348153.procesnopravno Ureenje Odnosa Etanih Vlasnika

A.
MAGANI, Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika

Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br. 1, xxx-xxx (2007)

PROCESNOPRAVNO UREENJE ODNOSA

ETANIH VLASNIKA
Mr. sc. Aleksandra Magani, asistentica UDK:

Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku Ur.: 8. sijenja 2007.
Pr.: 22. sijenja 2007.
Izvorni znanstveni lanak
Zapostavljenost procesnopravnog ureenja odnosa etanih vlasnika u

hrvatskoj pravnoj teoriji i praksi i nedavne izmjene austrijskog (WNR
2006) i njemakog (WEG-Novelle 2006) prava etanog vlasnitva
poticaji su za razmatranje nekih osnovnih problema u odnosima
etanih vlasnika.
Zajedniko obiljeje etanopravnih sustava Austrije, Njemake
i Hrvatske je da je u povlaenju crte razgranienja parnine i
izvanparnine jurisdikcije odluujuu ulogu imao stav zakonodavca,
a manje pravna priroda same stvari. Kako ne postoji jedinstvena
lista etanopravnih stvari o kojima e se odluivati po pravilima
izvanparninog ili parninog postupka, komparacijom navedenih
pravnih sustava u radu smo nastojali pruiti prikaz jurisdikcijskog
razgranienja. Osobito zanimljiv je prijenos jurisdikcije koji je
njemaki zakonodavac izvrio WEG-Novelle 2006 kojim je izvren
potpuni prijenos svih etanopravnih izvanparninih spornih stvari u
parnicu. Iako je novela jo uvijek u zakonskoj proceduri, usvajanje
novele od strane Saveznog parlamenta ukazuje da postoji realna
mogunost da e do prijenosa jurisdikcije uistinu doi.
Osim povlaenja crte razgranienja, radom su obuhvaeni i neki novi
aspekti u uspostavi etanog vlasnitva u Austriji, a koji bi mogli biti
od znaaja za Republiku Hrvatsku.
Konano, polazei od izmjena u etanom pravu Austrije i Njemake
koje su nastale kao odgovor na neke pravnopraktine probleme koji
su se u praksi etanih vlasnika pojavili, radom su opisani i neki
praktini problemi koji su se pojavili u odnosima etanih vlasnika u
Hrvatskoj.
Kljune rijei: etano vlasnitvo, izvanparnini postupak, uspostava
etanog vlasnitva, upravitelj.
A. MAGANI, Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika
1. Uvod
Etano vlasnitvo, odnosno vlasnitvo posebnog dijela nekretnine, sloen
je pravni institut kojim se trajno preinauje nain izvravanja suvlasnikih
ovlasti nad nekretninom na kojoj se uspostavlja. Njegov uinak je izdvajanje
odreene samostalne uporabne cjeline nad kojom suvlasnik ostvaruje
ovlasti i odgovara za obveze kao da je taj dio u njegovom iskljuivom
vlasnitvu. Sloena pravna priroda etanog vlasnitva moe se shvatiti kao
spoj iskljuivog prava vlasnitva, suvlasnitva i eventualnog zajednikog
vlasnitva u kojem svi navedeni oblici trpe odreena odstupanja.
Zajednica etanih vlasnika koja moe nastati uspostavom etanog
vlasnitva obiljeena je postojanjem zajednikih i posebnih interesa
suvlasnika koji e u sluaju meusobnog spora svoje interese morati
ostvariti sudskim putem. Osim odnosa etanih vlasnika koji e se u sluaju
spora realizirati u parnici (npr. iskljuenje etanog vlasnika na zahtjev
veine), pravno ureenje zahtijevat e i neki odnosi etanih vlasnika koji ne
pretpostavljaju postojanje spora (npr. utvrivanje korisne vrijednosti stana
ili druge prostorije), odnosno oni odnosi stranaka koji su po svojoj pravnoj
prirodi sporni, ali o kojima e se odluivati u izvanparninom postupku
(razvrgnue suvlasnitva).
U Hrvatskoj je od stupanja na snagu Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima (u nastavku: ZV) do danas objavljen niz radova o
etanom vlasnitvu. Meutim, niti jedan od navedenih radova nije se
bavio problemima etanog vlasnitva iskljuivo s aspekta procesnopravnih
odnosa etanih vlasnika. Ne osporavajui nerazdvojivu povezanost
graanskopravnih i procesnopravnih odnosa nastalih u svezi s etanim
vlasnitvom, a koji se pokazuju kao lice i nalije istog problema, u radu

Teak, Tin, Etano vlasnitvo, Pravnik 38, 1(78)/ 2004., str. 111.

Belaj, Vlado, Pravna priroda etanog vlasnitva na temelju analize inozemnih pravnih
sustava, Pravni vjesnik 9 (1-4)/ 1993., str. 14.

Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 73/00.,
114/01., 79/06.).

Vidi Belaj, Vlado, Upravljanje i odravanje nekretnina u etanom vlasnitvu , Pravo i
porezi, 10/2001.; Prestanak etanog vlasnitva, Pravo i porezi, 10/ 1999.; Josipovi, Tatjana,
Upis vlasnitva posebnog dijela nekretnine u zemljine knjige, Hrvatska pravna revija, 1/2001.;
Uspostava vlasnitva posebnog dijela nekretnine, Pravo i porezi, 6/ 2001.; Vlasnitvo posebnog
dijela nekretnine (uspostava i raspolaganje) 1/2002.; Ernst, Hano, Nove pretpostavke za
uspostavu etanog vlasnitva, Hrvatska pravna revija, 11/2006.; Kaer, Hrvoje, Uspostava
etanog vlasnitva i iskljuenje prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Pravo
u gospodarstvu, vol. 37/ 1998.; Antoni, Ljiljana, Prikaz novela Zakona o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima, Pravo i porezi 9/2006.; Gazzari, Vesna, Jo o upravljanju stambenim
zgradama dvojbe i pitanja prisutna u dosadanjoj primjeni propisa, Pravo i porezi, 4/1999.;
Dobri, Slaven, Iskljuenje suvlasnika iz suvlasnike zajednice, Hrvatska pravna revija
12/2004.; Sessa, uro, Zajednika priuva (Obveze, prava i poloaj upravitelja i suvlasnika),
Hrvatska pravna revija 2/2001., Vilui Boo, Upravljanje viestambenim zgradama , Hrvatska
pravna revija, 12/2003.

emo nastojati posebno obraditi upravo procesnopravne odnose etanih

vlasnika. Pri tom emo pokuati pruiti pregled moguih procesnopravnih
odnosa etanih vlasnika, te njihovu podjelu izvriti prema vrsti procesnih
pravila koja e se na konkretan odnos primijeniti, odnosno vrsti postupka u
kojem e se ti odnosi realizirati.
Komparativna analiza instituta etanog vlasnitva kojom su osim
Hrvatske obuhvaene zemlje germanskog pravnog kruga - Austrija i
Njemaka, ukazuje na postojanje znaajnih razlika u pogledu pravne
prirode etanog vlasnitva, naina njegove uspostave, upravljanja i sl.,
ali istovremeno i razliitosti u razgranienju parnine i izvanparnine
jurisdikcije u etanopravnim stvarima. Posljedica toga je da se isti odnos
etanih vlasnika moe realizirati ili u parninom ili u izvanparninom
postupku, to e ovisiti o pravnim pravilima konkretnog pravnog sustava.
Prilino nejedinstveni kriteriji razgranienja parnine i izvanparnine
jurisdikcije u navedenim pravnim sustavima esto e, i pored izriitih
zakonskih odredbi u praksi, izazvati dvojbe u pogledu odabira pravilnog
puta pravne zatite. Takva se pravna situacija u Njemakoj pokuava rijeiti
ekstremnim prijenosom cjelokupne stambene izvanparnine jurisdikcije
u parnini postupak, obrazlaui tu inicijativu karakterom etanopravnih
stvari kao primarno spornim izvanparninim stvarima. Iako se za sada
radi samo o prijedlogu zakonske izmjene, koja se trenutno nalazi u
zakonodavnoj proceduri, konanu odluku o odabiru vrste postupka u kojem
e se realizirati zahtjevi etanih vlasnika donosi zakonodavac, neovisno o
vrsti i pravnoj prirodi stambenopravnih stvari.
U pokuaju da se prui potpuna slika procesnopravnog ureenja odnosa
etanih vlasnika u Hrvatskoj, posebnu potekou predstavlja nedostatak
adekvatnih odredbi o izvanparninom postupanju. Pored toga, u nekim
sluajevima dvojbeno je treba li zahtjeve etanih vlasnika ostvarivati u
parninom ili izvanparninom postupku. Hrvatska zakonodavna rjeenja u
ureivanju odnosa etanih vlasnika ne mogu se analizirati mimo prostora i
vremena u kojem su nastala, pa e svakako biti zanimljivo pratiti hoe li neka
od novijih stambenopravnih zakonodavnih rjeenja Austrije i Njemake biti
od utjecaja i na hrvatska etanopravna rjeenja. Pri tome ne treba smetnuti
s uma jo uvijek aktualnu potrebu donoenja novog zakona kojim bi se

Nacrt vlade iz 2006. o Zakonu o izmjeni Zakona o stambenom vlasnitvu i drugim
zakonima od 8. 3. 2006. (Regierungsentwurf 2006 fr ein Gesetz zur nderung des WEG und
anderer Gesetze), u nastavku: WEG-Novelle 2006.

WEG-Novelle 2006 usvojena je od strane Saveznog parlamenta (Bundestag) 14. 12.
2006. Meutim, time nije okonano donoenje i stupanje na snagu ove zakonske izmjene.
Nakon usvajanja WEG-Novele 2006. od strane Saveznog parlamenta, o izmjeni zakona treba
jo odluivati i Savezno vijee (Bundesrat). Ako Savezno vijee ne bude imalo nikakvih
prigovora protiv usvojene zakonske izmjene, ono e je proslijediti predsjedniku Njemake
(Bundesprsident) radi objavljivanja. WEG-Novelle 2006 moe stupiti na snagu tek nakon
isteka tri mjeseca od dana objavljivanja., http://www.haufe.de (stanje od 17. 12. 2006).
uredilo izvanparnino postupanje, a koji bi takoer mogao biti od utjecaja

na procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Hrvatskoj.
2. Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Austriji

Procesnopravni odnosi etanih vlasnika u Austriji ureeni su nizom
zakonskih propisa od koji je svakako najvaniji austrijski Zakon o stambenom
vlasnitvu iz 2002. godine (u nastavku: WEG 2002), nedavno izmijenjen
Novelom iz 2006. (u nastavku: WRN 2006). Meutim, odnosi etanih
vlasnika, osim navedenim zakonom ureeni su i nizom drugih pravnih
propisa o kojima e u nastavku rada biti vie rijei. Naime, pregledom
pravnih izvora eli se istaknuti sloenost ove materije i izrazita detaljnost
u njezinu ureenju, ali i upozoriti na eventualne potekoe u usklaivanju
raznovrsnih zakonskih tekstova. Pri tome je svakako korisna nomotehnika
ideja prema kojoj su zakonske izmjene popraene prateim zakonima
(Begleitgesetz), kojima se vri usklaivanje s postojeim zakonima kojih se
zakonske izmjene tiu. Tek nakon pregleda zakonskih izvora, izvrit emo
podjelu odnosa etanih vlasnika o kojima se odluuje u izvanparninom ili
parninom postupku.
2.1. Pravni izvori etanog vlasnitva u Austriji
U Austriji je institut etanog vlasnitva pravno ureen vrlo rano - ve

1948. godine Zakonom o stambenom vlasnitvu (u nastavku: WEG 1948).
Meutim, kako je prvi WEG 1948 sadravao vrlo mali broj odredaba, koje
nisu udovoljavale potrebama prakse10 i koje su se pokazale kao nedovoljne,
osobito u pruanju pravne zatite pojedinanim stjecateljima stanova u
odnosu na organizatore stambenog vlasnitva,11,12 donesen je novi Zakon o
stambenom vlasnitvu 1975. godine13 (u nastavku: WEG 1975).14
Iako je zakon u nekoliko navrata noveliran, 2002. godine ga je u
potpunosti zamijenio novi WEG 2002. Meutim, uskoro se pojavila

Wohnungseigentumsgesetz 2002 (BGBl I 2002/70).

Wohnrechtsnovelle 2006 (BGBl I 2006/124).

Wohnungseigentumsgesetz 1948 (BGBl 1948/149).
10
Tschtscher, Joachim, Wohnungseigentumsgesetz, Verlag sterreich, Wien, 2003., str.
19.
11
Dirnbacher, Wolfgang, Das Wohnhnungseigentumsgesetz idF der WRN 2006, VI
Immobilienakademie, Wien, 2006., str. 22.
12
Wohnungsorganisator je vlasnik ili izvanknjini stjecatelj nekretnine i svatko tko svojim
znanjem sudjeluje u organizacijskoj provedbi graevinskog projekta ili tko provodi uspostavu
etanog vlasnitva te onaj tko u toj provedbi sudjeluje na temelju vlastite odgovornosti, Cf.
ibid., str. 41-42.
13
Wohnungseigentumsgesetz 1975 (BGBl I 1975/417).
14
Dirnbacher, op. cit. (bilj. 11), str. 22.

ponovna potreba noveliranja zakona, to je uinjeno WRN 2006. Neke

kljune novine WRN 2006 tiu se parkirnog mjesta, obvezne uspostave
etanog vlasnitva, izmjene korisne vrijednosti objekta etanog vlasnitva
koja je do novele bila mogua samo odlukom suda, vlasnikog partnerstva
(Eigentmerpartnerschaft) i njegove aktivne legitimacije, upisa podataka
o imenu i adresi stambenog upravitelja u zemljinu knjigu, upravljanja
uope, donoenja rjeenja i saniranja uspostave etanog vlasnitva prema
odredbama WEG 1975 u vremenu kad je bio na snazi WEG 2002.15
Osim toga, u tekstu WEG 2002 prisutne su brojne odredbe kojima se
upuuje na primjenu drugih zakona radi ureenja odnosa etanih vlasnika,
poevi od Zakona o braku16 (u nastavku: EheG) kojim se primjerice ureuje
pitanje uspostave vlasnitva na temelju sudske podjele brane steevine i
brane uteevine ( 3. st. 1. t. 4.), zatim Zakona o zemljinim knjigama17
(u nastavku: GBG) u postupku ispravka u zemljinim knjigama, a u svezi
izmjene suvlasnikih dijelova i utvrivanja korisne vrijednosti ( 10. st. 3.
i 4. ), Opeg graanskog zakonika18 (u nastavku: ABGB) u sluaju ureenja
vlasnike zajednice ( 13. st.1.) ili njezina razvrgnua ( 15. st. 1.),
Ovrnog zakonika19 (u nastavku: EO) i Steajnog zakonika20 (u nastavku:
KO), Zakona o izvanparninom postupku21 (u nastavku: AuStrG), Zakona
o utvrivanju vrijednosti nekretnina22 (u nastavku: LBG), Zakona o pravu
najma23 (u nastavku: MRG), Zakona o zajednikim koristima na stanu24 (u
nastavku: WGG), Zakona o poticanju stambene izgradnje25 (u nastavku:
WFG 1984), austrijskog Zakonika o graanskom procesu26 (u nastavku:
ZPO) i Zakona o ugovoru s izvoaem graevinskih radova27 (u nastavku:
BTVG).
Poseban odnos jest odnos WEG 2002 i MRG. Ova dva zakona razlikuju
ne samo prema objektu koji ureuju, nego i prema subjektima na koje se
odnose. Tako je objekt MRG-a kua ili zgrada ija je namjena iznajmljivanje,
a objekt WEG-a primarno je nekretnina, odnosno zemljinoknjino tijelo.
Subjekti su MRG-a najmodavac i najmoprimac, a subjekti WEG 2002
etani vlasnici i zajednica etanih vlasnika. Pri tom najmodavac moe biti
15
Cf. ibid., str. 23-24.
16
Ehegesetz (Gbl 1938/244).
17
Allgemeines Grundbuchgesetz (BGBl 1955/39).
18
Allgemeines Brgerliches Gesetzbuch v 1. 6. 1811. (JGS 946).
19
Exekutionsordnung (RGBl 1896/76).
20
Konkursordnung (RGBl 1914/337).
21
Auerstreitgesetz (BGBl I 2003/111).
22
Liegenschaftsbewertungsgesetz (BGBl I 1992/150).
23
Mietrechtsgesetz (BGBl 1981/520).
24
Wohnungsgemeinntzigkeitsgesetz (BGBl 1979/139).
25
Wohnbaufrderungsgesetz (BGBl 1984/ 482).
26
Zivilprozessordnung v 1. 8. 1895. (RGBl 1895/113).
27
Bautrgervertragsgesetz (BGBl I 1997/7).
etani vlasnik, ali ne i zajednica etanih vlasnika.28

