Ivan Milo* Duan Rudi**

MORSKO GOSPODARSTVO

ISSN 0469-6255 (122-132)

SLOBODNE ZONE ZNAAJNE TOKE PROMETNOG I GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Free Zones Important Points of Transport and Economic System in the Republic of Croatia
UDK 336.415.7(497.5) Izvorni znanstveni rad Original scientific paper

Saetak Republika Hrvatska, kao i vei broj zemalja u tranziciji, sukobljava se s vie potekoa iz podruja: prometa, gospodarstva, vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja, vanjske i unutarnje zaduenosti, socijalne politike i demografije itd. Za uinkovito rjeavanje tih izuzetno sloenih problema potrebno se koristiti specijalnim instrumentima dravne gospodarske politike jer se pokazalo da se uporabom konvencionalnih instrumenata ne postiu zadovoljavajui rezultati. Jedan od meu narodno priznatih i najee rabljenih specijalnih instrumenta sredinje dravne gospodarske politike za rjeavanje navedenih tekoa bez dravnog ulaganja i bez dravnog rizika je institut slobodna zona. Elaboracijom pojma, strukture i funkcije instituta slobodna zona i izradom prijedloga mjera za njegovu primjenu u Republici Hrvatskoj, u ovom radu, namjerava se pomoi tijelima dravne vlasti i uprave da to bre i uinkovitije nau odgovarajua rjeenja za aktualne tekoe, a struci i znanosti osigurati izvor za davanje potpore u traenju tih rjeenja. Kljune rijei: slobodna zona, prometni sustav, gospodarski sustav, gospodarska politika, poticajne mjere, model slobodnih zona. Summary The Republic of Croatia as a number of countries in transition faces numerous difficulties in the field of transport, economy, foreign trade and foreign exchange operations, foreign and internal indebtedness, social welfare policy and demography etc. In order to solve
*dr. sc. Ivan Milo, Veleuilite u Rijeci, Rijeka **dr. sc. Duan Rudi, Veleuilite u Rijeci, Rijeka

efficiently these extremely complex problems it is necessary to use special instruments of state economic policy, since satisfactory results could not be achieved by using conventional instruments. One of the internationally recognized and most frequently used special instrument of central state economic policy for resolving the above mentioned difficulties without state investments and without state risk is the institute of Free zone. In this paper, through the elaboration of the term, structure and function of the institute of Free zone and by presenting draft measures for its application in the Republic of Croatia, the intention has been to help the bodies of the state authority and government administration find adequate solution to current difficulties in the quickest and the most efficient way and at the same time provide a source which would give professionals and scientists in this field a support in search of these solutions. Key words: free zone, transport system, economic system, economic policy, incentive measures, a model of free zones.

1. Uvod
Introduction
Iako se institut slobodna zona uspjeno upotrebljava ve vie od 2.000 godina kao specijalni instrument dravne gospodarske politike u pojedinim zemljama za rjeavanje specijalnih gospodarskih i s njima izravno ili neizravno povezanih potekoa, kao to su: problemi nezaposlenosti, poveavanja izvoza proizvoda i usluga, smanjivanje uvoza, smanjivanje emigracije mladih i strunih kadrova, problemi gospodarskog razvoja nedovoljno razvijenih podruja, intenziviranje robnih tokova, poveavanje redovitih izvora dravnog prorauna itd. -

122

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog ipak se jo uvijek u naoj zemlji ne posveuje dostatna pozornost prijedlozima struke i znanosti pri donoenju strategije koritenja i upravljanja institutom slobodna zona. U skladu s problemom u ovom se radu istrauju odgovarajui modeli instituta slobodna zona koji bi trebali potaknuti tijela dravne vlasti (Sabor i Vladu) i dravne uprave (ministarstva gospodarstva i financija) te jedinica lokalne samouprave (upanije, gradove i opine) u Republici Hrvatskoj da donesu potrebne odluke o prihvaanju predloenog modela i o sustavu upravljanja slobodnim zonama kao specijalnim instrumentom gospodarske politike. To bi istodobno trebalo posluiti struci i znanosti te sadanjim i buduim osnivaima i korisnicima slobodnih zona za projektiranje novih aplikativnih rjeenja radi unapreivanja i razvoja postojeih slobodnih zona i njihovih dijelova. U procesu donoenja i primjene dravne strategije i naina upravljanja ovim institutom pojavljuju se brojni problemi razliitih oblika i stupnjeva sloenosti. Oni se kreu u irokom rasponu od najjednostavnijih - svakodnevnih operativnih - do visokosloenih postupaka koji izravno impliciraju kljune elemente unutarnje i vanjske politike svake drave, to upuuje na potrebu uvoenja timskog rada sa irokim spektrom specijalista iz razliitih podruja struke i znanosti. Slijedom problema i predmeta istraivanja, proizlaze svrha i cilj istraivanja kojima se podrazumijevaju istraivanje prijedloga i prezentiranje konkretnog modela slobodnih zona u Republici Hrvatskoj te instrumenata za njegovu uinkovitu primjenu u rjeavanju aktualnih problema u prometnom i gospodarskom sustavu bez dravnih ulaganja i dravnog rizika, tj. za uspjeno ukljuivanje nae zemlje u meunarodnu podjelu rada i raspoloivog investicijskog kapitala. Razumijeva se pritom da je za postizanje postavljenoga glavnog cilja potrebno utvrditi njegove sastavnice i kljune elemente, kao to su: struno i znanstveno definiranje kljunih elementa ovoga instituta, analiza stanja i uinkovitosti postojeih slobodnih zona i njihovih dijelova u naoj zemlji, istraivanje svjetskih iskustava u kreiranju i primjeni instituta i istraivanje kljunih prometnih vorita i geografskih podruja radi njegove primjene. Valja usto voditi rauna o sinergijskim uincima i ekonomskim multiplikatorima koji se mogu i trebaju ostvariti posredstvom programirane i od drave upravljane klasterizacije prometnog i gospodarskog sustava kojega e stoerno i interakcijsko sredite initi nove slobodne zone. Loginim slijedom utvrenog problema, predmeta i cilja istraivanja dolazi se i do temeljne strune i znanstvene hipoteze. To znai da treba strunim i znanstvenim metodama, a uz uporabu bogatog i dugogodinjeg praktinog iskustva autor na podruju kreiranja i primjene suvremenih modela i praktinih rjeenja slobodnih zona u prometnom i gospodarskom sustavu - istraiti i dati odgovarajui odgovor na pitanje: Moe li se i na koji nain stvarno uporabiti suvremeni institut slobodna zona kao element strateke logistike za rjeavanje aktualnih problema u prometnom i gospodarskom sustavu Republike Hrvatske bez dravnih

(122-132)

ulaganja kapitala u gospodarske projekte i bez dravnog rizika za uloeni kapital?

