HRVATSKI SABOR

1532

Na temelju lanka 9. stavka 2. Zakona o upravljanju dravnom imovinom (Narodne novine,

br. 145/10. i 70/12.), Hrvatski sabor na sjednici 14. lipnja 2013., donio je

STRATEGIJU
UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNITVU
REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE

1. UVOD

Strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu:

Strategija) donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od etiri
godine.

Strategija se izrauje sukladno lancima 8. i 9. Zakona o upravljanju dravnom imovinom

(Narodne novine 145/10. i 70/12.), te lanku 27. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu
ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine 150/11. i 22/12.).
Strategija odreuje srednjorone ciljeve i smjernice za upravljanje imovinom u vlasnitvu
Republike Hrvatske. Taj se dokument objavljuje prvi put.

Cilj ove Strategije je dugorono osigurati uinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje

imovinom Republike Hrvatske ija je odrivost vana za ivot i rad postojeih i buduih
narataja. Istodobno, cilj je Strategije osigurati da imovina Republike Hrvatske bude u slubi
gospodarskog i rasta te zatite nacionalnih interesa.

Upravljanje imovinom Republike Hrvatske podrazumijeva pronalaenje optimalnih rjeenja koja

e dugorono ouvati imovinu i generirati gospodarski rast. Vlasnitvo drave osigurava
kontrolu nad prirodnim bogatstvima, kulturnom i drugom batinom, vanim trgovakim
drutvima i drugim resursima u vlasnitvu Republike Hrvatske, kao i prihode koji se mogu
koristiti za ope dobro. Vlasnitvo drave je vaan instrument postizanja stratekih razvojnih
ciljeva vezanih za regionalnu prometnu, kulturnu i zdravstvenu politiku, kao i za druge razvojne
politike Republike Hrvatske.

Uinkovito upravljanje imovinom Republike Hrvatske potie razvoj gospodarstva i znaajno je

za njegovu stabilnost, a istodobno doprinosi boljoj kvaliteti ivota svih graana. U ovoj
Strategiji, upravljanje i raspolaganje imovinom Republike Hrvatske podrazumijeva i
centralizaciju vlasnitva i upravljanja, te decentralizaciju koritenja.

U prethodnim se razdobljima, upravljanje imovinom Republike Hrvatske uglavnom svodilo na

pretvorbu trgovakih drutava u drutvenom vlasnitvu, privatizaciju, dodjelu koncesija,
darovanja nekretnina lokalnoj samoupravi, a vrlo malo ili gotovo nikako nije ukljuivalo brigu i
aktivnosti za sve ostale oblike imovine Republike Hrvatske. Stoga ovaj dokument pokuava
obuhvatiti i druge pojavne oblike imovine Republike Hrvatske, posebno one koji s razvojem
tehnologije imaju sve vee znaenje. Uvaavajui gospodarske i razvojne interese drave,
odredit e se prema svakom pojedinom obliku imovine Republike Hrvatske. Odreenje e se
obaviti sukladno gospodarskim i razvojnim interesima Republike Hrvatske, posebno ocjenjujui,
uz ostalo, i ekonomske koristi koje drava moe imati od koritenja imovine.

Procjena potencijala imovine Republike Hrvatske mora se zasnivati na snimanju, popisu i ocjeni
realnog stanja. To snimanje realnog stanja, kao i elementarno popisivanje imovine, nikada nije
dosljedno i cjelovito napravljeno. Izrada evidencija imovine je poetak, a ocjena njenog
razvojnog potencijala i procjena vrijednosti je aktivnost koja e ukljuiti sve korisnike imovine
Republike Hrvatske.

Predmetna Strategija pomoi e upravama trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske

u njihovom poslovanju definiranjem obaveza i oekivanja drave kao vlasnika, pri emu se
naglaava oekivani doprinos trgovakih drutava drutvenom razvoju. Kao dioniar ili lan,
drava e doprinositi dugoronom rastu i razvoju trgovakih drutava u kojima ima
dionice/udjele. Taj zahtjev trai aktivnu vlasniku politiku u kojoj su jasno definirana oekivanja
naspram vlastitih drutava, ali i obaveze drave prema tim trgovakim drutvima.

Novi javni menadment, odnosno upravljanje trgovakim drutvima, podrazumijeva odnos

prema graanima Republike Hrvatske kao dioniarima u najirem smislu, te e donijeti velike
promjene u nainu rukovoenju trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske.

U uvjetima stalnog rasta javne potronje i procesa globalizacije koji namee prihvaanje
meunarodno priznatih standarda gospodarenja, pojavila se potreba reforme javnog sektora u
smislu izgradnje novog sustava odgovornosti i prihvaanja prakse mjerenja uspjenosti
specifinog poslovanja javnog sektora.

Zadatak koji drava ima, a odnosi se na optimalnu opskrbu javnim dobrima, trai od dravne
financijske statistike i javnog sektora osiguranje potrebnih informacija koje bi bile temelj za
donoenje dugoronih odluka i omoguile optimalnu alokaciju resursa. Proces donoenja odluka
o javnim dobrima i njihovom financiranju zasniva se takoer na odnosu izmeu informacija o
preferencijama stanovnika i odlukama drave, to iziskuje transparentnost podataka o trokovima
i koristima.

Sukladno tome, uvoenje kriterija i pokazatelja uinkovitosti i naela dobroga upravljanja u

javnom sektoru moe i treba poveati odgovornost javnoga menadmenta za sustavno i
uinkovito upravljanje javnim resursima te s time povezano pruanje javnih usluga.

Bitna je pretpostavka i ujedno vaan preduvjet realizacije Strategije, dogradnja pravnog sustava
donoenjem zakona i drugih podzakonskih akata kojima e se dodatno urediti razliiti i brojni
pojavni oblici imovine Republike Hrvatske.

Provedbom sustava procjene uinaka ovih propisa kao i drugim analizama, mogu je znaajan
doprinos kvaliteti predmetne pravne regulative.
Glavno je polazite da vlasnik imovine Republike Hrvatske moe biti jedino Republika
Hrvatska. Vlasnitvo je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom
stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugog od toga iskljui, ako to nije
protivno tuim pravima i zakonskim ogranienjima. Vlasnitvo podrazumijeva posjedovanje
(vrenje faktine vlasti na stvari), uporaba i odravanje, koritenje (uporaba i ubiranje plodova ili
koristi koje stvar daje), te raspolaganje (pravo da se stvar otui ili optereti). Sukladno lanku 30.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj
stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da
svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim
ogranienjima. U granicama iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik ima, meu ostalim, pravo
posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari.

Upravljanje imovinom su sve sustavne i koordinirane aktivnosti i prakse kojima organizacija (u

ovom sluaju drava) optimalno i odrivo upravlja svojom fizikom imovinom i njihovom
udruenom uspjenou, rizicima i rashodima u tijeku njihova ivotnog ciklusa u svrhu
ostvarivanja svojega organizacijskog stratekog plana.

Vaei Zakon o upravljanju dravnom imovinom nije obuhvatio sve oblike imovine u vlasnitvu
Republike Hrvatske, nego je uredio raspolaganje i upravljanja oblicima koji nisu ureeni
posebnim propisima, odnosno iskljuena je imovina koja je ureena posebnim propisima i ona
imovina kojom upravljaju ustanove i posebna trgovaka drutva ili neko dravno tijelo. Pored
toga, do sada nije bio izgraen kvalitetan sustav integralnog upravljanja imovinom Republike
Hrvatske. Stoga je uspostava i izgradnja takvog sustava jedan od temeljnih srednjoronih ciljeva
kojem e se posvetiti posebna panja. Taj proces trai znanja i strpljivost u ostvarivanju ciljeva i
ostvariv je u duem razdoblju.

Naela upravljanja imovinom Republike Hrvatske sukladno vaeem zakonskom okviru su:

Naelo javnosti upravljanje imovinom Republike Hrvatske osigurava se propisivanjem

preglednih pravila i kriterija upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske u propisima
i drugim aktima koji se donose na temelju Zakona o upravljanju dravnom imovinom, te
njihovom javnom objavom u Planu upravljanja dravnom imovinom, javnom objavom
najvanijih odluka o upravljanju imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske i javnosti
dostupnom Sredinjem registru imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Naelo predvidljivosti upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske mora biti

predvidljivo za korisnike nekretnina i drugih stvarnih prava, za uprave, dioniare i lanove
trgovakih drutava (u kojima drava ima dionice i poslovne udjele). Predvidljivost upravljanja
imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske ostvaruje se naelno jednakim postupanjem u istim
ili slinim sluajevima.

Naelo uinkovitosti imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske upravlja se uinkovito radi

ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih ciljeva. Temeljni je cilj uinkovito upravljati
svim oblicima imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske prema naelu dobroga gospodara,
doprinositi fiskalnoj konsolidaciji i dugoronoj stabilnosti javnih financija i kvalitetnog pruanja
javnih usluga. Pri tome se moraju ostvarivati principi mjerljivosti rezultata.
Programi gospodarskog razvoja temelje se i na radu uinkovite dravne uprave i odgovornoga
gospodarenja nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske, te odgovornoga upravljanja
trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske i imovinom u vlasnitvu Republike
Hrvatske openito. Uspostava uinkovitoga i transparentnoga sustava upravljanja imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske preduvjet je za stvaranje drutva bez korupcije.

Naelo odgovornosti osigurava se propisivanjem ovlasti i dunosti pojedinih nositelja funkcija

upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, nadzorom nad upravljanjem imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske, izvjetavanjem o postignutim ciljevima i uincima upravljanja
imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske i poduzimanjem mjera protiv onih koji ne postupaju
sukladno propisima.

Strategija se oslanja i na razvojne strategije Republike Hrvatske, na Program Vlade Republike

Hrvatske za mandat 2011. 2015. godine, Strategiju Vladinih programa za razdoblje 2013.
2015. godine i u tom smislu predstavlja njihov logian nastavak i razradu.

U Programu Vlade Republike Hrvatske posebno je naznaeno da je temeljni cilj uinkovito

upravljati svim oblicima imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske prema naelu uinkovitosti
(dobroga gospodara). U tu svrhu nuno je restrukturirati poslovanje trgovakih drutava u
vlasnitvu Republike Hrvatske s ciljem poveanja njihove uinkovitosti u pruanju javnih usluga
i osiguranja neto doprinosa dravnom proraunu. Takoer je potrebno aktivirati nekretnine u
vlasnitvu Republike Hrvatske i staviti ih u funkciju gospodarskoga razvoja.

Zbog nedostatka sustavnoga pristupa, potpunih zakonskih rjeenja, Sredinjeg registra imovine,
dobre organizacije i kadrova, drava u praksi ne obavlja ili obavlja sporo i povrno cijeli niz
vlasnikih ovlasti. To je uzrokovalo tetu u raznim oblicima imovine ili oteavalo rjeavanje
razvojnih i fiskalnih problema i dravi i svima koji s njom moraju rjeavati imovinske odnose.

U vrijeme pretvorbe i privatizacije nije se dovoljno panje posveivalo svim oblicima imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske. Rezultati privatizacije, a jo vie loi rezultati poslovanja dijela
privatiziranih trgovakih drutava, esto nisu ostvarili oekivanja graana i unosili su sumnju u
pretvorbu i privatizaciju. Time su usporeni reformski procesi hrvatskoga gospodarstva. U praksi
se nametala teza da je drava kao vlasnik uvijek lo gospodar, a u skladu s tim poticala se
rasprodaja imovine. Promjena drutveno ekonomskog odnosa, izraena u prelasku iz drutvenoga
na privatno vlasnitvo, kroz pretvorbu, a potom i privatizaciju, obavljena je u velikom broju
sluajeva vrlo formalno. Osnovni cilj da se time ostvari bri ekonomski razvoj i uinkovitije
poslovanje, nije ostvaren. Ideja da se pekuliranjem imovinom zarauje, dovela je, uz ostale
razloge, do zanemarivanja osnovnoga postulata da se tek radom (rezultatima poslovanja,
poduzetnitvom itd.) stvara nova vrijednost. Potrebno je naglasiti da se prijelaz iz drutvenoga
vlasnitva u privatno, najveim dijelom odvijao deklaratorno, a u biti je nastavljeno s praksom i
mentalitetom kakvi su prevladavali u upravljanju drutvenom imovinom u doba socijalistikoga
drutvenog ureenja. Stoga veliki potencijal imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske nee doi
do izraaja sam po sebi, ve tek uz stvaralatvo, znanje, organizaciju, poduzetniki pristup, te
realizaciju na tritu, u uvjetima konkurencije. Tek jedan manji dio imovine u vlasnitvu
Republike Hrvatske upotrebljavat e se u uvjetima netrine konkurencije i te djelatnosti drava
e posebno regulirati.
Dubina ekonomske krize u Republici Hrvatskoj upuuje na potrebu radikalno drugaije upotrebe
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske i svake druge imovine u hrvatskom drutvu.
Fokusiranje na stvaranje novih vrijednosti klju je svih strukturnih reformi koje moraju osigurati
bolji ivot svih graana.

Osnovna pretpostavka za promjene u uinkovitijem koritenju imovine u vlasnitvu Republike

Hrvatske jest jaanje svijesti da imovina mora biti u funkciji stvaranja novih i dodanih
vrijednosti, a ne troak i teret koji optereuje i koi razvoj.

Prema dostupnim informacijama, dio razvijenih zemalja iz okruenja Republike Hrvatske

uspjeno gospodari svojom imovinom na principima ekonomske koristi, stvarajui dobit i
ostvarujui zadovoljavajuu zaposlenost. Iz suvremenih ekonomskih kretanja, po svemu sudei,
za uspjeh upravljanja imovinom u suvremenoj ekonomiji nije presudan tip vlasnitva ve
kvaliteta upravljanja istom.

Drava treba postupati kao dobar gospodar i najprije znati to sve ima, u kakvom je to stanju,
koliko vrijedi (ne samo u novcu), koji su trokovi a koja korist, da bi se imovina mogla efikasno
koristiti. Da bi se to ostvarilo, potrebno je osigurati strune, tehnike, kadrovske i organizacijske
uvjete. Nadalje, drava se mora organizirati na potpuno novi nain za upravljanje imovinom, te
kao uspjean gospodar sama poduzimati radnje i poslove s jasnim nacionalnim i ekonomskim
ciljem, a ne te poslove prepustiti drugima ili okolnostima.

Dravna tijela nadlena za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, trebaju rastereti Vladu od
donoenja velikoga broja vlasnikih odluka, te organizirati efikasnije upravljanje i raspolaganje
imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Cjelovito obuhvaanje svih oblika imovine i naela upravljanja imovinom u vlasnitvu

Republike Hrvatske, primjenjivat e se i na imovinu lokalne samouprave. Osigurat e se da se
isti principi upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske odnose i na imovinu lokalne
samouprave, da se sve evidencije, odluke i transakcije objavljuju na zajednikoj informatikoj
platformi koju e organizirati drava i koja e biti dostupna svim graanima.

Velika vrijednost imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske moe doi do izraaja i kod
prikupljanja sredstava za vraanje postojeih dravnih dugova. O upotrebi imovine za te svrhe
odluivat e Hrvatski sabor u okviru donoenja prorauna za konkretnu fiskalnu godinu.

U trinoj je ekonomiji za oekivati da e dio trgovakih drutava u kojima drava ima udjele ili
dionice poslovati s potekoama. Potreba restrukturiranja poslovanja trgovakih drutava u
vlasnitvu Republike Hrvatske s ciljem poveanja njihove uinkovitosti i kvalitete javnih usluga
kao i osiguranja neto doprinosa dravnom proraunu stalni je zadatak.

Strateki vane tvrtke koje pruaju javne usluge, posebno u elektroprivredi, energetici, prometu,
gospodarenju vodama, gospodarenju umama, mineralnim sirovinama i drugim prirodnim
energetskim resursima (nafta, plin, termalni izvori i dr.), eljeznikoj, cestovnoj i zranoj
infrastrukturi ostat e u vlasnitvu Republike Hrvatske. O eventualnoj privatizaciji,
dokapitalizaciji, radnikom dioniarstvu, a u primjeru gospodarenja umama i vodama (rijeke,
jezera, more, podzemne vode, prokopi, kanali) i davanju u koncesiju, odluivat e se posebnim
zakonima.

U proteklom razdoblju dijelovi imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske (trgovaka drutva,

banke...) velikim su dijelom privatizirani, dok drugi dijelovi imovine u vlasnitvu Republike
Hrvatske kojima se koriste ustanove nisu, kao to nisu ni infrastrukturni, energetski i drugi
objekti, te ume, vode, poljoprivredno zemljite, pomorsko dobro (koje se nije koristilo u
gospodarske svrhe) itd. Do sada se nije pristupalo privatizaciji tog dijela vlasnitva Republike
Hrvatske, a svaka daljnja privatizacija u tim neprivatiziranim grupama vlasnitva Republike
Hrvatske trai iroku prethodnu drutvenu raspravu i privatizaciju po posebnim zakonima.

Istiu se pored toga i problemi s dijelovima stambenoga fonda, neprocijenjenom imovinom

bivih drutvenih poduzea, rezerviranim dionicama i udjelima za povrat ranijim vlasnicima,
emitiranim pravima u dionicama itd.

2. VAEI NORMATIVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

2.1. Zakoni i drugi propisi

Stjecanje, upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske propisano je

brojnim zakonskim i podzakonskim aktima. lankom 8. Zakona o Vladi Republike Hrvatske
(NN 150/11) propisano je da Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti, upravlja,
raspolae i koristi se imovinom Republike Hrvatske, osim ako posebnim zakonom nije drugaije
odreeno.

Kako postojei normativni okvir brojnim zakonima i podzakonskim aktima ureuje podruje
stjecanja, upravljanja, raspolaganja i koritenja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske,
svjesni smo nemogunosti normativnog objedinjavanja upravljanja cjelokupnom imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske u jednom propisu.

U nastavku se iznose najvaniji zakoni i podzakonski akti kojima je regulirano stjecanje,

upravljanje, raspolaganje i koritenje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske.

1. Ustav Republike Hrvatske

2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine 150/11.)

3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih sredinjih tijela dravne uprave

(Narodne novine 150/11., 22/12. i 39/13.)

4. Zakon o upravljanju dravnom imovinom (Narodne novine 145/10. i 70/12.) stupio na

snagu 1. sijenja 2011. godine, opi propis i podzakonski akti donijeti u njegovoj provedbi:

a) Uredba o registru dravne imovine (Narodne novine 55/11.),

b) Uredba o raspolaganju nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske (Narodne novine
55/11.),

c) Uredba o darovanju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske (Narodne novine 123/11. i

129/11.),

d) Uredba o osnivanju prava graenja i prava slunosti na nekretninama u vlasnitvu Republike

Hrvatske (Narodne novine 78/11.),

e) Uredba o raspolaganju nekretninama koje se daju na koritenje tijelima dravne uprave ili
drugim tijelima dravne uprave ili drugim tijelima korisnicima dravnog prorauna, te drugim
osobama (Narodne novine 80/11.),

f) Uredba o nainu raspolaganja prilikom zamjene, darovanja i osnivanja zaloenog prava na

dionicama i poslovnim udjelima u trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske
(Narodne novine 109/11.),

g) Uredba o prodaji dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike

Hrvatske, zavoda i drugih pravnih osoba iji je osniva Republika Hrvatska (Narodne novine
64/11.).

5. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99.,
22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.)

6. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08. i 125/11.)

7. Zakon o izvlatenju (Narodne novine 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11. i 34/12.)

8. Zakon o trgovakim drutvima (Narodne novine 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03.,
107/07., 146/08., 137/09., 152/11., 111/12. i 144/12.)

9. Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine 125/11.)

10. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 76/07., 38/09., 55/11., 90/11.,
50/12. i 55/12.)

11. Zakon o ureivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih graevina

(Narodne novine 80/11.)

12. Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (Narodne novine 86/08. i 57/11.)

13. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 36/95., 70/97., 128/99., 57/00.,
129/00., 59/01., 26/03. proieni tekst; 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 49/11., 84/11.,
90/11. i 144/12.)
14. Zakon o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu neprocijenjenom u postupku
pretvorbe i privatizacije (Narodne novine 92/10.)

15. Zakon o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine 39/13.)

16. Zakon o umama (Narodne novine 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i
68/12.)

17. Zakon o vodama (Narodne novine 153/09., 63/11. i 130/11.)

18. Zakon o cestama (Narodne novine 84/11. i 22/13.)

19. Zakon o eljeznici (Narodne novine 123/03., 30/04., 153/05., 79/07., 120/08., 75/09.)

20. Zakon o koncesijama (Narodne novine 143/12.)

21. Zakon o rudarstvu (Narodne novine 75/09. i 49/11.)

22. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine

(Narodne novine 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01.,
80/02. i 81/02.)

23. Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem
(Narodne novine 145/10.)

24. Zakon o obrani (Narodne novine 33/02., 58/02., 76/07. i 153/09.)

25. Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kue ili stana u dravnom vlasnitvu na podrujima
posebne dravne skrbi (Narodne novine 19/11. i 56/11.)

26. Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11.)

27. Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo
obrane (Narodne novine 116/11.)

28. Odluka o davanju ovlasti Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama za

raspolaganjem nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske, klase: 940-01/11-01/01, urbroja:
5030105-11-1, od 12. svibnja 2011. godine

29. Zakon o stratekim investicijskim projektima Republike Hrvatske (u izradi)

30. Odluka o odreivanju uvjeta za kandidate za lanove nadzornih, odnosno upravnih odbora, te
uprava trgovakih drutava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (Narodne
novine 19/12.)

31. Zakon o ustanovama (Narodne novine 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.)

32. Odluka o objavljivanju pravila o udjelu potpora kod prodaje zemljita i zgrada od strane tijela
javne vlasti (Narodne novine 106/08.)

33. Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine 66/99., 151/03., 157/03.,
100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12. i 136/12.)

34. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine 174/04., 92/05., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10. OUSRH, 55/11., 140/12.
i 33/13.)

35. Uredba o stambenom zbrinjavanju lanova obitelji smrtno stradaloga, zatoenoga ili
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz
Domovinskog rata (Narodne novine 86/05.)

36. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06.,
38/09. i 123/11.).

Valja napomenuti da su na dan stupanja na snagu Zakona o upravljanju dravnom imovinom (1.
sijenja 2011.) prestali vaiti Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96., 71/97., 16/98. i
73/00.), Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea (Narodne novine 19/91., 83/92., 94/93., 2/94.,
9/95. i 118/99.) i Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92., 70/93.,
76/93., 19/94., 52/94. i 87/96.) koji su ureivali pretvorbu poduzea s drutvenim kapitalom u
poduzee kojemu je odreen vlasnik i njihovu privatizaciju.

2.2. Obuhvat oblika imovine

U nizu zakona moe se sagledati vei broj oblika imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske. Oni
ukazuju na bogatstvo i raznolikost, te veliki potencijal ove imovine. Oekivane koristi od
upotrebe imovine moraju postati vanim motivom aktivnosti i biti paljivo naznaeni u svim
razvojnim strategijama i operativnim planovima.

Predmetom harmonizacije sustava upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske bit e

aktivnosti povezane sa sljedeim pojavnim oblicima imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske:

1. Poljoprivredno zemljite

2. Turistiko zemljite

3. Pomorsko dobro, luke i marine, epikontinentalni pojas

4. ume, umska zemljita i objekti kojima upravljaju Hrvatske ume

5. Vode, javna vodna dobra i vodne graevine

6. Leita nafte, prirodnog plina i mineralne sirovine

7. Ceste, autoceste, eljeznike pruge i mostovi zajedno s pripadajuim zemljitem

8. Stanovi u vlasnitvu RH

9. Poslovni prostori u vlasnitvu RH

10 Pojavni oblici imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima su vlasnici ustanove kojima je
osniva RH

11. Imovina koja je imala vojnu namjenu

12. Imovina koja ima vojnu namjenu

13. Imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske u odnosu na koju sindikati zahtijevaju prijenos
prava vlasnitva

14. Imovina u vlasnitvu nekadanjih privrednih subjekata iz bive SFRJ (koja je predmet
sukcesije)

15. Imovina koja je predmet zahtjeva za povrat od strane vjerskih zajednica

16. Nekretnine koje se u zemljinim knjigama vode kao drutveno vlasnitvo i openarodna
imovina

17. Nekretnine koje nisu procijenjene u temeljnom kapitalu u postupku pretvorbe i nekretnine za
koje je u tijeku postupak utvrenja prava vlasnitva sukladno lanku 77. Zakon o naknadi za
imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine

18. Prihodi dravnog prorauna koji se ostvaruju na temelju naplaivanja naknada za koritenje
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske (naknada za pravo graenja i pravo slunosti na
zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske, koncesijske naknade, prihodi od najma stanova,
zakupa poslovnih prostora i poljoprivrednog zemljita)

19. Zgrade Hrvatskog sabora, Hrvatske narodne banke, Vlade Republike Hrvatske, ministarstava
i ureda (koji su u vlasnitvu RH), sudova (Ustavni, Vrhovni, upravni, trgovaki, prekrajni,
Visoki trgovaki, upanijski i opinski), policije, carine (ako su vlasnitvo RH)

20. Rezidencijalne nekretnine, veleposlanstva i konzularna predstavnitva (koja su u vlasnitvu

RH)

21. Nekretnine koje se nalaze pod zatitom (a nisu u privatnom vlasnitvu ili vlasnitvu jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave), arheoloka nalazita, muzeji, kulturno dobro

22. Sportski objekti ako su vlasnitvo RH

23. Vrijednosni papiri (dionice i poslovni udjeli u trgovakim drutvima iji je imatelj RH,
dionice i poslovni udjeli u trgovakim drutvima iji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, dionice i poslovni udjeli u trgovakim drutvima iji je imatelj Dravna agencija za
osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije
banaka, dionice i poslovni udjeli u trgovakim drutvima, te nekretnine iji su imatelji, odnosno
vlasnici zavodi i druge pravne osobe iji je osniva RH)

24. Umjetnine

25. Novac, novani ekvivalenti, tedni ulozi, zlatne poluge

26. Oduzeta imovina steena kaznenim djelima i prekrajem

27. Elekronika komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema

28. Patenti ustupljeni RH i licencije

29. Potraivanja prema drugim dravama, fizikim i pravnim osobama

30. Slubena vozila, plovila i zrakoplovi

31. Imovina dana na koritenje nekadanjim drutveno politikim organizacijama, a koja na

temelju Zakona o pretvorbi drutvenog vlasnitva iz 1997. godine pripada RH

32. Imovina u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima, te u obliku poslovnih
prostora i stanova, koja u cijelosti nije procijenjena, a vlasnitvo je RH

33. Robne rezerve

34. Riblji fond i divlja

35. Pokloni dravnim dunosnicima preko 500 kuna vrijednosti

36. Ostali pojavni oblici imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske

2.3. Postojei model upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske

Postojei model upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske je normativno

decentraliziran i normiran kroz desetak zakonskih i podzakonskih akata. Nepostojanje
jedinstvenoga Sredinjeg registra imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske posebno oteava uvid
u transparentno praenje raspolaganja imovinom.

Baze podataka su nesreene, a veliki dio imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske nije
proknjien u dravnom knjigovodstvu, ni obuhvaen u dravnoj statistici. Koordinacija
upravljanjem je oteana, nerazvidno se odluuje o nainu koritenja imovine u vlasnitvu
Republike Hrvatske ime se poveava netransparentnost, a znaajan se dio imovine koristi bez
valjane pravne osnove.

Posljedice nepostojanja integralnoga modela upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike

Hrvatske su: oteano voenje gospodarske politike, izgubljene koristi zbog nedovoljnoga i
neracionalnoga koritenja imovine, negativne drutveno-politike posljedice i pritisci zbog
nerazvidnosti upravljanja. Uz to se jo pojavljuju problemi odluivanja u procesima
restrukturiranja trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske, negativni uinci na
investicijsku klimu i privlaenje izravnih stranih ulaganja, te oekivanjima nerazmjerni uinci
Vlade Republike Hrvatske u procesima restrukturiranja hrvatskoga gospodarstva.

Ustav je svojom normom neposredno odredio da su od interesa za Republiku Hrvatsku, te da

imaju njezinu osobitu zatitu: more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, vodno blago i
druga prirodna bogatstva (lanak 52. stavak 1.).

Ustav nadalje svojom normom odreuje dobra koja su potencijalno od interesa za Republiku
Hrvatsku i to: zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari
od osobitoga kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja (lanak 52. stavak 1.), te
ovlauje zakonodavca da neka ili sva dobra iz tog kruga proglasi dobrima od interesa za
Republiku Hrvatsku koja uivaju njezinu osobitu zatitu.

Samo glede dobara za koja je na jedan od tih naina odreeno da su od interesa za Republiku
Hrvatsku i pod njezinom posebnom zatitom, moe se zakonom odrediti nain na koji dobra od
interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i
vlasnici. Uspostava posebnoga pravnog ureenja glede dobara od interesa za Republiku Hrvatsku
doputena je samo uz naknadu onima ija se prava time ograniavaju (lanak 52. stavak 2.
Ustava).

Vaei Zakon o upravljanju dravnom imovinom nedovoljno ureuje i afirmira integralno

upravljanje, odnosno raspolaganje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, a posebno je
uoljivo odsustvo harmonizacije ukupnog sustava upravljanja i raspolaganja imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske. Osim toga predmetni zakon ne obuhvaa cjelokupnu imovinu
Republike Hrvatske ve je taj obuhvat suen na dio nekretnina i dionica, odnosno poslovnih
udjela u vlasnitvu Republike Hrvatske, dok je upravljanje i raspolaganje preostalim dijelovima
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske ureeno posebnim zakonima. Predmetnim je Zakonom
primarno ureeno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske od
strane Agencije.

Osim to imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske nije u potpunosti nala svoje mjesto u
dravnom knjigovodstvu, ni potraivanja drave (kao i lokalne i podrune samouprave) nisu
transparentna i ne vode se uinkovito.

U Hrvatskoj, oito, postoje institucionalni problemi upravljanja dravnom financijskom

imovinom. Podsjetimo, Nadzorni odbor HFP-a bio je duan Saboru jedanput u godini podnijeti
izvjee o radu. Naalost, Nadzorni odbor HFP-a punih 13 godina nije Saboru podnosio izvjea
o radu. Od 1998. Nadzorni odbor nije se redovito sastajao ni odravao sjednice. Od sijenja
2008. do srpnja 2010. godine Nadzorni odbor ak nije ni imenovan. Tek 9. srpnja 2010. (2,5
godine nakon konstituiranja estog saziva) Sabor je donio Odluku o imenovanju novih lanova.
Novi Nadzorni odbor odrao je tri sjednice u pola godine. Posljednja sjednica Nadzornog odbora
odrana je 9. oujka 2010., tri tjedna prije zakonskog roka o prestanku rada HFP-a i poetku rada
Agencije za upravljanje dravnom imovinom.

Zatita interesa Republike Hrvatske kroz sudske i druge postupke zadaa je Dravnog
odvjetnitva Republike Hrvatske, samostalnoga i neovisnoga pravosudnog tijela koje je
ovlateno i duno poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona. Potrebno je uspostaviti takve normativne i
provedbene instrumente na temelju kojih bi se osiguralo da, s jedne strane, neposredna
odgovornost za cjelokupno upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske bude na
Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru, a da, s druge strane, Dravno odvjetnitvo,
sukladno ustavnim ovlastima i dunostima, osigura u najveoj moguoj mjeri zatitu imovine i
imovinskih interesa Republike Hrvatske.

2.4. Nadlena tijela i institucije

Imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske trenutano upravljaju ministarstva, Dravni ured za

upravljanje dravnom imovinom (Dravni ured), Agencija za upravljanje dravnom imovinom
(Agencija), Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Fond za
naknadu oduzete imovine (FNOI), te drugi fondovi, agencije, trgovaka drutva i pravne osobe.

Dio upravljanja, odnosno raspolaganja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, prenesen je

na pojedina ministarstva, odnosno trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske. Tako su
Ministarstvo obrane (MORH), Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
(MRRFEU) te Ministarstvo branitelja nadleni za rjeavanje stambenog pitanja stradalnika,
odnosno sudionika Domovinskoga rata (darovanjem, odnosno prodajom). Nadalje, H
Infrastruktura upravlja poslovnim prostorima u vlasnitvu Republike Hrvatske. Ministarstvo
poljoprivrede upravlja poljoprivrednim zemljitem dok pravna osoba za upravljanje vodama
Hrvatske vode i trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o. upravljaju vodama, odnosno umama.

Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu minDravni ured za upravljanje dravnom imovinom kao

koordinacijsko tijelo za upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske u odnosu na
sredinja tijela dravne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe osnovane posebnim
zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolau imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Dravni ured obavlja koordinaciju i harmonizaciju kriterija za upravljanje imovinom u vlasnitvu

Republike Hrvatske, u svojstvu strunog nositelja izrauje Nacrt prijedloga strategije upravljanja
imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, Prijedlog plana upravljanja dravnom imovinom i
Izvjea o provedbi Plana upravljanja dravnom imovinom. Planom upravljanja dravnom
imovinom odreuju se provedbene mjere i godinji zadaci u ostvarivanju ciljeva i smjernica
Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske. Plan
upravljanja dravnom imovinom donosi Vlada Republike Hrvatske za svaku proraunsku
godinu. Plan sadri i dodatke upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske kada je
upravljanje regulirano posebnim zakonima (poljoprivredno zemljite, ume, vode, pomorsko
dobro, koncesije, kulturna batina itd.). Plan e postupno obuhvaati sve oblike upravljanja
imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Pri tome s nadlenim ministarstvima i drugim tijelima utvruje popis drutava i smjernica za
ostvarivanje vlasnike politike u tim trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama koje su od
stratekoga i posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku, te u sustavnom praenju i izvjetavanju
o radu, upravljanju, razvoju i ostvarivanju strateke politike u tim drutvima.

Dravni ured daje miljenje Vladi Republike Hrvatske o prijedlogu resornoga ministra, za
imenovanje predstavnika vlasnika, lanova u skuptinama trgovakih drutava, kandidata za
lanove nadzornih i upravnih odbora i predsjednika uprava trgovakih drutava i drugih pravnih
osoba od stratekog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i za trgovaka drutva i
druge pravne osobe koje su u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske.

Dravni ured daje Agenciji prethodno miljenje o predloenim planovima restrukturiranja

trgovakih drutava u potekoama koja su u vlasnitvu Republike Hrvatske te na stjecanje
dionica i poslovnih udjela u ime Republike Hrvatske.

Trenutano dolazi do multipliciranja nadlenosti javnih institucija koje upravljaju razliitim

oblicima imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske, te je potrebno te nadlenosti regulirati i
harmonizirati.

3. ANALIZA STANJA IMOVINE U OBLIKU DIONICA I POSLOVNIH UDJELA U

VLASNITVU REPUBLIKE HRVATSKE

3.1. Pretvorba i privatizacija drutvenog vlasnitva

Osamostaljenjem Republike Hrvatske prevladalo je opredjeljenje za izgradnju trinoga

gospodarskog sustava. Ta je odluka bila potaknuta uruavanjem socijalistikog gospodarstva u
svjetskim razmjerima i nastojanjem da se Republika Hrvatska prikljui integracijama naprednih
europskih zemalja. Jedno od sredstava za uspostavu i neometano djelovanje novoga sustava bila
je pretvorba gospodarskih subjekata, odnosno pretvorba nepoznatoga vlasnika (drutveno
vlasnitvo) u privatno vlasnitvo (dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou).

Republika Hrvatska ula je u navedene procese u uvjetima koji su bili bitno tei od onih u kojima
se odvijala privatizacija u ostalim zemljama u tranziciji. Prije svega, proces je zapoeo i
najintenzivnije trajao u vrijeme kad je zemlja bila izloena ratnoj agresiji, velik dio teritorija bio
je okupiran, znaajan dio prometno izoliran, a dio graana zbog rata poslovno neaktivan. To je
izazvalo brojne dodatne tekoe, vie od onih koje su iskusile ostale zemlje u tranziciji. Pored
gubitka vanjskih trita, s ime su se suoavale i ostale zemlje u tranziciji, naa su se trgovaka
drutva morala suoiti i s gubitkom trita koji su predstavljale republike bive Jugoslavije.

Nezadovoljstvo provedenom pretvorbom i privatizacijom potaklo je postupke revizija pretvorbe i

privatizacije. Propitivani su ciljevi utvreni Zakonom o privatizaciji koji se odnose na bri
gospodarski rast, ouvanje produktivne zaposlenosti, tehnoloku modernizaciju, unoenje novih,
modernih i uinkovitih metoda i vjetina menadmenta i druge ciljeve. Na temelju obavljenih
revizija pretvorbe i privatizacije proizlazi da procesom pretvorbe i privatizacije u veini
sluajeva navedeni ciljevi nisu ostvareni, a to potvruju osnovne ocjene:

vrijednost kapitala analiziranih drutava je smanjena,

smanjen je ukupni broj zaposlenika,

povean je broj drutava u kojima je otvoren steajni postupak,

dio drutava nije ostvarilo svoje razvojne programe.

Promjena vlasnitva u gospodarskom sustavu Republike Hrvatske odvijala se na dva naina, i to:
pretvorba drutvenih poduzea u dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou, te
privatizacija sukladno Zakonu o privatizaciji.

Donoenjem Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea otpoela je pretvorba poduzea s

drutvenim kapitalom u trgovaka drutva kojima je vlasnik poznat.

Pretvorbom su, sukladno Zakonu o pretvorbi, do 50% vrijednosti pretvorenog poduzea koristei
zakonske popuste mogli stei zaposleni i ranije zaposleni u poduzeu, zaposleni u pravnim
osobama u vlasnitvu Republike Hrvatske i tijelima dravne vlasti te punoljetni dravljani
Republike Hrvatske u dijelu u kojem to nisu ostvarile prethodno navedene osobe, dok se
preostali dio izlagao prodaji bez prava na popust. Eventualno neprodani dio dionica, odnosno
udjela, prenosio se u odreenim omjerima Hrvatskom fondu za privatizaciju (u daljnjem tekstu:
HFP) i Fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika i poljoprivrednika Hrvatske.

U sklopu pretvorbe 2.860 gospodarskih subjekata tzv. drutvenog vlasnitva ukupne procijenjene
vrijednosti temeljnog kapitala u iznosu od 86,4 milijarde kuna, pretvoreno je u prijelazno
vlasnitvo Republike Hrvatske. Ta je promjena provedena izdavanjem redovnih dionica koje je
drava, posredstvom fondova, prodavala sukladno odredbama Zakona o pretvorbi drutvenih
poduzea, a kasnije i Zakona o privatizaciji. Svako se drutveno poduzee tako moglo pretvoriti
u dioniko drutvo (d.d.) ili drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) i to:

prodajom poduzea ili idealnog dijela poduzea,

ulaganjem kapitala u poduzee,

pretvaranjem ulaganja u poduzee i potraivanja prema poduzeu u ulog,

prijenosom svih dionica, odnosno udjela Republikom fondu mirovinskog i invalidskog

osiguranja radnika Hrvatske ili Hrvatskom fondu za privatizaciju bez naknade.