Osim navedenih zakona, posebni zakoni kojima se takoer ureuje
stambenopravna materija jesu Zakon o izraunu trokova grijanja29
(u nastavku: HeizKG), ali i pratei zakoni kao to su Pratei zakon o
stambenom vlasnitvu 200230 (u nastavku: WE-BeG 2002) i Pratei
zakon o izvanparninom postupku u stambenim stvarima31 (u nastavku:
WohnAuStrBeglG). Zadaa je ovih prateih zakona je usklaivanje
novodonesenih odredbi s odredbama ve postojeih zakona.
2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti
2.2.1.Openito o etanopravnim izvanparninim predmetima

Austrijski zakonodavac je u svrhu razgranienja parnine i
izvanparnine jurisdikcije u etanopravnim stvarima izriitom zakonskom
odredbom propisao o kojim e se stvarima etanog vlasnitva odluivati
u izvanparninom postupku ( 52. WEG 2002). Odabirom pozitivne
enumeracije etanopravnih izvanparninih stvari kao naina razgranienja
parnine i izvanparnine jurisdikcije izbjeglo se gotovo sve dvojbe u
pogledu povlaenja crte jurisdikcijskog razgranienja. Osim toga, takav
nain definiranja etanopravnih izvanparninih stvari u skladu je s novim
AuStrG, kojim je propisano da e se u izvanparninom postupku rjeavati
samo o onim stvarima koje su propisane zakonom ( 1. st. 2. ).32
Meutim, unato navedenom pravilu, u Austriji su izvanparnine stvari
i neke stvari koje nisu propisane zakonom, ali su po svojoj pravnoj prirodi
takve da e se o njima odluivati u izvanparninom postupku.33 Primjerice, o
mirazu34 e se odluivati u izvanparninom postupku, iako o tome ne postoji
izriita zakonska odredba. Takav stav zauzela je sudska praksa tumaenjem
onog dijela 1221. ABGB-a koji propisuje da se nee provoditi strogo
istraivanje imovinskog stanja35 i time implicirala zakljuak da ne
postoje stroga, formalna pravila karakteristina za parnicu. Zbog toga e
se o zahtjevu za odreenje primjerenog miraza rjeavati u izvanparninom
28
Dirnbacher, op. cit (bilj. 11), str. 65-66.
29
Heizkostenabrechnungsgesetz (BGBl 1992/827).
30
Wohnungseigentumsbegleitgesetz 2002 (BGBl 2002/71).
31
Wohnrechtliches Auerstreitbegleitgesetz (BGBl I 2003/113).
32
Tzv. pragmatiki ili legalni kriterij razgranienja parnine i izvanparnine jurisdikcije,
Triva, Sinia; Dika, Mihajlo, Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb,
2004., str. 53.
33
Kriterij pravne prirode graanskopravne stvari.
34
1221. ABGB koji propisuje miraz. Ako se roditelji ili bake i djedovi pozivaju na
nesposobnost za odreivanje primjerenog miraza, sud e na zahtjev branih drugova bez strogog
istraivanja imovinskog stanja ispitati i nakon toga odrediti miraz ili roditelje i bake i djedove
toga osloboditi.
35
Ohne strenge Erforschung des Vermgensstandes ( 1221. ABGB).

postupku, osim ako zahtjev ne proizlazi iz nekog ugovora.36

Osim 52. WEG 2002 izvanparnini postupak propisan je i u
rjeavanju stambenopravnih stvari iz odnosa najma ( 37. st. 1., MRG)
kao to su primjerice priznanje poloaja glavnog najmoprimca ( 2. st.
3., MRG), provedba odravanja i poboljice objekta najma ( 3., 4., 6.
MRG), provedba obvezne ponude ( 5. st. 2., MRG), ostvarivanje zahtjeva
za uspostavu prijanjeg stanja ( 7., MRG), trpljenje zahvata u pravo
najma radi izvoenja radova na odravanju, poboljanju, promjenama i
nadogradnji stambenog objekta ukljuujui i zahtjev za primjerenu naknadu
tete ( 8. st. 2. i 3.; 18.c st. 2., MRG). Pri tome se svi navedeni odnosi
koji se temelje na ugovoru ostvaruju u parninom postupku.37 Pravila
izvanparninog postupanja primjenjuju se i u predmetima prema 22. st.
4. WGG-a i 27. MRG-a o povratu zabranjenih davanja i naknada, zatim
u sporovima izmeu suvlasnika o upravljanju i koritenju zajednike stvari
te pravima i dunostima koji iz tih odnosa proizlaze prema 838a ABGB,
te u postupcima prema 92. st. 3. ABGB-a o zahtjevima za utvrivanje
pravilnosti ili nepravilnosti zahtjeva jednog branog druga za preseljenje u
zajedniki stan drugog branog druga, ili zahtjeva jednog branog druga za
preseljenje u zajedniki stan branog druga koji s preseljenjem odugovlai
ili zahtjeva jednog branog druga za odvojenim stanom prema 92. st. 1. i
2. ABGB-a.38
Unato brojnosti i raznovrsnosti stambenopravnih stvari o kojima se
odluuje u izvanparninom postupku, u radu emo se ograniiti samo na
one izvanparnine stvari koje su sadrane u 52. WEG 2002.
2.2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti prema 52. WEG 2002

Austrijski zakonodavac je za niz sporova nastalih povodom etanog
vlasnitva propisao izvanparnini postupak. Meutim, proirenje taksativnog
kataloga etanopravnih izvanparninih predmeta iskljueno je,39 to znai
da se legalni kriterij ne bi mogao nadopunjavati kriterijem pravne prirode
stvari, kao to je to mogue u odnosu na neke druge graanskopravne
stvari, o kojima se zbog njihove pravne prirode odluuje u izvanparninom
postupku.40
Ovakvo razgranienje nadlenosti prema kojem sve etanopravne stvari
koje nisu obuhvaene 52. WEG 2002 pripadaju u parnini postupak
odnosi se samo na odluke o glavnoj stvari. Ako se tijekom izvanparninog
36
Mayr, Peter G.; Fucik, Robert, Das neue Verfahren auer Streitsachen, Facultas Verlags,
Wien, 2004., str. 37.
37
Dirnbacher, Wolfgang, Das Mietrechtsgesetz, VI Immobilienakademie, Wien, 2006., str.
385.
38
Feil, Erich; Marent, KarlHeinz, Auerstreitgesetz, Linde Verlag, Wien, 2004. str. 32-33.,
36.
39
Dirnbacher, op. cit (bilj. 11), str. 380.
40
Vidi Ad. 2.2.1.
postupka pojavi prethodno pitanje o kojem bi se kao o samostalnom

zahtjevu trebalo odluiti u parninom postupku, kao je npr. graanskopravna
nevaljanost sporazuma, upuivanje stranaka na parnini postupak iskljueno
je. U tom sluaju izvanparnini sudac nije samo ovlaten prethodno pitanje
samostalno rijeiti, nego je u toj stvari duan donijeti odluku.41
Katalog etanopravnih predmeta o kojima se prema 52. st. 1.WEG
2002 odluuje u izvanparninom postupku obuhvaa:
1. Utvrivanje korisne vrijednosti objekta etanog vlasnitva ( 9. st. 2.
WEG 2002) i ponovno utvrivanje korisne vrijednosti ( 9. st. 3.
WEG 2002).
2. Trpljenje izmjena na stanu i poslova potrebnih za odravanje,
ukljuujui i naknadu tete etanom vlasniku koji je tim zahvatima
pretrpio tetu ( 16. st. 2. i 3. WEG 2002).
3. Odluke o manjinskim pravima pojedinih etanih vlasnika ( 30. st.
1. u 2. WEG 2002) ukljuujui i druge odnose etanih vlasnika
nekretnine, o kojima se prema 16. odsjeku 2. dijela ABGB-a odluuje
u izvanparninom postupku, kao to su primjerice pravila o upotrebi
opih dijelova zgrade (kuni red).
4. Odluke o pravilnosti i zakonitosti odluka zajednice vlasnika ( 24. st.
6. WEG 2002).
5. Ukidanje odluka zajednice vlasnika o izmjeni nekretnine koja je
provedena nad opim (zajednikim) dijelovima nekretnina, a o kojoj
je odlueno kao o poslu izvanredne uprave.( 29. WEG 2002).
6. Provoenje obveza upravitelja u upravljanju zajednicom vlasnika
izuzev sniavanja naknade upravitelju ( 20. st. 1.-7., 30. st. 3.
WEG 2002).
7. Utvrivanje obraunskog perioda za trokove i izdatke nekretnine
koji odstupa od uobiajenih kriterija odreivanja ( 34. st. 2. WEG
2002).
8. Imenovanje prethodnog upravitelja zajednice vlasnika ( 23. WEG
2002); odluivanje o pravovaljanosti otkaza ili sudskog raskida
ugovora o upravljanju ( 21. WEG 2002).
9. Doputanje ugovorenog ili utvrivanje odstupajueg kljua razdiobe
trokova ili odstupajueg naina obraunavanja trokova ili glasovanja
unutar zajednice etanih vlasnika ( 32. st. 2. , 5., i 6. WEG 2002);
naina raspodjele izdataka koji ovise o potronji ( 32. st. 3. WEG
2002); naina naplate trokova energije zajednikih dijelova ovisnih
o upotrebi ( 32. st. 4. WEG 2002).
10. Davanje suglasnosti stjecatelja stana za prihvaanje dodatnih zajmova
za nastavak izgradnje organizatora etanog vlasnitva, ako su
organizator etanog vlasnitva i stjecatelj etanog vlasnitva zakljuili
41
Wrth, Helmut; Zingher, Madeleine; Kovanyi, Peter, Miet- und Wohnrecht, Manz, Wien,
2004., str. 1119.

pisani sporazum kojim su ugovorili da e u sluaju poveanja trokova

izgradnje organizator etanog vlasnitva biti ovlaten obraunati
poveanje trokova ( 41. WEG 2002) .
11. Nastavak izvoenja graevinskih radova u steaju nad imovinom
organizatora etanog vlasnitva ( 44. WEG 2002).
U svim navedenim etanopravnim izvanparninim predmetima primje-
njuju se ope odredbe AuStrG-a, ali i izuzeci propisani 37. st. 3. t. 1.,
6., 8., 10-19. i st. 4. MRG-a. Osim toga, u izvanparninim stvarima etanog
vlasnitva vrijedit e i posebna ogranienja propisana 52. st. 2. t. 1-6.
WEG 2002. S obzirom na nova rjeenja austrijskog izvanparninog prava
i ogranienja sadrana u posebnim zakonskim odredbama WEG 2002 i
MRG u radu emo posebno opisati tijek stambenopravnog izvanparninog
postupka.
Postupak u etanopravnim izvanparninim stvarima moe se pokrenuti
samo zahtjevom ( 8. st. 1., AuStrG). Ako se na jednoj od postupovnih
strana nalazi vie od est osoba s poloajem stranke, u zahtjevu kojim se
postupak pokree nije potrebno navesti sve osobe, ve je dovoljno navesti
njihov pravni poloaj i priloiti njihov popis ( 37. st. 3. t. 1., MRG).
U svim izvanparninim postupcima u svezi etanog vlasnitva poloaj
stranke imaju svi vlasnici stanova iji interesi mogu biti tangirani odlukom
o zahtjevu. Poloaj stranke moe imati i upravitelj zajednice vlasnika ako
se odluka neposredno tie njegovih prava ili ako je predmet postupka
postupanje upravitelja, kao to je u sluaju djelotvornosti njegovog opoziva
ili objanjenja povrede ovlasti upravitelja.42
Poloaj stranke pripada i stjecatelju stana (etanog vlasnitva)43 o kojem
je podnositelj zahtjeva obavijestio sud ili koji je sudu openito poznat (
52. st. 2. t. 2., WEG 2002).
Za obavjetavanje stjecatelja etanog vlasnitva koji nisu poimenino
navedeni u zahtjevu dovoljno je da u trenutku obavjetavanja jo uvijek imaju
mogunost iznoenja injenica ( 52. st. 2. t. 3. WEG 2002). Ostvarivanje
naela sasluanja stranaka izaziva istovremeno i obvezu sudionika postupka
da na odgovarajui nain ostvaruju svoje interese u postupku.44
Zajednica vlasnika u pravilu nema poloaj stranke, ali u postupcima
koji se tiu upravljanja nekretninom moe stjecati prava i imati poloaj
tuitelja ili tuenika. Za tube protiv zajednice vlasnika nadlean je sud u
ijem se podruju nekretnina nalazi. Isti sud nadlean je i u sluaju tube
zajednice etanih vlasnika protiv pojedinanog etanog vlasnika ( 18. st. 1.
WEG). Iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da je u etanopravnim
42
Prader, Christian; Kuprian, Peter, Wohnrechtliches Auerstreitverfahren, Manz, Wien,
2004., str. 47.
43
Wohnungseigentumsbewerber.
44
10 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br. 1, xxx-xxx (2007)
izvanparninim stvarima prisutna tendencija liberaliziranja45 (proirenja)

