TEHNIKE UPUTE

Sarajevo, juli 2008. godine

PREHRAMBENA INDUSTRIJA
SEKTOR: PROIZVODNJA I PRERADA MLIJEKA

Sarajevo, juli 2008. godine

SADRAJ:
1
2

IZVRNI SAETAK .............................................................................................. 11

PREDGOVOR......................................................................................................... 14
2.1 Status dokumenta............................................................................................. 14
2.2 Zakonski osnov i definicija najboljih raspoloivih tehnika............................. 15
2.3 Svrha dokumenta ............................................................................................. 15
2.4 Izvori informacija ............................................................................................ 16
2.5 Kako koristiti dokument (upute za razumijevanje i koritenje dokumenta).... 16
3 OBUHVAT DOKUMENTA................................................................................... 17
4 OPE INFORMACIJE .......................................................................................... 17
4.1 Opis i struktura industrijskog sektora .............................................................. 17
4.2 Opis mljekara u Bosni i Hercegovini............................................................... 18
4.3 Ekonomski pokazatelji..................................................................................... 42
4.4 Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda ..................................................... 55
4.5 Pravni okvir ..................................................................................................... 58
4.6 Kljuni okolinski problemi .............................................................................. 58
5 OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM
POGONIMA .......................................................................................................... 60
6 TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA .................................................... 91
6.1 Uvod ................................................................................................................ 91
6.2 Voda................................................................................................................. 92
6.3 Emisije u zrak ................................................................................................ 101
6.4 Potronja sirovina, pomonih materijala i hemijskih sredstava..................... 104
6.5 Otpad.............................................................................................................. 117
6.6 Energija.......................................................................................................... 121
6.7 Buka............................................................................................................... 125
7 TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH ............................................. 127
7.1 Opte preventivne tehnike ............................................................................. 127
7.2 Prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadne vode .............. 127
7.3 Prevencija i minimizacija nastanka otpada.................................................... 129
7.4 Prevencija i minimizacija potronje elektrine energije................................ 129
7.5 Prevencija i minimizacija nastanka buke....................................................... 130
7.6 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ....................................... 130
7.7 Tehnike na kraju proizvodnog procesa.......................................................... 132
8 NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE .......................................................... 133
8.1 Opte preventivne tehnike ............................................................................. 133
8.2 tehnike specifine za pojedine pogone i operacije u proizvodnji i preradi
mlijeka ......................................................................................................... 189
8.3 Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak na kraju proizvodnog procesa 264
8.4 Tehnike za tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa ................ 297
8.5 Tehnike za tretman otpada na kraju proizvodnog procesa ............................ 336
8.6 Sprjeavanje nesrea velikih razmjera........................................................... 336
9 SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH
VRIJEDNOSTI EMISIJA .................................................................................. 345
10 ZAKLJUNA RAZMATRANJA........................................................................ 348
11 REFERENCE ........................................................................................................ 350
12 RJENIK POJMOVA.......................................................................................... 351
PRILOG I

Popis tabela u tekstu:

Tabela 1. Broj mljekara u BiH u 2006 godini. ......................................................................... 18
Tabela 2. Struktura mljekara u BiH u odnosu na koliinu preraenog mlijeka u 2006 godini 19
Tabela 3 Rang lista 10 prvih mljekara u BiH u 2006 godini.................................................... 20
Tabela 4 Pregled mljekara u F BiH - 2006 godina.............................................................. 21
Tabela 5 Pregled mljekara u RS 2006 godina. ..................................................................... 24
Tabela 6 Pregled razvoja proizvodnje i otkupa mlijeka u BiH ............................................... 26
Tabela 7 Razvoj otkupa mlijeka u BiH, nakon rata ................................................................. 26
Tabela 8 Pregled otkupa mlijeka u F BiH u 2006. godini........................................................ 28
Tabela 9 Pregled otkupa mlijeka u RS po organizatorima otkupa........................................... 29
Tabela 10 Pregled otkupa mlijeka u RS u 2006 g. .................................................................. 29
Tabela 11 Pregled otkupa i prerade mlijeka kod anketiranih mljekara u periodu januarseptembar ......................................................................................................................... 32
Tabela 12 Razvoj prerade mlijeka u mljekarama , nakon rata ................................................ 33
Tabela 13 Struktura prerade mlijeka u 2006 g. ..................................................................... 34
Tabela 14 Pregled otkupa i prerade mlijeka u periodu januar-septembar 2007. godine.......... 36
Tabela 15 Pregled proizvodnje mlijenih proizvoda u mljekarama u 2006 g.......................... 38
Tabela 16 Pregled izvora snabdijevanja mljekara sa sirovim mlijekom u 2006 g. .................. 39
Tabela 17 Pregled proiozvodnog programa mljekara BiH u 2006 godini .............................. 40
Tabela 18 Pregled uvoza mlijenih proizvoda u BiH u 2006 g. .............................................. 42
Tabela 19 Uee mlijenih proizvoda u uvozu 2006 g........................................................ 43
Tabela 20 Pregled izvoza mlijenih proizvoda u 2006 g. ........................................................ 43
Tabela 21 Zbirni bilans proizvodnje, uvoza,izvoza i registrirane potronje mlijenih proizvoda
u BiH ................................................................................................................................ 44
Tabela 22 Pregled globalnog bilansa mlijeka u BiH u 2006 g................................................ 46
Tabela 23 Pregled potronje mlijeka za ishranu stanovnitva.................................................. 47
Tabela 24 Registrirana potronja mlijenih proizvoda u BiH u 2006 g.................................. 47
Tabela 25 Pregled otkupnih cijena mlijeka, premija i dodatnih plaanja u BiH , kod drava u
okruenju.......................................................................................................................... 49
Tabela 26 Pregled carinskih dabina za karakteristine mlijene proizvode u BiH, Hrvatskoj i
Srbiji ................................................................................................................................. 51
Tabela 27 Opti podaci o izvoru vodosnabdijevanja i mjerenju vode u mljekarama u RS-u .. 92
Tabela 28. Podaci o potronji vode u mljekarama u RS-u ....................................................... 92
Tabela 29. Opti podaci o izvoru vodosnabdijevanja i mjerenju vode u mljekarama u FBiH. 93
Tabela 30. Podaci o potronji vode u mljekarama u FBiH ...................................................... 94
Tabela 31. Podaci o praenju otpadnih voda u mljekarama u RS-u ........................................ 95

Tabela 32. Karakteristike efluenta iz mljekara u RS-u ............................................................ 96

Tabela 33. Podaci o praenju otpadnih voda u mljekarama F BiH......................................... 98
Tabela 34. Karakteristike efluenta iz mljekara u BiH ............................................................. 99
Tabela 35 Karakteristike emisija u zrak iz mljekara u RS-u................................................. 101
Tabela 36 Karakteristike emisija u zrak iz mljekara u RS-u................................................. 102
Tabela 37. Karakteristike emisija u zrak iz mljekara u FBiH ............................................... 104
Tabela 38. Potronja osnovnih sirovina, odreenih pomonih materijala i hemijskih sredstava
u mljekarama u BiH ....................................................................................................... 105
Tabela 39. Potronja osnovnih sirovina, odreenih pomonih materijala i hemijskih sredstava
u mljekarama u BiH ....................................................................................................... 110
Tabela 40. Otpad koji nastaje u mljekarama u BiH podaci za 2006. godini ....................... 118
Tabela 41 Otpad koji nastaje u mljekarama u BiH podaci za 2006. godini ....................... 119
Tabela 42. Opti podaci o snabdijevanju elektrinom energijom za mljekare u BiH............ 121
Tabela 43. Podaci o potronji elektrine energije u mljekarama u BiH................................. 122
Tabela 44. Podaci o potronji goriva u mljekarama u BiH .................................................... 122
Tabela 45. Opti podaci o snabdijevanju elektrinom energijom za mljekare u BiH............ 123
Tabela 46. Podaci o potronji elektrine energije u mljekarama u BiH................................. 124
Tabela 47. Podaci o potronji goriva u mljekarama u BiH .................................................... 124
Tabela 48 Izmjerene vrijednosti nivoa buke u ivotnoj sredini ............................................. 125
Tabela 49 Rezultati mjerenja inteziteta buke ...................................................................... 126
Tabela 50. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme................................................ 148
Tabela 51. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja ............................... 151
Tabela 52. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja ............................... 154
Tabela 53. Rezultati devet pokaznih projekata ...................................................................... 161
Tabela 54. Primjeri izvora hrane za stoku iz pogona za proizvodnju i preradu mlijeka ....... 171
Tabela 55. Primjeri koritenja senzora za nivo ...................................................................... 177
Tabela 56. Primjeri koritenja regulatora protoka.................................................................. 179
Tabela 57. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje protoka .................................. 179
Tabela 58. Primjeri koritenja mjerenja pH ........................................................................... 180
Tabela 59. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti i.............................. 181
Tabela 60. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti ...................... 183
Tabela 61. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje provodljivosti ........................ 183
Tabela 62. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe .................................................................. 185
Tabela 63. Uticaj na okoli razliitih tipova dimnih generatora ............................................ 196
Tabela 64 Utede u potronji vode i energije u mljekari koritenjem UF za standardizaciju
proteina........................................................................................................................... 200

Tabela 65 Sastav otpadnih voda iz proizvodnje sira .............................................................. 201

Tabela 66. Poreenje efikasnosti viestrukog evaporatora u industriji prerade mlijeka........ 207
Tabela 67. Poreenje zapremina morske vode i tenog leda potrebnih za postizanje pada
temperature za 3C ......................................................................................................... 237
Tabela 68 Mogunosti ponovnog korienja vode u mljekari ............................................... 257
Tabela 69. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa................ 266
Tabela 70. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije ................................. 266
Tabela 71. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa .............................. 268
Tabela 72. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa. 268
Tabela 73. Poreenje nekih tehnika separacije ...................................................................... 269
Tabela 74. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja ........................................................................... 274
Tabela 75. Poreenje razliitih vreastih filter sistema.......................................................... 280
Tabela 76. Smjernice za projektovanje apsorbera.................................................................. 282
Tabela 77. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije.......................................................... 287
Tabela 78. Tehniki podaci termike oksidacije sa direktnim plamenom koji se primjenjuju u
sunici............................................................................................................................. 290
Tabela 79. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju ............................................... 291
Tabela 80 Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije nakon
tretmana otpadnih voda .................................................................................................. 302
Tabela 81. Tehnike obrade otpadnih voda u mljekarama ...................................................... 303
Tabela 82. Prednosti i mane sedimentacije ............................................................................ 308
Tabela 83. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u
poreenju sa aerobnim procesom................................................................................... 312
Tabela 84 Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode................................ 313
Tabela 85 Karakterizacija tipinog UR................................................................................ 316
Tabela 86 Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda ........ 321
Tabela 87Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja............... 322
Tabela 88. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda.......... 327
Popis slika u tekstu:
Slika 1. Razvoj otkupa mlijeka u BiH, nakon rata ................................................................... 27
Slika 2 Razvoj prerade mlijeka u mljekarama BiH, nakon rata ............................................... 34
Slika 3 Struktura prerade mlijeka u mljekarama u BIH ........................................................... 35
Slika 4 Uee BiH mljekara i uvoza mlijenih proizvoda u registriranoj potronji mlijenih
proizvoda.......................................................................................................................... 45
Slika 5. Demingov PDCA krug.............................................................................................. 136
6

Slika 6. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u

preduzeima u BiH......................................................................................................... 143
Slika 7. Povijest upravljanja otpadnim tokovima................................................................... 157
Slika 8. Osobine end-of-pipe pristupa ................................................................................ 157
Slika 9. Osobine istije proizvodnje....................................................................................... 158
Slika 10. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada ................. 158
Slika 11. Koraci u implementaciji istije proizvodnje ........................................................... 162
Slika 12. Analiza procesa ....................................................................................................... 162
Slika 13. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice ..................................................... 163
Slika 14. Koraci fokusne analize............................................................................................ 164
Slika 15. Povrat sirutke koritenjem mjerenja mutnoe......................................................... 185
Slika 16 Proces skupljanja mlijeka u mljekari ...................................................................... 191
Slika 17. Princip isparavanja sa tankim filmom kondenzata koji klizi niz zidove................. 206
Slika 18. Evaporacija mlijeka koritenjem tankog filma koji klizi niz zidove ...................... 206
Slika 19. Princip rada MRP isparivaa................................................................................... 208
Slika 20. Dijagram toka 4-faznog MRP sistema za evaporaciju mlijeka.............................. 209
Slika 21.Poreenje radnih trokova TRP i MRP isparivaa................................................... 210
Slika 22 Proces dvofaznog suenja u velikoj mljekari........................................................... 212
Slika 23 Sterilno pakovanje UHT mlijeka, bez sterilne komore............................................ 223
Slika 24 Shankey-ev dijagram................................................................................................ 225
Slika 25. Sistem sa binarnim ledom sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem ............. 236
Slika 26 Dijagram toka sistema obrade membrana................................................................ 259
Slika 27. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju).......................................... 288
Slika 28. Dijagram toka upravljanja procesom dimnih gasova iz otpadnih gasova u sistemu
ienja sunice .............................................................................................................. 291
Slika 29. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod.... 292
Slika 30. Prikaz katalitikog sagorijevanja-u pripremi .......................................................... 295
Slika 31. Pojednostavljen dijagram toka MBR ...................................................................... 325

LISTA SKRAENICA
BAP

Best Available Practices Najbolje raspoloive prakse

BAPF

Bioloki Aerisani Potopljeni Filteri

BAT

Best Available Technique Najbolje raspoloive tehnike

BATNEEC

Best Available Technique Net Entailing Excessive Costs- Najbolja

raspoloiva tehnika koje ne iziskuju previsoke trokove

BD

Brko Distrikt

BDP

Bruto Domai Proizvod

BiH

Bosna i Hercegovina

BREF

Best Reference Documents Najbolji referentni dokumenti

CIP

Cleaning in Place - Sistem zatvorenog pranja unutranjosti proizvodne

opreme

istija Proizvodnja

EBS

Ekvivalentni Broj Stanovnika

EC

European Commission Europska komisija

EMAS

Environmental Management Audit Scheme Okolinski menadment i

plan audita

EMS

Environmental Management System Sistem okolinskog upravljanja

EU

Europska Unija

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIFO

First In - First Out Princip prvo ulo - prvo izalo

FMOiT

Federalno Ministarstvo Okolia i Turizma

FMPV

Federalno Ministarstvo Poljoprivrede, Vodoprivrede i umarstva

GVE

Granine Vrijednosti Emisija

HACCP

Hazard Analysis and Critical Control Points-Analiza rizika i kritine

kontrolne take

IPPC

Integrated pollution prevention and control Integralna prevencija i

kontrola zagaivanja

ISO

International Organization for Standardization Meunarodna

organizacija za standardizaciju

MBR

Membranski Bio - Reaktor

MPV RS

Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske

MPUGiERS

Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike

Srpske

NF

Nano Filtracija

PET

PolyEthylenTerephtalat

PTOV

Postrojenje za Tretman Otpadnih Voda

PVC

Polivinil-Chloride

PVPP

Polyvinylpolypyrrolidena

RO

Reversna Osmoza

RPSGM

Reaktori sa Proirenim Slojem Granularnog Mulja

RS

Republika Srpska

RUC

Reaktori sa Unutranjom Cirkulacijom

RZ

Registar Zagaivaa

SKO/SKS

Standardi Kvaliteta Okolia/ivotne Sredine

SRBIH

Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina

UAMP

Uzvodni Anaerobni Muljni Prekriva

UF

Ultrafiltracija

UM

Unakrsna Mikrofiltracija

UNEP

United Nations Environment Programme Program za okoli/ivotnu

sredinu Ujedinjenih nacija

UR

Uzastopni arni Reaktori

ZBAF

Zaronjeni Bioloki Aerisani Filteri

10

IZVRNI SAETAK

Uvod
Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije nadlenim organima za izdavanje
okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uslova u dozvoli, ali i
operatorima pogona i postrojenja iz sektora proizvodnje i prerade mlijeka koji pripremaju
dokumentaciju potrebnu za dobivanje okolinske/ekoloke dozvole.
Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui
podatke dobivene direktno iz mljekara, Agencije za statistiku BiH, entitetskih zavoda za
statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta, kao i
komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa javnou tokom njegove izrade.
Obuhvat
Dokument tretira sve aktivnosti vezane za proizvodnju i preradu mlijeka u BiH.
Opte informacije
Sektor proizvodnje i prerade mlijeka ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Trenutno
postoji 44 registrovane mljekare u BIH. Prostorno su rasporeene svuda po Bosni i
Hercegovini.
Postojea struktura prerade mlijeka , prvenstveno, je odraz strukture instaliranih kapaciteta za
preradu mlijeka u mljekarama BiH. Meutim, postojea struktura nije globalno razvojno
povoljna , poto je preteno orijentirana na konzumnu potronju na domaem tritu , ime se
ograniava razvoj primarne proizvodnje i prerade mlijeka .Takoer, ona ne moe efikasno
dugorono utjecati na smanjenje uvoza, a ograniava i izvoz mlijenih proizvoda na ue
regionalno trite.
Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia/ivotne sredine, postoje i druge zakonske obaveze i
ogranienja koji se moraju uzeti u obzir kod predlaganja najboljih raspoloivih tehnika u
sektoru proizvodnje i prerade mlijeka. Svi pogoni moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu
higijenske ispravnosti proizvoda. Ovo moe imati znaajan uticaj na okolini aspekt, kao to
su esta ienja, koritenje tople vode i deterdenata.
Posebna panja je posveena i relevantnoj zakonskoj regulativi iz oblasti sigurnosti
prehrambenih proizvoda.
Najznaajniji okolinski problemi vezani za proizvodnju i preradu mlijeka su: velika potronja
vode, velika potronja energije, poveane vrijednosti opasnih i tetnih materija u otpadnoj
vodi, velika zapremina nastalih otpadnih voda, emisije u zrak od rada kotlovnice, te znatne
koliine ambalanog otpada. Pored toga, u nekim sluajevima mogu se pojaviti i problemi
vezani za poveani nivo buke i neugodne mirise.
U procesu prerade mlijeka zahtijevaju se veoma velike koliine vode. Voda se koristi
uglavnom za proces ienja opreme i radnih povrina radi odravanja higijenskih standarda.

11

Takoer kao posljedica velike potronje vode dolazi do isputanja velikih koliina otpadnih
voda.
U mljekarama se koristi znaajna koliina energije. Najvei dio energije se troi za
proizvodnju pare i tople vode za potrebe tehnolokog procesa i ienja, kao i za grijanje
objekata. Najvie energije se troi u procesima isparavanja i suenja mlijeka. Elektrina
energija koristi za rad svih maina, hlaenje, ventilaciju, klima-ureaje, osvjetljenje,
proizvodnju komprimiranog zraka i drugog.
Emisije u zrak su otpadni gasovi i emisije neprijatnih mirisa. Samo se kanalisane emisije
mogu tretirati i time smanjiti njihov uticaj na okoli/ivotnu sredinu. Emisije u zrak potiu iz
procesa proizvodnje energije (kotlovnica), kao i neznatne emisije rashladnog sredstva koje
sadre amonijak.
Otpad koji nastaje u mljekarama je ambalani otpad, zatim neki proizvodi koji nisu
zadovoljili zahtjeve, vrsti otpad iz mreica na sifonima, kao i ostali otpad od ostalih
industrijskih operacija (npr. maziva, baterije, boje, sijalice, laboratorijske hemikalije, itd.)
Buka unutar mljekara uglavnom potie iz postrojenja za isparavanje i suenje mlijeka, zatim
iz pomonih operacija (npr. kompresori, sistem ventilacije, ventilatori, rashladni sistemi) i u
zonama za pakovanje.
Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima
Proizvodnja mlijeka i mlijenih proizvoda je dugotrajan i sloen tehnoloki proces sastavljen
od niza tehnolokih operacija i tehnika, i to: prijem mlijeka, preiavanje, hlaenje,
skladitenje sirovog mlijeka, separacija, toplotna obrada, homogenizacija, procesi prerade
mlijeka u razliite mlijene proizvode, ambalairanje, skladitenje gotovog proizvoda, te
ostali korisni procesi.
Za svaku tehniku i tehnoloku operaciju dat je cilj i primjena, opis tehnike, metoda i opreme,
kao i njen uticaj na okoli/ivotnu sredinu.
Trenutni nivoi potronje i emisija
Ovo poglavlje daje pregled podataka o trenutnom okolinskom uinku preduzea za
proizvodnju i preradu mlijeka u BiH, dobivenih iz razliitih izvora, kao to su Planovi
aktivnosti, Zahtjevi za izdavanje okolinskih/ekolokih dozvola, Vodoprivredni uvjeti za
postojea preduzea iz sektora proizvodnje i prerade mlijeka, podaci iz Registra zagaivaa,
itd. Informacije su prikupljane tokom posjeta industrijama u periodu novembar 2006.- april
2007. god., tokom okolinskih audita u industrijama iz prehrambenog sektora kako bi se dobila
valjane informacije o trenutnim industrijskim praksama vezano za potronju vode, energije i
sirovina, nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava, odnosno kontrolira
nastala zagaenja. Tokom izrade ove tehnike upute realizirane su i posjete u etiri mljekare,
te su ostvareni telefonski kontakti sa jo deset mljekara u BiH. Potrebno je naglasiti da su
tokom prikupljanja informacija utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o
okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora proizvodnje i prerade mlijeka.
Trenutno raspoloive tehnike u mljekarama u Bosni i Hercegovini
Poglavlje sadri informacije o tehnikama koje se trenutno koriste u sektoru proizvodnje i
prerade mlijeka u Bosni i Hercegovini a podijeljene su na: ope preventivne tehnike;
prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda; prevencija i minimizacija
nastanka otpada, prevencija i minimizacija potronje elektrine energije; tehnike na kraju

12

proizvodnog procesa tj. preiavanje otpadnih voda na kraju procesa, tretman otpada na
kraju procesa, preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa.
Najbolje raspoloive tehnike
Tokom izrade ove upute nije se raspolagalo dovoljnom koliinom informacija o tehnikim,
okolinim i ekonomskim uincima tehnika za sektor proizvodnje i prerade mlijeka, a kojima
se postie visok nivo zatite okolia/ivotne sredine. Najbolje raspoloive tehnike u ovom
dokumentu bazirane su na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim
tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i pia, uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u
navedenom sektoru.
Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju da se prevencija zagaivanja moe
postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje
zagauju okoli/ivotnu sredinu manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina,
izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao
to su proizvodi koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i
zamjenama supstanci onima koje su manje opasne po okoli/ivotnu sredinu, itd.
Tehnike su podijeljene u sljedea podpoglavlja: ope preventivne mjere; tehnike upravljanja
procesom proizvodnje, tehnike specifine za pojedine pogone i operacije; tehnike za kontrolu
i tretman emisija u zrak; tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa; tehnike za
tretman otpada na kraju procesa, te sprjeavanje nesrea velikih razmjera.
Tehnike su opisane uglavnom potujui standardne podnaslove, odnosno: opis tehnike;
ostvarene okolinske koristi; nepoeljni efekti na ostale medije; operativni podaci,
primjenjivost; utede; kljuni razlozi za implementaciju.
Ope preventivne mjere
Najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na uvoenje sistema okolinskog upravljanja;
provoenje obuke za uposlene o uticaju na okoli/ivotnu sredinu njihovih proizvodnih
aktivnosti i mogunosti za njihovo minimiziranje; pravilno odravanje opreme i postrojenja;
te na primjenu metodologije za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i
nastanak otpada; potrebu redovne kontrole odreenih parametara u procesa proizvodnje kao
to su protok, temperatura, nivo vode, itd. Takoer, najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju
i na odabir sirovina i pomonih materijala sa aspekta uticaja na okoli/ivotnu sredinu.
Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije
Za neke od operacija najznaajnijih sa aspekta uticaja na okoli/ivotnu sredinu, a koje se
provode u veini pogona za proizvodnju i preradu mlijeka, date su najbolje raspoloive
tehnike ukljuujui: prijem, skladitenje; centrifuga/odvajanje; fermentacija; pasterizacija,
homogenizacija, isparavanje/evaporacija; rashlaivanje; ambalairanje i punjenje; proizvodnja
i potronja energije; koritenje vode; hlaenje i klimatizacija; proizvodnja i koritenje
komprimiranog zraka; sistemi na paru i ienje.
Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak i tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog
procesa
Prezentirane su najbolje raspoloive procesne tehnike kojima se smanjuju emisije u zrak i
vodu. Ukoliko je potrebna dalja kontrola moe se izvriti odabir neke od tehnika za tretman
emisija u zrak i otpadnih voda.

13

Prehrambenu industriju ubrajamo u koncentrirane izvore zagaivanja zraka. Imajui u vidu

vrstu djelatnosti, potencijalni polutanti u zraku najee nastaju sagorijevanjem fosilnih
goriva u energetske svrhe (ugalj, nafta, prirodni gas, dizel gorivo i sl.), te emisijom mirisa.
Kada su u pitanju Tehnike za smanjenje emisija u zrak, prva stvar koju treba usvojiti jeste
sistemski pristup (strategiju) kontrole emisija u zrak, definiranje problema, te o tome kako
izabrati optimalno rjeenje.
Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije
prevencije nastanka otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje
minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje
doprinose da materije organskog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je
najbolji nain smanjenja optereenja efluenta.
Smjernice i kriteriji za odreivanje graninih vrijednosti emisija
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,
specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov
geografski lokalitet, kao i stanje okolia/ivotne sredine na lokalitetu.
Zakljuna razmatranja
Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka
je podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih
pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke
dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama.
Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora proizvodnje i
prerade mlijeka u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su
na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru
proizvodnje hrane i pia, uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom sektoru.
Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir sugestije,
primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa
meu njima.
Imajui u vidu trenutni status sektora proizvodnje i prerade mlijeka i identificirane okolinske
probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne
promjene u njihovom poslovanju. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji treba
nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim
uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja.