Tijekom procesa, HFP je evidentirao vie od 704.000 ugovora iz ega je razvidno izravno
sudjelovanje velikog broja ljudi. Budui da je zakonom omogueno raspolaganje ne samo
dionicama nego i pravima (neotplaenim dionicama), velik broj prvobitno sklopljenih ugovora o
kupnji dionica prenesen je na nove stjecatelje.

Okonanjem pretvorbe, donoenjem Zakona o privatizaciji, zapoeo je proces privatizacije

imovine (dionica, udjela, stvari i prava) koju je Hrvatski fond za privatizaciju stekao na temelju
Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea i drugih posebnih propisa kao i imovine pravnih osoba u
vlasnitvu Republike Hrvatske. Zakon o privatizaciji definirao je ciljeve, nadlenosti, uvjete,
postupak, sudionike te modele privatizacije.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji propisano je da portfelj Republike

Hrvatske (dravni portfelj) ine dionice i poslovni udjeli iji su imatelji, pored HFP-a, i
Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), te ustanove
i trgovaka drutva iji je vlasnik, odnosno osniva Republika Hrvatska.

Slijedom navedenog zakona, HFP je sklopio ugovore o gospodarenju dionicama i poslovnim

udjelima s imateljima dionica i to: DAB, HZMO, HZZO, Hrvatske ume d.d., Hrvatske vode,
Croatia Airlines d.d., Hrvatske ceste d.o.o., Croatia osiguranje d.d., Hrvatska banka za obnovu i
razvoj, Hrvatske eljeznice d.o.o., INA d.d., Hrvatska elektroprivreda d.d. i Hrvatska pota d.d.

Osim putem osnovnih modela prodaje i privatizacije, vano je napomenuti da se dravni portfelj
smanjivao i kuponskom privatizacijom, financijskom konsolidacijom, restrukturiranjem i
sanacijom, steajem te likvidacijom nekih drutava iz dravnog portfelja.

Osnovni kriterij odabira modela privatizacije je postotak dravnog portfelja u temeljnom kapitalu
i gospodarsko znaenje pravne osobe koja se privatizira. Sukladno Zakonu o privatizaciji,
osnovni modeli prodaje dionica, udjela stvari i prava su:

A. Model prodaje na javnoj drabi (putem burze)

B. Model prodaje javnim prikupljanjem ponuda

I Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea i Zakon o privatizaciji doivjeli su izmjene. To je odraz

nastojanja da se zakonskim izmjenama otklone uoene slabe toke takvog modela. Jedna od
takvih izmjena jest da su, prema poetnoj varijanti Zakona, zaposleni i prije zaposleni mogli
otkupiti 100% dionica svoga drutva, to je kasnijim izmjenama Zakona ogranieno na 50%
vrijednosti procijenjenoga drutvenog kapitala.

Usvajanjem Zakona o privatizaciji otvorena su vrata masovnoj podjeli kupona. Sudionici tog
modela privatizacije bili su lanovi obitelji poginulih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja i
civila, ratni vojni invalidi Domovinskoga rata, zatoeni branitelji, mirnodopski vojni invalidi,
civili zatoeni nakon 17. rujna 1990. godine, civilni invalidi rata, prognanici i izbjeglice
povratnici, bivi politiki zatvorenici.

Besplatnom dodjelom, prijenosima, zamjenama dionica, rjeavani su brojni drutveni i

gospodarski problemi, a osobito je, pored ostalog, bilo rije o:
 pomoi invalidima Domovinskog rata i obiteljima poginulih branitelja

pomoi prognanicima povratnicima i braniteljima

pomoi financiranju obnove ratom poruenih podruja

stvaranju portfelja mirovinskih fondova

smanjivanju javnog duga privatizacijom

pomoi saniranju banaka u Republici Hrvatskoj

ouvanju vlasnitva prijanjih vlasnika nacionalizirani imovine

osiguravanju dijela proraunskih sredstava u ratnim uvjetima

stvaranju uvjeta za sudjelovanje iseljenitva u gospodarskom razvitku Republike Hrvatske.

Raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima sukladno Zakonu o upravljanju dravnom

imovinom

1. sijenja 2011. godine stupio je na snagu Zakon o upravljanju dravnom imovinom (Narodne
novine 145/10.), ime su prestali vaiti Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea i Zakon o
privatizaciji, te je osnovana Agencija kao pravni slijednik HFP-a i Sredinjega dravnog ureda za
upravljanje dravnom imovinom.

lankom 2. stavak 1. navedenog Zakona, propisano je da imovinu u vlasnitvu Republike

Hrvatske, izmeu ostaloga, ine dionice i poslovni udjeli u trgovakim drutvima iji je imatelj
Republika Hrvatska, dionice i poslovni udjeli iji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla u
postupku sanacije i privatizacije banaka, dionice i poslovni udjeli u trgovakim drutvima, iji su
imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska, a koji
s Agencijom sklope ugovor o upravljanju za tu imovinu, te druga imovina kojom Agencija
upravlja na temelju posebnih propisa.

lankom 14. stavkom 2. Zakona o upravljanju dravnom imovinom propisano je da Agencija

upravlja, kao zakonski zastupnik, dionicama i poslovnim udjelima u trgovakim drutvima iji je
imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Dravna agencija za
osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovakim drutvima
koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka. Stavkom 3. istoga lanka propisano je
da Agencija upravlja na temelju sklopljenih ugovora o upravljanju dionicama i poslovnim
udjelima trgovakih drutava, te nekretninama iji su imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge
pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska (osim onih nekretnina ije je upravljanje i
raspolaganje ureeno posebnim zakonom).
Stavkom 3. istoga lanka propisano je da Agencija upravlja na temelju sklopljenih ugovora o
upravljanju dionicama i poslovnim udjelima trgovakih drutava, te nekretninama iji su imatelji,
odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska.

Definirajui upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske u obliku dionica i poslovnih

udjela u trgovakim drutvima, Zakon je u glavi V. odredio naine upravljanja imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske u obliku dionica i poslovnih udjela: ostvarivanje prava dioniara
ili lana drutva, stjecanje dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima, te raspolaganje
dionicama i poslovnim udjelima u trgovakim drutvima.

Prodaja dionica i poslovnih udjela, jedan je od naina raspolaganja dionicama i poslovnim

udjelima. Zakon o upravljanju dravnom imovinom propisao je sedam naina prodaje dionica i
to:

javna ponuda (inicijalna javna ponuda),

javno nadmetanje (javna draba),

javno prikupljanje ponuda,

ponuda dionica na ureenom tritu kapitala,

preuzimanje dionikih drutava,

istiskivanje manjinskih dioniara,

javni poziv za dokapitalizaciju.

Kada je rije o prodaji poslovnih udjela, Zakon o upravljanju dravnom imovinom poznaje tri
naina prodaje i to:

javno nadmetanje (javna draba),

javno prikupljanje ponuda,

javni poziv za dokapitalizaciju.

Prodaja dionica i poslovnih udjela moe se provesti i kombinacijom vie naina prodaje.

Uredbom o prodaji dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike

Hrvatske, zavoda i drugih pravnih osoba iji je osniva Republika Hrvatska detaljnije su
propisani naini prodaje dionica i poslovnih udjela utvreni Zakonom o upravljanju dravnom
imovinom.

Iako Zakon o upravljanju dravnom imovinom propisuje sedam naina prodaje, trenutano samo
tri naina prodaje izravno ovise o Agenciji i to:
 javno nadmetanje (javna draba),

javno prikupljanje ponuda,

ponuda dionica na ureenom tritu kapitala.

Osim prodaja dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima kako je navedeno, Vlada
Republike Hrvatske moe odluiti, na prijedlog nadlenog ministarstva u odnosu na osnovnu
djelatnost trgovakog drutva, a uz pribavljenu suglasnost ministarstva nadlenog za financije i
ministarstva nadlenog za gospodarstvo za taj prijedlog, da se dionicama ili poslovnim udjelima
u odreenom trgovakom drutvu raspolae i na drugaiji nain u cilju ostvarivanja odreenih
gospodarskih interesa ili izvravanja obveza Republike Hrvatske (lanak 36. Zakona o
upravljanju dravnom imovinom).

Navedenim lankom propisana je iznimka od propisanih naina raspolaganja dionicama ili

poslovnim udjelima koji su kao redovan nain raspolaganja definirani lancima 32. do 34.
Zakona o upravljanju dravnom imovinom.

Prema dosadanjoj praksi u provedbi lanka 36. Zakona o upravljanju dravnom imovinom,
postoji prijepor jer ne postoje jasni kriteriji i parametri za definiranje gospodarskih interesa
Republike Hrvatske. Nepostojanje jasnih i preciznih kriterija, otvara prostor arbitrarnom
postupanju u kojem iznimka postaje pravilo, pa je, zbog oite podnormiranosti lanka 36.
Zakona o upravljanju dravnom imovinom, taj nedostatak potrebno ukloniti zakonskim naelom,
te uskladiti sa standardima EU-a.

3.2. Stanje portfelja udjela i/ili dionica u vlasnitvu Republike Hrvatske

Iako je Zakon o upravljanju dravnom imovinom propisao da Agencija preuzima upravljanje

trgovakim drutvima kojima je osniva Republika Hrvatska, to nije u cijelosti realizirano ve
njima de facto upravljaju resorna ministarstva, te nisu ukljuena u daljnju analizu. Rije je o
drutvima od posebnoga dravnog interesa (npr. H, zrane luke i sl.), a o ijem poslovanju
podatke osim resornog ministarstva prikuplja i ministarstvo nadleno za financije sukladno
lanku 5. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela dravne uprave.

Na dan 15. oujka 2013. godine u portfelju Republike Hrvatske kojim upravlja Agencija nalazi
se ukupno 631 trgovako drutvo i to kako slijedi:

555 trgovakih drutava u manjinskom portfelju do 49,99% vlasnitva,

61 trgovako drutvo u veinskom portfelju iznad 50% vlasnitva,

15 trgovakih drutava koja ne obavljaju poslovnu aktivnost.

Potrebno je naglasiti da je navedeni podatak promjenjivog karaktera, jer svakodnevno dolazi do

veih ili manjih promjena: zbog raskida ugovora s malim dioniarima, raskida ugovora s
investitorima, dodjele dionica HRVI i lanovima njihovih obitelji, ukidanja rezervacija u cijelosti
ili djelomino, prodaje, dokapitalizacije, promjene statusa drutava, usklaenja sa ZTD-om i sl.

Na sjednici odranoj 15. prosinca 2010. godine Hrvatski sabor donio je Odluku o popisu pravnih
osoba od posebnoga dravnog interesa koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 144/2010
godine. Na dan 15. oujka 2013. godine od ukupno 63 trgovaka drutva od posebnoga dravnog
interesa, na temelju Odluke Sabora od 15. prosinca 2010. godine, u imovini Republike Hrvatske
kojom upravlja Agencija nalazi se 30 trgovakih drutava (23 trgovaka drutava u veinskom
portfelju iznad 50% temeljnog kapitala i 7 trgovakih drutava u manjinskom portfelju ispod
50% temeljnog kapitala).

Analizom portfelja moe se zakljuiti da na dan 15. oujka 2013. godine portfelj Republike
Hrvatske prelazi 50% vlasnitva u samo 61 drutvu, to ini oko 10% aktivnog portfelja. U
preostalih 555 trgovakih drutvima portfelj Republike Hrvatske je u manjinskom vlasnitvu,
ispod 50% vlasnitva, to ini oko 90% aktivnog portfelja.

Trgovaka drutva u manjinskom vlasnitvu Republike Hrvatske

Od ukupno 555 drutava udio Republike Hrvatske ne prelazi 50% temeljnog kapitala. U 420
trgovakih drutava nalaze se dionice/poslovni udjeli koji su u cijelosti ili djelomino raspoloivi
za prodaju, dok u 135 trgovakih drutava nema niti jedne dionice/poslovnog udjela raspoloivog
za prodaju (rezervacije) to ini oko 24% ukupnoga aktivnog portfelja Republike Hrvatske koji
se vodi u Agenciji.

U pravilu se manjinski portfelj prodaje modelom javnog nadmetanja i modelom prodaje na

ureenom tritu kapitala, sukladno odredbama Zakona o upravljanju dravnom imovinom i
Uredbe o prodaji dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike
Hrvatske, zavoda i drugih pravnih osoba kojima je osniva Republika Hrvatska. Javno
nadmetanje ponuda provodi se u dva kruga. U prvom krugu utvruje se interes za kupnju
dionica/poslovnih udjela, dok se u drugom krugu pozivaju na kupnju samo osobe koje su
Agenciji u prvom krugu iskazale interes za kupnju dionica/poslovnih udjela i dostavile pismo
namjere za kupnju. Dionice se na ureenom tritu kapitala prodaju iskljuivo putem ovlatenog
investicijskog drutva.

U manjinskom portfelju nalazi se sedam trgovakih drutava od posebnoga dravnog interesa

sukladno Odluci Sabora o drutvima od posebnoga dravnog interesa (Narodne novine
144/10.) i to: Brodogradilite Viktor Lenac d.d. Rijeka, uro akovi Holding d.d. Slavonski
Brod, INA d.d. Zagreb, Konar Elektroindustrija d.d. Zagreb, Luka Ploe d.d. Ploe, Podravka
d.d. Koprivnica i Uljanik d.d. Pula. Dio tih trgovakih drutava prenijet e se na upravljanje
Dravnom uredu na temelju ove Strategije kako je to navedeno u tokama 8.2., 8.3. i 8.4.
Strategije, a dio e na temelju realizirane prodaje prestati biti u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Trgovaka drutva u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske

U 61 trgovakom drutvu udio Republike Hrvatske prelazi 50% temeljitog kapitala.

Veinski portfelj moe se podijeliti na drutva raspoloiva za prodaju (ukupno 36 drutava),
drutva pod rezervacijom koja trenutano nisu raspoloiva za prodaju (ukupno 2 drutva) i
drutva od posebnoga dravnog interesa (ukupno 23).

U pravilu se veinski portfelj prodaje modelom javnog prikupljanja ponuda, sukladno Zakonu o
upravljanju dravnom imovinom i Uredbi o prodaji. Javno prikupljanje ponuda provodi se u dva
kruga. U prvom krugu utvruje se interes za kupnju dionica/poslovnih udjela, dok se u drugom
krugu pozivaju na kupnju samo osobe koje su Agenciji u prvom krugu iskazale interes za kupnju
dionica/poslovnih udjela i dostavile pismo namjere za kupnju.

U veinskom portfelju nalaze se 23 trgovaka drutva od posebnoga dravnog interesa sukladno

Odluci Sabora o drutvima od posebnoga dravnog interesa. To su: ACI d.d. Opatija, Autocesta
Rijeka Zagreb d.d. Zagreb, Brodograevna industrija 3. maj d.d. Rijeka, Borovo d.d.
Vukovar, Brijuni rivijera d.o.o. Pula, Club Adriatic d.o.o. Zagreb, Croatia Airlines d.d. Zagreb,
Croatia osiguranje d.d. Zagreb, HOC Bjelolasica d.o.o. Jasenak, Hrvatska elektroprivreda d.d.
Zagreb, Hrvatska pota d.d. Zagreb, Hrvatska potanska banka d.d. Zagreb, Imunoloki zavod
d.d. Zagreb, IPK Osijek d.d. Osijek, Jadroplov d.d. Split, Janaf d.d. Zagreb, Luka Rijeka d.d.
Rijeka, Narodne novine d.d. Zagreb, Petrokemija d.d. Kutina, SKDD d.d. Zagreb, Vjesnik d.d.
Zagreb, Zrakoplovno tehniki centar d.d. Velika Gorica i Luka Vukovar d.o.o. Dio tih trgovakih
drutava prenijet e se na upravljanje Dravnom uredu na temelju izmjene odgovarajuih propisa
koja e uslijediti temeljem smjernica Strategije (na nain naveden u tokama 8.2., 8.3. i 8.4.
Strategije), a dio e na temelju realizirane prodaje prestati biti u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Na dan 15. oujka 2013. godine u tijeku je prodaja sukladno lanku 36. Zakona o upravljanju
dravnom imovinom za tri drutva od posebnoga interesa Republike Hrvatske sukladno Odluci
Sabora od 15. prosinca 2010. godine iz nadlenosti Agencije i to za drutva: Brodograevna
industrija 3. maj d.d., Croatia osiguranje d.d. i Hrvatska potanska banka d.d.

Preostala drutva u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske, koja nisu u grupi trgovakih
drutava od posebnoga dravnog interesa, optereena su naslijeenim problemima koji se
djelomino i sporo rjeavaju kroz programe koje je usvojila Vlada Republike Hrvatske
(restrukturiranje sukladno zakonu, financijska konsolidacija na prijedlog nadlenih ministarstava
i sl.). Prodaja tih drutava trai posebnu pozornost i specifian pristup u definiranju natjeajnih
uvjeta.

3.3. Neprocijenjena imovina

Sukladno lanku 49. Zakona o upravljanju dravnom imovinom sva biva drutvena imovina
koja nije procijenjena u temeljni kapital trgovakih drutava u postupku pretvorbe i privatizacije
vlasnitvo je Republike Hrvatske.

Na temelju Zakona o pretvorbi drutvenih poduzea, kako je ve navedeno, poduzee je bilo

duno procijeniti svu imovinu koju je vodilo u aktivi. Dio imovine poduzea, i to nekretnina,
oprema i sl., nalazilo se na okupiranim prostorima Republike Hrvatske ili u BiH, te prostorima
drugih drava Jugoslavije. Takva je imovina bila nedostupna, te je poduzee nije moglo
procijeniti. Vrijednost imovine koja se nalazila na okupiranim prostorima ukljuivana je u kapital
po knjigovodstvenoj vrijednosti, a dionice su u protuvrijednosti takve imovine rezervirane u
portfelju HFP-a do konane procjene.

Ne postoje podaci koliko ima te neprocijenjene imovine, niti se trenutano provode aktivnosti da
se to utvrdi. Potrebno je da nadleno dravno odvjetnitvo (opinsko ili upanijsko), te
ministarstvo nadleno za pravosue koje je nadleno za voenje sudskih registara i zemljinih
knjiga u nadlenim sudovima (trgovaki ili opinski), a u suradnji s jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, evidentiraju tu imovinu i uknjie Republiku Hrvatsku kao
vlasnika na njoj. Nakon utvrenja stvarnog stanja neprocijenjene imovine, potrebno ju je unijeti i
u Sredinji registar imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

3.4. Postojea prava na dodjelu dionica

Sukladno lanku 56. Uredbe o prodaji dionica i poslovnih udjela u trgovakim drutvima u
vlasnitvu Republike Hrvatske, zavoda i drugih pravnih osoba iji je osniva Republika
Hrvatska, regulirano je da Upravno vijee Agencije donosi odluku kojom se utvruje lista
drutava i broj dionica koje e biti predviene za dodjelu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz
Domovinskoga rata i lanovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatoenoga ili nestaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskoga rata, sukladno lanku 51. Zakona o upravljanju dravnom
imovinom, te kao naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunistike
vladavine, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske
komunistike vladavine.

Na dan 15. oujka 2013. godine u Agenciji je evidentirano 9.985 zaprimljenih (nerijeenih)
zahtjeva za dodjelu dionica HRVI i lanovima obitelji smrtno stradaloga odnosno zatoenoga ili
nestaloga hrvatskog branitelja. Kako nema raspoloivih kvalitetnih dionica (dionice trgovakih
drutava od stratekog znaaja u 2012. nisu dodjeljivane), dolazi do zastoja u izvravanju
obaveza.

3.5. Prodaja za emitirana prava

Sukladno zakonima o izvrenju dravnih prorauna za 1999., 2000. i 2001. godinu donesene su
Odluke Vlade Republike Hrvatske kojima su utvreni uvjeti i nain podmirenja dijela kapitalnih
izdatka.

Imatelji Prava u startu su bili graevinari i graevinske tvrtke koje su dio svojih izvrenih radova
mogle naplatiti dionicama/udjelima iz portfelja HFP-a. S obzirom na to da se Pravima trgovalo
kao i svakim drugim vrijednosnim papirom, protekom godina, vlasnitvo nad Pravima
promijenilo se vie puta, te su kasniji imatelji Prava veinom bile investicijske ili brokerske kue
te banke.

Imatelji Prava putem svojih brokera licitirali su za dionice/udjele koje su bile ponuene na drabi
za Prava. Na taj nain, ako je postojao interes vie imatelja Prava za iste dionice ili udjele, cijene
dionica/poslovnih udjela mogle su postii i veu cijenu od poetne. HFP je navedene aktivnosti
obavljao preko svog izabranog brokera (Auctor d.o.o. Zagreb).
Nastavno su na donesene zakone i odluke Vlade Republike Hrvatske izdana dva prospekta i to:

Prospekt za javno izdanje i uvrtenje na ureeno trite Prava na dodjelu odreenih dionica iz
portfelja HFP-a namijenjenih pokriu kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i
graditeljstvo. Izdavatelj Prospekta bilo je Ministarstvo za javne radove, obnovi i graditeljstvo.
Prospekt je izdan na temelju Odluke Izdavatelja od 15. rujna 2000. godine i Odluka Vlade
Republike Hrvatske od 18. studenoga 1999. i 18. svibnja 2000. godine. Navedeni Prospekt imao
je IV. dopune. Ukupna vrijednost izdanih Prava iznosila je 400.000.000,00 kuna.

Prospekt za javno izdanje Prava na dodjelu odreenih dionica/poslovnih udjela iz portfelja HFP-
a namijenjenih pokriu kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo,
Ministarstva pravosua, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te
Hrvatskih voda. Izdavatelj Prospekta bilo je Ministarstvo financija. Prospekt je izdan na temelju
Odluke Izdavatelja od 7. lipnja 2001. godine i Odluke Vlade Republike Hrvatske od 22. veljae
2001. godine. Navedeni Prospekt imao je IV. dopune. Ukupna vrijednost izdanih Prava iznosila
je 644.750.000,00 kuna.

Ukupan iznos izdanih Prava bio je 1.044.750.000,00.

Odlukama Vlade Republike Hrvatske i izdanim Prospektima utvreno je kako slijedi:

poetna cijena dionica/udjela iznosila je 25% nominalne vrijednosti,

za dionice/udjele koji su bili najmanje jedanput predmet javne drabe, a za iju kupnju nije
stigla niti jedna ponuda, poetna cijena smanjuje se na 10% nominalne vrijednosti dionica,

za drutva za koja HFP utvrdi da su stekla steajne uvjete, odnosno posluju s tekoama, a za
koje postoji interes za kupnju, poetna cijena dionica/udjela utvruje se u visini 10% nominalne
vrijednosti dionica,

ako i nakon smanjenja poetne cijene na 10% nominalne vrijednosti, za kupnju dionica/udjela
ne bude interesa, Upravni odbor HFP-a bio je ovlaten da odredi niu poetnu cijenu dionica.

Upravni odbor HFP-a donosio je odluke o listi drutava ije e dionice/udjeli biti ponueni na
prodaju javnom drabom za pokrie kapitalnih izdataka. Javne drabe za pokrie kapitalnih
izdataka odravane su od 2001. do poetka 2009. godine. Nakon svih provedenih drabi od
ukupno izdanih 1.044.750.000,00 Prava u opticaju je ostalo 30.331.979,00 Prava.

Nesporno je da je ostao dug Republike Hrvatske prema imateljima Prava u iznosu od 30.331.979
Prava, a uzimajui u obzir dugi protek vremena od dana donoenja Odluka Vlade Republike
Hrvatske i izdavanja Prospekta do danas, u kojem su se dogodile znaajne promjene koje se
oituju u sljedeim injenicama:

Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo vie ne postoji i njegov pravni slijednik su
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo graditeljstva i
prostornog ureenja
 HFP vie ne postoji i njegov pravni slijednik je Agencija za upravljanje dravnom imovinom
(AUDIO)

Zakon o privatizaciji stavljen je izvan snage i Agencija upravlja dravnom imovinom sukladno
Zakonu o upravljanju dravnom imovinom

Zakon o upravljanju dravnom imovinom nije predvidio prodaju za Prava kao jedan od naina
prodaje, te trenutano ne postoji zakonski temelj za organizaciju javnih drabi za prodaju Prava

Agencija nije vlasnik dionica/poslovnih udjela nego Republika Hrvatska sukladno Zakonu o
upravljanju dravnom imovinom dok je HFP bio vlasnik dionica/poslovnih udjela

dolo je do drastinog smanjenja broja trgovakih drutava u portfelju koja su pogodna i

interesantna za prodaju (2000. godine u portfelju je bilo oko 2000 trgovakih drutava, a
trenutano u portfelju Agencije ima 621 aktivno trgovako drutvo. Od navedenog broja oko
25% portfelja je neraspoloivo za prodaju radi rezervacija po rjeenju, oko 25% portfelja
predstavljaju drutva s ogranienom odgovornou za koja u pravilu ne postoji interes za kupnju
a oko 5% portfelja ine drutva od posebnoga dravnog interesa. Isto tako vrlo mali broj dionica
iz portfelja kotira na ureenom tritu, a iz navedenog portfelja potrebno je prema postojeoj
zakonskoj regulativni namiriti hrvatske ratne vojne invalide i bive vlasnike radi naknade za
oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine).

Da bi se mogla ponovno pokrenuti prodaja za pokrie kapitalnih izdataka (prodaja za Prava),

potrebno je da Vlada Republike Hrvatske predloi pravni temelj za navedenu prodaju.

Jedan od naina bilo bi donoenje Odluke Vlade Republike Hrvatske kojim bi se utvrdila obveza
Republike Hrvatske prema imateljima Prava u visini od 30.331.979 Prava.

Alternativni prijedlog je, a uzimajui u obzir navedenu problematiku da ne postoji pravni temelj
za organizaciju javnih drabi za pokrie kapitalnih izdataka (prodaja za Prava) te imajui u vidu
navedenu analizu portfelja, konstatirati da e izrada Lista za javnu drabu za namirenje
kapitalnih izdataka biti gotovo nemogua jer nema dovoljno dionica/poslovnih udjela koji su
istovremeno raspoloivi za prodaju te da za njih postoji interes za kupnju i da se njima mogu
namiriti sve kategorije koje za to imaju zakonsko pravo (HRVI, bivi vlasnici kojima je
oduzeta imovina za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine, vlasnici Prava) te izvriti
redovna prodaja dionica/poslovnih udjela to je i nadlenost Agencije.

Takoer se moe istraiti mogunost da se problem kapitalnih izdataka rijei na neki drugi nain,
primjerice isplatom obveze u gotovini, obronim plaanjem, niom vrijednosti od one koja je
utvrena Odlukom Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i nainu podmirenja dijela kapitalnih
izdataka i sl.

3.6. Tzv. bespravni popusti

Zakonom o pretvorbi omoguena je graanima kupovina dionica uz popust najvie u nominalnoj
vrijednosti do protuvrijednosti do 20 tisua njemakih maraka (20% osnovni popust + 1% za
svaku godinu staa, max 50%).

U poetku procesa pretvorbe podrazumijevalo se da ukupno upisana vrijednost dionica, ako se

upis realizira u vie drutava, ne smije prijei 20 tisua njemakih maraka. Krajem 1993. pojavili
su se ugovori s iznosima veim od 20.000 DEM. U rujnu 1996. godine je nadleni sud u zakonito
provedenom sudskom postupku donio pravomone sudske odluke kojima se utvruje nitavnim
tono odreeni pravni posao u pogledu kojega se i vodio parnini postupak radi utvrenja
nitavosti. Blokirani su ugovori s bespravnim popustom te ni dioniari ni Agencija ne mogu
raspolagati tim dionicama dok se ne rijee zapoeti sudski procesi.

Rije je o 7700 osoba s viestruko sklopljenim ugovorima koji ukupno prelaze protuvrijednost
nekadanjih 20 000 DEM, te 9811 ugovora s tzv. bespravnim popustom i 3720 drutava u kojima
su evidentirani ti ugovori. Neophodno je pokrenuti sudske procese i rijeiti problematiku tzv.
bespravnih popusta.

3.7. Rezervirane dionice

Agencija za restrukturiranje i razvoj, odnosno HFP kao prednici Agencije za upravljanje

dravnom imovinom u postupcima pretvorbe drutvenih poduzea pravomonim rjeenjima
kojima daju suglasnost na pretvorbu odreivali su rezervaciju dionica u protuvrijednosti
nekretnina:

1. koje se nalaze na privremeno okupiranom podruju Republike Hrvatske i na podruju BiH jer
su bile nedostupne za procjenu pa su u drutveni kapital ukljuene po knjigovodstvenoj
vrijednosti,

2. koje nisu u postupku pretvorbe dostavljeni dokazi da je drutvo nesporni korisnik prava
koritenja upravljanja i raspolaganja,

3. koje je utvreno da su postale drutveno vlasnitvo na nain da su oduzete od prijanjih

vlasnika na temelju razliitih propisa i da su prijanji vlasnici deposedirani.

U vrijeme kada je odreivana rezervacija, nije bilo odgovarajuega i posebnoga materijalno-

pravnog temelja. Drugim rijeima, u Zakonu o pretvorbi drutvenih poduzea ili u nekom
drugom zakonu nije postojala odredba iz koje bi proizlazilo posebno materijalno pravno
ovlatenje tijelu za donoenje takve odluke, ve se radilo o obliku privremene mjere zabrane
raspolaganja tim dionicama/poslovnim udjelima dok ona ne bude ukinuta u odgovarajuem
postupku.

Agencija i nadalje upravlja velikim brojem dionica/poslovnih udjela za koje je izvrena

rezervacija. Interes za privatizaciju navedene imovine, odnosno za njezino raspolaganje u korist
ovlatenika naknade u smislu lanka 14. stavka 6. Zakona o upravljanju dravnom imovinom je
velik, a posebno valja napomenuti da je od trenutka pretvorbe velik broj drutava brisan u steaju
i likvidaciji, ime su ponitene i rezervirane dionice, odnosno udjeli, na koji nain je pretrpljena
materijalna teta, a postoji izvjesnost da e se to i u budue dogaati.

S obzirom na injenicu da ne postoji odgovarajui materijalni propis, HFP je, nakon pretvorbe,
nastavio s postupcima ukidanja rezervacije predmetnih dionica i poslovnih udjela, cijenei
osnovanost toga ukidanja kroz cilj koji se elio postii prilikom njihova odreivanja, tako to je:

1. rezervacije dionica i poslovnih udjela izdanih u knjigovodstvenoj protuvrijednosti nekretnina

na privremeno okupiranom podruju i u Bosni i Hercegovini ukidao rjeenjem, ijem je
donoenju prethodilo utvrivanje procijenjene vrijednosti te imovine, pa ako je procijenjena
vrijednost nia od knjigovodstvene, drutvu je rjeenjem dana suglasnost na smanjenje temeljnog
kapitala povlaenjem dijela rezerviranih dionica i poslovnih udjela u vlasnitvu HFP-a, ukupne
nominalne vrijednosti jednake toj razlici, a rezervacija preostalih dionica i poslovnih udjela je
ukinuta. Ako je pak procijenjena vrijednost utvrena viom od knjigovodstvene, drutvu je
rjeenjem izdan nalog da ishodi u sudskom registru poveanje temeljenog kapitala za iznos
razlike, izdavanjem nove emisije dionica u korist HFP-a, a rezervacija je ukinuta.

2. rezervacije dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti nekretnina za koje nisu

dostavljeni dokazi neprijepornog prava koritenja, HFP je ukidao rjeenjem, ako je drutvo
dostavilo dokaze neprijepornog prava koritenja, odnosno vlasnitva, te ako nisu utvreni
zahtjevi prijanjih vlasnika u odnosu na te nekretnine, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine.

Ako je pak u postupku ukidanja rezervacija dokazano da je drutvo nakon pretvorbe u sudskom
sporu pravomono izgubilo te nekretnine, odnosno ako je izvrena njihova evikcija, HFP je
rjeenjem davao suglasnost na smanjenje temeljnog kapitala drutva, povlaenjem dionica i
poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti oduzetih nekretnina, sve na teret Hrvatskog fonda za
privatizaciju.

3. rezervacije dionica i poslovnih udjela u protuvrijednosti nekretnina oduzetih od prijanjih

vlasnika, HFP je rjeenjem ukidao, ako je utvreno da nisu u tijeku postupci prijanjih vlasnika u
odnosu na te nekretnine.

Upravni sud je svojim presudama prihvaao opisano postupanje, odnosno potvrivao rjeenja
koja su tako donesena, a sudski registri mjerodavnih trgovakih sudova provodili su, ne smo
navedena smanjenja temeljnog kapitala povlaenjem dionica i poslovnih udjela na teret HFP-a,
nego i poveanja toga kapitala izdavanjem nove emisije dionica i poslovnih udjela za iznos
razlike knjigovodstvene i procijenjene vrijednosti imovine, koja je jo u pretvorbi bila ukljuena
u temeljni kapital.

U meuvremenu se promijenila sudska praksa sudova na nain da upravni sud u obrazloenju

presuda iznosi pravno miljenje da je rezervacija dionica odreena radi zatite prava treih
osoba, a nikako radi zatite drutva i njegovih dioniara od evikcije, iz tog razloga, po miljenju
toga Suda, u sluaju evikcije gubitak drutva se ne moe namiriti na teret samo jednoga
dioniara, odnosno HFP-a, povlaenjem samo njegovih dionica, nego taj teret snosi drutvo i svi
njegovi dioniari kroz proporcionalno smanjenje nominalne vrijednosti svih dionica, a sudski
registri trgovakih sudova ve nekoliko godina odbijaju provesti upis poveanja temeljenog
kapitala za iznos razlike knjigovodstvene i procijenjene vrijednosti imovine, uz obrazloenje da
je ta imovina ve unesena u temeljeni kapital u pretvorbi, te da nije zakonito poveati temeljni
kapital naknadnom procjenom imovine koja se ve nalazi u temeljnom kapitalu. Visoki trgovaki
sud Republike Hrvatske iznosi isto miljenje u rjeenjima, odnosno potvruje opisanu sudsku
praksu.

Uvaavajui opisanu sudsku praksu, HFP je u postupcima ukidanja rezervacije dionica i

poslovnih udjela donosio rjeenja kojima je ukidao rezervacije dionica i poslovnih udjela,
odreene bilo iz razloga nerijeenih vlasnikih odnosa, bilo iz razloga to je nekretnina oduzeta
od prijanjih vlasnika, osim u odnosu na dionice i poslovne udjele izdane u protuvrijednosti
nekretnina za koje su podnijeti zahtjevi prijanjih vlasnika; a u postupcima ukidanja rezervacije
dionica i poslovnih udjela, izdanih u knjigovodstvenoj protuvrijednosti imovine, zastalo se s
postupanjem, zbog nedostatka pravnog miljenja o vlasnikopravnom statusu imovine odnosno
nekretnina ukljuenih u drutveni kapital po knjigovodstvenoj vrijednosti.

U meuvremenu je Republika Hrvatska, na temelju Zakona o upravljanju dravnom imovinom,

postala vlasnikom rezerviranih dionica i poslovnih udjela HFP-a, pa je Agencija u svim
neokonanim upravnim postupcima ukidanja rezervacije, pozivala Republiku Hrvatsku koju su
zastupali opinska dravna odvjetnitva, na sudjelovanje u svojstvu stranke, a sve u smislu
lanka 30 stavka 4. Zakona o dravnom odvjetnitvu (Narodne novine 76/09., 153/09.,
116/10., 145/10., 57/11. i 130/11.).

Problem e se rijeiti izmjenom Zakona o upravljanju dravnom imovinom na nain da se u

Zakon unese odredba kojom bi kao jedna od javnih ovlasti Agencije bila propisana nadlenost da
u upravnom postupku rjeava ukidanje zabrane raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima
koja su odreena pravomonim rjeenjima kojima se drutvima daje suglasnost na namjeravanu
pretvorbu, odnosno rjeenjima kojima se nekretnine unose u temeljni kapital u postupku
privatizacije; odnosno da e se zakonom odrediti vlasnikopravni status imovine ukljuene u
drutveni kapital po knjigovodstvenoj vrijednosti, na koji nain e se stvoriti normativni okvir za
ukidanje svih rezervacija dionica i poslovnih udjela, osim onih izdanih u protuvrijednosti
nekretnina u odnosu na koje su podneseni zahtjevi prijanjih vlasnika sukladno Zakonu o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine.

4. ANALIZA STANJA UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U

VLASNITVU REPUBLIKE HRVATSKE

Nekretnine koje Republika Hrvatska ima u svojem vlasnitvu do sada nikad nisu u cijelosti
popisane, podaci o njima nisu objavljeni, niti su izvrene projekcije i procjene njihove uporabne,
odnosno gospodarske vrijednosti. ak ni poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita,
graevinska zemljita, zgrade, stanovi, ceste, javna vodna dobra i drugo do danas nisu cjelovito
evidentirana, sistematizirana niti procijenjena.

Upravljanje i raspolaganje nekretninama u Republici Hrvatskoj je disperzirano i preneseno na niz

subjekata. Vlasnike ovlasti, osim Vlade Republike Hrvatske te ranije Povjerenstva za
upravljanje dravnom imovinom Vlade Republike Hrvatske i Sredinjega dravnog ureda za
upravljanje dravnom imovinom prije, a sada Agencija i Dravni ured, vre, bilo na temelju
posebne odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju zakona i/ili podzakonskog akta, razna
trgovaka drutva, ministarstva, pa i agencije i DORH, sukladno zakonom danim ovlastima.

Navedena rascjepkanost ovlatenja u upravljanju nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske

dovodi u pitanje uinkovitost upravljanja i raspolaganja jer esto dolazi do preklapanja ovlasti u
odluivanju, a postoji i znaajna neusklaenost i nepreciznost pojedinih odredbi u propisima.

U pogledu nekretnina koje nisu bile ureene posebnim propisima, ocjena je da postoji
podnormiranost, s time da kriteriji za raspolaganje tim nekretninama nisu propisani i jasno
odreeni, to izravno otvara prostor netransparentnom i arbitrarnom postupanju.

U uvjetima nakon obavljene privatizacije veine trgovakih drutava, nekretnine su se nale na

udaru privatizacijskih interesa i pokuaja nezakonitoga bogaenja pojedinaca. Uz nepostojanje
Strategije upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, nije postojao niti jedinstveni
plan raspolaganja nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske. Dosadanja raspolaganja
odnosila su se uglavnom na postupanje po zahtjevima zainteresiranih osoba (fizikih ili pravnih)
za kupnjom, zakupom, najmom, darovanjem te razvrgnuem suvlasnike zajednice nekretnina.
Takvom stanju je doprinijelo nepostojanje jedinstvenog registra nekretnina u vlasnitvu
Republike Hrvatske, te nesreenost i neusklaenost katastra i zemljinih knjiga.