poloaja stranke.
Dostava odluke koja je adresirana na vie od est etanih vlasnika
provodi se prema svim etanim vlasnicima oglaavanjem na jasno vidljivom
mjestu u zgradi, ali i izravnim upuivanjem pismena stranci. Oglas se smije
skinuti tek nakon isteka roka od 30 dana. Na valjanost dostave nee utjecati
okolnost da je prije isteka navedenog roka oglas bio oteen ili uniten (
52. st. 2. t. 4. WEG 2002).
Zahtjev u izvanparninom postupku ne mora biti odreen, ali se iz
njega mora moi raspoznati kojoj odluci ili nekoj drugoj radnji suda tei
podnositelj zahtjeva te iz kojeg injeninog stanja to proizlazi ( 9. st. 1.,
AuStrG).
U sluaju novanih zahtjeva koji nisu odreeni, sud e stranci ostaviti
rok u kojem zahtjev trebati brojano odrediti, im se iz rezultata postupka
saznaju odgovarajui podaci ( 9. st. 2., AuStrG). Ne postupi li stranka
u skladu s pozivom suda u naknadno odreenom roku, sud e brojano
neodreeni zahtjev odbaciti. U pozivu je sud duan stranku obavijestiti
o posljedicama nepostupanja u naknadno odreenom roku ( 9. st. 3.,
AuStrG).
Uz zahtjev za utvrivanje korisne vrijednosti objekta etanog vlasnitva
( 9. st. 2., WEG 2002) i zahtjev za ponovno utvrivanje korisne vrijednosti
( 9. st. 3., WEG 2002) treba priloiti i isprave iz kojih proizlazi nunost
utvrivanja korisne vrijednosti ili njenog ponovnog utvrivanja i ako je to
ispravama dokazivo pravovremenost zahtjeva ( 52. st. 2. t. 5., WEG
2002).
Dokazi se izvode tijekom usmene rasprave pred sudom, ako izvoenje
dokaza nije povjereno zamoljenom sucu ( 37. st. 3. t. 10. MRG). Svaka
stranka tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom moe od suda
zahtijevati donoenje odluke o postojanju ili nepostojanju nekog prava
ili pravnog odnosa o kojem odluka o zahtjevu ovisi u cijelosti ili jednom
dijelu. Odluka se donosi u obliku meurjeenja46 ( 37. st. 3. t. 11., MRG).
AuStrG u 36. st. 2. propisuje da sudovi tijekom izvanparninog postupka
radi donoenja odluke o osnovanosti osnove zahtjeva mogu donositi
meurjeenja, to je prema stajalitima sudske prakse u etanopravnim
izvanparninim stvarima bilo iskljueno.
Razlozi za prekid postupka u etanopravnim izvanparninim stvarima
su ogranieni. Tako za razliku od opih pravila o prekidu postupka (
25.) u etanopravnim izvanparninim postupcima nee se primjenjivati
odredbe o prekidu postupka zbog smrti ili gubitka parnine sposobnosti
stranke ili otvaranja steaja nad njezinom imovinom ( 25. st. 1. t. 1., 2.,
i 4., AuStrG). Razlog tome je da upravo u etanopravnim postupcima
45
Liberalisierungstendenzen, Prader / Kuprian, op. cit. (bilj. 42), str. 47- 48.
46
Zwischensachbeschluss.
11
sudjeluje velik broj osoba koje imaju poloaj stranke, pa bi smrt ili gubitak
parnine sposobnosti neke od njih ili pak otvaranje steaja nad njihovom
imovinom oteavalo tijek postupka i uzrokovalo njegovo odugovlaenje.47
Meutim, ovi razlozi za prekid djelovat e u etanopravnim izvanparninim
postupcima i prema onim strankama kojima se ima obaviti osobna dostava
( 37. st. 3. t. 12, MRG).
Odluke izvanparninog suda u etanopravnim stvarima donose se
u obliku rjeenja. Meutim, u svim etanopravnim izvanparninim
stvarima iskljuena je primjena 44. AuStrG-a o prethodnom priznanju
pravomonosti i ovrnosti odluke ( 37. st. 3. t. 13., 52. st. 2., WEG
2002, 22. st. 4. WGG i 25. st. 2., HeizKG).
Za razliku od stambenopravnih izvanparninih stvari prvog i drugog
stupnja u kojima stranka u postupku moe nastupiti sama ili putem
punomonika, u postupcima treeg stupnja pred najviim sudom (Oberste
Gerichtshof u nastavku: OGH) postoji obvezno zastupanje putem
odvjetnika ili notara ili zastupnika interesa etanog vlasnika ( 52. st. 2. t.
6., WEG)48
Pravni lijekovi u stambenim izvanparninim stvarima su rekurs ( 45-
61. AuStrG), revizijski rekurs ( 62.-71., AuStrG) i zahtjev za izmjenu
odluke ( 73-77. AuStrG).
U etanopravnim izvanparninim postupcima iznoenje novota u pravilu
nije doputeno. To pravilo protivno je 49. AuStrG, koji je iznoenje
novota u postupku povodom izjavljenog rekursa dopustio, ako se novote
odnose na nepobijani dio odluke. Ipak, njihovo iznoenje u etanopravnim
izvanparninim stvarima bit e doputeno samo ako je njihova svrha
obrazloenje ili izjavljivanje vaeih razloga za izjavljivanje rekursa ( 37.
st. 3. t. 14. MRG; 52. st. 2., WEG)49
U stambenopravnim izvanparninim stvarima ne primjenjuju se 46.
st. 3. AuStrG-a koja omoguava pobijanje rjeenja i nakon isteka roka za
izjavljivanje rekursa i 52. st. 2. posljednje polureenice AuStrG-a koji
omoguava ponavljanje dokaza sucu rekursnog suda kojem je ponavljanje
naloeno ( 37. st. 3. t. 14., MRG).
Rok za izjavljivanje rekursa odstupa od pravila 46. st. 1. i 48. st. 2.
AuStrG-a te u stambenopravnim izvanparninim postupcima umjesto 15
dana iznosi 4 tjedna ( 37. st. 3. t. 15., MRG).
Novo izvanparnino pravo primjenjivo je prema 2. st. 2. Wohn-
AuStrBeglG-a samo ako je datum pobijane odluke nakon 31. 12. 2004.50
47
48
Interessenvertreter je u zakonu definiran kao voditelj ili namjetenik udruenja iji je
statutom propisani cilj zatita ili zastupanje etanih vlasnika ili stjecatelja etanog vlasnitva i
koje se redovno bavi savjetovanjem njegovih lanova u stvarima etanog vlasnitva i obuhvaa
vie od dvije savezne zemlje Republike Austrije, Cf. ibid., str. 390.
49
Cf. ibid, str. 398.
50
Prader / Kuprian, op. cit. (bilj. 42), str. 55.
S obzirom da su predmeti odluka o stambenopravnim stvarima iskljuivo

imovinskog karaktera, imovinska granica za doputenost revizijskog
rekursa prema 59. st. 2., 62. st. 3. i 5.i 63. st. 1. AuStrG-a iznosi
10 000 ( 37. st. 3. t. 16. 1. re., MRG) te time odstupa od imovinskog
cenzusa odreenog AuStrG-a koji iznosi 20 000 . Novo izvanparnino
pravo donosi bitne promjene u odnosu na dosadanje stanje. Posebno
treba naglasiti razliku izmeu stvari u kojima bi se OGH mogao pozvati
uvijek, neovisno o vrijednosti spora i s druge strane stvari u kojima OGH
u nedostatku izjave o doputanju rekursnog suda moe biti pozvan samo u
sporovima u kojima vrijednost spora iznosi vie od 10 000 .51
Rok za podnoenje revizijskog rekursa i odgovora na revizijski rekurs
iznosi 4 tjedna ( 37. st. 3. t. 16. re. 2., MRG).
2.3. Etanopravni parnini predmeti52
U parninom postupku odluuje se o svim etanopravnim stvarima koje

izriitom zakonskom odredbom nisu propisane kao etanopravne stvari o
kojima se odluuje u izvanparninom postupku. Osim toga, sud e odluku
donijeti u parninom postupku i ako se tubeni zahtjev ili pravna osnova
etanopravnog spora temelje na odredbama ABGB-a ili ako je tuba
podnesena zbog nepotivanja ili povrede ugovora.53
Za razliku od etanopravnog izvanparninog postupka koji se pokree
zahtjevom, a stranke imaju poloaj podnositelja zahtjeva i protivnika
zahtjeva, parnini postupak radi ostvarivanja etanopravnih stvari pokree
se tubom, a stranke imaju uloge tuitelja i tuenika.
U svim etanopravnim parninim postupcima na odgovarajui nain
primjenjuju se odredbe ZPO. Odstupanja u odnosu na redovnu parnicu
tiu se obvezatnog sudjelovanja odvjetnika (Anwaltszwang) koje postoji
u svim etanopravnim parninim stvarima, dok je obvezatno sudjelovanje
odvjetnika u parnici propisano za sporove ija vrijednost iznosi vie od
4000 .54
Pored toga, prema 37. MRG-a i 52. WEG-a nee se primjenjivati
ni odredbe o sudskim neradnim danima (Gerichtsferien), odnosno sve
stambenopravne stvari ne mogu biti predmet arbitrae ( 582. st. 2. re. 1.,
ZPO).
S obzirom na to da se postupak temelji na raspravnom naelu, procesni
51
52
Etanopravni parnini predmeti su etanopravni predmeti koji se realiziraju u parnici. Nije
upotrijebljen izraz etanopravni sporni predmeti zato to su i neke etanopravni izvanparnini
predmeti po svojoj pravnoj prirodi sporni.
53
Rosifka, Walter, Rechte & Pflichten als Wohnungseigentmer, Linde populr, Wien,
2006., str. 270.
54
Ibid.
13
materijal trebaju prikupiti stranke, provodi se usmena rasprava, odluka se

donosi u obliku presude. Protiv prvostupanjskih presuda mogua je alba,
a u nekim sluajevima mogue je i protiv drugostupanjskih odluka izjaviti
reviziju.55
U parnici povodom etanopravnih predmeta odluivat e se primjerice o
sljedeim:
1. tubi zajednice vlasnika protiv etanog vlasnika koji ne podmiruje
obvezu plaanja priuve;
2. zahtjevu za sniavanje naknade upravitelju koja je s njim sporazumno
odreena radi grubog krenja njegovih obveza;
3. tubi zbog smetanja posjeda;
4. tubi protiv susjeda zbog smetanja bukom;
5. tubama iz prava vlasnitva;
6. zahtjevu po osnovi jamstva;
7. zahtjevu za naknadu tete koju je jedan etani vlasnik prouzroio
drugom etanom vlasniku npr. ruenjem noseih zidova u svome
stanu.
2.4. Neki aspekti Wohnrechtsnovelle 2006
2.4.1. Openito o suglasnosti za uspostavu etanog vlasnitva

Iako WRN 2006 donosi niz novih rjeenja u etanopravnim stvarima,
ono to pobuuju najveu panju izmjene su i dopune odredba kojima se
propisuju pretpostavke za uspostavu etanog vlasnitva. Ova rjeenja vrlo
su zanimljiva iz perspektive Republike Hrvatske, jer je uspostava etanog
vlasnitva na zahtjev suvlasnika koji ima odgovarajui suvlasniki dio
mogua samo na temelju suglasnosti svih suvlasnika (l. 73. st. 1., ZV).
Iznimno, suvlasnik koji je na svom suvlasnikom dijelu ve uspostavio
etano vlasnitvo ne moe uskratiti suglasnost za uspostavu etanog
vlasnitva drugom suvlasniku. Ipak, uskrata suglasnosti bila bi i u tom
sluaju mogua, ako bi se uspostavom novog etanog vlasnitva ukinula
ili ograniila prava koja mu pripadaju na temelju od prije uspostavljenog
etanog vlasnitva (l. 73. st. 2., ZV). S obzirom na to da u hrvatskoj
pravnoj teoriji postoje dvojbe o tome je li mogua zamjena suglasnosti svih
suvlasnika potrebna za uspostavu etanog vlasnitva sudskom odlukom56,
55
Tchtscher, op. cit. (bilj. 10), str. 188.
56
Jospovi smatra da pisanu suglasnost svih suvlasnika nije mogue zamijeniti sudskom
odlukom, jer ako je osnivanje etanog vlasnitva ogranienje prava drugih suvlasnika, nikoga
se ne moe prisiljavati na takav in., Josipovi, Tatjana, Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine
(uspostava i raspolaganje), Hrvatska pravna revija, 1/2002., str. 6. Naprotiv, Kaer smatra da
se uskrata suglasnosti potrebne za uspostavu etanog vlasnitva moe ostvarivati i u sudskom
postupku u kojem bi sud trebao odluiti je li uspostava etanog vlasnitva na suvlasnikom
dijelu mogua., Kaer, Hrvoje, Uspostava etanog vlasnitva i iskljuenje prema Zakonu o
bilo bi korisno i zanimljivo opisati koji su mogui naini uspostave etanog

vlasnitva u susjednoj Austriji, te koje su promjene nastupile od stupanja na
snagu WRN 2006.
2.4.2. Uspostava etanog vlasnitva u Austriji