2
2.1

PREDGOVOR
STATUS DOKUMENTA

Dokument predstavlja rezultat participatornog pristupa gdje se nastojalo uzeti u obzir

primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa.
Ovaj dokument potuje sadraj BREF dokumenta EU za prehrambenu industriju tj.

14

Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries,
EC, August 2006, s tim da je maksimalno mogue prilagoen lokalnim uslovima i prilikama
u Bosni i Hercegovini.
Dokument je uraen shodno lanovima 71, 86 i 87 Zakona o zatiti okolia Federacije BiH
(Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03), lanovima 81, 95 i 96 Zakona o zatiti
ivotne sredine Republike Srpske - Preieni tekst (Slubeni glasnik Republike Srpske,
broj 28/07), te lanovima 67, 81 i 82 Zakona o zatiti ivotne sredine Brko Distrika
(Slubeni glasnik Brko Distrikta, broj 24/04), odnosno Pravilnika o donoenju najboljih
raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine (Slubene
novine FBiH, br. 92/07; Slubeni glasnik RS, br. 22/08).
2.2

ZAKONSKI OSNOV I DEFINICIJA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA

EU Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja (IPPC Directive 96/61/EC)

implementirana je u Bosni i Hercegovini kroz Zakon o zatiti okolia/ivotne sredine koji je
stupio na snagu 2002. godine u Republici Srpskoj, 2003. godine u Federaciji Bosne i
Hercegovine i 2004. godine u Brko Distriktu.
Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema prevenciji njihovog
nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zatiti okolia/ivotne sredine i obvezuje
na primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova, a
tek zatim, na primjenu neke od okolino prihvatljivih tehnika za obradu otpada, onog ije se
nastajanje nije moglo izbjei.
Cilj je potaknuti primjenu preventivnih mjera sprjeavanja nastajanja otpadnih tokova na
izvoru prvenstveno mjerama istije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloivih tehnika.
U zakonu o zatiti okolia/ivotne sredine najbolje raspoloive tehnike podrazumijevaju
najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog naina rada koji ukazuje na
praktinu pogodnost primjena odreenih tehnika (za obezbjeenje graninih vrijednosti
emisija) u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli/ivotnu
sredinu.
Prema Pravilniku o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia/ivotne sredine pojmovi imaju sljedee znaenje:

2.3

tehnike ukljuuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i nain na koji je

postrojenje oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvan pogona,
raspoloive tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji
doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim granama, u ekonomskim i
tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te
tehnike ili proizvodi u dravi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku,
najbolji znai najdjelotvorniji u postizanju visoke opte razine zatite
okolia/ivotne sredine kao cjeline.

SVRHA DOKUMENTA

Svrha dokumenta je osigurati referentne informacije organima vlasti nadlenim za izdavanje

okolinskih/ekolokih dozvola u BiH, a koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za
dozvolu, ali i podnosiocima zahtjeva za okolinu/ekoloku dozvolu da pripreme potrebnu

15

dokumentaciju koja se predaje nadlenim organima vlasti potujui najbolje raspoloive

tehnike u BiH.
Osiguravajui relevantne informacije, ovaj dokument bi trebao biti koristan alat za upravljanje
uinkom na okoli/ivotnu sredinu kompanijama iz sektora proizvodnje i prerade mlijeka u
BiH.
2.4

IZVORI INFORMACIJA

Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui

podatke dobivene direktno iz mljekara, Agencije za statistiku BiH, entitetskih zavoda za
statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane na izradi ovog dokumenta, kao i
komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa javnou tokom njegove izrade.
Pregled referenci, odnosno svih dokumenata koji su koriteni u izradi ove Tehnike upute dat
je u poglavlju 11.
2.5

KAKO KORISTITI DOKUMENT (UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE I KORITENJE

DOKUMENTA)

Informacije predstavljene u ovom dokumentu bi se trebale koristiti kod odreivanja najboljih

raspoloivih tehnika u pojedinom sluaju za preduzea iz sektora proizvodnje i prerade
mlijeka. Kod odreivanja najboljih raspoloivih tehnika i na osnovu njih postavljanja uvjeta u
okolinskoj/ekolokoj dozvoli, posebnu panju treba posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je
postizanje visokog nivoa zatite okolia/ivotne sredine u cjelini.
Dokument sadri iscrpno, do odreenih detalja, opisane svaki od dijelova procesa proizvodnje
mlijeka i mlijenih proizvoda, kao i cijeli proces, doputene emisije, potronju sirovina, vode
i energije. Meutim, treba napomenuti da unato preciznim mjerama koje se propisuju za
pojedine pogone dokument predvia i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim
uvjetima. Na taj nain je omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali samo ako su
argumenti na liniji ukupnog smanjenja optereenja okolia/ivotne sredine i smanjenja
utroaka energije i sirovina.
Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o sektoru proizvodnje i prerade mlijeka i industrijskim
procesima koji se koriste u okviru njega.
Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima potronje i emisija, proizvodnji i upotrebi
nus-proizvoda, koji odraavaju situaciju u postojeim pogonima i postrojenjima u vremenu
izrade ovog dokumenta.
Poglavlje 7 sadri prikaz tehnika za smanjenje potronje i emisija koje se trenutno koriste u
pojedinim pogonima za proizvodnju i preradu mlijeka u Bosni i Hercegovini.
U poglavlju 8 dat je opis selektovanih najboljih raspoloivih tehnika baziranih na tehnikama
iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje hrane i
pia, UNEP Konanog nacrta Uputa o najboljim raspoloivim tehnikama za sektor
proizvodnje i prerade mlijeka, te dokumenta o Najboljim raspoloivim tehnikama za
nordijsku industriju proizvodnje i prerade mlijeka, uz maksimalno uvaavanje postojee
situacije u navedenom sektoru. Od predloenih tehnika se za svaki pojedini sluaj
industrijskog pogona i postrojenja trebaju odabrati one koje su najbolje raspoloive za njihov
proizvodni proces i okruenje u kojem se nalaze. Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju
pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe postii na veliki broj razliitih naina, kao

16

to je koritenje proizvodnih tehnologija koje zagauju okoli/ivotnu sredinu manje od

drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u proizvodnom procesu kako bi se
omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi koji ne zadovoljavaju
zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama supstanci onima koje su
manje opasne po okoli/ivotnu sredinu, itd.. Date informacije ukljuuju podatke o nivoima
potronje i emisijama za koje se smatra da se mogu postii primjenom date tehnike, okvirne
podatke o trokovima i nepovoljnim efektima na ostale medije vezano za implementaciju date
tehnike, kao i podatke o primjenjivosti tehnike.
Ova uputa ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje odgovarajuih uslova za
okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne, specifine uvjete kao to su
tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov geografski lokalitet, kao i
stanje okolia/ivotne sredine na lokalitetu. U tom smislu poglavlje 9 daje smjernice i kriterije
za odreivanje graninih vrijednosti emisija kod izdavanja okolinskih/ekolokih dozvola.
U poglavlju 10 data su zakljuna razmatranja, u poglavlju 11 referentna lista koritene
literature tokom izrade ove upute, a u poglavlju 12 je dati rjenik pojmova koritenih u uputi.

OBUHVAT DOKUMENTA

Dokumentom je obuhvaen veliki broj razliitih aktivnosti koje se odvijaju u pogonima za

proizvodnju i preradu mlijeka u Bosni i Hercegovini.
Informacije o pravnom okviru za razmatrani sektor proizvodnje i prerade mlijeka date su u
prilogu ovoga dokumenta, budui da su one predmet stalnih promjena.

4
4.1

OPE INFORMACIJE
OPIS I STRUKTURA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Mljekare u BiH su iroko raspodijeljene po cijeloj teritoriji drave, uglavnom u sjeverozapadnom dijelu drave, centralnoj Bosni, zapadnoj Hercegovini, sjevero-istonom i istonom
dijelu BiH.
Postojea preduzea su uglavnom veliine malih do srednjih za proizvodnju i preradu mlijeka.
Najvea industrija za preradu mlijeka ima instalisani kapacitet od 50-60 mil lit/godinje.
Sektor proizvodnje i prerade mlijeka je najbre rastui sektor u BiH, uzimajui u obzir da je
prema podacima u periodu prije 2005 bilo jako profitabilno zapoeti sa proizvodnjom mlijeka.
Iz tog perioda postoji podatak da je u BiH bilo oko 100 mljekara (74 u FBiH, 35 u RS) sa
ukupnim kapacitetom od 1 milion litara/dnevno, i stvarno se koristilo samo 22% tog

17

kapaciteta.1 Meutim ipak u posljednje vrijeme smanjio se broj mljekara (veinom s manjim
kapacitetom 2.000-10.000 l mlijeka/dnevno).
Sve mljekare u BiH su u privatnom vlasnitvu ,od ega su 4 u pretenom vlasnitvu stranih
kompanija.
Strane mljekare uestvuju u ukupnoj preradi mlijeka u BiH 52 %. Interes stranih kompanija
za mljekarsku industriju, naroito je izraen u posljednje dvije godine, tako da se moe
pretpostaviti njihovo dalje irenje i u 2007 godini, te poveanje uea u ukupnoj preradi
mlijeka na 65 % do 70 %.
Mljekare u BiH zapoljavaju 1.364 radnika , od ega 795 u F BiH i 569 u RS.
Trend izgradnje novih mljekara je zaustavljen i ukupan broj mljekara se blago smanjuje.
U toku 2006. godine 8 mljekara je prestalo sa radom ili je povremeno radilo (1-3 dana u
sedmici) .
Kod veine mljekara, iznad 1 milion litara mlijeka u posljednje 3 godine izvrene su znaajne
rekostrukcije proizvodnih objekata i procesne opreme , ime su dograeni i modernizirani
kapaciteti za preradu mlijeka.
Nekoliko mljekara u ovom periodu izgradilo je potpuno nove savremene pogone za preradu
mlijeka kao to su Mljekara Kozarska Dubica, Natura Vita, Saraj Milk, Inmer,
MilkoS, DTD njegotina, Agrocentar .
4.2

OPIS MLJEKARA U BOSNI I HERCEGOVINI

4.2.1. Broj i struktura mljekara

U dogovoru sa Unijom mljekara BiH, preduzee Milkprocessing, d.o.o. Sarajevo je
pripremio i izradio informaciju Proizvodnja ,otkup, prerada u mljekarama i spoljnotrgovinski
promet mlijeka u BiH u 2006 godini i u ovom dijelu dokumenta se uglavnom koriste podaci iz
ove studije. Informacija je izraena na bazi ankete koju je Milkprocessing, d.o.o. sproveo u
32 mljekare, zatim na osnovu podataka dobivenih od nadlenih ministarstava u FBiH i RS,
Spoljno/trgovinske komore BiH i Uprave za indirektno oporezivanje, te ostalih relevantnih
institucija.
U 2006 godini na podruju BiH u funkciji su bile 44 mljekare, od ega je 36 stalno
funkcioniralo,a 8 djelimino ili povremeno (1 3 dana u sedmici )2, to je prikazano u
Tabeli 1.
Tabela 1. Broj mljekara u BiH u 2006 godini.
Opis

FBiH

RS

BiH

1 LAMP Povezivanje poljoprivrednih proizvoaa sa tritem-Trini profili i izvjetaj o konkurentnosti podsektora mljekarstvo, LAMP USAID, maj 2005
2 Proizvodnja, otkup, prerada i spoljno/trgovinski promet mlijeka u BiH u 2006 god., Milkprocessing, d.o.o., Sarajevo, april 2007.godine

18

Broj
mljekara

Preraeno

Mljekare u
stalnoj funkciji

23

106.704

Mljekare u
djeliminoj
funkciji

1.350

Svega:

26

107.597

ooo lit.

Broj
mljekara

Preraeno

13

70.318

1.090

ooo lit.

Broj
mljekara

Preraeno
ooo lit.
177.022

36

2.440
8

18

71.113

44

178.710

26 mljekara (59 % ) locirano je na podruju F BiH i 18 ( 41 %) u RS.

Pored registriranih mljekara, djeluje i odreeni broj malih zanatskih mljekara,
koje su, uglavnom, orijentirane na ue lokalno trite.
Tabela 2. Struktura mljekara u BiH u odnosu na koliinu preraenog mlijeka u 2006 godini

O p i s

F BiH

RS

BiH

Broj
Preraeno Uee Broj
Preraeno Uee Broj
Preraeno Uee
mljekara
mljekara ooo lit.
%
mljekara ooo lit.
%
ooo lit.
%
Mljekare
preko 10
miliona
litara

65.627

61,0

39.672

55,8

105.299

58,9

Mljekare
5-10
miliona
litara

19.701

18,3

14.610

20,5

34.311

19,2

17.270

16,0

12.731

17,9

14

30.001

16,8

11

4.999

4,7

10

4.100

5,8

21

9.099

5,1

26

107.597

18

71.113

44

178.710

Mljekare
1 -5
miliona
litara
Mljekare
do
1
milion
litara
Svega :

Oko 80 % mlijeka preraeno je u prvih 10 mljekara.

19

21 mljekara (48%) prerauje do 1 milion litara mlijeka (RS 56 % i F BiH 42 %) .

Tabela 3 Rang lista 10 prvih mljekara u BiH u 2006 godini

R.br.

Naziv mljekare

Mlijekoprodukt
Dubica

Kozarska

Uee u
BiH %

39.671

22,0

Meggle Biha

29.000

16,2

PPM Tuzla

20.680

11,5

Inmer - Gradaac

15.246

8,5

DTD njegotina

8.410

4,7

Mljekara Livno

6.743

3,8

MilkoS - Sarajevo

6.650

3,7

Tippas - Posuje

6.308

3,5

Natura Vita - Tesli

6.200

3,4

10

AD Mljekara Banja Luka

4.688

2,7

Svega :

Preraeno ooo lit.

143.596

80

20

Tabela 4 Pregled mljekara u F BiH - 2006 godina

Ulaz mlijeka u mljekare - ooo lit.

R.br.

Naziv mljekare

Otkup od poljop. proizvoaa

F BH

Kupovina i
usluna

RS i

Svega

prerada

Brko

(1+2)

mlijeka

Prodaja
usluna

Svega ulaz

i Preraeno
u mljekari

prerada
mlijeka

Broj
radnika

F BH

(3+4)
5

kooperanata

ooo lit

ooo lit

Broj

(56)
6

RS i
Brko

Anketirane mljekare

Meggle - Biha

29.000

700

29.700

29.700

29.700

81

3.778

250

PPM Tuzala

11.266

9.100

20.366

314

20.680

20.680

120

1.951

1.209

Inmer - Gradaac

5.419

8.127

13.546

1.700

15.246

15.246

57

763

1.420

Mljekara Livno

7.595

7.595

118

7.713

958

6.755

42

1.101

MilkoS - Sarajevo

6.800

6.800

6.800

150

6.650

102

1.100

Tippas - Posuje

2.554

2.554

3.754

6.308

6.308

34

625

ZIM - Zenica

6.186

6.186

6.186

2.724

3.462

80

1.005

21

Perkovi - Pua

3.110

3.110

3.110

3.110

15

574

Saraj- Milk Maglaj

2.467

190

2.657

2.657

632

2.025

38

346

37

10

Vita Vi Gabela Polje

3.523

3.523

3.523

1.632

1.891

29

11

Agrocentar
Vakuf/Uskoplje

28

400

164

G.
1.570

12

Milchprodukt-Smai-eli

13

1.570

35

1.605

25

1.580

753

788

1.541

1.541

1.541

26

142

Milk-San Sanski Most

1.273

1.273

1.273

1.273

19

121

14

Noko komerc - ivinice

1.260

1.260

1.260

1.260

11

200

15

Poljorad Turbe

1.130

1.130

1.130

1.130

22

420

16

Jezerka - Jezerski

700

700

700

700

10

150

17

Mlijekoprodukt
Kladua

850

850

850

850

12

200

18

Sua - Livno

580

580

580

580

150

19

Milkgor - Gorade

302

302

302

303

10

150

20

Agroplod Oak

254

254

254

254

86.592

18.905

105.497

5.921

111.418

6.121

105.297

700

700

700

700

V.

Svega :
II

Neanketirane
procijena

Sirko Graanica

755 13.181

3.038

mljekere-

22

Vlai-Milk Karaula

400

400

400

400

Mljekara Kupres

400

400

400

400

Eko-Milk Begov Han

340

340

340

340

Yo-Vita Busovaa

280

280

280

280

Mljekara ipe

180

180

180

180

2.300

2.300

2.300

2.300

88.892

18.905

107.797

5.921

113.718

6.121

107597

Svega
III

Ukupno I + II :

40

675

795 13.856

3.080

* Milkprocessing je anketirao 20 mljekara , koje uestvuju 98 % u ukupnoj preradi mlijeka u F BH. Za 6 mljekara , koje uestvuju 2 % izvrena je
procjena na bazi ostvarenja iz prethodnih godina.
*

U rubrikama kupovina /prodaja i usluna prerada mlijeka prikazan je unutranji promet sirovog mlijeka meu mljekarama.

23

Tabela 5 Pregled mljekara u RS 2006 godina.

Ulaz mlijeka - ooo lit.

Prodaja
usluna

i Preraeno
u mljekari

Broj
radnika

Broj
ko

prerada
R.br
.

Naziv mljekare

Otkup od poljop. proizvoaa

RS

F BH

Kupovina i
usluna

Svega

prerada

Svega ulaz

mlijeka ooo lit

ooo l

RS

operanata

F BH

ooo lit.

Mlijeka

1
I

Anketirane mljekere

Mlijekoprodukt -K. Dubica

2
3

DTD njegotina
Natura Vita - Tesli

(1+2)

ooo lit

(3+4)

(56)
6

39.672

39.672

39.672

39.672

130

6.913

6.378

6.378

2.032

8.410

8.410

49

1.560

4.457

4.457

1.743

6.200

6.200

50

1.650

5.134

5.134

5.134

4.689

143

2.070

696

2.783

3.479

3.479

3.479

43

150

550

1.942

44

265

125

1.371

14

260

1.253

21

440

AD Banja Luka

SBS Zvornik

Milko Prijedor

1.078

1.553

2.631

2.631

Paani Bilea

1.371

1.371

1.371

Mljekara ipovo

1.967

1.967

1.967

445

689

715

24

Glogovac Nevesinje

1.081

1.081

1.081

200

881

15

180

10

Dule Bjeljina

1.107

1.107

1.107

305

802

200

11

San Milk- Prijedor

750

750

750

150

600

120

12

Perfeto-plus Nevesinje

375

375

375

375

90

64.066

4.336

68.402

3.775

72.178

69.674

529

13.890

Svega :
mljekare

2.504

II

Neanketirane
procijena

Maja Nevesinje

371

371

371

371

Dramon Pale

342

342

342

342

Eko Milk Bjeljina

210

210

210

210

Mljekara Sokolac

200

200

200

200

Dragulj Bjeljina

166

166

166

166

etkovi Rudo

150

150

150

150

1.439

1.439

1.439

1.439

40

280

65.505

4.336

69.841

3.775

73.617

71113

569

14.178

Svega :
III

Ukupno I + II :

675

2.504

675

* Milkprocessing je anketirao 12 mljekara , koje uestvuju u ukupnoj preradi mlijeka u RS 98 %. Za 6 mljekara podaci o preradi mlijeka izraunati su
na bazi registriranog otkupa
mlijeka kod RMPV RS.
*

U rubrikama kupovina / prodaja i usluna prerada mlijeka prikazan je unutarnji promet sirovog mlijeka meu mljekarama.

25

4.2.2. Proizvodnja i otkup mlijeka u BiH u 2006. godini

Tabela 6 Pregled razvoja proizvodnje i otkupa mlijeka u BiH
Opis

FBiH

RS i Brko

BiH

2005.g

2006.g

2005 g.

2006 g.

2005 g.

2006 g.

157

158,6

159

173,2

316

331,8

milion lit.

305

312

312

341

617

653

Proizvodnja-krava/lit.

1.942

1.969

1.962

1.971

1.952

1.970

Otkup mlijeka milion lit

95,1

93,2

73,3

86,8

168,5

180,0

Trinost proizvodnje %

31

30

23

25

27

27

Broj krava (u hiljadama)

Proizvodnja mlijeka -

Izvor podataka :
-

Zavod za statistiku F BiH

- Republiki zavod za statistiku RS i Agencija za selekciju u stoarstvu

-

FM PV

MPV RS

Broj krava u BiH kree se oko 332.000 grla i u posljednjih 6 godina ima tendenciju blagog
rasta ( stopa oko 2 % ).
U odnosu na predratno stanje , osnovno stado krava je na nivou od oko 53 %.
Proizvodnja mlijeka razvija se bre od broja krava ( stopa razvoja oko 6 %) , to je rezultat rasta
proizvodnje po kravi , koja je 39 % vea od predratne.
Tabela 7 Razvoj otkupa mlijeka u BiH, nakon rata
Godina

FBiH

RS i Brko

ooo lit
1989/90

BiH

ooo lit.

ooo lit.

105.000

2000

31.602

21.000

53.102

2001

36.656

27.000

63.656

2002

46.078

34.444

80.522

2003

61.500

49.500

111.000

2004

75.400

59.656

135.052

26

2005

95.098

73.353

168.540

2006

93.228

86.816

180.044

Otkup mlijeka u 2006 godini vei je 7 % od prethodne godine i 71 % od predratnog stanja.

U perodu od 2000 do 2005 godine otkup mlijeka se razvijao po prosjenoj stopi od 22 %
godinje.
U 2006 godini razvoj je usporen u odnosu na prethodni period to je ,vjerovatno, posljedica
konsolidiranja mljekarske industrije BiH na odgovarajuem proizvodnom nivou ,programu i
tritu, kao i prestanka rada jednog broja mljekara .
Oko 51 % otkupa mlijeka ostvaruje se u F BiH , 47 % u RS i 2 % u Distriktu Brko.
Trinost proizvodnje mlijeka kree se oko 27 % i vea je od predratne za 2,4 puta .
Otkupom mlijeka obuhvaeno je oko 31.411 poljoprivrednih proizvoaa , od ega u
F BiH 14.531 i RS 16.880 proizvoaa .
Prosjean otkup mlijeka po proizvoau kree se oko 5.660 litara ( F BiH oko 6.416 lit. , RS
5.020 lit.).

5 mljekara iz F BiH preuzima mlijeko od proizvoaa i organizatora otkupa u RS i Distriktu

Brko.
(U 2006 godini preuzeto u RS 16,8 miliona lit.i Distriktu Brko 2,1 milion litara mlijeka).

Takoer , 2 mljekare iz RS preuzimaju mlijeko od proizvoaa i organizatora otkupa mlijeka

u F BiH. (u 2006 godini preuzeto 4,3 miliona litara ).

Razvoj otkupa mlijeka u BiH ,nakon rata

180
160
140
120
milion lit.100

80

BiH

60

F BH

40

RS

20
0
1990

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 1. Razvoj otkupa mlijeka u BiH, nakon rata

27

4.2.2.1.Karakteristike razvoja otkupa mlijeka u F BiH u 2006. godini

Tabela 8 Pregled otkupa mlijeka u F BiH u 2006. godini
R.br.

Opis

2005 god.

2006 g.

ooo lit.

ooo lit. .

Uee
%
2006 g.

Otkup mlijeka , koji su

preuzele mljekare :
- mljekare iz F BiH

92.553

88.892

95,4

2.545

4.336

4,6

95.098

93.228

- USK

15.896

20.719

26

- TK

13.303

20.333

25

- HBK

7.200

16.645

20,6

- ZDK

6.822

8.783

10,9

- HNK

3.757

4.084

5,1

- KS

1.650

4.055

5,0

- SBK

3.900

3.680

4,5

- PK

1.083

1.149

1,4

- ZHK

491

974

1,2

- BPK

219

172

0,3

- mljekare iz RS
Svega :
2

Premirani otkup mlijeka

Svega F BiH
54.321

80.594

* Obraun otkupa izvren na bazi mlijeka sa 3,6 % m.m.

* Izvor podataka : FM PV
* Anketa Milkprocessinga kod mljekara u F BiH

Na podruju F BiH otkupljeno je od poljoprivrednih proizvoaa 93,2 miliona litara mlijeka

,to je 2 % manje od prethodne godine .
Otkupom mlijeka obuhvaeno je oko 14.531 poljoprivrednih proizvoaa i prosjean otkup
mlijeka po proizvoau iznosio je oko 6.416 litara .
U periodu od 2000 2005 godine ,otkup mlijeka u F BiH imao je konstantan rast od oko 25
% godinje. Meutim ,u 2006 godini otkup je stagnirao 2 %, to je posljedica prestanka i
povremenog rada nekoliko mljekara ( Vlai-milk, Dramil, i dr.) kao i jae orijentacije
nekih znaajnih mljekara na otkup u RS.
Oko 72 % otkupa mlijeka realizira se u 3 kantona ( USK ,TK i HBK).
Sistemom premija obuhvaeno je oko 94 % otkupljenog mlijeka , to je povoljniji omjer od
2005 g.