4.1. Postojei oblici nekretnina

Pod postojeim oblicima nekretnina, u smislu Strategije, razumijeva se:

1. Poljoprivredno zemljite,

2. Turistiko zemljite,

3. Pomorsko dobro, luke i marine, epikontinentalni pojas,

4. ume, umska zemljita i objekti kojima upravljaju ministarstvo nadleno za poljoprivredu i

Hrvatske ume,

5. Vode, javna vodna dobra i vodne graevine

6. Leita nafte, prirodnoga plina i mineralne sirovine,

7. Ceste, autoceste, eljeznike pruge i mostovi zajedno s pripadajuim zemljitem,

8. Stanovi u vlasnitvu RH,

9. Poslovni prostori u vlasnitvu RH,

10. Imovina koja je imala vojnu namjenu

11. Imovina koja ima vojnu namjenu (zajedno s vojnim objektima ureenja)

12. Imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske u odnosu na koju sindikati zahtijevaju prijenos
prava vlasnitva,

13. Imovina u vlasnitvu nekadanjih privrednih subjekata iz bive SFRJ (koja je predmet
sukcesije),

14. Nekretnine koje nisu procijenjene u temeljnom kapitalu u postupku pretvorbe i nekretnine za
koje je u tijeku postupak utvrenja prava vlasnitva sukladno lanku 77. Zakon o naknadi za
imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine

15. Zgrade Hrvatskog sabora, HNB-a, Vlade RH, ministarstava i ureda (koji su u vlasnitvu RH),
sudova (Ustavni, Vrhovni, upravni, trgovaki, prekrajni, Visoki trgovaki, upanijski i
opinski), policije, carine (ako su vlasnitvo RH),

16. Rezidencijalne nekretnine, veleposlanstva i konzularna predstavnitva (koja su u vlasnitvu

RH),

17. Nekretnine koje se nalaze pod zatitom (a nisu u privatnom vlasnitvu ili vlasnitvu jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave), arheoloka nalazita, muzeji, kulturno dobro,

18. Sportski objekti, ako su vlasnitvo RH,

19. Imovina dana na koritenje nekadanjim drutveno politikim organizacijama, a koja na

temelju Zakona o pretvorbi drutvenog vlasnitva iz 1997. godine pripada RH,

20. Neizgraeno graevinsko zemljite,

21. Nekretnine u vlasnitvu trgovakih drutava koja su vlasnitvo Republike Hrvatske,

22. Nekretnine na kojima se grade ureaji za eksploataciju obnovljivih izvora energije,

23. Imovina na lukom podruju luka i pristanita unutarnjih voda.

4.2. Upravljanje nekretninama po posebnim propisima

Uredba o raspolaganju nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske

Tom se Uredbom propisuje nain raspolaganja nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske,

odreivanje poetne i trine cijene, sklapanje ugovora i izvravanje ugovornih obveza,
razvrgnue suvlasnitva na nekretninama u suvlasnitvu Republike Hrvatske i drugih osoba, te
kupnja nekretnina za korist Republike Hrvatske, a kojima upravlja Agencija.

Oblici raspolaganja po toj Uredbi su:

 prodaja nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske;

razvrgnue suvlasnike zajednice na nekretninama u suvlasnitvu Republike Hrvatske i drugih

osoba;

zamjena nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasnitvu drugih osoba;

kupnja nekretnina za korist Republike Hrvatske.

Uredba o osnivanju prava graenja i prava slunosti na nekretninama u vlasnitvu

Republike Hrvatske

Uredba ureuje osnivanje prava graenja na graevinskom zemljitu u vlasnitvu Republike

Hrvatske u svrhu graenja komercijalnih, smjetajnih, infrastrukturnih i drugih graevina, za
koje se propisima koji ureuju prostorno ureenje formira graevna estica, i to kada je to
odreeno Strategijom upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske. Osnivanje prava
graenja vri se javnim prikupljanjem ponuda, kad se ono osniva na nekretninama u vlasnitvu
Republike Hrvatske za komercijalne i smjetajne graevine, odnosno bez javnog prikupljanja
ponuda, po trinoj vrijednosti, sukladno odredbi Zakona o upravljanju dravnom imovinom
kojom je ta mogunost ureena i to iskljuivo u korist osoba odreenih Zakonom, a u sluaju kad
se pravo graenja osniva u svrhu graenja infrastrukturnih i drugih graevina od gospodarskog i
socijalnog znaaja za koje se propisima koji ureuju prostorno ureenje formira graevna
estica, osim komercijalnih i smjetajnih graevina.

Takoer, regulirano je osnivanje prava slunosti na nekretninama u vlasnitvu Republike

Hrvatske u skladu s dokumentima prostornog ureenja jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, osim ako je zakonom kojim se
ureuje prostorno ureenje i gradnja drukije odreeno. Osnivanje prava slunosti provodi se
izravnim pregovorima.

Valja naglasiti da je taj nain raspolaganja nekretninama pogodan jer se nekretnina trino
aktivira, a s druge strane ne prelazi u vlasnitvo investitora ve nakon odreenog vremena
nekretnine izgraene na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske postaju vlasnitvo Republike
Hrvatske.

Uredba o darovanju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske

Propisano je da se nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske mogu darovati jedinicama lokalne

i podrune (regionalne) samouprave (opine, gradovi i upanije) i ustanovama iji je osniva
Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, i to u svrhu
ostvarenja projekata koji su od osobitog znaenja za gospodarski razvoj (poduzetnike zone i
slini projekti), ostvarenja projekata koji su od opega javnog ili socijalnog interesa, poput
izgradnje kola, djejih vrtia, bolnica, domova zdravlja, groblja i drugih slinih projekata, te
izvrenja obveza Republike Hrvatske.
Od 2004. do 2011. godine HFP je dodijelio nekretnine u svrhu izgradnje poduzetnikih zona u
vrijednosti 171 i pol milijuna kuna. Od 1997. do 2011. godine HFP je dodijelio u vlasnitvo
gotovo milijun etvronih metara nekretnina vrijednosti 89 milijuna kuna. Sredinji dravni ured
za upravljanje dravnom imovinom od 2009. do 2011. godine predao je jedinicama lokalne i
regionalne samouprave vojnih nekretnina u vrijednosti 560 milijuna kuna. Vlada Republike
Hrvatske je od 2004. do 2011. godine u svrhu projekata uspostave novih poduzetnikih zona
darovala nekretnine u vrijednosti milijardu kuna i 27 milijuna etvornih metara povrine.

Vlada Republike Hrvatske je od 2004. do 2008. godine, u svrhu projekata realizacije

viegodinjih nasada darovala nekretnine od ukupno 40 milijuna etvornih metara povrine.
Vlada Republike Hrvatske je od 2004. do 2011. godine, u svrhu potpore svekolikom razvoju
lokalne i podrune samouprave (model darovanja) darovala nekretnine u vrijednosti 347 milijuna
kuna i 4 milijuna etvornih metara povrine. Vlada Republike Hrvatske je od 2004. do 2011.
godine, u svrhu potpore svekolikom razvoju lokalne i podrune samouprave (model prava
graenja), darovala nekretnina u vrijednosti 9 milijuna kuna (3 milijuna etvornih metara
povrine). Agencija je od 2011. do 2012. darovala 22 nekretnine u vrijednosti 92 milijuna kuna
(970 tisua etvornih metara povrine).

Zakon o ureivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih

graevina

Cilj je osiguravanje pretpostavki za uinkovitije provoenje projekata vezano za izgradnju

infrastrukturnih graevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, radi uspjenijeg sudjelovanja u kohezijskoj politici Europske
unije i u koritenju sredstava iz fondova Europske unije.

Zakon takoer ureuje rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa i osloboenje od plaanja naknada

za stjecanje prava vlasnitva, prava slunosti i prava graenja na 26 zemljita u vlasnitvu
Republike Hrvatske i vlasnitvu jedinica lokalne, odnosno jedinica podrune (regionalne)
samouprave.

Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora

Zakon ureuju zasnivanje i prestanak zakupa poslovnoga prostora te meusobna prava i obveze
zakupodavca i zakupnika, kao i kupoprodaju poslovnoga prostora u vlasnitvu Republike
Hrvatske, upanije, Grada Zagreba, grada ili jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave sadanjem zakupniku, odnosno sadanjem korisniku.

Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske

Odlukom su utvreni uvjeti i nain prodaje stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima
upravljaju Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo regionalnog
razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Agencija za upravljanje dravnom imovinom i druga
dravna tijela, a koji nisu predmet prodaje po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji
stanarsko pravo, Zakonu o nadstojnikim stanovima, Zakonu o podrujima posebne dravne
skrbi, Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji,
Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine i
Zakonu o drutveno poticanoj stanogradnji. Predmet prodaje prema toj Odluci su stanovi u
vlasnitvu Republike Hrvatske koje, na temelju ugovora o najmu ili drugih akata, koriste
najmoprimci i lanovi njihove ue obitelji.

Odredbe te Odluke ne odnose se na stanove u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima upravlja

Ministarstvo obrane. Takoer, na temelju Odluke ne prodaju se stanovi namijenjeni za slubene
potrebe, za nuni smjetaj, oni koji se nalaze u zgradama izgraenim na pomorskom ili javnom
ili opem dobru, stanovi u poslovnim i vojnim zgradama, stanovi koji se nalaze u zgradama koje
su kulturno dobro za koje je iskazan interes ovlatenika prava prvokupa, sukladno odredbama
vaeih propisa, te stanovi u vezi s kojima je u tijeku sudski postupak, do pravomonoga
okonanja postupka.

Provedba predmetne Odluke u praksi se pokazala oteanom u dijelu prodaje stanova koji se
nalaze u zgradama starijim od 50 i vie godina, gdje je zbog formule koja se primjenjuje, a koja
izmeu ostalog ukljuuje i koeficijent amortizacije, izraun cijene stana izuzetno nizak i postoji
velika diskrepancija u odnosu na trinu cijenu takvih stanova.

Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo

obrane

Tom se Odlukom ovlauje Ministarstvo obrane za prodaju stanova u vlasnitvu Republike

Hrvatske kojima upravlja, a koji nisu predmet prodaje po Zakonu o prodaji stanova na kojima
postoji stanarsko pravo, po Odluci o stavljanju izvan snage odluka o prodaji stanova u vlasnitvu
Republike Hrvatske kojima upravljaju Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i
Ministarstvo pravosua, te Odluke o zamjeni nekretnina.

Na temelju te Odluke ne prodaju se stanovi koji su utvreni kao slubeni stanovi, stanovi u
objektima koji su kulturno dobro, stanovi u vojnim objektima, u objektima u zatienim
dijelovima prirode, te stanovi u vezi s kojima je u tijeku sudski postupak, do pravomonog
okonanja postupka.

Pravo na kupnju stana iz toke I. te Odluke imaju hrvatski branitelji, djelatni i umirovljeni
pripadnici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova i obitelji umrlih pripadnika
Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, dravni slubenici i namjetenici te
umirovljeni dravni slubenici i namjetenici, te ostali korisnici.

Zakon o podrujima posebne dravne skrbi

Odredbama tog Zakona propisuje se da e Republika Hrvatska poticati povratak, ostanak i

naseljavanje stanovnitva na podrujima posebne dravne skrbi stambenim zbrinjavanjem na
jedan od sljedeih naina:

1. davanjem u najam obiteljske kue ili stana u vlasnitvu Republike Hrvatske,

2. davanjem u najam oteene obiteljske kue u vlasnitvu Republike Hrvatske i dodjelom
graevnog materijala,

3. darovanjem graevinskog zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske i graevnog materijala za

izgradnju obiteljske kue, ili

4. darovanjem graevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kue ili stana,
odnosno izgradnju obiteljske kue na graevinskom zemljitu u vlasnitvu podnositelja zahtjeva
te

5. darovanjem graevinskog zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske i graevnog materijala za

izgradnju stambene jedinice u viestambenom objektu,

6. darovanjem obiteljske kue ili stana u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kue ili stana u dravnom vlasnitvu na

podrujima posebne dravne skrbi

Tom se Uredbom utvruju uvjeti pod kojima najmoprimac nakon 10 godina neprekidnog
prebivanja u obiteljskoj kui ili stanu u vlasnitvu Republike Hrvatske na podrujima posebne
dravne skrbi moe kupiti tu kuu ili stan.

Odluka o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske na podruju hrvatskog

Podunavlja Narodne novine 56/11. i 149/11.)

Tom se Odlukom ureuju uvjeti i nain prodaje stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske koji se
nalaze u gradovima i opinama na podruju Vukovarsko-srijemske i Osjeko-baranjske upanije,
razvrstanim u I. skupinu podruja posebne dravne skrbi prema Zakonu o podrujima posebne
dravne skrbi (hrvatsko Podunavlje).

Zakon o poljoprivrednom zemljitu

Zakonom su utvreni uvjeti i nain raspolaganja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu

Republike Hrvatske u skladu s definicijom poljoprivrednog zemljita odreenom tim Zakonom.

Poljoprivrednim zemljitem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne povrine:

oranice, vrtovi, livade, panjaci, vonjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i movare kao i
drugo zemljite koje se uz gospodarski opravdane trokove moe privesti poljoprivrednoj
proizvodnji.

Zakon o umama

Zakonom se ureuje uzgoj, zatita, koritenje i raspolaganje umom i umskim zemljitima kao
prirodnim bogatstvom, a s ciljem odravanja bioloke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na
naelima gospodarske odrivosti, socijalne odgovornosti i ekoloke prihvatljivosti.
ume i umska zemljita dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu
zatitu.

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje slunosti u umi ili na umskom zemljitu u

vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih
vodova (Narodne novine 108/06.)

Postupak za osnivanje slunosti u umi ili na umskom zemljitu u vlasnitvu Republike

Hrvatske radi izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih vodova i sl., pokree se
podnoenjem zahtjeva Agenciji za upravljanje dravnom imovinom.

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje slunosti u umi ili na umskom zemljitu u

vlasnitvu Republike Hrvatske radi podizanja viegodinjih nasada (Narodne novine 121/08.)

Slunost radi podizanja viegodinjih nasada moe se osnovati na neobraslom umskom

zemljitu i zemljitu obraslom poetnim ili degradacijskim razvojnim stadijima umskih
sastojina (makija, grizi, ikare, ibljaci i dr.).

Osnivanje slunosti radi podizanja viegodinjih nasada ne moe se osnovati na nekretnini koja
se prema dokumentima prostornog ureenja nalazi u graevinskom podruju.

Uredba o nainu i kriterijima za davanje u zakup umskog zemljita u vlasnitvu

Republike Hrvatske (Narodne novine 108/06. i 73/09.)

Predmet zakupa je umsko zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske, koje nije privedeno
namjeni, koja je odreena umskogospodarskim planovima. Pojedina umska zemljita mogu se
davati u zakup do privoenja namjeni koja je odreena umskogospodarskim planovima.

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava slunosti na umi i/ili umskom

zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina
(Narodne novine 133/07. i 9/11.)

Povrina za koju se trai osnivanje prava slunosti za umu ne moe biti vea od 3 ha, a za
neobraslo i neplodno umsko zemljite ne moe biti vea od 20 ha. Odluku o osnivanju prava
slunosti radi eksploatacije mineralnih sirovina zakljuuje tijelo nadleno za raspolaganje
imovinom Republike Hrvatske.

Zakon o vodama

Zakonom se ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje
kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnoga djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja
i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe
upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za
vode i vodno dobro.

Zakon o cestama
Ureuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, nain koritenja javnih cesta i
nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje graenja i odravanja javnih cesta,
upravljanje javnim cestama, mjere za zatitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima,
koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.

Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske koje se ne mogu
otuiti iz vlasnitva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u
sluajevima odreenima Zakonom o cestama.

Zakon o eljeznici

Izmeu ostalog, taj Zakon propisuje da je eljeznika infrastruktura javno dobro u opoj uporabi
u vlasnitvu Republike Hrvatske, koji mogu koristiti svi zainteresirani eljezniki prijevoznici,
pod jednakim uvjetima, na nain propisan Zakonom.

Isto tako Zakonom o eljeznici ureuje se i pitanje koncesija za izgradnju nove eljeznike
infrastrukture i upravljanje postojeom eljeznikom infrastrukturom. Koncesija za upravljanje
na dijelu postojee eljeznike infrastrukture daje se na prijedlog nadlenog ministarstva, kada je
ta koncesija gospodarski opravdana. Koncesija za izgradnju nove eljeznike infrastrukture daje
se na rok do 50 godina, a za upravljanje na dijelu postojee eljeznike infrastrukture na rok do
20 godina.

Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine 78/12.)

Taj Zakon propisuje postupak predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog

partnerstva, te sadraj ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

U smislu Zakona javno-privatno partnerstvo dugoroan je ugovorni odnos izmeu javnog i

privatnog partnera predmet koji je izgradnja i/ili rekonstrukcija i odravanje javne graevine u
svrhu pruanja javnih usluga iz okvira nadlenosti javnog partnera. Privatni partner od javnog
partnera preuzima obvezu i rizike uz financiranje i proces gradnje.

Javno tijelo moe dopustiti i obavljanje komercijalne djelatnosti s ciljem naplate prihoda ako je
tako ugovoreno. U svrhu provedbe projekta javno-privatnog partnerstva osniva se zajedniko
trgovako drutvo, te javni partner prenosi na privatnog partnera pravo graenja ili mu daje
koncesiju.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06.,
38/09.

Tim se Zakonom ureuje pravni status pomorskog dobra, utvrivanje njegovih granica,
upravljanje i zatita pomorskog dobra, upotreba i koritenje, razvrstaj morskih luka, luko
podruje, osnivanje lukih uprava, luke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i koritenje
luke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama.
Odluka o objavljivanju pravila o udjelu potpora kod prodaje zemljita i zgrada od strane
tijela javne vlasti (Narodne novine 106/08.)

Pravila o prodaji javnih zemljita i zgrada od strane tijela javne vlasti sadrana su u Priopenju
Komisije u vezi s udjelom potpora kod prodaje zemljita i zgrada od strane tijela javne vlasti.
(SL C 209, 10. 7. 1997, str. 3. 5.). Odluka propisuje naela postupanja u primjerima prodaje
kroz postupak bezuvjetne ponude, prodaju bez postupka bezuvjetne ponude, obavjeivanje
Komisije i albeni postupak.

Odluka o davanju ovlasti Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama za

raspolaganjem nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske

Agencija je ovlatena kupovati nekretnine za potrebe Republike Hrvatske ili zamjenjivati

nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasnitvu drugih osoba, a sve za
potrebe stambenog zbrinjavanja izbjeglica bivih nositelja stanarskog prava, te za druge
potrebe stambenog zbrinjavanja, a na temelju potreba koje utvruje Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova Europske unije.

Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine 109/07. i 132/07.)

Navedenim Zakonom ureuje se luko podruje na unutarnjim vodama, da su njime osnovane

luke uprave unutarnjih voda, odreene su luke djelatnosti, nain na koji se obavljaju, odreeno
je odravanje postojeih i izgradnja novih lukih graevina kao i sva ostala bitna pitanja u svezi s
lukama i pristanitima na unutarnjim vodama.

4.3. Nekretnine i lokalna i podruna (regionalna) samouprava

U odnosu na jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postupalo se uglavnom prema

njihovim zahtjevima te su im nekretnine darovane u svrhu izgradnje infrastrukturnih objekata,
odnosno drugih objekata kojima se podizao obrazovni, kulturni ili drugi standard. Pri tome su
temelj bili i jo uvijek jesu, Uredba o darovanju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske i
Zakon o ureivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih graevina.

Vie od 40 milijuna etvornih metara zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske dodijeljeno je za

izgradnju poslovnih zona, a samo manji dio je u funkciji. Unato tome, i dalje postoji veliki
pritisak za dodjelu.

Kljuan element uspjene aktivacije imovine su kvalitetni projekti i donoenje prostornih

planova od strane jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Do sada su nekretnine u
vlasnitvu Republike Hrvatske esto zapostavljane u prostornim planovima, a parcijalni interesi
dominirali su u donoenju prostornih planova. Posljedica toga je da su u mnogim planovima
male i za investicije neadekvatne parcele graevinskog zemljita to onemoguava vee
investiranje. Ubudue je potrebno okrupnjivati estice u vlasnitvu Republike Hrvatske i lokalne
i podrune (regionalne) samouprave.
Meutim, ako neka jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i dostavi poziv za
dostavu zahtjeva (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) u fazi prethodne rasprave,
odnosno javne rasprave za izradu dokumenata prostornog ureenja, Republika Hrvatska putem
nadlenih tijela nije u mogunosti aktivno se u nju ukljuiti.

Razlog nemogunosti iznoenja prigovora, prijedloga i planskih smjernica prilikom javnih

rasprava za izradu dokumenata prostornoga ureenja treba traiti u injenici to nadlena tijela
Republike Hrvatske ne raspolau podacima o nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske
koje se nalaze unutar obuhvata dokumenata prostornoga ureenja ije se donoenje predlae.
Naime Registar nekretnina Republike Hrvatske nije funkcionalno uspostavljen.

Osim navedenoga, za sudjelovanje u predmetnim postupcima potrebno je imati i saznanja o

obuhvatu, statusu i namjeni nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske u odnosu na vaee
dokumente prostornoga ureenja, to u pravilu nije sluaj.

Pri tome treba naglasiti da odreene jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
(uglavnom s podruja Istarske upanije) svjesne navedene situacije, ve pri dostavi odluka,
odnosno poziva, dostavljaju i podatke o nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske unutar
obuhvata dokumenata prostornoga ureenja ije se donoenje predlae, kao i podatke o
obuhvatu, statusu i namjeni istih u odnosu na vaee dokumente prostornog ureenja.

Budui da to nije zakonska obveza jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,

spoznaje o planiranim prenamjenama nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske na razini
drave, u pravilu, ovise o dobroj volji nositelja izrade dokumenata prostornoga ureenja ili
pravodobnoj reakciji zainteresiranih pravnih subjekata.

U odnosu na ostale zahtjeve jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoje

zahtjevi koji se odnose na neprocijenjenu imovinu u obliku stanova koje su drutvena poduzea u
postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu
prodani nositeljima stanarskoga prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji
stanarsko pravo. Udruga gradova je u odnosu na odredbu lanka 49. stavka 2 Zakona o
upravljanju dravnom imovinom podnijela Ustavnom sudu Republike Hrvatske ocjenu
ustavnosti, zato to smatraju da su ti stanovi postali vlasnitvo jedinica lokalne samouprave.

Nadalje zahtjevi postoje i u odnosu na poslovne prostore i graevinska zemljita u vlasnitvu

Republike Hrvatske za koje jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave smatraju da bi
njima mogle kvalitetnije upravljati.

Treba istaknuti da su u proteklom razdoblju vrena znaajna darovanja u korist jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, bez provedbe stvarnog nadzora, a osobito radi utvrivanja
jesu li predmetne nekretnine uope stavljene u funkciju i je li funkcija u skladu sa svrhom
darovanja. Najvei problem pritom su darovanja u svrhu osnivanja zona malog gospodarstva
gdje nerijetko nekretnine koje su darovane u tu svrhu nisu stavljene u funkciju, ve su nakon
prijenosa prava vlasnitva s Republike Hrvatske na jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave ostale zaputene ili se njima dalje raspolagalo, a dobiveni se novac iskoristio za
druge svrhe.
 4.4. Stanovi i poslovni prostori u vlasnitvu Republike Hrvatske

Vaan dio portfelja nekretnina su i stanovi i poslovni prostori u vlasnitvu Republike Hrvatske. U
portfelju stanova i poslovnih prostora dio njih nije iskoriten, stoga Strategijom i Planom
upravljanja i raspolaganja dravnom imovinom treba predvidjeti i poveanje postotka
iskoritenosti stanova i poslovnih prostora u vlasnitvu Republike Hrvatske. Tim aktivnostima
kljuno je postii maksimalnu racionalnost i kontrolu trokova s jedne strane, a s druge strane
pomnim planiranjem tekuega odravanja i investicija od strane korisnika, postii dugorono
zadravanje vrijednosti nekretnina.

Navedeno stanje potvrdio je i Dravni ured za reviziju koji je u listopadu 2011. godine objavio
reviziju uinkovitosti upravljanja poslovnim prostorima u vlasnitvu Republike Hrvatske. Podaci
prikupljeni u postupku revizije ukazuju na nedovoljnu kvalitetu i neujednaenost evidencija
proraunskih korisnika. Revizijom je obuhvaeno 16 ministarstava, od kojih su u osam utvrene
nepravilnosti koje se odnose na evidentiranje imovine.

Revizijom je utvreno i da u odreenom broju sluajeva zakupoprimci nisu plaali zakupninu u

ugovorenim rokovima te da su ministarstva u poslovnim knjigama iskazala vrijednosno znaajna
potraivanja od zakupnina. Takoer je utvreno da u odreenim sluajevima ministarstva nisu
pravodobno poduzimala mjere za naplatu potraivanja, kao i da za uzimanje poslovnog prostora
u zakup nisu odreeni kriteriji, ne postoje propisane procedure, a ugovorene zakupnine po
etvornom metru znaajno se razlikuju i u sluajevima kada se poslovni prostori koji su u zakupu
nalaze na istim lokacijama.

Na temelju odredbe lanka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske
komunistike vladavine Republika Hrvatska je postala vlasnik nekretnina na temelju
pravomonih upravnih rjeenja, a izmeu ostalog i nekretnina poslovnih prostora koje u ovom
trenutku koristi oko 940 zakupaca (korisnika).

Zakupci su svoj zakupniki odnos prije regulirali ugovorom s jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, a sukladno odredbi lanka 78. Zakona, u svrhu daljnje regulacije,
trebali su biti doneseni posebni propisi koji do danas nisu doneseni. Sukladno Zakonu o
upravljanju dravnom imovinom Agencija upravlja i navedenim poslovnim prostorima.

Zbog niza okolnosti te zbog nepostojanja posebnih propisa, do danas nije reguliran zakup izmeu
navedenih zakupaca i Republike Hrvatske, a veliki dio zakupaca prestao je plaati zakupninu
koju su prije plaali jedinicama lokalne uprave i samouprave s kojima su zakljuili ugovore o
zakupu. Zakupcima nisu ponueni novi ugovori niti je zatraeno njihovo iseljavanje kao to nije
niti raspisan natjeaj za zakupe tih poslovnih prostora.

Nadlena dravna odvjetnitva vode niz parninih postupaka zbog iseljenja, odnosno naplate
potraivanja na temelju koritenja predmetnih poslovnih prostora u vlasnitvu Republike
Hrvatske posebice jer je velik broj tih prostora na atraktivnim lokacijama, dan u podzakup treim
osobama, a od strane zakupnika.
Sve navedeno oteava brzo i uinkovito rjeavanje problema tih zakupa, te dovodi do znaajnog
gubitka prihoda. Rjeenje navedenog problema je da se svim postojeim korisnicima, starim
zakupcima, ponudi sklapanje novih ugovora o zakupu, uz trine uvjete.

Republika Hrvatska, u cilju postizanja ukupnih uteda na energiji, duna je ispuniti obveze
prema Direktivi Europske unije o energetskoj uinkovitosti u odnosu na energetsku obnovu
zgrada koje su u dravnom vlasnitvu i to u iznosu od 3% godinje od ukupne podne grijane i/ili
hlaene povrine zgrada uzimajui u obzir zgrade koje imaju ukupnu korisnu podnu povrinu
preko 500 m2, a od 9. srpnja 2015. uzimajui u obzir zgrade koje imaju ukupnu korisnu podnu
povrinu preko 250 m2.

Republika Hrvatska duna je ispuniti obveze prema Direktivi Europske unije o energetskom
svojstvu zgrada, vezano za izdavanje i javno izlaganje energetskog certifikata kada se radi o
zgradama koje imaju javnu namjenu. RH e svojim primjerom nastojati provoditi mjere za
poboljanje energetske uinkovitosti dane u energetskim certifikatima zgrada. U sluaju prodaje,
iznajmljivanja, davanja u zakup ili leasing zgrada u dravnom vlasnitvu sukladno odredbi
Direktive izradit e se energetski certifikat zgrade.

RH e ispuniti obveze gradnje novih zgrada ili kupnje zgrada koje e biti propisanog energetskog
standarda. Nakon 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade koje e se graditi u dravnom
vlasnitvu bit e gotovo nula energetske, a zgrade koje podlijeu veim rekonstrukcijama dostii
e propisani energetski standard ukoliko je to izvedivo i ekonomski opravdano.

4.5. Rezidencijalni objekti i diplomatsko konzularna predstavnitva

Republika Hrvatska posljednjih je godina bitno smanjila broj rezidencijalnih objekata. Odlukom
Vlade Republike Hrvatske o koritenju rezidencijalnih objekata u vlasnitvu Republike Hrvatske
(26. srpnja 2012. godine) definirani su kriteriji za koritenje objekata i slino od strane tijela
dravne uprave, dunosnika i gostiju. Iako je u posljednjim godinama smanjen broj takvih
objekata, i dalje postoji mogunost njihove djelomine komercijalizacije i stavljanja u funkciju
ekonomskog rasta na nain da se dio objekata uini dostupnim turistima to jest tritu, a da se to
ne kosi sa sigurnosnim procedurama koje se provode kod takvih objekata. Isto tako e se
racionalno odrediti potrebe za objektima koji bi se koristili u protokolarne svrhe, te provesti i
znaajne investicijske zahvate, kategorizaciju objekata i ekipiranje osoblja objekata.

Omoguit e se i ustupanje objekata na privremeno upravljanje drugim drutvima (iz sektora

turistike djelatnosti) uz odgovarajuu naknadu. Na taj bi se nain odreeni dio rezidencijalnih
objekata trino aktivirao, uloilo bi se u njihovo odravanje i podiglo njihovu vrijednost, a
istodobno bi ti objekti ostali u vlasnitvu Republike Hrvatske.

4.6. Trajno i privremeno oduzeta imovina ostvarena kaznenim djelom i prekrajem

Upravljanje oduzetom imovinom regulirano je Zakonom o postupku oduzimanja imovinske

koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem (Narodne novine 145/10.). Oduzetom
imovinom trenutano upravlja Agencija.
Tri su kljuna cilja u upravljanju tom imovinom:

u razdoblju prije pravomonosti presude, osigurati uvanje nekretnina i pokretnina kojima se

nee degradirati vrijednost privremeno oduzete imovine,

po pravomonosti presude postii maksimalnu cijenu pri prodaji oduzete imovine da bi se u to

veoj mjeri namirili oteeni,

ostvariti transparentne i brze naine prodaje takve imovine.

Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem ureeno je u vaeem

hrvatskom zakonodavstvu jo i Kaznenim zakonom (Narodne novine 125/11. i 79/12.),
Zakonom o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. proieni
tekst i 143/12.), Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
(Narodne novine 76/09. i 116/10., 57/11. i 136/12.), Prekrajnim zakonom (Narodne novine
102/07. i 39/13.) te Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (Narodne novine
151/03., 110/07., 45/11. i 143/12.).

Navedena imovina postaje vlasnitvo Republike Hrvatske nakon pravomonosti presude u

kaznenom, odnosno prekrajnom postupku, a kojom presudom je odreeno oduzimanje
imovinske koristi steene kaznenim djelom, odnosno prekrajem.

Meutim, ni jedan od citiranih zakona detaljno ne propisuje postupanje i eventualnu mogunost

koritenja privremeno oduzetih nekretnina, odnosno pokretnina ije uvanje iziskuje velike
trokove u vidu izdataka za pohranu, uvanje, osiguranje i sl, ve se eventualno upravljanje tim
oblikom imovine temelji na razliitim tumaenja zakonskih propisa.

4.7. Graevinsko i poljoprivredno zemljite

Velik udio u portfelju nekretnina ini graevinsko zemljite koje predstavlja veliki potencijal za
privlaenje investicija i ostvarivanje ekonomskog rasta cijele drave. Znaajan dio portfelja (oko
1.200.000 estica) ve je uknjien na Republiku Hrvatsku, te je stoga kljuna daljnja
koordinacija Dravnog odvjetnitva i Dravnog ureda s resornim ministarstvima, lokalnom
upravom i investitorima da bi se portfelj to prije do kraja uknjiio kao vlasnitvo Republike
Hrvatske.

Problematika oko poljoprivrednih zemljita u Republici Hrvatskoj sastoji se od nesreenih

imovinsko-pravnih odnosa, usitnjenosti, malih parcela i rasprenosti. To su glavni razlozi
neuinkovitosti poljoprivredne proizvodnje. Na to se nadovezuje nemogunost planskoga i
sustavnoga planiranja i razvoja poljoprivrednoga gospodarstva. Program okrupnjavanja
poljoprivrednoga zemljita treba poveati prosjeni poljoprivredni posjed u Hrvatskoj i povrinu
poljoprivrednoga zemljita obiteljskih gospodarstava, te smanjiti broj parcela. Postupak
komasacije predstavlja proces potpunog ureenja zemljita u kojem se izrauje novi katastarski
operat, kao i zamjena, odnosno grupiranje zemljita. Takoer u okviru komasacije obavlja se
izgradnja pratee infrastrukture, melioracija i regulacija naselja.
Potrebno je voditi rauna o podnesenim zahtjevima za povrat odnosno naknadu oduzete imovine
temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike
vladavine, jer Republika Hrvatska moe raspolagati samo onim zemljitem za koje je pribavljena
potvrda da nije podnesen zahtjev za povrat.

4.8. Stanje dokumentacije o nekretninama

Katastar Dravna geodetska uprava ima relativno pouzdane i precizne podatke o broju i obliku
katastarskih estica na podruju cijele Republike Hrvatske.

Zemljine knjige Nesreeno je stanje i neusklaenost s katastarskim stanjem jer je svega oko
5% usklaenih zemljinoknjinih i katastarskih estica u onim opinama u kojima je proveden
postupak obnove i osnivanja. No treba istaknuti i da se veliki postotak neusklaenosti odnosi na
podruja Republike Hrvatske poput planina (primjerice Velebit, Biokovo), nacionalnih parkova i
sl. Potrebno je pojaati administrativne i financijske kapacitete za osnivanje svih zemljinih
knjiga u Republici Hrvatskoj s ijim se osnivanjem jo nije krenulo.

Dravna riznica Ne postoji jedinstveni registar nekretnina, njihova procjena vrijednosti pa tako
i nisu unesene u dravnu riznicu. Ministarstvo financija je izradilo obvezujue Upute o
priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske. Navedene Upute
obuhvaaju obveznike te primjene, njihovo tumaenje obuhvata imovine u vlasnitvu Republike
Hrvatske, potrebu usklaivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine, naela
iskazivanja vrijednosti imovine, postupak procjene vrijednosti imovine, te knjigovodstveno
evidentiranje u raunovodstvu prorauna.

Prostorni planovi Svi prostorni planovi su doneseni, meutim nedostatak nekih od njih je
neusklaenost s infrastrukturnim, komunalnim ili gospodarskim potrebama. Jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave prilikom donoenja istih, uglavnom obezvrjeuju estice u
vlasnitvu Republike Hrvatske stavljajui ih izvan podruja pogodnog za neku razvojnu
namjenu.

Registri U ovom trenutku postoji nekoliko vrsta registara koji obuhvaaju odreene oblike
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske, pa tako primjerice postoji: Sredinji registar imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske (u izradi), Registar koncesija, Registar poljoprivrednog zemljita,
Registar kulturne batine i sl. Meutim ne postoji jedinstveni registar koji bi svu tu imovinu
obuhvatio na jednom mjestu ime bi svi podaci o pojedinom obliku imovine u vlasnitvu
Republike Hrvatske bili dostupni zainteresiranim osobama.

Ureena evidencija nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske nesumnjivo se pokazala kao

neophodna i temeljna pretpostavka, kako za ekonomino upravljanje nekretninama, koje graani
od drave oekuju i zahtijevaju, tako i za uinkovito djelovanje internoga trita nekretnina.

U ovom su trenutku evidencije neuinkovite na nain da njihove meusobne usporedbe u

cijelosti nisu mogue, to uzrokuje pomanjkanje pouzdanih i vjerodostojnih podataka o
cjelovitom opsegu nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske. Stoga e se, u to je mogue
kraem roku, uspostaviti cjelovite i aurne evidencije imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.
 4.9. Povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine

Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine

ureuju se uvjeti i postupak naknade imovine koju je prijanjim vlasnicima oduzela
jugoslavenska komunistika vlast, a koja je prenesena u openarodnu imovinu, dravno,
drutveno ili zadruno vlasnitvo (u daljnjem tekstu: drutveno vlasnitvo) konfiskacijom,
nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima osigurava se naknada u novcu ili
vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice) ili druga odgovarajua imovina ili
naknada, a iznimno se imovina vraa u naravi.

Na temelju toga Zakona prijanjim vlasnicima, ako ne ostvaruju pravo na naturalni povrat,
priznaje se pravo na naknadu za:

neizgraeno graevinsko zemljite,

poljoprivredno zemljite, ume i umsko zemljite,

stambene i poslovne zgrade, odnosno idealni dijelovi takvih zgrada, te stanovi i poslovne
prostorije kao posebni dijelovi zgrade, odnosno idealni dijelovi tih posebnih dijelova zajedno s
pripadajuim zemljitem,

brodovi i brodice,

trgovaka drutva,

pokretnine.

Prilikom raspolaganja imovinom (nekretninama) u vlasnitvu Republike Hrvatske, Agencija

obavezno mora provjeriti, prije podnoenja prijedloga odluke o raspolaganju nekretninama
nadlenim tijelima, kod nadlenih slubi Ureda dravne uprave prema mjestu gdje se imovina
nalazi, jesu li podneseni zahtjevi za povrat predmetne imovine (nekretnine).

Poseban problem postoji kod utvrivanja jesu li za pojedinu nekretninu podneseni zahtjevi za
povrat od strane ovlatenika naknade s obzirom na to da tijela nadlena za provoenje tih
postupaka ne vode potpune i istovrsne evidencije na temelju kojih bi mogle dostaviti istinite
podatke. Naime neki od tih ureda dravne uprave vode evidencije po podnositeljima zahtjeva, a
time se ne moe iskljuiti podnesen zahtjev od ovlatenika naknade prvoga nasljednog reda, dok
drugi evidentiraju zahtjeve po katastarskim esticama, te je neophodno izvriti uvid u cjelokupan
povijesni slijed promjena brojeva estica. Zbog toga je neophodno da ministarstvo nadleno za
upravu i ministarstvo nadleno za pravosue poduzmu inicijativu za ustanovljenje tonih
registara ovlatenika naknade koji su podnijeli zahtjeve za povrat imovine sukladno Zakonu o
naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine. Navedenu
evidenciju treba uspostaviti na nain da se ista odnosi ne samo na ovlatenike naknade ve i na
nekretnine za koje je podnesen zahtjev za povrat i to s povezanim starim i novim oznakama,
kako bi se u svakom trenutku moglo na to pouzdaniji nain provjeriti je li za neku nekretninu
podnesen zahtjev za povrat odnosno naknadu oduzete imovine.
Ministarstvo nadleno za pravosue trebalo bi izmijeniti i propise koji bi omoguili barem izradu
evidencije o podnijetim zahtjevima za naturalni povrat, ako ve nije mogue nakon toliko godina
izraditi cjelovitu evidenciju podnijetih zahtjeva.