Pravna osnova za uspostavu etanog vlasnitva u Austriji:
1. pisana suglasnost svih suvlasnika, odnosno ugovor o osnivanju
etanog vlasnitva (Wohnungeigentumsvertrag)
2. sudska odluka o tubi radi bezuvjetnog stjecanja vlasnitva (Klage
auf Einverleibung des Eigentums)
3. sudska odluka u postupku razvrgnua suvlasnitva, odnosno povodom
tube radi diobe (Teilungsklage)
4. sudska odluka o diobi brane steevine i uteevine prema 81.-98.
EheG
3. st. 1. t. 1. WEG 2002 kao temelj za uspostavu etanog vlasnitva
propisuje pismenu suglasnost svih suvlasnika. Iako zakon ne propisuje
obvezatan sadraj ovog ugovora, iz ugovora mora proizlaziti namjera
suvlasnika da uspostave etano vlasnitvo. S obzirom na to da ugovor
predstavlja osnovu za upis u zemljinu knjigu, mora biti javnobiljeniki
ovjerovljen.57
Prema 3. st. 1. t. 2. WEG 2002 pravni je temelj za uspostavu etanog
vlasnitva i sudska odluka o tubi radi bezuvjetnog stjecanja vlasnitva
prema 43. WEG 2002. Tubu radi bezuvjetnog stjecanja vlasnikih
prava podnosi stjecatelj etanog vlasnitva58 protiv organizatora etanog
vlasnitva59 zbog razloga to organizator etanog vlasnitva nije predao
isprave potrebne za uknjibu vlasnikih prava i nije bez odgode postavio
odgovarajue zahtjeve nakon okonanja graevinskih radova u zgradi u
kojoj se objekt etanog vlasnitva nalazi, te pod uvjetom da je stjecatelj
etanog vlasnitva platio dogovoreni novani iznos izgradnje i ostalih
trokova ( 37. st. 2. t. 2. WEG 2002).
U svrhu uspostave etanog vlasnitva WRN 2006 propisuje da e tuitelj
(stjecatelj etanog vlasnitva) tubom zahtijevati ne samo pristanak za
uknjibu vlasnitva na njegovom odgovarajuem dijelu, nego i uspostavu
etanog vlasnitva nad svim za to namijenjenim objektima navedene
nekretnine, a pri okrunom sudu u kojem se ta nekretnina nalazi (l. 43. st.
vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Pravo u gospodarstvu, vol. 37, 1998., str. 988. Belaj je
miljenja da e sudovi kojima treba predoiti pisanu suglasnost svih suvlasnika da bi se moglo
uspostaviti etano vlasnitvo trebati tolerirati i neudovoljavanje ovoj dunosti ako su ostali
uvjeti zadovoljeni., Gavella, Nikola; Josipovi, Tatjana; Gliha, Igor; Belaj, Vlado; Stipkovi,
Zlatan, Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998., str. 547.
57
Tschtscher, op. cit. (bilj. 10), str. 36.
58
Vidi bilj. 43.
59
Vidi bilj. 12.
15
1. re. 1., WEG). Kako ovom tubom, iji je koncept izmijenjen s WRN
2006, podnositelj tube ne trai samo pristanak za upis etanog vlasnitva
nad svojim dijelom, nego i nad svim ostalim dijelovima navedene nekretnine
u ukupnosti, tuba se naziva tubom za ukupnu uspostavu (etanog
vlasnitva), odnosno Gesamtbegrndungsklage.60
Ako uspostava etanog vlasnitva na svim objektima prikladnim za
zasnivanje etanog vlasnitva nije mogua, odluka suda e se odnositi samo
na objekt tuitelja ( 43. st. 1. re. 2. WEG 2002).
Uspostava etanog vlasnitva u Austriji mogua je i na temelju sudske
odluke (Wohnungeigentumsbegrndung durch Richterspruch) o razvrgnuu
suvlasnitva ( 3. st. 1. t. 3. WEG 2002). Za razliku od zakonskog ureenja
prema kojem je ovakav nain uspostave etanog vlasnitva u postupku diobe
mogao zahtijevati samo tuenik, od 1. 7. 2002. otvorena je mogunost i da
tuitelj istovremeno sa zahtjevom za diobu postavi i zahtjev za uspostavu
etanog vlasnitva. Kako je svrha ove tube uspostava etanog vlasnitva,
njen pravi naziv trebao bi biti tuba za uspostavu etanog vlasnitva
(Wohnungseigentumsbegrndungsklage).61
Na temelju bogate sudske prakse uspostavljena su osnovna pravila o
ovom obliku uspostave etanog vlasnitva. Tako je jedna od osnovnih
pretpostavki da na nekretnini jo uvijek nije uspostavljeno etano vlasnitvo,
odnosno da niti jedan od suvlasnika nije nad svojim odgovarajuim dijelom
uspostavio etano vlasnitvo.
Tuba radi diobe podnosi se protiv svih suvlasnika koji nisu nastupili
kao tuitelji, a dioba se moe provesti ako je mogua i svrsishodna.
Dioba je mogua ako se stvar moe podijeliti bez bitnog umanjenja
njezine vrijednosti i ako ne postoje pravni razlozi koji diobu spreavaju.
Dioba je svrsishodna ako se stvar moe podijeliti, a da podjela ne izaziva
nerazmjerno velika odstupanja u vrijednosti dijelova, tako da se vrijednost
cjeline i nadalje zadrava u njenim dijelovima.62
Tuitelj moe ve u trenutku podnoenja tube radi diobe, ali i kasnije,
tijekom postupka predloiti nain podjele (Teilungsvorschlag). Meutim,
sud nije vezan njegovim prijedlogom. Kako bi uspostava etanog vlasnitva
na temelju sudske odluke bila mogua, nuno je da svaki suvlasnik ima
odgovarajui dio potreban za uspostavu etanog vlasnitva. Ima li vie
suvlasnika nego to ima dijelova nad kojima je uspostava etanog vlasnitva
mogua, uspostava etanog vlasnitva na temelju sudske odluke nije
mogua, odnosno tuba kojom se trai uspostava etanog vlasnitva e se
odbiti kao neosnovana. Tuitelj moe postaviti eventualan tubeni zahtjev u
kojem e sa zahtjevom za uspostavu etanog vlasnitva kumulirati zahtjev
za civilnu diobu. Bude li tuitelj odbijen sa zahtjevom za uspostavu etanog
60
Dirnbacher, op. cit (bilj. 11), str. 91.
61
Cf. ibid., str. 97.
62
vlasnitva, on jo uvijek moe uspjeti sa zahtjevom za civilnu diobu. Ako

tuitelj u parnici radi diobe postigne uspjeh, bit e mu nadoknaeni i
trokovi koje je u parnici imao.63
Osim to uspostavu etanog vlasnitva moe zahtijevati podnositelj tube
radi diobe, uspostavu etanog vlasnitva u postupku diobe i nadalje moe
zahtijevati tuenik. Ako tijekom postupka diobe tuitelj ili tuenik budu
zahtijevali uspostavu etanog vlasnitva, te ako sud utvrdi da je uspostava
etanog vlasnitva mogua, svaka stranka moe dati prijedlog diobe. Sud
nije vezan prijedlozima stranaka. Meutim, ako ni jedna od stranaka ne
predloi na koji nain bi se dioba trebala provesti, sud e donijeti odluku
kojom e odrediti da se Suvlasnika zajednica razvrgava osnivanjem
etanog vlasnitva... Nakon to je odluka donesena, stranke bi se mogle
sporazumjeti o nainu podjele. Ne mogu li se stranke sporazumjeti, svaka
od stranaka ovlatena je da trai ovrhu donesene odluke. Tada e podjela
uslijediti u ovrnom postupku. S obzirom na vrlo visoke trokove podjele,
stranke e se savjetovati da se pokuaju sporazumjeti.64
Sudska podjela brane steevine i brane uteevine kao nain uspostave
etanog vlasnitva nije se etablirala u praksi. Naime, do nje moe doi ako
se brani drugovi nakon razvoda braka ne mogu sloiti o podjeli imovine.
Temeljne su pretpostavke podjele postojanje zgrade koja se nalazi u imovini
branih drugova i nad kojom bi uspostava etanog vlasnitva bila mogua
i postojanje mogunosti da ivotna podruja branih drugova nakon diobe
brane steevine budu to manje u doticaju. Takva situacija bila bi teko
zamisliva ako bi se podjela brane steevine izvrila uspostavom etanog
vlasnitva nad dijelovima zgrade u kojem bi bivi brani drugovi trebali
i nadalje ivjeti. Osim toga, ako bi se uspostavom etanog vlasnitva
obuhvatile i tree osobe, odnosno ako zgrada nije iskljuivo u vlasnitvu
branih drugova, zahtijevala bi se i suglasnost treih osoba.65 Dirnbacher
naprotiv smatra da bi takav nain uspostave etanog vlasnitva bio mogu
samo ako bi se nekretnina nalazila u iskljuivom vlasnitvu branih
drugova.66
Prikaz naina uspostave etanog vlasnitva u Austriji sadri odgovore i
na dvojbe u hrvatskoj pravnoj teoriji, nastale upravo u svezi s uspostavom
etanog vlasnitva. Iako postojei zakonski tekst u RH nema osnove prema
kojoj bi uspostava etanog vlasnitva bila mogua i sudskom odlukom koja
bi zamjenjivala suglasnost ostalih suvlasnika, neka od austrijskih rjeenja
bila bi korisna i za Hrvatsku. Meutim, o ovom problemu e vie rijei biti
u okviru dijela rada koji se odnosi na hrvatsko etano pravo.67
63
Tschtscher, op. cit. (bilj. 10), str. 38-39.
64
65
Cf. ibid., str. 40.
66
67
Vidi Ad. 4.4.
17
3. Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Njemakoj

U njemakom pravu etano vlasnitvo je trolano jedinstvo68 koje
ine posebno vlasnitvo (Sondereigentum), suvlasnitvo (Miteigentum) i
pravo lanova zajednice (Mitgliedschaftsrecht). Kvalifikacija sudjelovanja
(personalni element) odreuje stvarnopravna ovlatenja i obrnuto, a rezultat
je nastanak zajednice sui generis, koja nije pravna osoba, ali ima djelominu
pravnu sposobnost, odnosno postoji pravni objektivitet zajednice etanih
vlasnika (Rechtsobjektivitt der WEer-Gemeinschaft). Za zajednicu etanih
vlasnika bitno je da nema mogunosti njenog ukidanja od strane treih i da
postoji nerazdvojivost njenih elemenata - posebnog vlasnitva, suvlasnitva
i prava na lanstvo u zajednici.69
Zanimljivo je da je u ukupnom broju od 37 milijuna stanova u
Njemakoj svega 9% stanova u privatnom vlasnitvu, a ak 91% stanova za
iznajmljivanje u vlasnitvu tvrtki i drave (socijalni stanovi). Osim toga, u
ukupnom broju stanova u privatnom vlasnitvu, koji iznosi oko 4 milijuna
i iji broj je u laganom porastu ak 60% vlasnika ne ive u stanu, nego
ga iznajmljuje, a svega 40% vlasnika privatnih stanova u tim stanovima i
ivi.70
3.1. Pravni izvori etanog vlasnitva u Njemakoj
Osnovni pravni izvor etanog vlasnitva u Njemakoj je Zakon o stam-

benom vlasnitvu iz 1951.71 (u nastavku : dWEG). Meutim, u Njemakoj se i
prije stupanja na snagu Graanskog zakonika (u nastavku: BGB)72 propisima
pojedinih zemalja ureivalo vlasnitvo katova, tzv., Stockwerkseigentum. Ta
je vlasnika forma imala i podrugljivi nadimak trgovaka kua (Hndelhaus)
jer su meu suvlasnicima postojale uestale svae.73 Zakon koji je donesen
nakon 2. svjetskog rata trebao je potaknuti daljnji razvoj stambenopravnih
odnosa, ali je zbog potreba prakse u nekoliko navrata noveliran, posljednji
put 2004. Najnovija zakonska izmjena WEG-Novelle 2006 trenutno je u
zakonskoj proceduri.
Osim dWEG-a, odnosi suvlasnika, odnosno etanih vlasnika u svezi s
najmom i zakupom ureeni su Zakonom o reformi prava najma74 (u nastavku:
MietRRG), odnosno 535.-597. BGB-a. U svezi s etanim vlasnitvom
68
Dreigliedrige Einheit.
69
Brmann, Johannes; Pick, Eckhart, Wohnungseigentumsgesetz, C. H. Beck, Mnchen,
2006., str. 36-37.
70
71
Gesetz ber das Wohnungseigentum und das Dauerwohnrecht (Wohnungseigentumsgesetz)
v 15. 3. 1951. (BGBl I 1951 S 175, 209) idF v 1. 7. 2004. (BGBl I 2004 S 718).
72
Brgerliches Gesetzbuch v 18. 8. 1896. (RGBl S 195).
73
http://de.wikipedia.org/wiki/Eigentumswohnung.
74
Mietrechtsreformgesetz v 19. 6. 2001. (BGBl I S 1149).
primjenjuju se i odredbe BGB-a o zastari ( 194.-204.) i formi pravnih

poslova ( 126.a, 126.b).
DWEG upuuje i na odredbe nekih drugih zakona to su Zakon o steaju75
(u nastavku: InsO), njemaki Zakonik o graanskom procesu76 (u nastavku:
dZPO) i Zakon o izvanparninom postupku77 (u nastavku: FGG).
Pored navedenih zakona, primjenjuju se i Zakon o ivotnoj zajednici
istospolnih partnera78 (u nastavku: LPartG) i Odredba o stvarima u
kuanstvu79 (u nastavku: HausratsVO), Zakon o izgradnji80 (u nastavku:
BauGB) i Zakon o tednji energije u zgradama81 (u nastavku: EnEG).
Osim toga, u primjeni je i niz odredaba kojima se etanopravni odnosi
ureuju kao to su primjerice Uredba o ulaganju i voenju zemljinih knjiga
o etanom vlasnitvu i vlasnitvu nad objektima koji nisu namijenjeni
za stanovanje82 (u nastavku: WGW), Uredba o izraunavanju stambene
povrine83 (u nastavku: WoFlV) i Uredba o obraunu trokova grijanja i
tople vode84 (u nastavku: HeizkostenV).
3.2.1. Openito o etanopravnim izvanparninim predmetima

I njemaki je zakonodavac kao austrijski izriito propisao o kojim e
se etanopravnim stvarima odluivati u izvanparninom postupku. Naime,
kao to je ve reeno, ovakav nain razgranienja parnine i izvanparnine
jurisdikcije ima viestruke prednosti u odnosu na zakone u kojima
razgranienje nije provedeno na takav jasan nain. Meutim, unato izriitoj
zakonskoj odredbi u kojoj su taksativno navedeni predmeti o kojima e se
odluivati u izvanparninom postupku, u nekim sluajevima e jo uvijek
postojati dvojba o odabiru pravilnog puta pravne zatite. Razlog tome su
zakonska odreenja 43.d WEG-a koja su prilino iroka, pa su s obzirom
75
Insolvenzordnung v 5. 10. 1994. (BGBl I S 2866), zulezt gendert 10. 11. 2006. (BGBl I
S 2553).
76
Zivilprozessordnung v 30. 1. 1887. (RGBl S 83) idF 5. 12. 2005. (BGBl I S 3202).
77
Gesetz ber die Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarkeit v 20. 5. 1898. (RGBl S
771), zulezt gendert 10. 11. 2006. (BGBl I S 2553).
78
Lebenspartnerschaftengesetz v. 16. 2. 2001. (BGBl I S 226), zulezt gendert 15. 12. 2004
(BGBl I S 3396).
79
Hausratsverordnung v 21. 10. 1944. (RGBl I S 256).
80
Baugesetzbuch idF v 23. 9. 2004. (BGBl I S 2414).
81
Gesetz zur Einsparung von Energie in Gebuden Energieeinsparungsgesetz idF v 1. 9.
2005. (BGBl I S 2684).
82
Verordnung ber die Anlegung und Fhrung der Wohnungs- und Teileigentumsgrundbcher
- Wohnungsgrundbuchverfgung v 24. 1. 1995. (BGBl I S 134).
83
Verordnung zur Berechnung der Wohnflche Wohnflchenverordnung v 25. 11. 2003.
(BGBl I S 2346).
84
Verordnung ber vebrauchabhngige Abrechnung Heiz- und Warmwasserkosten v 20. 1.
1989. (BGBl I S 115).
19
na irinu tumaenja mogua i odstupanja.
3.2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti prema 43.d WEG-a