2. Pojam, struktura i funkcija slobodnih zona

Term, structure and function of free zones 2.1. Etimologija i semantika izraza zona i slobodna zona
Etimology and semantics of the term zone and free zone Pojam zona, s motrita cilja ovog istraivanja i dosadanjih svjetskih iskustava, predstavlja dio carinskog podruja suverene zemlje na kojemu se prometno-gospodarske djelatnosti te kretanje osoba i stvari obavlja pod posebnim uvjetima i na kojem se primjenjuje posebni nadzor tijela dravne uprave. Dodavanjem odreenih atributa ili determinanti tom pojmu dobiva se blie ili izravnije uporabno obiljeje i znaenje pojedinog tipa zone. Tako se pod pojmom carinska zona razumijeva prostor na kojem se primjenjuju posebne mjere carinskog nadzora i postupanja s osobama i stvarima u prometu, dok pojam slobodna zona moe znaiti zonu ili prostor s posebnim uvjetima rada i gospodarenja uz posebne pogodnosti (bez plaanja carinskih pristojba, osloboenje od obveze obrauna i plaanja poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit itd.), a moe imati i drugo znaenje vezano za odreene politike i vojne ciljeve. Slobodna carinska zona - najei je naziv za zone u svijetu u kojima se pod povoljnijim (protekcionistikim) uvjetima obavljaju promet, skladitenje, industrijska proizvodnja i dorada robe itd. u tijeku transportnog procesa. U nekim zemljama osnivaju se specijalne ekonomske zone, koje uz gospodarske imaju i odreene politike ciljeve, a najee su na vrlo velikim prostorima kopna i mora uz dravnu graninu crtu. Prethodnica dananjih slobodnih zona bile su slobodne luke, koje su se osnivale krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea kako bi se ubrzao i administrativno pojednostavio protok robe preko velikih luka meunarodnoga javnog prometa, koje su raspolagale odgovarajuim skladinim i prekrcajnim kapacitetima te specijalistikim kadrovima i tehnikom opremom za osiguranje slobodnog prometa. U slobodnim lukama mogle su se obavljati i odreene dorade robe (prepakiranje, sortiranje, komisioniranje, uzorkovanje, vaganje, tariranje, oplemenjivanje, kupoprodaja ) bez prethodne suglasnosti carinskih i drugih upravnih tijela matine drave, ali uz carinski i inspekcijski nadzor po naelu sluajnog uzorka i diskrecijskog postupanja. Meutim, u slobodnim lukama preteito su se obavljale luke prometne operacije ili usluge ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta izmeu morskih (vodenih) i kopnenih transportnih sredstava. Pojam slobodna zona moe se kratko definirati kao posebno ograeni i posebno ureeni dio prostora ili teritorija jedne zemlje na kojemu se gospodarske djelatnosti obavljaju u posebnim uvjetima. 123

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog Ponekada se u sredstvima javnog priopavanja, pa i u znanstvenim publikacijama, pojavljuju i pojmovi "bescarinska zona", "slobodna carinska zona" i "carinska zona", koji se tretiraju kao sinonimi (jednoznanice) pojmu slobodna zona, a to je u cijelosti pogreno. Za razliku od pojma bescarinska zona, koji nema nikakvo formalno pravno, povijesno, ni uporabno znaenje, pojmovi slobodna carinska zona i carinska zona poznati su oblici liberalizacije u prometu robe unutar carinskog podruja jedne zemlje, koji se rabe ve vie od 2.000 godina. U formalno pravnom pogledu slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske koji je posebno ograen i oznaen i u kojemu se gospodarske djelatnosti obavljaju 1 uz posebne uvjete. S motrita dravne prometno-gospodarske strategije, slobodna zona bi se mogla definirati kao specijalni logistiki, meunarodno priznati, instrument dravne prometno-gospodarske politike jedne zemlje koji slui za poticanje ulaganja novog kapitala na unaprijed odreeno podruje ili prostor radi ostvarenja utvrenih razvojnih prometno-gospodarskih programa s pomou kojih se ele rijeiti odreene prometno-gospodarske i s njima interakcijski povezane ili uvjetovane potekoe, bez dravnih ulaganja i bez dravnog rizika.

(122-132)

ili vlasniki povezani, a kojima moe upravljati jedan 2 koncesionar . U tehnikom pogledu, prostor slobodne zone ili njezini dijelovi moraju biti opskrbljeni energentima i komunalnom infrastrukturom te povezani s javnom prometnom mreom, a nou osvijetljeni i ograeni tako da se kretanje osoba i stvari moe odvijati samo kroz odreene prolaze to su pod carinskim nadzorom 24 sata dnevno.

2.2.3. Fiskalna poticajnost u slobodnim zonama Fiscal incentives in free zones Jedno od temeljnih obiljeja slobodne zone je fiskalna poticajnost koja se sastoji od odreenih fiskalnih povlastica za pravne i fizike osobe pri obavljanju odreenih gospodarskih djelatnosti na podruju slobodne zone. Najei oblici fiskalnih povlastica ili poticaja ine: oslobaanje od plaanja carinskih pristojba za robu koja se unosi iz inozemstva i tuzemstva na podruje slobodne zone, djelomino ili cjelovito oslobaanje od obveze obrauna i plaanja poreza na dodanu vrijednost, djelomino ili cjelovito oslobaanje od plaanja poreza na dobit i dividendu ostvarenu poslovanjem na podruju slobodne zone itd. Razina fiskalnih povlastica izravno ovisi o namjeri pojedine drave da bude manje ili vie konkurentna drugim dravama svoga ueg ili ireg okruenja za poticanje ulaganja ciljanog (proizvodno-prometnog) kapitala u ciljane prometno-gospodarske programe (radi poveavanja svoga izvoza) na svojem podruju ili na dijelovima pojedinih regija ili podruja (otoci, podruja od posebnog dravnog interesa itd.). Plaanje i naplaivanje roba i usluga na podruju slobodne zone, u veini zemalja obavlja se takoer slobodno bez primjene ogranienja iz zakona kojima se ureuje trgovina s inozemstvom i devizno poslovanje.

2.2. Struktura slobodnih zona

Structure of free zones U strukturnom pogledu, slobodne zone mogu imati vei broj razliitih obiljeja koja se utvruju na temelju odreenih kriterija. U dosadanjoj svjetskoj praksi razvrstaj slobodnih zona najee se obavljao po: geografsko-politikim, funkcijsko-prostornim, dravno-fiskalnim i administrativno-nadzornim kriterijima.

2.2.1. Eksteritorijalnost slobodnih zona Extraterritoriality of free zones Veinom slobodnih zona u svijetu upravljaju matine drave temeljem koncesija kojima se dravne ovlasti u upravljanju dijelom javnih funkcija prenose na osnivae slobodnih zona, koji su ovlateni zakljuivati licencne ugovore o njihovu iskoritavanju s pravnim i fizikim osobama koje namjeravaju obavljati gospodarske aktivnosti na prostoru slobodne zone. 2.2.4. Carinski nadzor u slobodnoj zoni Customs custody in a free zone U pogledu carinskog nadzora nad podrujima ili dijelovima slobodne zone, najee se primjenjuje naelo obvezatnog dokumentacijskog i diskrecijskog fizikog carinskog nadzora. To, praktino, znai da je korisnik slobodne zone3 duan prijaviti carini svako unoenje ili iznoenje robe na/sa podruja slobodne zone, ali i sve oblike proizvodnje ili dorade robe na njezinu prostoru. Prijava unoenja i iznoenja robe obino se obavlja temeljem preslika prijevoznih isprava s kojima se roba prevozi, a prijava promjene fizikih i kemijskih svojstava robe obavlja se dostavom tehnolokih normativa za proizvodnju i doradu robe. Carina moe u svako doba dana i noi ui na podruje slobodne zone ili njezina dijela radi oevida stvarnog stanja robe, koje bi moralo biti identino dokumentacijskoj evidenciji ili prijavi svakog korisnika.
2 Koncesionar je pravna osoba koja je od Vlade ili drugog ovlatenog dravnog tijela dobila koncesiju za osnivanje i upravljanje odreenom slobodnom zonom. 3 Korisnik slobodne zone je pravna ili fizika osoba koja obavlja gospodarske djelatnosti na podruju slobodne zone i koja je s koncesionarom potpisala ugovor o koritenju odreenom slobodnom zonom.

2.2.2. Prostorna struktura slobodnih zona Area structure of free zones U prostornom pogledu slobodna zona moe se sastojati od jednog nedjeljivog podruja, kao to su to slobodne zone u Hongkongu, Makau, Tajvanu itd., ali mogu imati i vie prostorno odvojenih dijelova koji ne moraju biti meusobno tehniko-tehnoloki, funkcionalno

Zakon o slobodnim zonama RH ("Narodne novine", broj 44/96, lanak 2.)