Naime, problem evidencije zahtjeva za naknadu kod Ureda dravne uprave posljedica je
injenice to postojei Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske
komunistike vladavine nije propisao prvostupanjskim tijelima obvezu voenja slubene
evidencije podnijetih zahtjeva. Zbog toga kod Ureda dravne uprave postoje samo interne
evidencije o podnijetim zahtjevima za naknadu, a svaki od njih kada se oituje Agenciji ograuje
se na nain da navodi kako njihovo oitovanje ne predstavlja javnu ispravu jer isto nije nastalo
na temelju evidencije koja je zakonom propisana i naloena, nego da je nastalo na temelju
njihove interne evidencije podnijetih zahtjeva i da zbog toga ne garantiraju za njihovu tonost.

U lanku 52. toga Zakona propisane su iznimke od vraanja nacionalizirane, konfiscirane ili na
drugi nain oduzete imovine. Prijanjem vlasniku ne vraa se imovina u vlasnitvo ili posjed na
kojoj su na temelju valjane pravne osnove tree osobe stekle pravo vlasnitva te im je ona
prenesena u posjed, ako Zakonom nije drugaije propisano. Ta odredba, zbog sporosti rjeavanja
zahtjeva ovlatenika na povrat, u biti nepostojanja potpunih evidencija o zahtjevima bivih
vlasnika, omoguava raspolaganje tom imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, ako bivi
vlasnik u zemljinim knjigama nije stavio zabiljebu spora, ili zabranu raspolaganja, te kasnije
eventualne sporove za ponitenje pravnog posla drave s treima, te zadravanje daljnjeg
pravnog prometa raspolaganom nekretninom.

Prijanjem vlasniku ne vraa se u vlasnitvo i posjed imovina (neizgraeno graevinsko

zemljite, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi drutvenih poduzea
unesena u drutveni kapital trgovakoga drutva, ve prijanjem vlasniku pripada pravo na
naknadu u dionicama ili udjelima drutva u iji je kapital u postupku pretvorbe unesena ta
imovina. Ako ostvarenje tog prava nije mogue zbog steenih prava treih, prijanji vlasnik
ostvaruje pravo na naknadu u dionicama ili udjelima drutva iz dravnog portfelja li
obveznicama Republike Hrvatske.

4.10. Neprocijenjene nekretnine u postupku pretvorbe i privatizacije

Samo na onim nekretninama koje su procijenjene u postupku pretvorbe drutvenih poduzea,

trgovaka drutva nastala pretvorbom tih poduzea mogla su stei pravo vlasnitva na
nekretninama (odnosno imovini).

l. 14. Zakona o upravljanju dravnom imovinom (ZUDI) koji je stupio na snagu 1.1.2011.
godine, propisano je da Agencija u okviru svojih ovlasti utvruje procijenjenu i neprocijenjenu
imovinu, dok je lankom 49. Zakona propisano to se smatra neprocijenjenim nekretninama
(stanovi, poslovni prostori). Isto tako lankom 58. st. 4. navedenoga Zakona propisano je da sve
nekretnine u vlasnitvu Hrvatskog fonda za privatizaciju na dan 31. oujka 2011. postaju
vlasnitvo Republike Hrvatske.

ZUDI ureuje takvu imovinu, pa tako i nekretnine, koje u cijelosti ili dijelom, nisu procijenjene u
vrijednost drutvenog kapitala u postupku pretvorbe ili temeljnog kapitala u postupku
privatizacije. Meutim taj se Zakon odnosi samo na dio takvih neprocijenjenih nekretnina, ne
sve.

Neprocijenjenim nekretninama u smislu ovog Zakona smatraju se:

nekretnine na kojima je pravni prednik trgovakog drutva, a to je bive drutveno poduzee,

imalo pravo koritenja, upravljanja i raspolaganja (lanak 49. stavak 1.),

nekretnine koje nisu u cijelosti ili u dijelu procijenjene u vrijednost drutvenog kapitala u
postupku pretvorbe ili uvrtene u vrijednost temeljnog kapitala u postupku privatizacije (lanak
49. stavak 2.),

nekretnine iji imovinsko-pravni odnosi nisu rijeeni posebnim propisom (kao to je npr.
neprocijenjeno turistiko i ostalo graevinsko zemljite ureeno posebnim zakonom).

Republika Hrvatska je na temelju ZUDI-a stekla ex lege sve nekretnine biveg HFP-a (koje nisu
procijene u pretvorbi, pa ih je HFP stekao na temelju lanka 47. Zakona o privatizaciji, kao i
nekretnine koje je stekao po drugim osnovama), te neprocijenjene stanove koji su u postupku
pretvorbe izbaeni iz drutvenoga kapitala i prenijeti na fondove stambeno-komunalnoga
gospodarstva, a nisu prodani do stupanja na snagu toga Zakona. Dakle, drava je, osim na tim
neprocijenjenim, stekla vlasnitvo i na svim drugim nekretninama HFP-a, steenim po raznim
osnovama.

Zakonom o pretvorbi drutvenih poduzea i Zakonom o privatizaciji pretvorena su drutvena

poduzea u trgovaka drutva s poznatim vlasnikom. Navedeni zakoni nisu uredili pitanje
stjecanja vlasnitva nad nekretninama koje su bile u drutvenom vlasnitvu s pravom koritenja,
upravljanja i raspolaganja drutvenih poduzea. lanak 42. Zakona o privatizaciji dao je
ovlatenje Hrvatskom fondu za privatizaciju da donosi rjeenja kojim se utvruju nekretnine koje
su procijenjene u postupku pretvorbe koje rjeenje predstavlja ispravu podobnu za uknjibu
prava vlasnitva trgovakog drutva na procijenjenim nekretninama. S druge strane,
neprocijenjene nekretnine je HFP pozivom na lanak 47. Zakona o privatizaciji prenosio u svoje
vlasnitvo rjeenjem deklaratorne prirode ili je trgovakom drutvu davao suglasnost da
navedene nekretnine kao tehnoloku cjelinu unosi, odnosno procjeni naknadno u temeljni
kapital, na koji nain su one postale vlasnitvo trgovakoga drutva, a HFP u protuvrijednosti
navedenih nekretnina postajao imateljem dionica ili poslovnih udjela toga trgovakog drutva.

Zakonom o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu neprocijenjenom u postupku pretvorbe

i privatizacije koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2010. godine ureuje se pojam turistikog i
ostaloga graevinskog zemljita koje nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovakih
drutava u postupku pretvorbe i privatizacije te se njime ujedno ureuju imovinski odnosi na tom
zemljitu i nain njegova koritenja. Odredbe tog Zakona primjenjuju se i u postupcima koji se
odnose na nekretnine neprocijenjene u postupku pretvorbe i privatizacije sukladno lanku 47.
Zakona o privatizaciji, a u kojima nisu donesena konana rjeenja.

Zakon o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu poznaje tri vrste zemljita:

a) zemljite u kampovima,

b) zemljite na kojima su izgraeni hoteli i turistika naselja i

c) ostalo graevinsko zemljite neprocijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije.

a) Neprocijenjeno turistiko zemljite u kampovima vlasnitvo je Republike Hrvatske. Turistiko

zemljite, odnosno graevine u kampovima ija je vrijednost u dijelu procijenjena u drutvenom
kapitalu u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije suvlasnitvo je Republike Hrvatske i
trgovakog drutva u idealnim dijelovima razmjerno veliini procijenjenog i neprocijenjenog
zemljita i graevine.

b) Zakonom o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu propisano je stjecanje prava

vlasnitva na zemljitu ispod graevine (zemljite tlocrtne povrine) za korist trgovakog drutva
kome je u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije u vrijednost drutvenog kapitala
procijenjena vrijednost graevine (hotela ili drugog objekta u turistikom naselju) bez zemljita.
Preostalo turistiko zemljite na kojemu je drutveno poduzee imalo pravo koritenja,
upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednost drutvenog kapitala, vlasnitvo je
jedinice lokalne i podrune samouprave na ijem se podruju nalazi to zemljite.

c) Na ostalom se graevinskom zemljitu imovinskopravni odnosi ureuju kao kod turistikog

zemljita na kojem su izgraeni hoteli i turistika naselja time da je umjesto jedinice lokalne
samouprave vlasnik Republika Hrvatska.

Valja posebno ukazati na odredbe lanka 23. stavaka 1. i 2. Zakona o turistikom i ostalom
graevinskom zemljitu kojom je propisano da je vlasnitvo Republike Hrvatske ono
graevinsko zemljite, odnosno graevine ija vrijednost nije procijenjena u postupku pretvorbe,
odnosno privatizacije. Graevinsko zemljite, odnosno graevina ija je vrijednost u dijelu
procijenjena i unesena u drutveni kapital u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije,
suvlasnitvo je Republike Hrvatske i trgovakog drutva u idealnim dijelovima razmjerno
veliini procijenjenog i neprocijenjenog zemljita i graevine. Ako suvlasnike omjere Agencija i
trgovako drutvo ne mogu utvrditi u mirnom postupku u razumnom roku, tada e nadleno
upanijsko dravno odvjetnitvo podnijeti trgovakom drutvu zahtjev za mirnim rjeenjem
spora radi utvrivanja suvlasnitva, a ako ni u mirnom postupku ne doe do utvrivanja
suvlasnitva tada e nadleno upanijsko dravno odvjetnitvo podnijeti tubu.

4.11. Neprivatizirani dijelovi stambenog fonda

U praksi su neka trgovaka drutva, kao pravni slijednici drutvenog poduzea, prodala
nekretnine koje nisu bile u postupku pretvorbe procijenjene u vrijednost drutvenog kapitala
poduzea ili u postupku privatizacije u temeljni kapital drutva.

Pojedina trgovaka drutva uspjela su se uknjiiti kao vlasnici nakon pretvorbe i na

neprocijenjenim nekretninama (ovi upisi nisu pravovaljani), ali ih nisu dalje prodavali, nego
samo koristili. Meutim bilo je i primjera da su trgovaka drutva te nekretnine prodavala, pa ak
i kad u zemljinoj knjizi drutvo nije bilo upisano kao vlasnik, nego je postojao zaostali upis iz
reima drutvenog vlasnitva u korist pravnog prednika drutvenog poduzea. Na takvu
prodaju drutva nisu imala pravo, jer takve, neprocijenjene nekretnine, nisu niti stekla, to znai
da su prodavali tuu stvar. Naime, na neprocijenjenoj imovini na koju se odnosi Zakon o
upravljanju dravnom imovinom (ZUDI), kao titular prava vlasnitva odreena je Republika
Hrvatska.

Takve je ugovore o prodaji u praksi osporavao HFP u parninom postupku koji se smatrao
vlasnikom neprocijenjene imovine ex lege, neovisno o injenici je li donijeto rjeenje sukladno
odredbi lanka 47. Zakona o privatizaciji kojim se utvruje na takvoj imovini, pravo vlasnitva
HFP-a ili takvo rjeenje nije donijeto.

Meutim odredba lanka 49. stavka 5. ZUDI-a otvara prostor za razrjeavanje te situacije na
drugaiji nain. Propisuje mogunost da, ako je trgovako drutvo koje je pravni slijednik
drutvenog poduzea, raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist treih osoba, a
pod uvjetom da je trea osoba u dobroj vjeri stekla pravo vlasnitva ili zalono pravo na
neprocijenjenoj imovini, Republika Hrvatska, odnosno Agencija moe umjesto stvarnopravnog
zahtjeva protiv trgovakog drutva prihvatiti isplatu trine vrijednosti neprocijenjene imovine.
Ovakvo rjeenje bi trebalo biti primijenjeno i odnosu na druga raspolaganja temeljem kojih su
tree osobe u dobroj vjeri stekle pravo vlasnitva (pri tome se misli na raspolaganja jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja su raspolagala esticama koje su bile vlasnitvo
Republike Hrvatske.

Postoje i neprocijenjeni stanovi koje su drutvena poduzea izuzela iz pretvorbe i prenijela

fondovima u stambeno-komunalnom gospodarstvu, a da ih nisu prodavali. Radi se o stanovima
koji su u postupku pretvorbe prenijeti fondovima u stambeno-komunalno gospodarstvo, a do
danas nisu prodani nositeljima stanarskog prava, na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima
postoji stanarsko pravo.

Nakon ukidanja fondova, pravni slijednici su postali, ex lege, na temelju lanka 32. stavka 1.
Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinice lokalne i podrune samouprave. To u praksi znai
da su opine i gradovi preuzeli tu kategoriju stanova na gospodarenje time da su i oni imali
pravnu poziciju davatelja stana na koritenje te pravo i prodavati te stanove nositeljima
stanarskih prava.

U praksi su neke opine i gradovi pretendirali na to da su ex lege, kao pravni slijednici, stekli na
njima vlasnitvo. Meutim kako su fondovi samo gospodarili tim stanovima, a ne stekli pravo
vlasnitva, to i pravni slijednici, po naelu da nitko na drugog ne moe prenijeti vie prava nego
to ih sam ima, nisu stekli pravo vlasnitva ve samo pravo na gospodarenje (te pravo ubiranja
prihoda od koritenja tih stanova). Nakon donoenja ZUDI-a pitanje tih stanova je razjanjeno i
razrijeeno, a drava izrijekom odreena njihovim vlasnikom.

4.12. Darovanje nekretnina

Obradom zahtjeva za darovanje nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske u oujku 2013.

godine, koji su u postupku rjeavanja u Agenciji, utvreno je da su trenutano u radu 382
zahtjeva. Podnositelji zahtjeva su najee jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Svrha za koju se trai darovanje nekretnina preteito je zemljite potrebno za izgradnju
poduzetnikih zona, infrastrukturnih graevina i drugih graevina te objekti za drutvene,
kulturne i javne potrebe, lovaki i planinarski domovi. Znaajno je porastao broj zahtjeva koji se
odnosi na dodjelu zemljita za sportsko-rekreacijske sadraje, bilo da se radi o ve izgraenim
sadrajima, bez dozvole za gradnju, ili buduoj izgradnji veih sportsko-rekreacijskih centara s
prateim sadrajima, kao i za turistike, odnosno ugostiteljsko-turistike sadraje.

Nain raspolaganja nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske i ovlasti za raspolaganje

regulirani su lankom 41. i lankom 42. Zakona o upravljanju dravnom imovinom, a poseban
nain raspolaganja, kao iznimka od navedenog, lankom 44. Zakona.

lankom 41. stavkom 1. tog Zakona propisano je da se raspolaganje provodi javnim

nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda, a iznimno, prema stavku 3. navedenog lanka,
bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda, po trinoj vrijednosti, kad pravo
vlasnitva na nekretninama kojima upravlja Agencija stjeu Republika Hrvatska i jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom
vlasnitvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i cilju opega
gospodarskog i socijalnog napretka njezinih graana.

lankom 44. tog Zakona propisano je da, iznimno od odredaba lanaka 41. i 42. Zakona, Vlada
Republike Hrvatske moe na prijedlog nadlenog ministarstva u odnosu na namjenu nekretnine,
a uz suglasnost ministarstva nadlenog za zatitu okolia, ministarstva graditeljstva i prostornog
ureenja, ministarstva nadlenog za financije i ministarstva nadlenog za gospodarstvo za taj
prijedlog, odluiti da se odreenom nekretninom raspolae i na drugi nain u cilju ostvarivanja
odreenih gospodarskih interesa ili izvravanja obveza Republike Hrvatske.

Nadalje Uredbom o darovanju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske propisano je da se

nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima upravlja Agencija mogu darovati jedinicama
lokalne i podrune (regionalne) samouprave i ustanovama iji je osniva Republika Hrvatska,
odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u svrhe navedene u lanku 3.
Uredbe, a to su:

ostvarenja projekata koji su od osobitog znaaja za gospodarski razvoj, poput izgradnje

poduzetnikih zona i drugih slinih projekata,

ostvarenja projekata koji su od opega javnog ili socijalnoga interesa, poput izgradnje kola,
djejih vrtia, bolnica, domova zdravlja, groblja i drugih slinih projekata, i

izvrenja obveza Republike Hrvatske.

Analizom zaprimljenih zahtjeva za darovanje nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske, dolazi

se do zakljuka da se znaajan broj zahtjeva odnosi na sadraje koje bi trebalo podvesti pod
druge sline projekte. Tu se prvenstveno misli na sportske, turistike, odnosno ugostiteljsko-
turistike sadraje. Pri tom treba naglasiti da zahtjevima najee nije priloena dokumentacija
podobna za ocjenu opravdavaju li ti drugi slini projekti darovanje, a u pravilu nije poznat niti
investitor. Sve to dovodi u pitanje i uinkovito praenje realizacije ugovornih obveza.

5. ANALIZA STANJA UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA OSTALOM IMOVINOM I

KONCESIJAMA

5.1. Pomorsko dobro

Pomorsko dobro kao dobro od posebnog nacionalnog interesa duboko je prihvaeno i zaivjelo
je u svijesti graana, te mora biti ostvarivo u svakodnevnoj praksi. Kao ope dobro pomorsko
dobro je res communes omnium odnosno stvar koja pripada svim ljudima.

Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, iju ima osobitu zatitu, a
upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na nain propisan zakonom.

Prema vaeoj zakonskoj regulativi, pomorsko dobro ine unutarnje morske vode i teritorijalno
more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen opoj upotrebi
ili je proglaen takvim, kao i sve to je s tim dijelom kopna trajno spojeno na povrini ili ispod
nje.

Zakonska regulativa Republike Hrvatske jo nije stvorila sve pretpostavke za odrivi

gospodarski razvoj i pravnu sigurnost potencijalnih investitora, tj. da se istovremeno pomorsko
dobro koristi i sauva za budue narataje.

Koncesija na pomorskom dobru dodjeljuje se nakon to je utvrena granica pomorskog dobra i

provedena u zemljinim knjigama, to nije sluaj na cijeloj obali gdje kriteriji za granice nisu
istoznani i precizni. Drava nema instrumente ni mogunosti isplatiti naknadu, izvlastiti i
upisati u zemljine knjige pomorsko dobro kao ope dobro unutar tih granica. Izvjesno je da e
vrlo skoro biti potrebno pristupiti reviziji utvrenih granica pomorskog dobra te ih svesti u
realne okvire s obzirom na to da je odreivanje granica vrlo razliito po upanijama.

S tim u vezi potrebno je odrediti tijelo koje bi obavljalo ulogu upravitelja pomorskim dobrom,
kao bi se izbjeglo trenutano stanje u kojem je pitanje upravljanja izuzetno disperzirano.

Potrebno je utvrditi granice tamo gdje one nisu utvrene, omoguiti reviziju granica pomorskog
dobra tamo gdje su pogreno utvrene, te pomorsko dobro regulirati u okvirima prirodnih
granica.

Strategija razvoja turizma u Republici Hrvatskoj do 2020. godine zahtjeva skraivanje procedura
za utvrivanje granica pomorskog dobra. U pojedinim sluajevima treba propisati mogunost
odobravanja koncesije gospodarskim subjektima koji obavljaju ugostiteljsko-turistiku djelatnost
na njihov zahtjev, a ne, kao dosad, na temelju javnog natjeaja.

Izmjenama i dopunama postojee regulative potrebno je utvrditi uspostavljanje zatvorenih

koncesija na pomorskom dobru te priznavanje dosadanjih ulaganja u plae, ukljuujui i
usuglaavanje s odredbama vezanim uz ugostiteljsku djelatnost (primjerice, propisana ograenost
kampa).

Jedno od vanijih pitanja vezanih uz problematiku pomorskog dobra je pitanje

pretvorbe/privatizacije provedene nad drutvima koja su, pored drugih nekretnina, upravljala i
nekretninama koje predstavljaju pomorsko dobro. U tom smislu potrebno je provesti analizu
takvih postupaka i u novom zakonskom rjeenju rijeiti i taj problem. Polazna toka bi bila
osnivanje povjerenstva koje bi revidiralo sve provedene postupke privatizacije na pomorskom
dobru koji su sporni, a kako bi se pitanje pretvorbe i privatizacije na pomorskom dobru konano
razrijeilo.

Imajui u vidu kako je dosad pomorsko dobro utvreno na relativno malom podruju obale
potrebno je odrediti kriterije po kojima bi se granica pomorskog dobra utvrivala bre i
efikasnije.

5.2. Mineralne sirovine

Osnovni dokument kojim se utvruje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska

gospodarska djelatnost na dravnoj razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koju
donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH.

Zakonom o rudarstvu (Narodne novine 75/09.) ureuje se istraivanje mineralnih sirovina,

odobrenje za istraivanje mineralnih sirovina, rezerve mineralnih sirovina, rudarski projekt,
eksploatacija mineralnih sirovina, koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, gradnja
rudarskih objekata i postrojenja, rudarski planovi i rudarska mjerenja, jedinstveni informacijski
sustav mineralnih sirovina, struna sprema, mjere zatite na radu, sanacija okolia, nadzor nad
provedbom Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja.

Kada se prema odredbama Zakona o rudarstvu za eksploataciju mineralnih sirovina daje

koncesija, na sva pitanja koja se odnose na koncesiju, primjenjuju se odredbe Zakona o
koncesijama, a na pitanja koja nisu ureena tim Zakonom, odredbe Zakona o rudarstvu, uz
obvezno potivanje naela utvrenih Zakonom o koncesijama.

Kod vaenja ljunka i pijeska iz morskog dna primjenjuju se i propisi o pomorskom dobru.
Osnovni dokument kojim se utvruje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska
gospodarska djelatnost na dravnoj razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koju
donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Jedinice lokalne podrune
(regionalne) samouprave dune su u svojim razvojnim dokumentima osigurati provedbu
Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama.

U saborskoj proceduri je donoenje novog Zakona o rudarstvu, a u resornom ministarstvu

priprema se prijedlog Zakona o ugljikovodicima.

5.3. Turistiko zemljite

Pod pojmom turistiko zemljite, u irem smislu podrazumijeva se svekoliko zemljite koje
koriste turistika i ugostiteljska trgovaka drutva nastala pretvorbom, bez obzira je li ono kod
pretvorbe procijenjeno ili nije. Meutim pojam turistikog zemljita upotrebljava se uglavnom za
nekretnine koje nisu procijenjene kod pretvorbe takvih pravnih osoba.

Zakonom o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu neprocijenjenom u postupku pretvorbe

i privatizacije propisano je, meu ostalim, kako je turistiko zemljite graevinsko zemljite koje
nije procijenjeno u vrijednosti drutvenog kapitala drutvenog poduzea u postupku pretvorbe,
odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovakog drutva u postupku privatizacije, a za
koje je na dan stupanja na snagu toga Zakona dokumentima prostornog ureenja odreena
ugostiteljsko-turistika namjena i zemljite na kojemu su izgraene graevine turistiko
ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistika naselja), na kojem su pravo koritenja,
upravljanja i raspolaganja imala drutvena poduzea.

Radi se o nekretninama koje se u pravilu nalaze u najatraktivnijem podruju uz obalu, iznimne

vrijednosti i od neprocjenjivog gospodarskog i svakog drugog znaaja. Prema podacima
nekadanjeg HFP-a samo u kampovima nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital drutava
vie od 22 milijuna etvornih metara takvog zemljita. Ako se tome pribroje i ostale nekretnine
koje ine tzv. turistiko zemljita koje nije procijenjeno kod pretvorbe, po nekim se procjenama
dolazi do povrine do 100 milijuna etvornih metara zemljita.

Takve neprocijenjene nekretnine koriste trgovaka drutva bez pravne osnove, ne plaaju
naknadu za takvo koritenje, negdje je u meuvremenu dolo do uknjibe prava vlasnitva takvih
nekretnina na novonastala trgovaka drutva, pa ak i do otuenja.

Republika Hrvatska je po zakonu, na temelju odredbe lanka 6. Zakona o turistikom i ostalom

graevinskom zemljitu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, stekla vlasnitvo,
odnosno suvlasnitvo turistikog zemljita u kampovima, i to na onom dijelu koji je
neprocijenjen u postupku pretvorbe drutvenog poduzea pravnog prednika trgovakog drutva
koje dri kamp. Drava i trgovako drutvo su suvlasnici na kampu, ex lege, razmjerno
procijenjenom, odnosno neprocijenjenom dijelu nekretnina u kampu ili je drava vlasnik u
cijelosti, ako neko zemljite u kampu nije u cijelosti procijenjeno.

S obzirom na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 1. lipnja 2006. godine (U-III-
1725/2006), pretpostavka je kako vie ne postoji nikakva dvojba da tzv. turistiko zemljite ne
moe ex lege postati vlasnitvo novonastalih trgovakih drutava interpretacijom odredbe lanka
47. Zakona o privatizaciji.

Takve nekretnine mogu eventualno postati vlasnitvo pravnih osoba koje ih koriste samo nakon
provedenog upravnog postupka prema lanku 47. Zakona o privatizaciji od strane Republike
Hrvatske, a u sluaju da takve nekretnine ine tehnoloku cjelinu. U protivnom, one su
vlasnitvo Republike Hrvatske jer nisu procijenjene u masi drutvenog kapitala kod pretvorbe.

U odnosu na nekretnine tzv. turistikog zemljita koje su upisane kao vlasnitvo trgovakih
drutava koje ih koristi, potrebno je identificirati i u dogovoru te mirnim putem razrijeiti njihov
pravni status s trgovakim drutvima.
U protivnom je Republika Hrvatska duna sudskim putem traiti utvrenje svog prava vlasnitva
i izdavanje tabularne isprave podobne za uknjibu.

Ukoliko su nezakonito uknjiene nekretnine tzv. turistikog zemljita dalje otuene treim
osobama, Republika Hrvatska treba zatraiti povrat nekretnina i utvrenje svog prava vlasnitva.
To jedino nije mogue ako se ne moe primijeniti odredba lanka 388. stavak 5. Zakona o
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima o iskljuenju povjerenja u zemljine knjige, to bi
predstavljalo analognu primjenu lanka 49. stavka 5. Zakona o upravljanju dravnom imovinom,
u odnosu na stjecanje u dobroj vjeri od strane treih osoba.

Sve navedeno trebalo bi primijeniti ako se u meuvremenu ne donese Zakon o turistikom i

ostalom graevinskom zemljitu koji bi na drugaiji nain rijeio pravni status tzv. turistikog
zemljita. Izmjenama i dopunama tog Zakona potrebno je rijeiti probleme definiranja stvarne
povrine kampa i njegove urbanistike povrine, kao i statusa zemljita i drugih nekretnina u
vlasnitvu drugih osoba, te druga otvorena pitanja koja u se pojavila u provedbi toga Zakona.

5.4. Poljoprivredno zemljite

Poljoprivredno je zemljite dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i uiva njezinu osobitu

zatitu. Ukupna povrina poljoprivrednog zemljita u Republici Hrvatskoj je 2.695.037 ha, a od
toga je u vlasnitvu drave 890.214 ha ili 33%, a 1.804.823 ha ili 67% je u privatnom vlasnitvu.
Podaci se temelje na podacima Statistikog ljetopisa iz 2005. godine.

Da bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu drave Novim

Zakonom o poljoprivrednom zemljitu ukinuti su Programi raspolaganja poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu drave koji su doneseni temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljitu
(Narodne novine 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. i 39/11. Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske i 63/11.), zbog dosadanje neefikasnosti takve osnove za raspolaganje poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu drave.

Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su donosile Programe na koje je suglasnost davalo
Ministarstvo poljoprivrede i raspisivale natjeaje za zakup i prodaju, poslove raspolaganja
poljoprivrednim zemljitem preuzima Agencija. Na taj nain raspolaganje dravnim zemljitem
nee ovisiti o aktivnosti jedinica lokalne samouprave u primjeni zakona o poljoprivrednom
zemljitu.

Ukidaju se dosadanji oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu: prodaja,

dugogodinji zakup poljoprivrednog zemljita i dugogodinji zakup za ribnjake, a propisuje se
raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina.

Provedbom novoga Zakona oekuje se uvoenje vee discipline u prenamjeni poljoprivrednoga

zemljita, formiranje jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja e imati dugoronu perspektivu
poljoprivrednih proizvoaa s obzirom na zemljine resurse. Uspostavom informacijskog sustava
poboljat e se upravljanje poljoprivrednim zemljitem. Ubrzavanje raspolaganja dravnim
poljoprivrednim zemljitem glavni je prioritet koji treba proistei provedbom Zakona. U
ukupnosti Zakon bi trebao donijeti okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, poveanje
koritenih poljoprivrednih povrina te stavljanje u funkciju do sada ne koritenoga
poljoprivrednoga zemljita.

5.5. Vode i vodne graevine

Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske. Vode u tijelima povrinskih i
podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. Voda nije
komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba uvati, tititi i
mudro i racionalno koristiti. Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu
odrivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i
mogunost buduih generacija da to ostvare za sebe. Upravljanje vodama prilagoava se
globalnim klimatskim promjenama.

Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje stanja voda,
plaa se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju
vodnih tijela, potujui ekonomsko vrednovanje voda, povrat trokova njezinoga koritenja i
zatite vodnoga okolia i drugih sastavnica okolia.

Javno vodno dobro je javno dobro u opoj uporabi odnosno u javnoj uporabi, i u vlasnitvu je
Republike Hrvatske; ono je neotuivo; ine ga sve zemljine estice koje obuhvaaju vodno
dobro, a koje:

a) su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama (Narodne novine 107/95.) bile temeljem
zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: ope dobro, javno dobro, javno vodno dobro,
vodno dobro, javno dobro vode, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave,
drutveno vlasnitvo bez obzira tko je bio nositelj prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja,
odnosno koje su u zemljinoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno
dobro, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo s
naznakom ili bez naznake nositelja prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, openarodna
imovina, ope dobro i sl.,

b) nisu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile upisane u zemljinoj knjizi, odnosno koje
su bile upisane u zemljinu knjigu, ali nitko nije naznaen kao njihov vlasnik, sve do dokaza
suprotnog,

c) postanu javnim vodnim dobrom izvlatenjem ili otkupom u korist Republike Hrvatske.

Vodne graevine slue ureenju vodotoka i drugih voda, zatitu od tetnog djelovanja voda,
zahvaanje voda radi njihovog namjenskog koritenja i zatitu voda.

Od ukupno 3.935 km dravnih vodotoka 37% je potpuno ureeno, 42% djelomino i 21% nije
ureeno, od 17.000 km lokalnih vodotoka samo je oko 20% potpuno ureeno.

Za obranu od poplava (koje ugroavaju vie od 15 posto dravnog kopnenog teritorija) izgraeno
je uz dravne vodotoke 2.415 km obrambenih nasipa i jo 1642 km uz lokalne vodotoke razliite
razine zatite; zatim su jo na obrambenom sustavu 5 nizinskih i 43 brdske retencije; 115 km
oteretnih i 917 km lateralnih kanala.

Za reguliranje vodnog reima izgraeno je 58 vienamjenskih akumulacija/retencija s ukupnim

volumenom 1.060 hm3;

Za zatitu od voda poljoprivrednih povrina izvedeno je 6.600 km kanala I. i II. reda, 75 crpnih
stanica kapaciteta 320 m3/s. Sustavi povrinske ili podzemne odvodnje potpuno su izgraeni na
845.000 ha, a djelomino na 352.000 ha. Ribnjaci zauzimaju ukupno oko 13.500 ha.

Za opskrbu stanovnitva osigurana je mogunost 76% opskrbljenosti vodom iz javnih sustava

(udio podzemne vode iznosi 90 posto, a tek 10 posto su povrinske vode).

Za zatitu voda omoguen je prikljuak svega 40% stanovnitva na kanalizacijske sustave (u

gradovima oko 75%); izgraena su 82 ureaje za proiavanje otpadnih voda i 35 podmorskih
ispusta.

5.6. Ostali oblici imovine

Kao ostali pojavni oblici imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske mogu se javiti:

Patenti ustupljeni Republici Hrvatskoj i licencije

Potraivanja prema drugim dravama, fizikim i pravnim osobama

Slubena vozila, plovila i zrakoplov

Robne rezerve

Riblji fond i divlja i drugi oblici.

Svi pobrojani ostali oblici imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske moraju biti sistematizirani,
kako u posebnim bazama podataka posebnih tijela zaduenih i nadlenih za upravljanje istima,
tako i u Sredinjem registru imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske. Na takav e se nain
osigurati transparentnost i uinkovitost koritenja i tih oblika imovine koja imaju prilino visoku
financijsku vrijednost u ukupnoj vrijednosti imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

5.7. Koncesije

Koncesije su vaan element politike upravljanja dravnom imovinom te instrument kako

gospodarskog koritenja postojeih opih i drugih dobara od posebnog dravnog interesa tako i
instrument realizacije novih javnih investicija i pruanja javnih usluga koritenjem resursa i
kapaciteta privatnog sektora. Koncesije ujedno generiraju prihode po osnovi koncesijskih
naknada, a u kojem smislu je potrebno analizirati zakonski propisane minimalne iznose naknada
za koncesije te dodatno unaprijediti naine njihove naplate. U tom smislu pratit e se provedba
mjera i aktivnosti predvienih Akcijskim planom za koncesije i javno-privatno partnerstvo za
2013. godinu, koji je donijela Vlada RH na sjednici odranoj 4. travnja 2013. godine.

Hrvatski sabor donio je novi Zakon o koncesijama (143/12) koji je stupio na snagu 28. prosinca
2012. godine, a koji propisuje vrste koncesija (koncesije za gospodarsko koritenje opeg ili
drugog dobra, koncesije za javne usluge i koncesije za javne radove) te predmete koncesija.
Predmeti koncesija su podruja i djelatnosti za koje i u kojima se koncesije mogu dati. Zakon
propisuje kako davanju koncesije prethodne pripremne radnje, a koje podrazumijevaju izradu
studije opravdanosti i analizu imovinsko pravnih pitanja, dok se samo davanje koncesija provodi
putem javnog nadmetanja. Pored krovnog Zakona o koncesijama, koncesije se dodatno, na
osnovu naela iz istog, ureuju posebnim propisima. Posebni propisi takoer detaljno odreuju
tone predmete koncesija.

U tom smislu, Zakon o koncesijama izmeu ostalih navodi, a posebni propisi dalje razrauju,
sljedee predmete koncesija:

a) za istraivanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina

Dodjela odobrenja (koncesija) za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina temelji se na

odredbama lanka 52. Ustava, prema kojima se: zakonom odreuje nain na koji dobra od
interesa za Republiku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te
naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti i lanka 1. Zakona o rudarstvu (Narodne
novine 49/11. proieni tekst): Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku,
ima njezinu osobitu zatitu i iskoritava se pod uvjetima i na nain koji su propisani ovim
zakonom. Rudno blago je u vlasnitvu Republike Hrvatske.

b) za koritenje voda i javnih vodnih usluga

c) za pravo lova u dravnim lovitima i uzgajalitima divljai

Koncesija se daje pravnoj ili fizikoj osobi sa sjeditem u Republici Hrvatskoj na razdoblje od 30
lovnih godina.

d) za pomorsko dobro

Prema odredbama lanka 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jedini je nain
raspolaganja i koritenja opih dobara putem koncesija. Koncesija na pomorskom dobru moe se
dati nakon to je utvrena granica pomorskog dobra i provedena u zemljinim knjigama.
Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra iskljuuje iz ope upotrebe i daje na posebnu
upotrebu ili gospodarsko koritenje pravnim i fizikim osobama registriranim za obavljanje
obrta. Potrebno je redovito kontrolirati i uplatu koncesijskih naknada kao i nain upotrebe
koncesije.

e) za podruje energetike
Obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom
ureeno je Zakonom o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (Narodne
novine 42/05. i 20/10.). lankom 12. stavkom 1. istog Zakona, pravo na obavljanje energetske
djelatnosti distribucije ili izgradnju objekata za distribuciju toplinske energije, stjee se
koncesijom koju za podruje ili dio podruja jedinice lokalne i podrune samouprave daje
predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune samouprave.

Iz navedenog je vidljivo da se energetska djelatnost distribucije toplinske energije obavlja po

teritorijalnom principu odnosno za teritorij za koji je izdana koncesija.

f) za obavljanje linijskog i obalnog pomorskog i rijenog prijevoza

Koncesija za obavljanje javnog prijevoza daje se na rok od jedne do deset godina i to:

za dravne linije od pet do deset godina,

za upanijske i meuupanijske linije od tri do osam godina,

za lokalne linije od jedne do pet godina.

g) za luke

Pravo na obavljanje lukih djelatnosti, koritenje postojee podgradnje i nadgradnje, te gradnje

novih graevina i drugih objekata nadgradnje i podgradnje stjee se na temelju koncesije.
Koncesija se moe dati pravnoj i fizikoj osobi registriranoj za obavljanje obrta, koja ispunjava
uvjete propisane Zakonom o koncesijama.

h) za javne ceste

Koncesijom se stjee pravo graenja i upravljanja autocestom i pojedinim cestovnim objektima

na dravnoj cesti (most, tunel i drugi) koje ukljuuje pravo gospodarskog koritenja autoceste ili
objekta na dravnoj cesti te pravo rekonstrukcije i odravanja autoceste i cestovnog objekta na
dravnoj cesti tijekom trajanja ugovora o koncesiji i/ili pravo koritenja cestovnog zemljita radi
izgradnje prateih uslunih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga
opskrba gorivom, servisnih usluga i slino. Koncesionar je ovlaten odluivati o koritenju
cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti na javnoj cesti. Koncesija na javnoj cesti ne
moe se dati na vrijeme dulje od 40 godina.

i) za zrane luke

Na temelju Zakona o zranim lukama (Narodne novine 19/98. i 14/11.) koncesija za zranu
luku smatra se koncesijom za javne radove, odnosno koncesijom za javne usluge, u smislu
zakona kojim se ureuju koncesije. Koncesija za zranu luku daje se na rok ne dulji od 40
godina.
Koncesijom se stjee pravo graditi i upravljati zranom lukom to ukljuuje pruanje,
koordinaciju i nadzor pruanja zemaljskih usluga ili pravo upravljati zranom lukom, to
ukljuuje pruanje, koordinaciju i nadzor pruanja zemaljskih usluga.

Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupku davanja koncesije donosi Vlada

Republike Hrvatske kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske.

j) za kulturna dobra

Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine 66/99., 151/03., 157/03., 100/04.,
87/09., 88/10., 61/11., 25/12. i 136/12.) posebno normira koncesije na kulturnim dobrima. Za
pitanja koja nisu ureena Zakonom primjenjuju se posebni propisi, ako nisu u suprotnosti sa
Zakonom. Koncesijom se stjee pravo na gospodarsko koritenje nepokretnoga kulturnog dobra
ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim kulturnim dobrom koje je u
vlasnitvu Republike Hrvatske, upanije, Grada Zagreba, grada ili opine.

