inspektorima priznao da je pretukao
Raenovia za 3000 eura. No, javnost je najvie skandaliziralo to to je imunac
navodno spomenuo popis ljudi koje je potrebno jo pretui te diktafon na kojem
se moe uti snimka razgovora ljudi koji su sudjelovali u organizaciji i provoenju
napada. Tako je imunac rekao kako se moe uti razgovor izmeu Stipe oria,
Slobodana Ljubiia, njega i jednog menadera. Dok policija neumorno trai
oruje napada te istrauje postoje li diktafon i crna lista, u javnost izlaze nove
skandalozne informacije. Uskok podie istrani zahtjev protiv Gracina, efice nabave
u Cestama Nade Heimovi i Borisa Videca, direktora male graevinske tvrtke InterIng, sa sumnjom za protuzakonito posredovanje, zloporabu ovlasti i krivotvorenje
isprava. Iako je rije zapravo o nezakonitom financiranju kampanje Sir i vrhnje
Nenada Ivankovia, to nije dio Raenovieve prijave Uskoku, javnost dobiva jo
detaljniju sliku poslovanja gradskih stranki i tvrtki. Naime, Heimovi tada priznaje
da Ivankovi nije jedina stranka koju su Zg ceste financirale, jer su u posljednjih
55
nekoliko godina novano pomogli i HSP-u, SDP-u, pa i HDZ-u, te dodaje kako joj nije
jasno da se jedna ovako mala stvar slomila na nju, a u Zagrebakim cestama ima
puno gorega!
U meuvremenu se Raenovi nakon bolovanja odbija vratiti u Zagrebake ceste
pa ostaje samo izvrni potpredsjednik u Upravi Holdinga. Za to vrijeme Ljubii i
ori otro demantiraju povezanost s premlaivanjem Raenovia, a vrh SDP-a
s Iblerovog trga eka jo samo jedan gaf Holdinga da Milanu Bandiu otkine
Ljubiia, najblieg suradnika zagrebakog gradonaelnika. I to se dogodilo
kada je u medije konano procurilo anonimno pismo s poetka godine. Naime,
Uprava je na slubenim stranicama Holdinga objavila anonimno pismo, to je bio
okida Iblerovom trgu pa je Bandi ohrabren podrkom Milanovia uspio ishoditi
Ljubiievu ostavku. Jedna od najteih politikih i interesnih veza tako je pukla zbog
najobinijeg pisma, a ne zbog sumnji u silne malverzacije Holdinga.
Kako je Bandi ispunio svoj dio dogovora u koji je ulazio i dio da Ljubiia mora
zamijeniti SDP-ovac Ivo ovi, bivi ef Uprave HEP-a, Milanovi je ubrzo u nekoliko
intervjua stao iza Bandia. Raenovi, zagrebaki Don Qujiote ostavljen je tako
na politikoj vjetrometini. Poetkom rujna, u trenucima kada dravno odvjetnitvo
za dvojicu napadaa trai samo 16 mjeseci zatvora, kada nema ni naznaka da e
se pronai organizatori napada, kada mu je Milanovi zatvorio vrata SDP-a, kada
je gotovo cijeli rukovodei kadar Zagrebakih cesta ostao na svojim mjestima,
Raenovi podnosi ostavku i na mjesto vijenika u Gradskoj skuptini. Iako u vrijeme
pisanja ovog teksta jo radi u Upravi Holdinga, priznao nam je kako trai novi posao.
U meuvremenu je upanijsko dravno odvjetnitvo povuklo potez koji je dao
nade da pria oko Zagrebakih cesta ipak nee zavriti tragino. U rujnu je podiglo
optuni prijedlog protiv vie osoba, od kojih su najbitnije Stipo ori i Slobodan
Ljubii. Njih dvojicu se tereti da su zlouporabili poloaj i ovlasti.
Naime, Raenovi je poetkom godine, dok je bio direktor Cesta, otkazao sve
ugovore s jednom rent-a-car kuom pa su svi zaposlenici te podrunice, njih
dvadesetak, vratili automobile. ori, koji je tada bio na bolovanju, odbio je i nakon
nekoliko poziva Raenovia vratiti svoj auto. Tada Raenovi ponovno ulazi u sukob
s Ljubiiem, koji trai od njega da auto ostavi oriu.
- Ima krvave oi, ima krvave oi. Daj ovjeku auto - ponavljao je tih dana Ljubii
Raenoviu, koji se nije elio povui.
56
Naime, kako u slubenom Pravilniku stoji da pravo na slubene aute 24 sata imaju
samo lanovi Uprave i direktori podrunica, dok zaposlenicima pojedine podrunice
koritenje auta moe odobriti jedino direktor iste podrunice, Raenovi odbija
Ljubiiev zahtjev. Konano, na usmeni zahtjev Ljubiia Raenovi prebacuje
ugovor oria s rent-a-car kuom na podrunicu Stanogradnja, koja od tada plaa
najam auta i orieve trokove. upanijsko dravno odvjetnitvo stoga tereti dvojac
Ljubii-ori da su tim postupkom otetili Stanogradnju za blizu 30 tisua kuna.
Na sreu Ljubiia i oria u isto vrijeme su u medije dospjeli antikorupcijska
akcija Index i premlaivanje Josipa Galinca, predsjednika Uprave Industrogradnje,
zbog ega su optuni prijedlozi pali u drugi plan. Bivem efu Holdinga Slobodanu
Ljubiiu te ex tehnikom direktoru Cesta Stipi oriu to omoguava da se jo
vie zatvore pred medijima pa je osim povremenih izleta gradskih pravnika,
koji su zvali novinare i objanjavali kako je rije o smijenoj optunici, Ljubiia i
oria bilo jako teko dobiti na telefon, a kamoli ih vidjeti negdje u javnosti. Ta
svojevrsna silenzio stampa situacija potrajala je do 26. rujna, kada je odrana
sjednica Gradske skuptine. Na njoj se pojavio i ori kao HSP-ov gradski zastupnik.
Iivciran novinarskim upitima o svojoj imovini i ranije objavljenim tekstovima u
kojima se dosta kritiki pisalo o njegovoj ulozi u sluaju Zagrebake ceste, ori je u
jednom trenutku izgubio ivce pa je pred novinarom Jutarnjeg lista dvije novinarke
Veernjeg lista i lanicu Uprave Holdinga Lidiju Tomi nazvao etnikim kurvicama.
Iako se HSP-ov vijenik ubrzo ispriao, novi ef Holdinga Ivo ovi ga je samo
nekoliko dana kasnije suspendirao, a ubrzo je i sam ori stavio svoj mandat u
Skuptini stranci na raspolaganje.
Konani ishod afere, koja u trenutku pisanja ovih redaka svakog dana poprima nove
dimenzije, jo nije poznat.
Unato tome moe se iitati nekoliko zakljuaka.
- Nalogodavac premlaivanja Igora Raenovia jo nije pronaen.
- Zoran Milanovi, unato brojnim aferama Milana Bandia i spektakularnim
unutarstranakim najavama da e ga se rijeiti, naposljetku je sklopio pakt sa
zagrebakim gradonaelnikom te kompletni vrh stranke stavio iza njegovog
rada.
- rtva tog pakta je Igor Raenovi, kojeg je Iblerov trg ostavio na vjetrometini.
57
- Usprkos brojnim sumnjama u najtee oblike korupcije, Slobodan Ljubii i Stipo