124

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog Upravo obveza korisnika slobodne zone da, na propisanim obrascima, mora carini unaprijed prijaviti svako kretanje robe, pokazuje da se pojam slobodna zona esto, u naoj svakodnevici, pogreno shvaa kao prostor apsolutne slobode postupanja s inozemnom i domaom robom na dijelu carinskog podruja pojedine zemlje. A zapravo je sasvim suprotno, jer su sve aktivnosti na podruju slobodne zone i sva kretanja robe u njoj i izvan nje propisani i pod stalnim carinskim nadzorom, ukljuujui i mogunost fizikog carinskog nadzora svake poiljke na bilo kojem dijelu dravnopravnog i jurisdikcijskog podruja matine zemlje, bez prethodnog naloga ili odobrenja dravnih pravosudnih tijela - kao to je to s nadzorom kretanja ostale robe za koju se primjenjuje graanskopravno naelo doputenosti svega to nije zabranjeno. Moglo bi se rei da, zapravo, u slobodnoj zoni nita nije slobodno. Kljuni element liberalnosti ini pravo korisnika slobodne zone da moe robu unijeti na njezino podruje slobodno i staviti je u proizvodni, prometni ili drugi proces bez prethodne suglasnosti ili oevida carine, to znaajno smanjuje sveukupne trokove poslovanja korisnika slobodne zone, poveava njegovu uinkovitost (proizvodnost) i u konanici profitabilnost njegovih ulaganja, ali uz uvjet da je sve uredno unaprijed prijavljeno carini. Inozemna roba moe se smjetati na podruje slobodne zone slobodno, to znai bez provoenja postupka carinjenja i na njezinu podruju moe ostati neogranieno vrijeme bez primjene bilo kakvih ogranienja ili mjera dravne vanjskotrgovinske politike.

(122-132) pruanje transportnih i drugih usluga, bankarski i drugi novani poslovi, osiguranje i reosiguranje imovine i osoba.

3. Razvoj znaajnijih slobodnih zona u svijetu

Development of some major free zones in the world
Nastanak slobodnih zona u svijetu povezan je s razvojem meunarodne trgovine i svjetske podjele rada i investicijskog kapitala. Prve slobodne zone pojavljuju se jo u staroj Grkoj u obliku slobodnih luka, gdje je roba dolazila u velike luke slobodno, tj. osloboena od svih fiskalnih davanja, dravnih pristojba ili taksa te uobiajenoga carinskog nadzora, ime su te luke dobile znaajno mjesto u meunarodnoj razmjeni dobara, to se, dobrim dijelom, odralo i do danas.

3.1. Zone u razvijenim zemljama

Zones in developed countries Koncem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea dolo je do formiranja veeg broja slobodnih zona u Europi. Tako je 1888. godine nastala slobodna zona Freihafen u luci Hamburg, a potom u lukama Trstu, Bremenu, Kielu itd., u kojima su dravne vlasti odobrile znatne fiskalne povlastice i vrlo veliku liberalizaciju prometa robe za izgradnju, remont i opremanje brodova, dok se za oplemenjivanje (dorada, obrada i prerada) robe u transportu trebala traiti tzv. prethodna suglasnost od dravnih upravnih tijela (carine, porezne uprave). Sredinom prolog stoljea pojavili su se novi tipovi slobodnih zona koje su ponudile povlastice samo za robe u tranzitu na kojima je bilo doputeno oplemenjivanje i slobodan transport. Prva takva (izvozna) slobodna zona otvorena je na podruju zrane luke Shannon u Irskoj 1959. godine, i poslije se pretvorila u tzv. irski model. Poetkom 60-ih godina prolog stoljea dolo je do izrazitog poveavanja broja izvoznih slobodnih zona na podruju dananje Europske unije, u kojima su pojedine drave, poput Irske, ne samo smanjivale fiskalne pristojbe u slobodnim zonama nego su ak davale posebne povlastice (besplatno zemljite, besplatne prikljuke na energente, djelomino oslobaanje od komunalnih davanja ...), to je rezultiralo: iznimno visokim stopama porasta prometno-gospodarskih aktivnosti, otvaranjem velikog broja novih proizvodnih radnih mjesta, rapidno poveanim izvozom i smanjenim uvozom, pretvaranjem velike emigracije mladih i strunih kadrova u imigraciju, znatnim porastom ivotnog standarda, razvojem visokog kolstva, znatnim porastom BDP-a, trajnim i sigurnim punjenjem dravnog prorauna itd.

2.3. Funkcija slobodne zone

Function of a free zone Ako bi se pod pojmom funkcije slobodne zone razumijevala uporaba ili njezino koritenje kao specijalnog instrumenta dravne gospodarske politike za poticanje ulaganja novog kapitala u nove gospodarske programe poradi rjeavanja odreenih problema na odreenom podruju - onda bi se moglo utvrditi da se funkcija slobodne zone sastoji od najmanje dva interakcijski povezana i uzajamno uvjetovana elementa: 1) element dravne strategije koji se oituje kao specijalni (neuobiajeni ili protekcionistiki) instrument prometno-gospodarske politike, po kojemu se drava 4 prividno odrie odreenih svojih fiskalnih prihoda u korist razvoja novih prometno-gospodarskih djelatnosti; 2) element prometno-gospodarskih djelatnosti koji se manifestira kao materijalni imbenik za ostvarenje i mjerenje usvojene gospodarske politike, a koji najee sadrava sljedee gospodarske djelatnosti:
4

promet, proizvodnja, njivanje robe,

dorada

ili

opleme-

trgovina na veliko i posredovanje u trgovini,

Rije "prividno" oznaava injenicu da se drava ne moe odrei prihoda koje ne stjee u trenutku donoenja poticaja za nova ulaganja kapitala jer ti prihodi tek trebaju doi ako se zaista ostvari ciljano ulaganje, koje se nije ostvarilo bez instituta slobodna zona.

"Nae more" 52(3-4)/2005.

125

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog Prve zone u SAD-u poele su se osnivati 1934. godine, i to na podrujima slobodnih luka u kojima je omoguen liberalni transport i oplemenjivanje strane robe poradi poveavanja i unapreivanja vanjske trgovine i otvaranja novih radnih mjesta. Od 1950. u slobodnim zonama SAD-a omoguena je proizvodnja, izlaganje i burzovna prodaja gotovo svih vrsta robe. Tako je od 1980. do 1990. u SAD-u otvoreno 156 temeljnih slobodnih zona i 145 njihovih dijelova (podzona), to je rezultiralo porastom izvoza preko slobodnih zona kao matinih vorita sa 1,55 milijarda USD iz 1980. na vie od 125 milijarda USD u 1990. Godine 2001. drava New York dala je koncesije za osnivanje 58 slobodnih zona ili njihovih dijelova s izrazito velikim fiskalnim i drugim povlasticama kako bi se industrijski i proizvodni pogoni s 5 podruja grada New Yorka premjestili u njegovu okolicu.

(122-132)

Tablica 1. Pregled slobodnih zona u Turskoj s 7 ostvarenim godinjim financijskim prometom Table 1. A survey of free zones in Turkey with realized annual financial transactions (u 000 US$)
NAZIV ZONE
MERSIN ANTALYA AEGEAN ISTANBUL ATATURK-AIRPORT TRABZON ISTANBUL LEATHER & INDUSTRY EAST ANATOLIAN MARDIN MENEMEN LEATHER SAMSUN RIZE ISTAMBUL THRACE EUROPE GAZIANTEP KAYSERY ADANAYUMURTALIK BURSA

1999.
1.504.442 176.153 1.188.869 2.196.891 26.662 2.486.357 614 5.270 180.678 4.384 11.987 72.784 12.834 15.750 656 2.202

2000.
1.767.854 215.132 1.662.598 2.893.199 15.914 4.059.383 1.789 5.522 240.262 16.845 15.816 181.535 105.655 35.671 22.554 60.864

2001.
1.337.790 185.019 1.291.910 2.193.739 36.661 2.324.919 1.881 5.248 251.479 12.329 16.447 237.939 212.865 54.355 27.071 59.267 82.294

2002. III.
305.892 46.437 318.242 527.795 13.060 499.146 12 2.387 56.583 2.873 4.007 86.911 50.661 11.179 15.694 7.299 60.054