Koncesija na kulturnim dobrima odnosi se iskljuivo na nepokretna dobra. Odluka o koncesiji

donosi se iskljuivo na temelju javnog natjeaja, s tim da za donoenje odluke o koncesijskom
odobrenju do 30 dana nije potreban javni natjeaj.

k) za podruje turizma

l) za ostalo: komunalne djelatnosti, djelatnosti gospodarenja otpadom, podruje eljeznica,

gospodarsko koritenje iare, javni prijevoz, podruje sporta, podruje zdravstva, za slobodne
zone, za pruanje medijskih usluga televizije i radija, te za pojedine djelatnosti unutar zatienih
podruja prirode te za koritenje drugih zatienih prirodnih vrijednosti i speleolokih objekata.

6. REGULATORNA I UPRAVLJAKA ULOGA DRAVE I TRGOVAKA DRUTVA

U Republici Hrvatskoj trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske predstavljaju znaajan

dio bruto drutvenog proizvoda, zaposlenosti i trine kapitalizacije. Trgovaka drutva kojima je
osniva i vlasnik Republika Hrvatska prevladavaju u energetici i prometu i veoma su vani za
zapoljavanje i znatno pridonose cjelokupnoj gospodarskoj aktivnosti.

Prema podacima FINA-e za 2011. godinu, 85 vodeih tvrtki u Hrvatskoj ima prihod od 228,7
milijardi kuna, a od toga ak 50,1% ukupnog prihoda ostvaruju tvrtke u stranom vlasnitvu (ili
114,5 milijardi kuna), 25,4% domae privatne (58,1 milijardi kuna), a ostalo je prihod trgovakih
drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske (56 milijardi kuna). Na listi 85 najveih kompanija
koje posluju u Hrvatskoj, 35 je u stranom vlasnitvu, 29 u domaih privatnih poduzetnika dok je
21 tvrtka u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Uz sve veliko znaenje, trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske do sada su u

trinom natjecanju esto bila u povoljnijem poloaju nego privatna trgovaka drutva. Iako se
radi o istim propisima, esto su bila zatiena od preuzimanja i steaja, te se na njihovo
saniranje (esto opetovano) troilo velika sredstva, u mnogim sluajevima motivirano
socijalnim interesima. Jednako tako, esto se pred ta trgovaka drutva postavljao i zadatak
zapoljavanja kao i drugi zadaci, to je u stvari optereivalo poslovanje i sama trgovaka drutva
inilo trino nekonkurentnima. Jo danas, dvadesetak godina poslije pretvorbe, trgovaka
drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske esto trpe od politiki motiviranog vlasnikog utjecaja,
ali i od nebrige drave kao vlasnika.

Bitna smjernica te Strategije je unapreenje korporativnog upravljanja oslonjenog na najbolja

iskustva razvijenih zemalja. Odgovornost za rezultate poslovanja trgovakih drutava u
vlasnitvu Republike Hrvatske ukljuuje sloen proces aktivnosti uprava i nadzornih odbora,
upravljakih prava i odgovornosti. Kako bi u trinoj ekonomiji obavljala vlasnike
odgovornosti, drava se mora u svojoj regulatornoj ulozi u cijelosti odnositi kao i to se odnosi
prema privatnom sektoru i svoja vlasnika prava ostvarivati kao i ostali vlasnici sukladno
odredbama Zakona o trgovakim drutvima.

Ravnopravno unapreenje korporativnog upravljanja u trgovakim drutvima u vlasnitvu

Republike Hrvatske vaan je izazov u europskim ekonomijama. Iako nema meunarodno
utvrenih formalnih naela koja bi pomogla vladama da poboljaju naine upravljanja, smatra se
da su naini upravljanja korporacijama u javnom vlasnitvu najcjelovitije obraeni u dokumenata
OECD-a, te primijenjeni u zemljama lanicama OECD-a (The OECD Guidelines on Corporate
Governance at State Owned Enterprises, 2005). Primjena tih naela u hrvatskim uvjetima,
osigurat e da se upravljanje vlasnitvom Republike Hrvatske provodi na profesionalan i
odgovoran nain. Rezultat moraju biti zdravija, profitabilnija, konkurentnija i otvorenija
trgovaka drutva.

Vlada Republike Hrvatske je 2010. godine donijela Kodeks korporativnog upravljanja

trgovakim drutvima u kojima RH ima dionice ili udjele na temelju kojeg obavlja vlasnitvo
nad svojim trgovakim drutvima. Taj kodeks treba dopunjavati i usklaivati s praksom i mora
biti od velike pomoi skuptinama, nadzornim odborima i upravama trgovakih drutava.

Vlada Republike Hrvatske i ministarstva ne smiju biti ukljuena na svim razinama i u svim
segmentima u svakodnevno trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske. Trgovakim
drutvima treba omoguiti potpunu poslovnu samostalnost u skladu s Zakonom o trgovakim
drutvima i obavezno e razgraniiti svoje regulatorne uloge. Drava, kao aktivan vlasnik,
provodei vlasniku politiku, osigurava da se upravljanje u trgovakim drutvima u vlasnitvu
Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i uinkovito.

Cilj je pronai ravnoteu izmeu nadlenosti drave da aktivno vri svoju vlasniku funkciju
(kandidiranje i izbor nadzornih odbora i uprave), te vlastite regulatorne uloge. Sva ministarstva i
dravna uprava, te lokalna i podruna samouprava moraju se odrei politikog uplitanja u rad i
upravljanje trgovakim drutvima. Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju osigurati
ravnopravno okruenje na tritu gdje drutva privatnog sektora mogu konkurirati trgovakim
drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske ostvaruje vlasnika prava prvenstveno u skladu s pravnim oblikom
svakog pojedinog trgovakog drutva. Glavne dunosti drave ukljuuju: zastupljenost na
skuptini dioniara, otvorene i transparentne postupke imenovanja lanova nadzornih odbora u
trgovakim drutvima u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske, te aktivno sudjelovanje u
imenovanju nadzornih odbora i uprava ostalih trgovakih drutava, uspostavljanje sustava
izvjetavanja koje omoguava redovito praenje i procjenu rezultata trgovakog drutva u
vlasnitvu Republike Hrvatske, odravanje stalnog dijaloga s vanjskim revizorima i dravnim
kontrolnim tijelima, osiguravanje da planovi naknada za lanove nadzornih odbora i uprava
privuku i motiviraju kvalificirane strunjake.

U europskoj praksi prihvaeno je da svoju vlasniku funkciju na dravnom nivou drava provodi
putem centraliziranih tijela za vlasnitvo, uinkovitih koordinacijskih tijela koja djeluju neovisno
i u skladu s javno objavljenom vlasnikom politikom. Kada se govori o Vladi, a posebno
ministarstvima, ostaje zadatak stalnog naglaavanja jasne odvojenosti vlasnike i regulatorne
funkcije drave.

U tom smislu u Republici Hrvatskoj ustrojen je Dravni ured, kao koordinacijsko tijelo koje
usklauje i koordinira aktivnosti razliitih ministarstava, agencija i fondova u ostvarivanju
vlasnike politike drave. Dravni je ured zaduen, u suradnji s ministarstvima, za predlaganje
godinjeg plana upravljanja, sastavljanje odreenih smjernica i ujednaavanje praksi u vrenju
vlasnikih dunosti.

Za svako trgovako drutvo od stratekog interesa, Vlada Republike Hrvatske e u okviru Plana
upravljanja, objaviti vlasniku politiku koja utvruje ciljeve poslovanja i razvoja i eventualnog
restrukturiranja trgovakog drutva. Vlasnika politika treba biti (u Planu) jasno izraena,
odnosno trebaju se znati osnovni ciljevi poslovanja (efektivnost i profitabilnost) te strateke
smjernice moraju sadravati, osim operativnih aktivnosti, i kriterije mjerljivosti kojima e se
tijekom provoenja Projekta (u odreenim vremenskim intervalima i/ili u svakom momentu)
moi utvrditi stvarno stanje realizacije te, kroz izvjeivanje, hoe li Projekt biti pozitivan (u
zadanom roku) s obzirom na trenutno evidentirane i postignute rezultate. To e pomoi
osiguravanju jasnih zadataka za takva trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske koje e
dobiti jasnu poruku u obliku stratekih smjernica i obaveza izvjetavanja.

7. TRINO NATJECANJE I IMOVINA REPUBLIKE HRVATSKE

Republika Hrvatska uspjeno je zavrila pregovore o pristupanju Europskoj uniji, a meu

pitanjima koja su bila predmet pregovora bila su i ona vezana za upravljanje imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske. Valja naglasiti da su zakonski propisi o upravljanju imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske usklaeni s pravnom steevinom Europske unije.

Republika Hrvatska obvezala se razvijati i primjenjivati pravila zatite trinog natjecanja po

uzoru na ona koja vrijede u Europskoj uniji, i to ne samo u pogledu primjene primarnog ve i
sekundarnog zakonodavstva koje podrazumijeva uredbe, smjernice, odluke, preporuke i
miljenja koje donosi Europska komisija ili Vijee EZ-a, te sudske prakse EZ-a. Istodobno se,
Republika Hrvatska obvezala i na izgradnju institucionalnog okvira kojim e se taj sustav i
pravila primijeniti u naoj zemlji ukljuujui osiguranje operativnoga neovisnog tijela koje e
morati imati sve ovlasti za uinkovitu provedbu tih pravila.

U raspolaganju imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske trajno se moraju promicati naela i

odredbe iz zakonodavnog okvira u podruju zatite trinog natjecanja to ga predstavlja Zakon
o zatiti trinog natjecanja (Narodne novine 79/09.). Vlada Republike Hrvatske donijela je
osam uredbi potrebnih za pravilnu primjenu odredaba toga Zakona. Istodobno, Agencija za
zatitu trinog natjecanja duna je na odgovarajui nain primjenjivati kriterije koji proizlaze iz
primjene pravila o trinom natjecanju Europske unije i instrumente za tumaenje koje su
usvojile institucije EU-a. Kriteriji iz pravne steevine EU ne koriste se kao primarni izvori prava
ve kao pomono sredstvo za tumaenje hrvatskih propisa o zatiti trinog natjecanja, a osobito
u sluajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumaenju tih propisa.

Pravna steevina Europske unije, glede trinoga natjecanja, ukljuuje pravila i postupke za
borbu protiv nekonkurentnoga ponaanja trgovakih drutva (ograniavajui dogovori izmeu
poduzetnika i zlouporaba dominantnog poloaja), ispitivanje spajanja izmeu poduzetnika, te
spreavanje vlada da dodjeljuju dravnu potporu koja ograniava konkurenciju na unutarnjemu
tritu.

Pravila trinoga natjecanja izravno se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, a drave lanice
moraju suraivati u potpunosti s Europskom komisijom u njihovoj provedbi.

Aktivnosti vezane uz upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske vane su za

ispunjavanje zahtjeva Europske komisije kroz obveze praenja restrukturiranja trgovakih
drutava s potekoama u poslovanju (do sada, u prvom redu, to je bilo vidljivo u brodogradnji,
no treba imati u vidu i sve druge aktivnosti).

U podruju nadzora dodjele dravnih potpora, nadlena za kontrolu njihove zakonitosti, nadzor i
povrat postaje iskljuivo Europska komisija. Dravne potpore, kao dio ireg podruja trinog
natjecanja, ureene su pravnom steevinom Europske unije, i to kako sekundarnim tako i
primarnim izvorima prava (lanci 107. i 108. UFEU-a, kojima se zabranjuje davanje dravnih
potpora smatrajui ih oblikom naruavanja trinog natjecanja, no navodei istodobno iznimke u
kojima je dodjela dravnih potpora doputena, to se detaljno propisuje sekundarnim pravom
EU).

Godine 2001. Republika Hrvatska potpisala je s EU Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

(Narodne novine Meunarodni ugovori 14/01., 14/02., 1/05. i 7/05.) kojim je preuzela i
obveze u pogledu uspostavljanja sustava dravnih potpora sukladnog sustavu dravnih potpora u
Europskoj uniji. S ciljem ostvarenja stratekoga cilja pripreme za punopravno lanstvo
Republike Hrvatske u Europskoj uniji, RH uskladila je, prvenstveno u provedbenome smislu,
sustav dravnih potpora Republike Hrvatske sa sustavom dravnih potpora Europske unije.

Uspostavljeni sustav u potpunosti je bio zadovoljio potrebe predpristupnog razdoblja. Od dana

pristupanja Republike Hrvatske na snazi e biti novi Zakon o dravnim potporama koji je
trenutno u postupku donoenja (Ministarstvo financija izradilo je Prijedlog, a sredinja tijela
dravne uprave u postupku su davanja oitovanja).

Zakon e omoguiti prilagodbu novim okolnostima na podruju dravnih potpora koje za

Republiku Hrvatsku nastupaju automatski, danom pristupanja Europskoj uniji, i uklapanje
hrvatskog podsustava dravnih u sustav dravnih potpora Europske unije.
Novim e Zakonom o dravnim potporama biti ureeno pitanje nove nadlenosti tijela RH,
postupka koji prethodi prijavi dravnih potpora Europskoj komisiji radi odobrenja, postupka koji
se primjenjuje na dravne potpore izuzete od obveze prijave EK, kao i vrste i nain voenja
evidencija.

Trgovaka drutva u vlasnitvu Republike Hrvatske, kao i u vlasnitvu lokalne samouprave, a

koja pruaju usluge od javnog interesa s osobinama javnog dobra, suoena su s liberalizacijom
trita. Unato svom specifinom karakteru, ona moraju prilagoditi svoju organizaciju i
poslovanje izazovu konkurencije te uinkovito poslovati, a sve u skladu s principima trinog
natjecanja.

U procesu privatizacije trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske nije nespojivo

zadravanje vlasnikog udjela drave. Takva trgovaka drutva morat e bitnije pridonositi
dravnom proraunu.

Organizirat e se praenje rezultata trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske, te

nadzirati primjenu naela korporacijskog upravljanja u trgovakim drutvima u vlasnitvu
Republike Hrvatske, te provoditi iste principe u trgovakim drutvima u vlasnitvu lokalne vlasti.

Trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske, lokalne samouprave, ali i ustanovama,

za njihovo poslovanje esto su potrebne nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske. Dodjela
nekretnina trgovakim drutvima obavljat e se na naine koji nee biti neselektivna potpora. Pri
tome vie treba koristiti institute osnivanja prava graenja i prava slunosti koji su do sada bili
rjee koriteni, a koji omoguavaju da izgraeni objekti nakon isteka prava koritenja budu
vraeni u vlasnitvo Republike Hrvatske, ime je ono dugorono zatieno.

Potpore definirane lankom 3. Zakona o dravnim potporama (Narodne novine 140/05.,

49/11.) kao to su umanjenja/odgode/otpisa poreznih obveza, umanjenja mirovinskih doprinosa,
raznih olakica od strane drugih trgovakih drutava u vlasnitvu RH (HEP umanjuje cijenu
elektrine energije odreenim povlatenim kupcima ili poduzetnici su osloboeni od plaanja
komunalnih doprinosa ili su im umanjene naknade za vodno gospodarstvo, reije, parafiskalna
davanja i slino) morat e se primjenjivati na selektivniji nain i s jasno zacrtanim kriterijima.

Odgovorno, uinkovito i transparentno upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske

vaan je element i pri pregovorima s financijskim institucijama poput Meunarodnog
monetarnog fonda i Svjetske banke. Te institucije s pravom inzistiraju da sva imovina Republike
Hrvatske mora biti u dravnim knjigama, te da se mora raditi i na primjeni meunarodnih
knjigovodstvenih standarda za javni sektor, meunarodnih standarda za procjenu vrijednosti
nekretnina i drugih metoda koje se upotrebljavaju u razvijenim zemljama.

U iduim godinama u planu je jo vie podii razinu svijesti o znaenju trinog natjecanja,
otvorenosti trita i promjenama, s ciljem izlaska iz krize i recesije i stvaranja uvjeta za
gospodarski rast.

8. SMJERNICE U UPRAVLJANJU TRGOVAKIM DRUTVIMA U VLASNITVU

REPUBLIKE HRVATSKE
Glavni zadatak Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske
u trgovakim drutvima je ostvarivati gospodarski rast, razvoj, zaposlenost i financijsku korist.
Postupanje drave kao vlasnika (udjeliara ili dioniara) detaljnije definiraju:

o Zakon o trgovakim drutvima

o Zakon o upravljanju dravnom imovinom

o Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske

o Godinji plan upravljanja i raspolaganja dravnom imovinom

o Kodeks korporativnog upravljanja trgovakim drutvima u kojima Republika Hrvatska ima

dionice ili udjele

o drugi zakoni i odluke Vlade Republike Hrvatske.

Postojei portfelj trgovakih drutava u kojima drava ima udjele ili dionice, bit e ubudue
organiziran u dvije grupe:

1. Trgovaka drutva od stratekog i razvojnog znaenja koja se utvruju Strategijom upravljanja

i raspolaganja dravnom imovinom (vlasnitvo RH 50 i vie %):

a) strateka trgovaka drutva i pravne osobe koje prihode ostvaruju upotrebom javnih ovlasti te
u kojima drava sudjeluje u odreivanju cijene proizvoda i usluga,

b) trgovaka drutva od razvojnog znaenja u kojima Republika Hrvatska ima veinski udio.

2. Trgovaka drutva ije dionice kotiraju na ureenom tritu kapitala, a u kojima Republika
Hrvatska ima ukupno vlasnitvo manje od 50%.

3. Ostala trgovaka drutva u kojima drava ima udjele i dionice (RH udio manje od 20%).

Dividendna politika mora doprinositi dugoronoj trinoj zaradi i razvojnoj politici drutva.
Dravni ured, u suradnji s ministarstvom nadlenim za financije i ostalim resornim
ministarstvima, sustavno e analizirati i ocjenjivati oekivani stupanj dividendnosti kod
stratekih trgovakih drutava, optimalnu kapitalnu strukturu koja e se temeljiti na izraunu
oekivanog stupnja unosnosti kapitala i optimalnim prosjenim trokovima kapitala, te druge
ekonomsko opravdane faktore.

Dugorona oekivanja glede dividende odredit e se planom upravljanja za razdoblje tri do pet
godina za svako drutvo, uvaavajui:

strategiju poslovanja i razvoja trgovakih drutava

kapitalne strukture trgovakih drutava

 pristup izvoru financiranja

politike isplate dobiti

uee zaposlenih

izvedena i planirana ulaganja

znaenja sektora u kojem djeluje trgovako drutvo, ukljuujui stupanj konkurentnosti u

sektoru.

8.1. Temeljne odrednice upravljanja trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike

Hrvatske u skladu s modernom meunarodnom praksom

Trgovaka drutva u kojima Republika Hrvatska ima dionice i udjele i dalje e predstavljati
vaan dio bruto drutvenog proizvoda, zaposlenosti i trine kapitalizacije. Njihovo poslovanje
bit e vrlo znaajno za graane i dijelove poslovnog sektora. Slijedom navedenoga, podizanje
kvalitete upravljanja u tim trgovakim drutvima presudno je vano za osiguravanje njihova
pozitivnog doprinosa cjelokupnoj ekonomskoj uinkovitosti i konkurentnosti drave.

Republika Hrvatska kao drava ne smije biti u nesuglasju izmeu proklamiranih ciljeva svojih
gospodarskih politika, s jedne strane, i potrebe profitabilnog poslovanja trgovakih drutava u
kojima je imatelj dionica i udjela, s druge strane.

Stoga je u obavljanju vlasnikih ovlasti u trgovakim drutvima u kojima drava ima dionice i
udjele, potrebno jasno i snano deklarirati ciljeve vlasnitva Republike Hrvatske kako se ne bi
umjesto jasnih pravila i razgranienja odgovornosti izmeu vlasnika, nadzornog odbora i uprave
drutva, ponegdje stvorili paralelni sustavi koji otvaraju prostor za arbitrarnost, nedovoljnu
odgovornost i potiru jasna razgranienja odgovornosti na svim razinama.

Kako bi se izbjegao neprincipijelan politiki utjecaj ili pasivna dravna vlasnika uloga, posebno
je vano za vlasniko tijelo da se usmjeri na uinkovito ostvarivanje vlasnikih prava. Drava
kao vlasnik trebala bi se, u pravilu, ponaati kao svaki veliki dioniar kada je u poziciji bitno
utjecati na trgovako drutvo i biti informiran ili kao aktivan dioniar kad ima manjinski udio.
Uputno je da svoja vlasnika prava ostvaruje u cilju da zatiti svoje vlasnitvo i maksimizira
njegovu vrijednost.

Drava treba djelovati kao informiran i aktivan vlasnik i ustanoviti jasnu i konzistentnu
vlasniku politiku, osiguravajui da se upravljanje u trgovakim drutvima obavlja na
transparentan i odgovoran nain s potrebnim stupnjem profesionalnosti i uinkovitosti. Takva
politika pruit e trgovakim drutvima, tritu i iroj javnosti predvidljivost i jasno
razumijevanje ciljeva drave kao vlasnika, kao i njenih dugoronih obveza.

Ovom Strategijom na odgovarajui nain e se primijeniti i smjernice korporativnog upravljanja

u javnom sektoru OECD-a (The OECD Guidelines on Corporate Governance at State Owned
Enterprises, 2005) kao do sada najire prihvaene u praksi europskih drava.
Trgovaka drutva moraju, u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima, imati uspostavljenu
unutarnju reviziju i barem unutarnji nadzor. Glavni cilj unutarnje revizije mora biti zatita
ulaganja dioniara, odnosno udjeliara i imovine drutva, a glavna zadaa je nadzor nad
ureenosti i ekonominosti poslovanja drutva, sukladno propisima i unutarnjim aktima. Mora se
pravovremeno osigurati nepristran struni nadzor nad radom unutarnje revizije i svake godine
sastaviti izvjee o radu koje pregledava revizijska komisija i vanjski revizor.

U skladu s naelima cjelovitog upravljanja vanjsku reviziju mora voditi neovisan, osposobljen i
kvalificirani vanjski revizor. Revidiranje uspjenosti poslovanja drutava u vlasnitvu Republike
Hrvatske treba obuhvatiti tri razine:

unutarnju reviziju (unutarnju reviziju u uem smislu i revizijsku komisiju kao posebnu komisiju
nadzornog odbora drutva)

vanjsku reviziju i

dravnu reviziju.

Takoer je jako bitno u upravljanju trgovakim drutvima primjenjivati smjernice ravnopravnosti

spolova u upravljakim odborima trgovakih drutava koje predviaju poveanje udjela ena u
upravljakim odborima na 30% do 2015. i 40%. do 2020. godine.

8.2. Strateka trgovaka drutva i pravne osobe s javnim ovlastima u kojima drava
sudjeluje u odreivanju cijene proizvoda i usluga

U smislu ove Strategije, trgovaka drutva od stratekog znaenja koja prihode ostvaruju na
temelju dodijeljenih javnih ovlasti u kojima drava sudjeluje u odreivanju cijene proizvoda i
usluga su ona u kojima drava kao dioniar ili udioniar, osim gospodarskih, ostvaruje i strateke
ciljeve: zakonsko i uinkovito ostvarivanje prenesenih javnih ovlasti, sigurnost, osiguranje
zdravlja, vane infrastrukture, neometane opskrbe stanovnitva i poslovnih subjekata, te
osiguranje gospodarskih slubi u interesu graana i drave.

Za takvim drutvima postoji dugorona drutvena potreba. U tu grupu spadaju drutva koja
isporuuju robe i usluge svim graanima. Drava, putem resornog ministarstva zbog
jednakopravnog pristupa i vee ekonomske uinkovitosti, regulira samostalno i putem agencija,
uvjete njihova poslovanja, dodjeljuje koncesije, te regulira cijene i druge uvjete poslovanja.

Zadaa Vlade Republike Hrvatske je uskladiti ulaganja u infrastrukturu i energetiku koja mora
biti izgraena pravovremeno, ekonomski uinkovito i uravnoteeno, te omogui optimalni rast
gospodarstva koji e osigurati odgovarajui ekonomski i drutveni prinos na uloena sredstva.

Ulaganja Republike Hrvatske u trgovaka drutva u tim sektorima imaju znaajnu ulogu kod
ope konkurentnosti gospodarstva jer se poveanjem uinkovitosti tih trgovakih drutava
ostvaruju pozitivni ekonomski i drutveni uinci koji se prenose na cjelokupno gospodarstvo
prvenstveno u obliku niih trokova, vee produktivnosti i konkurentnosti. Nii trokovi po
jedinici proizvoda ili usluge tih drutava bitan su pokazatelj njihove uspjenosti i to ih ini
drugaijim od ostalih trgovakih drutava gdje je bitniji pokazatelj dobit u poslovanju. Taj
kriterij, koji e biti definiran po djelatnostima, mora biti dominantan u ocjenjivanju njihove
uspjenosti.

TRGOVAKA DRUTVA

1. Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb (potencijalno grupa 8.5.)

2. Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

3. Autocesta Zagreb Macelj d.o.o., Lepajci (u koncesiji)

4. Autocesta Rijeka Zagreb d.d.

5. Bina Istra d.d.

6. H Infrastruktura d.o.o., Zagreb

7. Plovput d.o.o., Split

8. Odailjai i veze d.o.o., Zagreb

9. Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o., Zagreb

10. Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

11. Plinacro d.o.o., Zagreb

12. Janaf d.d., Zagreb

13. Podzemno skladite plina d.o.o., Zagreb

14. Hrvatski operator trita energije d.o.o., Zagreb

15. Hrvatske ume d.o.o., Zagreb

16. Hrvatska lutrija d.o.o., Zagreb

17. H Putniki prijevoz d.o.o., Zagreb

18. Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb

19. Agencija Alan d.o.o., Zagreb

20. Pomorski centar za elektroniku d.o.o., Split

21. Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d., Zagreb

PRAVNE OSOBE

22. Hrvatske vode, Zagreb

23. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Zagreb

24. Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Zagreb

25. Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Zagreb

26. Agencija za upravljanje dravnom imovinom (AUDIO), Zagreb

27. Financijska agencija (FINA), Zagreb

Razvojne smjernice trgovakog U okviru godinjeg plana upravljanja donosi Vlada Republike
drutva ili pravne osobe Hrvatske na prijedlog resornog ministarstva.
Privatizacija (restrukturiranje) Ne predvia se privatizacija, osim kada se zakonom propie.
Predstavljanje RH na skuptini Propisano zakonom ili odlukom Vlade (resorni ministar,
drutva zamjena ili druga osoba).
Planiranje, izvjetavanje i Struno prati sluba Dravnog ureda, sluba ministarstva
analiza rezultata poslovanja nadlenog za financije uz miljenje resornog ministarstva.
O nadzornim odborima odluuje Vlada Republike Hrvatske na
prijedlog resornog ministarstva uz prethodnu suglasnost
Dravnog ureda.
Kandidiranje predsjednika i
lanova nadzornih odbora i Prijedloge o upravama donosi Vlada Republike Hrvatske na
uprava trgovakih drutava osnovi javnog natjeaja (i/ili prijedloge agencija za kadrove)
koji provodi Dravni ured. Povjerenstvo za provoenje natjeaja
sastoji se u pravilu od predstavnika resornog ministarstva i
Dravnog ureda.
Nagraivanje lanova nadzornih
Odluku o ogranienjima i kriterijima donosi Vlada Republike
odbora i uprava (maksimalne
Hrvatske, polazei od rezultata poslovanja.
plae i varijabilno nagraivanje)

8.3. Trgovaka drutva od razvojnog znaenja u kojima Republika Hrvatska ima

veinski udio

Ulaganja u trgovaka drutva od razvojnog znaenja u kojima Republika Hrvatska ima veinski
dio, a koja nisu infrastrukturna, energetska i sl., trebaju restrukturiranje, dokapitalizaciju ili
privatizaciju u cijelosti ili u dijelu. Ta drutva su dravna ulaganja koja doseu visoku dodanu
vrijednost i dobit. Oekuje se da ta trgovaka drutva natprosjeno ulau u investicije,
istraivanje i razvoj. Ta drutva sa svojim proizvodnim potencijalom moraju doprinositi
stabilnosti i razvoju pojedinih krajeva, drave i regije, a njihova dobit bit e vaan prihod drave.

1. ACI d.d., Opatija

2. Croatia Airlines d.d., Zagreb

3. Jadrolinija Rijeka (do 2017. godine)

4. Luka Rijeka d.d., Rijeka

5. Zrana luka Osijek d.o.o., Klisa

6. Zrana luka Pula d.o.o., Pula

7. Zrana luka Rijeka d.o.o., Omialj

8. Zrana luka Zadar d.o.o., Zadar

9. Zrana luka Split d.o.o., Katel tafili

10. Zrana luka Dubrovnik d.o.o., ilipi

11. Zrana luka Zagreb d.o.o., Zagreb

12. Imunoloki zavod d.d., Zagreb

13. Narodne novine d.d., Zagreb

14. Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d., Zagreb

15. Zrakoplovno tehniki centar d.d., Velika Gorica

16. Brodarski institut d.o.o., Zagreb

17. HP Hrvatska pota d.d., Zagreb

18. Croatia banka d.d., Zagreb

19. Croatia osiguranje d.d., Zagreb

20. Hrvatska potanska banka d.d., Zagreb

21. Petrokemija d.d., Kutina

22. H Cargo d.o.o.

23. Luka Vukovar d.o.o.

24. APIS IT d.o.o.

25. Park Prevlaka d.o.o., Gruda

26. Brijuni rivijera d.o.o., Pula

27. Club Adriatic d.o.o., Zagreb

Razvojne smjernice trgovakog U okviru godinjeg plana upravljanja koji donosi Vlada
drutva Republike Hrvatske na prijedlog Dravnog ureda.
Predvia se njihovo restrukturiranje, privatizacija ili prodaja,
Privatizacija (restrukturiranje) izlazak na trite kapitala (burze), te uvrtavanje u sljedeu
grupu (8.4.).
Predstavljanje RH na skuptini Propisano Zakonom (resorni ministar) ili Odlukom VRH;
drutva Dravni ured.
Planiranje, izvjetavanje i Struno prati sluba Dravnog ureda uz miljenje resornog
analiza rezultata poslovanja ministarstva (izuzetak zrane luke).
O Nadzornim odborima odluuje Vlada Republike Hrvatske na
prijedlog resornog ministarstva uz prethodnu suglasnost
Dravnog ureda.
Kandidiranje predsjednika i
lanova nadzornih odbora i Prijedloge o upravama donosi Vlada Republike Hrvatske na
uprava trgovakih drutava osnovi javnog natjeaja (i/ili prijedloge agencija za kadrove) koji
provodi Dravni ured. Povjerenstvo za provoenje natjeaja
sastoji se u pravilu od predstavnika resornog ministarstva i
Dravnog ureda.
Nagraivanje lanova nadzornih
Odluku o ogranienjima i kriterijima donosi Vlada Republike
odbora i uprava (maksimalne
Hrvatske polazei od rezultata poslovanja.
plae i varijabilno nagraivanje)

8.4. Trgovaka drutva ije dionice kotiraju na ureenom tritu kapitala u kojima
Republika Hrvatska ima ukupno vlasnitvo manje od 50%

Kod trgovakih drutava ije dionice kotiraju na ureenom tritu kapitala, a u kojima Republika
Hrvatska ima ukupno vlasnitvo manje od 50%, drava pokuava dosei primarno gospodarske
ciljeve i to najee zajedno s drugim tj. privatnim investitorima, a pod istim uvjetima kao ostali
investitori, te voena istim interesom.

1. INA Industrija nafte d.d., Zagreb

2. Konar elektroindustrija d.d., Zagreb

3. Podravka d.d., Koprivnica

4. uro akovi Holding d.d., Slavonski Brod

5. Luka Ploe d.d., Ploe

6. Atlantska plovidba d.d., Dubrovnik

7. Sunani Hvar d.d., Zagreb

Oekujemo uvrtavanje dijela trgovakih drutava (iz grupe 8.3, 8.5 i 8.6) u ovu grupu nakon to
ispune odreene kriterije.

Razvojne smjernice trgovakog drutva U skuptini drutva.

Mogua i daljnja prodaja (ali i eventualno
Privatizacija (restrukturiranje)
kupnja od treih).
Propisano Zakonom (resorni ministar) ili
Predstavljanje RH na skuptini drutva
Odlukom VRH; Dravni ured
Planiranje, izvjetavanje i analiza rezultata Struno prati sluba Dravnog ureda uz
poslovanja miljenje resornog ministarstva.
Kandidiranje predsjednika i lanova nadzornih Na skuptini drutva, drava kao manjinski
odbora i uprave trgovakih drutava dioniar.
Nagraivanje lanova nadzornih odbora i uprava Odluka drutva.

8.5. Ostala trgovaka drutva u portfelju Republike Hrvatske kojima e upravljati

Agencija

a) Trgovaka drutva s udjelom Republike Hrvatske do 25%

Za trgovaka drutva u portfelju Agencije u kojima Republika Hrvatska ima manje od 25%
udjela ili dionica (koja nemaju vee razvojno znaenje), planira se u roku od dvije godine
provesti restrukturiranje, izlazak na burzu i prodaja, darovanje i/ili formiranje fonda rizinog
kapitala. Dionice trgovakih drutava koja kotiraju na ureenom tritu kapitala uvrstit e se u
grupu ulaganja na ureenom tritu kapitala. (8.4.). Sve vlasnike odluke donosit e Agencija.

Razvojne smjernice
Skuptina drutva.
trgovakog drutva
Predvia se da se drutva u kojima Republika Hrvatska ima vie od
10% dionica, a dionice kotiraju na burzi i drutvo posluje s dobiti,
Privatizacija (restrukturiranje) ubudue uvrste u grupu 8.3. Dionice i udjele u ostalim trgovakim
drutvima u roku od dvije godine treba prodati, darovati ili uvrstiti
u fond rizinog kapitala.
Predstavljanje RH na Agencija
skuptini drutva
Planiranje, izvjetavanje i
Agencija
analiza rezultata poslovanja
Kandidiranje predsjednika i
lanova nadzornih odbora i Tijela trgovakog drutva.
uprave trgovakih drutava
Nagraivanje lanova
Tijela trgovakog drutva.
nadzornih odbora i uprava