28

 95,3 % mlijeka iz otkupa preuzele su mljekare iz F BiH i 4,6 % mljekare iz RS.

Otkup sa podruja F BiH uestvuje u snabdijevanju mljekara u F BiH 82,6 %

4.2.2.2.Karakteristike razvoja otkupa mlijeka u RS u 2006. godini

Na podruju RS u 2006 godini otkupljeno je od poljoprivrednih proizvoaa 84,6 miliona
litara mlijeka to je 16,7 % vie od predhodne godine.
U periodu od 2000-2006 godine, otkup mlijeka ima konstantnu tendenciju rasta i razvijao se
po prosijenoj godinjoj stopi od oko 22 %.
Otkup mlijeka organizirala su 63 organizatora , koji su u ukupnom otkupu uestvovali :

Tabela 9 Pregled otkupa mlijeka u RS po organizatorima otkupa

Vrsta organizatora

Broj
organizatora

Mljekare iz RS
Velike farme

Otkup
lit.

ooo

Uee %

19

61.767

73,2

5.006

5,9

15

14.837

17,6

27

3.077

3,3

63

84.687

Ostali organizatori
lit

otkup preko 3oo.ooo

- otkup do 3oo.ooo lit

Svega :

* Otkup obraunat na bazi 3,6 % m.m.

73,2 % otkupa mlijeka organizirale su mljekare direktno.

Otkupom mlijeka obuhvaeno je oko 16.880 poljoprivrednih proizvoaa i prosjean otkup
po proizvoau iznosi oko 5.020 litara.
80 % otkupa preuzele su mljekare iz RS i 20 % mljekare iz F BiH .
Otkup iz RS uestvuje u snabdijevanju mljekara RS sa 93,3 %
Tabela 10 Pregled otkupa mlijeka u RS u 2006 g.
R.br

Organizator otkupa

Otkup 2006 g
ooo lit -3,2%

29

ooo lit -3,6 %

Uee %

Mljekare iz RS
- Mlijekoprodukt, K. Dubica

40.457

35.962

- DTD , njegotina

7.376

6.556

- AD Mljekara, Banja Luka

5.671

5.041

- Natura Vita Tesli

5.014

4.457

- Mljekara , ipovo

2.213

1.967

- Paeni , Bilea

1.602

1.424

- Dule , Bijeljina

1.360

1.209

- uli , Prijedor

1.216

1.080

- Glogovac , Nevesinje

1.122

997

- Sanmilk , Prijedor

855

760

- Maja , Nevesinje

417

371

- Perfetoplus , Nevesinje

415

369

- Bjanca , Zvornik

393

349

- Dramon , Pale

385

342

- Mljekara , Sokolac

226

200

- Ekomlijeko , Bijeljina

239

212

- Dragulj , Bijeljina

187

166

- Mati , Bijeljina

174

155

- etkovi , Rudo

169

150

69.491

61.767

- AD Farmland,Nova Topola

4.502

4.002

- PDSemberija , Bijeljina

1.130

1.004

5.632

5.006

Svega :
2.

73,2

Velike farme

Svega :

30

5,9

3.

Ostali organizatori otkupa

a. Preko 300.000 lit.
- Agrosemberija Bijeljina

3.878

3.447

- Anelika-MB,Zvornik

3.746

3.330

- ZZ Bobar , Bijeljina

2.303

2.047

- MK Kompani,Modria

1.090

969

-Jovana-rad , amac

1.032

917

- ZZ Kojinovac, Bijeljina

877

780

- ZZ Trnjaci , Bijeljina

578

514

- ZZ Voar , Zvornik

472

419

- Planinsko dobro , Gacko

443

394

- Veterin. Stanica , ipovo

439

390

- ZZCrvena Zvezda , Bijeljina

418

371

- ZZ Obudovac, Obudovac

381

339

- ZAM , Lopare

353

314

- Raki komerc, Bijeljina

343

305

- Veter. Stanica , Petrovo

339

301

16.692

14.837

17,6

3.091

3.077

3,3

c. Svega ( a + b ) :

19.783

17.914

Ukupno otkup mlijeka ( 1+2+3) :

94.906

84.687

Svega :
b. Do 300.000 lit
- 27 organizatora otkupa

4.

Izvor podataka : Min. Poljoprivrede , umarstva i vodoprivrede RS

4.2.3. Informacija o kretanju otkupa i prerade mlijeka u BiH u periodu januar-oktobar

2007 godine

Snabdjevenost BH mljekara s mlijekom u 2007 godini je nedovoljna u odnosu na potrebe i mogunosti

prerade.

31

Takoer, na tritu mlijeka i mlijenih proizvoda u Evropi i kod drava u okruenju, stanje je
dramatino pogorano u odnosu na prethodnu godinu to se ispoljava kroz visok rast otkupnih cijena
mlijeka i cijena globalnih mlijenih proizvoda ( maslac, mlijeko u prahu ,sir ).
Imajui u vidu ove pojave , Milkprocessing je , putem ankete kod vodeih mljekara,nastojao
sagledati kretanja u otkupu i preradi mlijeka u BiH u 2007 godini . Anketom je obuhvaeno 14
mljekara , koje su u 2006 godini otkupile i preradile oko 80 % mlijeka u BiH , tako da se na osnovu
ovih kretanja mogu ocijeniti tendencije na nivou drave.

4.2.3.1. Otkup i prerada mlijeka u mljekarama BiH u periodu januar septembar 2007
godine .
Tabela 11 Pregled otkupa i prerade mlijeka kod anketiranih mljekara u periodu januar-septembar
2007 g.

O p i s

F BiH

RS

BiH

2006 g 2007 g Index 2006 g 2007 g Index 2006 g

- Otkup i 55.494 57.416
ulaz mlijeka
u

2007 g

Index

103 54.862 66.533

121 110.356 123.849

112

101 44.607 55.051

123 114.326 125.428

110

mljekare
ooo lit.
Prerada 69.719 70.377
mlijeka u
mljekarama
- ooo lit.

Karakteristina su slijedea kretanja :

Otkup mlijeka za 9 mjeseci vei je 12 % od prethodne godine, od ega 3 % u F BH i

21% u RS .

Prerada mlijeka u mljekarama razvijala se u skladu s otkupom i vea je 10 % od

predhodne godine.

Rast otkupa i prerade mlijeka u odnosu na 2006 godinu ostvaren je kod 9 mljekara
,dok je pad zabiljeen kod 2 mljekare.

Nedostatak sirovog mlijeka za preradu iskazalo je 9 mljekara i prema njihovoj ocijeni

u septembru mjesecu nedostajalo je ukupno oko 130.000 litara mlijeka dnevno ili 26
% od potreba. U oktobru mjesecu stanje je pogorano , tako da je nedostatak mlijeka
za preradu ,vjerovatno,vei od iskazanog.

Smatra se da je nedostatak sirovog mlijeka za preradu, posebno u drugom polugoditu ove

godine, posljedica slijedeih okolnosti :
-

poveane tranje mlijenih proizvoda domaih mljekara na tritu BiH zbog smanjenog

32

uvoza iz susjednih drava ,

-

poveane prerade mlijeka kod mljekara , koje su izvozno orijentirane i

sua je, takoer, imala odreeni utjecaj na proizvodnju mlijeka i otkup, meutim, posljedice
sue e se tek znaajnije osjetiti u narednom zimskom periodu .

Na farmama je , zbog sue, smanjena proizvodnja vlastite stone hrane i znaajno su poveani
trokovi proizvodnje mlijeka , tako da je pritisak proizvoaa za poveanje otkupne cijene
mlijeka vrlo izraen.
Jedan broj mljekara ve je reagirao na ovaj pritisak i poveao otkupne cijene mlijeka.

Obzirom da se na tritu osjea nedostatak sirovog mlijeka , prisutna je i pojava nelojalnog

ponaanja nekih mljekara u otkupu mlijeka , to se ,posebno, ispoljava kroz smanjenje kriterija
kvaliteta kod preuzimanja mlijeka .

4.2.4. PRERADA MLIJEKA I PROIZVODNJA MLIJENIH PROIZVODA U

MLJEKARAMA BiH U 2006 g.
4.2.4.1. Razvoj prerade mlijeka u mljekarama B i H , nakon rata
Tabela 12 Razvoj prerade mlijeka u mljekarama , nakon rata
Godina

F BIH
ooo lit

RS
ooo lit.

Index
1989/ 90

BiH
ooo
Index lit.

06/05
Index

100
116.500

2002

55.100

100

30.490

100

85.592

73

2003

69.000

125

45.500

149

114.500

98

2004

89.350

162

50.872

167

140.222

120

2005

105.794

192

65.157

213

170.951

146

2006

107.597

197

71.113

237

178.710

153

Uee - 06

60 %

104,3

40 %

U 2006 godini mljekare B i H preradile su oko 179 miliona litara mlijeka ,to je 4,3 % vie od
prethodne godine i 53 % od predratnog stanja .
U poslijeratnom periodu prerada mlijeka u mljekarama razvija se u skladu s razvojem otkupa
mlijeka.
Do 2005 godine prerada mlijeka u mljekarama rasla je po prosjenoj godinjoj
stopi od oko 21 % ,
meutim , u 2006 godini razvoj je usporen (oko 4,7 % godinje ) .

Oko 60 % mlijeka preraeno je u mljekarama F BiH i 40 % u RS.

33

Razvoj prerade mlijeka u mljekarama BiH , nakon rata

180
160
140
120
milion lit.

100
80
60
40

BiH
F BH
RS

20
0
1989/90

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 2 Razvoj prerade mlijeka u mljekarama BiH, nakon rata

Tabela 13 Struktura prerade mlijeka u 2006 g.

Vrsta proizvoda

F BiH

RS

utroeno
ooo lit

utroeno
%

ooo lit

BiH
,
%

utroeno

uee

uee

ooo lit.

06 / %

05 / %

UHT sterilizirano mlijeko

57.577

53,0

33.511

47,0

91.088

50,6

49,0

Fermentirani
proizvodi

teni

22.082

20,4

17.617

24,7

39.699

22,1

24,6

pasterizirano

3.723

3,4

2.831

3,9

6.554

3,6

5,0

18.197

16,7

16.010

22,8

34.207

19,2

18,0

6.018

6,5

1.144

1,6

7.162

4,5

2,9

Slatko
mlijeko
Sir

Mlijeko u prahu, maslac i

namazi
Svega :

107.597

71.113

178.710

U strukturi prerade mlijeka konzumni teni proizvodi uestvuju 75,7 % , sir 19,2 % ,te
mlijeko u prahu, maslac i ostalo 5,1 % .UHT mlijeko ubjedljivo dri elnu poziciju sa 50,6
% uea .

34

 U odnosu na 2005 godinu struktura prerade mlijeka nije bitnije promijenjena i dalje je
visoko uee tenih konzumnih proizvoda ,a malo sira, mlijeka u prahu i ostalih trajnih
poizvoda.
Postojea struktura prerade mlijeka , prvenstveno, je odraz strukture instaliranih kapaciteta za preradu
mlijeka u mljekarama BiH. Meutim , postojea struktura nije globalno razvojno povoljna , poto je
preteno orijentirana na konzumnu potronju na domaem tritu , ime se ograniava razvoj primarne
proizvodnje i prerade mlijeka .Takoer, ona ne moe efikasno dugorono utjecati na smanjenje uvoza
,a ograniava i izvoz mlijenih proizvoda na ue regionalno trite .
U susjednim dravama i EU globalna struktura prerade mlijeka znatno je povoljnija u korist
dugotrajnih mlijenih proizvoda , prvenstveno , sira i mlijeka u prahu.

Struktura prerade mlijeka u mljekarama BiH

3,6 %4,5 %
19,2%

50,6 %

22,1 %

Slika 3 Struktura prerade mlijeka u mljekarama u BIH

35

4.2.4.2. Pregled otkupa i prerade mlijeka kod anketiranih mljekara u periodu Januar Septembar 2007 godine
Tabela 14 Pregled otkupa i prerade mlijeka u periodu januar-septembar 2007. godine

O t k u p m l i j e k a ooo litara

Prerada
mlijeka
mljekarama BiH
ooo

R.br

Naziv mljekare

2006 g.
F BH

1.

Danube foods group*

Meggle Biha

3.

RS

2007 g.
BiH

F BH

Index

RS

BiH

2006 g

lit.

2007 g

07/06

Index
07/06

32.958

32.958

360

39.208

39.568

120

32.958

39.568

120

22.527

400

22.927

22.707

420

23.127

102

22.927

23.127

102

PPM Tuzla

8.805

7.008

15.813

7.716

7.134

14.850

94

15.814

14.850

94

Inmer Gradaac

4.200

6.300

10.500

5.260

7.400

12.660

120

11.900

13.093

110

Mljekara Livno

5.897

5.897

6.026

6.026

102

5.897

6.026

102

6.

ZIM - Zenica

4.537

4.537

5.711

5.711

126

2.657

2.645

100

Tippas Posuje

1.900

1.900

1.710

1.710

90

4.800

4.720

100

SBS Zvornik

2.093

429

2.522

944

1.607

2.551

100

2.522

2.551

100

Natura Vita Tesli

3.077

3.077

6.330

6.330

206

3.077

6.642

216

10

Perkovi-Pua Livno

2.343

2.343

2.660

2.660

113

2.343

2.660

113

36

11

Saraj-Milk Maglaj

1.976

190

2.166

1.768

1.768

82

2.166

1.768

82

12

Agrocentar Gornji Vakuf

1.216

1.216

1.448

1.448

119

1.216

1.488

122

13

DTD Mljekara njegotina

4.500

4.500

1.106

4.434

5.540

123

6.050

6.290

104

54.862 110.356

57.416

66.533

123.849

112

114.326

125.428

110

Svega :
*

55.494

Danube foods group ine mljekare : Mlijekoprodukt-K.Dubica, AD Mljekara Banja Luka i East Milk- Sarajevo

37

4.2.4.3. Proizvodnja mlijenih proizvoda

Tabela 15 Pregled proizvodnje mlijenih proizvoda u mljekarama u 2006 g.

R.br.

Vrsta
proizvoda

Jed.
mjere

Slatko pasteriz. ooo

mlijeko
lit

UHTsterilizirano
mlijeko

2005 g

F BH

RS

BiH

2006 g

Index 2005 g 2006 g Index 2005 g

2006 g

4.645

3.723

ooo
lit.

52.969

Jogurt,
kefir, ooo
mlaenica i sl
lit

Pavlaka
mileram i sl.

Sir

2.831

53

8.595

6.554

76

57.577

109 31.644 33.511

106

84.613

91.088

107,6

16.552

15.819

95,6 13.705 13.165

96

30.257

28.984

96

, ooo
lit

6.867

6.263

91,2

4.828

4.452

92

11.695

10.715

91,6

i tona

1.164

1.231

106

236

759

1.400

1.990

143

tona

792

787

99

1.410

1.358

96,3

2.202

2.145

97,4

tona
salamurni
tona
krika sir
tona
- ostali sirevi

181

235

130

205

238

116

386

473

122,5

tvrdi
polutvrdi sir
- svijei sir

80

5.340

Index

71
2.137

2.324

161
109

1.851

2.516

27

232
138

3.988

4.840

181

282

1.048

16

366

403

110

109,5 170.951 178.710

104,5

121,4

- Svega :
6

Maslac i mlijeni tona

namazi

255

867

Mlijeko u prahu

tona

366

387

Preraeno
mlijeko

ooo

105.789 107.597

108

102,2 65.160 71.113

Proizvodnju mlijenih proizvoda u mljekarama BiH u 2006 godini karakterizira :

U odnosu na 2005 godinu , proizvodnja je rasla kod UHT mlijeka 7,6 %, sira 22,3 % , mlijeka
u prahu 12,5 % i mlijenih namaza.
Proizvodnja je u padu kod mljeno/ kiselih napitaka (jogurt i dr. ) 4 % , pavlake 8,4 % i slatkog
pasteriziranog mlijeka 24 %.
Proizvodnja UHT mlijeka ini 50,6 % ukupne proizvodnje mlijenih proizvoda u mljekarama
BiH .
Razvoju ove proizvodnje , posebno doprinosi izvoz , koji uestvuje sa 25 % .

38

 Proizvodnja sira imala je relativno visok rast od 22,3 % u emu su polutvrdi /tvrdi sirevi rasli
44 %.
Takoer i kod sira ,izvoz je sa ueem od 21 % znaajno utjecao na razvoj ove proizvodnje
,to se, naroito, odnosi na polutvrde i tvrde sireve.
Meutim , struktura ukupne proizvodnje, sira i dalje je nepovoljna , poto svijei sir , koji
spada u kategoriju kratkotrajnih konzumnih proizvoda , visoko uestvuje sa 44 % .

Premda mlijeni namazi u ukupnoj proizvodnji mlijenih proizvoda imaju malo uee
(oko 3 % ), znaajno je da je u 2006 godini uinjen pomak u njihovom razvoju , poto ova
grupa proizvoda ima relativno visoko uee u uvozu .

Kod mlijeno kiselih napitaka i pavlake zabiljeen je pad proizvodnje od 4 % , odnosno

8,4 %. Neki od razloga pada ove proizvodnje su :
- prestanak rada jednog broja mljekara u ijem su proizvodnom programu ovi proizvodi bili
vodei
( Vlai- Milk, male mljekare u Sokocu i Busovai i dr.) i

- nedovoljna razvijenost proizvodnog programa mlijeno/kiselih napitaka u odnosu na ino

konkurenciju.

Proizvodnja slatkog pasteriziranog mlijeka i dalje je u padu.

Proizvodnja mlijeka u parhu i maslaca organizira se po potrebi od sluaja do sluaja .

4.2.4.4. Izvori snabdijevanja mljekara s mlijekom

U 2006 godini mljekare su obezbjedile cjelokupne potrebe mlijeka za preradu , putem otkupa od
poljoprivrednih proizvoaa sa podruja B i H .
Tabela 16 Pregled izvora snabdijevanja mljekara sa sirovim mlijekom u 2006 g.
Mljekare F BH - ooo lit
Izvori snabdijevanja

2005 g

2006 g.

Mljekare R S - ooo lit.

Uee 2005 g.
06
g
/%

2006 g.

B i H - ooo lit.

Uee
06
%

2005 g

2006 g.

Uee
% 06 g

g/

1. Izvori iz BiH
- Otkup i kupovina u
FBH
- Otkup i kupovina u
RS
- Otkup u D . Brko
Svega ulaz iz BiH :
2. Uvoz

92.558

88.693

82,6

2.540

4.473

6,7

95.660

93.165

52,3

9.883

16.775

15,4

62.617

66.640

93,3

72.500

83.416

46,5

853

2.129

2,0

853

2.129

1,2

103.294

107.597

65.157

71.113

168.451

178.710

2.500

2.500

105.794

107.597

65.157

71.113

170.951

3. Svega ulaz (1+2 ) :

39

178.710

 Mljekare iz RS obezbeuju 93,3 % mlijeka iz RS i 6,7 % iz FBH ,dok mljekare iz F BiH

obezbeuju 82,6 % mlijeka iz F BH, 17,4 % iz RS i Distrikta Brko .
Tokom 2006 godine nije bilo znaajnijih poremeaja u snabdijevanju mljekara sa sirovim
mlijekom za preradu .

4.2.5. Proizvodni program mljekara

U proizvodnom programu mljekara nalazi se 12 vrsta mlijenih proizvoda sa 26 proizvoda .

Tabela 17 Pregled proiozvodnog programa mljekara BiH u 2006 godini

R. br.

Vrsta proizvoda

Broj proizvoaa - mljekara

F BH

1 Slatko pasterizirano mlijeko

RS

BiH

13

14

27

20

16

36

- nisko masni

- voni

- bio jogurt - Nutrch

- kefir

- mlaenica

18

12

30

10

- svjei

18

16

34

- krem

- krika kravlji

12

12

24

- krika oviji

- polutvrdi

15

2 UHT sterilizirano mlijeko

3 Jogurt
- punomasni i obrani

4 Kiselo mlijeko
6 Ostali napitci

7 Pavlaka
- kisela pavlaka
- mileram
slatka
domainstvo

pavlaka

za

8 Sir

40

- tvrdi

- sir iz mijeha

- mozarela

- dimljeni

- punjena paprika sa sirom i

pavlakom

- mlijeni i sirni namaz

- kajmak

11

11 Maslac

12 Mlijeko u prahu

9 Mlijeni namazi

U poslijeratnom periodu ,proizvodni program mljekara znaajno je unaprijeen i proiren u

odnosu na predratno stanje.Uvedeno je 10 12 novih proizvoda i bitno je proiren asortiman
pakovanja.

U cjelini proizvodni program mljekara karakterizira :

-

Pretena orijentacija veine mljekara na kratkotrajne konzumne proizvode.

Kod 34 36 (82 %) mljekara, osnovni proizvodni program sadri bazne kratkotrajne

mlijene proizvode ( jogurt , pavlake , svjei sir ).
-

Proizvodni program sira , uglavnom , je orijentiran na 3 grupe sireva : svijei,

salamurni bijeli i polutvrdi /tvrdi sirevi .
Topljeni , plavi , oplemenjeni polutvrdi sirevi i sl. nisu zastupljeni u proizvodnom
programu , premda znaajno uestvuju u uvozu sira u BiH, to upuuje da postoji
odgovarajue trite za ove proizvode.

Savremeni mlijeno /kiseli napitci ( nisko masni jogurt , bio jogurti, voni jogurt i sl. )
tek su u razvoju i jo uvijek su malo zastupljeni u proizvodnom programu mljekara
BiH.

Proizvodnja pavlaka , uglavnom, je orijentirana na kisele fermentirane proizvode.

Slatka pavlaka za razliite namjene (ugostiteljstvo, domainstvo , dodatak za kafu i
sl.) nalazi se u proizvodnom programu dvije mljekare .

Znaajno je istai napore nekoliko malih mljekara da u proizvodni program ukljue

neke mlijene proizvode , koji imaju autohtoni brend sir iz mijeha, paprika punjena
sa sirom i pavlakom, bijeli salamurni sir -ala Travniki i dr.

Premda je proizvodnja ovih proizvoda jo uvijek simbolina , vrlo je znaajno da su uli u

proizvodni program mljekara .Ovi i slini proizvodi mogli bi biti jedna od razvojnih mogunosti
malih mljekara , koje su locirane u autohtonim podrujima .

41

4.3

EKONOMSKI POKAZATELJI

4.3.1. Uvoz mlijeka i mlijenih proizvoda u BiH u 2006 godini .

Tabela 18 Pregled uvoza mlijenih proizvoda u BiH u 2006 g.
R.br.

Vrsta proizvoda

2005 g.
ooo
lit/kg

UHT
mlijeko

sterilizirano

Sirovo mlijeko
preradu

Pavlaka / mileram

Jogurt ,bio jogurt, kefir

za

2006 g.

ooo KM

ooo lit/kg

Index o6/05

KM
lit- kg

ooo KM

lit/kg

KM

27.811

21.595

22.884

0,83

18.906

82

87

1.195

506

327

0,61

201

27

40

8.221

15.368

7.102

2,31

16.431

86

107

12.817

10.524

1,26

13.625

100

106

1.059

2.427

1.058

1,81

1.913

100

79

2.233

8.279

1.695

3,86

6.552

76

79

852

3.832

914

4,95

4.523

107

118

8.034

39.176

5.031

4,99

25.122

63

64

1.239

6.777

1.624

6,26

10.177

131

150

292

1.257

376

5,93

2.229

129

177

9.565

47.210

7.031

37.528

73

79

10.549
5

Mlijeko
u
prahu
,surutka i modificirani
mlijeni prah

Maslac
masnoe

Mlijeni namazi

Sir

sline

- polu/tvrdi i tvrdi
sirevi
- topljeni i plavi sirevi
- ostali sirevi
Svega sir :
Svega uvoz :

112.034

99.679

89

Uvoz mlijenih proizvoda izraen u ekvivalentu sirovog mlijeka iznosi oko 118,5 miliona
litara, to je 15 % manje od prethodne godine.
Takoer ,u finansijskoj vrijednosti, uvoz mlijenih proizvoda je manji za 11 % .
Uvoz je smanjen ili nije rastao kod skoro svih znaajnih mlijenih proizvoda. Najznaajnije
smanjenje je kod sira 27%, UHT mlijeka 18 % , maslaca 24 % i pavlaka 14 %.
Uvoz mlijenih proizvoda vren je iz 14 drava u emu uestvuju : Hrvatska 41,5 %,
Njemaka 21,9 %, Slovenija 16 %, Srbija 11,5 % i ostali 9,1 %.

42

 U strukturi uvoza uestvuju slijedee grupe mlijenih proizvoda :

Tabela 19 Uee mlijenih proizvoda u uvozu 2006 g.

Vrsta proizvoda

U finansijskom obliku U naturalnom obliku %

%

Sir

37,6

49,0

UHT mlijeko

19,0

19,3

Jogurt

13,7

9,0

Pavlaka

16,4

6,0

Mlijeko u prahu

6,6

11,4

Ostalo

6,7

5,3

4.3.2. Izvoz mlijenih proizvoda iz B i H u 2006 godini

Tabela 20 Pregled izvoza mlijenih proizvoda u 2006 g.
R.br.