Prvostupanjski sud u ijem se podruju nekretnina nalazi odluuje u
izvanparninom postupku:
1. O zahtjevu etanog vlasnika o pravima i dunostima izmeu etanih
vlasnika koja proizlaze iz zajednice etanih vlasnika i upravljanja
zajednikim vlasnitvom85, izuzev zahtjeva za razvrgnue suvlasnitva
( 17.) i iskljuenja etanog vlasnika ( 18., 19.).
2. O zahtjevu etanog vlasnika ili upravitelja o pravima i dunostima
upravitelja prilikom upravljanja zajednikim vlasnitvom.
3. O zahtjevu etanog vlasnika ili treeg o imenovanju upravitelja u
sluaju 26. st. 3.
4. O zahtjevu etanog vlasnika ili upravitelja o valjanosti rjeenja kojeg
su donijeli etani vlasnici ( 43. st. 1. t. 1., 2., 3., 4., dWEG).
Prilino jasan kriterij razgranienja parnine i izvanparnine jurisdikcije
to ga sadri 43. st. 1. t. 1.-4. dWEG-a, ipak e u nekim zakonom
propisanim sluajevima biti dvojben. Tako e u pojedinim zakonom
odreenim sluajevima zbog opsega zakonske formulacije i s tim povezane
neodreenosti u propisivanju (kao u sluaju 43. dWEG st. 1. t. 1. o tome
koja su to prava i dunosti etanih vlasnika koja proizlaze iz njihovih
meusobnih odnosa) biti nuno konzultirati sudsku praksu, kako bi se
odabrao pravilan put pravne zatite.
Primjerice, sporovi etanih vlasnika o kojima e se odluivati prema
43. st. 1. t. 1. dWEG jesu:
- zahtjev etanog vlasnika kojim se zahtijeva promjena stvarnopravnog
poloaja opsega posebnog prava koritenja iz meusobnih odnosa;
- suglasnost za graevinsku izmjenu;
- imenovanje upravitelja;
- dozvola za prodaju stana prema 12. dWEG-a;
- izmjena prostornih granica nakon izjave o diobi (Teilungserklrung).86
Nasuprot tome, sporovi o kojima se nee odluivati prema 43. st. 1. t.
1. dWEG-a jesu:
- zahtjevi etanih vlasnika prema treima i zahtjevi treih prema etanim
85
Zakon upotrebljava izraz gemeinschaftliche Eigentum koji u prijevodu znai zajedniko
vlasnitvo, ali ne odgovara odreenju zajednikog vlasnitva u hrvatskom pravu. Zajedniko
vlasnitvo u njemakom pravu obuhvaa zemljite i zajednike dijelove zgrade koji nisu u
etanom vlasnitvu ili vlasnitvu treeg ( 1. st. 5., dWEG). U hrvatskom pravu zajedniko
vlasnitvo moe se osnovati samo zakonom, a to se etanopravnih odnosa tie, u zajednikom
vlasnitvu etanih vlasnika je samo priuva (l. 90., ZV).
86
Riecke, Olaf ; Schmid, Michael J., Wohnungseigentumsgesetz, Kompaktkommentar,
Luchterhand, Mnchen, 2006., str. 596-597.
vlasnicima;
- spor o tome tko ima posebno pravo koritenja;
- zahtjevi u svezi s prodajom stana u etanom vlasnitvu;
- pripadnost odreenih prostorija posebnom vlasnitvu jednog suvlas-
nika.87
Sudac je u donoenju odluke vezan uz zakon, sporazum ili odluku
etanih vlasnika88. Tako sudac moe donijeti odluku na temelju sporazuma
o diobi ili na temelju nekog drugog sporazuma etanih vlasnika, ak ako te
odredbe smatra nepravednim ili nesvrsishodnim. Vezanost suca uz navedene
sporazume etanih vlasnika zavrava tamo gdje su prekoraene granice
privatne autonomije prema 134., 138. BGB-a ili su protivne povjerenju
stranaka. Tek ako ne postoje takva odreenja stranaka, sudac e odluku
donijeti na temelju slobodne procjene89 ( 43. st. 2., dWEG).
43. st. 4. dWEG-a propisuje i tko e se smatrati sudionikom u
postupku (Beteiligte), razlikujui pri tom sudionike svakog etanopravnog
izvanparninog postupka ponaosob.
Tako e u sluaju spora izmeu etanih vlasnika sudionici postupka biti
svi etani vlasnici ( 43. st. 4. t. 1., dWEG). Meutim, ako je spor izmeu
etanog vlasnika i upravitelja ili ako se radi o sporu o valjanosti odluke
etanih vlasnika koji je pokrenuo etani vlasnik ili upravitelj, sudionici e
biti etani vlasnik i upravitelj ( 43. st. 4. t. 2., dWEG). Konano, ako se
radi o sporu izmeu etanog vlasnika i treeg, sudionici postupka bit e
etani vlasnik i trei ( 43. st. 4. t. 3., dWEG).
Odreenje 43. st. 4. dWEG-a obuhvaa materijalne sudionike etano-
pravnog izvanparninog postupka. Meutim, nakon shvaanja o djelominoj
pravnoj sposobnosti zajednice etanih vlasnika90 (Teilrechtsfhigkeit) sudi-
onikom etanopravnih izvanparninih postupaka smatrat e se i zajednica
etanih vlasnika. Sudionitvo ne postoji ako se predmet postupka odnosi
samo na podnositelja zahtjeva. Primjerice, ako samo jedan etani vlasnik
postavlja zahtjev za naknadu tete prema upravitelju, u tom postupku ostali
etani vlasnici nisu sudionici.91
Osnovni principi postupanja sadrani su u 44. dWEG-a. U etanopravnom
izvanparninom postupku trebala bi se u pravilu provesti usmena rasprava, a
sudac bi stranke trebao poticati na zakljuenje nagodbe ( 44. st. 1., dWEG).
Ovakvim zakonskim odreenjem u pogledu ostvarivanja naela usmenosti
87
Cf. ibid., str. 597.
88
Razlika izmeu sporazuma (Vereinbarung) i rjeenja etanih vlasnika (Beschlu der
Wohnungseigentmer) postoji s obzirom na suglasnost koja je potrebna za valjanost odluke
koja se donosi. Tako je za valjanost sporazuma potrebna suglasnost svih etanih vlasnika, a za
valjanost rjeenja potrebna je suglasnost natpolovine veine etanih vlasnika ( 25., dWEG).
89
nach billigem Ermessen.
90
Brmann / Pick, op. cit (bilj. 69), str. 36.
91
Cf. ibid., str. 594.
21
smatra se da su etanopravni izvanparnini postupci meupostupci izmeu

svih drugih izvanparninih postupaka i parnice. Naime, u tim se postupcima
propisuje provoenje usmene rasprave, koja ima drugaije znaenje od
rasprave koja se provodi u parnici, jer je primarna svrha usmene rasprave
u etanopravnim izvanparninim postupcima zakljuenje nagodbe izmeu
stranaka, a tek podredno utvrivanje injeninog stanja i ostvarivanje naela
sasluanja stranaka.92
Doe li izmeu stranaka do nagodbe, o sporazumu stranaka treba sastaviti
zapisnik prema pravilima koja vrijede za zapisnik o nagodbi u graanskoj
parnici ( 44. st. 2., dWEG). Nasuprot pravilima FGG-a, odluka koju sudac
donosi u etanopravnim izvanparninim stvarima mora biti obrazloena (
44. st. 4. re. 2., dWEG). U sluaju izostanka obrazloenja, ne moe poeti
tei rok za albu.93
Pravna sredstva protiv odluka u etanopravnim izvanparninim
predmetima jesu prema 45. dWEG-a alba protiv rjeenja (sofortige
Beschwerde), posredna alba protiv rjeenja (sofortige weitere Beschwerde)
i zahtjev za izmjenu odluke ili sudske nagodbe (nderungsantrag).
alba protiv rjeenja i posredna alba protiv rjeenja doputene su samo
ako vrijednost predmeta albe iznosi vie od 750 ( 45. st. 1., dWEG).
Za razliku od albe protiv rjeenja koja je usmjerena na pobijanje
rjeenja prvostupanjskog suda donesenog u etanopravnim izvanparninim
predmetima, posredna alba protiv rjeenja pravno je sredstvo kojim se
pobijaju odluke albenih sudova donesenih u povodu izjavljene albe.
Odluke izvanparninih sudova donesene u etanopravnim stvarima
podobne su za stjecanje formalne i materijalne pravomonosti ( 45. st. 2.,
dWEG). Materijalna pravomonost ograniena je mogunou podnoenja
zahtjeva za izmjenu odluke ili sudske nagodbe donesene u etanopravnim
izvanparninim stvarima. Naime dWEG sadri odredbu kojom je propisano
da ako su injenini odnosi bitno promijenjeni, sudac moe na zahtjev
jednog od sudionika izmijeniti odluku ili nagodbu ako je to nuno radi
otklanjanja nepravedne odluke ( 45. st. 4.).
3.3. Etanopravni predmeti u parninom postupku
Iako 43. st. 1. dWEG-a ureuje etanopravne izvanparnine postupke,

ovom odredbom istovremeno je odreena i nadlenost u parninim stvarima,
jer je iskljuenjem razvrgnua zajednice ( 17.) i iskljuenja etanog
vlasnika ( 18., 19.) iz izvanparnine jurisdikcije istovremeno odreena
njihova pripadnost parninom postupku.
Osim toga, u parnici e se odluivati i o nekim drugim etanopravnim
92
Riecke / Schmid, op. cit (bilj. 86), str. 610.
93
Brmann / Pick, op. cit. (bilj. 69), str. 603.
sporovima kao to su postupci protiv osobe odgovorne za izgradnju o

potronji zajednikog novca, ak i ako ta osoba kasnije bude upravitelj,
zatim pojedinani novani zahtjevi zbog potronje energije koji proizlaze
iz ugovora s upraviteljem. U parninom postupku odluivat e se i u
sluajevima kada je etani vlasnik upravitelju prenio upravljanje ili
iznajmljivanje vlastitog stana ili ako je spor izmeu etanog vlasnika i
osiguravatelja upravitelja. Za razliku od sporova izmeu etanih vlasnika
i razrijeenog upravitelja koji e se rjeavati u izvanparninom postupku,
sporovi biveg i sadanjeg upravitelja rjeavat e se u parnici.94
Ako se vie zajednica etanih vlasnika zajedno udrui u privrednu
zajednicu primjerice radi zajednikog voenja kompleksa za odmor i
rekreaciju, na njihove odnose nee se primjenjivati pravila dWEG-a nego
pravila BGB-a. Isto tako sporovi o rjeenjima privredne zajednice pripadaju
u redovni parnini postupak.95
U sluaju dvojbe o nadlenosti uzima se da je nadlean izvanparnini
sud.96
3.4. WEG-Novelle 2006
Etanopravni izvanparnini postupci (izuzev postupka za imenovanje

upravitelja prema 43. st. 1. t. 3., dWEG) postupci su sporne pravne prirode.
Za sporne izvanparnine postupke uope karakteristino je postojanje dviju
strana (neovisno o broju osoba koje se nalaze u jednoj ili drugoj stranakoj
ulozi) izmeu kojih postoji spor. Nadalje, u postupcima je snano izraena
stranaka dispozicija u pokretanju postupka, odreivanja teme raspravljanja
i okonanju spora. Analiza postupovnih odredbi dWEG-a ukazala je da u
etanopravnim stvarima postoji cijeli niz klasinih elemenata parnice,
odnosno u postupku se primjenjuju tipina parnina naela kao to su naelo
dispozicije, raspravno naelo, naelo sasluanja stranaka te stranke imaju
mogunost zakljuivanja sudske nagodbe. Razlike koje postoje u odnosu
izmeu etanopravnog izvanparninog postupka i parnice oituju se u svrsi
koja se postupkom eli ostvariti, pravnim sredstvima i pravomonosti,
osobito s obzirom na mogunost naknadne izmjene pravomone odluke. Ako
pravila FGG-a ne sadre potrebne odredbe te ako to nije protivno istranom
naelu u tim e se postupcima na odgovarajui nain primjenjivati odredbe
dZPO-a.97
Isticanje slinosti i razlika etanopravnih izvanparninih spornih
Cf. ibid., str. 583-584.

94
Cf. ibid. 588.

95
96
Cf. ibid. 578.
97
Schmidt u: Keidel, Theodor; Kuntze, Joachim; Winkler Karl, Freiwillige Geirchtsbarkeit,
Kommentar zum Gesetz ber die Angelegenheiten der freiwilligen Gerichtsbarleit, C. H. Beck,
Mnchen, 2003., str. 425.
23
postupaka i parnice ima za cilj pruiti odgovor na pitanje je li etanopravne

sporne stvari oportuno zadrati u izvanparninoj jurisdikciji ili je
svrsishodnije izvriti prijenos svih etaanopravnih stvari u parnicu. Naime,
WEG-Novelle 2006, koja se trenutno nalazi u zakonskoj proceduri,
izvrila je potpuni prijenos etanopravnih stvari u parnicu i sukladno tome
izmijenjena su i druga pravila postupanja u etanopravnim stvarima kako bi
se provelo potrebno usklaivanje.
Ideja o pravnom ienju (Rechtsbereinigung) izmeu parninih i
izvanparninih stvari, osobito u pogledu etanopravnih stvari, kao izrazito
spornih izvanparninih stvari, odnosno ideja o otklanjanju svih spornih
izvanparninih stvari iz izvanparninog postupka i njihov prijenos u
parnicu nastala je i prije WEG-Novelle 2006. Tako je Bork isticao da je
jedan od ciljeva nacrta budueg FGG-a izbacivanje svih spornih stvari iz
izvanparninog postupka i njihovo upuivanje u parnicu ili upravni postupak,
te da bi to osobito vrijedilo u sluaju etanopravnih izvanparninih spornih
stvari (tzv. WEG-Sachen) koje treba prenijeti u parnicu ili eventualno
dopuniti samostalnim postupovnim odredbama i supsidijarno uputiti na
odredbe FGG-a.98
Novine koje WEG-Novelle 2006 donosi tiu se nekoliko osnovnih
problema, koje emo ovom prilikom iznijeti, ali emo se u opisu novina
zadrati samo na opisu navedenog jurisdikcijskog prijenosa.
Tri su osnovne zadae koje se ele ostvariti izmjenom dWEG-a. Prva je
zadaa olakavanje formiranja suglasnih volja etanih vlasnika i poboljanje
mogunosti informiranja o rjeenjima etanih vlasnika, ali bez dodatnog
optereivanja zemljinoknjinih slubi. Druga je zadaa harmonizacija
postupovnih propisa proirenjem propisa dZPO-a na etanopravni sudski
postupak. Konano, trea zadaa WEG-Novelle 2006 jaanje je poloaja
etanih vlasnika prema bankama prilikom ostvarivanja potraivanja
mjesenih iznosa koje etani vlasnik mora upravitelju podmiriti na temelju
zatvorenog gospodarskog plana (Wirtschaftsplan)99 u postupku prisilne
prodaje (drabe).100
U obrazloenju zakonske izmjene istie se da se u etanopravnim
postupcima radi o istim privatnopravnim spornim stvarima te da nema
nikakvog razloga zbog kojeg bi bilo oportuno da se ti postupci provode
prema pravilima izvanparninog postupka uz primjenu istranog naela, tim
vie to ve postojea pravna pravila propisuju primjenu temeljnih naela
dZPO-a u etanopravnim stvarima. Nadalje, smatra se da potrebe novog,
98
Bork, Reinhard, Die Erneureung der Freiwilligen Gerichtsbarkeit aus deutscher Sicht,
Zeitschrift fr Zivilproze, 4/2004., str. 400.
99
Hausgeldforderungen, Hausgeld, http://de.wikipedia.org/wiki/Hausgeld.
100
Obrazloenje Nacrta izmjene dWEG od 8. 3. 2006. (u nastavku: Begrndung)., Brmann,
Johannes, Pick, Eckhart, Wohnungseigentumsgesetz, Ergnzungsband zur 17. Auflage,
Regierungsentwurf 2006 fr ein Gesetz zur nderung des WEG und der anderer Gesetze,
C.H.Beck, Mnchen, 2006., str. 1-2.
budueg FGG zahtijevaju otklanjanje svih onih postupaka koju su kao iste
graanskopravne parnine stvari zbog razloga oportuniteta, ekonominosti
i ubrzanja stavljene u nadlenost izvanparninih sudova, a za koje se u
meuvremenu pokazala potreba da se ipak provode po pravilima parninog
postupka, jer se oekivanja zakonodavca u pogledu njihove realizacije u
izvanparninom postupku nisu ispunila.
S obzirom na bliskost etanopravnih izvanparninih postupaka s
parnicom smatra se da e se prijenosom etanopravnih stvari u parnicu i
primjenom raspravnog naela stranke disciplinirati na nain da e parnini
sud imati mogunost donijeti presudu zbog izostanka i odrediti provedbu
ovrhe na temelju prethodno ovrne odluke.101
elimo li prikazati dinamiku jurisdikcije u etanopravnim stvarima, doi
emo do vrlo zanimljivih rezultata. Najprije, dWEG-om 1951. se vrlo velik
broj etanopravnih stvari dodijelilo u nadlenost izvanparninih sudova.
Prilikom odreivanja njihove jurisdikcije zakonodavac se nije rukovodio
njihovom pravnom prirodom (koja je u veini etanopravnih stvari sporna),
nego kriterijima prednosti koje izvanparnini postupak prua kao fleksibilni,
neformalni, brzi postupak. Tada se oekivalo da e njihovo smjetanje u
izvanparninu jurisdikciju doprinijeti uspjenosti njihovo kvalitetnog i
brzog ostvarivanja.
Sadanji prijedlog je da se etanopravne stvari ostvare u onom postupku
koji je u skladu s njihovom pravnom prirodom, dakle u parninom postupku
istiui da je parnica bri i bolji put pravne zatite, jer se istrano naelo
pokazalo kao konica u uspjenom ostvarivanju ovih postupaka, poticalo
nedisciplinu stranaka i dovodilo do odugovlaenja postupka. Izgleda da
e se dosadanji zakonodavni eksperiment koji je trajao nekih 55 godina
zamijeniti drugim zakonodavnim eksperimentom, tim vie to ne postoje
nikakve ozbiljne primjedbe u pogledu novog poteza zakonodavca.
Meutim, nita manje nije zanimljiv ni problem trokova postupka koji
bi se ovom zakonskom promjenom trebali znatno poveati. Naime, trokovi
postupka nee se vie prosuivati prema 1. Zakonika o trokovima102 (u
nastavku: KostO), nego prema 1. br.1 a Zakona o sudskim trokovima103
(u nastavku: GKG) to dovodi do etverostrukog poveanja pristojbi.
Pored toga, stranke e radi primjene raspravnog naela u etanopravnim
postupcima morati zastupati odvjetnik, to e biti jo jedan dodatan razlog
za enormno poveanje trokova postupka. Konano, stranka vie nee
moi raunati s tim da u sluaju gubitka spora nee morati nadoknaditi
izvansudske trokove protivnoj strani.104
101
Begrndung, op. cit. (bilj. 100), str. 23.
102
Kostenordnung v 26. 7. 1957. (BGBl I S 960), zulezt gendert 22. 12. 2006. (BGBl I S
3416, 3427).
103
Gerichtskostengesetz v 18. 6. 1878. (RGBl S 141), zulezt gendert 22. 12. 2006. (BGBl
I S 3416, 3423).
104
Begrndung, op. cit. (bilj. 100), str. 103.
25
Viestruko poveanje trokova postupka ne bi smjelo onemoguiti