3.2. Zone u zemljama u razvoju i tranziciji

Zones in developing countries and transition countries Meu dravama koje su prepoznale prednosti osnivanja slobodnih zona bile su Tajvan i Juna Koreja. Te dvije drave su 60-ih godina prolog stoljea osnivanje slobodnih zona temeljile na filozofiji logistike slobodnom prometu i trgovini radi privlaenja stranog razvojnog kapitala i suvremenih tehnologija. Ve u prvih nekoliko godina, slobodne zone Tajvana ostvarile su fantastine rezultate, pa je broj podnositelja zahtjeva za osnivanje i obavljanje poslova u njima premaio za to predvien broj. Zato su odmah pokrenuti postupci za otvaranje novih zona. Kao ilustrativni pokazatelj uinkovitosti instituta slobodna zona moe posluiti slobodna zona "Nantz" u Tajvanu, povrine od 90 ha i u kojoj su ve 1982. otvorene 94 tvornice, i "Tajchung" povrine od 23 ha s otvorenih 49 tvornica. Tako su slobodne zone na Tajvanu 1982. zauzimale 181 ha povrine na kojoj je bilo instalirano 269 tvornica. Prema podacima koje je objavila Hrvatska gospodarska komora, a na osnovi statistikih pokazatelja to su ih pruile meunarodne specijalizirane organizacije, krajem 1982. vrijednost ukupnih investicija u tajvanske slobodne zone iznosila je 121 milijun dolara od ega je 6 83,7 % iz inozemstva , s vie od 80.000 novih radnih mjesta, bez dravnih ulaganja i bez dravnog rizika. Jo vee rezultate ostvarile su slobodne zone June Koreje, gdje je priljev stranog kapitala porastao s 5,8 milijuna dolara u 1964. na 1,6 milijarda dolara u 1984., to je rezultiralo rapidnim rastom izvozne proizvodnje: sa 62 milijuna dolara u 1966. godini na 27,3 milijarda dolara u 1984. godini.

TOTAL

7.886.533 11.300.593 8.331.213 2.008.232

Izvor: www.foreigntrade.gov.tr/sb/english/ TRADEVOL.htm,svibanj 2003. Source: www.foreigntrade.gov.tr/sb/english/ TRADEVOL.htm may 2003.

3.3. Zone u bivim socijalistikim zemljama

Zones in former socialist countries Nakon raspada SSSR-a i pripadajuega dravnog socijalistikog gospodarskog sustava, koncem prolog stoljea, u svim zemljama biveg Istonog bloka dolo je do otvaranja veeg broja slobodnih zona, koje su dale znatan doprinos u transformaciji socijalistikoga u trino gospodarstvo. Tako je u Maarskoj do konca 2003. osnovano ak 167 slobodnih zona, u koje je uloeno oko 5,5 milijarda USD i koje su logistiki osigurale ubrzani razvoj malog i srednjeg poduzetnitva kao kooperanata (klastera) velikih i veih korisnika (ulagaa) u slobodne zone iz inozemstva. Po uzoru na Kinu, Ruska je Federacija 1995. donijela Zakon o formiranju specijalne ekonomske zone 8 Kaliningrad , koja prostorno obuhvaa sveukupno 9 podruje kaliningradske regije.

3.4. Specijalne ekonomske zone u Kini

Special economic zones in China Otvaranjem Kine prema svijetu, zapoeto 1979., posebna je pozornost posveena utvrivanju posebnih podruja ili prostora, i vrsta prometno-gospodarskih djelatnosti za poticanje ulaganja stranih ulagaa koja su nazvana "specijalne ekonomske zone".

Ovim inom i SAD je pokazao, tj. potvrdio tvrdnju po kojoj je institut "slobodna zona" specijalni i iznimno uinkoviti logistiki instrument dravne gospodarske politike. 6 Najznaajniji ulagai su: Japan 39,6 %, Europa 15,8 %, SAD 12,3 %.

U projektiranju slobodnih zona u Turskoj sudjelovali su i strunjaci iz Republike Hrvatske. www.gov.kaliningrad.ru/omainlaw.php3?lid=3 svibnja 2003. 9 U studiji gospodarske opravdanosti za osnivanje ove zone koristilo se iskustvima i referencama slobodne zone Hongkong, a manjim dijelom i New York.
8

126

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog Specijalne ekonomske zone formirane su u provincijama razvijenijima od drugih dijelova Kine, a koje su gravitirale Hongkongu, Makau i Tajvanu, kineskim podrujima pod privremenom jurisdikcijom (upravom) drugih drava. U prvoj odluci o otvaranju prve ekonomske zone "enen" odreena je povrina od 326 2 2 km , tj. 526 km prostora u bliem okruenju zone na kojem je bilo vie od 800.000 stanovnika. Potaknuti brojnim carinskim i fiskalnim povlasticama i jeftinom radnom snagom, brojni ulagai iz SAD-a, Kanade, Europe itd. zakljuili su dugogodinje poslovne aranmane s kineskim tvrtkama u obliku zajednikih ulaganja, ime su u proteklih 20-ak godina tehnoloki i trino pretvorile Kinu u veliku ekonomsku svjetsku silu, i ona sve vie preuzima kljunu ulogu na svjetskom globaliziranom tritu.

(122-132)

carinskog nadzora svelo na prihvatljivu razinu. Osim liberalizacije u postupku prijavljivanja, potvrivanja i razduivanja inozemne neocarinjene robe koja se prekrcavala/pretovarala, doraivala, skladitila i prevozila preko carinskog podruja tadanje drave, Zakonom o slobodnim carinskim zonama nije bila predviena niti jedna druga (porezna, carinska, ) povlastica ili poticaj za korisnika, to je umanjivalo konkurentnost naih luka u odnosu prema europskima. Poetkom 80-ih godina prolog stoljea na prostorima bive Jugoslavije, umjesto naziva slobodna carinska zona pojavio se pojam carinska zona, poznat u svijetu kao institut posebnoga carinskog nadzora nad inozemnom neocarinjenom robom koja se moe, na krae vrijeme - do 90 dana, drati na carinskom podruju jedne zemlje, ali se ne smije raspakirati, doraivati ili upotrebljavati bez prethodno provedenoga redovitog carinjenja. Nakon viegodinjih i brojnih rasprava o temi gospodarske opravdanosti uvoenja instituta slobodna zona na podruje SFRJ, koje su voene na strunim, akademskim i politikim razinama, konano je 1990. 11 donijet Zakon o slobodnim i carinskim zonama . U njemu su bili odobreni i neki fiskalni poticaji korisnicima slobodnih zona, koje su mogle biti osnovane na podrujima morskih luka i slinih prometnih vorita, ali on nije primijenjen, jer je SFRJ prestala postojati. Dakle, slobodne carinske zone bive Jugoslavije nisu imale kljuna obiljeja svjetskih slobodnih zona, pa bi bilo primjerenije da su nosile naziv tranzitne zone.

4. Slobodne zone na podruju Republike Hrvatske

Free zones in the Republic of Croatia
U skraenom povijesnom prikazu razvoja zona na podruju Republike Hrvatske mogu se istaknuti dva vremenska razdoblja, i to do 1991. i od 1991. do danas.