Vrsta
proizvoda

2005 g.
ooo
lit/kg

Sir

UHT mlijeko

Pavlaka
mileram

Ostali
proizvodi

Svega izvoz :

2006 g.

ooo
KM

ooo
lit/kg.

KM/litkg.

Index 06/05
ooo
KM

lit/kg

KM.

Uee
%

765

6.940

1.022

8,07

8.249

133

119

28,2

18.781

15.088

22.686

0,87

19.696

121

130

67,4

318

625

520

2,33

1.212

163

194

4,1

1.340

741

81

0,98

80

23.394

29.237

0,3
125

Izvoz mlijenih proizvoda iznosi 29,3 miliona KM i vei je 25 % od prethodne godine

.Izraen u ekvivalentu sirovog mlijeka, izvoz iznosi oko 33,1 milion litara ,to je 18,5 % od
ukupne prerade mlijeka u mljekarama BiH u 2006 godini .
U strukturi izvoza uestvuju : UHT mlijeko 67,4 %, sir 28,2 % ,te pavlaka i ostali proizvodi
4,4 %.

43

 Izvoz mlijenih proizvoda vren je u 6 drava u emu uestvuju : Hrvatska

Makedonija 30,2 %, Srbija 7,4 % i ostali 1,9 % .

60,5 %,

Zbirni bilans proizvodnje domaih mljekara ,te uvoza i izvoza mlijenih proizvoda
u 2006 g.

R.
br.

Tabela 21 Zbirni bilans proizvodnje, uvoza,izvoza i registrirane potronje mlijenih proizvoda u BiH
u 2006 g.
Vrsta proizvoda
Registriran Uee
Izvoz
Jedin. Proizvodnja - Uvoz
registriranoj
domae
mlijenih mlijenih a
mjere
potronji %
mljekare
proizvod proizvod
potronja
a
a
1

3
3)

4 ( 1+2- Dom.
mljekar
e

Uvoz

1.

UHT steril .mlijeko

ooo l

91.088

22.884

22.686

91.286

75

25

Sl.paster, mlijeko

ooo l

6.554

6.554

100

Jogurt i sl proizvodi

ooo l

28.984

10.524

81

39.427

73,3

26,7

Pavlaka i mileram

ooo l

10.715

7.102

520

17.297

59

41

Sir
- tvrdi i polu/tvrdi

Tona

2.023

5.031

- topljeni plavi

Tona

1.624

- svijei

Tona

2.145

- krika

Tona

473

- ostali

Tona

232

376

Tona

4.873

7.031

1.022

10.882

35,4

64,6

u Tona

412

1.058

1.470

28

72

Svega :
6

Mlijeko
prahu

Maslac

Tona

395

1.695

2.090

18,9

81,1

Mlijeni namazi

Tona

653

914

1.567

41,7

58,3

Ekvivalent
mlijeka

sirovog ooo l

178.710

118.500

33.100

264.110

55,2

44,8

surutka

Registriranu potronju mlijenih proizvoda ine proizvodnja domaih mljekara umanjena za izvoz i uvoz mlijenih
proizvoda .

Zbirni bilans proizvodnje domaih mljekara ,uvoza i izvoza mljenih proizvoda pokazuje slijedee :

44

 Registrirana potronja mlijeka izraena kroz ekvivalent sirovog mlijeka iznosi 264,8 miliona
litara u emu domae mljekare uestvuju 55,2 % i uvoz 44,8 % .
Najpovoljnije uee domaih mljekara u registriranoj potronji je kod UHT mlijeka 75 % i
mlijeno/kiselih napitaka 73 %, dok je najnepovoljnije kod maslaca 18,9 %, mlijeka u prahu
28 % i sira 35,4 %.

U odnosu na prethodnu godinu ,uee domaih mljekara u registriranoj potronji mlijenih

proizvoda poveano je za oko 4 %. Najvee poveanje je kod sira (sa 25 % na 35 %) i UHT
mlijeka (sa 70 % na 75 % ).

Izvoz u ukupnoj preradi mlijeka kod domaih mljekara uestvuje 18,4 % ( izraeno u sirovom
mlijeku)

Uee BH mljekara i uvoza mlijenih proizvoda u registriranoj potronji mlijenih

proizvoda u BiH - %

100
90

25

80

27

41

58

65

72
81

70
60

50

100

75

40

73

59

Uvoz
BH mljekare

42

30

35

20
10

28

19

0
Sl
UHT ml
mlijeko

Jogurt Pavlaka

Ml
namaz

Sir

Ml.prah Maslac

Slika 4 Uee BiH mljekara i uvoza mlijenih proizvoda u registriranoj potronji mlijenih proizvoda
U BiH

PROCJENA POTRONJE MLIJEKA U BiH

Procjena potronje mlijeka u BiH uraena je na bazi slijedeih elemenata :
-

statistike procijene broja krava i proizvodnje mlijeka ,

procijene potronje mlijeka za ishranu teladi,

registrirane proizvodnje mlijenih proizvoda u mljekarama BiH , izraene u ekvivalentu

sirovog mlijeka i umanjene za izvoz mlijenih proizvoda u 2006 godini ,

uvoza mlijenih proizvoda u 2006 godini , izraenog u ekvivalentu sirovog mlijeka i

statistike procijene broja stanovnika u B i H .

45

4.3.4.1. Globalni bilans mlijeka u B i H u 2006 godini .

Tabela 22 Pregled globalnog bilansa mlijeka u BiH u 2006 g.
R. br.

Opis

ooo
grla

Broj krava - ooo lit.

Ulaz mlijeka

315

Proizvodnja kravljeg
mlijeka
-

lit/ Uee
%

653.000

84,7

118.500

15,3

771.500

100

141.750

18,4

33.100

4,3

596.650

77,3

Uvoz mlijenih proizvoda

(ekvivalent
mlijeku)

sirovom

Svega ulaz :
3

Procjena potronje mlijeka za

telad ( 315.000 gr.x 450 lit.)

Izvoz mlijenih proizvoda

(ekvivalent u sirovom mlijeku)

Potronja mlijeka za ishranu

stanovnitva (2-3-4)

Ulaz mlijeka ( raspoloiva koliina ) u BiH sastoji se od proizvodnje kravljeg mlijeka i uvoza mlijenih
proizvoda .
Raspoloiva koliina mlijeka koristi se za ishranu stanovnitva 77,3 % , ishranu teladi 18,4 % i izvoz
4,3 % .

4.3.4.2. Potronja mlijeka za ishranu stanovnitva

Potronja mlijeka za ishranu stanovnitva u BiH sastoji se od :
-

registrirane potronje , koju ini proizvodnja mlijenih proizvoda u mljekarama BiH ,

umanjena za izvoz i uvoz mlijenih proizvoda i

neregistrirane potronje , koja se sastoji od interne potronje mlijenih proizvoda u

poljoprivrednim domainstvima i prometa mlijenih proizvoda ,putem zelenih pijaca i
direktne prodaje sa farmi.

46

Tabela 23 Pregled potronje mlijeka za ishranu stanovnitva

R.br
1

Vrsta potronje

ooo lit

Potronja
per capita

Uee %

Registrirana potronja
proizvodnja mljekara
umanjena
za izvoz
-

uvoz mlijenih proizvoda

145.610
118.500
264.110

66,0

44

332.540

83,1

56

Svega :
2

Neregistrirana potronja

Svega potronja mlijeka za

ishranu stanovnitva

596.650

100
149,1

* U obraun uzet broj od 4 miliona stanovnika u emu su 3,83 miliona procjena zvanine statistike i
oko 170.000 privremeno prisutno stanovnitvo ( meunarodne institucije, EUFOR, posijete iz dijaspore i dr.)

Potronja mlijeka po stanovniku u BiH kree se oko 149 litara ,od ega je registrirana
potronja 66 litara ( 44 %) i neregistrirana potronja 83 litara ( 56 % ).

Domae mljekare obezbeuju oko 55 % registrirane i oko 24,4 % ukupne potronje mlijeka za
ishranu stanovnitva . Iz uvoza se obezbeuje oko 45 % registrirane i oko 20 % ukupne
potronje mlijeka .
Neregistrirana potronja uestvuje u ukupnoj potronji mlijeka za ishranu stanovnitva oko
56 %.
U 2006 godini domae mljekare poveale su uee u registriranoj potronji mlijeka za oko 3
% u odnosu na prethodnu godinu .U istom omjeru smanjeno je uee uvoza mlijenih
proizvoda .
Tabela 24 Registrirana potronja mlijenih proizvoda u BiH u 2006 g.
R.br.

Vrsta proizvoda

Potronja 2006 g.
Ukupno

Per capita

ooo lit/kg

Lit./ kg

Per capita Uae

lit domaih
ekvivalent mljekara %
sirovo
mlijeko

Slatko pasterizirano mlijeko

6.554

1,6

1,6

100

UHT mlijeko

91.086

22,8

22,8

75,0

Jogurt

39.427

9,8

9,8

73,3

47

Pavlaka

17.297

4,3

4,3

59,0

Sir

Svega :

10.882

2,7

20,1

35,4

Mlijeni namazi

1.567

0,4

2,1

41,7

Mlijeko u prahu i surutka

1.470

0,37

4,0

28,0

Maslac

2.090

0,52

1,6

18,9

66,3

55,3

polu/tvrdi i tvrdi

svjei sir

krika salamurni

topljeni i plavi

ostali

Svega :

U registriranoj potronji , teni konzumni proizvodi uestvuju 58 %.

4. 3. 5. AGRARNA POLITIKA KOD MLIJEKA U BiH U 2006 GODINI

Agrarna politika kod mlijeka je skup ekonomskih i organizacionih mjera ,koje drava poduzima s
ciljem da se formira , odgovarajui ekonomski ambijent za razvoj proizvodnje mlijeka i poslovanja
proizvoaa i preraivaa mlijeka.
U principu , mjere agrarne politike kod mlijeka usmjeravaju se na :
-

poveavanje konkurentnosti proizvoaa i preraivaa mlijeka ,putem kapitalnog razvoja,

poticanje trne proizvodnje mlijeka i zatitu dohotka proizvoaa mlijeka (farmi ) ,

reguliranje odnosa i uslova privreivanja na tritu mlijeka i mlijenih proizvoda i

sistem intervencija u sluaju sezonskih i trnih oscilacija u proizvodnji i preradi mlijeka .

U skladu sa ovim principima u materijalu su uporedno prikazani osnovni elementi agrarne politike kod
mlijeka u B i H , dravama u okruenju i EU :
-

otkupne cijene mlijeka , premijski poticaji i zatita dohotka farmi,

kapitalni razvoj proizvodnje i prerade mlijeka ,

vanjsko / trgovinski promet mlijenih proizvoda i zatita domae proizvodnje (uvoz/izvoz ,

carinska politika i dr .)

sistem intervencija u sluaju sezonskih i trnih poremeaja,

potpora dohotku nekomercijalnih poljoprivrednih proizvoaa,

globalna pozicija agrarne politike B i H u odnosu na drave u okruenju i EU.

48

4.3.5.1. Otkupne cijene mlijeka , sistem premija i zatita dohotka farmi

Tabela 25 Pregled otkupnih cijena mlijeka, premija i dodatnih plaanja u BiH , kod drava u
okruenju
i EU -2005/6 g.
R.br.

O p

BiH

Hrvatska

F BH
1.

Srbija

EU

RS

Otkupna cijena mlijeka

- u EUR

0,26

0,22

0,24

0,19 0,21

0,27

Indeks :

96

81

89

74

100

0,072

0,057-0,072

0,087
0,14

0,044 0,056

0,024

Premije za mlijeko
- u EUR

3.

Potpora dohotku farme

( Single farm payment )
- u EUR

0,017

Svega ( 1+2+3 ) :
- u EUR

0,33

0,28-0,29

0,33 0,38

Indeks

106

90

106

0,23
0.27

0,31
100

77
4

Ostali poticaji po kravi

- u EUR

110 - 150

Premija za priplod.podmladak
- u EUR

102
127

- nafta

40 lit/ha

- bikovsko sjeme

3 KM/doza

200

Regresi

- kamata na invest. kred

4%

do
6%

Otkupna cijena mlijeka i premije odnose se na mlijeko sa 3,7 % mlijene masti .

Otkupna cijena mlijeka u BiH formira se na bazi sadraja mlijene masti .Plaanje mlijeka na bazi
mikrobioloke vrijednosti ,kao sistem ,nije uspostavljen ni u jednom entitetu. Meutim , neke
razvijene mljekare uspostavile su ovaj sistem kod jednog broja proizvoaa,s ciljem da se pripreme za

49

njegovu primjenu , nakon donoenja odgovarajuih zakonskih uredbi ( Mlijekoprodukt -K. Dubica,
Meggle, PPM Tuzala) .
U F BiH u odnosu na RS ,vei su otkupna cijena mlijeka 16 % , premija u ravniarskom podruju
27 %, i ukupna cijena mlijeka , koju dobija proizvoa 12 do 16 % ( otkupna cijena + premija ).
Premija za mlijeko
litara/kvartal) .

u F BH

uslovljena je minimalnom koliinom otkupljenog mlijeka (1.200

Takoer, neki kantoni / upanije plaaju dodatne premije proizvoaima mlijeka.

U RS premija je diferencirana na brdsko-planinska i ostala podruja (do 500m .n.m) .
Proizvoai su ,pored premije za mlijeko , imali pravo na regres za naftu ( 40 lit/ ha ) i bikovsko
sjeme.
U 2007 godini premija za mlijeko u RS smanjena je u prosijeku za oko 18,5 % i iznosi za ravniarsko
podruje 0,047 EUR za litar mlijeka sa 3,6 % m.m. i 0,059 EUR za litar mlijeka u brdsko/planinskom
podruju.

4.3.5.2. Kapitalni razvoj proizvodnje i prerade mlijeka

Dosadanji kapitalni razvoj proizvoaa mlijeka i mljekara u B i H ,uglavnom, se realizirao, putem :
programa/projekata i mjera , koje organiziraju nadlena entitetska ministarstva za
poljoprivredu i
-

programa /projekata, koje realiziraju razliite nevladine organizacije.

Programi i mjere ,koje realiziraju nadlena entitetska ministarstva za poljoprivredu, prvenstveno,se

realiziraju
putem :
-

IFAD Programa ruralnog razvoja stoarstva i

regresa kamata banaka za investicione kredite .

Putem IFAD Programa kreditiraju se razvoj trnih proizvoaa mlijeka i mljekare na podruju u
kojem se realizira Program. Kreditiranje se vri , putem poslovnih banaka i uslovi su povoljniji od
bankarskih kredita ( kamata oko 7 % ) .
U oba entiteta , putem nadlenih ministarstava za poljoprivredu , regresira se kamata na kredite do 6
%.
RS je u Programu poticajnih mjera za 2006/7 godini, uinila znaajan iskorak u politici finansiranja
kapitalnog razvoja tako to je u formi granta ukljuila poticajna sredstva u kapitalne razvojne projekte
proizvoaa i preraivaa poljoprivrednih proizvoda.Na ovaj nain i uz regres kamata ,uslovi
finansiranja kapitalnog razvoja su bitno poboljani i pribliili su se Hrvatskoj , Srbiji i EU.
U F BH direktno uee poticajnih sredstava u projektima kapitalnog razvoja u vidu granta nije
uspostavljeno , tako da se direktna potpora kapitalnom razvoju proizvoaa mlijeka realizira samo
kroz regres kamata .

50

Projekti nevladinih meunarodnih organizacija imaju ,preteno ,lokalni karakter i realiziraju se prema
kriterijima , koje utvruju ove organizacije.
Takoer ,neke poslovne banake iz vlastitih izvora kreditiraju projekte kapitalnih ulaganja kod
proizvoaa mlijeka i mljekara.Uslovi bankarskih kredita su slini IFADu kod roka povrata i garancija
,s tim da je kamata vea za 2-3 %.
U projekte kapitalnih ulaganja kod mlijeka povremeno se ukljuuju i neki izvori financiranja iz
kantona /upanija ( sredstva za zapoljavanje, budetska sredstva i dr ).
U globalu moe se konstatirati :

U entitetima, kao ni na nivou BiH nije uspostavljena jedinstvena i usaglaena politika

kapitalnog razvoja proizvoaa mlijeka i mljekara .Projekti razvoja nisu meusobno
usaglaeni ni u pogledu ciljeva, kriterija, kao ni uslova pod kojima se realiziraju ,to je
naroito karakteristino za projekte nevladinih organizacija .
Jedino IFAD Program ima usaglaene ciljeve i osnovne kriterije realizacije na cijelom podruju

BiH .

Izvori kreditiranja kapitalnog razvoja su usitnjeni ,rascjepkani na vie nosioca i neusaglaeni u

kriterijima to bitno umanjuje njihovu efikasnost kod ulaganja.

Sredstva poslovnih banaka nedovoljno su ukljuena u financiranje kapitalnog razvoja

poljoprivrede i banke se najee pojavljuju kao komisionari drugih namjenskih izvora
financiranja. Glavni ograniavajui faktor veeg koritenja bankarskih i drugih izvora
financiranja kapitalnog razvoja su uslovi garancija za povrat kredita , koje korisnici esto ne
mogu ispuniti.

Posebni garancijski fondovi , putem kojih se bankama garantira povrat kredita nisu
uspostavljeni u irem obimu. Postoje pojedinani pokuaji ,koji imaju ogranienu irinu
djelovanja ( USAID ) .

4.3.5.3. Spoljno/trgovinska politika kod mlijeka i mlijenih proizvoda u BiH i drava u

okruenju
4.3.5.3.1.Uvoz mlijenih proizvoda
Uvoz mlijenih proizvoda u BiH je liberaliziran i realizira se pod dva reima carinske zatite :
-

uvoz iz drava sa kojima BiH ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini ,to podrazumjeva
slobodan uvoz bez carinskih dabina i koliinskih ogranienja i

uvoz iz ostalih drava kod kojeg se primjenjuje carinska tarifa i nema koliinskih ogranienja.

Tabela 26 Pregled carinskih dabina za karakteristine mlijene proizvode u BiH, Hrvatskoj i Srbiji
R. br.

Naziv proizvoda

Tarifna oznaka

Carina u % + posebna naknada u EUR /

100 kg.
BiH

Mlijeko
i
pavlaka
, 040110
nekoncentrirani do 1 % m.m.

51

Hrvatska

Srbija

10 % + 7,6 8 % + 7,7 20 % + 14
EUR
EUR
EUR

Mlijeko i pavlaka 1 3 % m.m.

0401201100

10 % - 7,6 5 % + 13,8 20 % + 17
EUR
EUR
EUR

Mlijeko i pavlaka 3-6 % m.m.

0401209100

10 % + 5 % + 14,3 20 % + 17
12,7EUR
EUR
EUR

Mlijeko i pavlaka sa vie od 6 % 040130

m.m.

10 %+ 20,4 20 %
EUR

Obrano mlijeko u prahu do 1,5 0402101900

% m.m.

10%+51
EUR

Maslac - blok

040510

10% + 51 7 % +45,6 30 % +81

EUR
EUR
EUR

Mlijeni namazi

040520

10 %

Jogurt i sl . do 6 % m.m.

040310

10 % +51
EUR

20 %+11,6
EUR

Sir topljeni

0406301000

10% + 51
EUR

30 % +93
EUR

10

Sir proaran pljesnima

040640

10 %

30 %+93
EUR

11

Sir Ementaler , Grojer i sl

0406901300

10 % +41
+ 117 30 % + 93
EUR
EUR
EUR

12

Sir Edamer , Gauda i sl.

0406902300

10
%+41
+ 107 30%+93
EUR
EUR
EUR

13

Sir krika salamurni

0406905000

10 %+ 41
+ 112 30 % + 93
EUR
EUR
EUR

20 %+ 9,3
EUR

7 % + 51 20 % + 65
EUR
EUR

10 % + 40 30 % +29
EUR
EUR

* Naznaene carinske dabine kod SCG odnose se na drave sa statusom najveeg povlatenja. Za ostale drave carinske
dabine su vee za 70 %.

BiH je u odnosu na Hrvatsku i Srbiju u slijedeoj poziciji :

-

Carinske dabine u Hrvatskoj su vee kod svih proizvoda ,osim kod obranog mlijeka u prahu i
maslaca .

Carinske dabine u Srbiji vee su za skoro dva puta kod svih proizvoda.

Hrvatska i Srbija primjenjuju kod skoro svih mlijenih proizvoda i koliinska ogranienja u
vidu povremenih i sezonskih uvoznih kontigenata.

Sa Hrvatskom i Srbijom BiH ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini , tako da se spoljno
/trgovinski promet sa ovim dravama realizirao na bazi ovih ugovora .
U ugovorima o slobodnoj trgovini utvrene su i mogunosti poduzimanja posebnih mjera u sluaju
dampikog ponaanja ili znaajnijih poremeaja na tritu drave , koja uvozi robe. Meutim, premda
su u proteklom periodu postojali znaajni razlozi za poduzimanje posebnih mjera kod mlijenih

52

proizvoda , BiH nije koristila ove mogunosti ,tako da je domaa proizvodnja imala znaajne
tete.(uvoz UHT mlijeka iz SCG, patvoreni proizvodi i dr ).

4.3.5.3.2. Izvoz mlijenih proizvoda

Izvoz mlijenih proizvoda iz BiH nema poseban finansijski i drugi tretman u odnosu na domae
trite.
U Srbiji i Hrvatskoj izvoz mlijenih proizvoda se podstie posebnim finansijskim aranamanima i
kreditiranjem izvozne proizvodnje. Pored toga Srbija je stimulirala izvoz mlijenih proizvoda sa
subvencijama od 20 % .

4.3.5.4. Interventne mjere u sluaju sezonskih oscilacija i znaajnih poremeaja na tritu

Interventne mjere, koje djeluju u sluaju sezonskih oscilacija u proizvodnji mlijeka i znaajnih
poremeaja na tritu mlijenih proizvoda vaan su dio agrarne politike kod mlijeka. Ovim mjerama
se stabilizira proizvodnja mlijeka i regulira stanje na tritu mlijenih proizvoda .
Kod mlijeka ,interventne mjere se ,uglavnom primjenjuju u sluaju sezonskih vikova mlijeka i kod
znaajnijih poremeaja na tritu mlijenih proizvoda .
Sistem intervencija u proizvodnji i na tritu mlijeka do sada nije koriten u agraranoj politici entiteta
BiH , premda su za to postojali viestruki razlozi :
-

sezonski vikovi mlijeka ,

uvoz sterilnog mlijeka i sireva po dampikim uslovima

uvoz patvorenih mlijenih proizvoda ,to je karakteristino za sireve ,mlijeko u prahu i maslac i

dr.

4.3.5.5. Potpora dohotku nekomercijalnih poljoprivrednih proizvoaa

U okviru agrarne politike drava u okruenju i EU utvrene su mjere potpore dohotku poljoprivrednim
proizvoaima , koji nemaju resurse i kapacitete za organizovanje trne proizvodnje ili zbog
poodmakle starosti ne mogu efikasno privreivati na poljoprivrednom gazdinstvu / farmi .
Ovim mjerama odvaja se socijalna problematika sela od razvojne agrarne politike, koja ima
ekonomski karakter .
Kod drava u okruenju i EU primjenjuju se dva modela potpore :
-

potpora dohotku nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava i

mjere poticanja proizvoaa za odlazak u prijevremenu penziju

U BiH ovaj vid potpore poljoprivrednim proizvoaima nije uspostavljen.

4.3.5.6. Agrarna politika kod mlijeka u BiH u odnosu na drave u okruenju i EU

Ako se u globalu posmatra ,agrarna politika kod mlijeka u BiH je znaajno nerazvijenija od drava u
okruenju i EU, to se manifestira kroz slijedee :

53

U entitetima ,kao i na nivou BiH ne postoje posebni strateki razvojni dokumenti, putem kojih
se kreira politika razvoja proizvodnje i prerade mlijeka ,tako da nisu uspostavljeni ciljevi i
pravci srednjoronog i dugoronog razvoja .

Proizvodni profil ,te pravni i ekonomski status trnih proizvoaa mlijeka nije definiran
odgovarajuim kriterijima , koji ih razdvajaju od netrnih proizvoaa to ima za posljedicu
razvodnjavanje mjera ekonomske politike i smanjivanje njihove efikasnosti.

Politika usmjeravanja buetskih sredstava, koja je preteno usmjerena na potporu cijenama i

trokovima proizvodnje mlijeka , nije u skladu sa tendencijama za prikljuenje u EU.
Kod drava u okruenju i EU ,budetski izvori sredstava , preteno su usmjereni na direktnu
potporu projektima kapitalnog razvoja,ime se utjee na strukturne promjene i poveanje
knkurentnosti
proizvoaa mlijeka i mljekara.

Sistem formiranja otkupne cijene mlijeka ,koji se zasniva samo na sadraju mlijene
masti u mlijeku, je zastario i nije usklaen sa standardima EU.

Takoer, prevazien je i sistem potpore dohotku farmi mlijeka iskljuivo, putem premija.

Savremeni sistemi, koji su u funkciji u EU ,orijentirani su ,pored premija za mlijeko i na

potporu dohotku farmi na bazi ukupnog poslovanja i eksploatacije resursa i kapaciteta farme (
single farm payment.)

Kapitalni razvoj, uglavnom, se realizira , putem lokalnih i regionalnih projekata , koji su

meusobno neusaglaeni u kriterijima i nekoordinirani u realizaciji .
Izuzetak je IFAD Program ruralnog razvoja stoarstva , koji se na cijelom podruju BiH
realizira prema jedinstvenim baznim kriterijima.