stranke u ostvarivanju zahtjeva za pruanje pravne zatite, jer ostvarivanje
prava na sudsku zatitu ne moe biti ovisno o promjenama propisa o
sudskim trokovima i trokovima odvjetnika. Stoga WEG-Novelle 2006
propisuje znaajno snienje vrijednosti spora, meutim, za razliku od drugih
parninih postupaka u kojem e se u obzir uzeti samo interes tuitelja,
u etanopravnim spornim postupcima pravomonost odluke protee se
ne samo na stranke, nego i na sve druge obavijetene etane vlasnike, a
prema novom 43. st.2.i 3. WEG-Novelle 2006 i na upravitelja. Pri tom je
polazite za odreivanje vrijednosti spora ukupan interes svih sudionika u
postupku, a zbog povienih trokova postupka vrijednost spora se sniava
na 50% ukupnog interesa ( 50. WEG-Novelle 2006).
WEG-Novelle 2006 trenutno se nalazi u zakonskoj proceduri. S
obzirom na to da ju je Savezni parlament (Bundestag) usvojio, postoji
velika mogunost da e u Njemakoj u etanopravnim sporovima doi do
jurisdikcijskog prijenosa. Svakako e biti zanimljivo pratiti kako e se
ova nova zakonodavna inicijativa odraziti na postupanje u praksi i hoe li
prijenos etanopravnih predmeta u parnicu pridonijeti njihovom brem i
kvalitetnijem rjeavanju.
4. Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Hrvatskoj

Radi boljeg razumijevanja procesnopravnog ureenja odnosa etanih
vlasnika u Hrvatskoj, nuno je opisati povijesni razvoj etanog vlasnitva.
Naime i prije stupanja na snagu ZV-a etano je vlasnitvo bilo ureeno
Zakonom o vlasnitvu na dijelovima zgrada.105 Meutim, tek je ZV
reafirmirao naelo superficies solo cedit, odnosno pravno jedinstvo zemljita
i svega onoga to je s njime spojeno, tako da se nekretninom ne smatra
samo zemljite ve i zgrada izgraena na njemu.106 Posebna specifinost
hrvatskog stvarnopravnog ureenja bila je postojanje drutvenog vlasnitva,
iji se postupni nestanak vezuje uz donoenja Ustava Republike Hrvatske iz
1990.
Hrvatsko vaee etanopravno ureenje temelji se na pravilima
austrijskog WEG-a iz 1975.
4.1. Pravni izvori etanog vlasnitva u Hrvatskoj
ZV je osnovni izvor etanog vlasnitva u Hrvatskoj. Njime su propisani

pravni temelji za uspostavu etanog vlasnitva, ovlasti etanih vlasnika glede
posebnog dijela i cijele nekretnine te naini prestanka etanog vlasnitva.
105
Zakon o vlasnitvu na dijelovima zgrada (Narodne novine br. 52/73.).
106
Belaj u: Gavella / Josipovi / Gliha / Stipkovi, op cit. (bilj. 56), str. 532.
Iako je zakonom odreeno da se na pravne odnose etanih vlasnika

primjenjuju odredbe posebnog zakonskog dijela (Glava IV), podredno e se
primjenjivati i opa pravila o suvlasnitvu (l. 66. st. 4.,ZV).
Osim toga, ZV u prijelaznim i zavrnim odredbama sadri i poseban
dio koji se odnosi na uspostavu pravnog jedinstva nekretnine (Glava II) i
izvravanje ovlasti glede cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju (Glava
III).
ZV radi ostvarivanja odnosa etanih vlasnika upuuje na primjenu
pravila o parninom postupku ili izvanparninom postupku, pa e se na
odgovarajui nain primjenjivati i odredbe Zakona o parninom postupku107
(u nastavku: ZPP) i Zakona o sudskom vanparninom postupku108 (u
nastavku: ZVP), s tim da se odredbe ZVP-a od stupanja na snagu Zakona o
nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6. 4. 1941. godine i za vrijeme
neprijateljske okupacije109 mogu primjenjivati kao pravna pravila.
Kako za uspostavu etanog vlasnitva nije dostatan samo titulus (pravna
osnova za stjecanje vlasnitva), nego i odgovarajui modus koji se ostvaruje
zemljinoknjinim upisom, primjenjivat e se i odredbe Zakona o zemljinim
knjigama110 (u nastavku: ZZK).
Pravne odnose povodom najma stana regulira Zakon o najmu stanova111
(u nastavku: ZNS).
S obzirom da je zakonom propisano da je za uspostavu etanog vlasnitva
potrebna potvrda nadlenog tijela da je stan ili druga prostorija u odreenoj
zgradi ili na odreenoj zemljinoj estici samostalna uporabna cjelina te
da potvrda mora sadravati popis i opis posebnih dijelova nekretnine koji
trebaju biti sagraeni u skladu s dozvolom nadlenog tijela (l. 73. st.
3., ZV) koju pod zakonom odreenim pretpostavkama moe zamijeniti i
uporabna dozvola (l. 73. st. 4., ZV), na odgovarajui nain primjenjivat e
se i odredbe Zakona o upravnom postupku112 (u nastavku: ZUP) i Zakona o
gradnji113 (u nastavku: ZG).
107
Zakon o parninom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01.,
117/03.).
108
Zakon o sudskom vanparninom postupku (Sl. novine br. 175/1934.).
109
Zakon o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6. 4. 1941. godine i za vrijeme
neprijateljske okupacije (Sl. list FNRJ 86/1946.).
110
Zakon o zemljinim knjigama (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01.,
100/04.).
111
Zakon o najmu stanova (Narodne novine br. 91/96., 48/98., 66/98.).
112
Zakon o upravnom postupku (Slubeni list SFRJ br. 47/86. proieni tekst, Narodne
novine br. 53/91.).
113
Zakon o gradnji (Narodne novine br. 175/03., 100/04.).
27
4.2.1. Openito o etanopravnim izvanparninim predmetima

ZV se prema svojim nomotehnikim rjeenjima razlikuje od etanopravnih
zakona Austrije i Njemake. Najprije, opi okvir ZV-a, WEG-a i dWEG-
a nije isti, jer austrijski i njemaki zakonodavac etanopravnu materiju
ureuje samostalnim zakonima, a u Hrvatskoj je regulacija etanopravne
materije provedena unutar ZV-a, odnosno Hrvatska nema samostalan zakon
o etanom vlasnitvu. Razloge za ovakvo nomotehniko rjeenje u Hrvatskoj
valjalo bi potraiti u tadanjim uvjetima nastanka ZV-a te je mogue da
su razlozi takvih nomotehnikih poteza zakonodavca bili jednostavnija i
jedinstvenija regulacija, osobito zbog eventualnih potekoa koje su mogle
nastati u usklaivanju vie zakonskih tekstova kojima bi se ureivali
stvarnopravni odnosi.
Nepostojanje samostalnog zakona o etanom vlasnitvu ima za
posljedicu i drugaiju zakonsku strukturu, koja se osobito manifestira
u pogledu procesnopravnih odredbi etanopravne materije. Naime, dok
WEG i dWEG postupovne odredbe o etanom vlasnitvu sadre kao
zasebnu zakonsku cjelinu, postupovne odredbe ZV-a o etanom vlasnitvu
nisu izdvojene u samostalni zakonski dio, pa emo u sluaju da elimo
primijeniti neku postupovnu odredbu o etanom vlasnitvu morati pretraiti
cijeli zakonski tekst kojim se etanopravna materija ureuje. Sistematski ne
postoji ni razgranienje parnine i izvanparnine jurisdikcije na nain gore
navedenih zakona kojima su posebnom, izriitom zakonskom odredbom
propisani predmeti koji pripadaju izvanparninoj jurisdikciji ( 52. st. 1. t.
1-11., WEG; 43. st. 1. t. 1-4., dWEG).
4.2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti prema odredbama ZV

ZV nema kao WEG i dWEG jednu zakonsku odredbu kojom propisuje o
kojim e se etanopravnim stvarima odluivati u izvanparninom postupku,
pa e se tek analizom cijelog teksta zakonskog dijela kojim se ureuje
etano vlasnitvo (Glava IV) moi odrediti o kojim e se etanopravnim
stvarima odluivati u izvanparninom postupku.
Tako su prema ZV-u etanopravni izvanparnini predmeti:
1. odluka o utvrivanju korisne vrijednosti stana ili druge prostorije (l.
74. st. 2.);
2. odluka o ponovnom utvrivanju korisne vrijednosti stana ili druge
prostorije (l. 77. i 78.);
3. odluka o zahtjevu za davanjem primjerenog osiguranja (l. 83. st. 3.)
4. izvanparnini sud ovlaten je na zahtjev svakog pojedinog suvlasnika
donijeti i odluke o sljedeem:
- roku u kojem treba obaviti neki posao redovite uprave, o kojem je
veinom glasova donesena odluka;
- stvaranju primjerene priuve, primjerenom poveanju ili smanjivanju

priuve koju je odredila veina;
- odobrenje suvlasnika da priuvu plaa u mjesenim obrocima;
- zakljuenje primjerenog osiguranja od poara ili odgovornosti treim
osobama;
- postavljanje zajednikog upravitelja ili smjenjivanje upravitelja koji
grubo zanemaruje svoje dunosti;
- ukidanje ili izmjena onih odredbi kunog reda koje je donijela veina,
ako one vrijeaju takve interese toga suvlasnika koji zasluuju zatitu
ili bi njihovo bilo nepravedno zahtijevati od njega;
- otkazivanje ugovora o najmu jednog mjesta u zajednikoj garai ili
parkiralitu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno
i vlasnik posebnog dijela zgrade (l. 88.);
5. odluka o zahtjevu da se po pravednoj ocjeni utvrdi klju za raspodjelu
trokova (l. 89. st. 4.);
6. nalog suda upravitelju kojeg je razrijeio da u roku od 14 dana pod
prijetnjom ovrhe preda utvreni ostatak novom upravitelju (l. 90. st. 5.).
U ZV-u ne postoje vrsti kriteriji za razgranienje parnine i izvanparnine
jurisdikcije. Naime, ZV svega dva puta spominje izvanparnini postupak
(l. 74. st. 2. i l. 83. st. 3.) ime nesumnjivo upuuje da se u tim stvarima
ima odluivati po pravilima izvanparninog postupka. Meutim, postoji niz
formulacija u kojima ZV sadri samo formulaciju sud (a koji moe biti i
parnini i izvanparnini), pa se tek eventualnom opom spoznajom moe
zakljuiti da bi to bile stvari izvanparnine jurisdikcije, ali s obzirom na
zakonsku formulaciju nije iskljuena ni mogunost da bi se o tome moglo
prosuivati u parninom postupku. Stoga je zakonodavac u procesnopravnom
ureenju odnosa etanih vlasnika trebao upotrijebiti jasnije kriterije
razgranienja. ini se da bi se to moglo postii postojanjem jedne odredbe
kojom bi se obuhvatile sve etanopravne izvanparnine stvari, i time ujedno
odredile granice u odnosu na parnino postupanje kao to je to u austrijskom
( 52. st. 1. t. 1-11., WEG) i njemakom ( 43. st. 1. t.1-4. dWEG) pravu.
ZV ne sadri nikakve daljnje odredbe o etanopravnim izvanparninim
postupcima. Nisu propisana ni pravila postupanja, naela i pravni lijekovi,
a primjena pravila ZVP koja su prilino arhaina i najveim dijelom
neprimjenjiva dodatno onemoguavaju jasnu viziju naina na koji bi se
etanopravni izvanparnini postupci trebali odvijati.
4.3. Etanopravni predmeti u parninom postupku
Etanopravni predmeti koji se realiziraju u parnici jesu primjerice

sporovi o iskljuenju suvlasnika iz zajednice etanih vlasnika. Neovisno o
tome radi li se o iskljuenju na zahtjev manjine ili veine suvlasnika, ovi
se postupci realiziraju u parninom postupku. Iako zakon ne sadri takvu
29
izriitu odredbu, zahtjev za iskljuenjem ostvaruje se tubom (l. 98. st. 5.,
ZV, l. 99. st. 1. i 3.), pa e se sukladno navedenom ostvarivati u parnici.
Ostali odnosi etanih vlasnika koji e se ostvarivati u parninom postupku,
primjerice su zahtjevi za naknadu tete to ih jedan suvlasnik ima prema
drugom suvlasniku ili suvlasnicima, a u sluaju povrede dunosti suvlasnika
posebnog dijela nekretnine da se za taj stan ili drugu samostalnu prostoriju
i njima namijenjene ureaje brine i odrava da drugim suvlasnicima ne
nestane nikakva teta (l. 80. st. 1. ZV). Isto tako e se u parnici realizirati i
odnosi iz ugovora o najmu i zakupu jer se radi o obveznopravnim odnosima
koji se realiziraju tubom.
4.4. Neki praktini problemi u etanopravnim postupcima
Iako su u rjeavanju etanopravnih odnosa suvlasnika mogui razliiti