Rije je o 507 drutava i to kako slijedi: A. T., ACM AUTOCENTAR MERKUR, ADRIA,
ADRIAL PLUS, AGROKOKA, AGROLAGUNA, AGROSERVIS, AMD, APARTMANI
MEDENA, APB-PETRINJA, APZ-INENJERING, AQUAE VIVAE, ARAUSA, ARENA,
ARENATURIST, ARMKO, ARSENAL HOLDINGS, ATLAS TURIST. AGENCIJA, AUTO
DUBROVNIK, AUTO-HRVATSKA, AUTOKAMP IMPERIAL VODICE, AUTOMEHANIKA
Zagreb, AUTOMEHANIKA Karlovac, AUTOPRIJEVOZ, AUTOPROMETNO PODUZEE,
AUTOREPARATURA, AUTOTRANS, AUTOTRANSPORT, AUTOZUBAK, BAKROTISAK,
BANICA, BC INSTITUT, B-COOP, BELVEDERE, BELJE, BIFIX, BILOKALNIK-IPA,
BIMONT, BIROTEHNIK, BIROTISAK, BOJA, BORIK, BOSILJINE, BOJAKOVINA,
BRAANKA TRADING, BRIONKA, BRODOGRADILITE CRES, BRODOGRADILITE
KRK, BRODOGRADILITE PUNAT, BRODOGRADILITE VIKTOR LENAC,
BRODOSPAS, CENTAR ZA MARKETING CEMA, CENTAR ZA REPRODUKCIJU U
STOARSTVU HRVATSKE, CENTRAL, CESTA, CETRA, CHEMCOLOR, CHROMOS
BOJE I LAKOVI, CHROMOS SVJETLOST, CIGLANA BROD, CIGLANA IGM, CIGLANA
MRACLIN, CIGLANA SINJ, CONING TURIZAM, CRESANKA, CROATIA BATERIJE,
CROATIAPLAN, DALEKOVOD TIM, DALMACIJA, DALMATINSKI RUDNICI BOKSITA,
DEKOR, DERMA, DI KLANA, DIMNJAAR, DINARKA, DONJE SVETICE
NEKRETNINE, DRVODJELAC, DRVOPLAST, DTR, DUBOVAC, DUBRAVICA,
DUBROVAKI PODRUMI, DUBROVAKO PRIMORJE, DUBROVNIK-BABIN KUK,
DUHANSKI INSTITUT, DUKAT, DUNAVSKI LLOYD, . AKOVI TUP STANDARD,
URO AKOVI APARATI, EKRAN, ELEKTRODA. ELEKTROKOMERC,
ELEKTROKONTAKT, ELEKTROLUX, ELEKTROPROMET, ELEKTROVOD,
EUROINSPEKT, EUROMAR, EUROVIBA, EXCELSA NEKRETNINE, FINVEST CORP,
FINVEST RIJEKA, FRANCK, GALA, GALEB JONATHAN, GEM, GEODETSKI ZAVOD,
GEOFIZIKA, GIRK KALUN, GLAS SLAVONIJE, GOI ZAJEDNICA POD. ZA
GRAEVINARSTVO, GORICA HUP, GP KRK, GRADAC, GRADINA, GRADINE
INENJERING, GRADNJA, GRAEVINAR-QUELIN, GRAEVNO, GRAEVNO
KORULA, GRAFOKARTON, GRAMAT Vikovo, GRAMAT Zagreb, GRAND VILLA
ARGENTINA, GRAVOSA, GRI, HELIOS FAROS, HERUC, HORTIKULTURA,
HOSPITALIJA, HOTEL ADMIRAL, HOTEL BELLEVUE, HOTEL CENTRAL Osijek,
HOTEL CENTRAL Zagreb, HOTEL DUBROVNIK, HOTEL EXCELSIOR, HOTEL GRU,
HOTEL IMPERIAL VODICE, HOTEL JADRAN IBENIK, HOTEL KOMPAS, HOTEL
MIRAN PIROVAC, HOTEL OSMINE, HOTEL PETKA, HOTEL ROYAL, HOTEL SPLIT,
HOTEL SPLIT REZIDENCIJE, HOTELI BAKA, HOTELI BAKA VODA, HOTELI
BRELA, HOTELI CAVTAT, HOTELI CROATIA, HOTELI DAIM, HOTELI DUBROVAKA
RIVIJERA, HOTELI HALUDOVO, HOTELI JADRAN, HOTELI KOLOEP, HOTELI
NJIVICE, HOTELI PAG, HOTELI PUNAT, HOTELI TUEPI, HOTELI VODICE, HOTELI
ZADAR, HOTELI ZLATNI RAT, HRVATSKI DUHANI, HUM HT, HUP MATIJA GUBEC,
HUP ZAGREB, HVAR, IKOM IKO, IKOM-KOVNICA, ILIRIJA, ILIRIK TREND, IMCO,
IMPORTANNE RESORT, IN TREND, INDUSTROGRADNJA, INDUSTROMONT,
INFORMATIVNI CENTAR RADIO POSTAJA AZMA, INKOP, INOVINE, INTERMOD,
INVESTPROJEKT, IPZ INGPROJEKT, IREKS AROMA, ISTARSKA KREDITNA BANKA,
ISTRA, ISTRA-AUTO, ISTRABENZ PLINI, ISTRATURIST, IVANICA, IVASIM, JADRAN
UP, JADRAN FILM, JADRAN HOTELI, JADRAN TMN, JADRAN TVORNICA ARAPA,
JADRANKA, JADRAN-METAL, JADRANSKA BANKA, JADRANSKA PIVOVARA,
JADRANSKI POMORSKI SERVIS, JADRO, JAMNICA, JELSA, KAMEN SIRA,
KAPLAST, KAROLINA, KATELANSKA RIVIJERA, KEMIKA, KEMOBOJA, KERA-KOR,
KERAMIKA, KLAS, KLESAR, KNINJANKA, KOESTLIN, KOKA, KONAT, KONZUM,
KORANA, KORDUN TP, KOTEKS, KOTKA, KRA, KRATEKS, KREDITNA BANKA
ZAGREB, KRKA, KRZNO, KUTJEVO, LABINPROGRES TPS, LANA-KARLOVAKA
TISKARA, LANTEA GRUPA, LAVEVI, LEGANT, LIBURNIA RIVIERA HOTELI, LINA,
LONIA, LOINJSKA PLOVIDBA, LUJE, LUKA DUBROVNIK, LUKA SPLIT, LUKA
IBENIK, LUKA TRANZIT OSIJEK, LUKA ZADAR, LYKOS, LJEVAONICA BJELOVAR,
MAISTRA, MARASKA, MARIN-TZ, MARIVA-TURIST, MAINOIMPEX,
MAINOPROJEKT-BIRO ZA ELEKTROTEHNIKU, MED-EKON, MEIMURJE IPC,
MEIMURJE TEGRA, MEIMURJEPLET MURA, MEIMURKA, MEGAKOP PARKET,
MEMENTO SPALATO, MERCATORH, MERKANTILE, MERKUR, METAL-ELEKTRO,
METALKO BUJE, METALMINERAL, METALORAD, METEOR, MGK-PACK,
MIKROSIVERIT, MILS MLJEKARA SPLIT, MLADINA, MLIN I PEKARE, MLINAR,
MODEL PAKIRANJA, MOSLAVKA, MOTEL PLITVICE, MRENICA, MT TVORNICA
TRIKOTAE, NAPRIJED ibenik, NAPRIJED Zagreb, NARODNI LIST, NOVOGRADNJA-
ZAGORKA, OBRADA, OLMA, OLT, OLYMPIA VODICE, OPATIJA PROJEKT ENG,
OPECO, OPEKA, OPREMA PIT, OPTIKA, ORIOLIK, OSIJEK, OSJEKA PIVOVARA,
OTV-OTVORENA TELEVIZIJA, PAN-TRGOPROMET, PANTURIST, PAPUK, PASTOR
TVA, PASTOR-INENJERING, PERFA, PETROL, PGM RAGUSA, PIK RIJEKA, PIK
VINKOVCI, PILANA UPANI, PIN, PLAVA LAGUNA, PLONJAK, PODGORA,
PODUZEE ZA CESTE, POGREBNO PODUZEE, POLJOOPSKRBA-BILOGORA,
POLJOOPSKRBA-GRAEVINARSTVO, POLJOOPSKRBA-INENJERING,
POLJOOPSKRBA-TEHNO, POLJOPRIVREDA LIPIK, PONOS, POEKA DOLINA, PP
ORAHOVICA, PPK BJELOVAR, PRECIZNA MEHANIKA, PREHRANA, PREHRANA
TRGOVINA, PRERADA, PRIGORKA-STANOGRADNJA, PROJEKTNI BIRO, PROMET
Makarska, PROMET Poega, PSUNJ TV. KOE, PULJANKA, RADE, RADIO SISAK,
RATARSTVO, RAZVITAK, REGENERACIJA, REKORD, REMONT, RENOTEX, RIBA,
RIBARSTVO Osijek, RIBARSTVO Srb, RIBNJAARSTVO POLJANA, RIJEKA
INDUSTRIJA ODJEE, RIJEKAKOLOR, RIVIERA ADRIA, RIVIJERA, RIZ INFOTEHNA,
ROSTUM, ROYAL, SALONA GRADITELJ, SAMOBORSKA BANKA, SAPONIA, SIGMA,
SLADIS, SLAVONIJA, SLAVONIJA IGM, SLAVONIJA NOVA, SLOBODNA DALMACIJA,
SLOGA PODRAVSKA TRGOVINA, SLUNJ GZPP, SOLANA STON, SOLARIS, SOLUS,
SON-UGO-COR, SPAVA, SPLENDID, SPLITSKA PLOVIDBA, STRAAPLASTIKA,
STRMAC, SUURAJ, SUPETRUS HOTELI, SVETICE GRUPA, IMECKI, OLTA HT,
PED-BELI MANASTIR, TAMPARIJA OBRAZACA, VARA, TAKSI-REMONT, TANG,
TANKERKOMERC, TANKERSKA PLOVIDBA,TEHNIAR KOPIRNI CENTAR, TEHNIKA,
TEHNO OSIJEK, TEHNOMONT, TEHNOPUBLIC, TEH-PROJEKT HIDRO, TEH-
PROJEKT NISKOGRADNJA, TEKSTIL, TEKSTILNA TAMPARIJA, TEKSTILPROMET,
TEKSTILSTROJ, TEP, TERMOINENJERING-MONTAA, TERMOKOMERC, TIHA, TIM
90, TISAK, TISKARA Zelina, TISKARA Velika Gorica, TISKARA ORBIS, TLM
TVORNICA LAKIH METALA, TLM-TPP, TLM-TVP, TOZ PENKALA, TP OGULIN,
TRANSPORT, TRANSPORT COMMERCE, TRANPED, TRENJEVKA, TRGOAGENCIJA,
TRGOCENTAR, TRGOCENTAR ZABOK, TRGOSIROVINA, TRGOSTIL, TRIBINA,
TRITE NOVCA, TUBS, TUP, TURIST, TURIZAM PETRANE, TVIN, TVORNICA
KRUHA, TVORNICA OPLEMENJENIH FOLIJA, ULJANIK, UNIJA-SABIRA, UNION
Zagreb, UNION akovec, UNIVERZAL, UTD RAGUZA, VAJDA MI, VAJDA
STOARSTVO, VALAMAR HOLDING, VARTEKS, VATROTEHNA, VELA LUKA,
VELEBIT, VELEBIT-VELEGRAF, VELEKEM, VELEPAPIR INTERNATIONAL, VESNA
TRIKOTAE, VETERINARSKA AMBULANTA Opatija, VETERINARSKA AMBULANTA
Knin, VETERINARSKA AMBULANTA Crikvenica, VETERINARSKA AMBULANTA
Imotski, VETERINARSKA AMBULANTA Klanjec, VETERINARSKA AMBULANTA Brinje,
VETERINARSKA AMBULANTA OGULIN, VETERINARSKA AMBULANTA PHAROS,
VETERINARSKA AMBULANTA PULA, VETERINARSKA STANICA Kri,
VETERINARSKA STANICA Split, VETERINARSKA STANICA Bjelovar, VETERINARSKA
STANICA Sveti Ivan Zelina, VETERINARSKA STANICA Petrinja, VETERINARSKA
STANICA Grubino polje, VETERINARSKA STANICA Koprivnica, VETERINARSKA
STANICA upanja, VETERINARSKA STANICA Sisak, VETERINARSKA STANICA Gvozd,
VETERINARSKA STANICA Vrbovec, VETERINARSKA STANICA Kutina,
VETERINARSKA STANICA Ozalj, VETERINARSKA STANICA Pakrac, VETERINARSKA
STANICA Vinkovci, VETERINARSKA STANICA Vukovar, VETERINARSKA STANICA
ZLATAR BISTRICA, VIG, VIGAL, VIKOCOMMERCE, VILLA DUBROVNIK, VINC-
MORNAR, VINIPLOD-VINARIJA, VINO ILOK, VIR 1898, VIS, VIS KONFEKCIJA,
VISOKOGRADNJA, VITREX, VJESNIK USLUGE, VODICE, VODOMATERIJAL,
VOSSLOH UTENZILIJA, VRBOSKA, VUGIP, VUPIK, ZAGORAC UP, ZAGREBAKA
BANKA, ZAGREBAKE PEKARE KLARA, ZAGREBAKI PLAVI, ZAGREBAKO
ELEKTROTEHNIKO PODUZEE, ZATITA ZAGREB, ZAVOD ZA ISPITIVANJE
KVALITETE ROBE, ZAVOD ZA IZGRADNJU, ZAVOD ZA PRODUKTIVNOST,
ZELENDVOR, ZELINA, ZIDAR, ZING, ZIT, ZLATNI RAT, ZNANJE, ZRINSKI, ZVEEVO,
ZVIJEZDA, ITOPROIZVOD, ZRANO PRISTANITE MALI LOINJ d.o.o.

b) Trgovaka drutva s udjelom Republike Hrvatske veim od 25%

Kod drutva koja su u vlasnitvu Republike Hrvatske vie od 25%, predviaju se isti ciljevi i
postupak u razdoblju od tri godine kao i formiranje dionikog fonda. Vlasnika prava Republike
Hrvatske kao vlasnika ostvaruje Agencija.

Razvojne smjernice
Agencija
trgovakog drutva
Privatizacija (restrukturiranje) Predvia se za sva drutva u kojima Republika Hrvatska ima vie
od 10% dionica, a dionice kotiraju na burzi i drutvo ne posluje s
gubicima da se uvrste u grupu 8.3. Dionice i udjele u ostalim
trgovakim drutvima u roku od tri godine treba prodati, darovati
 ili uvrstiti u fond rizinog kapitala.
Predstavljanje RH na
Agencija
skuptini drutva
Planiranje, izvjetavanje i
Agencija
analiza rezultata poslovanja
Kandidiranje predsjednika i
lanova nadzornih odbora i Agencija uz suglasnost Dravnog ureda.
uprave trgovakih drutava
Za trgovaka drutva u kojima Republika Hrvatska ima vie od
Nagraivanje lanova
50% vlasnitva, primjenjuju se odluke koje je Vlada Republike
nadzornih odbora i uprava
Hrvatske donijela za strateka trgovaka drutva.

Rije je o 86 drutava i to: ADRIADIESEL, AERODROM BRA, AGI-46, AGRODUHAN,

AKTIV, ASTRA INTERNATIONAL, AUTOBUSNI KOLODVOR, BADEL 1862,
BANOVINAPROMET, BI 3. MAJ, BIZOVAKE TOPLICE, BOROVO, BRODOSPLIT,
CROATEH, ILA, DALMA, DARUVARSKA TISKARA, DINARA, DIP PILANA
GOMIRJE, DUBROVAKA TRGOVINA, GAVRILOVI MALA PRIVREDA, GRAMAT-
LORIS, GROZD, GUMISERVIS, H-ING-91, HOC BJELOLASICA, HOTEL MEDENA,
HOTELI MAESTRAL, HOTELI MAKARSKA, HOTELI PLAT, HOTELI PODGORA,
HOTELI IVOGOE, HTP KORULA, HTP OREBI, IKOMOT, IMOTA, IMPERIAL,
INEL, INSTITUT ZA SIGURNOST, IPK OSIJEK, IPK TVORNICA ULJA EPIN, IZOMONT,
JADROPLOV, KATELANSKI STAKLENICI, KINEMATOGRAFI, KNJIGOVOA,
KOKSAR, KONOPLJA, LIKI KROVOVI, MARINA LUKE, MARTIN BREG, MEISO,
MODRA PILJA, ORLJAVA, PALACE HOTEL, PANEX, PROMES, REGIONALNA
VELETRNICA, REGIONALNA VELETRNICA RIJEKA, REGIONALNA VELETRNICA
SPLIT, RESTORAN GRAND, RIZ ODAILJAI, SLAVONIJA MOD. KONF, SLOVO,
TEMPERA, TEMPO, TRANSPORT, TRS, ULJANIK TESU, URBANISTIKI BIRO
PROSTOR, UTP BRIST, VAPNARA, VELEPROMET, VETERINARSKA AMBULANTA
Slunj, VETERINARSKA AMBULANTA Graac, VETERINARSKA AMBULANTA Donji
Lapac, VETERINARSKA STANICA Zaprei, VETERINARSKA STANICA Velika Gorica,
VETERINARSKA STANICA Sinj, VETERINARSKA STANICA REMETINEC, VINKA,
VJESNIK, VRANJICA BELVEDERE, ZRC LIPIK, ELJPOH TRGOVINA.

8.6. Trgovaka drutva s potekoama u poslovanju

Za oekivati je da e drava i dalje raznim nainima, kao to su kupnja, dokapitalizacija i sl.,

stjecati dionice i udjele trgovakih drutava. Meutim, kao i u svakoj trinoj ekonomiji,
trgovaka drutva u potekoama zbog obaveza prema dravi prelazit e u vlasnitvo Republike
Hrvatske, bilo dijelom ili u cijelosti. Takva trgovaka drutva u pravilu moraju proi proces
restrukturiranja. Taj proces se do sada provodio nedovoljno osmiljeno, pa su dosadanji rezultati
restrukturiranja skromni i uglavnom, loi.

Resorna ministarstva sudjelovat e, a po potrebi i organizirati izradu planova restrukturiranja

trgovakih drutava u veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske.
Iskustva pokazuju da postoje nedostaci u organizaciji i openito u poslovanju trgovakih
drutava ijim uklanjanjem bi se moglo bitno unaprijediti njihova uinkovitost, te podii njihovu
sposobnost na tritu. Posebna je odgovornost resornih ministarstava u tom procesu, a proces
restrukturiranja trebalo bi zavriti u kratkim rokovima.

U slube koje e pripremati restrukturiranja, trebalo bi okupiti strune osobe, to jest dobre
poznavatelje pojedinih djelatnosti, ekipe za krizni menadment, strateko i operativno planiranje
te analizu poslovanja i financijsko poslovanje. U operativnim aktivnostima bi suraivale i s
trgovakim drutvima koja nisu u vlasnitvu Republike Hrvatske, a za trgovaka drutva u
vlasnitvu Republike Hrvatske e operativno provoditi aktivnosti restrukturiranja.

Ponovo osposobljena trgovaka drutva bit e predmetom privatizacije (ukljuujui

dokapitalizaciju, IPO, ESOP itd.) ili e biti ukljuena u popis stratekih trgovakih drutava ako
za to ima opravdanja. Prihodi od prodaje takvih drutava koristili bi se za restrukturiranje novih
trgovakih drutava koja bi dola u potekoe u poslovanju. Da bi koncept bio odriv,
pretpostavka je njegovo ekonomsko utemeljenje. Na taj nain prekinut e se s praksom posudbe
novca trgovakim drutvima.

9. SMJERNICE U UPRAVLJANJU I RASPOLAGANJU NEKRETNINAMA U

VLASNITVU REPUBLIKE HRVATSKE

Nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske prvorazredni su kapital koji treba staviti u funkciju i
sauvati za budue generacije. Nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske bit e u budunosti
jedan od vanih resursa gospodarskog razvoja i moraju se odgovorno upotrebljavati.

U pogledu nekretnina ovom se Strategijom utvruju smjernice koje su duni potovati svi
upravitelji nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i ovlatena tijela za rjeavanje prostorne problematike, kada upravljaju
nekretninama na podlozi opih propisa.

Oni koji upravljaju moraju osigurati da se postupci eventualne prodaje vode sukladno vaeim
zakonima, a da sve aktivnosti budu usmjerene tome da doprinose najboljim rezultatima za
dravu. Takoer, mora se dati vanost ekonomskoj utemeljenosti predloenih pravnih poslova s
nekretninama. Svaka odluka o upravljanju nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske mora
se temeljiti i na najveem moguem ekonomskom uinku.

Radi zatite dugoronih interesa, Republika Hrvatska treba teiti da to vei udio nekretnina
bude aktiviran kroz osnivanje prava graenja i prava slunosti to e omoguiti koritenje prema
namjeni, poveati prihode prorauna, a predmetne nekretnine e nakon isteka ugovora s
investitorom ostati u vlasnitvu Republike Hrvatske. Uz mogunost kod pojedinih sluajeva
stjecanja vlasnitva nakon osnivanja prava graenja. To e ujedno biti nain spreavanja
zloupotrebe nekretnina i nezakonitog bogaenja pojedinaca, onemoguavanja korupcije i
osiguravanja maksimalne ekonomske koristi drave. To ne znai da se u potpunosti iskljuuje
model prodaje nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske ukoliko se to, u pojedinom sluaju,
pokae ekonomski i gospodarski opravdano.
Svi postupci koji se vode u tijelima dravne uprave i jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave (predmeti u postupku denacionalizacije i sl.) moraju se dovriti te je u tom smislu u
novom Zakonu o upravljanju i raspolaganju dravnom imovinom i u drugim propisima, potrebno
odrediti krajnji rok za dovretak postojeih zahtjeva.

Potrebno je uskladiti zakonodavni okvir koji ureuje podruje ustanova kojima su osnivai
Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Nuno je ojaati
sustav nadzora i utjecaja osnivaa nad upravljanjem i raspolaganjem imovinom u vlasnitvu tih
ustanova kako bi i u tom dijelu bio poznat opseg imovine. Nadalje, sve oblici imovine koje imaju
u vlasnitvu ustanove kojima je osniva Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave trebaju biti uneseni u Sredinji registar imovine u vlasnitvu Republike
Hrvatske to e doprinijeti borbi protiv korupcije i veoj transparentnosti, ali i osiguravanju bolje
iskoristivosti tako evidentirane imovine.

Jedan od glavnih zadataka u procesu upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske bit
e i uspostava jedinstvenog sustava i kriterija u procjeni vrijednosti pojedinog oblika imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske, posebice nekretnina, kako bi se to transparentnije odredila
njezina vrijednost.

U upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske uvodi se upravljanje kroz fondove

ograniene na odreenu klasu imovine. Fondovi bi se vodili unutar Agencije, kao zaseban dio
portfelja, te bi se tako mogle pratiti performanse svakog pojedinog segmenta imovine.

Imajui na umu veliku raznolikost sveukupne imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske potrebno
je otvoriti nekoliko zasebnih fondova od kojih bi svaki bio posveen jednom uskom segmentu
imovine. Dionika drutva koja kotiraju na ureenom tritu kapitala, a u kojima Republika
Hrvatska ima dionice objedinila bi se u dionikom fondu, dionika drutva manje likvidnosti, a
koja takoer kotiraju na ureenom tritu objedinila bi se u fond rizinog kapitala, nekretnine bi
se podijelile na fond poslovnih nekretnina i fond nekretnina dravne uprave, razvojni fond za
razvojne projekte i slino.

Aktivnim upravljanjem navedenim fondovima omoguilo bi se Agenciji prikupljanje dodatnog

kapitala kojim bi se mogli razvijati dodatni projekti.

9.1. Nekretnine koje se ne mogu otuivati

Strategijom se uvodi pravilo da osobito vrijedne ili povijesno vane nekretnine, umjetnine i drugi
oblici imovine ne mogu biti predmetom otuivanja. U tom smislu namjera je ustrojiti popis
nekretnina koje e drava trajno zadrati u svojem vlasnitvu (kulturna batina, povijesne zgrade,
nekretnine koje ine lijepe dijelove prirode ili lijepe pejzae, vrijedni poslovni prostori na
najatraktivnijim lokacijama, atraktivne zgrade, nekretnine koje ine eksploatacijska polja, itd.).
Veinom je postojeim zakonskim propisima u odnosu na te nekretnine pravni promet u
potpunosti onemoguen ili znatno ogranien.

Samo iznimno, u sluaju da ih neposredni upravitelji trajno ili privremeno ne treba, te e se

nekretnine, u skladu s propisima, davati u najam, zakup ili iznimno na besplatnu uporabu.
Nekretnine koje se ne mogu otuivati su:

ume u vlasnitvu Republike Hrvatske (uz iznimku izdvajanja umskog zemljita),

osobito vrijedno poljoprivredno zemljite,

vode kao javno dobro ne mogu biti predmetom otuenja osim koncesije kao oblika
gospodarenja njima,

kulturna i prirodna batina, nacionalni parkovi i parkovi prirode,

nekretnine koje se nalaze na pomorskom dobru

nekretnine od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (npr. zgrada Hrvatskog sabora, Vlade
Republike Hrvatske, nekretnine od znaaja za obranu RH i sl.),

druge nekretnine, pokretnine i ostali pojavni oblici za koje se to utvrdi posebnim propisom

9.2. Zatita interesa Republike Hrvatske u prostornom ureenju

Drava mora biti aktivni sudionik prostornog ureenja na svim razinama i donositi pravila po
kojima e drava i lokalna samouprava postupati kod donoenja dokumenata javnog ureenja, te
osigurati trajnu zatitu prostora Republike Hrvatske, vodei rauna o potrebama razvoja kao i
zatite kulturne batine i sredine u kojoj ivimo. U procesu prostornog ureenja drava kao
vlasnik imovine obuhvaene u pojedinom prostornom planu do sada nije organizirano radila na
zatiti svojih interesa.

U cilju zatite interesa RH, te adekvatnog planiranja zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske
potrebno je uspostaviti jedinstveni Sredinji registar, kompatibilan nacionalnoj infrastrukturi
prostornih podataka (NIP) i GEOPORTAL-u, koji e na jednostavan nain omoguiti planiranje i
upravljanje zemljitem u vlasnitvu Republike Hrvatske, kao i uinkovit nadzor nad istim.

Sukladno trenutno vaeoj odredbi lanka 14. stavka 7. Zakona o upravljanju dravnom
imovinom, Agencija podnoenjem zahtjeva i davanjem miljenja sudjeluje u postupku izrade
dokumenata prostornog ureenja koji se donose za podruje na kojemu se nalaze nekretnine u
vlasnitvu Republike Hrvatske.

Nadalje odredbama lanka 78. Zakona o prostornom ureenju i gradnji utvreno je da odluka o
izradi prostornog plana mora sadravati popis tijela i osoba odreenih posebnim propisima, koja
daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz
podruja svog djelokruga, te drugih sudionika, koji e sudjelovati u izradi prostornog plana.

Meutim potrebno je istaknuti da mali broj jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
postupa u skladu s navedenim zakonskim odredbama, a za nepridravanje istih nije predviena
zakonska sankcija.
Nadalje, sukladno odredbi lanka 79. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji tijela i
osobe odreene posebnim propisima, moraju u zahtjevima odrediti vaee propise i njihove
odredbe, te druge strune i ostale dokumente, na kojima temelje svoje zahtjeve u obuhvatu
prostornog plana ije je donoenje u tijeku. Ako navedena tijela, odnosno osobe to ne uine,
nositelj izrade prostornog plana takve zahtjeve nije duan potovati, ali je to duan posebno
obrazloiti.

Potrebno je u novom Zakonu o upravljanju i raspolaganju dravnom imovinom osnaiti pravnu

poziciju Republike Hrvatske u postupcima donoenja dokumenata prostornog ureenja, na nain
da se utvrdi obveza jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave da moraju pozvati
nadleno tijelo Republike Hrvatske na sudjelovanje u svim fazama postupka donoenja
dokumenata prostornog ureenja, uz dostavu svih relevantnih podataka kao i utvrditi zakonske
sankcije za nepotivanje istih.

Jedan od uinkovitijih instrumenata u zatiti interesa Republike Hrvatske kroz prostorno

ureenje bit e i donoenje Prostornog plana Republike Hrvatske kojim e se u prostoru jasno
definirati podruja koja su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u smislu gospodarskog
ili infrastrukturnog razvoja uvaavajui pri tome prirodna ogranienja.

Uvoenjem novog sustava prostornog planiranja temeljenog na Prostornom planu Republike

Hrvatske osigurat e se uinkovit nain upravljanja i raspolaganja prirodnim resursima vezano uz
gospodarski i infrastrukturni razvoj.

9.3. Upravljanje poslovnim i stambenim fondom u vlasnitvu Republike Hrvatske

Osnovni preduvjet za uinkovito upravljanje poslovnim prostorima i stanovima u vlasnitvu

Republike Hrvatske je uspostava cjelovitog registra stanova i poslovnih prostora na jednom
mjestu.

Drava putem nadlenih tijela mora na racionalan i uinkovit nain upravljati poslovnim
prostorima i stanovima na nain da oni poslovni prostori i stanovi koji su potrebni dravnoj
upravi budu i stavljeni u funkciju koja e sluiti racionalnijem i uinkovitijem funkcioniranju
dravne uprave. Svi drugi stanovi i poslovni prostori moraju biti ponueni na tritu bilo u formi
najma, odnosno zakupa, bilo u formi njihove prodaje javnim natjeajem.

Posebnim odlukama koje su navedene u toki 2.1., ovlasti raspolaganja i upravljanja fondom
stanova i poslovnih prostora u vlasnitvu Republike Hrvatske date su Ministarstvu obrane,
Ministarstvu branitelja, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu regionalnoga razvoja i
fondova Europske unije. S ciljem efikasnijeg i ekonominijeg upravljanja tim fondom, potrebno
je razmisliti o centralizaciji raspolaganja i upravljanja tim fondovima u nadlenosti jednog tijela,
te primijeniti integrativni pristup kojim bi se ukljuili svi potencijalno vani dionici i kojim bi se
uzelo u obzir i druge strateke dokumente (od brige o otocima, ruralnim sredinama do podruja
od posebne dravne skrbi).
Takoer potrebno je proiriti mogunost davanja stambenih prostora na koritenje u svrhu
zadovoljavanja stambenih potreba socijalno ugroenih skupina stanovnitva, posebice u svrhu
reformskih procesa deinstitucionalizacije u nadlenosti Ministarstva socijalne politike i mladih.

9.4. Pribavljanje i koritenje poslovnih prostora i stanova za potrebe dravne uprave

Opa je ocjena da se poslovni prostori tijela dravne uprave i ustanova kojima je osniva
Republika Hrvatska, ne koriste racionalno, stoga je potrebno ujednaiti standarde koritenja
poslovnih prostora na razini svih tijela dravne uprave te drugih korisnika prorauna.

Isto tako, cilj je da stanovi koji se koriste u slubene svrhe budu popunjeni koliko je to
maksimalno mogue, a gdje je to mogue i sigurnosno opravdano da se ti objekti iznajmljuju i
drugim osobama po ekonomskim cijenama.

Rezidencijalni objekti u vlasnitvu Republike Hrvatske u velikoj veini sluajeva predstavljaju i

kulturno dobro stoga je njihovo kvalitetno tekue i investicijsko odravanje nuno kako bi se
zatitila i, po mogunosti, poveala njihova vrijednost, te kako bi sluili svojoj svrsi.

Potrebno je izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora u kojima bi na jednom mjestu bila
dravna uprava. Okrupnjivanje bi se postiglo kupnjom ili zamjenom predmetnih nekretnina s
onima u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Pri tome treba u to veoj mjeri, odnosno svugdje gdje je to mogue, traiti racionalno rjeenje
da Republika Hrvatska postane vlasnica prostora, pod uvjetom, da je to rjeenje za Republiku
Hrvatsku ekonomino, to e pokazati prethodno uinjena analiza ekonomskih uinaka.

Sredstva za vee zahvate na poslovnim prostorima koje koristi dravna uprava, pribavila bi se
prodajom ostalih nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske, kao i participiranjem ostalih tijela
izvan dravne uprave koja povremeno koriste te objekte.

Sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske, odreeni dio stanova i poslovnih prostora e se
prodati, pri emu dio prihoda svakako treba uloiti u odravanje nekretnina koje ostaju u
portfelju, ime e se zadrati odnosno poveati njihova vrijednost.

Zbog pomanjkanja financijskih sredstava za nabavu adekvatnih poslovnih prostora, prostornu

problematiku u meuvremenu bit e potrebno ipak rjeavati zakupom. Zato Strategija ovlatenim
tijelima za to podruje nalae da moraju prije ugovaranja uvjeta zakupa, napraviti detaljnu
analizu stanja na trita nekretnina i pravni posao sklopiti s najpovoljnijim ponuaem koji je
sudjelovao u pregovorima s dravom kao zakupodavcem.

Potrebno je dodatno upozoriti na posebnost rada dravnih tijela. Njihov rad ne smije biti ovisan o
volji zakupodavca koji moe, dodue u skladu sa dogovorenim odredbama, otkazati ugovor i
time prouzroiti ozbiljne smetnje u radu dravne uprave. Iz navedenog razloga, dugoroni cilj
drave mora biti ostvarivanje vlasnitva nad nekretninama to bi omoguilo:

veu uinkovitost rada,

 bolju meusobnu komunikaciju unutar istog resora,

smanjenje trokova i

jednostavnije poslovanje za korisnike.

Ostvarivanje vlasnitva, najma nekretnina, te njihovo koritenje mora biti u skladu s Kriterijima
ureenja i koritenja poslovnih prostora za potrebe dravne uprave koje bi morali imati svi
pojedinani resori i koji bi morali biti izraeni na osnovi zajednikih smjernica za dravnu
upravu. Resorna ministarstva e donijeti spomenute kriterije upravljanja poslovnim prostorima.

Iste principe treba primjenjivati i na stanove koji se koriste za potrebe dravnih dunosnika
odnosno slubenika. U tu svrhu treba u funkciju staviti sve stanove koje Republika Hrvatska ima
u vlasnitvu, a tek nakon toga treba primijeniti institut najma stanova ako na odreenom
podruju Republika Hrvatska nema u vlasnitvu stanove, odnosno ako nisu adekvatni. Tako e se
ostvariti utede u dravnom proraunu Republike Hrvatske.

Osobito kod poslovnih i drugih prostora koji e postati vlasnitvo Republike Hrvatske, ovlateni
organi za rjeavanje su obavezni potivati pravila i standarde koji jame energetsku uinkovitost
nekretnina.

9.5. Bive vojne nekretnine predane na upravljanje Agenciji

Republika Hrvatska, prema evidenciji iz oujka 2013. godine, raspolae s 300 bivih vojnih
nekretnina (zgrade (vojarne), livade, strelita, skladita, poligoni, zemljita). Trenutano su te
nekretnine dane na upravljanje Agenciji nakon to ih je MORH proglasio neperspektivnima.
Meutim prilikom predaje tih nekretnina na upravljanje, predaja je izvrena u vienom stanju i s
dokumentacijom s kojom je Ministarstvo obrane raspolagalo, a koja od sluaja do sluaja nije
bila potpuna, tako da se esto dogaa da je zbog nepostojanja potpune dokumentacije
onemogueno daljnje upravljanje i raspolaganje tim nekretninama.

Stoga je nuno, u to kraem roku, izraditi potpunu i auriranu evidenciju bivih vojnih
nekretnina (posebno onih kojima jo nije dalje raspolagano), te ih staviti u funkciju rasta i
razvoja, posebno lokalne zajednice. U tu svrhu se predvia i formiranje posebnog sektora za
upravljanje ovim nekretninama pri Agenciji. Prostorno-planska dokumentacija i urno rjeavanje
imovinsko-pravnih odnosa na tim nekretninama temelj su aktiviranja tih nekretnina, pa tome
treba posvetiti posebnu panju.

Vojne nekretnine e se i dalje ustupati zainteresiranim stranama po najvanijem kriteriju

razvojni projekti i sukladnost prostornom ureenju. Naime, ako zainteresirana strana predloi
razvojni projekt, projektnu dokumentaciju, nema razloga da se njihov prijedlog brzo ne razmotri
i odobri koritenje, pravo graenja ili prodaja.

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine posebno inzistira na uvrtavanju
zemljita na koje ministarstvo nadleno za obranu dugorono ne rauna u odgovarajue
prostorno planske dokumente jedinice lokalne i podrune samouprave. Isto tako dio nekadanje
vojne imovine koja se nalazi uz more moe se iskoristiti u svrhu razvoja nautikog turizma,
odnosno izgradnju marina.

9.6. Legalizacija nezakonito izgraenih zgrada na zemljitu u vlasnitvu Republike

Hrvatske

Agencija kao zakonski zastupnik Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o postupanju s

nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine 86/12.) i Zakonu o upravljanju dravnom
imovinom nadlena je podnijeti zahtjev za ozakonjenje (legalizaciju) nezakonito izgraene
zgrade u vlasnitvu Republike Hrvatske, nadlenom upravnom tijelu na ijem se podruju nalazi
nezakonito izgraena zgrada.

Te se zakonske obveze uglavnom ne provode. Razlog je manjak financijskih sredstava, te e se

Vladi morati predloiti Plan aktivnosti s tim u vezi.

Krajnji rok za podnoenje zahtjeva je 30. lipnja 2013. godine, osim za podnoenje zahtjeva za
donoenje rjeenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgraene zgrade za koju je
graevinski inspektor donio rjeenje za uklanjanje do dana stupanja na snagu Zakona o
postupanju s nezakonito izgraenim zgradama koji se morao podnijeti do 31. prosinca 2012.
godine. Sankcija za nepodnoenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgraene zgrade u
zakonom propisanim rokovima, je ruenje iste. S obzirom na to se radi o izrazito velikom broju
zgrada koje e trebati legalizirati, treba imati na umu i mogunost produljenja roka.

Treba imati u vidu kako je potrebno za svaku nezakonito izgraenu zgradu pribaviti potrebnu
dokumentaciju, s obzirom na to da Zakon razlikuje etiri kategorije zgrada i dokumenata koje
podnositelj zahtjeva mora priloiti zahtjevu za donoenje rjeenja o izvedenom stanju.

S obzirom na to da registar nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske nije cjelovit, veina

nekretnina uope nije evidentirana, a ako su evidentirana zemljita u pravilu nisu evidentirane
zgrade izgraene na predmetnom zemljitu, pa ak i ako su zgrade upisane u katastar i zemljinu
knjigu postoji mogunost da nisu legalno izgraene, postavlja se opravdano pitanje mogunosti
Agencije da u zakonom propisanom roku podnese sve zahtjeva za ozakonjenje (legalizaciju)
nezakonito izgraenih zgrada u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Posebno treba naglasiti nedostatak akata za gradnju na temelju kojih su se gradili objekti od
strane JNA (Jugoslavenske narodne armije) i SSNO (Saveznog sekretarijata za narodnu obranu),
preuzetih Uredbom o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u
vlasnitvo Republike Hrvatske. U tu kategoriju ukljuuje se sva neperspektivna i perspektivna
vojna imovina, kao npr.: bive vojarne, poligone, skladita, odailjae, bolnice, vojne hotele,
odmaralita, turistike kampove itd.

Propisom je potrebno uiniti odgovornim sve korisnike imovine u vlasnitvu Republike

Hrvatske, ukljuujui upravu, trgovaka drutva, ustanove, fondove, agencije i druge pravne
osobe kao bi legalizirali objekte koje koriste.
Poseban problem u postupku legalizacije odnosi se na vlasnike tzv. legaliziranih objekata na
zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske. U odnosu na iste potrebno je postupiti na sljedee
naine:

- Ukoliko je rije o objektima koji su sagraeni prije 15. veljae 1968. godine, potrebno je
predloiti da takvi vlasnici ex lege stjeu vlasnitvo na zemljitem na kojem su izgradili objekt

- Ukoliko je rije o objektima koji su sagraeni nakon 15. veljae 1968. godine, potrebno je
uskladiti zakonsko rjeenje po kojem bi vlasnici takvih objekata mogli od Republike Hrvatske
neposrednom pogodbom kupiti to zemljite.

Potrebno je rei da svi objekti izgraeni prije 15. veljae 1968. godine legalni i kao takvi ne
podlijeu postupanju po Zakonu o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama.

Nadalje, mogue sljedee situacije nakon ozakonjenja nezakonite zgrade su:

a) ozakonjena zgrada izgraena na katastarskoj estici (povrine cca 300 m2) u tom sluaju
moe cijela katastarska estica biti predmet direktne prodaje od strane drave po nekoj utvrenoj
cijeni,

b) ozakonjena zgrada izgraena na katastarskoj estici (povrine cca 10000 m2) u tom sluaju
nakon ozakonjenja zgrade potrebno je temeljem Rjeenja o utvrivanju graevne estice prema
lanku 121. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, te utvrditi esticu u skladu s dokumentom
prostornog ureenja, a koja e onda biti predmet direktne prodaje.

9.7. Darovanja nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske

Kod mehanizma darovanja koja Republika Hrvatske vri u korist jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave potrebno je uspostaviti uinkoviti mehanizam kontrole kojim bi se u
svakom trenutku znalo u koju svrhu je darovanje vreno i je li tu svrhu obdarenika ispunio. S tim
u vezi potrebno je:

smanjiti broj odluka o darovanjima i vie prakticirati institute koritenja, prava graenja i slino

odrediti jasne kriterije i granice nadlenosti za darovanja nekretnina koji ukljuuju namjenu,
prava i obveze obdarenika, sankcije za nepridravanje preuzetih obveza prilikom darovanja

za darovanja koja se vre u korist jedinica lokalne i podrune samouprave nema daljnjeg
prijenosa vlasnitva (barem 15 godina)

svaki zahtjev za darovanje mora biti potkrijepljen potpunom dokumentacijom koja ukljuuje
jasan projekt sa svim potrebnim dozvolama i suglasnostima nadlenih tijela, te miljenje o
usklaenosti projekta s dokumentom prostornog ureenja

darovanja koja se mogu tretirati kao potpore u smislu odredbi koje ureuju trino natjecanje i
mogu biti problem nakon pristupanja EU
 iskljuiti kriterije koji ostavljaju prostora slobodnoj procjeni

tijelo koje odredi Vlada Republike Hrvatske donosit e odluke kod svakog darovanja veeg
opsega, to znai da treba postaviti limit iznad kojeg se darovanje moe vriti samo uz odluku
povjerenstva.

potrebno je preispitati mogunost naina utvrivanja odgovornosti upana, gradonaelnika i

opinskih naelnika za sluaj da njihovo neracionalno postupanje s darovanim nekretninama
priini tetu Republici Hrvatskoj

Imovinu i nekretnine u vlasnitvu RH koje se iz odreenih razloga ne mogu darovati, potrebno

je prenijeti na upravljanje i koritenje jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
ukoliko su iskazale potrebu za njihovo koritenje.

Budui da jedinice lokalne i podrune samouprave ne predstavljaju korisnike dravnih potpora u

smislu lanka 2. stavka 2. ZDP-a, niti takva darovanja ne predstavljaju dravnu potporu u smislu
ZDP-a. No, ukoliko e jedinice lokalne i podrune samouprave darovanu dravnu imovinu dalje
darovati ili prodati u korist poduzetnika, koji se u smislu lanka 2. stavka 2. ZDP-a mogu
smatrati korisnicima dravnih potpora, tada bi takve transakcije mogle sadravati elemente
dravnih potpora te ih je u tom sluaju potrebno prijaviti Agenciji na prethodno odobrenje.

9.8. Rjeavanje imovinskopravnih odnosa izmeu Republike Hrvatske i jedinica

lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Jedan od osnovnih zadataka u rjeavanju prijepora oko zahtjeva koje jedinice lokalne i podrune
samouprave imaju prema Republici Hrvatskoj je u rjeavanju suvlasnikih odnosa u kojima se
meusobno nalaze. U tom smislu potrebno je popisati sve nekretnine (stanove, poslovne prostore
i graevinska zemljita) na kojima postoji suvlasnitvo i gdje god je to mogue i ne preklapaju se
interesi, ili zamijeniti suvlasnike omjere na pojedinim nekretninama ili razvrgnuti suvlasniku
zajednicu geometrijskom diobom. U praksi bi to, izmeu ostalog, znailo da bi se zamjenom
nekretnina formirale vee graevinske estice pogodne za investicije.