4.1. Zone na podruju Republike Hrvatske do 1991. godine

Zones in the Republic of Croatia until 1991 U novije doba, u Republici Hrvatskoj prva je slobodna carinska zona osnovana 1961. godine na podruju rijeke "Luke", kao luke meunarodnog javnog, preteito tranzitnog, prometa kako bi se pojednostavljivao protok ili promet inozemne neocarinjene robe preko carinskog podruja tadanje drave Jugoslavije (FNRJ). Naime, koncem pedesetih godina prolog stoljea dolo je do porasta tranzitnog prometa preko Luke Rijeka za Maarsku, Austriju, Njemaku, ehoslovaku itd., koji je premaio milijun tona godinje, pa je tadanji klasini carinski nadzor nad tom robom postao jednom od kljunih zapreka za daljnji porast prometa, to je potaknulo tadanju Saveznu skuptinu (parlament) i Savezno izvrno vijee da donesu Zakon o slobodnim carinskim zonama po uzoru na neke druge zemlje koje su se susretale sa slinim tekoama. Zapravo, klasini postupak carinjenja robe znatno je usporavao brzinu kretanja lukog tereta, a trokovno ga je inio nekonkurentnim sjevernojadranskim lukama (Trst, Venecija, Porto Nogaro), junoeuropskim lukama (Marseille ) i sjevernoeuropskim lukama (Hamburg, Bremen ..), koje su se borile za privlaenje tog istog tereta na svoje podruje, a to je ostalo do danas. Proglaenjem slobodne carinske zone u Luci Rijeka, roba se vie nije morala cariniti po klasinom carinskom postupku, nego se samo prijavljivala temeljem prijevozne dokumentacije - brodskog manifesta u pomorskom i 10 to je tovarnog lista u kopnenom transportu, pojednostavilo promet inozemne neocarinjene robe preko carinskog podruja tadanje drave, a trokove je
10

4.2. Slobodne zone na podruju Republike Hrvatske 1991. - 2004. godine

Free zones in the Republic of Croatia in the period between 1991-2004 Republika Hrvatska je 1991. godine donijela Zakon o 12 slobodnim zonama , izraen po uzoru na zakone o slobodnim zonama zemalja koje su temeljem slobodnih zona ostvarile zapaene gospodarske rezultate. Iz raspoloivih pokazatelja moe se utvrditi da je Zakon potaknuo ulaganja novoga proizvodnog kapitala unato ratu i ratnim opasnostima. Meutim, umjesto dosljedne primjene Zakona i potpore novim ulagaima, Vlada je ve 1993. i 1994. donijela vie uredaba sa zakonskom 13 snagom kojima je stavljala izvan snage kljune poticaje za nova ulaganja prometno-proizvodnog i razvojnog kapitala, to je rezultiralo smanjenim zanimanjem za daljnja ulaganja, a vei je dio ulagaa svoje kapitalne uloge premjestio iz Hrvatske u susjedne zemlje. Godine 1996. Sabor RH donio je novi Zakon o 14 u kojem su znatno smanjeni slobodnim zonama, financijski poticaji za ulaganja novog prometnoproizvodnog kapitala na podruje naih slobodnih zona u usporedbi s prethodnim Zakonom, iz 1991., i s poticajima iz zakona o slobodnim zonama u susjednim nam tranzicijskim zemljama. Osim toga, 1999. godine donijet

11 12 13 14

Zakon o slobodnim carinskim zonama (Slubeni list FNRJ, br. 19/61)

Slubeni list SFRJ, 3/90. "Narodne novine", broj 53A/91. "Narodne novine", broj 27/93, 94/93, 71/94, 22/95 i 25/96. "Narodne novine", broj 44/96.

"Nae more" 52(3-4)/2005.

127

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog

15 je novi Carinski zakon, u kojem su znaajno smanjeni poticaji iz podruja liberalizacije robnog prometa na podrujima slobodnih zona, to je dodatno umanjilo njihovu konkurentnost u usporedbi sa slobodnim zonama u zemljama nae konkurencije.

(122-132)

U vremenu od 1991. do 2004. u Republici Hrvatskoj osnovano je 17 slobodnih zona, a neke od njih imaju vie odvojenih dijelova, kako je prikazano u tablici 2. i na zemljovidu1.

Tablica 2. Pregled osnovanih slobodnih zona u RH od 1991. do 2004.godine Table 2. A survey of free zones founded in the Republic of Croatia in the period between 1991-2004 R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. NAZIV SLOBODNE ZONE SLOBODNA ZONA ZAGREB KRAPINSKO-ZAGORSKA SLOBODNA ZONA SLOBODNA ZONA OSIJEK SLOBODNA ZONA KUKULJANOVO SLOBODNA ZONA OBROVAC SLOBODNA ZONA SPLITSKO-DALMATINSKA SLOBODNA ZONA URO AKOVI SLOBODNA ZONA LUKE PLOE SLOBODNA ZONA LUKE RIJEKA SLOBODNA ZONA LUKE PULA SLOBODNA ZONA LUKE SPLIT SLOBODNA ZONA BUJE SLOBODNA ZONA VARADIN SLOBODNA ZONA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA PODUNAVSKA SLOBODNA ZONA VUKOVAR SLOBODNA ZONA BJELOVAR SLOBODNA ZONA RIBNIK OSNIVA ILI KONCESIONAR Robni terminali Zagreb d.o.o. Zagreb Krapinsko-zagorska slobodna zona d.d. Krapina Slobodna zona Osijek d.o.o. Osijek Industrijska zona Bakar d.o.o. Bakar Robni terminali d.o.o. Obrovac Splitsko-dalmatinska zona d.o.o. Split uro akovi d.d. Slavonski Brod Luka uprava Ploe Luka uprava Rijeka Luka uprava Pula Luka uprava Split Robni terminali d.o.o. Buje Slobodna zona Varadin d.o.o.Varadin Slobodna zona Vukovar d.o.o.Vukovar Podunavska slobodna zona d.o.o. Vukovar Poslovni park Bjelovar d.o.o. Bjelovar Slobodna zona Ribnik d.d. Ribnik

Izvor: Pregled slobodnih zona u RH izradili autori. Source: A survey of free zones in the Republic of Croatia has been made by the authors

Zemljovid 1. Pregled lokacije slobodnih zona i njihovih dijelova u RH Geographical chart 1. A survey of location of free zones and their parts in the Republic of Croatia

5. Prijedlog mjera dravne prometno-gospodarske politike za uinkovito upra vljanje institutom slobodna zona u RH
State transport economic policy draft measures for efficient management of the institute of Free zones in the Republic of Croatia 5.1. Temeljna obiljeja dravne gospodarske politike
Basic features of the state economic policy U znanstvenoj i strunoj literaturi teko je pronai konciznu definiciju pojma dravna gospodarska politika. U pokuaju elaboracije ovog pojma autori najee vode vrlo opirne rasprave u kojima pokuavaju upozoriti na potrebu ciljanog i sustavnog povezivanja razliitih elemenata iz podruj: ekonomije, vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja, javnih financija, sociologije, demografije, meunarodnih odnosa itd., a ponekada i dnevnopolitike retorike, u homogeni i uinkoviti sustav upravljanja javnim dravnim funkcijama i javnim financijama. Pojam "dravna gospodarska politika" mogao bi se definirati kao sustav posebnih mjera kojima drava osigurava: pravne, infrastrukturne i supra-strukturne, energetske, znanstvene, kadrovske, socijalne, demo-

Izvor: Izradili autori prema tablici 2. Source: Made by the authors according to Table 2.

15

"Narodne novine", broj 78/99.