ori su sa svojih funkcija smijenjeni tek nakon to su javno omalovaavali svoje
kolege, odnosno novinare.
- Iako se uz njih veu netransparentni poslovi teki nekoliko milijuna kuna, protiv
njih je dat prijedlog optunice za samo 30-ak tisua kuna.
- Financijski direktor Cesta Slobodan Gracin, efica komercijale te podrunice
Nada Heimovi i voditelj uvarske slube Kreimir Marko Artukovi, dakle ljudi
protiv kojih su podignuti optuni prijedlozi ili se vode istrage zbog sumnje u
korupciju, jo uvijek rade u Holdingu.
Hoe li sluaj Zagrebake ceste zavriti katastrofalno po policiju i sudstvo, jo nije
poznato, iako objema institucijama ne cvjetaju rue.
Je li pak pakt s Bandiem bio pametan politiki potez, pokazat e vrijeme. Naime,
ve sada su se pojavile spekulacije kako bi premijer Ivo Sanader u proljee sljedee
godine, nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora, mogao nagovoriti Dravno
odvjetnitvo da konano realizira jednu od mnotva istraga protiv Bandia. U tom
sluaju Milanovi ne samo da e izgubiti Zagreb, ve bi mogao izgubiti i stranku te
potom potonuti s Bandiem. Druga opcija jest da Sanader ponovno rtvuje Zagreb
do predsjednikih ili parlamentarnih izbora kada bi se takoer mogla realizirati
jedna od 250 kaznenih prijava protiv Bandia.
Ante Milkovi
58