Izvori kreditiranja kapitalnog razvoja su usitnjeni i neusaglaeni u kriterijima.

Sredstva poslovnih banaka su nedovoljno ukljuena u financiranje kapitalnog razvoja
proizvodnje mlijeka ,poto nisu obezbedjeni odgovarajui uslovi za njihovo intenzivnije
koritenje (garancijski fond).
Kod drava u okruenju postoje garancijski fondovi , koji garantiraju povrat kredita 25 % do
50%.

Carinska zatita domae proizvodnje je znatno nia od drava u okruenju i EU.

Takoer, drava BiH je neefikasnija od drugih u suzbijanju carinskih zloupotreba kod uvoza
mlijenih proizvoda ,to jo vie pogorava poziciju domae proizvodnje .

Ni u jednom entitetu nisu uspostavljeni odgovarajui uslovi, koji podupiru razvoj prerade
mlijeka u trajne mlijene proizvode, prvenstveno, sireve i mlijeko u prahu, to moe imati za
posljedicu da u bliskoj budunosti struktura prerade mlijeka postane ograniavajui faktor
razvoja primarne proizvodne mlijeka
( poticaji za zalihe dugotrajnih sireva ,stimuliranje izvoza ,
zatitne uvozne mjere i dr).

Izvoz mlijenih proizvoda nije podran odgovarajuim poticajima drave (financiski aranmani,
subvencije)

Sistem intreventnih mjera , putem kojih drava intrevenira na tritu u sluaju sezonskih i
trinih poremeaja ,nije uspostavljen ni u entitetima, ni na nivou drave.

Potpora dohotku nekomercijalnih poljoprivrednih proizvodjaa , takoer, nije uspostavljena ni

u jednom entitetu .

54

Obzirom da je dugoroni cilj BiH prikljuenje EU, potrebno je u to kraem roku uskladiti agrarnu
politiku kod mlijeka sa dravama u okruenju i EU, ime e se formirati odgovarajui ekonomski i
organizacioni okvir za bre strukturno prilagoavanje proizvodnje i prerade mlijeka standardima EU.
U ovom smislu, neophodno je donijeti usaglaene entitetske operativne programe razvoja
proizvodnje, prerade i bilanca mlijeka za period do prikljuenja B i H u EU.
Programi razvoja treba da uspostave ciljeve i pravce razvoja ,kao i osnovne elemente agrarne politike
kod mlijeka ,koja e se primjenjivati do prikljuenja u EU.
Posebne programe razvoja proizvodnje, prerade i bilnca mlijeka donijela je veina drava , koje su se
pripremale za prikljuenje u EU.Takoer, konkretni operativni programi razvoja bit e , predpostavka
za koritenje pristupnih fondova EU . Hrvatska u ovom pogledu ima vrlo pozitivno iskustvo.

4.4

ZNAAJ SIGURNOSTI PREHRAMBENIH PROIZVODA

4.4.1. Kvalitet i porijeklo sirovina za proizvodnju mlijeka i mlijenih proizvoda

Osiguranje kontrole kvaliteta poinje od prvog uslova, a to je stanje krava koje daju mlijeko. Mljekare
koje nastoje da uspostave reputaciju kao mljekare koje brinu o kvalitetu, uredile su da trea strana
dobije potvrdu o zdravstvenom stanju ivotinja tako da koriste veterinarske usluge lokalnih
poljoprivrednih instituta i/ili optinskih slubi. Proizvoai i kupci prihvataju ovakve odredbe
veterinarskih slubi. Osim ovih verifikacija koje se obavljaju za treu stranu, kupci na samom
odreditu obavljaju ispitivanja kiselosti. Ova ispitivanja kiselosti koriste se radi falsifikata i niske
masnoe mlijeka. Mljekarama je prema zakonu dozvoljeno da odbiju mlijeko koje sadri manje od
3,2% masnoe. Mljekare navode da takve probleme obino imaju najmanji proizvoai, koji imaju
samo jednu ili dvije krave. Takva ispitivanja osiguravaju da mlijeko udovoljava osnovnim zahtjevima
preraivaa. U mljekarama se jo vre analize gdje se odreuje laktoza, % vode u mlijeku, odnosno
krioskopski broj, zatim zasijava se biotest, obavezno na prijemu ispituje se i temperaturu mlijeka,
zatim pH i SH kiselost i prisustvo nedozvoljenih sredstava u mlijeku (antibiotici, sredstva za pranje i
dezinfekciju. Neke mljekare ispitivaju sadraj proteina u mlijeku. Ovakva procedura zahtijeva
sofisticiranije laboratorijske mogunosti i trenutno je mnoge mljekare ne mogu sebi priutiti.Trei
faktor koji se odnosi na kvalitet je da farmeri usvoje prakse koje mljekare preferiraju. Mnoge mljekare
vie vole da isporuioci slijede prakse hranjenja, ienja i neke druge prakse koje e pouzdano
pridonijeti izvjesnom standardu mlijeka. U BiH nije osigurana nepovredivost ugovora, to oteava da
preraivai primjenjuju standarde. Meutim, u vezi sa ugovorima, neke mljekare su izuzetno aktivne u
sklapanju ugovora sa farmerima, kojima se onda specificiraju uslovi kupovine (na primjer, kvalitet,
cijena, dinamika plaanja i koliine koje se kupuju). Neki kupci zahtijevaju od farmera da naprave
puteve koji su pristupani njihovim vozilima kojima sakupljaju mlijeko. Ovo je osobito vano u
zimskom periodu.

4.4.2.Kvalitet gotovog proizvoda

U Bosni i Hercegovini usvojen je novi Zakon o hrani, 9.novembra 2004. godine (Sl.Glasnik BiH
br.50), tako da je time formulisana centralna politika koja se bavi kontrolom sigurnosti hrane.
Jo uvijek se koristi takoer i stari zakon o kontroli sigurnosti hrane, koji ukljuuje kvalitet mlijeka i
mlijenih proizvoda, a regulisan je odredbama koje su donesene u bivoj Jugoslaviji. Uz ovo,
entitetska ministarstva poljoprivrede izdaju posebne zahtjeve koji su u skladu sa zahtjevima Office
International des Epizooties (OIE) (na primjer, uvezeni proizvodi moraju voditi porijeklo iz zemalja u
kojima nema zaraznih bolesti to je potvreno od strane OIE).
Prehrambeni proizvodi moraju se mikrobioloki testirati. Odredba o mikrobioloki zdravoj hrani
navodi maksimalan sadraj razliitih mikroorganizama u prehrambenim proizvodima. Institut za javno
zdravstvo ovlaten je da vri kontrolu sigurnosti hrane na dravnom nivou. Zatim, postoje sline
institucije u oba entiteta i u kantonima FBiH. Kako sve ove institucije nemaju dovoljno laboratorijskih

55

kapaciteta, mogu se koristiti druge laboratorije da bi se izvrila testiranja. Sve trokove ispitivanja
proizvoda snosi izvoznik/uvoznik. Veterinarska inspekcijska sluba je odgovorna za mikrobioloka
ispitivanja. Laboratorijska analiza se obavlja u veterinarskim laboratorijama. U ovom trenutku ove
institucije ne koordiniraju svoje aktivnosti, niti su one na adekvatan nain finansirane da bi nosile ovu
odgovornost .
Zakon o sanitarnoj ispravnosti hrane i robe iroke potronje regulie zahtjeve za etiketiranjem hrane. U
skladu sa zakonom, etiketa mora biti na oba pakovanja, i za maloprodaju i za veleprodaju, i ona mora
sadravati sljedee: rok trajanja, vrstu i sadraj aditiva, vrstu i sadraj vitamina, minerala i ostalih
sastojaka koji su dodani kako bi se obogatila vrijednost hranljivosti proizvoda. Aditivi i kontaminatori
su regulisani odredbom o kvalitetu aditiva u hrani. Odredba o prisustvu pesticida i ostalih kontaminata
u hrani navodi da hormoni i antibiotici openito nisu dozvoljeni u prehrambenim proizvodima. Uz
gore navedena pitanja kontrole kvaliteta, postoji izvjesna konfuzija gdje se koji zakoni mogu
primjenjivati, na kojim lokacijama, koje agencije imaju jurisdikciju nad tim zakonima i na koji nain
se primjenjuju.
to se tie Zakona o hrani 50/04, moemo vidjeti da u poglavlju VI REGISTAR I ODOBRAVANJE
OBJEKATA, lan 24. Objekti, navode se obaveze subjekata prema Agenciji za sigurnost hrane.

U poglavlju VII novog Zakona OBAVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM

slijedei lanovi su obavezni za subjekte:
lan 25. Opa odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane;
lan 26. Opi i specifini uslovi higijene hrane;
lan 27. Odgovornost u vezi s hranom koja ne udovoljava propisanim zahtjevima;
lan 28. Zahtjev koji se odnose na mogunost sljedivosti hrane;
lan 29. Zahtjevi koji se odnose na sistem samokontrole.
U poglavlju IX SLUBENA KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI,
HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI I KVALITETA HRANE takoer su slijedei lanovi obavezni
za subjekte:
lan 35. Slubena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvaliteta hrane;
lan 36. Inspekcijski nadzor;
lan 37. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu.
Ovaj Zakon o hrani je krovni zakon u BiH.
Trenutno je jo na snazi Pravilnik o kvaliteti mlijeka, proizvoda od mlijeka, sirila i istih
kultura. Novi pravilnik je u proceduri za usvajanje koji glasi (Pravilnik o kvalitetu i drugim
zahtjevima za mlijeko, proizvoda od mlijeka i starter kultura.)
Pravilnik o kvaliteti svjeeg sirovog mlijeka je donesen u Entitetu RS dok je u Entitetu F BiH
u proceduri za usvajanje. Meutim, Agencija za sigurnost hrane je obustavila koritenje ovih
pravilnika dok se ne usaglase, te kako bi bili usaglaeni na nivou BiH.

56

4.4.3. Inspekcije koje vre nadzor nad radom sektora proizvodnje i prerade mlijeka
Zdravstveno sanitarna inspekcija
Zdravstveno-sanitarna inspekcija u oblasti proizvodnje i prometa namirnica i predmeta
opte upotrebe obavlja sljedee poslove:
- vri zdravstveno-sanitarni pregled namirnica i predmeta opte upotrebe koji se uvoze i
utvruje usaglaenost u pogledu zdravstvene ispravnosti istih sa vaeim propisima,
- utvruje sanitarno-higijensko stanje transportnih sredstava i druge uslove prevoza i
skladitenja poiljki prilikom uvoza,
- pregleda dokumentaciju koja prati poiljku namirnica i predmeta opte upotrebe,
- uzima uzorke namirnica i predmeta opte upotrebe koje se uvoze i dostavlja ih u ovlaenu
instituciju radi laboratorijskog ispitivanja zdravstvene ispravnosti,
- koordinira aktivnosti zdravstveno-sanitarnih inspekcija u sastavu organa lokalne uprave na
izvravanje zadataka u proizvodnji i prometu namirnica i predmeta opte upotrebe i
ostvaruje saradnju sa nadlenim organima u dravi,

Veterinarska inspekcija
U vrenju nadzora republiki veterinarski inspektor ovlaen je i duan da:
- prati pojave i kretanje zaraznih bolesti ivotinja u BiH i drugim zemljama i nareuje
mjere za otkrivanje, spreavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih, parazitskih i
uzgojnih bolesti ivotinja kada se pojave ili ugroze teritoriju jedne ili vie optina,
-

obezbjeuje zatitu stanovnitva od zaraznih bolesti u pogledu obaveza veterinarskih

slubi u spreavanju i suzbijanju zoonoza,
- nareuje otklanjanje nedostataka, odnosno zabranjuje rad na poslovima zdravstvene zatite
ivotinja dok se nedostaci koji su utvreni ne otklone,

vri zdravstvenu kontrolu prehrambenih proizvoda animalnog porijekla i provjerava

njihovu zdravstvenu ispravnost, kao i zdravstvenu ispravnost stone hrane i vode za
napajanje,

privremeno zabranjuje unutranji promet ivotinja, namirnica, otpadaka, sjemena za

vjetako osjemenjavanje i jajnih elija za oplodnju ivotinja, odnosno zabranjuje rad
objekata koji podlijeu veterinarskom inspekcijskom nadzoru na podruju optine pr
i pojavi naroito opasnih zaraznih bolesti,

- sprovodi veterinarsko sanitarnu kontrolu objekata za proizvodnju namirnica ivotinjskog

porijekla,
- vri veterinarsku kontrolu u proizvodnji i prometu namirnica ivotinjskog porijekla, njihovo
obiljeavanje i nadzor u pogledu higijenske ispravnosti i kvaliteta,
- sprovodi zatitu ivotinja od muenja,
- sprovodi mjere za zatitu ivotinja od tetnih djelovanja jonizujueg zraenja,
-

daje prijedlog Ministarstvu da zabrani upotrebu objekta i ukidanje izvoznikog kontrolnog

57

broja kada objekat prestane zadovoljavati propisane uslove,

-

izdaje izvozne certifikate za izvoz ivotinja, namirnica, sirovina, otpadaka, sjemena za

vjetako osjemenjavanje i oploenih jajnih elija za oplodnju ivotinja,

donosi rjeenja kojima se obezbjeuje sprovoenje zakonitosti iz oblasti veterinarstva,

- podnosi prekrajne, odnosno krivine prijave, kada radnje poinjene povredom Zakona iz
oblasti veterinarstva i propisa donesenih na osnovu njih predstavljaju kanjivu radnju.

Vodna inspekcija
U vrenju nadzora vodni inspektor ovlaen je i duan da:
- vri pregled svih vodoprivrednih radova, objekata i postrojenja i drugih radova koji mogu
prouzrokovati kvalitativne, kvantitativne promjene u prirodnom i vjetaki uspostavljenom
reimu voda i uticati na bilans voda;
- vri kontrolu vodoprivrednih dozvola, vodoprivrednih saglasnosti, potvrda, dokumentacije
za odbranu od poplava, vodnih knjiga, katastra, voda, bujinih tokova i vodoprivrednih
objekata, poslovnih knjiga i ostalih dokumenata;
- vri kontrolu naina iskoriavanja vodoprivrednih objekata radi utvrivanja da li je
njihovo
iskoriavanje u skladu sa izdatim vodoprivrednim saglasnostima i vodoprivrednim
dozvolama;
- kontrolie funkcionisanje ureaja na objektima koji su od znaaja za sigurnost objekata i
postrojenja;
- kontrolie reim, bilans i kvalitet voda u prirodnim i vjetakim vodotocima, jezerima i
podzemnim vodama;
- kontrolie funkcionisanje, ispravnost, efikasnost ureaja za preiavanje otpadnih voda;
- kontrolie potovanje propisanog vodnog reima u pogledu obezbjeenja, garantovanog
minimalnog proticaja nizvodno od zahvata;
- kontrolie ureenje vodotoka u skladu sa propisima.

4.5

PRAVNI OKVIR

Ovo poglavlje tehnike upute dato je u Prilogu I, s obzirom da je podlono izmjenama i

dopunama. Treba napomenuti da e se, u sluaju izmjena i dopuna pravnih propisa navedenih
u Prilogu I, primjenjivati vaei pravni propis.

4.6

KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI

Okolinski uticaji iz industrije proizvodnje i prerade mlijeka su:

-Potronja vode

58

-Veliko optereenje proizvedene otpadne vode

-Velika potronja energije
-Emisije u zrak
-Proizvodnja vrstog otpada
-Buka

4.6.1. Potronja vode

U procesu prerade mlijeka zahtijevaju se veoma velike koliine vode. Voda se koristi uglavnom za
proces ienja opreme i radnih povrina radi odravanja higijenskih standarda.

4.6.2. Potronja energije i toplote

Elektrina struja se koristi za rad maina, rashladnih komora, ventilacije, osvjetljenja i za proizvodnju
komprimiranog zraka. Kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje i rashladne komore je vana
za osiguranje dobrog kvaliteta mlijenih proizvoda i temperatura skladitenja. Toplotna energija, u
vidu pare, se koristi za grijanje i ienje.

4.6.3. Otpadna voda

Osnovni okolinski problem koji nastaje u procesu prerade mlijeka je isputanje velikih koliina tenog
efluenta. Efluent u procesu prerade mlijeka openito pokazuju slijedee karakteristike:

Visoko organsko optereenje zbog prisustva mlijenih komponenti,

Fluktuacije pH vrijednosti zbog prisustva NaOH i kiselih sredstava za ienje i ostalih

hemikalija,

Visok nivo azota i fosfora,

Fluktuacije temperature.

4.6.4. Emisije u zrak

Emisije u zrak nastaju zbog visokog nivoa potronje energije koja je neophodna u procesu
proizvodnje. Para, koja se koristi za procese toplotne obrade (pasterizacija, sterilizacija, suenje, itd.)
se openito proizvodi u kotlovima koji se nalaze u krugu pogona i postrojenja, a elektrina struja
potrebna za procese hlaenja i rad opreme se kupuje iz elektroenergetske mree. Zagaujue materije
u zrak, ukljuujui azotne i sumporne okside i suspendovane estice, nastaju izgaranjem fosilnih
goriva, koja se koriste za proizvodnju oba ova energetska izvora.

4.6.5. Otpad
Mlijeni proizvodi se obino pakuju u kartonsku ambalau omotanu plastinom folijom, plastine
flae i ae, te plastine vreice. Ostali proizvodi, kao to je maslac i sir su zamotani u aluminijske
folije, plastine folije ili male plastine posude. Mlijeko u prahu se pakuje u papirnate vree.

4.6.6. Buka
Buka koja potie od transportnih sredstava uglavnom nastaje od kamiona i viljukara koji se
kreu unutar kruga mljekara. Kondenzatori, ventilacijski sistemi i rashladni tornjevi (kotlane)
su glavni stacionarni izvori buke u mljekarama. Buka unutar mljekara uglavnom potie iz
pomonih operacija (npr. kompresori). Poviena buka je bila predmet albi lokalnog

59

stanovnitva u nekim mljekarama, tako da su preduzete mjere redukcije buke izgradnjom

nekih zvunih barijera.

OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM

POGONIMA

Dovezeno mlijeko u mljekaru potrebno je to prije podvri postupcima:

-

filtriranje,

hlaenje,

toplotna obrada,tj. pasterizacija ili sterilizacija,

obiranje i tipizacija,

homogenizacija,

dezodorizacija.

Cilj obrade je mlijeku poboljati trajnost i poboljati kvalitet, kao i proizvesti raznovrsne
mlijene proizvode.
5.2.1. Prijem sirovog mlijeka
U mljekaru se mlijeko dovozi obino jednokratno, a vrlo rijetko dvokratno.Dostavlja se na
vie naina, a najpogodnije je u auto-cisternama..
Opis tehnika, metoda i opreme, kod prijema sirovog mlijeka:
-

uzeti uzorak za analizu,

izmjeriti koliinu preuzetog mlijeka,

mlijeko filtrirati,

mlijeko ohladiti ili ga podhladiti do pasterizacije,

mlijeko skladititi u rezervoare svjeeg sirovog mlijeka.

Mlijeko se u mljekari prima prema slijedeoj proceduri:

Uzima se uzorak mlijeka da bi se ispitao njegov kvalitet. Kvalitativna istitivanja
podrazumjevaju odredjivanje: kiselosti, sastava (mast, SM, proteini) i higijenskih
karakteristika.
Odreuje se koliina (mjerenjem mase ili zapremine). Mjerenje koliine se moe obaviti
vagom (ako mlijeko stie u mljekaru u kantama) ili mjeraem protoka odnosno protonim
brojilom (ako mlijeko u mljekaru stie u cisternama).
Na osnovu rezultata ovih analiza odreuje se cijena mlijeka i mlijeko usmjerava u odreeni
proces prerade. Prijem mlijeka se mora obaviti to prije i ne smije da traje due od 3h da se
mlijeko ne bi pokvarilo.

60

5.2.2. Preiavanje
Mlijeko se potom otprema u balansni tank. Iz njega se pumpom izbacuje na preiavanje.
Mlijeko se preiava od mehanikih neistoa:

filtracijom i
centrifugisanjem (klarifikatori). Klarifikatori su separatori posebne konstrukcije. Imaju
vei zazor izmeu lopatica i bubnja, manju brzinu okretanja bubnja od separatora
standardizatora.

U Bosni i Hercegovini se primjenjuju razne izvedbe filtera mehanikih neistoa i pomou

platna za procijeivanje mlijeka i samo u najveim mljekarama postoji upotreba i
bakteriofuga.
Preiavanje doprinosi estetskom izgledu mlijeka i omoguava neometano izvoenje ostalih
operacija (naroito pasterizacije i homogenizacije).
Prednosti i mane:
Filtri: niska cijena, jednostavno odravanje, habanje nitavno, po kapacitetu jednaki su
centrifugalnim, ne dolazi do veeg razbijanja kolonija bakterija, ne dolazi do uklanjanja
adsorpcionog sloja. Nedostatak filtera je to se brzo zagade pa omoguavaju da se neistoa
na filtrima rastvara i odlazi sa mlijekom. Zbog ovoga se postavljaju dva povezana propusnom
slavinom. Jedan se isti dok drugi radi.
Klarifikatori: uklanjaju i estice koje prolaze kroz pore filtra, izdvajaju sluzaste materije i
leukocite, velika im je cijena, veliki trokovi odravanja, razbija kolonije bakterija, i
djelimino unitava adsorpcioni sloj masnih globula.
5.2.3. Hlaenje
Poslije preivanja mlijeko se hladi na +4oC. Mlijeko se hladi u ploastim izmjenjivaima
toplote (efikasnije koriste Q i veeg su kapaciteta od cjevastih). Ovi pasterizatori se obino
sastoje od dvije sekcije; u prvoj se vri hlaenje vodovodnom vodom, a u drugoj sekciji
ohlaenom vodom.
Optimalno bi bilo da preieno mlijeko ide odmah na termiku obradu, ali prijem traje krae
od termike obrade. Zato se mlijeko hladi i ide u tankove. Ovim se stvara rezerva, koja
garantuje da nee biti zastoja u termikoj obradi. Mljekare su tako projektovane da se cijela
koliina primljenog mlijeka istog dana dalje preradi.
5.2.4. Skladitenje sirovog mlijeka
Sirovo mlijeko se skladiti u tankovima na +4oC. Kapacitet tankova treba da je takav da
omogui prijem svog mlijeka koje stigne u toku dana u mljekaru. Tankovi su povezani u
bateriju i kontinualno se pune. Kad se jedan napuni otvara se automatski slavina za punjenje
drugog, a na prvom se slavina zatvara.

61

U tankovima se mlijeko mora mjeati da ne bi dolo do izdvajanja mlijene masti, to se

postie:

mjealicom ili
barbotiranjem (bolje ukoliko se radi o tankovima veeg kapaciteta).

Tankovi moraju biti toplotno izolovani i moraju imati osmatraka stakla da bi se vidio nivo i
ponaanje mlijeka u tanku.
Punjenje tankova se moze vriti odozgo ili odozdo. Bitno je da se pri punjenju onemogui
stavranje pjene i grudvica masti to se deava ako mlijeko pri punjenju udara o povrinu ve
prisutnog mlijeka u tanku. Ovo se postie tako to se mlijeko usmjerava da klizi niz povrinu
tanka pri punjenju.
Mlijeko koje je slabog kvaliteta koristi se za pravljenje nekih proizvoda loijeg kvaliteta ili se
potpuno odbacuje.

Ako skladitenje mlijeka ne traje dugo, a kvalitet mlijeka je dobar, dovoljno je hladiti
na 10oC.
Ako je higijenski kvalitet lo, a skladistenje mlijeka due od 1h, potrebno je hladiti na
4-6oC.

5.2.5. Separacija mlijeka

Cilj je podeavanje koncentracije masti u mlijeku, odnosno gotovom proizvodu.
Primjenjuju se centrifugalni separatori. Odvajanje mlijene masti bazira se na razlici
specifine mase mlijene masti i ostalih komponenata mlijeka (0,93g/cm3 prema 1,032
g/cm3).
Globule mlijene masti se, kao lake, izdvajaju na povrinu tokom stajanja mlijeka, zbog
dejstva gravitacije. Dejstvom centrifugalne sile izdvajanje se ubrzava, a savremena
konstrukcija pasterizatiora omoguuje kontinualan i potpuno automatizovan tok ovog procesa.
Podruje primjene
Primjenjuje se na mlijeko gdje se mast iz mlijeka odvaja potpuno ili djelimino. Razlika
izmeu separatora koji potpuno separiraju povlaku i separatora standardizatora je samo u
dodatnom ureaju koji omoguava da se povlaka mjea sa obranim mlijekom u odreenoj
razmjeri, tako da se postie eljena masnoa. Viak pavlake se izdvaja preko posebne slavine.
Prilikom separiranja mast mora biti u tenom stanju, zato se prije ulaska u standardizator
mlijeko predgrijeva na 45 do 50oC.
U novijim linijama samo dio obranog mlijeka ide u homogenizator sa pavlakom. Odnosno
pavlaka se tek nokon homogenizatora mjea sa obranim mlijekom. Ovim se postie da ne ide
svo mlijeko u homogenizator pa se on manje troi.
Kapacitet separatora mara biti usklaen sa kapacitetom pasterizatora.
Seperacija prirodnim raslojavanjem se primjenjuje kod proizvodnji poznatih autohtonih
kajmaka, koji se za sada rade u kunoj proizvodnji i nisu zastupljne u industrijskoj primjeni.