Nadalje potrebno je utvrditi kriterije i vrstu nekretnina koje bi bile prikladne da se njihovo
koritenje prenese na jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i
podrune samouprave bi te nekretnine koristile za unaprijed odreene namjene koji bi se prije
ustupanja na koritenje predoile ovlatenom tijelu Republike Hrvatske.

Nakon prijenosa u koritenje jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave bi dio

prihoda od njihova koritenja zadrala za sebe, dio bi iskoristila za tekue i izvanredno
odravanje a ostatak bi bio prihod dravnog prorauna.

Na takav nain bi se izalo u susret jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave u

njihovim zahtjevima koji se odnosi na zadovoljavanje socijalnih, kulturnih, komercijalnih ili
drugih potreba a s druge strane ostvarilo bi se naelo funkcionalnosti upravljanja imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske jer bi nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske bile u uporabi i
ostvarivao bi se odreeni prihod od njih.
U praksi bi to znailo da bi jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u ime i za
raun Republike Hrvatske, obavljali sve poslove upravljanja stanovima i poslovnim prostorima,
ukljuujui i davanje u najam odnosno zakup a rukovodei se naelom dobrog gospodara, te bi iz
ostvarenih prihoda podmirivale trokove odravanja a preostali iznos koji bi bio ostvaren u
odreenim omjerima podijelio bi se izmeu dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave.

Zahtjevima za darovanje graevinskog zemljita treba pristupiti odgovorno i maksimalno

onemoguiti pekulacije.

Zahtjevima za darovanjem u svrhu izgradnje infrastrukturnih objekata treba udovoljavati u to

kraem roku kako drava ne bi bila prepreka u unapreenju komunalnog standarda graana.

Kod svih ostalih zahtjeva treba voditi rauna o njihovoj ekonomskoj opravdanosti imajui u vidu
projektnu i financijsku dokumentaciju, te bi se tim zahtjevi bili rjeavani ili darovanjem ili ee
osnivanjem prava graenja u korist investitora koji moe biti ili javna ustanova ili privatni
partner u postupku javnog privatnog partnerstva.

U praksi se javljaju i sluajevi u kojima su jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

raspolagale nekretninama (esticama) koje su bile vlasnitvo Republike Hrvatske u korist treih
osoba, a te su osobe u dobroj vjeri stekle pravo vlasnitva. U tim sluajevima bi bila mogua
analogna primjena lanka 49. stavka 5. Zakona o upravljanju dravnom imovinom, pa bi se
treoj osobi koja je u dobroj vjeri stekla pravo vlasnitva na tim nekretninama ex lege priznalo
pravo vlasnitva a Republika Hrvatska bi umjesto stvarnopravnog zahtjeva protiv jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave prihvatila isplatu trine vrijednosti.

Potrebno je skrenuti pozornost na odreene nedostatke Zakona o ureivanju imovinsko-pravnih

odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih graevina. Naime, na zahtjev Republike Hrvatske,
odnosno tijela i drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave
oslobaaju ta tijela i drutva od naknada za stjecanje odreenog prava. Meutim, u sluaju kada
jedinice lokalne samouprave potrauju takva prava, u pravilu ih ne mogu ostvariti zbog utnje
administracije te nerijetko pokreu postupke izvlatenja ili drugih postupaka stjecanja potrebnih
prava uz plaanje naknada. Stoga je, u tom smjeru, potrebno pokrenuti inicijativu za izmjene i
dopune predmetnog zakona kako bi se jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
olakalo postupanje.

Mogunost odobravanja koncesije na zahtjev, radi obavljanja ugostiteljsko-turistike djelatnosti

pokazala je odreene nedostatke, te je istu i nadalje potrebno provoditi temeljem javnog
natjeaja. Priznavanje dosadanjih ulaganja u plae nije praeno jasnim kriterijima budui da nije
naznaeno koji su mehanizmi putem kojih e se vriti takva priznavanja, kontrola projekata,
amortizacija, kao i pitanje da li e jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave biti
ukljuene u postupak kao stranka budui da im je od interesa urediti i pratiti upravljanje
nekretninama na svom podruju.

9.9. Amortizacija stanova i poslovnih prostora u vlasnitvu Republike Hrvatske

To se pitanje posebno aktualiziralo u postupanju po zahtjevima temeljenih na Odluci o prodaji
stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11.) gdje je zbog nepostojanja
jasnih smjernica o primjeni amortizacije dolo do situacije da su obrauni za prodaju stanova,
ija trina vrijednost dosee iznose i preko 1.000.000,00 kuna, iznosili svega nekoliko tisua
kuna.

Nematerijalna i materijalna imovina, osim prirodnih bogatstava, upotrebom se troi. Troei se,
ona prenosi dio svoje vrijednosti na nove proizvode odnosno usluge. Postupno troenje
nematerijalne i materijalne imovine te prenoenje dijela vrijednosti te imovine na nove proizvode
i usluge vrijednosno izraeno naziva se amortizacijom.

Amortizacija je ureena i poreznim propisima. Zakonom je propisano koja imovina podlijee

obraunu amortizacije, a to je imovina za koju se oekuje da e se rabiti dulje od jednog
obraunskog razdoblja (dugotrajna imovina), dugotrajna imovina koja ima ogranien vijek
uporabe, dugotrajna imovina koju poduzee dri za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe i
obavljanju usluga te za iznajmljivanje drugima ili za administracijske svrhe, ulaganja u
nekretnine koje se vode po metodi troka nabave.

Dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu predstavljaju stvari i prava iji pojedinani

troak nabave iznosi vie od 3500 kuna i vijek trajanja je dulji od godinu dana. Svi korisnici
osnovnih sredstava obvezni su je obraunati, osim: na osnovna sredstva u izgradnji (pripremi),
na prirodna bogatstva (zemljita i ume), na kulturna dobra, umjetnika djela, glazbene
instrumente, na izdatke za istraivanje i razvoj, materijalna sredstva u pripremi, osnivake
izdatke, imovinu koja je u cijelosti otpisana, nekretnine, postrojenja i opremu koja se dri za
prodaju. Osnovica za obraun amortizacije je nabavna vrijednost, odnosno bruto
knjigovodstvena vrijednost.

Godinji iznos amortizacije dobije se dijeljenjem nabavne vrijednosti s godinjom stopom

amortizacije. U teoriji, a i u praksi poznate su dvije osnovne metode amortizacije: vremenska i
funkcionalna. Za vremensku metodu amortizacije odluujui faktor je predvidivi vijek trajanja
nematerijalne i materijalne imovine. Osnovne vremenske metode amortizacije su: linearna,
degresivna i progresivna. Linearna metoda je najjednostavnija za primjenu. U ovoj metodi
osnovica za obraun amortizacije i stopa amortizacije ostaju nepromijenjene u predvidivom
vijeku trajanja. Trokovi e biti ravnomjerni pa e i troak amortizacije ravnomjerno teretiti
prihod. Degresivnom metodom amortizacije u prvim godinama imovina se amortizira vie. To
znai da je iznos amortizacije vei u poetnim nego u kasnijim godinama.

Dakle ta metoda polazi od pretpostavke da se ta imovina na poetku vijeka trajanja najvie troi
pa iz toga razloga i troak amortizacije mora biti vei. Obrnuto od degresivne metode,
progresivna metoda polazi od pretpostavke da je najvee koritenje krajem vijeka trajanja
imovine. Ta metoda ima malo znaenje u praksi i malo je zastupljena. Funkcionalna metoda
amortizacije ne uzima vrijeme kao odluujui inilac, kao to je to sluaj kod vremenskih
metoda amortizacije, nego se amortizacija nematerijalne i materijalne imovine izraunava ovisno
o iskoritenju sredstva. Zato se esto ova amortizacija zove amortizacija po uinku. Kod te
metode posebno je vano planirati to realniji uinak. Da bi se dolo do iznosa amortizacije,
stavlja se u odnos nabavna vrijednost tih sredstava s predvienim uinkom ili planiranim brojem
sati njihova rada te se odbije iznos amortizacije po jedinici proizvoda ili uinka.

Postoji i mogunost ubrzanog otpisa koji doputa da se stope amortizacije uveaju do dvostrukog
iznosa. Uporabom razliitih metoda amortizacije dolazi se do razliitih iznosa amortizacije no
ukupna svota amortizacije za cijeli vijek uporabe je ista. Ovisno o izboru amortizacije, moe se
utjecati na financijski poloaj i uspjenost trgovakog drutva no dugorono takav utjecaj ne
postoji. Zakonom je propisano da se pri obraunu amortizacije primjenjuje linearna metoda i da
se amortizacija obraunava pojedinano.

Imajui u vidu ovu problematiku potrebno je pronai rjeenje kako amortizacija ne bi tetno
utjecala na vrijednost imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske, eventualni gubitak u dravnom
proraunu, te da se zatite ti objekti.

10. SMJERNICE U UPRAVLJANJU OSTALOM IMOVINOM

10.1. Elektronika komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema

Elektronika komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektronikih komunikacijskih

mrea i usluga te gradnja, odravanje, razvoj i koritenje elektronikih komunikacijskih mrea i
elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme od stratekog su interesa za
Republiku Hrvatsku, budui da stupanj razvijenosti gospodarstva svake zemlje ovisi o stupnju
razvijenosti i koritenja ove infrastrukture. Hrvatski zakonodavni i regulatorni okvir u podruju
elektronikih komunikacijskih mrea i usluga donoenjem Zakona o elektronikim
komunikacijama (Narodne novine 73/08., 90/11. i 133/12.) i podzakonskih propisa za
provedbu tog Zakona u potpunosti je usklaen s pravnom steevinom i standardima Europske
unije. Provedba tog Zakona, kroz donoenje podzakonskih propisa za njegovu provedbu i
regulatornih mjera kojima se regulira trite elektronikih komunikacijskih mrea i usluga, kao i
inspekcijski nadzor nad provedbom propisa u elektronikim komunikacijama u nadlenosti su
neovisne nacionalne regulatorne agencije Hrvatske agencije za potu i elektronike
komunikacije (HAKOM).

Potpunom liberalizacijom trita elektronikih komunikacija u Hrvatskoj prestao je monopol u

planiranju elektronike komunikacijske infrastrukture. Daljnji razvoj i izgradnja elektronike
komunikacijske infrastrukture i mree mora biti kvalitetno planiran u dokumentima prostornog
ureenja, to je obveza svih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Strateki je
interes Republike Hrvatske da prostorno planiranje elektronikih komunikacija ima razvojna
obiljeja i ne ograniuje razvoj elektronike komunikacijske infrastrukture i mree, ve da potie
nova ulaganja u elektroniku komunikacijsku infrastrukturu te u nepokretne i pokretne
komunikacijske mree nove generacije (NGN), ime e se u konanici osigurati dostupnost
usluga irokopojasnog pristupa uz jednake uvjete svakom korisniku na cijelom dravnom
podruju, potujui pri tome naela tehnoloke neutralnosti i otvorenog pristupa
komunikacijskim mreama.

Vlada Republike Hrvatske donijela je krajem 2012. godine Uredbu o mjerilima razvoja
elektronike komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine
131/12.), kojom su propisana mjerila za izradu dokumenata prostornog ureenja te uvjeti i nain
planiranja elektronike komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Uredbom je
propisana i primjena naela gradnje integrirane infrastrukture, kao i izmjena stratekih i
provedbenih dokumenata prostornog ureenja, te provedbene odredbe za gradnju elektronike
komunikacijske infrastrukture, na nain koji ne ograniuje daljnji razvoj elektronikih
komunikacija.

Prisutna neravnomjernost u broju i gustoi irokopojasnih prikljuaka u Hrvatskoj danas dovodi

do digitalnog jaza izmeu graana, gospodarskih subjekata i pojedinih hrvatskih regija u
dostupnosti i koritenju razvojnih potencijala informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na
temelju analize stanja razvijenosti irokopojasnog pristupa u Hrvatskoj vidljivo je zaostajanje u
broju prikljuaka irokopojasnog pristupa za prosjekom drava lanica Europske unije. Na
temelju preporuka iz Studije o odabiru najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za
ulaganja u infrastrukturu irokopojasnog pristupa, koja je dala jasan pregled stanja u odnosu na
(ne)razvijenost elektronike komunikacijske infrastrukture, a poglavito komunikacijskih mrea
nove generacije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenulo je izradu Okvirnih
nacionalnih programa za razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa u podrujima u kojima ne
postoji dostatan komercijalni interes za takva ulaganja (kritina tzv. bijela podruja, kao to su
podruja posebne dravne skrbi, brdsko-planinska podruja i otoci), u svrhu optimizacije
cjelokupnog procesa planiranja izgradnje i financiranja elektronike komunikacijske
infrastrukture, ukljuujui i mogunost sufinanciranja iz fondova Europske unije. Na podlozi
ovih programa omoguit e se izgradnja pristupne irokopojasne mree temeljene na
svjetlovodnoj infrastrukturi, koja e, ovisno o dinamici izgradnje na lokalnoj i regionalnoj razini,
rezultirati ispunjavanjem ciljeva iz Strategije razvoja irokopojasnog pristupa u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine (Narodne novine 144/11.).

Vlada Republike Hrvatske je, polazei od zacrtanog cilja iz navedene Strategije, u sijenju 2013.
godine pokrenula Projekt objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovakim drutvima u
veinskom vlasnitvu Republike Hrvatske. Glavni cilj Projekta je objedinjavanje i kvalitetnije
upravljanje vikovima svjetlovodne infrastrukture i kapaciteta trgovakih drutava u veinskom
dravnom vlasnitvu, kao i trgovakih drutava koncesionara koji upravljaju svjetlovodnom
infrastrukturom u vlasnitvu drave. Ovaj Projekt takoer tei unificiranju i standardiziranju
ponude na tritu elektronikih komunikacija radi davanja elektronike komunikacijske
infrastrukture i usluga na koritenje svima pod jednakim uvjetima, prema naelu otvorenog
pristupa mrei, kako bi se omoguio bri i kvalitetniji razvoj veleprodajnog trita u ovom
segmentu, a time i ostvarivanje stratekih ciljeva razvoja irokopojasnog pristupa za graane i
gospodarske subjekte.

Za provedbu Projekta Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom zaduila je trgovako

drutvo Odailjai i veze d.o.o., koje e, u suradnji sa Centrom za praenje poslovanja
energetskog sektora i investicija, izraditi i sklopiti ugovore sa svim trgovakim drutvima u
veinskom vlasnitvu drave, koja raspolau ili upravljaju svjetlovodnom infrastrukturom, u cilju
upravljanja postojeom izgraenom infrastrukturom. Provedbom ovoga Projekta stvorit e se
dodatni uvjeti za ubrzani razvoj infrastrukture irokopojasnog pristupa, brzih i ultrabrzih
pristupnih mrea te novih irokopojasnih usluga i tehnologija, kao temelja za razvoj drutva
znanja i gospodarskog rasta, koji e omoguiti dugoronu konkurentnost hrvatskoga
gospodarstva i drutva u okviru zajednikog trita Europske unije.

10.2. Obnovljivi izvori energije

Postrojenja obnovljivih izvora energije (solarne elektrane, vjetroparkovi) grade se u principu na

umskom zemljitu i predstavljaju jedinstvenu cjelinu u prostoru odreenu lokacijskom
dozvolom i izdanom graevinskom dozvolom.

Prije stupanja na snagu Zakona o upravljanju dravnom imovinom i Uredbe o osnivanju prava
slunosti i prava graenja na nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske, imovinsko-pravni
odnosi za postrojenja obnovljivih izvora energije rjeavali su se primjenom instituta prava
slunosti i prava graenja i to ugovorima zakljuenim neposredno s investitorima (bez javnog
prikupljanja ponuda).

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o nainu rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa na

zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske u svrhu graenja, od 2. kolovoza 2007. godine, bila je
tono utvrena naknada uz pravo graenja i to u iznosu od 1.000,00 kuna po hektaru zemljita,
odnosno 2.000,00 kuna po hektaru zemljita godinje.

Prije primjene instituta prava graenja za transformatorsku stanicu, sukladno Uredbi o izdvajanju
uma/umskog zemljita iz umsko gospodarske osnove, nadleno Ministarstvo donosi Rjeenje
o izdvajanju u kojem navodi u korist koga (nositelja) e se pravo graenja osnovati, te odreuje
naknadu.

Stupanjem na snagu Zakona o upravljanju dravnom imovinom i Uredbe o osnivanju prava

graenja i prava slunosti na nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske, a vezano za
transformatorske stanice koje su sastavni dio postrojenja obnovljivih izvora energije, imovinsko-
pravni odnosi rjeavaju se primjenom instituta prava graenja, a sama Uredba, u postupku
osnivanja prava graenja propisuje provoenje javnog prikupljanja ponuda za sve pravne osobe
koje nisu odreene Zakonom, dakle javno prikupljanje ponuda ne provodi se jedino kada se
pravo graenja osniva u korist jedinica lokalne i podrune samouprave i pravnih osoba u
veinskom vlasnitvu jedinica lokalne i podrune samouprave odnosno Republike Hrvatske (na
zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske).

Pravo slunosti se osniva, prema Uredbi, neposredno pa investitori rjeavaju imovinsko-pravne

odnose za vjetroagregate neposredno, na temelju lokacijske dozvole i druge potrebne imovinsko-

-pravne dokumentacije, a s obzirom na to da se slunost osniva na umskom zemljitu ugovore

zakljuuju s nadlenim Ministarstvom.

Imovinsko-pravni odnosi za izgradnju trafostanica se rjeavaju osnivanjem prava graenja, te je

potrebno, nakon izdvajanja, provesti postupak javnog prikupljanja ponuda sukladno Uredbi.
Dalekovod se gradi u ime i za korist HEP-a te se primjenjuje Zakon o rjeavanju imovinsko-
pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih graevina, dakle pravo slunosti (i pravo
graenja) osniva se bez javnog prikupljanja ponuda i bez naplate.

Dakle od cijelog vjetroparka, koji se gradi prema Pravilniku o obnovljivim izvorima energije i
kogeneracije iz 2007. godine (Narodne novine 67/07.), ostaje nerijeeno pitanje
transformatorskih stanica, to jest rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa za izgradnju dijela
transformatorske stanice kojom e se koristiti investitor dok traje vjetropark (prikljuak).

Problemi e se pojaviti i u realizaciji solarnih elektrana na umskom zemljitu, investitori

posjeduju lokacijske dozvole, nakon provedenog postupka izdvajanja iz umsko gospodarske
osnove, s obzirom na to da se formira graevna estica, primjenjuje se institut prava graenja,
dakle provodit e se postupak javnog prikupljanja ponuda, a to vrijedi i za transformatorske
stanice.

Meutim do sada nijedna solarna elektrana nije dovedena do faze primjene instituta prava
graenja, samo su Agenciji dostavljene lokacijske dozvole sa zahtjevima, te e biti upuene na
izdvajanje iz umsko-gospodarske osnove.

I u tom aspektu imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske javljaju se velike rezerve i mogunost
ostvarivanja visokih prihoda za dravni proraun pa je potrebno ojaati kako zakonodavni okvir
tako i instrumente kontrole upravljanja tog oblika imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

U tijeku su sastanci Radne skupine za obnovljive izvore energije koja priprema paket
podzakonskih akata kojima bi se detaljnije uredilo podruje razvoja eksploatacije obnovljivih
izvora energije.

Kako se u vodne graevine ubrajaju i one za proizvodnju elektrine energije (hidroelektrane),

koje su uglavnom u vlasnitvu Republike Hrvatske, a voda jest jedan od obnovljivih izvora
energije potrebno je u zakonskoj regulativi detaljnije urediti i to podruje kako bi se to
jednostavnije i transparentno odvijale procedure investiranja i razvoja tok segmenta obnovljivih
izvora energije.

11. SMJERNICE U RJEAVANJU NASLIJEENIH SPORNIH I POSEBNIH PITANJA

11.1. Povrat nekretnina vjerskim zajednicama

Ugovorom izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske od 9. listopada 1998. godine Republika
Hrvatska preuzela je izmeu ostalog i sljedee obveze:

Katolikoj crkvi vratiti imovinu koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunistike
vladavine, a koju je mogue vratiti prema zakonskim odredbama;

nai odgovarajuu zamjenu za dio dobara, koji nije mogue vratiti;

 isplaivati pravnim osobama Katolike crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja nee biti
vraena;

da e Katolikoj crkvi, u razumnom roku, vratiti u naravi imovinu koju je mogue vratiti prema
zakonskim odredbama.

U roku od est mjeseci po stupanju na snagu ovog Ugovora, mjeovito povjerenstvo sastavljeno
od jednakog broja predstavnika Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije
trebalo je prirediti popis imovine koja e biti vraena, s naznakom roka povratka.

Republika Hrvatska, u dogovoru s mjerodavnim vlastima Katolike crkve i u skladu sa

zakonskim odredbama, izvrit e prikladnu zamjenu za dio dobara koji nije u stanju vratiti
Katolikoj crkvi. Zamjenu dobara i rokove takoer e utvrditi mjeovito povjerenstvo u roku od
godine dana od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Republika Hrvatska se obvezala pravnim osobama Katolike crkve od 2000. godine, kao
naknadu za oduzeta dobra koja nije mogue vratiti, isplaivati primjerenu novanu naknadu u
etiri godinja obroka.

Ukupan iznos naknade za oduzetu imovinu, koja e se isplaivati u novcu, utvrdit e crkveno-
dravno povjerenstvo strunjaka na temelju procjene vrijednosti tih dobara, a u skladu sa
zakonskim odredbama, najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu Ugovora.

U odnosu na povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i idovskoj zajednici pitanje povrata
oduzete imovine treba razmatrati u svjetlu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme
jugoslavenske komunistike vladavine, jer se primjenom toga propisa u Republici Hrvatskoj
vraa oduzeta imovina.

Mogunost povrata, odnosno naknade, ureena je jednako za sve vjerske zajednice kao pravne
osobe te stoga pravna osobnost nema nikakve pravne veze s religijskom osnovom.

Problem s veim vjerskim zajednicama (Srpska pravoslavna crkva, idovska zajednica)

vjerojatno je nastao zato to su one podnijele i vei broj zahtjeva za naknadu oduzete imovine, a
nerijetko se u jednom zahtjevu potrauje naknada za vie nekretnina.

Stoga, za jedan podneseni zahtjev moe biti doneseno vie djelominih rjeenja s obzirom da se
prema posebnom propisu (Zakon o opem upravnom postupku) o pojedinim vrstama nekretnina i
naknade mogu donositi zasebna rjeenja.

Dodatni problem koji je prisutan u ovim postupcima je i pomanjkanje aktivne legitimacije za

utvrivanje prava. Posebno je to uoljivo na primjeru idovske zajednice gdje se dosad kao
stranka u postupku javljala iskljuivo idovska opina Zagreb, dok ostale idovske zajednice iz
Republike Hrvatske nisu sudjelovale u tim postupcima.

Nadalje, prisutan je i problem oko povrata imovine srpskoj zajednici odnosno, utvrenja
ovlatenika prava, s obzirom na to da se vie strana pojavljuje kao ovlatenik naknade (osim
SPC-a, tu je i Srpsko narodno vijee, KD Prosvjeta, ali i Privrednik). Nerijetko se njihovi
zahtjevi za povratom odreene imovine preklapaju, pa ostaje nerazrijeeno pitanje tko je stvarni
ovlatenik na podnoenje zahtjeva.

U odnosu na navedene zahtjeve bit e potrebno pristupiti pregovorima sa svim ovlatenicima na

naknadu i predmetno pitanje rijeiti odreenim sporazumom sa svim vjerskim zajednicama koji
e ukljuivati odreeni kontigent nekretnina i prava koja e na ime naknade biti dane vjerskim
zajednicama na ime njihovih zahtjeva za naknadom odnosno naturalnim povratom. Navedeno
rjeenje treba biti zadovoljavajue za vjerske zajednice ali ne smije dodatno opteretiti Republiku
Hrvatsku.

11.2. Imovina iz sukcesije

Prestankom postojanja bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i formiranjem

samostalnih drava izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije ostali su
nerijeeni imovinskopravni odnosi na podruju drutvenog kapitala, tj. imovine koju su pravne
osobe iz Republike Hrvatske imale na teritoriju SR Jugoslavije, odnosno pravne osobe sa
sjeditem u SR Jugoslaviji na teritoriju Republike Hrvatske. Imovina pravnih osoba iz obje
drave sastoji se od nekretnina, pokretnina i potraivanja.

U uvjetima agresije na Republiku Hrvatsku i nemogunosti hrvatskih pravnih osoba da raspolau

svojom imovinom u SR Jugoslaviji, Vlada Republike Hrvatske je sredinom 1991. godine
donijela Uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske
(Narodne novine 36/91.) kojom je bilo zabranjeno raspolaganje i optereenje nekretnina na
teritoriju Republike Hrvatske iji su vlasnici bili poduzea i druge pravne osobe sa sjeditem
izvan Republike Hrvatske. Uredba je bila privremenog karaktera i trebala je vaiti do okonanja
postupka razdruivanja SFRJ. Na temelju te uredbe vlasnitvo nad imovinom nije se mijenjalo.

Uredbom o zabrani raspolaganja osnovnim sredstvima, pokretnom imovinom i pravima

odreenih poduzea i drugih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine
39/91.) bilo je zabranjeno poduzeima i drugim pravnim osobama sa sjeditem na teritoriju
Republike Srbije, Republike Crne Gore, Autonomne pokrajine Vojvodine i Autonomne pokrajine
Kosova da osnovna sredstva svojih poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika bez
svojstva pravne osobnosti na teritoriju Republike Hrvatske, bilo kojim nainom raspolaganja ili
pravnim poslom, prenose s teritorija Republike Hrvatske.

Meutim navedenim poslovnim jedinicama i drugim organizacijskim oblicima bilo je

omogueno da se odlukom svojih zaposlenih organiziraju kao poduzee ili druga odgovarajua
pravna osoba i upiu u sudski registar pri nadlenom privrednom sudu.

Veina poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika iskoristila je tu mogunost pa su kao

hrvatska drutvena poduzea obavila pretvorbu u skladu sa Zakonom o pretvorbi drutvenih
poduzea (Narodne novine 19/91.). Time su promijenjeni i vlasniki odnosi nad imovinom
bivih poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika. I ta je uredba bila privremenog
karaktera s odredbom da e biti na snazi do okonanja postupka razdruivanja SFRJ.
Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o zabrani raspolaganja osnovnim sredstvima,
pokretnom imovinom i pravima odreenih poduzea i drugih pravnih osoba na teritoriju
Republike Hrvatske (Narodne novine 44/91.) detaljnije je razraena mogunost da se odlukom
zaposlenih u poslovnoj jedinici ili drugom organizacijskom obliku poduzea i drugih pravnih
osoba sa sjeditem u dananjoj Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori, mogu organizirati kao
poduzee ili druga odgovarajua pravna osoba te da se mogu pripajati postojeem poduzeu sa
sjeditem u Hrvatskoj.

Uredbom o zabrani raspolaganja i prijenosa sredstava odreenih pravnih osoba na teritoriju

Republike Hrvatske (Narodne novine 52/91.) pored zabrane pravnim osobama sa sjeditem
izvan Hrvatske da bilo kakvim pravnim poslom sredstva svojih poslovnih jedinica ili drugih
organizacijskih oblika optereuju ili daju u zakup osobama sa sjeditem ili prebivalitem izvan
Hrvatske i prenose ih izvan njenog teritorija, omogueno je da hrvatska poduzea za oduzetu
imovinu na teritoriju dananje Republike Srbije i Republike Crne Gore dobiju odreenu
nadoknadu pripajanjem jedne ili vie pravnih osoba nastalih od poslovnih jedinica ili drugih
poslovnih oblika poduzea sa sjeditem u dananjoj Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori.
Time je omoguena daljnja promjena vlasnitva imovine.

Uredbom o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava odreenih pravnih osoba na teritoriju

Republike Hrvatske (Narodne novine 40/92.) sredstva poslovnih jedinica i drugih
organizacijskih oblika pravnih osoba sa sjeditem u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Vojvodini, koje
se do stupanja na snagu te uredbe nisu organizirale na temelju prijanjih Uredbi o zabrani
raspolaganja, prenesena su u vlasnitvo Republike Hrvatske i na raspolaganje Hrvatskom fondu
za privatizaciju (danas Agencija) koji ih moe prodati, dati u zakup ili na njima osnovati
poduzee u svom vlasnitvu. Time su konano bili stvoreni pravni uvjeti za promjenu vlasnitva
cjelokupne imovine koju su pravne osobe sa sjeditem na teritoriju dananje Republike Srbije i
Republike Crne Gore imale u Republici Hrvatskoj.

Uredbom o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava odreenih pravnih osoba na teritoriju

Republike Hrvatske (Narodne novine 14/94.), koja je zamijenila sve prijanje uredbe,
onemoguen je prijenos sredstava i prava poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika
pravnih osoba sa sjeditem u SR Jugoslaviji. Ta zabrana prestaje danom zakljuenja
meudravnih ugovora Republike Hrvatske s tim dravama. Osim toga omogueno je Vladi
Republike Hrvatske da na prijedlog nadlenog ministarstva donese odluku o prijenosu imovine,
koja je u skladu s prethodno spomenutom Uredbom postala vlasnitvo Republike Hrvatske, na
drugu pravnu osobu. Utvrena je obveza sudovima da po slubenoj dunosti provode uknjibu
nekretnina koje su postale vlasnitvo Republike Hrvatske u skladu s ve spomenutim uredbama.

Konano, Zakonom o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava odreenih pravnih osoba na

teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine 29/94.) u potpuno istom sadraju i obliku
preuzete su odredbe prethodno spomenute Uredbe i na taj je nain na dui rok rijeena
predmetna materija, za razliku od uredbi koje su privremenog karaktera.

U rujnu 1996. godine stupio je na snagu Sporazum o normalizaciji odnosa izmeu Republike
Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (Narodne novine Meunarodni ugovori 10/96.)
kojim je u lanku 7., pored ostalog, utvreno da Ugovorne stranke jame jednaku pravnu zatitu
imovine fizikih i pravnih osoba koje imaju dravljanstvo druge Ugovorne stranke, odnosno
sjedite na podruju druge Ugovorne stranke, kao onu koju imaju njeni dravljani, odnosno
njezine pravne osobe. Za provedbu obveza iz lanka 7. predvieno je osnivanje zajednikih
komisija.

Problematika raspolaganja predmetnom imovinom posebno se aktualizirala nakon potpisivanja

Ugovora o pitanjima sukcesije koji je 29. lipnja 2001. godine potpisan u Beu i u oujku 2004.
godine ratificiran u Hrvatskom saboru. Aneksom G Privatna imovina i steena prava, u lanku
2. pod a) utvreno je pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj dravi
slijednici, a na koju su graani ili druge pravne osobe SFRJ imale pravo na dan 31. prosinca
1990. godine. Ta imovina e se priznati i bit e zatiena i vraena u skladu s utvrenim
standardima i normama meunarodnog prava, a ako nije mogue vraanje, ovlatenici imaju
pravo na naknadu u skladu s normama graanskog i meunarodnog prava.

Prema stajalitu sudske prakse neposredna primjena Aneksa G nije mogua zbog ega je
potrebno sklopiti bilateralne ugovore s Republikom Bosnom i Hercegovinom, Republikom
Srbijom i Republikom Crnom Gorom, kao to je to uinjeno s Republikom Slovenijom i
Republikom Makedonijom

Zakljukom Vlade Republike Hrvatske od 7. travnja 2004. godine osnovana je radna skupina za
provedbu Aneksa G Privatna imovina i steena prava Ugovora o pitanjima sukcesije, sa
zadatkom da pripremi prijedlog platforme Republike Hrvatske za pregovore sa Srbijom i Crnom
Gorom, a u vezi s provedbom Aneksa G odnosno lanka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa
izmeu Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, a koji jo uvijek nije donesen.

Trenutano je u izradi akcijski plan za pripremu podloga za poetak pregovora o rjeavanju

imovinskopravnih odnosa s Republikom Srbijom prema kojem se prikupljaju i objedinjavaju
podatci o imovini koju hrvatske pravne osobe imaju na teritoriju Republike Srbije i obrnuto.

11.3. Imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske u odnosu na koju sindikati zahtijevaju

prijenos prava vlasnitva

Rije je o imovini na kojoj je Republika Hrvatska utvrena vlasnikom na temelju lanka 38.
stavka 5. Zakona o udrugama (Narodne novine 70/97.).

Naime sindikalne sredinjice nisu potovale odredbe lanka 38. stavka 6. spomenutog Zakona o
udrugama, prema kojem su se u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu predmetnog Zakona
sindikati trebali zajedniki dogovoriti oko podjele tzv. sindikalnih nekretnina. Pet sindikalnih
sredinjica 2010. godine je potpisalo sporazum o podjeli imovine prema broju lanova
sredinjica te bi taj sporazum trebao biti osnova, uz odreene korekcije, za podjelu imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske sindikalnim sredinjicama.

Cijelo vrijeme sindikalne sredinjice upravljaju nekretninama koje su predmet podjele, a dio
nekretnina je ve ranije pripao pojedinim strukovnim sindikatima (Sindikat grafiara, Sindikat
hrvatskih uitelja i sl.)
Pri raspodjeli predmetne imovine potrebno je voditi rauna i o potrebama tijela dravne uprave.

11.4. Zahtjevi imatelja prava

Vlada Republike Hrvatske je 2000. godine donijela odluku da tadanje Ministarstvo javnih
radova, obnove i graditeljstva izda prava u iznosu od 400.000.000,00 kuna, a u veljai 2001.
godine Vlada Republike Hrvatske je donijela jo jednu odluku da Ministarstvo financija izda
prava u iznosu od 644.750.000,00 kuna, to znai da je ukupan iznos izdanih prava bio
1.044.750.000,00 kuna. Navedena prava su se odnosila na trgovaka drutva koja su sudjelovala
u obnovi u Domovinskom ratu razruenih objekata.

Tijelom proteklih 13 godina od donoenja navedenih odluka provedene su tri javne drabe na
kojima su prodane dionice/udjeli 103 trgovaka drutva ukupne nominalne vrijednosti
122.565.415,00 kuna, nakon kojih je u optjecaju ostalo 30.331.979,00 kuna Prava, i u odnosu na
navedena Prava potrebno je odrati dodatne javne drabe i dovriti proces po zahtjevima imatelja
prava.

12. SMJERNICE U USPOSTAVI DOKUMENTACIJSKOG SUSTAVA I

DOSTUPNOSTI JAVNOSTI

12.1. Katastarske izmjere i evidencija imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske

Temelj za sagledavanje stanja kao i svih projekata i ulaganja jesu sreeni imovinsko-pravni
odnosi. Stoga je neophodno otvoriti i, po hitnom postupku, zavriti vei broj novih katastarskih
izmjena u svrhu provedbe katastra nekretnina. Na taj e se nain poveati postotak (sada 4,8%)
usklaenosti katastarskih i zemljinoknjinih investicija.

Od 3351 katastarske opine, do sada su evidentirane i putene u uporabu samo 102 katastarske
opine. Kao poseban dio sreivanja zemljine evidencije predvia se ureenje imovine u posjedu
i vlasnitvu Republike Hrvatske (zgrade, ceste, ostala infrastruktura...).

U osiguravanju sredstava za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina mogu

sudjelovati upanije, gradovi, opine te druge zainteresirane pravne i fizike osobe.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu u financiranje poslova katastra

nekretnina ukljuiti pravne i fizike osobe koje su nositelji prava na nekretninama na podruju
obavljanja tih poslova, a odlukom predstavnikog tijela.

12.2. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka

Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) obuhvaa povezivanje i razmjenu

prostornih podataka i usluga javnog sektora na nacionalnom nivou, a sukladno obavezama koje
Republika Hrvatska ima na osnovi direktive EU INSPIRE i povezivanje nacionalnog sustava
prostornih podataka s europskom infrastrukturom prostornih podataka.
MGIPU je zajedno s DGU izradio Nacrt prijedloga zakona o nacionalnoj infrastrukturi
prostornih podataka, iji je Konani prijedlog upuen u Hrvatski sabor na donoenje.

Strateki cilj DGU-a je implementirati direktive EU INSPIRE i ostale relevantne propise EU-a u
hrvatsko zakonodavstvo te razviti informacijski sustav NIPP koji omoguuje vii stupanj
interoperabilnosti podataka javnog sektora koji je povezan s Europskim sustavom prostornih
podataka.

12.3. Uspostava katastra zgrada, razvoj e-servisa i povezivanje temeljnih registara u

Republici Hrvatskoj

Uspostava katastra zgrada strateki cilj Dravne geodetske uprave je proirenje evidencije
katastra zemljita na katastar zgrada kao temelja za uvoenje procjene vrijednosti nekretnina te
nastavno mogunost uvoenja poreza na imovinu.

Povezivanje temeljnih registara kratkoroni strateki cilj koji je u nadlenosti Dravne

geodetske uprave je povezati dravne registre koji se nalaze u nadlenosti Dravne geodetske
uprave katastar zemljita i Registar prostornih jedinica (iji je dio adresni registar) s bazom
osobnog identifikacijskog broja (OIB). Treba uspostaviti e-servise u svrhu razmjene podataka i
povezivanja izmeu institucija koje su nadlene za podatke (ministarstvo nadleno za financije,
ministarstvo nadleno za upravu, ministarstvo nadleno za unutarnje poslove).

Takoer potrebno je poboljati kvalitetu postojeih podataka u katastru kako bi se osiguralo da

prilikom razmjene podataka institucije koriste kvalitetne podatke. Vaan preduvjet za zatitu,
ouvanje i koritenje prirodne i kulturne batine jest uspostava uinkovitog sustava evidencije
zatienih podruja i njihovih granica te povezivanje i razmjena georeferenciranih podataka
izmeu nadlenih tijela koji bi osigurao strunjacima, javnosti i investitorima pristup podacima
prirodne i kulturne batine.

Strateki cilj koji je u nadlenosti DGU-a je revizija Upisnika zatienih podruja kroz auriranje
podataka o zatienim podrujima u 17 upanija te po potrebi izrada dokumentacije (geodetske
podloge) potrebne za upis u nadlene registre (katastar i zemljine knjige).

12.4. Uspostava geoinformacijskog sustava katastra vodova na cjelokupnom teritoriju

Republike Hrvatske

Iako je Zakonom o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina uspostava i odravanje katastra vodova
u nadlenosti lokalne uprave, samo nekoliko je velikih gradova preuzelo ovu obvezu, dok za
ostala podruja Republike Hrvatske katastri prikupljaju podatke o vodovima.