128

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog grafske, sigurnosne, fiskalne i druge uvjete za uspjean rad i razvoj gospodarskih i s njima, izravno ili neizravno, povezanih logistikih djelatnosti poradi osiguranja opeg blagostanja pravnih i fizikih osoba na svojem podruju, 16 tj. prostoru svoje jurisdikcije. Kao temeljni ili opi ciljevi dravne gospodarske politike najee se navode: poveavanje prometa, proizvodnje, izvoza, BDP-a, ivotnog standarda, izvora dravnog prorauna, socijalne sigurnosti i stabilnosti itd., te smanjivanje nezaposlenosti, emigracije mladih i strunih kadrova, uvoza, socijalnih i drugih tenzija i dr. Meu dravama koje bi trebale urno definirati, donijeti i primijeniti vei broj novih instrumenata dravne gospodarske politike jest i Republika Hrvatska. Ona je suoena s potekoama inozemnog duga u iznosu 17 veem od 24 milijarde USD i koji sudjeluje s vie od 80 % u vrijednosti BDP-a, to znai da je preao kritinu granicu od 60 %. Osim toga, vrijednost je uvoza dvostruko vea od izvoza, stopa je nezaposlenosti vea od 20 %, porast BDP-a manji je od 5 % godinje, stopa emigracije mladih i strunih kadrova iznimno je velika itd., to upuuje na zakljuak da se moraju poveati prometno-gospodarske aktivnosti kako bi dolo do porasta izvoza, supstitucije uvoza domaom proizvodnjom, i time postupnog, ali sigurnog i dugovjenog smanjivanja uvoza itd. Ne moe se, naime, oekivati da e se neke od navedenih potekoa rijeiti same po sebi nekakvim automatizmom ili sinergijom. Na hipotetiko pitanje: to u naravi predstavlja specijalni instrument dravne prometno-gospodarske politike? - najjednostavnije je odgovoriti kratkim opisom primjera iz SR Slovenije. Ona je 1978. donijela Zakon o razvoju koperskog prometnog smjera u kojem je, protivno odredbama Ustava SFRJ iz 1974., obvezala sva slovenska poduzea, ukljuujui i poduzea sa sjeditem u tadanjoj SR Hrvatskoj, da moraju izdvajati 0,2 % svog ukupnog prihoda za razvoj Luke Koper i pripadajuega prometnog smjera uz korektno obrazloenje da e se uloena sredstva vratiti uveana najmanje 10 puta u roku od 10 do 15 godina. U studiji gospodarske opravdanosti za donoenja Zakona Slovenija se koristila, i javno ih je objavila, pokazateljima svih morskih luka SFRJ koje su pripadale Opem udruenju saobraaja Jugoslavije, sekciji za morske luke i rijena pristanita. Naravno, posebno su istaknuti ekonomski multiplikatori Luke Rijeka, koji su tada iznosili 1 : 9,456 i koje je slovenski parlament prokomentirao: "Kada bi rad Luke Koper bio financiran sa 100 % iz dravnog prorauna, a ne samo subvencioniran s 15% na ostvareni ukupni prihod, Slovenija bi ostvarila svoj veliki cilj, koji bi trebao dosegnuti iznos od oko 250 mil. USD prihoda na koparskom prometnom smjeru. Tada je Slovenija svoju projekciju radila na ciljanom prometu od oko 3,5 mil. tona tereta godinje, to je procijenjeno kao dio novog prometa koji se trebao pojaviti na lukom gravitacijskom proelju i zaleu, a koji je trebalo privui na koparski prometni smjer. Pritom se nije promiljalo da e Hrvatska
16

(122-132)

drava dopustiti propadanje svog najveeg linijskog brodara "Croatialine" ex "Jugolinija", a potom i Luke Rijeka, tj. svih sudionika u prometnoj logistici hrvatskog prometnog smjera. Time je Slovenija dobila oko 5,5 mil. tona novog tereta, a to je rezultiralo otvaranjem oko 15.000 novih radnih mjesta i oko 650 mil. USD novog prihoda na koparskom prometnom smjeru. Naravno, sve je to izgubila Republika Hrvatska zbog neodgovarajue prometno-gospodarske politike. U sloenom procesu gospodarenja ili domainskog upravljanja bilo kojim resursom, pa tako i dravnim proraunom, potrebno se koristiti odgovarajuim konvencionalnim i specijalnim (posebnim ili strogonamjenskim) instrumentima ili alatima. Dosadanja svjetska iskustva pokazuju da se jednostavnije koristiti konvencionalnim instrumentima za upravljanje dravnim proraunom nego specijalnima, koji sa sobom nose vei broj nepoznanica i rizika, a koje nije uvijek mogue precizno predvidjeti a jo ih je tee uspjeno regulirati. Meutim, posebne okolnosti ivota i rada nameu potrebu za uporabom i posebnih instrumenta jer se pokazalo da se specijalni ciljevi ne mogu ostvariti konvencionalnima. Jedan od specijalnih instrumenata dravne gospodarske politike moe biti i institut slobodna zona, koji se u proteklih oko 2.000 godina pokazao kao uinkovito i u svijetu prihvaeno sredstvo za rjeavanje prometno-gospodarskih i drugih potekoa, i jo uvijek mu nije pronaena bolja alternativa.

5.2. Instrumenti za poticanje rada i razvoja prometno-gospodarskog sustava u RH

Instruments for stimulating the functioning and development of transport economic system in the Republic of Croatia Poticanje rada i razvoja gospodarstva, tj. poveavanja opsega i kvalitete prometno-gospodarskih aktivnosti i poslovnih rezultata (ukupnog prihoda i dobiti, tj. dividende) u Republici Hrvatskoj ostvaruje se ili se pokuava ostvariti: 1. Klasinim instrumentima (mjerama) porezne politike, koji se sastoje u pokuaju sredinje dravne vlasti da smanjivanjem poreza i doprinosa iz plaa i na plae zaposlenika povea neto-plae, a time i smanji trokove rada poslodavcima, te smanjivanjem stope PDV-a sa 22 na 20 % osigura uvjete za smanjivanje prodajnih cijena roba i usluga, a to bi trebalo poveati konkurentnost njezinih proizvoda i usluga itd. 2. Specijalnim mjerama dravne gospodarske politike, koje su sadrane u: (1) Zakonu o podrujima od posebne dravne skrbi, koji sadrava odreene fiskalne povlastice da bi se potaknuo razvoj malog i srednjeg poduzetnitva na podrujima gdje je gospodarstvo djelomino ili u cijelosti devastirano u tijeku Domovinskog rata. (2) Zakonu o slobodnim zonama, koji je sadravao znatne poticaje iz podruja liberalnog kretanja strane robe na prostorima slobodnih zona RH bez obveze plaanje carinskih i drugih fiskalnih pristojba te fiskalnih povlastica iz podruja PDV, poreza na dobit itd. kako bi 129

Dravnopravni prostor i prostor dravne jurisdikcije ne moraju uvijek biti jednaki. Tako proglaenjem GOSPODARSKOG POJASA NA MORU Republika Hrvatska bi poveala svoju jurisdikciju na morsku povrinu oko 40.000 km2 koja ima status batine ovjeanstva i koja ne posjeduje obiljeje dravnopravnog podruja nijedne drave niti zajednice drava. 17 Izvor: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2004.

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog se poticala ulaganja kapitala u proizvodne i prometne programe. (3) Zakonu o fondu za razvoj i zapoljavanje, kojim je drava pokuala potaknuti otvaranje novih radnih mjesta pod promotivnim nazivom S faksa na posao, a to jo uvijek nije dalo oekivane uinke jer nije dolo do ulaganja novog kapitala u nove prometno-proizvodne programe bez kojih nije bilo mogue otvoriti vei broj novih radnih mjesta za ostvarenje proklamiranog programa. (4) Posebnim subvencijama (poticajima) u poljoprivredi, brodogradnji itd., koje jo uvijek ne daju oekivane uinke jer nedostaju veliki poduzetniki pothvati i logistika sredita to bi pokrenula prometno-gospodarski razvitak.
18

(122-132)

5.3.2. Lokacija suvremenih slobodnih zona u RH Location of modern free zones in the Republic of Croatia Poradi osiguravanja uvjeta da se ostvare postavljeni ciljevi, a polazei od prometno-gospodarskih komparativnih prednosti RH u odnosu na konkurenciju, slobodne zone i njihovi dijelovi trebali bi biti locirani na podrujima morskih i zranih luka te rijenih pristanita meunarodnog javnog prometa, kao logistikih sredita, a njihovi dijelovi ili klasteri na industrijskom gravitacijskom podruju tih prometnih vorita, gdje bi se ostvarivala industrijska, trgovaka i distribucijsko-logistika funkcija luka i pristanita, kao to su: morske luke u Rijeci i Ploama, zrane luke u Zagrebu, Dubrovniku, Osijeku i Puli te rijena pristanita u Vukovaru i Osijeku. Drugi dio tih slobodnih zona trebao bi biti lociran na podrujima od posebne dravne skrbi, te i njihovi klasteri.