62

Opis tehnika, metoda i opreme

Podjela separatora je slijedea:
1. Prema svrsi:
- separatore za obiranje i djelimino ienje mlijeka, surutke i dr.
- klarifikatore za ienje mlijeka, baktofuge za uklanjanje bakterija iz mlijeka
- separatore za proizvodnju pavlake sa visokim sadrajem masti i
- klarifikatore za djeliminu homogenizaciju mlijeka.
2. Prema konstrukciji:
- otvoreni separatori, sa otvorenim dovodom mlijeka i otvorenim odvodom pavlake i
obranog mlijeka,
- poluzatvoreni separatori, sa otvorenim dovodom mlijeka i zatvorenim odvodom pavlake i
obranog mlijeka,
- hermetiki zatvoreni separatori, sa dovodom mlijeka i odvodom pavlake i obranog mlijeka
bez prisustva vazduha.
3. Prema nainu dovoda sirovine:
- separatori koji rade bez pritiska; dovod mlijeka je slobodnim padom, a odvod pavlake i
obranog mlijeka je bez pritiska,
- separatori s jednostrukim pritiskom imaju slobodan dovod mlijeka, odvod pavlake bez
pritiska, a obranog mlijeka pod pritiskom, separatori sa dvostrukim pritiskom, mogu imati
dovod mlijeka bez pritiska, odvod pavlake i obranog mlijeka pod pritiskom, ili dovod mlijeka,
te odvod obranog mlijeka i pavlake pod pritiskom.
4. Prema vrsti pogona: runi, mehaniki, kombinovani pogon (runi i mehaniki).
5.2.6. Toplotna obrada mlijeka
Cilj toplotne obrade je zakonski propisan toplotni tretman mlijeka u cilju unitenja svih
patogenih i drugih bakterija u mlijeku.
Podruje primjene:Toplotna obrada cjelokupnih koliina mlijeka koje se zaprimaju u
mljekare.
Opis tehnika, metode i opreme: U primjeni su dva oblika toplotnog tretmana:

Pasterizacija i
Sterilizacija.

Razlikuju se po temperaturama, vremenu djelovanja, efektima na bakterioloka stanja, pa i u

razlikama oprema, specifinostima tehnika provoenja.
5.2.6.1. Pasterizacija mlijeka
Toplotna obrada pri temperaturama do 100 oC, odreeno vrijeme, naziva se pasterizacija.

63

Pasterizacija je proces koji se primjenjuje na proizvod u svrhu da se unite patogeni

mikroorganizmi i to je mogue vie smanji opasnost proizvoda za zdravlje, a da toplotna
obrada izazove minimalne hemijske, fizikalne ili organoleptike promjene proizvoda. Ona
nema samo za cilj unitenje svih patogenih i dio saprofitnih mikroorganizama, ve izaziva i
flokulaciju proteina surutke i obezbjeuje neometan razvoj startera.
Osnovni cilj pasterizacije je da se u mlijeku:
- unite patogeni mikroorganizmi i
- inaktiviu njihovi enzimi.
Mycobacterium turbeculosis mora biti uniten, jer je on najotporniji patogeni mikroorganizam
u mlijeku, pa ako se on uniti sigurno su uniteni i ostali mikroorganizmi. Zbog ovoga je
reim pasterizacije i odreen na osnovu ovoga mikroorganizma.
Istovremeno se pasterizacijom unitava i dio nekodljivih mikroorganizama (saprofitnih).
Stepen unitenja saprofitne mikroflore je 99,5 99,9%.
Isti efekat na unitenje mikroorganizma se moe postii viom temperaturom za krae
vrijeme, ili niom temperaturom za due vrijeme. Ali je za ouvanje termolabilnih
komponenata mlijeka znatno bolji prvi postupak.
Primjenjuju se dvije metode pasterizacije:
- niska pasterizacija, 63oC /30 min
- visoka pasterizacija, 72oC/15 s.
Oba naina se koriste u industriji, mada je drugi nain kao mnogo povoljniji i bri
(kontinualan) potisnuo prvi koji je dugotrajan.
Niska pasterizacija Mlijeko se zagrijava u zatvorenim duplikatorima sa ugraenom
mjealicom. Ovaj nain nije kontinualan, a i postoji mogunost rekontaminacije, pa je
naputen.
Drugi nain izvoenja niske pasterizacije je pasterizacija mlijeka u bocama. Ona se izvodi
kontinualno: zatvorene boce se transporterom provode kroz ureaj sa toplom vodom, gdje se
obavlja pasterizacija, te ne postoji mogunost ponovne infekcije.
Visoka pasterizacija. Danas iskljuivo koriten nain pasterizacije u savremenim mljekarama
je visoka pasterizacija. Ovaj nain je potisnuo prvi jer je bri i bolje ostaju ouvane
termolabilne supsatnce (vitamini, proteini i dr.), i fiziko hemijske osobine mlijeka.
Odvija se u kontinualno u ploastim pasterizatorima (ploasti izmjenjivai toplote) sa
regeneracijom upotrebljene toplotne enrgije. Mlijeko se prvo zagrijeva ve pasterizovanim
mlijekom (ime se ovo hladi), a zatim se u narednoj sekciji pasterizatora dogrijeva vrelom
vodom na temperaturu pasterizacije 75oC koja se odrava u cijevi za odravanje temperature
pasterizacije 15s.
Nakon pasterizacije mlijeko odlazi u sekciju za regeneraciju ime se hladi. Zatim u sekciju
sa hladnom vodom, pa kroz sekciju sa pothlaenom vodom, gdje se hladi na +4oC.
Ako nije dobro pasterizovano mlijeko se preko sigurnosnog ventila vraa na poetak
procesa u balansni tank. Da li je mlijeko dobro pasterizovano provjerava se pomou
termometra postavljenog na izlazu iz sekcije za pasterizaciju. Dakle, provjerava se da li je
postignuta temperatura od 72oC.

64

Danas se primjenjuje i jedna metoda netermike pasterizacije, a to je bakteriofugiranje

mikroorganizama iz mlijeka. To su centrifuge. Obrazovani talog mikroorganizama i drugih
sastojaka u mlijeku (leukociti, sluz, zgruani proteini) se izbacuje u toku rada. Nedostaci ovog
postupka su:

Ukloni se 90% mikroorganizama, to je manje od toplotne pasterizacije kojom se

uniti 95-99% mikroorganizama,
zaostaju najmanje elije, a meu njima i M. turbeculosis,
ne inaktivie enzime.

Zbog ovih nedostataka se kombinuje termika obrada i bakteriofugiranje. Mlijeko se prije

ili poslije termike obrade podvrgava bakteriofugiranju. Ovaj kombinovani postupak je skup,
ali daje odline razultate.

5.2.6.2. Sterilizacija
Cilj. U industriji sterilizacija je zagrijevanje mlijeka na temperaturu preko 100oC sa ciljem
unitenja mikroorganizama.
Podruje primjene:- Sterilizirano mlijeko
Pasterizovano mlijeko ima malu odrivost jer nisu uniteni svi mikroorganizmi i ne moe da
se uva na sobnoj temperaturi, zato se za dugotrajna mlijeka mora primjeniti reim
sterilizacije.
Kvalitet mlijeka mora biti bolji od onog namjenjenog pasterizaciji (higijena; manji broj spora
mikroorganizama, kiselost, mora biti svjee, termostabilno, to se provjerava alkoholnom
probom).
Koriste se sljedee vrste sterilizacije:

u ambalai, 110-120oC/10-40 min.

u protoku, 130-150oC/par sekundi, (indirektna i direktna).

Opis tehnika, metode i opreme

a) Direktna
Sa ubrizgavanjem mlijeka u vodenu paru ili obrnuto. Dolazi do turbulencije to ujednauje
temperaturu u cijeloj masi, tako da trajanje zagrijevanja moe biti vrlo kratko. Udaljavanje
kondenzata pare vri se u vakuum komorama. Usljed isparavanja vode dolazi do naglog pada
temperature, mnogo bre nego u cijevnom izmjenjivau toplote.
Prijem, preiavanje, hlaenje i skladitenje sirovog mlijeka. Iz balansnog tanka mlijeko ide
u ploasti izmjenjiva toplote na predgrijavanje na 75oC.

65

Predgrijevanjem se poveava termika stabilnost mlijeka. To se postie se prevoenjem Ca2+

u nerastvorljive soli fosforne i limunske kiseline. Ove soli se obino taloe na povrini
kazeinskih estica i nazivaju se koloidnom frakcijom kalcijuma. Zatim slijede:
- Standardizacija masti u mlijeku.

- Homogenizacija se moe izvriti:

na poetku termike obrade (poslije predgrijevanja na 75oC) ili

poslije hlaenja u vakuum komorama.

Sa stanovita homogenizacije bolje je da se vri poslije sterilizacije, jer nakon nje mlijeko se
ne podvrgava veim mehanikim potresima. Meutim, sa mikrobiolokog stanovita bolje je
da se vri prije sterilizacije jer je mogua rekontaminacija u homogenizatoru. Zbog ovoga se
polae velika panja odravanju higiene homogenizatora kao i pumpe koja doprema mlijeko u
homogenizator.
Poto je sterilizovano mlijeko namjenjeno duem uvanju ono se obavezno mora
homogenizovati.
- Dezodorizacija. Isto kao i kod pasterizacije, pomou parcijalnog vakuuma u dezodorizatoru
se uklanjaju neprijatni mirisi iz mlijeka.
U mljekarstvu Bosne i Hercegovine u malom broju mljekara primjenjuje se degazator za
uklanjanje neprijatnih mirisa iz mlijeka.U primjeru jedne mljekare u okviru linije proizvodnje
UHT mlijeka direktnim postupkom sa suho zasienom parom, vri se naravnanje sadraja
vode oduzimanjem pridodatka vode, odvajanjem vode djeliminim vakumom, kad se iz
mlijeka zajedno odstrane i neprijatni mirisi.
- Sterilizacija.
Pumpom visokog pritiska se mlijeko transportuje do injektora pare u kome se u mlijeko
ubrizgava para podiui temperaturu mlijeka (140-150oC/2-4 s).
Zatim ulazi u ekspanzioni sud gdje se odrava stalan vakuum koji odgovara temperaturi od
77oC. Ovdje kondenzat od injektovane pare isparava i na taj nain se trenutno hladi proizvod.
Vakuum se podeava tako da cijela koliina vode koja se u vidu pare ubaci u injektoru ispari u
ekspanzionom sudu.
Mlijeko se aseptinom pumpom pumpa u aseptian homogenizator (ako je postavljen iza
sterilizatora).
- Hlaenje. Mlijeko se hladi u ploastom toplotnom izmjenjivau, gdje predaje toplotu
ulaznom mlijeku.
- Punjenje i zatvaranje ambalae. Sterilizovano mlijeko odlazi u puferni tank, zatim u
mainu za razlivanje. Ambalaa mora biti sterilna, nepropusna za gasove i svjetlost, bez
mirisa i ukusa i da podnosi termiku i hemijsku obradu.

66

Najee se koristi kartonska ambalaa. Folija od koje se formira kartonska ambalaa sastoji
se od:

polietilena, nepropustan za vodu

Al, nepropustan za svjetlost i
kartona, daje vrstinu.

Ova ambalaa moe se oblikovati u tetra-pak (tetraedar) ili tetra-brik (paralelopiped) i

predviena je za jednokratnu upotrebu.
- Skladitenje i isporuka. Sterilizovano mlijeko uva se na sobnoj temperaturi (20oC).
Trajnost mu je 2 do 3 mjeseca.Vodena para za sterilizaciju mora biti apsolutno ista jer dolazi
u direktan dodir sa mlijekom. Ovaj nain sterilizacije ubrizgavanjem vodene pare naziva se
jo i uperizacija.
b) Indirektna
Indirektna strerilizacija u protoku izvodi se u ploastim ili cijevnim izmjenjivaima toplote.
Iz balansnog tanka mlijeko ide u sekciju za rekuperaciju toplote, standardizator potom u
homogenizator, zatim u sekcije izmjenjivaa toplote za sterilizaciju koje se zagrijevaju
vodenom parom, potom u sekcije za hlaenje (rekuperacija, zatim hladnom vodom), puferni
tank i pakovanje.
Preklopni ventil kao i kod linije za pasterizaciju vraa mlijeko na poetak procesa ukoliko nije
dobro sterilizovano.
Kod indirektne sterilizacije naroito se istie znaaj deaeracije jer gasovi u mlijeku mogu da
izazovu neravnomjerno prostiranje toplote u sirovini.
Kod veine ovih linija homogenizacija je na poetku procesa.
Podjednako su zastupljena oba postupka sterilizacije u protoku: indirektan i direktan.
c) U ambalai
Izvodjenje sterilizacije u ambalai moze biti diskontinualno u rotirajuim autoklavima ili
kontinualno gdje se boce transporterom prevode kroz sekcije za zagrijevanje, za sterilizaciju i
hlaenje. Kod ovog drugog naina iskorienje toplote i energije je vee, a kvalitet proizvoda
bolji.
Oba ova naina nemaju veu primjenu posljednjih godina.
Pored toplotne postoje i druge fizike metode sterilizacije, kao zraenje (UV, mikrotalasno) i
dr. koje se veoma rijetko primjenjuju u industriji prerade mlijeka. Hemijske metode
sterilizacije (kiselinama, alkalijama, solima) koriste se jedino za konzervisanje uzorka za
analizu u kontroli kvaliteta mlijeka, odnosno proizvoda.
Uticaj termikih tretmana na komponente i osobine mlijeka
67

Mlijeko se podvrgava dejstvu:

- Viih temperatura, > 60oC. Koriste se da bi se unitili mikroorganizami, enzimi, oistio
teren za startere (da ne bi imali konkurenciju za razvoj), poboljanje tehnolokih svojstava
(poveanje termike stabilnosti), denaturaciju proteina, koncentrisanje suve materije.
- Srednjih temperatura 18-55oC. Koriste se za dogrijevanje mlijeka da bi se omoguilo
izvodjenje tehnolokih operacija: separiranje, standardizacija, homogenizacija, podsirivanje,
obezbjedi optimalna temperatura djelovanja startera.
- Niih temperatura, od 10oC do temperature zamrzavanja mlijeka. Koriste se da bi se
sprijeio razvoj mikroorganizama, produila trajnost proizvoda i onemoguile senzorne
promjene.
Uticaj visokih temperatura
Koriste se pri pasterizaciji i sterilizaciji. Tei se da se primjeni to via temperatura, krae
vrijeme, jer na taj nain ostaju najbolje ouvane termolabilne komponente mlijeka.
Kazein. Termo je stabilan. Meutim kazeinske estice u mlijeku nisu tako neosjetljive. To
proizilazi iz toga to njihova stabilnost zavisi od njihovog elektrinog naboja, pa prema tome i
od vrste i koncentracije jona u sredini u kojoj su dispergovane, a u prvom redu od
koncentracije jona Ca i Mg, i anjona fosforne i limunske kiseline.
Pri djelovanju visokih temperatura izdvaja se CO2 usljed ega dolazi do poremeaja
ravnotee soli u sistemu i obrazuju se nerastvorne soli Ca i Mg. Smanjenje c(Ca2+) izaziva
dezagregaciju micela kazeina koje sada postaju manje, a takve su stabilnije prema dejstvu
poviene temperature.
Ova osobina iskoriena je za poveanje termike stabilnosti mlijeka kod proizvodnje
koncentrisanih proizvoda od mlijeka. U ovim proizvodima je poveana koncentracija kazeina
i Ca2+, a vea c(Ca2+) izaziva uveanje kazeinskih estica koje su zbog uklonjene vode blie
jedna drugoj te estice mogu da se povezuju i da obrazuju gel to je nepoeljno.
Priroda ovog gela je sasvim razliita od one nastale dejstvom proteolitikih fermenata jer
nije rezultat denaturacije kazeina.
Smanjena osjetljivost termiki obraenog mlijeka prema sirinom fermentu je posljedica
obrazovanja kompleksa kazeina sa nekim proteinima surutke. -laktoglobulin reaguje
saDenaturisanim -kazeinom na temperaturi iznad 90oC. Obrazovani kompleks sporije
podlijee razgradnji pod dejstvom sirinih proteaza i obrazuje se meki gru.
Na umanjenu osjetljivost termiki obraenog mlijeka na dejstvo sirinog fermenta utie i
dezagregacija polimera kazeina na monomere (usljed smanjene c(Ca2+), pa je potrebno
dodati vie ovih fermenta da bi se postiglo isto vrijeme koagulacije.
Albumini i globulini. Termolabilne su i denaturiu se pod dejstvom povienih
temperatura. Njihova denaturacija poinje sa 65oC ali je veoma slabo izraena sve do 80oC
(potpuno denaturiu na 90oC/10-15min). Ovo znai da je u pasterizvanom mlijeku koliina
denaturisanih proteina mlijenog seruma veoma mala ili ravna nuli.
Proteini surutke ne denaturiu pri izoelektrinoj taki usljed vee hidratisanosti, ali postaju
znatno osjetljiviji prema povienoj temperaturi, kao i ostalim iniocima koji izazivaju
denaturaciju.

68

Soli.
CO2 do potpunog uklanjanja CO2 dolazi samo u sluaju zagrijevanja u otvorenim
sudovima ili pod dejstvom vakuuma. Karbonati u mlijeku praktino ne postoje jer je H2CO3
slaba i nepostojana kiselina (u mlijeku postoje jae kiseline koje sa Ca takoe obrazuju soli).
Ca, P poviene temperature poveavaju koliinu nerastvorljivog Ca i fosfata. Ovo se
deava iz dva razloga;
- rastvorljivost Ca3(PO4)2 se smanjuje sa poveanjem temperature. Nerasvorljivi molekuli
ove soli se adsobuju na povrini kazeinskih micela.
- dolazi do asociranja nerastvorljivih molekula, postaju krupnije tvorevine koje se zbog
vee gustine izdvajaju prilikom centrifugiranja mlijeka.
Promjene boje diskoloracija. Javlja se siva ili mrka boja razliitog inteziteta. Uzrok su:
- nastajanje aminoeera (laktoza + ak) po tipu Majarovih reakcija (najesi uzrok)
- karamelizacija laktoze
- oksidativne promjene (rijetko se javljaju).
Na intezitet promjene boje vie utie vrijeme djelovanja temperature, nego visina
temperature.
Uzroci poremeaja termike stabilnosti
Termika stabilnost mlijeka se izraava vremenom potrebnim da se izazove koagulacija
mlijeka na odreenoj temperaturi. Kazein je izuzetno termostabilan, dok su proteini surutke u
odnosu na njega termolabilni.
1. fizioloko-patoloki poremeaji muznih ivotinja koji dovode do luenja mlijeka manje
termike stabilnosti, jer dovode do poveanja koliine termolabilnih proteina i poremeaja
tzv. sone ravnotee.
2. nehigijenska mua. Nedovoljno hlaenje na mjestu proizvodnje i loi uslovi transporta.
Rezultat ovoga su poveana kiselost ili promjene proteina pod proteolitikim enzimima
mikrobiolokog porijekla.
3. tehnoloke operacije koje smanjuju termiku stabilnost: homogenizacija, uparavanje i
neadekvatna termika obrada.
Kazein
Termika stabilnost najvie zavisi od stabilnosti kazeina u sistemu i ako je termostabilan.
Razlog tome je:
- ini 4/5 svih prioteina
- najvie je osjetljiv na promjene u sredini u kojoj je dispergovan.
Poto termika stabilnost mlijeka zavisi od stabilnosti kazeina u sistemu na nju utiu
sljedei faktori:
1. Kiselost (pH). Najveu termiku stabilnost mlijeko ima pri pH = 6,6 do 6,7 (normalno
svjee mlijeko ima neto niu 6,55). Smanjenje pH na 6,4 izaziva znatno smanjenje termike
stabilnosti mlijeka.
Mlijeko ima puferne osobine pa pH ne prua tanu sliku o koliini fermentacijom stvorene
kiseline, zbog ovoga titraciona kiselost je esto bolji parametar termostabilnosti.
Poveana kiselost djeluje na smanjenje termike stabilnosti:

69

- pH se pribliava izoelektrinoj taki kazeina

- poveanje kiselosti dovodi do pretvaranja jednog dijela nerastvorljivog Ca u rastvorni pa
koncentracija Ca2+ u mlijenoj plazmi raste.
2. Sastav i osobine kazeina. Mlijeko ije su kazeinske estice vee ima manju termiku
stabilnost.
3. Sastav mlijenog seruma. Poveana koliina proteina mlijenog seruma smanjuje
termiku stabilnost mlijeka (kolostrum, mastitis).
4. Sastav i stanje mineralnih soli. Joni Ca i Mg imaju agregacionu ulogu i tako smanjuju
termiku stabilnost. S druge strane K+, Na+ i anjoni sposobni da Ca2+ prevedu u nerastvorni
ili nedisocirani oblik imaju suprotan uticaj.
Termika stabilnost mlijeka zavisi od uspostavljene ravnotee izmadju Ca2+, Mg2+ /
PO43-, (C6H5O7)3-. Ova ravnotea poznata je u literaturi kao sona ravnotea.
Za provjeru termike stabilnosti mlijeka u praksi se najvie koriste alkoholna (alizarolna)
proba.
5.2.7. Homogenizacija mlijeka
Cilj homogenizacije je poveanje stabilnosti emulzije mlijene masti, odnosno sprijeavanje
izdvajanja masti na povrinu stajanjem mlijeka,meusobnu aglomeraciju i hvatanje na
stijenke posuda i ambalae.Meutim, postoji i niz drugih pozitivnih efekata.
Homogenizacija je postupak usitnjavanja i izjednaavanja veliine masnih kuglica u mlijeku
(ili kod pavlake) pod uticajem visokog pritiska radi vee stabilnosti emulzije.
Podruje primjene homogenizacije
Izvodi se kod ovih proizvoda iako nisu proizvodi duge trajnosti jer pored poveaja
stabinosti emulzije mlijene masti, usljed vee hidratisanosti masnih globula tee je
izdvajanje vode iz proizvoda.
Homogenizuje se ono mlijeko koje je namjenjeno duem uvanju, ili za izradu proizvoda
namjenjenih duem uvanju (koncentrisani mlijeni proizvodi).
Kako pasterizovano mlijeko nije proizvod duge trajnosti (samo par dana), ova operacija nije
obavezna, kao kod sterilizovanog mlijeka.
Kod fermentisanih proizvoda se primjenjuje jer pored poveanja stabilnosti mlijene masti,
usljed vee hidratisanosti homogenizovanih masnih globula tee je izdvajanje sirutke.
Homogenizacija mlijeka u proizvodnji sira se rijee primjenjuje se mlijeko tee koagulie, a
dobijeni gru tee izdvaja surutku.
Ovo se postie smanjenjem prosjenog prenika masnih globula. Dakle, njome se usitnjavaju
i ujednjauju kuglice mlijene masti. Prenik globula u nehomogenizovanom mlijeku varira
od 0,1-15 m, dok se poslije homogenizacije dobijaju vrijednosti prenika 0,1 do 2 m.
Sutina zbivanja u ventilu homogenizatora je da pri ulazu medija u zazor ventila energija
pritiska se pretvara u energiju brzine. Poslije hiljaditog dijela sekunde na izlazu iz ventila
dolazi ponovo do velike promjene brzine u pritisak to prouzrokuje turbulenciju. Usljed
ovog intezivnog mehanikog tretmana, prvo na ulazu u uski zazor ventila dolazi do
deformacije i razvlaenja masne globule, a pri izlazu do konanog cijepanja na sitnije kuglice.
Pri tome dolazi do regeneracije membrane masne kuglice adsorpcijom proteina iz

70

mlijeka. Mlijena mast i poslije homogenizacije je u formi masnih globula prema povrini..
Zato se ovo mlijeko ne naziva homogenim ve homogenizovanim..
Uticaj homogenizacije na komponente i osobine mlijeka
Uticaj na fizike osobine
1. Poveava stabilnost emulzije mlijene masti.
Ovo je posljedica poveanja stecifine povrine masnih globula pa je sila viskoznog trenja
na njih vea i tee se kreu prema povrini mlijeka.
Drugi razlog je to je proces nastajanja aglomerata masnih globula veoma usporen;
aglomerati se znatno bre kreu ka povrini.
Usljed smanjenja veliine masnih globula dolazi do poveanja Braunovog kretanja, pa tee
dolazi do aglomerizacije masnih globula.
Nije samo smanjenje globula razlog odsustva izdvajanja masti, ak se i vei uticaj pripisuje
fiziko-hemijskim promjenama u adsorpcionom sloju.
Kazein adsorbovan na povrini masnih globula pokazuje znatno manju adhezivnu
sposobnost nego nativni (onaj koji je u adsporpcionom sloju bio prije homogenizacije).
Globulini koji u nehomogenizovanom mlijeku utiu na aglomeraciju (ljepljenje) masnih
globula homogenizacijom se inaktiviu.
2. ini mlijeko viskoznijim. Posljedica je adsorpcije vee koliine proteina iz rastvora u
novonastali adsorpcioni sloj i zbog poveanja broja masnih kapi. Potroai ga rae kupuju jer
ostavlja utisak vee masnoe.
3. Nastaje intezivnija bijela boja kao posljedica veeg broja masnih globula koje reflektuju
i prelamaju svjetlost. Na ovo utie i preraspodjela karotena iz adsorpcionog sloja.
Uticaj na hemijske osobine
1. Smanjuje oksidativnu ueglost mlijene masti sterilisanog mlijeka. Smanjuje se
koncentracija fosfolipida i Cu po jedinici povrine adsorpcionog sloja i tako smanjuje
mogunost oksidacije mlijene masti.
2. Poveana sklonost ka lipolitikoj ueglosti, koja je posljedica relativno vee povrine
masnih globula i boljeg kontakta sa lipazom.
Uticaj na tehnoloke osobine
1. Smanjuje termiku stabilnost.
Na novoobrazovanoj povrini masnih globula koncentrie se kazein, ime se smanjuje
njegova koncentracija u mlijenom serumu. Ovim je promjenjen odnos izmedju kazeina i
Ca2+ u mlijenoj plazmi. Ne utie na Ca2+, a smanjuje koncentraciju kazeina u plazmi. Usljed
ovoga se kazeinske estice poveavaju pa se termika stabilnost smanjuje.
Ovo je takoe i posljedica poremeaja ravnotee soli.
2. Smanjuje vrstinu grua jer je znatno vei dio masti inkorporiran izmeu micela
koagulisanog kazeina, to predstavlja slaba mjesta u gruu. Tako da onemoguavaju da
koagulisane kazeinske estice obrazuju kompaktnu stromu.
Jo jedan uzrok ovoga je smanjenje koliine kazeina u serumu, jer se pri homogenizaciji
poveava koliina kazeina u adsorpcionom sloju masnih globula.