praktini problemi, problemi o kojima e u ovom radu biti rijei tiu se
naina uspostave etanog vlasnitva i ovlasti upravitelja u odnosu na
neplaenu priuvu pojedinih etanih vlasnika.
4.4.1. Treba li u Hrvatskoj omoguiti uspostavu etanog vlasnitva i u sluaju

nepostojanja suglasnosti svih suvlasnika?
U Hrvatskoj ZV propisuje mogue naine uspostave etanog vlasnitva.
Osnovna pretpostavka za uspostavu etanog vlasnitva jest ve izgraena
i u zemljinim knjigama upisana zgrada s ijim se posebnim dijelovima
povezuje etano vlasnitvo. Osim toga, posebni dio nekretnine nad kojim se
eli uspostaviti etano vlasnitvo mora predstavljati samostalnu uporabnu
cjelinu.
Za valjanu uspostavu etanog vlasnitva potreban je odgovarajui pravni
temelj i nain uspostave. Ako se uspostava etanog vlasnitva provodi na
zahtjev svih suvlasnika, pravni temelj je sporazum svih suvlasnika. U tom
sluaju e se smatrati da je svaki suvlasniki dio s kojim se eli povezati
vlasnitvo odreenog posebnog dijela nekretnine odgovarajui, neovisno
koliki bio taj suvlasniki dio (l. 68. st. 3., ZV). Pravomonu odluku suda
o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj
njihovoj odluci (l. 74. st. 3., ZV).
Ako se uspostava etanog vlasnitva provodi na zahtjev jednog od
suvlasnika koji ima odgovarajui suvlasniki dio, pravni temelj je pisana
suglasnost svih suvlasnika. S obzirom na to da se smatra da je uspostava
etanog vlasnitva ogranienje tuih vlasnikih prava, odnosno ogranienje
vlasnikih prava drugih suvlasnika, nedostatak suglasnosti jednog od
suvlasnika ne moe se ostvariti prisilnim putem.114
114
Jospovi, Tatjana, Uspostava vlasnitva posebnog dijela nekretnine, Pravo i porezi,
6/2001., str. 37.
Meutim, niti jedan suvlasnik ne moe uskratiti svoj pristanak na

uspostavu vlasnitva drugom suvlasniku koji ima odgovarajui suvlasniki
dio, osim ako bi se uspostavom novog etanog vlasnitva ukinula ili
ograniila prava koja njemu ve pripadaju na temelju njegova od prije
uspostavljenog etanog vlasnitva (l. 73. st. 2. ZV). Iako su ovoj zakonskoj
odredbi neki autori uputili primjedbe zbog njene neodreenosti u smislu to
znai da netko ne moe uskratiti pristanak, ako to ipak stvarno i objektivno
moe, te kakva e pravna posljedica biti ako se uskrati pristanak koji se ne
moe uskratiti. Nadalje, s tim u vezi navodi se da ZV nije propisao koliko se
dugo ta suglasnost mora ekati, u kojem bi roku trebalo uslijediti pokretanje
postupka u kojem bi sud trebao odrediti je li mogue na odreenom
suvlasnikom dijelu uspostaviti etano vlasnitvo ili nije.115
Ipak, smisao ove odredbe bio je i jest da oni suvlasnici koji su nad svojim
suvlasnikim dijelom uspostavili etano vlasnitvo i na taj nain ograniili
suvlasnika prava drugih suvlasnika, ne mogu uskratiti pristanak drugima,
jer to jednostavno ne bi bilo pravedno, a ako bi se dopustilo drugaije
rjeenje, stavilo bi ih se u povlateni poloaj.
Etano vlasnitvo moe se uspostaviti i u postupku razvrgnua
suvlasnitva, na nain da su suvlasnici nekretnine suglasno odluili da e
svoja suvlasnika prava ograniiti tako da e s odreenim suvlasnikim
dijelom povezati vlasnitvo odreenog posebnog dijela (etano vlasnitvo)
suvlasnike nekretnine, pa makar taj suvlasniki dio i nije toliko velik
koliko se inae trai za odgovarajui suvlasniki dio po odredbama l. 74.
st. 1. i 2. ZV-a (l. 43. st. 4., ZV). Pravni temelj je je ponovno suglasna
odluka svih suvlasnika.
Iako su mogui i neki drugi oblici uspostave etanog vlasnitva kao to su
uspostava etanog vlasnitva na temelji oitovanja volje vlasnika nekretnine
te uspostava etanog vlasnitva po prijelaznim i zavrnim odredbama ZV-a
i prema posebnim propisima116, u opisu ovog problema zadrat emo se na
sluaju u kojem se uspostava etanog vlasnitva eli provesti na zahtjev
suvlasnika koji ima odgovarajui dio, ali koji nije dobio suglasnost drugih
suvlasnika za uspostavu etanog vlasnitva.
Ako u jednoj zgradi koja ima vie suvlasnika, podnositelj zahtjeva
za uspostavu etanog vlasnitva ima suglasnost svih suvlasnika, osim
jednog, on nad svojim suvlasnikim dijelom koji je odgovarajui nee
moi uspostaviti etano vlasnitvo, nego e biti jedino ovlaten zahtijevati
razvrgnue suvlasnike zajednice. Neovisno o tome to je uspostava etanog
vlasnitva ogranienje tuih suvlasnikih prava, uskrata suglasnosti samo
jednog suvlasnika prepreka je za uspostavu etanog vlasnitva. Nije li u
tom sluaju uskrata suglasnosti jednog od suvlasnika ikanozno postupanje
prema onome suvlasniku koji eli uspostaviti etano vlasnitvo?
115
Kaer, op. cit. (bilj. 56), str. 988.
116
Vidi Josipovi, op. cit. (bilj. 56), str. 7-11.
31
Nadalje, to primjerice uiniti u sluaju dugotrajne odsutnosti jednog od

suvlasnika ili njegove nedostupnosti? I u tim e sluajevima suvlasnik koji
je postavio zahtjev za uspostavu etanog vlasnitva biti odbijen sa svojim
zahtjevom jer e mu nedostajati potrebna suglasnost svih suvlasnika. Pri
tome se ne bismo sloili s autorima koji smatraju da bi se nedostatak
suglasnosti trebao tolerirati ako su ispunjene sve druge pretpostavke za
uspostavu etanog vlasnitva117, jer pretpostavka koja je propisana zakonom
ne moe biti predmetom slobodne ocjene suda.
U vezi s tim treba istaknuti da je austrijski zakonodavac propisao
mogunost da se uspostava etanog vlasnitva trai tubom na diobu
u parninom postupku, to znai da e uspostava etanog vlasnitva pod
odreenim, zakonom propisanim pretpostavkama118 biti mogua i u sluaju
uskrate suglasnosti nekog suvlasnika. Ako je hrvatski zakonodavac etano
vlasnitvo uredio po uzoru na WEG, zato nije preuzeo i ove zakonske
odredbe?
Osim toga, ovakvim zakonodavnim rjeenjem sprjeava se mogua
uspostava etanog vlasnitva, a time i mnogobrojne prednosti koje etano
vlasnitvo u pravnom prometu nekretnina ima.
4.4.2. Kakav je pravni status upravitelja zgrada u sudskim postupcima?

Jo jedan praktini problem procesnopravnih odnosa etanih vlasnika
privukao je panju pravne javnosti, a tie se pravnog statusa koji upravitelj
zgrade u sudskim postupcima ima.119
Naime, u praksi se pojavio problem na koji nain tumaiti ovlasti
upravitelja, odnosno pojavilo se pitanje je li upravitelj ovlaten pokretati
sudske postupke u ime i za raun suvlasnika zgrade radi naplate zajednike
priuve od suvlasnika koji tu priuvu ne plaaju.
Polazei od odredbe l. 378. st. st. 5. ZV-a prema kojoj upravitelj
zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretnina u postupcima pred
dravnim tijelima, osim ako meuvlasnikim ugovorom nije drugaije
odreeno, drugostupanjski sud120 je u povodu izjavljene albe protiv odluke
prvostupanjskog suda121 kojom je usvojen tuiteljiin zahtjev za isplatu
zaostalih iznosa priuve, a u kojem je tuiteljica kao prinudni upravitelj
podnijela tubeni zahtjev, donio odluku da upravitelj ima poloaj zakonskog
zastupnika suvlasnika zgrade iji je upravitelj, pa se on ne moe javiti kao
stranka u sporu, te da stranke u sporovima nastalim u svezi s upravljanjem
117
Belaj u: Gavella / Jospovi / Gliha / Stipkovi, op cit. (bilj. 56), str. 547.
118
Vidi Ad. 2.4.2.
119
Kaer, Hrvoje, Pravni status upravitelja zgrada u sudskim postupcima ili kako je Ustavni
sud Republike Hrvatske zatitio pravnu sigurnost i vladavinu prava, Hrvatska pravna revija,
9/2006. str. 8-12.
120
Presuda upanijskog suda u Splitu br. G- 3796/00, od 12. rujna 2003.
121
Presuda Opinskog suda u Splitu broj P-819/00, od 14. rujna 2000.
nekretninom mogu biti samo suvlasnici zgrade, dakako zastupani po

upravitelju.
Protiv te je odluke tuiteljica podnijela ustavnu tubu koju je Ustavni sud
usvojio122 i polazei od iste zakonske odredbe l. 378. st. 5. ZV-a utvrdio
da je upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj ovlaten
ex lege pokretati sudske postupke u ime i za raun suvlasnika zgrade radi
naplate zajednike priuve od suvlasnika koji tu priuvu ne plaaju.
Pridruujui se stavu autora prema kojem je Ustavni sud pravilno uoio
nezakonit stav pobijane odluke,123 ali istovremeno konstatirajui skromno
obrazloenje odluke treba istai sljedee:
1. Zakonski zastupnik je fizika i parnino sposobna osoba koja je
ovlatena da u ime i za raun stranaka koje su parnino nesposobne
ili su zbog drugih razloga u nemogunosti da same tite svoje interese
u parnici pred sudom poduzimaju parnine radnje.124
2. Zakonski zastupnik svoja ovlatenja crpi iz zakona ili akta nadlenog
dravnog tijela (l. 80. st. 2., ZPP).
3. Zakonski zastupnik nije stranka, ali moe u ime i za raun stranke
poduzimati parnine radnje.
Gotovo da je nevjerojatno da je drugostupanjski sud u obrazloenju
svoje odluke izveo takvu pravnu konstrukciju prema kojoj je upravitelj
zgrade osoba koja ima poloaj zakonskog zastupnika. Naime, iz navedenih
postavki o zakonskom zastupniku i vie je nego jasno da on ne moe biti
zakonski zastupnik suvlasnika, i to zbog nekoliko razloga:
1. Upravitelj nije zakonski zastupnik jer suvlasnici nisu osobe koje su
parnino nesposobne niti postoje koji drugi razlozi zbog kojih bi oni
bili nesposobni sami tititi svoje interese u parnici.
2. Upravitelj svoja ovlatenja ne crpi iz akta dravnog tijela nego iz
sporazuma stranaka ili u sluaju prinudnog upravitelja iz zakonske
odredbe.
3. Tono je da zakonski zastupnik nije stranka, ali ni upravitelj nije
zakonski zastupnik.
Iako je autor naglasio bojazan u pogledu dosljedne primjene navedenog
stava Ustavnog suda125 u praksi opinskih i upanijskih sudova, moramo
napomenuti kako je u svezi s pravnim statusom upravitelja zgrade u sudskim
postupcima donesena jo jedna odluka Ustavnog suda126 u kojoj je Ustavni
122
Odluka Ustavnog suda RH br.:U-III-3671/203, od 28. lipnja 2006., objavljena u Narodnim
novinama br. 87/06.
123
Kaer, op. cit. (bilj. 119), str. 12.
124
Triva / Dika, op. cit (bilj. 32), str. 321.
125
Kaer, op. cit (bilj. 119), str. 12.
126
Odluka Ustavnog suda RH br.:U-III/1656/2004, od 10. listopada 2006., objavljena u
Narodnim novinama br. 127/06.
33
sud zauzeo stav da je upravitelj ovlaten u ime i za raun suvlasnika pokrenuti

postupke radi naplate zajednike priuve od suvlasnika koji tu priuvu ne
plaaju. Takav stav Ustavnog suda razlikuje se od dosadanjih stajalita
nekih opinskih i upanijskih sudova prema kojima je upravitelj zakonski
zastupnik i kao takav nema poloaj stranke u postupku, odnosno nije
ovlaten pokretati postupke radi naplate zajednike priuve od suvlasnika
koji tu priuvu ne plaaju. Stoga se nadamo da e praksa Ustavnog suda
snagom svoje uvjerljivosti djelovati i na odluke niih sudova. Smatramo da
bi se upravitelj zgrade u sluaju da ugovor nita drugo ne odreuje, trebao
smatrati zakonskim zastupnikom po zakonu te bi se kao takav trebao drati
uputa etanih vlasnika.
5. Zakljuak
Na kraju, to rei o slinostima i razlikama austrijskog, njemakog
i hrvatskog prava etanog vlasnitva? Umjesto opih zakljuaka ije je
donoenje s obzirom na velike razliitosti oteano, pravo etanog vlasnitva
navedenih pravnih sustava pokuat emo sintetizirati na nekoliko razina
nomotehnikoj, materijalnopravnoj, procesnopravnoj i praktinoj.
Na nomotehnikoj razini je i njemaki i austrijski zakonodavac materiju
etanog vlasnitva uredio samostalnim zakonima. Osim toga, u oba pravna
sustava postoji niz pravnih izvora kojima se ova materija vrlo detaljno
ureuje, ime se potvruje i velika vanost koja se pravu etanog vlasnitva
pridaje. Oba zakona o stambenom vlasnitvu i WEG i dWEG sadre
poseban, samostalan odsjeak (11. odsjeak WEG) ili dio (III dio dWEG)
kojim se ureuju procesnopravni odnosi etanih vlasnika.
Hrvatski zakonodavac pravo etanog vlasnitva nije uredio samostalnim
zakonom, ve je odredbe o etanom vlasnitvu integrirao u ZV. Iako su
odredbe o etanom vlasnitvu izdvojene u samostalnu zakonsku cjelinu
(Glava IV) unutar koje su zakonskim odjeljcima tematski raspodijeljene
(ope odredbe, uspostava, izvravanje ovlasti glede posebnog dijela,
izvravanje ovlasti glede cijele nekretnine i prestanak etanog vlasnitva),
ne postoji samostalni zakonski dio kojim se ureuju procesnopravni odnosi
etanih vlasnika.
Na materijalnopravnoj razini zadrat emo se samo na problemu uspostave
etanog vlasnitva. Tako je austrijski zakonodavac nedavno donesenom
WRN 2006 izmijenio neke zakonske odredbe radi poticanja uspostave
etanog vlasnitva i uklanjanja nejednakih vlasnikopravnih reima zgrada
u mjeovitom sustavu, sastavljenih od posebnih dijelova nad kojima je
uspostavljeno etano vlasnitvo i onih dijelova nad kojima je uspostava
etanog vlasnitva mogua, ali nije izvrena, pa su zbog toga jo uvijek u
suvlasnitvu. U tom pravcu je i nametanje obveze tuitelju da tubom kojom
trai pristanak za bezuvjetni upis etanog vlasnitva nad svojim objektom
trai i uspostavu etanog vlasnitva nad svim za stanovanje namijenjenim