Strateki cilj koji je u nadlenosti Dravne geodetske uprave je uspostava jedinstvenoga

geoinformacijskog sustava katastra vodova na nivou cijele Republike Hrvatske koji bi bio
povezan sa slubenim bazama prostornih podataka i koji bi omoguio kvalitetno (kako lokalnoj
tako i dravnoj upravi) upravljanje postojeom komunalnom infrastrukturom na nain da se
podaci prikupljaju na jednom mjestu (Dravna geodetska uprava) i isporuuju s jednog mjesta.
 12.5. Dokumenti prostornog ureenja jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave

Uinkovitost prostornog ureenja drave osiguravaju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske,
te predstavnika i izvrna tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, donoenjem
dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata odreenih zakonom.

Prostorno ureenje u nadlenosti jedinica lokalne i podrune samouprave obuhvaa usmjeravanje

prostornog razvoja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave sa specifinim ciljevima
i smjernicama za prostorno ureenje u skladu s polazitima i smjernicama iz dokumenata
prostornog ureenja dravne razine, te e osigurati optimalno koritenje nekretnina u vlasnitvu
Republike Hrvatske.

Aktivnom zemljinom politikom drava i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

osiguravaju i podupiru financijskim i drugim mjerama uinkovito gospodarenje nekretninama na
naelu prostorne odrivosti razvitka radi ostvarivanja i unapreenja stanja na podrujima od
interesa za dravu i uvjeta za skladan i cjelovit razvoj naselja i drugih podruja.

Dokumenti prostornog ureenja dravne razine su Strategija prostornog razvoja, Program

prostornog ureenja Republike Hrvatske i prostorni planovi podruja posebnih obiljeja.

Dokumenti prostornog ureenja podrune (regionalne) razine su prostorni plan upanije,

odnosno Grada Zagreba te prostorni plan podruja posebnih obiljeja (ako je obveza njegove
izrade propisana tim planovima). Dokumenti prostornog ureenja lokalne razine su prostorni
plan ureenja velikoga grada/grada/opine, urbanistiki plan ureenja i detaljni plan ureenja.

Imovina Republike Hrvatske koristit e se za potrebe razvoja na dravnoj i lokalnoj razini. Stoga
e se Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske uskladiti
sa Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske, temeljnim dravnim dokumentom za
usmjerenje razvoja u prostoru.

12.6. Dokumentacija o imovini lokalne i podrune (regionalne) samouprave i njeno

objavljivanje

Revizijom Dravnog ureda za reviziju (2012.) utvreno je da dio jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave nije u poslovnim knjigama evidentirao niti u financijskim izvjetajima
iskazao dio imovine (dugotrajna imovina i potraivanja) i obveza.

Propusti se takoer odnose i na popis imovine i obveza koji nije cjelovit (dio imovine i obveza
nije obuhvaen).

Slijedom toga, u izradi novog zakonskog rjeenja u upravljanju i raspolaganju imovinom u

vlasnitvu Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti jednaka pravila postupanja koja vrijede
kako za tijela dravne uprave tako i za nadlena tijela u jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave.
13. Smjernice u uspostavi Sredinjeg registra imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske
i ostalih registara

Sredinji registar imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu

evidenciju imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske i sastoji se od ureenog, standardiziranog,
kontinuirano auriranog popisa imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske. Ustrojavanje tog
registra je dugoroan, kontinuirani proces.

Za sada nije uspostavljena jedinstvena baza podataka o imovini, sukladno Uredbi o registru
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske. Postojeim zakonskim odredbama definirano je
voenje podataka o vlasnikim udjelima u trgovakim drutvima (dionicama i poslovnim
udjelima), podataka o nekretninama (za graevinska zemljita i graevine, poljoprivredna
zemljita, ume i umska zemljita, javna vodna dobra, stambene objekte, poslovne prostore,
rezidencijalne objekte i vile). Ostala imovina, kao to su umjetnine, vozila, ostala pokretnina,
financijska imovina, te prava i obveze po imovini nisu obuhvaene postojeim odlukama.

Uspostavom Sredinjeg registra propisat e se sadraj, nain voenja, nain i oblik dostavljanja
podataka o imovini u vlasnitvu Republike Hrvatske. Nakon uspostave mogue je razvijanje
ostalih poslovnih procesa koji se nadovezuju i proizlaze iz poslova upravljanja imovinom, kao
to su imovinsko-pravni poslovi, gospodarenje i upravljanje te analiza i izvjeivanje.

Za uinkovito i uspjeno upravljanje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, osobito su

znaajni cjeloviti i aurni podaci o svim oblicima imovine i s njom poveznim trokovima i
obvezama. Ciljevi koji se ele postii sustavom integralnog upravljanja imovinom u vlasnitvu
Republike Hrvatske su:

uvid u opseg i strukturu imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske,

nadzor nad stanjem imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske,

kvalitetnije i bre donoenje odluka o upravljanju imovinom,

praenja koristi i uinaka upravljanja imovinom.

Da bi se ostvarili ciljevi, nuan preduvjet je da postoji razvidan, cjelovit i jedinstveni

informacijski sustav. Osnovna karakteristika Informacijskog sustava upravljanja dravnom
imovinom (ISUDIO) treba biti visoka funkcionalna, procesna i podatkovna integracija svih
komponenti. Osim uspostave sustava, potrebno je trajno osigurati podrku za koritenje i
odravanje svih elemenata sustava u sigurnom okruenju.

U postojeem nainu upravljanja imovina se evidentira na vie mjesta, o njenoj uporabi odluuje
vie subjekata, zbog ega izostaje cjelovitost evidentiranja u jedinstvenoj bazi i odgovornost za
uinkovitost uporabe pojedinog oblika imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Izvjee o radu Dravnog ureda za reviziju za 2012. godinu pokazalo je da se znaajniji broj
nepravilnosti kod proraunskih korisnika i dalje odnosi na popis imovine i obveza kojeg u
pravilu obavljaju, ali se popisom ne obuhvaa odreena imovina ili obveze. Utvreno je da se
popisu imovine ne pridaje dovoljno pozornosti, te se odreena imovina (posebno potraivanje i
obveze) formalno popisuje, odnosno prepisuju se knjigovodstvena stanja.

Takoer, nekretnine se ne popisuju fiziki, nego se na temelju ranije utvrenog stanja i promjena
tijekom godine, utvruje stanje koncem godine. U pojedinim sluajevima podaci u popisnim
listama nisu uneseni u novanim iznosima, to onemoguava usporedbu s knjigovodstvenim
stanjem.

Postojei podaci u Sredinjem registru nisu standardizirani i ne vode se jednoznano, npr. podaci
katastra i zemljinih knjiga nisu aurni i meusobno su usklaeni u vrlo malom postotku (oko
10%), te nema podataka o vrijednosti imovine i ne postoji arhiva podataka.

Sa zadnjim mjesenim izvjeem od 15. veljae 2013. godine, trenutano je u Sredinjem

registru nekretnina evidentirano 2 769 poslovnih prostora, 4 579 stanova, 1 795 nekretnina
graevinskog zemljita i graevina, 563 nekretnine oznaene kao poljoprivredno zemljite, 294
498 kao umska i umsko zemljite, 996 kao javno vodno dobro, 820 nekretnina koje koriste
tijela dravne uprave, 5 rezidencijalnih objekata ili vila, te 4 nekretnine koje se koriste za potrebe
ouvanja suverenosti, neovisnosti, te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Za ustrojavanje Sredinjeg registra potrebno je standardizirati bazu podataka (klasificirati,

evidentirati i vrednovati imovinu). Klasifikacija imovine unutar Sredinjeg registra dravne
imovine je bitna za iskazivanje vrijednosti imovine i uinkovito upravljanje istom. Ne postoji
jedinstvena definicija kako klasificirati dravnu imovinu, tako da svaka zemlja na svoj nain
utvruje klasifikaciju svoje imovine i zato se prvo utvruju definicijske znaajke pojedinog
oblika imovine i s njom povezanih obaveza nakon ega se vrednuje imovina.

Prilikom klasifikacije imovine potrebno je uzeti u obzir specifinosti pojedinih stavki imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske to podrazumijeva stvaranje strunoga raunovodstvenog okvira
zbog primjerenog praenja financijskog stanja imovine. U tom smislu potrebno je za Sredinji
registar usvojiti standardizirani informacijski sustav i proceduru financijskog izvjetavanja.
Predlae se klasifikacija imovine prema meunarodnim raunovodstvenim standardima
(MRSJS).

Podaci u Sredinjem registru moraju biti konkretni, toni i redovito aurirani. Budui da se
Sredinji registar u razliitim oblicima nalazi u arhivima dravnih i javnih institucija, potrebno je
od navedenih institucija zatraiti osnovne podatke o nekretninama koje imaju u vlasnitvu,
odnosno koje koriste, a vlasnik je Republika Hrvatska.

Za izradu cjelovite baze podataka potrebno je da svi korisnici imovine u vlasnitvu Republike
Hrvatske unesu i/ili dostave na centralno mjesto sve podatke o imovini. Na obvezi dinamike i
aurne dostave podataka treba ustrajati kako bi nastala jedinstvena evidencija imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske. Posebno je vana koordinacija i komunikacija s tijelima dravne
uprave koja su ili e biti zaduena za ispravan i pravovremen unos i promjenu podataka.
Vodei se injenicom da su neki obveznici dostave podataka informatiki spremni, predlae se
sljedei redoslijed prikljuenja, povezivanja i dostave podataka:

SKDD dionice

Trgovaki sud udjeli

DGU katastarski podaci

Zemljine knjige zemljino knjini podaci

Hrvatske ume umsko zemljite i ume

Hrvatske vode javno vodno dobro

Agencija za poljoprivredu poljoprivredno zemljite

Agencija Nekretnine koje koristi dravna uprava

Ministarstvo kulture Registar kulturnih dobara

Ministarstvo financija Registar koncesija

Ostala TDU podaci o imovini

Kljuno je da sustav bude procesno i podatkovno povezan s ostalim vanjskim sustavima, kao to
su katastar (posjednici, katastarska estica), zemljine knjige (vlasnici, zk. estica), prostornim
jedinicama (upanija, grad,opina, ulica, kuni broj) i registrima kao to je OIB, te da moe
razmjenjivati podatke.

U velikom broju zemalja u kojima je normativno ureeno upravljanje dravnom imovinom

vidljiva je tendencija prema centralizaciji upravljanja i regionalizaciji u procesu prikupljanja
podataka, te razvidnost i profitabilnost postupka prodaje nekretnina i opreme koritenjem npr.
internetskih aukcija. To sve pospjeuje i omoguuje obveznicima dostave podataka da kroz
koritenje IS UDIO ostvaruju i financijske koristi.

14. SMJERNICE PREMA DRAVNOM KNJIGOVODSTVU I GLAVNOJ KNJIZI

DRAVNE RIZNICE

Imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,

prema Zakonu o proraunu (Narodne novine 87/08. i 136/12.), jest financijska i nefinancijska
imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave ima najmanje 25% udjela u kapitalu moraju najkasnije u roku od 9 mjeseci nakon
isteka poslovne godine, ali najmanje 30 dana prije objave poziva za sjednicu skuptine, dostaviti
ministarstvu nadlenom za financije, odnosno izvrnom tijelu jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave na dnevni red sjednice skuptine te podnijeti sve revizijske izvjetaje i
izvjetaje nadzornih tijela za proteklu poslovnu godinu, ako ih ne sadri dnevni red sjednice
skuptine.

Vlada Republike Hrvatske, odnosno izvrno tijelo jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave moe podnijeti Hrvatskom saboru zahtjev za izvanrednu reviziju poslovanja pravnih
osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave ima najmanje 25% udjela u kapitalu.

Republika Hrvatska moe stei udjel u kapitalu trgovakih drutava bez naknade i iz sredstava
prorauna. Udjele u kapitalu trgovakog drutva Republika Hrvatska moe stjecati:

pretvaranjem potraivanja po osnovi neplaenih poreza, doprinosa i drugih obveznih davanja

dunika,

pretvaranjem potraivanja s osnova danih zajmova i plaenih jamstava,

ulaganjem pokretnina i nekretnina, osim nekretnina koje se koriste za obavljanje javnih slubi,

zamjenom dionica i udjela,

kupnjom iz sredstava dravnog prorauna.

O stjecanju udjela Republike Hrvatske u kapitalu trgovakog drutva iz lanka 67. stavka 2.
Zakona o proraunu, odluuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog nadlenog ministarstva, s
kojim se suglasilo Ministarstvo financija, a o stjecanju udjela jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave u kapitalu trgovakog drutva iz ovoga lanka odluuje predstavniko
tijelo na prijedlog izvrnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Vlada Republike Hrvatske moe na prijedlog ministra financija, a na zahtjev dunika, uz

primjereno osiguranje i kamate, odgoditi plaanje ili odobriti obronu otplatu duga ako se time
bitno poboljavaju dunikove mogunosti otplate duga od kojega inae ne bi bilo mogue
naplatiti cjelokupan dug.

Kada se sredstva Prorauna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne
osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloenim
sredstvima.

Proraun i proraunski korisnici, na poetku poslovanja, moraju popisati imovinu i obveze te

navesti njihove pojedinane vrijednosti. Popis imovine i obveza mora se sastaviti i na kraju
svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance.

Imovina i obveze iskazuju se po raunovodstvenom naelu nastanka dogaaja uz primjenu

metode povijesnog troka. Imovina se poetno iskazuje po troku nabave (nabavnoj vrijednosti)
odnosno, po procijenjenoj vrijednosti. Dugotrajna imovina se, i nakon to je u cijelosti otpisana,
zadrava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina otuenja
ili unitenja. Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosjenim godinjim stopama.

15. SMJERNICE U PODRUJU DRAVNE STATISTIKE

Slubena statistika prua, na nepristranoj osnovi, dravi, gospodarstvu i javnosti pouzdane

statistike podatke o gospodarskom, demografskom, socijalnom, zdravstvenom i ekolokom
stanju, djelatnostima ili dogaajima koji se mogu mjeriti statistikim metodama te osigurava
ispunjavanje meunarodnih obveza Republike Hrvatske koje se odnose na proizvodnju i
diseminaciju slubene statistike.

Dravni zavod za statistiku odgovoran je za ustroj i voenje sljedeih statistikih registara:

poslovnog registra,

registra poljoprivrednih gospodarstava,

registra stanova i zgrada.

U buduem razdoblju neophodno je osigurati na normativnoj i provedbenoj razini, kao i kroz

nadzor, dosljedno ispunjavanje svih obveza prema dravnom knjigovodstvu i Glavnoj knjizi
dravne riznice.

16. SMJERNICE ZA UNAPREENJE POSTOJEEG INSTITUCIONALNOG

OKVIRA

U svrhu izgradnje sustava integralnog upravljanja, potrebno je kontinuirano raditi na

usuglaavanju svih zakona i propisa koji reguliraju ovu materiju. Harmoniziranje sustava
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske bit e jedan od trajnih zadataka Vlade Republike
Hrvatske i Dravnog ureda. Temeljena zakonska naela upravljanja imovinom u vlasnitvu
Republike Hrvatske, te ekonomska korist od imovine, sustavno e se promicati u aktivnostima
koritenja svih oblika imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske i bit e od velikog znaenja za
usavravanje sustava imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Izgradnjom institucionalnog okvira potrebno je konano napustiti praksu zaostalu iz vremena

drutvenog vlasnitva. U mnogim oblicima upravljanja nije uinjen odmak od te prakse, a
posebno se mora posvetiti panja uspostavljanju uinkovitog upravljanja u svrhu ostvarivanja
ekonomske koristi.

Uvest e se kontinuirano ocjenjivanje uinkovitosti propisa i na toj osnovi e se obavljati njihovo

aktualiziranje i usklaivanje.

Potrebno je uspostaviti takve normativne i provedbene instrumente na temelju kojih bi se

osiguralo da, s jedne strane, neposredna odgovornost za cjelokupno upravljanje imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske bude na Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru, a da, s
druge strane, Dravno odvjetnitvo, sukladno ustavnim ovlastima i dunostima, osigura u
najveoj moguoj mjeri zatitu imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske.

Dravni ured ima zadau na temelju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasnitvu
Republike Hrvatske, pripremiti Nacrt godinji plana upravljanja dravnom imovinom u kojem se
definiraju operativni zadaci u upravljanju pojedinanim ulaganjima u dionice i poslovne udjele,
te e biti pobrojane mjere za postizanje tih ciljeva. Godinji plan mora osigurati ciljeve za svako
drutvo koje je u Strategiji navedeno kao strateko, a za preostala drutva mogu se postaviti
zajedniki ciljevi. Godinji nacrt na prijedlog Dravnog ureda donosi Vlada Republike Hrvatske.

Strateko je opredjeljenje omoguiti dostupnost svih javnih podataka vezanih uz imovinu u

vlasnitvu Republike Hrvatske. Tako na internetskim stranicama Dravnog ureda moraju biti
javno objavljeni strateki dokumenti kupnje i prodaje dionica i udjela, te podaci o postignutim
ciljevima i rezultatima upravljanja tim ulaganjima.

Zakon o upravljanju dravnom imovinom mora odrediti kljune elemente za jaanje postojeih
institucija:

1. Dravnog ureda kao tijela dravne uprave

2. Agencije, kao strune organizacije

3. Dravnog odvjetnitva.

U budue e neposredna odgovornost za cjelokupno upravljanje imovinom u vlasnitvu

Republike Hrvatske biti na Vladi Republike Hrvatske (ministarstva i Dravni ured), Hrvatskome
saboru, te lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi.

U tu svrhu e Agencija, a uz aktivno sudjelovanje ministarstava turizma, gospodarstva, obrta i

malog poduzetnitva, poljoprivrede i prometa uspostaviti specijalizirane slube ili centre za
restrukturiranje.

17. ZAKLJUAK I PRIKAZ SMJERNICA ZA OSTVARIVANJE PRIORITETNIH

CILJEVA U UPRAVLJANJU I RASPOLAGANJU IMOVINOM U VLASNITVU
REPUBLIKE HRVATSKE

Ovom Strategijom se iskazuje snana volja i opredjeljenje da se uredi naslijeeno stanje u

upravljanju imovinom Republike Hrvatske. Strategija odreuje ciljeve i smjernice koje e se
realizirati kroz aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, dravnih tijela, trgovakih drutava,
pravnih osoba s javnim ovlastima i ustanova, tj. svih upravljaa i korisnika imovine u vlasnitvu
Republike Hrvatske. Predlae se da sukladno smjernicama Strategije postupaju i tijela lokalne
samouprave.

Imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske e se uinkovito koristiti za razvoj raznih djelatnosti.

Ostale strategije i programi Vlade, razvojne strategije, strategije razvoja pojedinih industrija,
poljoprivrede, turizma, zdravstva, kulture i drugih djelatnosti, uskladit e se u segmentu
upravljanja imovinom Republike Hrvatske s ovom Strategijom.

Imovina Republike Hrvatske samo je jedna od vrsta imovine koja se pojavljuje u razvojnim i
drugim strategijama. Pri tome je potrebno osigurati upotrebu svih oblika imovine (imovina
Republike Hrvatske, privatnih pravnih osoba, lokalne samouprave...) koji moraju biti
ravnopravno tretirani.

Republika Hrvatska, iako prostorno i po broju stanovnika, relativno mala zemlja, prema
podacima Eurostata, ima jedan od najveih udjela ukupne imovine u Europskoj uniji, odnosno
iskazano brojkama, imovina Republike Hrvatske se procjenjuje na 31,4 milijardi eura to iznosi
68% vrijednost BDP-a, a to Republiku Hrvatsku svrstava na peto mjesto (iza Norveke, Finske,
Islanda i vedske).

To bogatstvo, meutim, ne donosi toliko u hrvatske dravne blagajne koliko bi trebao. Recimo
Norveka zarauje 11% BDP-a godinje iz vlastitih posjeda, zahvaljujui naftnim resursima. ak
i druge zemlje koje nisu u posjedu nafte uspijevaju zaraditi dobar novac od svoje imovine,
izmeu dva i etiri posto, kao to je sluaj u vedskoj, Finskoj i Nizozemskoj. Ipak, Hrvatska
uspije napraviti samo 0,7% (oko 300 milijuna eura godinje) to je smjeta u skupinu zemalja
koje ne uspiju zaraditi vie od 1% BDP-a godinje iz vlastitih sredstava.

Imovina Republike Hrvatske predstavlja bitan resurs za gospodarski napredak, socijalno

blagostanje graana i uravnoteen gospodarski razvitak svih krajeva Republike Hrvatske.
Meutim imovina u vlasnitvu Republike Hrvatske sama po sebi, ne rjeava pitanja i izazove
gospodarskog napretka, socijalnog blagostanja graana i uravnoteenoga gospodarskog razvitka.

Samo znanje, rad, dobra organizacija i ulaganje kapitala, stvaraju pretpostavke za uspostavu
novih vrijednosti, postizanje razvojnih ciljeva i u konanici, blagostanje svih graana i drutva u
cjelini. Fokusiranje na stvaranje novih vrijednosti, klju je svih stratekih reformi koje
osiguravaju bolji ivot svih graana.

U tom smislu, drava putem svojih institucija mora slijediti trendove svjetskog razvoja temeljene
na znanju, suvremenim tehnologijama i organizaciji, te za najperspektivnije razvojne programe
upotrebljavati svoje raspoloive resurse, a jedan od najznaajnijih jest imovina Republike
Hrvatske. Istovremeno, drava mora organizirati ouvanje strateki vane i vrijedne imovine,
kulturne batine i raspoloivih prirodnih resursa, a sve u cilju ouvanja nacionalne
samosvojnosti, uz istodobno osiguranje ubrzanoga ekonomskog rasta.

U tom procesu, koji mora biti trajan, nuno je sustavno jaati drutvenu svijest da pojedini oblici
imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske nadilaze pripadnost pojedinim institucijama te da su od
nacionalne vanosti, osobito s aspekta njihova ouvanja za budue narataje.

Slijedom naprijed izloenoga, ovom Strategijom definira se pristup i nove polazne osnove u
gospodarenju i upravljanju imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske kroz dva kljuna,
dugorona strateka cilja:
 ouvati vane i vrijedne dijelove imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske za potrebe sadanjih
i buduih narataja

organizirati uinkovitije i transparentno koritenje imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske s

ciljem stvaranja novih vrijednosti i ostvarivanja vee ekonomske koristi.

Polazei od navedenih stratekih ciljeva, u predstojeem etverogodinjem razdoblju, za koje se

donosi ova Strategija, nije mogue u cijelosti izgraditi novi sustav upravljanja imovinom u
vlasnitvu Republike Hrvatske za to je potrebno due razdoblje.

Stoga, se u razdoblju od 2013. do 2017. godine odreuju sljedei prioritetni ciljevi:

utvrditi cjeloviti obuhvat nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom

na sreivanje stanja te upravljanje tim nekretninama na kvalitativno novim osnovama

dovriti privatizaciju neprivatiziranih dijelova trgovakih drutava koja nisu strateka, te

unaprijediti upravljanje trgovakim drutvima od stratekog znaenja

urediti metodologiju procjene nekretnina

kontinuirano procjenjivati uinke propisa kojima se ureuju svi pojavni oblici imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske, a osobito oni koji su prvi put ovom Strategijom prepoznati kao
ostali oblici imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske i pojedinano ocijeniti ekonomske koristi
tih oblika imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske, te harmonizirati odgovarajue propise

formirati Sredinji registar imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske s dodacima, ostvariti

internetsku dostupnost odluka o upravljanju imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske i u
vlasnitvu lokalne samouprave, te donijeti propise za procjenu i procijeniti tu imovinu te je
iskazati u dravnom knjigovodstvu i u knjigovodstvima lokalne samouprave, a sve u skladu s
meunarodnim raunovodstvenim standardima.

Prihodi od raspolaganja nekretninama u skladu s harmoniziranim zakonodavnim okvirom

postupno moraju postati znaajnim prihodima prorauna Republike Hrvatske.

Sukladno ovoj Strategiji, Vlada Republike Hrvatske e predloiti novi Zakon o upravljanju i
raspolaganju dravnom imovinom i druge propise, te harmonizirati postojei normativni okvir.
Godinjim planom upravljanja planirat e donoenje odluka o upravljanju i raspolaganju
imovinom. Ove e odluke na transparentan nain biti dostupne javnosti. Vlada Republike
Hrvatske jednom godinje e razmotriti Izvjee o ostvarivanju Godinjeg plana upravljanja
dravnom imovinom.

PRIKAZ SMJERNICA ZA OSTVARENJE PRIORITETNIH CILJEVA U

RAZDOBLJU OD 2013. DO 2017.

TRGOVAKA DRUTVA
 Privatizirati sva trgovaka drutva osim dijela trgovakih drutava koja su od stratekog
znaenja ime e se dovriti nedovreni procesi privatizacije.

Organizirati trajno uvanje dokumentacije o pretvorbi i privatizaciji drutvenih poduzea.

Kod privatizacije postojeih nestratekih trgovakih drutava koja do sada nisu bila
privatizirana, predvidjeti oblike djelomine prodaje zaposlenicima pod povoljnijim uvjetima, a
sukladno jedinstvenim kriterijima i uvjetima koji e se definirati posebnim pravnim aktom.

Kod trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske, drava e svoju vlasniku funkciju
provoditi uglavnom putem Vlade i centraliziranih vlasnikih tijela odgovornih Vladi.

Drava, kao aktivan vlasnik, provodei vlasniku politiku, osigurat e da se upravljanje u

trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno,
profesionalno i uinkovito u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima i principima
korporativnog upravljanja zemalja OECD.

Za svako trgovako drutvo od stratekog interesa, Vlada Republike Hrvatske e u okviru

Plana upravljanja, objaviti vlasniku politiku koja utvruje sveukupne ciljeve poslovanja i
razvoja trgovakog drutva. Definirati oekivanja drave kao vlasnika trgovakih drutava, te
njihovu obvezu davanja oekivanog doprinosa drutvenom razvoju. Drava e, kao dioniar ili
udioniar, doprinositi dugoronom rastu i razvoju trgovakih drutava koje posjeduje.

Dugorona oekivanja glede dividende odredit e se za razdoblje tri do pet godina za svako
drutvo.

Nastojati da trgovaka drutva od stratekog znaenja, djelomino ili u cijelosti, uvrste svoje
dionice na ureeno trite kapitala (burze).

Privatizaciju trgovakih drutava od stratekog znaenja provoditi u skladu sa zakonom i

Planom upravljanja dravnom imovinom.

Istraiti mogunosti i donijeti propise da zaposleni u trgovakim drutvima u vlasnitvu

Republike Hrvatske koja ostvaruju prihod u uvjetima konkurencije, sudjeluju u podjeli dijela
ostvarene dobiti.

Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju jasno odvojiti vlasnike i regulatorne funkcije
drave.

Vlada Republike Hrvatske i ministarstva trebaju osigurati uvjete na tritu za razvoj

konkurencije privatnih trgovakih drutava i trgovakih drutava u vlasnitvu Republike
Hrvatske.

Uprave trgovakih drutava, a posebno onih koje imaju javne ovlasti, s posebnom panjom se
moraju odnositi prema graanima i povjerenoj im imovini u vlasnitvu Republike Hrvatske.
 Restrukturiranje poslovanja trgovakih drutava u vlasnitvu Republike Hrvatske s ciljem
poveanja njihove uinkovitosti i kvalitete javnih usluga kao i osiguranja neto-doprinosa
dravnom proraunu mora se odvijati u skladu s EU pravilima i dobrom praksom

Resorna ministarstva, uz pomo profesionalnih slubi za restrukturiranje, organizirat e pomo

trgovakim drutvima s potekoama u poslovanju

Glede revizije i sistema unutarnjih kontrola u drutvima u kojima drava upravlja ulaganjima u
dionice i poslovne udjele, uspostaviti sistem koji prati zakonodavstvo i dobru praksu cjelovitog
upravljanja, a koji bi ukljuivao detaljno razvijeni sustav nagraivanja, te obrazovanja kadrova.

NEKRETNINE

Uskladiti podatke katastra i zemljinih knjiga.

Uspostaviti cjelovitu i sistematiziranu evidenciju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske.

urno rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama, kao osnovni preduvjet

realizacije investicijskih projekata.

Osobito vrijedne i povijesno vane nekretnine, umjetnine i drugi oblici imovine ne mogu biti
predmetom prodaje, a potrebno je i ustrojiti njihov jedinstveni popis.

Odluke o upravljanju nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske temeljit e se na

najveem moguem ekonomskom uinku i odrivom razvoju.

Nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske, kao prvorazredni kapital, stavit e se u funkciju.

Svi korisnici, na osnovi kriterija koje odredi Vlada Republike Hrvatske, klasificirat e nekretnine
na aktivne i neaktivne, tj. one koje im nisu neophodne za obavljanje osnovnih aktivnosti. Sve
neaktivne nekretnine e biti ponuene drugima na koritenje ili na prodaju.

Ostvarivati principe mjerljivosti rezultata u upravljanju nekretninama.

Umjesto da se daruju odnosno prodaju, vei udio nekretnina aktivirati osnivanjem prava
graenja i prava koritenja, koncesije i slino.

Povezati saznanja o obuhvatu, statusu i namjeni nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske u

odnosu na vaee dokumente prostornog ureenja.

Ustupanje bivih vojnih nekretnina zainteresiranima po najvanijem kriteriju koristi od

razvojnih projekata i odrivom razvoju lokalne zajednice.

U suradnji s gradovima i opinama predvidjeti vee povrine pogodne za velike investicije.

Utvrditi kriterije i vrstu nekretnina prikladnih da se njihovo koritenje prenese na jedinice

lokalne samouprave. Nakon prijenosa u koritenje jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, dio e prihoda od koritenja zadrati za sebe, dio bi iskoristila za odravanje, a
ostatak bi bio prihod dravnog prorauna.

Uskladiti pravne reime koji ureuju upravljanje nekretninama kako bi potencijalni investitori
imali jasnu sliku o sustavu upravljanja nekretninama u vlasnitvu Republike Hrvatske, ime bi
im se olakalo ulaganje i provodeba projekata.

Postupno optimizirati vlasniki portfelj drave i lokalne samouprave na podruju opina i

gradova.

Popisati sve nekretnine (stanove, poslovne prostore i graevinska zemljita) na kojima postoji
suvlasnitvo i gdje god je to mogue, zamijeniti suvlasnike omjere na pojedinim nekretninama
ili provesti razvrgnue suvlasnike zajednice.

Radi boljeg iskoritavanja stambenog i poslovnog portfelja Republike Hrvatske napravit e se

analiza prihoda i rashoda po svakoj nekretnini, te donijeti odluka o svrhovitosti zadravanja iste
u portfelju. Sve ono to nije svrsishodno zadrati, predat e se na upravljanje Fondu za naknadu
oduzete imovine u svrhu obavljanja njihovih djelatnosti.

Okrupnjavati poljoprivredno i graevinsko zemljite s ciljem izgradnje veih industrijskih

objekata.

Osigurati pretpostavke za uinkovitije provoenje projekata vezanih uz izgradnju

infrastrukturnih graevina od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i drugih stratekih projekata
od interesa za Republiku Hrvatsku.

Ujednaiti standarde koritenja poslovnih prostora namijenjenih dravnoj upravi te drugim

korisnicima prorauna kao i ustanovama kojima je osniva drava.

Izraditi plan objedinjavanja poslovnih prostora koje e koristiti dravna uprava.

Racionalizaciju postii gradnjom, kupnjom, prodajom ili zamjenom nekretnina.

Brzo i efikasno rjeavati problema regulacije zakupa poslovnih prostora i stanova u vlasnitvu
Republike Hrvatske.

Racionalno odrediti potrebe za objektima koji e koristili u protokolarne svrhe na kojima e se

provesti i neophodni investicijski zahvati, kategorizacija objekata i ekipiranje potrebnog osoblja.

Pronai rjeenje kako amortizacija ne bi tetno utjecala na vrijednost imovine u vlasnitvu

Republike Hrvatske.

Pristupiti utvrivanju i reviziji utvrenih granica pomorskog dobra te ih svesti u realne

okvire s obzirom na to da je odreivanje granica vrlo razliito po upanijama. Privremeno
proglasiti pomorsko dobro na 6 metara od srednje granice plimnog vala na podrujima gdje
pomorsko dobro jo nije utvreno, te dok se ne uredi.
 Izmjenama i dopunama postojee regulative, potrebno je paljivo utvrditi uspostavljanje
zatvorenih koncesija na pomorskom dobru te priznavanje dosadanjih ulaganja u plae,
ukljuujui i usuglaavanje s odredbama vezanim uz ugostiteljsku djelatnost (primjerice,
propisana ograenost kampa).

U prostornom ureenju voditi rauna o interesu drave kao vlasnika zemljita i vlasnike
interese zastupati kod donoenja planova na isti nain kao i za privatne vlasnike.

DRUGI OBLICI IMOVINE

Kako ostali oblici imovine do sada nisu bili predmetom veeg interesa, potrebno je analizirati
postojee propise i ocjenjivati ekonomsku korist za Republiku Hrvatsku, te predlagati
odgovarajue promjene.

Izgraditi sustav izvjetavanja o koritenju drugih oblika imovine.

Izmjenama i dopunama Zakona o turistikom i ostalom graevinskom zemljitu potrebno je

rijeiti probleme definiranja stvarne povrine kampa i njegove urbanistike povrine, te razrijeiti
vlasnikopravne odnose na toj imovini

Ustrojavanje tonih registara nekretnina (estica) za koje su podneseni zahtjevi za povrat

imovine sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike
vladavine.

U odnosu na imatelje prava, potrebno je odrati dodatne javne drabe i dovriti proces po tim
zahtjevima.

Rijeiti imovinskopravne odnose Republike Hrvatske, Republike Srbije i Republike Crne Gore
sklapanjem bilateralnih ugovora, kao to je to uinjeno s Republikom Slovenijom i Republikom
Makedonijom.

REGISTRI I DOKUMENTACIJA

Koristiti postojee platforme (Informacijski sustav prostornog ureenja ISPU) za

nadogradnju Sredinjeg registra imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Organizirati ostale registre i meusobno ih povezati, te ih uiniti lako dostupnima (registar

kulturnih dobara, poljoprivrednih zemljita, uma i umskog zemljita, koncesija itd.)

Provesti usporedbu Sredinjeg registra imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske sa stvarnim

stanjem na terenu.

Omoguiti dostupnost svih javnih podataka vezanih uz imovinu u vlasnitvu Republike

Hrvatske i imovinu lokalnih zajednica, kao i za sve transakcije s tom imovinom putem interneta

Propisati kriterije za vrednovanje imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.

 Imovina Republike Hrvatske mora biti KNJIENA u dravnom knjigovodstvu (ukljuujui
potraivanja drave).

Implementirati direktivu EU INSPIRE i ostale relevantne propise EU-a u hrvatsko

zakonodavstvo te razviti informacijski sustav NIPP koji omoguuje vii stupanj
interoperabilnosti podataka javnog sektora koji je povezan s Europskim sustavom prostornih
podataka.

Drava mora biti aktivni sudionik prostornog ureenja na svim razinama i ne dopustiti da u
pojedinim prostornim planovima dominiraju parcijalni interesi.

Osnaiti pravnu poziciju Republike Hrvatske u postupcima donoenja dokumenata prostornog

ureenja, tako da se utvrdi obveza jedinica lokalne i regionalne samouprave da moraju pozvati
nadleno tijelo Republike Hrvatske na sudjelovanje u svim fazama postupka donoenja
dokumenata prostornog ureenja, uz dostavu svih relevantnih podataka kao i utvrditi zakonske
sankcije za nepotivanje istih.

Uspostava cjelovitog registra stanova i poslovnih prostora u vlasnitvu Republike Hrvatske na

jednom mjestu. Oni koji nisu potrebni Republici Hrvatskoj, bit e ponueni na tritu u formi
najma, zakupa ili prodaje putem javnog natjeaja.

Osim Sredinjeg registra imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske koji e biti sredinje mjesto
evidentiranja, potrebno je formirati lako i besplatno dostupno informatiko prostranstvo na
kojem e se objavljivati svi propisi, te sve transakcije s imovinom u vlasnitvu Republike
Hrvatske i u vlasnitvu lokalne samouprave.

Iz prikaza stanja, vidljive su znaajne obaveze koje postoje u sustavu imovine u vlasnitvu
Republike Hrvatske. Emitirana prava po dionicama, zahtjevi za povrat imovine i ostalo to mora
biti ostvareno kao to je zakonima propisano. Eventualna nova prava moraju biti dovedena u
sklad s mogunostima i raspoloivom imovinom.

PROPISI I NJIHOVA PROVEDBA

Dogradnjom pravnog sustava donoenjem zakona i podzakonskih propisa, postupno obuhvatiti

sve oblike imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske u jedinstveni sustav upravljanja.

Harmonizacijom legislative (zakona i drugih propisa) graditi sustav integralnog upravljanja

imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Donijeti propis o jedinstvenoj metodologiji procjene vrijednosti nekretnina.

Pratiti provedbu propisa i specificirano se odrediti prema svakom pojedinom obliku imovine u
vlasnitvu Republike Hrvatske kako bi se ostvarile maksimalne ekonomske koristi.

U razdoblju od etiri godine, s ciljem uspostave potpune i tone evidencije i uinkovitog

upravljanja, popisati i objasniti sve oblike imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske.
 Uspostaviti nadzor nad upravljanjem imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske, izvjetavanje
o postignutim ciljevima i uincima upravljanja i pravovremeno poduzeti mjere protiv onih koje
ne postupaju sukladno propisima.

Pronalaziti optimalna rjeenja radi dugoronog ouvanja i poveanja vrijednosti imovine u

vlasnitvu Republike Hrvatske i generiranja gospodarskog rasta.

Donoenjem dravnog prorauna Republike Hrvatske, odluivat e se i o prodaji dijelova

imovine u vlasnitvu Republike Hrvatske za osiguranje sredstava za vraanje dravnih dugova.

Naela upravljanja imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske dosljedno i u cijelosti

primjenjivati i na imovinu lokalne samouprave.

Usvajati nove oblike gospodarenja: nekretninske fondove, javno-

-privatno partnerstvo, koncesije, najam i druge.

Donijeti propise koji e omoguiti prikupljanje podataka o neprocijenjenoj imovini i takvu

imovinu svesti na minimum.

Osigurati da jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u svojim dokumentima

provode Strategiju.

Raditi na jaanju postojeih administrativnih kapaciteta osiguravanjem strunih tehnikih,

kadrovskih i drugih pretpostavki s ciljem koordinacije i harmonizacije sustava upravljanja
imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske.

Imovinu oduzetu ostvarenim kaznenim djelom i prekrajem prodati za maksimalni iznos na brz
i transparentan nain.

Organizirati primjenu meunarodnih raunovodstvenih standarda javnih slubi u praksi javnih

slubi Republike Hrvatske.

Osigurati da procijenjena imovina koju koristi javni sektor bude iskazana u dravnom
knjigovodstvu.

Redovito objavljivati potraivanja drave i lokalne samouprave, te uinkovita naplata tih

potraivanja.

Klasa: 022-03/13-01/99

Zagreb, 14, lipnja 2013.

HRVATSKI SABOR
 Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.