71

3. Homogenizacija razbija i kolonije bakterija koje zatim visoka tempersatura bolje

unitava.
Posljedica smanjenja veliina masnih kuglica nije samo uveanje stabilnosti mlijeka (tee
izdvajanje masti na povrini) ve i bolja svarljivost homogenizovanog mlijeka. Utvreno je i
da je bolje iskorienje proteina i masti iz homogenizovanog mlijeka, kao i brza razgradnja i
masti i proteina.
Opis tehnike, metode i opreme
Konstrukcija homogenizatora
U mljekarskoj praksi u Bosni Hercegovini sreemo razne oblike i konstrukcije i od vie
proizvoaa Osnovu konstrukcije svakog homogenizatora ini nekoliko klipnih pumpi
visokog pritiska i sistem ventila homogenizatora. Sa poveanjem broja pumpi postie se
ujednaeniji pritisak homogenizacije.
U praksi se koriste dvostepeni i jednostepeni homogenizatori.U primjeni sreemo i trostepene
homogenizatore.
Kod dvostepenih pritisak je vei u prvom stepenu 15-25 MPa, dok je drugi stepen nieg
pritiska 5-10 MPa i prije svega slui da sprijei koalescenciju i stvaranje nakupina masnih
globula. Sem toga, drugi stepen obezbjeuje konstantni pritisak poslije prvog stepena to
omoguava maksimalnu efikasnost.
Navedeni pritisak homogenizacije (15-25 MPa) je pritisak koji mlijeko mora imati da bi dolo
do otvaranja ventila homogenizacije, a podeava se runo ili automatski.
Pritisak homogenizacije kontrolie se na manometru ugraenim u cjevovod ispred vetila.
Homogenizator mora biti postavljen tako da u njega dospjeva mlijeko poviene temperature,
odnosno da se mlijena mast nalazi u tenom stanju.
Ako se nalazi iza pasterizatora u njemu se izvjesno vrijeme zadrava temperatura
pesterizacije; ak i poviava za 1-2oC, zbog poveanja pritiska. Ovim se poveava kapacitet
pasterizatora.
5.2.8. Suenje mlijeka
U Bosni i Hercegovini postoji jedno postrojenje za proizvodnju mlijeka u prahu. Postrojenje
se sastoji iz trostepene vakum-uparne stanice i tornja za suenje sprej sistemom u
ustosmjernoj struji vrelog zraka.
U tekstu su dati i drugi mogui oblici uparavanja i suenja, kao mogue tehnike.
U mljekarstvu se koriste tehnike suenja i postupkom liofilizacije, najee mljekarskih
kultura, ali u Bosni i Hercegovini nije u primjeni.
Cilj je smanjiti sadraj vode u osuenom proizvodu, ime se obezbjeuje trajnost proizvoda.
Podruje primjene. U suenju mlijeka, gdje se iz suenja obranog mlijeka dobija obrano
mlijeko u prahu i suenjem djelimino obranog mlijeka kad se suenjem dobija punomasno
mlijeko u prahu.
U Bosni i Hercegovini se ne koriste tehnike suenja drugih mlijenih proizvoda.
Opis tehnika, metode i opreme: Koristi se slijedea tehnika:

72

1.vakum uparavanja u trostepenom cijevnom vakum uparivau,

2.suenje u tornju sa sprej sistemom u istosmjernoj struji vrelog zraka, temperature 176 182
C, gdje se zrak grije u cijevnom grijau sa suhozasienom parom.
U daljem tekstu su opisane i druge tehnike.
Vrste i konstrukcije uparivaa
Uparavanje mlijeka vri se kod proizvodnje kondenzovanih proizvoda od mlijeka da bi se
poveala suva materija na pravilnikom predvienu vrijednost.
Koriste se viestepeni vakuum uparivai, cijevnog ili ploastog tipa.
Cijevni
Cijevni uparivai se mogu podijeliti na:
- horizontalne i vertikalne prema poloaju cijevi.
- kratki, dugi i srednji po duini cijevi.
- prema smjeru kretanja proizvoda ka gore ili ka dolje
- sklupane, prstenaste i prave prema obliku cijevi.
U industriji prerade mlijeka najee se koriste cijevni uparivai sa kretanjem mlijeka ka
dolje. Mlijeko ulazi u cijevi u gornjem dijelu uparivaa. Oko cijevi struji medijum za
zagrijevanje (vodena para). Cijevi su duine oko 9 m.
Po stizanju u donji dio uparivaa, isparena voda se odvaja od proizvoda u odvajau pare.
Isparena voda se kondenzuje u kondenzatoru.
Ovaj tip uparivaa je dosta u upotrebi u industriji mlijeka jer smanjuje negativan uticaj
temperature na termolabilne komponente mlijeka u toku evaporacije.
Ploasti
Ploasti uparivai umjesto cijevi za razmjenu toplote koriste ploe koje su vrsto povezane
preko rama (npr. etiri ploe povezane u jedan ram). U jedan upariva se moe staviti
proizvoljan broj ramova. Na izlazu iz uparivaa nalazi se separator odvaja pare vode.
Ploasti vakuum uparivai daju proizvod boljeg kvaliteta zbog kraeg kontakta mlijeka i
zagrijane povrine.
Pored ovoga ima i tehnike prednosti: ureaj je manje visine (do 3m), rad je jednostavan,
kontrola rada vri se automatski, odrzavanje ureeja je jednostavno, mogue je mjenjati
kapacitet (promjenom broja ploa uparivaa), lako demontiranje i sklapanje u sluaju potrebe.
Baterija
Da bi se poveala ekonominost vie uparivaa istog tipa se vee na red tako da ine
viestepeni vakuum upariva. U industriji mlijeka se koriste viestepeni vakuum uparivai od
2 do 7 stepeni.
Bolja ekonominost se postie boljim iskorienjem toplote koju u sistem unosi primarna
para, iskorienjem toplote nastale sekundarne pare.
Da bi ovakav sistem efikasno radio, odnosno da bi koliina toplote koju nosi para u jednom
stepenu bila dovoljna da izazove uparavanje u sljedeem stepenu, mora da se u njemu
obezbjedi nii pritisak .
Temperaturna razlika izmau dva susjedna uparivaa iznosi 5 do 7,5oC.
Ne koriste se temperature vie od 100oC zbog termolabilniih komponenata, ni nie od

73

45oC da se ne bi omoguio razvoj mikroorganizama (stafilokoke se razvijaju na 46oC).

Zagrijevanje se najee vri parom niskog visokog pritiska.
Prema nainu napajanja uparivaa razlikujemo tri osnovne mogunosti:

Istostrujno mlijeko se kree od prvog ka posljednjem uparivau,

Protivstrujno mlijeko se kree od posljednjeg ka prvom uparivau,

Paralelno svi uparivai se istovremeno napajaju mlijekom.

U sva tri sluaja para se kree od prvog ka posljednjem uparivau.

Pored uparivaa u sklop uparivake stanice ulaze:

kondenzator. Postavlja se na kraju baterije. U njemu se kondenzuje sekundarna para iz

posljedanjeg uparivaa. Kondenzacijom pare znatno se smanjuje zapremina i na ovaj
nain lako odrava vakuum stvoren vakuum pumpom

vakuum pumpa.

separator odvaja kapi koncentrovanog proizvoda koje je ponijela para sprijeava

odnoenje proizvoda sa parom.

Kontrola stepena uparavanja vri se kontinualno u toku procesa preko specifine teine,
indeksa refrakcije ili elektrine provodljivosti proizvoda.
Naini suenja mlijeka i mlijenih proizvoda
Mlijeko u prahu:
Tehnoloki proces se sastoji iz slijedeih operacija: prijem mlijeka, preiavanje, hlaenje i
skladitenje, standardizacija, termika obrada, homogenizacija, uparavanje, suenje i
pakovanje.
Obrano mlijeko u prahu
Tehnoloki proces se sastoji iz slijedeih osnovnih operacija: prijem mlijeka, preiavanje,
hlaenje i skladitenje sirovog mlijeka, separiranje (odvajanje masti), pasterizacija,
uparavanje, suenje i pakovanje.
U industrijskim uslovima mlijeko se sui na dva naina:

u sunicama sa valjcima u atmosferskom pritisku ili vakuumu, i

u komorama za suenje rasprivanjem u struji toplog vazduha, koje moe biti
jednostepeno, dvostepeno ili trostepeno.

Apsolutno dominantan nain suenja u industriji mlijeka je suenje rasprivanjem.

Suenje mlijeka rasprivanjem, prednosti i nedostaci
Upareno mlijeko se disperguje unutar komore za suenje, koja moe da bude vertikalnog
ili horizontalnog tipa. ea je uporeba vertikalne komore za suenje, ravnog ili koninog
dna, u koju se dovodi topao vazduh.
Vazduh

74

Vazduh se prvo profiltrira. Preiavanje se najee vri mehanikim putem provoenjem

vazduha kroz filtere mehanikih neistoa.. Filtriranje se uvjek vri prije zagrijevanja
vazduha.
Zagrijevanje vazduha na temperaturu 176 -184oC moe biti:
- direktno, gdje produkti sagorijevanja (gasovitih ili uljanih goriva) zajedno sa toplim
vazduhom ulaze u komoru.
- indirektno, podrazumjeva zagrijevanje parom u cijevnom ili ploastom izmjenjivau
toplote.
Osnovna prednost ureaja sa direktnim zagrijevanjem je u manjim toplotnim gubicima,
dok je u higijenskom smislu bolji indirektan nain. S obzirom na visoku temperaturu
zagrijevanja, vazduh pri ulazu u komoru za rasprivanje ima veoma nisku relativnu vlanost
(4%).
Struja vazduha moe da ulazi u raspriva istog smjera kao i mlijeko, iz suprotnog ili pod
uglom. Najbolje rijeenje je da mlijeko i vazduh ulaze istostrujno jer tako mlijeko dolazi u
kontakt sa vazduhom kada je najtopliji, na poetku suenja kada sadri najvie vode.
Isparavanje vode (latentna toplota isparavanja) sprijeava pregrijevanje mlijeka i tako ostaju
uvane termolabilne komponente.
Da bi se smanjila koliina potrebnog vazduha i toplotni gubici u komori za rasprivanje,
vano je da:

Temperatura ulaznog vazduha bude visoka, a izlaznog to je mogue nia, to povoljno

utie i na kvalitet proizvoda,
Da se izlazni vazduh upotrebljava za zagrijavanje ulaznog,
Da se ulazni vazduh uzima iz gornjeg dijela prostorije gdje je najtopliji,
Da komora bude izolovana i hermetiki zatvarena.

Mlijeko
Mlijeko se pri ulazu u komoru za suenje se pod pritiskom rasprava u centrifugalnom
atomizeru (u obliku diska s preforacijom po obodu) i sui u kontaktu sa toplim vazduhom.
Na taj nain se dobijaju fine, jednake estice, prenika 50-150m. Ovim se poveava
dodirna povrina kontakta sa zagrijanim vazduhom i time pospjeuje prelaz toplote sa
vazduha na kapljice mlijeka i prenos mase (vode) iz mlijeka u vazduh.
Rasprene estice brzo predaju svoju vlagu, za ta se koristi energija latentna toplota
isparavanja vode, a temperatura dispergovanog mlijeka raste do oko 65oC i zavisi od
temperature ulaznog (oko 200oC), odnosno izlaznog (oko 90oC) vazduha.
estice mlijeka tokom suenja dobijaju sferni oblik usljed djelovanja povrinskog napona i
sadre u sebi inkorporiran vazduh, te se njihova mikrostruktura bitno razlikuje od praha
dobijenog suenjem na valjcima.
Suenje u ovakvim uslovima traje manje od 1s, i kada se ima u vidu da je temperatura
zagrijevanja mlijeka tokom suenja rasprivanjem veoma niska, priblino jednaka temperaturi
izlaznog vazduha, jasno je zato ovaj postupak daje proizvod visokog kvaliteta.
Najvei dio praha izlazi na dnu komore odakle se odmah i neprekidno odnosi strujom
hladnog vazduha, spaja se sa prahom koji je ciklonom izdvojen iz komore, zatim se zajedno
pneumatski transportuju kroz sistem ciklona u kojima se prah odvaja od hladnog vazduha.

75

Princip razdvajanja praha od vazduha u ciklonu. Vazduh ulazi u ciklon preko voda koji
ima znatno manji prenik od ciklona, zbog toga dolazi do smanjenja brzine vazduha pa prah
pod uticajem gravitacije, kao tei, pada na dno ciklona, odakle se kontinualno uklanja.
Vei pad pritiska se postie ako je vea brzina vazduha u dovodnoj cijevi u ciklon,
odnosno ako je ona ua. to je vei pad pritiska u ciklonu bolje je odvajanje estica od
vazduha, odnosno mogu se odvojiti sve sitnije estice. Zbog ovoga cikolni manjeg prenika
imaju bolju efikasnost ali je njihov rad skuplji.
Danas su najvie u upotrebi sistemi od nekoliko cikona veeg prenika dovodne cijevi sa
jednim ciklonom malog prenika na kraju, koji slui za odvajanje najsitnijih estica praha. U
sklopu sistema ciklona obino se odmah vri i dalje hlaenje praha.
Odnoenje gotovog proizvoda mora biti veoma brzo, i odmah po zavrenom suenju, kako
bi se sprijeio dui kontakt paraha sa toplim vazduhom, to bi prouzrokovalo otapanje masti i
njen izlazak na povrinu estica, sljepljivanje, pregrijevanje i pregorijevanje mlijenog praha.
Prednosti i nedostaci
Suenje rasprivanjem ima niz prednosti u odnosu na konvencionalne naine suenja.

Cio proces se odvija veoma brzo (15 do 30 s),

Zahvaljujui i brzini i nioj temperaturi suenja proizvod ima odlina sojstva: ne dolazi
do oksidacije, gubitka vitamina, nema denaturacije proteina, transformacije laktoze itd.,
Tokom suenja rasprivanjem mogu se automatski regulisati parametri suenja, a time i
osobine gotovog proizvoda,
Proces je skraen potpuno automatizovan, tako da i veliki kapaciteti uz visoku
produktivnost zahtjevaju malo radne snage,
Proizvod dodiruje zidove komore tek u obliku praha, to omoguuje lako odravanje
ureaja i zatitu od korozije, kao i zatitu mikrobiolokog kvaliteta proizvoda.

Nedostaci suenja rasprivanjem su: velike dimenzije komore za suenje, skupi ureaji i
velika potronja elektrine energije i pare. Poveanjem stepena disperznosti mogue je
intezivirati proces suenja, ime se smanjuje potronja energije i dimenzije komore.
Suenje mlijeka na valjcima, prednosti i nedostaci
Ovaj nain se najee koristi samo za proizvodnju obranog mlijeka ili mlijeka u prahu
namjenjenog drugim industrijama (konditori, stona hrana), zbog slabe rastvorljivosti
proizvoda.
Direktan kontakt nanijetog tankog sloja mlijeka sa toplom povrinom rotirajuih valjaka
prilikom ovog naina suenja prouzrokuje ireverzibilne promjene komponenata mlijeka kako
to su:
- karamelizacija laktoze (razlaganje laktoze),
- Majarova reakcija (interakcija aminokiselina i laktoze),
- denaturacija proteina i dr.
Kvalitet gotovog proizvoda suenog na valjcima, zavisi pored temperature i vremena
trajanja suenja i od temperature ulaznog mlijeka kao i stepena njegovog koncentrisanja,
debljine nanijetog sloja i ravnomjernosti nanoenja mlijeka na valjke.

76

Postoje i neke prednosti suenja na valjcima: mala investiciona ulaganja, relativno mali
potreban prostor za rad, ekonominost i lako rukovanje.
Kod suenja na valjcima mlijeko se dovodi na parom zagrijanu povrinu valjaka gdje se
sui. Konstrukcija sunice moe da bude sa jednim ili sa dva rotirajua valjka. U industriji
mlijeka najee se koristi ureaj sa dva valjka u atmosferskom pritisku.
Napajanje glatke povrine valjaka mlijekom moe se izvesti na vie naina:
1) doziranjem iz rezervora na vrhu,
2) rasprivanjem po povrini valjaka brizgalicama,
3) dodirivanjem povrine mlijeka u sudu za napajanje i
4) napajanjem valjaka zaranjanjem u sud regulisanog nivoa.
Za zagrijevanje valjka se koristi suva zasiena para temperature do 150oC, koja se dovodi
u unutranjost valjka kroz njegovu osovinu. Odvoenje kondenzovane pare odviija se
kontinualno, pumpom na drugom kraju osovine valjka.
Brzina obrtanja valjaka je posebno vana jer od nje zavisi debljina nanijetog filma i
vrijeme trajanja kontakta mlijeka sa toplom povrinom valjaka. Ona moe da se podeava, to
zavisi od koncentracije mlijeka koje se sui i od eljene suve materije u gotovom proizvodu.
Poto je osueno mlijeko se kontinulano skida u obliku tankog filma noevima strugaima.
Suvi film pada na puasti transporter (uz svaki valjak po jedan) gdje se usitnjava i transporuje
elevatorom do mlina ekiara, na mljevanje. Prah se zatim prosijava kroz sistem sita u cilju
klasiranja po veliini estica.
Isparena vlaga se otklanja aspiratorom uz cirkulaciju vazduha koji je odnosi.
5.2.9. Proizvodnja maslaca
U Bosni i Hercegovini je poznata samo jedna kontinuirana linija za proizvodnju maslaca.
Cilj: je dobiti buter sa sadrajem 82%-86% mlijene masnoe, u cilju dobijanja produkta due
odrivosti.
Podruje primjene: je proizvodnja maslaca iz pasterizovane pavlake.
Tokom tehnolokog procesa proizvodnje maslaca dolazi do prelaska emulzije ulja u vodi
(povlaka) u emulziju vode u ulju (maslac) na dva naina:

aglomeracijom kuglica masti (kontinualno ili diskontinualno),

koncentrisanjem pavlake (kontinualan proces).

Opis tehnika, metode i opreme: Poznate su slijedee tehnike, metode i oprema:

A. Proizvodnja maslaca aglomeracijom kuglica masti, diskontinualni postupak
B. Proizvodnja maslaca aglomeracijom kuglica masti, kontinualni postupak
C. Proizvodnja maslaca po postupku koncentrisanja
A. Proizvodnja maslaca aglomeracijom kuglica masti, diskontinualni postupak
Sadraj masti u pavlaci koja se koristi za diskontinualnu proizvodnju maslaca treba da iznosi
25-35%. Pavlaka se prebacuje iz tanka za zrijenje u bukalicu.

77

1. Bukanje. Intezivan mehanicki tretman postize se rotacijom uredjaja za buckanje. Usljed

sudaranja i intezivnog turbulentnog kretanja, kristali mlijecne masti razbijaju membranu koja
ih obavija, usljed toga dolazi do aglomeracije i to je razlog nakupljanja masnih kuglica,
odnosno stvaranja zrna maslaca. Preostala tecnost se naziva mlacenica. Ona se nakon
zavrsenog muckanja ispusta iz buckalice.
Temperatura buckanja se krece 8-14oC, jer je tada odnos tecne i cvrste faze u zreloj pavlaci
podjednak. Vrijeme buckanja 35-45 min, nakon cega se dobijaju dvije frakcije:

zrna maslaca velicine 3-4 mm

mlacenica, sporedni proizvod (sadrzi 0.3% masti).

2.Ispiranje. Njime se odvaja ostatak mlacenice od zrna maslaca vodom t 4-6oC, odnosno
vodom koja ima za 2-4oC nizu t od t na kojoj se proizvodi maslac. Ispiranjem se istovremeno
maslac i hladi kako bi se nastavila kristalizacija tecne frakcije sto utice na konacnu
konzistenciju maslaca. Nakon zavrsenog ispiranja voda se ispusta iz buckalice.
3. Ukolioko se proizvodi slani maslac, so se posipa po povrsini maslaca. Soljenjem se
maslacu daje specifican ukus i produzava trajnost.
4. Obrada (gnjecenje). Obavlja se u buckalici gnjetacima (valjci koji se okrecu razlicitom
brzinom od buckalice). Cilj je da se voda pravilno rasporedi u maslacu. Od velicine cestica
vode zavisi trajnost maslaca; optimalna velicina je 10mm.
5. Pakovanje. Maslac lako prima strane mirise i podlozan je oksidaciji, pa se pakuje u
ambalazni materijal otporan na vlagu i nepropustan za svijetlost. S toga se maslac pakuje u Al
foliju kasiranu pegamentom.
6. Skladistenje. Nakon pakovanja maslac se skladisti u rashladne komore do distribucije.
Maslac se skladisti na +4oC, a za duzi period skladistenja preporucuje se zamrzavanje na 25oC.
B. Proizvodnja maslaca aglomeracijom kuglica masti, kontinualni postupak
Kontinualni postupak ide po istoj blok semi kao i diskontinualni. Sadrzaj masti u pavlaci koja
se koristi treba da je 35-45%. Pavlaka se prebacuje iz tanka za zrijenje u uredjaj po Fricu. U
ovom uredjaju redom, kontinualno se obavljaju operacije u odvojenim sekcijama:
buckanje. Obavlja se u cilindru za buckanje u kome se nalazi mjesalica sa lopaticama koja se
okrece brzinom 1500 o/min tako da se u toku 5s stvara zrna maslaca.
ispiranje. Maslac i mlacenica se prebacuju u sekciju za pranje vodom.
gnjecenje. U sekciji koja ima ugradjen vijak istiskuju se mlacenica i voda, a podesava kolicina
vode u maslacu (mlacenica sadrzi 0.5% maslaca).
Ako se zeli proizvesti slani maslac u vodu za ispiranje dodaje se so.