5.3. Prijedlog suvremenog modela slobodne zone kao specijalnog instrumenta dravne gospodarske politike u RH
Proposal of a modern Free zone model as a special instrument of the state economic policy in the Republic of Croatia Budui da su u prethodnom dijelu ovog rada elaborirani temeljni elementi strukture i funkcije pojma slobodna zona i otvoreni prometno-gospodarski problemi Republike Hrvatske te uspjenost funkcioniranja postojeih slobodnih zona, u nastavku se iznose samo prijedlozi temeljnog sadraja suvremenog modela "slobodna zona", koji bi, prema uvjerenju autor, mogli posluiti naoj dravi za donoenje odgovarajue prometno-gospodarske politike i novog modela "Slobodna zona" kao specijalnog logistikog instrumenta za ostvarenje usvojene politike. 5.3.1. Temeljni ciljevi koje bi trebalo ostvariti s pomou slobodnih zona Basic goals to be achieved through Free zones Slobodna zona treba posluiti dravi da temeljem tueg kapitala i tueg rizika osigura uvjete za brzo, trajno i uinkovito rjeavanje sljedeih otvorenih pitanja: problema nezaposlenosti - otvaranja novih radnih mjesta, poveavanja prometa i proizvodnje, porasta izvoza i smanjivanja uvoza, poveavanja BDP-a, sigurnog i trajnog punjenja dravnog prorauna, sigurnog i trajnog punjenja prorauna jedinica lokalne samouprave, smanjivanja i vraanja inozemnog duga, poveavanja ivotnog standarda, zaustavljanja kadrova. iseljavanja mladih i strunih

5.3.3. Povlastice ili poticaji za nova ulaganja kapitala u slobodne zone Benefits or incentives for the new investment of capital in free zones Radi stjecanja konkurentnih uvjeta za poticanje ulaganja novoga proizvodnog kapitala u RH, u odnosu prema uvjetima to ih osiguravaju zemlje iz okruenja, a koji bi trebao omoguiti da se ostvari postavljeni cilj, bilo bi potrebno koritenje sljedeim poticajima: 1. Korisnik slobodne zone (ulaga novog prometno-proizvodnog izvoznog kapitala) trebao bi imati mogunost unijeti iz inozemstva robu, strojeve i opremu te sirovine i reprodukcijski materijal bez plaanja carine i poreza i drugih obveza, i bez provoenja postupka carinjenja, tj. bez uobiajenih administrativnih procedura, 19 to znai slobodno. 2. Ako bi korisnik uzimao/kupovao robu s hrvatskog trita i uvozio u slobodnu zonu, trebao bi se provoditi postupak izvoza iz Hrvatske, to znai da bi izvoznik 20 trebao ispostavljati izvoznu carinsku deklaraciju. 3. Roba koja bi se izvozila iz slobodne zone na ostalo podruje RH, trebala bi podlijegati obvezi redovitog izvoza u Republiku Hrvatsku, uz napomenu da bi uvoznik trebao plaati carinu i druge pristojbe, ali samo na vrijednost uvozne komponente, koja bi bila ugraena u tu 21 robu na podruju slobodne zone, to znai posebnu pogodnost za razvoj prometno-proizvodnih djelatnosti u slobodnoj zoni i njezinu okruenju. 4. Inozemna roba smjetena na podruje slobodne zone trebala bi moi ostati u slobodnoj zoni neogranieno vrijeme, osim odreenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za koje bi Vlada mogla posebnom odlukom ograniiti smjetaj u slobodnoj zoni, sukladno vaeim propisima. 5. Roba, tj. proizvodi i oprema iz slobodne zone, trebali bi se moi privremeno uputiti na atestiranje,
Ova se povlastica u praksi naziva carinskom eksteritorijalnou. Time se dobiva uinak izvoza na vlastitom dravnom prostoru, to je dalo iznimno velike uinke u slobodnim zonama Kine, Tajvana, Koreje itd. 21 Ovom se mjerom potie razvitak proizvodnih djelatnosti u slobodnoj zoni.
20 19

18

Narodne novine, br. 107/01. i 154/02.

130

"Nae more" 52(3-4)/2005.

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog oplemenjivanje ili popravak u inozemstvo ili na podruje Republike Hrvatske (u klastere) i ponovno se vratiti u slobodnu zonu bez plaanja carinskih ili bilo kojih drugih dravnih pristojba. 6. Prijava uvezene robe iz inozemstva u slobodnu zonu trebala bi se obavljati prijavom uz koju bi se trebali priloiti prijevozni dokumenti (tovarni list ili brodski manifest). 7. Korisnik koji bi izgradio objekte u slobodnoj zoni i koji bi utroio vie od 1.000.000 eura u infrastrukturu, trebao bi biti osloboen najmanje 5 godina od plaanja poreza na dobit, a svi korisnici trebali bi biti osloboeni od plaanja 50 % poreza na dobit i dividendu neogranieno vrijeme. 8. Korisnik slobodne zone ne bi trebao biti obveznik PDV-a. 9. Korisnik zone ne bi trebao plaati ni pretporez (povratni porez), kao drugi uvoznici/izvoznici, te time ne bi morao uzimati kratkorone pozajmice za tekuu likvidnost, to se smatra posebnom pogodnou. 10. Korisnik slobodne zone ne bi trebao biti osloboen od plaanja niti jedne obveze prema jedinici lokalne samouprave na ijem podruju obavlja svoje gospodarske djelatnosti, a pojedina jedinica lokalne samouprave bi mogla, ako utvrdi svoj posebni interes, odobriti pojedinom ulagau kapitala dodatne povlastice u djelokrugu svoje ovlasti kako bi ga potaknula da svoj kapital uloi upravo na njezino podruje. Umjesto opirnije elaboracije gospodarske i strateke opravdanosti za prihvaanje predloenih poticaja moe se uspjeno uporabiti primjer rijeke luke kao nepobitni dokaz i primjer valjanosti predloenog modela. Iz dostupnih pokazatelja o poslovanju Luke Rijeka od 1948. do 1994. i svih ostalih sudionika na rijekom prometnom smjeru (brodara, eljeznice, cestovnih prijevoznika, brodskih agencija, peditera, osiguravajuih kompanija, banaka, fito-sanitetskih sluba, servisera transportnih sredstva i opreme itd., a ne raunajui sudionike u doradi i oplemenjivanju robe kao prometnoj logistici), moe se utvrditi da je omjer ukupnog prihoda Luke Rijeka i ostalih sudionika od pruanja transportnih usluga lukom teretu iznosio 1 : 10. To, praktino, znai da je na svaki 1 USD prihoda Luke Rijeka RH ostvarivala jo najmanje 10 USD. Tako je 1989. Luka ostvarila ukupni promet suhog tereta od 7,8 mil. tona, ukupan prihod od 137 mil. USD, a ostali vaniji sudionici na prometnom smjeru ukupne prihode od oko 1,2 milijarde USD. Ujedno je u Luci Rijeka bilo zaposleno 5.765 zaposlenika, a na tom prometnom smjeru oko 26.000. Dakle, temeljem predloenog modela slobodne zone naa drava moe u roku do tri godine otvoriti vie od 20.000 novih radnih mjesta bez svojih izravnih ulaganja i bez svoga rizika, a time i ostvariti veinu od predloenih ciljeva.

(122-132)

5.3.4. Sustav upravljanja slobodnim zonama System of management in free zones Polazei od meunarodno prihvaene i primijenjene definicije slobodne zone po kojoj je ona specijalni instrument, logino se dolazi do zakljuka da se njime mora specijalno rukovati i upravljati ako se eli postii odreeni cilj. Budui da se dosad u naoj zemlji nije sustavno upravljalo slobodnim zonama, a to se pokazalo kljunim razlogom za njihov neuspjeh, potrebno je utvrditi i primijeniti odgovarajui sustav upravljanja koji bi trebali sainjavati sljedei podsustavi: 1. izrada prometno-gospodarske strategije u kojoj e posebno biti odreena podruja i djelatnosti za slobodne zone, donoenje novog zakona o slobodnim zonama koji e biti prilagoen za ostvarenje utvrene strategije, formiranje posebnog i neovisnog dravnog (Vladina) tijela za upravljanje slobodnim zonama, koje e Vladi podnositi izvjea o ostvarivanju prihvaene strategije svaki mjesec, izrada studija gospodarske opravdanosti za usklaivanje funkcije postojeih slobodnih zona i za osnivanje novih, sukladno prihvaenoj strategiji i novom zakonu, dodjela koncesija osnivaima slobodnih zona za koje je studije prihvatila Vlada, permanentni nadzor nad ostvarivanjem projektiranih uinaka iz studija o gospodarskoj opravdanosti svake pojedine zone i poduzimanje mjera u trenucima pojave bilo kakvih poremeaja u funkcioniranju svake zone.