objektima ( 43. WEG). Osim toga, uspostava etanog vlasnitva u Austriji
je mogua i tubom na diobu kojom se etano vlasnitvo moe uspostaviti i
u sluaju kada nedostaje suglasnost svih suvlasnika.
U hrvatskoj pravnoj teoriji ne postoji jedinstven stav o tome kako
postupiti u sluaju nepostojanja suglasnosti svih suvlasnika. S obzirom
na to da je ZV etano vlasnitvo uredio po uzoru na WEG, trebalo bi se
zapitati ne bi li i hrvatski zakonodavac trebao dopustiti uspostavu etanog
vlasnitva i mimo volje svih suvlasnika, odnosno treba li dopustiti sudu
da o tome odlui sudskom odlukom. Kako o tom pitanju u praksi postoje
problemi, a pravna teorija nije jedinstvena, u Hrvatskoj bi zakonom trebalo
rijeiti i ovo pitanje.
Na procesnopravnoj razini osnovni problem je gdje i kako povui crtu
razgranienja parnine i izvanparnine jurisdikcije. Konaan rezultat
usporedbe austrijskog, njemakog i hrvatskog pravnog sustava ne daje
jednoznaan odgovor. Naime, ne postoji jedinstvena lista parninih i
izvanparninih etanopravnih stvari, pa je oito da je u povlaenju crte
razgranienja snano izraena volja zakonodavca da odreenu stvar povjeri
na rjeavanje parninim ili izvanparninim sudovima. Pritom, kao to smo
vidjeli na primjeru Njemake, pravna priroda neke etanopravne stvari
moe biti osnova za izbor pravnog puta koji je u skladu s njenom prirodom,
ali zakonodavac moe odluiti da neovisno o pravnoj prirodi neke stvari
izabere onaj pravni put za koji misli da e pridonijeti njezinom brem i
kvalitetnijem rjeavanju.
teta to hrvatski zakonodavac nije poput njemakog ( 43. st. 1.,
dWEG) i austrijskog ( 52. st. 1., WEG) jednom zakonskom odredbom
propisao o kojim e se etanopravnim stvarima odluivati u izvanparninom
postupku. Na taj nain je relativno jasno povuena crta razgranienja, to
znatno smanjuje mogunost zablude u odabiru pravilnog puta pravne zatite.
Upotrebom neodreenih formulacija samo sud, a da pri tom nije reeno o
kojem se sudu radi, uvijek su otvorene mogunosti dvojbe i razliitih naina
tumaenja.
Konano, praktina razina navedenih pravnih sustava pokazuje arolikost
problema koji se u ostvarivanju etanopravnih stvari mogu pojaviti. Nain
njihovog rjeavanja moe ovisiti o stavovima sudske prakse, ali i volje i
elje zakonodavca da u tim problemima pravovremeno intervenira. WRN
2006 i WEG-Novelle 2006 pokazuju prioritete austrijskog i njemakog
zakonodavca u ureivanju etanopravnih odnosa. Za razliku od austrijskog
zakonodavca koji je izmjenama WRN 2006 obuhvatio niz pravnopraktinih
problema austrijske etanopravne prakse, kao to su mogunost uspostave
etanog vlasnitva nad parkirnim mjestom, obvezatna uspostava etanog
vlasnitva tubom kojom se trai suglasnost za bezuvjetan upis, promjena
korisne vrijednosti, partnerstvo vlasnika (Eigentmerpartnerschaft), aktivna
35
legitimacija zajednice vlasnika, uprava uope, donoenje rjeenja,127 njemaki

zakonodavac je WEG-Novelle 2006 prije svega izvrio prijenos svih spornih
izvanparninih etanopravnih stvari u parnicu. Takav dramatian preokret u
jurisdikcijskom prijenosu najavljivan je paralelno s nacrtom novoga FGG-a,
a izgleda da e uskoro doivjeti i svoju punu realizaciju.
Nasuprot tome, u Hrvatskoj se u nizu pravnopraktinih problema pojavio
spor oko aktivne legitimacije upravitelja i dvojba oko uspostave etanog
vlasnitva i u sluaju nepostojanja suglasnosti svih suvlasnika. Za razliku
od prvog spora, koji se, izgleda manje-vie uspjeno, rijeio odlukama
Ustavnog suda RH, dakle odreenim rjeenjima sudske prakse, dvojba
oko drugog problema i nadalje postoji. Naime, ako je uspostava etanog
vlasnitva na zahtjev jednog od suvlasnika koji ima odgovarajui dio
mogua samo na temelju suglasnosti svih drugih suvlasnika, odnosno ako je
suglasno oitovanje volje svih suvlasnika pravni temelj za uspostavu etanog
vlasnitva, te ako se ta suglasnost prema postojeim zakonskim odredbama
ne moe zamijeniti sudskom odlukom, nije li moda vrijeme da se o tom
pitanju u hrvatskoj pravnoj teoriji i sudskoj praksi zauzme jedinstven stav ili
ako to nije mogue, da se preuzme austrijsko rjeenje koje doputa tubu na
uspostavu etanog vlasnitva. U tom smislu bi trebalo iskoristiti i prednosti
koje nam pruaju komparativne analize.
Summary
PROCEDURAL ASPECTS OF RELATIONSHIP AMONG

FLAT OWNERS
Lack of procedural regulation of relationship among flat owners in
the Croatian legal theory and case-law, as well as recent revisions of the
Austrian (WNR 2006) and German (WEG-Novelle 2006) condominium
law, act as incentive for analysis of certain basic problems in flat owners
relationship.
A common feature of condominium regulation in Austria, Germany and
Croatia is the fact that delimitation between contentious and non-contentious
procedural jurisdiction is predominantly determined by the legislators will
rather than by legal nature of subject-matter. Since there is no unique list
of subject-matters to be decided in either non-contentious or contentious
procedure, this paper contains comparison of legal systems in order to
demonstrate existing jurisdictional delimitation. As a matter of particular
interest the author emphasizes the proposed novelty in German law, contained
in WEG-Novelle 2006, by which all condominium issues previously solved
in non-contentious procedure are now decided in contentious procedure.
127
Dirnbacher, op. cit. (bilj. 11), str. 23-24.
Although the legislative procedure is still in course, transfer of jurisdiction

is most probable since the Bundestag already accepted it.
Beside the delimitation issue, this article tackles certain new aspects
of creation of flat ownership in Austria that might be important for the
Republic of Croatia.
Finally, demonstrating that revision of Austrian and German
condominium law derived from practical problems between flat owners, the
author describes certain issues that appeared in practice between flat owners
in Croatia.
Key words: condominium, non-contentious procedure, creation of flat
ownership, manager.
Zusammenfassung
PROZESSRECHTLICHE REGELUNG DER BEZIEHUNGEN

VON WOHNUNGSEIGENTMERN
Die Vernachlssigung der prozessrechtlichen Regelung der Beziehungen
von Wohnungseigentmern in Theorie und Praxis des kroatischen Rechts und
die krzlichen nderungen des sterreichischen (WNR 2006) und deutschen
(WEG-Novelle 2006) Wohnungseigentumsrecht gibt Anlass zur Betrachtung
einiger Grundprobleme in den Beziehungen von Wohnungseigentmern.
Eine gemeinsame Charakteristik des Wohnungseigentumrechtssystems
von sterreich, Deutschland und Kroatien ist, dass bei der Ziehung der
Trennungslinie von gerichtlicher und auergerichtlicher Jurisdiktion
die Auffassung des Gesetzgebers eine entscheidende Rolle spielte und
weniger die Rechtsnatur der Sachen selbst. Da keine einheitliche Liste
von Wohnungseigentumssachen besteht, bei denen nach den Regeln des
gerichtlichen oder auergerichtlichen Verfahrens entschieden wird, wurde
in der Arbeit versucht, durch den Vergleich der angefhrten Rechtssysteme
einen berblick ber die jurisdiktorische Abgrenzung zu bieten. Besonders
interessant ist die Jurisdiktion, mit der der deutsche Gesetzgeber in der WEG-
Novelle 2006 alle auergerichtlichen Wohnungseigentumsstreitigkeiten
vllig auf das Gerichtsverfahren bertragen hat. Obwohl die Novelle noch
immer der gesetzlichen Prozedur unterworfen ist, zeigt die Anerkennung der
Novelle seitens des Bundestags, dass die reale Mglichkeit zur bertragung
der Jurisdiktion wirklich kommen wird
Auer der Betrachtung der Trennungslinie werden in der Arbeit auch
einige neue Aspekte bei der Herstellung des Wohnungseigentumsrechts in
sterreich erfasst, die auch fr die Republik Kroatien von Bedeutung sein
knnten.
Schlielich werden in der Arbeit ausgehend von den nderungen
im Wohnungseigentumsrecht in sterreich und Deutschland, die durch
37
rechtspraktische Probleme in der Praxis der Wohnungseigentmer

entstanden sind auch einige praktische Probleme bei den Beziehungen der
Wohnungseigentmer in Kroatien beschrieben.
Schlsselwrter: Wohnungseigentum, auergerichtliches Verfahren,
Herstellung des Wohnungseigentums, Verwalter.
Sommario
REGOLAMENTAZIONE GIURIDICO-PROCEDIMENTALE
DEL RAPPORTO TRA PROPRIETARI DI APPARTAMENTI
La mancanza della regolamentazione giuridico-processuale del rapporto
tra proprietari di appartamenti nella teoria e nella prassi giuridica croata,
cos come le recenti revisioni del diritto condominiale austriaco (WNR
2006) e tedesco (WEG-Novelle 2006), agiscono come incentivo allanalisi
di determinati problemi fondamentali nel rapporto tra proprietari di
appartamenti.
Una caratteristica comune della regolamentazione condominiale in
Austria, Germania e Croazia il fatto che la delimitazione tra la giurisdizione
giudiziale e stragiudiziale determinata prevalentemente dalla volont del
legislatore piuttosto che dalla natura giuridica della materia. Siccome non
esiste ununica lista delle materie da decidere con la procedura giudiziale
o stragiudiziale, nel lavoro si effettua la comparazione dei sistemi giuridici
per dimostrare la delimitazione giurisdizionale esistente. Come materia di
particolare interesse, lautrice enfatizza la novit proposta nel diritto tedesco
dalla WEG-Novelle 2006, per la quale tutte le questioni condominiali
precedentemente risolte con procedura stragiudiziale sono ora decise con
procedura giudiziale. Sebbene il procedimento legislativo sia ancora in
corso, il trasferimento di giurisdizione molto probabile poich gi stato
approvato dal Parlamento federale.
A parte la questione della delimitazione, il lavoro affronta alcuni aspetti
della costituzione della propriet di un appartamento in Austria, che possono
essere importanti nella Repubblica di Croazia.
Infine, con la dimostrazione che la revisione del diritto condominiale
dellAustria e della Germania deriva da problemi pratici tra proprietari di
appartamenti, lautrice descrive alcune questioni apparse nella prassi tra
proprietari di appartamenti in Croazia.
Parole chiave: proprietario di appartamento, procedura stragiudiziale,
costituzione della propriet di appartamento, ammini-
stratore.

348153.procesnopravno Ureenje Odnosa Etanih Vlasnika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

348153.procesnopravno Ureenje Odnosa Etanih Vlasnika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A.

MAGANI, Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika

PROCESNOPRAVNO UREENJE ODNOSA

Mr. sc. Aleksandra Magani, asistentica UDK:

Zapostavljenost procesnopravnog ureenja odnosa etanih vlasnika u

emo nastojati posebno obraditi upravo procesnopravne odnose etanih

uredilo izvanparnino postupanje, a koji bi takoer mogao biti od utjecaja

2. Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Austriji

2.1. Pravni izvori etanog vlasnitva u Austriji

U Austriji je institut etanog vlasnitva pravno ureen vrlo rano - ve

ponovna potreba noveliranja zakona, to je uinjeno WRN 2006. Neke

etani vlasnik, ali ne i zajednica etanih vlasnika.28

2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti

2.2.1.Openito o etanopravnim izvanparninim predmetima

postupku, osim ako zahtjev ne proizlazi iz nekog ugovora.36

2.2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti prema 52. WEG 2002

postupka pojavi prethodno pitanje o kojem bi se kao o samostalnom

pisani sporazum kojim su ugovorili da e u sluaju poveanja trokova

izvanparninim stvarima prisutna tendencija liberaliziranja45 (proirenja)

S obzirom da su predmeti odluka o stambenopravnim stvarima iskljuivo

2.3. Etanopravni parnini predmeti52

U parninom postupku odluuje se o svim etanopravnim stvarima koje

materijal trebaju prikupiti stranke, provodi se usmena rasprava, odluka se

2.4. Neki aspekti Wohnrechtsnovelle 2006

2.4.1. Openito o suglasnosti za uspostavu etanog vlasnitva

bilo bi korisno i zanimljivo opisati koji su mogui naini uspostave etanog

2.4.2. Uspostava etanog vlasnitva u Austriji

vlasnitva, on jo uvijek moe uspjeti sa zahtjevom za civilnu diobu. Ako

3. Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Njemakoj

3.1. Pravni izvori etanog vlasnitva u Njemakoj

Osnovni pravni izvor etanog vlasnitva u Njemakoj je Zakon o stam-

primjenjuju se i odredbe BGB-a o zastari ( 194.-204.) i formi pravnih

3.2. Etanopravni izvanparnini predmeti

3.2.1. Openito o etanopravnim izvanparninim predmetima

na irinu tumaenja mogua i odstupanja.

3.2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti prema 43.d WEG-a

smatra se da su etanopravni izvanparnini postupci meupostupci izmeu

3.3. Etanopravni predmeti u parninom postupku

Iako 43. st. 1. dWEG-a ureuje etanopravne izvanparnine postupke,

sporovima kao to su postupci protiv osobe odgovorne za izgradnju o

3.4. WEG-Novelle 2006

Etanopravni izvanparnini postupci (izuzev postupka za imenovanje

Cf. ibid., str. 583-584.

Cf. ibid. 588.

postupaka i parnice ima za cilj pruiti odgovor na pitanje je li etanopravne

Viestruko poveanje trokova postupka ne bi smjelo onemoguiti

4. Procesnopravno ureenje odnosa etanih vlasnika u Hrvatskoj

4.1. Pravni izvori etanog vlasnitva u Hrvatskoj

ZV je osnovni izvor etanog vlasnitva u Hrvatskoj. Njime su propisani

Iako je zakonom odreeno da se na pravne odnose etanih vlasnika

4.2. Etanopravni izvanparnini predmeti

4.2.1. Openito o etanopravnim izvanparninim predmetima

4.2.2. Etanopravni izvanparnini predmeti prema odredbama ZV

- stvaranju primjerene priuve, primjerenom poveanju ili smanjivanju

4.3. Etanopravni predmeti u parninom postupku

Etanopravni predmeti koji se realiziraju u parnici jesu primjerice

4.4. Neki praktini problemi u etanopravnim postupcima

Iako su u rjeavanju etanopravnih odnosa suvlasnika mogui razliiti

4.4.1. Treba li u Hrvatskoj omoguiti uspostavu etanog vlasnitva i u sluaju

Meutim, niti jedan suvlasnik ne moe uskratiti svoj pristanak na

Nadalje, to primjerice uiniti u sluaju dugotrajne odsutnosti jednog od

4.4.2. Kakav je pravni status upravitelja zgrada u sudskim postupcima?

nekretninom mogu biti samo suvlasnici zgrade, dakako zastupani po