Kako Sukob Interesa Izgleda U Praksi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Sukob Interesa Izgleda U Praksi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KAKO SUKOB

Partnerstvo za drutveni razvoj, prosinac 2008.

Institucionalna potpora udruzi:

Institut Otvoreno drutvo, Budimpeta

Nepotizam ili legitimnost upitne moralnosti?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Klub mladih prostor je drutvene namjene, smjeten u podrumskom dijelu sredinje

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

- Oni su u Klub mladih uloili velika sredstva da ga obnove i te dugove jo uvijek

Andrej Gregorec imenovan je direktorom gradskog poduzea Stanorad 1998.

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

- Stanorad je morao registrirati dodatne poslove kako bi se poduzee uope moglo

Nepotizam, proteiranje ili neto tree?

akoveki gradonaelnik Branko alamon spremno odgovara svima koji ga

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

situacijama u kojima nisam u sukobu interesa ljudi nameu obavezu da se neto

U Uredu Grada akovca, 1. rujna o. g. poeo je vjebeniki sta Vedrana Bievca,

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Nema dvojbe da se svaija djeca, pa i predsjednika Gradskog vijea, nakon

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

predstavljaju ugovorni oblik javnog privatnog partnerstva, te da je Grad natjeajnu

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Opinska vlast dvojbenim odlukama podupire

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Dariju Domitroviu nije preostalo drugo nego zatraiti inspekcijski nadzor

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

za zakup poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu RH na podruju Opine Lekenik.

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

U sjeni Bandievih gradonaelnikih tirada po Zagrebu, glavnih preokupacija svih

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

svim javnim sektorima najveeg dalmatinskog grada, stalno prekrajanje GUP-a,

Skupi odvjetnici na grbai graana

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

postoji visokokvalitetna sluba koja je u stanju izai na kraj s gradskim parnicama.

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

djelatnost. Teretilo ga se jer je poslao uvredljivo pismo jednom splitskom modnom

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Lukusuzni vozni park imotske krajine

ini se nemoguim slube i opine Splitsko-dalmatinske upanije provjetriti

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

I Imotskom krajinom godinama haraju lokalni erifi uhljebljeni u, uglavnom,

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

No na vlak graditeljskog procvata ukrcali su se i pojedinci koji su uz blagoslov

Zgrada Opine Cetingrad u kojoj se posljednjih godina zbio niz nepravilnosti

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Zavoda za zapoljavanje proveli kao zaposlenici opinskog Komunalnog pogona,

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

vlastitim mandatom. Tako upakiranu i zakonski opranu priu potom preostaje

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

jo iz bolesnike postelje klela na vjernost Jankoviu i koaliciji s kojom je osvojila

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

poveaju umirovljenike boinice teko

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Postavljanje stranakih podobnika na sve javne funkcije smatra se manje-vie

KAKO SUKOB INTERESA IZGLEDA U PRAKSI?

Damir Kundi i Vedran Gvoak