2.

3.

4.

5. 6.

5.3.5. Odnos svjetske zajednice prema povlasticama u slobodnim zonama Attitude of the international community towards benefits in free zones Slobodna zona jedan je od rijetkih meunarodno javno priznatih prometno-gospodarsko-politikih instituta (protekcionizama) koji se ak preporuuju nerazvijenim i zemljama u tranziciji, a to potvruje: kyotska meunarodna konvencija iz 1999. godine, koja vrlo precizno navodi i preporuuje brojne porezne, carinske i druge povlastice u slobodnim zonama, ukljuujui ak i privremenu eksteritorijalnost, odluka Europske unije o produljenju povlatenog statusa slobodnim zonama npr. u Maarskoj, ekoj, Slovakoj najmanje na 10 godina nakon punopravnog lanstva u EU te zadravanja u funkciji svoje slobodne zone "Shannon" u Irskoj itd.

6. Zakljuak
Conclusion
Ope je poznato da se za ostvarenje gospodarskih ciljeva pojedine zemlje moe koristiti konvencionalnim ili klasinim te posebnim ili specijalnim instrumentima vlastite gospodarske politike. Podruje uporabe konvencionalnih instrumenata gospodarske politike

"Nae more" 52(3-4)/2005.

131

I. Milo, D. Rudi: Slobodne zone znaajne toke prometnog obuhvaa vrlo iroku lepezu funkcija na podruju dravne jurisdikcije, poevi od osiguranja stratekih objekata javne infrastrukture i suprastrukture te dravne sigurnosti i cjelovitosti do zatite elementarnih egzistencijskih pitanja iz svakodnevnog ivota. Za razliku od konvencionalnih instrumenta dravne gospodarske politike, koji su gotovo standardizirani i imaju slinu formu, a i slian sadraj u veini suverenih drava, specijalni instrumenti sredinje dravne gospodarske politike uglavnom su razliiti, i svaka drava ih treba uskladiti sa svojim specifinostima. Jedan od svjetski poznatih i priznatih te vrsto prihvaenih i uspjeno uporabljenih specijalnih instrumenata sredinje dravne gospodarske politike je institut slobodna zona; on se izuzetno uspjeno rabi ve vie od 2.000 godina za poticanje breg, lakeg i uinkovitijeg prometa roba, usluga, kapitala, tehnologije i znanja, poveavanja proizvodnje, izvoza, BDP-a itd. te za smanjivanje uvoza, nezaposlenosti, socijalnih tenzija i slino. Institut slobodna zona jedan je od rijetkih specijalnih instrumenata dravne gospodarske politike koji je u prolosti u velikom broju zemalja svijeta dao izuzetno vane doprinose za njihovo ubrzano rjeavanje gospodarskih potekoa, i to bez dravnih ulaganja i bez dravnog rizika. U novije doba, od 1961. do danas, na podruju Republike Hrvatske primjenjuje se institut slobodnih carinskih zona i slobodnih zona. Za razliku od slobodnih carinskih zona, koje su omoguile ubrzani razvoj morskih luka i rijenih pristanita za privlaenje znatnih koliina meunarodnoga javnog prometa u vremenu od 1961. do 1991., slobodne zone nisu omoguile ubrzanu transformaciju socijalistikog u trino gospodarstvo nae zemlje iako ih je od 1991. do 2004. osnovano ak 17 na razliitim podrujima i s razliitim gospodarskim sadrajima. Istraivanjem uzroka dosadanje njihove neuinkovitosti utvreno je da nije dostatno samo donijeti Zakon o slobodnim zonama nego je potrebno osigurati razliite uvjete za njegovu primjenu, kao to su: ozbiljna namjera i volja Vlade za ciljani razvoj svoga gospodarstva uz uporabu tuih sredstava i uz tue rizike, sreeno imovinskopravno stanje u katastru i zemljinim knjigama, uredno funkcioniranje instituta pravne drave u smislu jamstva potpune pravne sigurnosti za uloeni kapital te konzistentnosti prava steenih tim ulaganjem kapitala, uinkovit rad dravne uprave u pruanju propisane dokumentacije za rad i razvoj, odreivanje posebnog dravnog tijela (agencije) za upravljanje slobodnim zonama, koje bi trebalo najmanje dva puta godinje iscrpno izvjetavati Vladu o ostvarenim uincima slobodnih zona, temeljem ega bi Vlada najmanje dva puta godinje izvjeivala Sabor. Kao svoj doprinos za uinkovitu primjenu instituta slobodna zona u Republici Hrvatskoj izraen je prijedlog temeljne koncepcije sadraja suvremenih slobodnih zona, koji bi mogao posluiti za izradu konkretnog i uinkovitog programa u poticanju novih ulaganja prometno-proizvodnog kapitala u nau zemlju radi poveavanja zaposlenosti, izvoza, BDP-a, ivotnog standarda itd. te za smanjivanje uvoza, emigracije mladih 132

(122-132)

i strunih kadrova, socijalnih tenzija, inozemnog i unutarnjeg duga i sl.

Literatura
References
1. 2. 3. 4. M. Heim, Strani poslovni svijet i hrvatske slobodne zone, Carinski vjesnik, 8/9, 1993. O. Lonari-Horvat, Boji li se Hrvatska slobodnih zona, Carinski vjesnik 8/9, 1993. O. Lonari-Horvat, Jedan od kineskih modela slobodne zone, Carinski vjesnik 6-7, 1994. B. Nei, Slobodne i carinske zone u Jugoslaviji i svetu, Privredni pregled, Beograd, 1990. F. Wacker, Lexikon der deutschen und internationalen Besteuerung, 3. izd., Verlag Vahlen, Mnchen, 1994. Commission Regulation (EEC) No 2454/93 od 2.7.1993., Council Regulation (EEC) No 2913/92., Official Journal of the European Communities, od 23.2.2002., fttp://europa.eu.int/scadplus/leg/en/. Hrvatski porezni sustav, financije, Zagreb, 2002. Institut za javne

5.

6.

7. 8. 9.

Porezni leksikon, s viejezinim rjenikom, Institut za javne financije, Zagreb, 1999. Official Journal of the European Communities, od 23.2.2002., http://europa.eu.int, 12. prosinca 2002. 78/99.,

10. Carinski zakon, Narodne novine, 94/99., 117/99., 73/00., 92/01.

11. Zakon o carinskim zonama, Slubeni list SFRJ, 58/85. 12. Zakon o podrujima od posebne dravne skrbi, Narodne novine, 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 69/01., 84/02. 13. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine, 127/00. 14. Zakon o fondu za razvoj i zapoljavanje, Narodne novine 107/01. i 154/02. 15. Zakonu o porezu na novine, 127/00., 150/02. dohodak, Narodne

16. Zakon o porezu na promet nekretnina, Narodne novine, 69/97., 26/00., 127/00., 153/02. 17. Zakon o poticanju ulaganja, Narodne novine, 73/00. 18. Zakon o slobodnim zonama, Narodne novine, 44/96. 19. Zakon o slobodnim i carinskim Slubeni list SFRJ, 3/90. zonama,

20. Zakon o slobodnim carinskim zonama, Slubeni list FNRJ, 19/61. Rukopis primljen: 20.9.2004.

"Nae more" 52(3-4)/2005.