78

C. Proizvodnja maslaca po postupku koncentrisanja

Obavlja se u spcijalnom uredjaju - separatoru. Maslac se ovim postupkom proizvodi od slatke
pavlake koja se u separatoru koncentrise do 80-82% masti.
Moguce je takodje proizvesti maslac kontinualnim postupkom emulgovanja i slatke i kisele
pavlake.
5.2.10. Proizvodnja sira
Cilj:-Je proizvest traeni proizvod, kao vid konzervacije mlijeka i uvanja na dui period ove
vrijedne namirnice.
Podruje primjene:- Je prerada mlijeka u razne vrste sireva.
U Bosni i Hercegovini proizvodi se sir na industrijski nain tipa tvrdog sira u Mljekari Livno,
tipa polutvrdog sira Trapist u Mljekari Banja Luka i Mljekari Smaji-Arapovac eli, tip
krika osobina feta sira, ovijih i mijeanih mlijeka (kravlje i ovije) auhtotone vrste
Travniki sir.U ostalim mljekarama je zastupljena proizvodnja sira tipa mehkog, svjeeg sira.
U tekstu su date napomene naina proizvodnji sireva koje sreemo na tritu, a zbog moguih
prilagoavanja uslova i osvajanja tehnika slinih tipova.Napominje se sve vea prisutnost
registracijskih prava nad odreenom vrstom sira, najee kao pravo nekog lokaliteta nad
autohtonom proizvodnjom.Tako je i u Bosni i Hercegovini ustanovljen autohtoni sir tipa
Livanjski sir i Travniki ili Vlaiki sir.
Opis tehnika, metode i opreme:
Kriterijumi klasifikacije sireva
1. prema sadraju masti:
ekstra masni najmanje 55% mlijecne masti
punomasni 50%
masni 45%
tricetvrt masni 35%
polumasni 25%
cetvrt masni 15%
posni manje od 15%
2. da li su imali zrijenje ili ne:

tvrdi
svjei

3. prema nainu kako su koagulisani:

enzimatski (himozin, mikrobiloloki enzimi, enzimima genetskog porijekla)
kiselinom (kazeinski sir)

79

4. Prema vrsti mlijeka

od ovcijeg
od kravljeg
kombinovanog kravljeg i ovijeg i dr.
Tvrdi sirevi:
Sa presovanjem: kackavalj, cedar, parmezan, ementaler, grojer, edam, gauda, trapist.
Bez presovanja: kefalotir, manur, slovenski, tilzitski.
Meki sirevi: feta, bijeli mekani, rokfor, gorgonzola, kamember, bri, limbuki.
Poznati albuminski sirevi su bohinjska skuta i manur.
Tehnoloki proces proizvodnje sira
1. Izbor mlijeka. Mlijeko koje se koristi mora biti dobrih hemijskih i senzornih osobina,
dobrog mikrobiolokog kvaliteta, bez antibiotika koji inhibiraju razvoj starter kulture.
2. Precicavanje, hladenje i skladitenje sirovog mlijeka.
3. Predgrijevanje mlijeka da bi se obavila standardizacija.
4. Standardizacija. Koji procenat masti cemo podesiti zavisi od toga koji sir elimo da
napravimo. Mast se podeava prema proteinima. Mlijeko koje se koristi za pravljenje sira
treba da ima to veci odnos proteini/mast, jer to ima vise proteina, proteinski gel je guci, i
lake se ukomponuje u njega mast i drugi sastojci (dakle, bolje se iskoriste). Ono to se
mehanicki ne uklopi u ovaj gel odlazi u surutku.
Obicno se mlijeko standardizuje na 2.9-3.3% mlijecne masti.
5. Pasterizacija. Negativan uticaj pasterizacije na osobine mlijeka: Ca na visokoj temeraturi
prelazi u nerastvoran oblik, pa je takav neupotrebljiv to dovodi do stvaranja mekeg grua .
Obrada grua je oteana i due traje, a sinerezis surutke se sporije odvija.
Zbog ovog tp treba da je to nia, ali treba paziti da se unite patogeni mikroorganizmi.
Kod vecine sireva primjenjuje se HTST pasterizacija (visoka temperatura kratko vrijeme),
npr. 71-75oC/15s.
Pozitivni efekti pasterizacije: unitenje patogenih mikroorganizma, cisti teren za startere,
nemaju konkurenciju za razvoj.
Homogenizacija mlijeka se rijede primjenjuje jer se homogenizovano mlijeko tee koagulie,
a dobijeni gru tee izdvaja surutku.
6. Poslije pasterizacije mlijeko se hladi do temperature koagulacije i odlazi u sirarske kade.
7. Priprema za koagulaciju. Dodaju se hemikalije i starteri.
Koncentracija Ca u mlijeku nije dovoljna pa se dodaje u obliku CaCl2. Dodaje se 1015g/100kg ulaznog mlijeka. Ca se dodaje obavezno, jer on utice primarno na dobijanje
vrstog grua pogodnog za obradu.

80

U nekim zemljama dodaje se NaNO3, da bi se sprijecilo nadimanje sira ako mlijeko sadri
bakterije buterne kiseline . Kod nas on nije dozvoljen.
Boje, moraju biti prirodne, npr. -karoten i dr. One nisu neophodne, dodaju se da bi se
postigao neki specifican izglad sira (intezivnija uta boja, ruicaste tackice na presjeku itd.).

Ovdje se dodaje i starter , da bi se privikao na sredinu i tako ispoljio maksimalnu

aktivnost u periodu zrijenja.

Moe se koristiti monokultura ili polivalentne kulture (vie mikroorganizma u

kombinaciji), a mogu se koristiti u kombinaciji sa starterom i plijesni (rokfor, kamember sir);
izbor zavisi od vrste sira koji proizvodimo.
Dodaje se 1-2% kulture na kolicinu ulaznog mlijeka.
8. Koagulacija. Kod vecine sireva se izvodi dodavanjem proteolitickih enzima razlicitog
porijekla, a rijede djelovanjem organskih kiselina uglavnom u kombinaciji sa proteolitickim
enzimima (svjei sirevi).
Tokom koagulacije dolazi do transformacije kazeina iz sol stanja u gel stanje, to se
manifestuje stvaranjem proteinske mree u koju se uklapaju mast, liposolubilni vitamini i
nerastvorne soli.
9. Obrada grua . Cilj je da se mehanickim putem ubrza sinerezis surutke i surutka odvoji od
grua. Ova operacija podrazumjeva rezanje grua, mjeanje, dogrijevanje i suenje zrna grua
i isputanje surutke.
Najprije se obavlja uzduno, a zatim poprecno rezanje grua specijalnim noevima, tzv.
harfama. Veliina zrna grua utice na teksturu sira. Ukoliko se proizvodi tvrdi sir, veliina
zrna grua treba da je manjih dimenzija. Prosjena veliina nakon rezanja treba da iznosi 1 do
3 mm.
Nakon zavrenog rezanja, zrna grua se mjeaju odreeno vrijeme da bi se pravilno
dispergovali u surutki.
Dogrijevanje. Ono omoguava izdvajanje surutke i pospjeuje aktivnost startera.
Tremperatura dogrijevanja zavisi od vrste sira i vrste startera.

moe se koristiti temperatura koagulacije, 30-35oC (meki sir)

40-42oC, ako se koriste mezofilni mikroorganizmi (polutvrdi sir)
50-55oC, ako se koriste termofilni mikroorganizmi (Emmentaler)

Vrijeme zagrijevanja je od 10 do 40 min i zavisi od vrste sira, pri cemu je neophodno da se

temperatura postepeno poveava, najcee 1oC/2min. Ukoliko je dogrijevanje naglo, stvara se
oko zrna grua vrsta opna (pokoica) koja sprijeava izdvajanje surutke i negativno utie na
kvalitet sira.

81

Kada se postigne temperatura dogrijevanja, slijedi suenje zrna na toj temperaturi, uz

stalno mjeanje, da bi se postigla dalja dehidratacija zrna. Prekidom mjeanja, zrna se
sljepljuju u sirnu masu, poslije ega se isputa surutka.
10. Formiranje. Nakon odvajanja surutke formira se sir odredjenog oblika i veliine tipinih
za vrstu sira. Izvodi se u sirarskoj kadi ili isputanjem sirnog zrna u kalupe.
11. Presovanje. Ima viestruki znacaj: obezbjeuje sljepljivanje sirnih zrna, dodatno odvajanje
surutke i obrazovanje kore oderenih sireva. Razlikuju se dva postupka:

samopresovanje, sirna masa istiskuje surutku pod dejstvom sopstvene mase (Cheddar,
kakavalj).
presovanje. Veliina pritiska zavisi od vrste i mase sira. Ako je masa vea i pritisak je
vei. Izuzetno je vano da se pritisak poveava postepeno da bi se onemoguilo
obrazovanje dehidriranog sloja (kore) na povrini, koji oteava odvajanje surutke.

12. Soljenje. Soljenje poboljava ukus sira, utie na intezitet biohemijskih procesa tokom
zrijenja i ima konzerviui efekat. Dodaje se 1-2% na ukupnu koliinu sira. Soljenje moe biti
suvo ili u slanom rastvoru (u bazenima).
13. Zrijenje. Najvanija operacija u tehnologiji sira.
14. Pakovanje. Za pakovanje sira prije ili poslije zrijenja koriste se razni ambalani materijali
razliitog sastava i karakteristika, uglavnom folije nepropusne za vazduh i plastini materijali.
Sir se pakuje u originalnoj formi ili konfekcioniran u manjim komadima.
Enzimi za koagulaciju
Himozin se dobija iz eludca mladih preivara ekstrakcijom sa NaCl. Sa starenjem
ivotinje himozin prelazi u pepsin. Svega nekoliko nedjelja po roenju postoji himozin, to
znai da moramo zaklati mlado tele da bi doli do himozina. Zbog ovoga su traeni novi
preparati.
Koagulacija mlijeka himozinom se izvodi na 30-32oC. Optimalna temperatura za himozin
je 37-40oC, u eludcu preivara se formira, pa mu je to i optimum djelovanja. Meutim, pri
koagulaciji na ovoj temperaturi ne dobijaju se dobre karakeristike grua to smanjuje
randman.
Koagulacija mlijeka himozinom odvija se u dvije faze:
I faza (enzimska, biohemijska). Himozin izaziva hidrolizu -kazeina na para--kazein i
makropeptid (odlazi sa surutkom) i tako mjenja -kazeina. Na ovaj nain kazeinska micela
gubi svoju stabilnost, jer gubi hidratni sloj (makropeptid).
II faza (neenzimska). Para--kazein flokulie u prisustvu Ca2+ i dobija se Ca--kazeinat.
Tada se estice Ca--kazeinata meusobno spajaju i stvaraju 3D proteinsku mreu gel u
koju se uklapaju ostali sastojci mlijeka. To je u stvari gru.
Koliina himozina koja se koristi za koagulaciju mlijeka je u funkciji aktivnosti enzima .
Stoga se enzimi dodaju u koncentraciji takvoj da proces koagulacije traje 20-40 min. Brzina
koagulacije mlijeka zavisi i od mnogih drugih faktora od kojih su najvaniji: temperatura,
c(Ca2+), pH mlijeka, vrsta mlijeka, c(SM, prije svaga proteina koji su supstrat reakcije).

82

Ako ne bi bilo Ca, uopte ne bi dolo do stvaranja koaguluma (sira).

Pepsin se moe koristiti u kombinaciji sa himozinom. Sam daje slabe karakteristike grua.
Mikrobiloloki enzimi. Dobijaju se od plijesni, od kojih je najkorienija Mucor miehei.
Postoje mnogi komercijalni nazivi za ove enzime, obino po nazivima fabrika koje ih
proizvode. Mikrobioloke proteaze su za razliku od himozina nespecifini enzimi jer razlau
-kazein na vei broj komponenata.
Zrenje sira
Najvanija je operacija u tehnologiji proizvodnje sira. Zavisno od tipa sira koji se
proizvodi i primjenjenog startera definisu se temperatura, relativna vlanost u prostoriji za
zrenje, kao i vrijeme trajanja zrenja.
Starter kultura se dodaje u toku pripreme za koagulaciju, zajedno sa hemikalijama (CaCl2,
NaNO3, boje). Starter se dodaje u ovoj fazi, da bi se privikao na sredinu i tako ispoljio
maksimalnu aktivnost u periodu zrijenja.
U sluaju da se proizvodi sir od nepasterizovanog mlijeka, kulture se ne dodaju, jer se
rauna na mikroorganizme iz mlijeka.
Moe se koristiti monokultura ili polivalentne kulture (vie mikroorganizama u
kombinaciji), a mogu se koristiti u kombinaciji sa starterom i plijesni (rokfor, kamember sir);
izbor zavisi od vrste sira koji proizvodimo.
Dodaje se 1-2% kulture na koliinu ulaznog mlijeka.
Hemijske promjene u toku zrijenja
Nastaju pod dejstvom enzima koji potiu iz mlijeka, dejstvom sirila, i prije svega
djelovanjem enzima mikroorganizama i njihovog metabolizma.
Kultura ispoljava svoje maksimalno dejstvo u toku zrijenja, ali utie na itav proces
tehnologije sira od trenutka njenog dodavanja, jer stvara mlijenu kiselinu i tako sputa pH,
ime se postie bolji sinerezis.
Tokom zrenja samo se nastavlja faza aktivnosti startera, koja je zapoeta tokom obrade
grua, presovanja i salamurenja. Stvorena mlijena kiselina u toj fazi utie na tok zrijenja.
Nastali gru se tokom procesa zrenja sira transformie preko sloenih biohemijskih
procesa. Zrenjem se transformiu proteini, mast i preostala laktoza i to daje siru definitivan
ukus miris i boju.
Promjene proteina su najznaajnije za formiranje arome i teksture. Promjene proteina su
posljedica dejstva proteaza dodatih mikroorganizama i manjim dijelom sirila i orginalne
proteaze mlijeka.
Najee se razlau na frakcije manje molekulske mase, a krajnji produkti su jedinjenja
tipa albumoza i peptona, zatim aminokiseline. Ova jedinjenja su rastvorljiva u vodi i njihova
koliina se koristi kao jedno od mjerila zrelosti sira.
Produkti razgradnje proteina reaguju sa mlijenom kiselinom, to ima za posljedicu
smanjenje kiselosti, odnosno porast vrijednosti pH, to se deava u kasnijim fazama zrijenja.

83

Mast se tokom zrijenja hidrolizuje do glicerida i slododnih masnih kiselina. One kratkog
lanca doprinose tipinom ukusu i mirisu pojedinih sireva.
Vee hidrolitike promjene masti odvijaju se u sirevima koji zru sa plijesnima u tijestu
(rokfor, gorgonzola). Ove promjene dovode do nastajanja otrog (pikantnog) ukusa, a nie
masne kiseline utiu i na njihov miris.
Oksidativne promjene masti se odigravaju na povrini sireva koji due zriju, a najvie kod
onih ija je kora iz razliitih uzroka vlana.
Metabolizmom laktoze u toku proizvodnje i zrijenja sira nastaju aktivne komponente
ukusa kao to su: mlijena kiselina, acetati, alkohol i CO2. Nastajanje okaca u siru vezano je
za izdvajanje CO2.
Aroma sira potie od isparljivih komponenata, od koijh su najvanije: aldehidi, ketoni,
estri, alkoholi.
Tokom zrijenja smanjuje se sadraj vode usljed isparavanja, pri emu se poveava koliina
vezane vode, a smanjuje koliina slobodne vode, kao posljedica degradacije proteina i difuzije
soli u unutranjost sira, to smanjuje elastinost i krtost, a poveava plastinost sira.
Zrijenje se obavlja u specijalnim komorama u kojima se temperatura i vlanost moraju
odravati konstantnim. Koriste se temperature, nie: 4-8oC, srednje: 10-15oC, vie: 16-18oC.
Vlanost je visoka i iznosi 75-95%. Ovako visoka vlanost veoma je pogodna za razvoj
plijesni, pa se mora paziti na higijenu.
Trajanje zrijenja:
1. bez zrijenja, svjei sirevi
2. 3-4 nedjelje, meki sirevi
3. 3-4 mjeseca, tvrdi i polutvrdi sirevi (gauda, trapist)
4. 1-2 godine, supertvrdi (parmezan)
Njega sira
Tokom zrijenja obavezna je tzv. njega sira i podrazumjeva brisanje kore i okretanje sira
kako bi se povrina sira zatitila od pojave plijesni.
Ukoliko se na povrini pojave plijesni ili mrlje od bakterija i plijesni, treba ih ukloniti
etkanjem, struganjem ili pranjem. Ove operacije se mogu izvoditi i u mehanizovanim
ureajima.
Da bi se produila odrivost povrina sireva se prilikom zrijenja premazuje parafinom,
voskom, plastinim premazima ili vodenim disperzijama nekih plastinih masa uz dodatak
fungicida i baktericida.
5.2.11.Sirni namazi, tipa kvark
Svjei sir se proizvodi od mlijeka, obranog mlijeka i pavlake, poslije pasterizacije,
koagulacijom proteina. Koagulacija se moe izvriti:
- fermentacijom
- dejstvom organskih kiselina
- razne kombinacije uz dodatak sirila.
Konzistencija moe biti pastozna (kvark) ili zrnasta (kotaz).
Konvencionalni postupak

84

I faza. Kiseljenje 12-16h, pH se smanji na 4,7-4,3. Pored kiseline stvara se i niz jedinjenja
koja doprinose karakteristinom ukusu proizvoda.
II faza. Izdvoji se kazein centrifugovanjem u kvark separatoru. Poslije izdvajanja kazeina,
masa se homogenizuje i dobija se proizvod sa prosjenom SM oko 17%.
Dakle, postupak se sastoji od: pasteizacije mlijeka hlaenja na temperaturu inokulacije
dodavanja startera, sirila inkubacije izdvajanja grua u sirnom separatoru.
Poto se ovim postukom oko 20% proteina gubi (posebno proteina surutke) razvijene su
nove metode.
Zagrijevanjem (termo-kvark)
Ovaj postupak se razlikuje od prethodnog u tome to se mlijeko poslije inkubacije, a prije
separacije, zagrije na 60-65oC, i potom hladi na 40-45oC.
Termizacijom kiselog mlijeka se pospjeuje sinereza grua.
ULTRAFILTRACIJA:
U Bosni i Hercegovini nema u primjeni metod ultrafiltracije.
Cilj: dobiti koncentrat bjelanevina mlijeka.
Podruje primjene:Stvaranje uslova za nove proizvode, kao to su:
-mlijeno- kiselinski napitci,
-mlijeni i sirni namazi,
-razni tipovi sireva,
-smanjenja transportnh trokova (eliminacijom vode).
Primjena ultrafiltracije u proizvodnji sira
U konvencionalnom postupku proizvodnje sira se gubi oko 25% ukupnih proteina mlijeka,
10% mlijene masti.
Uvoenjem ultrafiltracije u proces postignute su brojne prednosti:
- poveanje nutritivne vrijednosti proizvoda usljed inkorporiranja proteina surutke,
- poveanje randmana sira za 10 do 30%,
- smanjenje gubitka kazeina,
- smanjenje potronje koaguliueg enzima i starter kulture,
- smanjenje gubitka mlijene masti (ispod 2%),
- uteda radne snage; visok stepen automatizacije proizvodnje,
- uniforman kvalitet proizvoda.
U proizvodnji tvrdih i polutvrdih sireva potreban se stepen koncentrisanja moe se postii
primjenom UF tehnike na sljedee naine:
- MMV (potpuno koncentrisanje, 5 do 7 puta),
- Kombinacija: UF (4 do 6 puta) i izdvajanje surutke,
- Kombinacija: UF i evaporacija,
- Djelimino koncentrisanje (2x).
UF se koristi na 3 naina u tehnologiji sira:

85

Predkoncentrisanje do stepena koncentrisanja 1,5-2 a zatim slijedi klasian proces u

tradicionalnoj opremi.
Koncentrisanje stepen 3-5 uz modifikovanje klasinog procesa i izdvajanje surutke. Oprema
se znaajno razlikuje od klasinog procesa CHEDDAR.
Koncentrisanje do finalnog sadraja suve materije u siru ~ 35% stepen koncentrisanja 6-8.
Tada nema izdvajanja surutke u toku obrade sira.
Opis tehnika, metoda i opreme:
U ovom postupku sirni separator se zamjenjuje ultrafiltracijom. U poetku se nisu dobijali
eljeni rezultati jer se dobijao sir promjenjenog ukusa, to se objanjavalo promjenom odnosa
laktoze, ukupnog pepela i Ca u siru. Korieni su postupci:
- UF surutke. Pa su se proteini ovako izdvojeni naknadno dodavali siru proizvedenom
konvencionalnim postupkom. Meutim, naknadno dodavanje proteina surutke mjenja
konzistenciju proizvoda.
- UF mlijeka, koncentrisanje. Nastaje gorak ukus.
Ovi postupci danas se vie ne koriste. Rijeenje problema je pronaeno u UF grua.
1. pasterizacija mlijeka 95oC/5 minuta
2. hladi se na temperaturu fermentacije starteri
3. inkubacija (starteri do pH=4,5)
4. termizacija grua na 60oC; pospjeuje izdvajanje surutke
5. UF, koncentrie se 3 do 5 puta.
Sirni namazi. Dobijaju se mjeanjem svjeih sireva sa drugim sastojcima. Dodaju se voe,
povre i dr. ime se dobija nov ukus i poveana nutritivna vrijednost proizvoda.
Dobijaju se i termizacijom svjeeg sira.
Mehanizam koagulacije
Dodatak starter kulture i enzima za koagulaciju mlijeka, izaziva niz sloenih fizikohemijskih i strukturnih promjena komponenata mlijeka tokom proizvodnje kvarka. U
zavisnosti od sadraja pojedinih komponenata, njihove strukture i parametara procesa mogue
su sljedee promjene:
1. Destabilizacija kazeinske micele u intervalu pH=6,7-5,3:
- rastvaranje koloidnog Ca-fosfata (CCP);
- disocijacija pojedinih molekula kazeina i promjena voluminoznosti;
- solvatacija i promjena veliine kazeinske micele.
2. Agregacija kazeinskih micela pri pH=5,3-4,6:
- snienje negativnog naelektrisanja i -potencijala, poveanje hidrofobnosti kazeinskih
micela u pH intevalu 6,7-4,6;
- smanjenje hidratacije pri pH=5,4-4,6;
- ponovna asocijacija -kazeina sa kazeinskom micelom pri pH=5,2 (3,4).
Feta sir

86

Predstavlja posebnu grupu bijelih, mekih sireva, ije se zrijenje obavlja u rastvoru
(salamuri). Tradicionalno se proizvodi u Grkoj. Preteno se proizvodi od ovijeg mlijeka, a
moe i iz kombinacije ovijeg i kozjeg.
Tradicionalno se proizvodi od nepasterizovanog mlijeka. Meutim danas se pasterizuje, da bi
se zatitili potroai, a i da bi se izbjegle mane sira.
Ukus tipine Fete je srednje uegao, blago kiseo i slan. Tekstura je vrsta, glatka,
kremasta, boja snjeno bijela u unutranjosti i na povrini. Izgled ovog sira je u obliku kriki
glatke povrine (u obliku etvrtine kruga ili etvrtastog oblika).
Tradicionalna proizvodnja
1. Izbor mlijeka. Zahtjev je da mlijeko ima pH > 6,55.
2. Standardizacija. Obino se mlijeko standardizuje na 5,8-6% mlijene masti. Podeava se da
odnos masti i proteina bude 1,2:1.
3. Pasterizacija. 72oC/15 s. Hladi se na 32oC.
4. Priprema za koagulaciju. Dodaju se starteri (kiselomlijene bakterije). Ostavi se 15-30 min.
5. Koagulacija. Na 30oC. Doda se CaCl2 i toliko koagulansa da se stvori gru za 50 minuta.
6. Obrada grua. Sir se sijee na kockice, a zatim se ostavi deset minuta da se izdvoji dio
surutke.
7. Formiranje. U kalupima. Ne smiju se napuniti odjednom da se ne bi otealo izdvajanje
surutke. Na dnu kalupa su otvori za surutku. Kalup ima poklopac pa se moe prevrtati. Kalupi
se ostavljaju na siraske stolove da se izdvoji surutka.
Poslije 2-3h ovakvog cijeenja sir u kalupima se ostavi na 14-16oC/ 2-3h da se dovri
izdvajanje surutke. Na niim temperaturama zrijenje traje dva dana.
8. Presovanje. Ovo je meki sir i ne presuje se.
9. Soljenje. Kada je sir dovoljno kompaktan uklanjaju se kalupi i gru se sijee na krike.
Krike se sole suvom solju po povrini. Svakih 24h druga strana i to ponovi 4 puta tako da
svaka strana bude soljena dva puta. Zavrna koncentracija soli treba da je oko 3%.
Koristi se granulirana so. Ovakva so se tee se rastvara (tako da postepeno prodire u masu)
od fino granulirane pa povrina ne postaje tvrda i presoljena, a surutka se normalno cijedi.
10. Zrijenje. Nakon soljenja krike se prevru svakih 24h dok se na povrini ne formira
sluzasti sloj koji omoguuje rast bakterija i kvasaca. Ova mikroflora uestvuje u zrijenju sira.
Tada se paljivo stavljaju u burad u slojevima, a pergament papir se stavlja izmeu slojeva
sira. Dodaje se salamura (6-8% NaCl) i burad zatvaraju. Jednom nedjeljno burad se okreu.
Na gornjoj strani burad imaju otvor zatvoren zapuaem. Zpua se vadi s vremena na
vrijeme da se ispuste gasovi.
Sir ostaje u prostorijama za zrijenje dok se ne postigne pH 4,4 4,6. U prostoriji za
zrijenje je 14-16oC i visoka relativna vlanost. Poslije zrijenja sir se skladisti na 3-4oC
najmanje dva mjeseca do distribucije.
11. Pakovanje. Zreo sir se moe pakovati u plastine kese.
ULTRAFILTRACIJSKI metod
Feta je pogodna za UF zbog male koncentracije SM sira (kao i kvark). Meutim, UF feta
se znatno razlikovala od tradicionalne naroito u pogledu strukture i teksture. Konzistencija
ovakvog sira bila je meka i maziva, pa je nazvan livena feta.

87

Kasnije je razvijen postupak kojim se dobijala feta koja se nije uopte razlikovala od
tradicionalane i nazvana je strukturirana feta.
Livena UF feta. Pasterizovano mlijeko se podvrgava UF na 50-55oC dok se ne dobije
retentat sa 35% SM. Retenat se pasterizuje, odmah zatim se izvri homogenizacija i ohladi na
32oC. Doda se kultura S. lactis, prenosi se u kante.
Retentat se dozira u kante iz tri puta. Kada se prenese prvi sloj retentatu se dodaje
ravnomjerno sirilo da se gru stvori za 30 minuta. Poto gruevina u kanti dovoljno ovrsne
dodaje se novi sloj. Ovako se u kanti obrazuju tri sloja koja se meusobno ne sljepljuju.
Jedan sat nakon posljednjeg dodavanja sirila gruevina se sijee u krike. Zatim se kante
ostavljaju na 24oC da bi se obavila acidifikacija do pH 4,7. Soljenje se vri tako to se so
pospe po povrini posljednjeg sloja; potom se kante zatvore. Zrijenje se vrsi na 15oC u toku
15 dana.
Razlike u procesu proizvodnje strukturirane fete mogu se vidjeti iz eme.
Ukus sira potie od rada bakterija u toku zrijenja sira. Ove bakterije se nazivaju starter
kulture. U zavisnosti od toga koji varijetet kulture stavimo takav emo i ukus dobiti.
to se tie sadraja masti. Kada mlijeko ue u mljekaru, prvo se svo pasterizuje, direktno ide
iz cisterni u pasterizator. A potom se iz mlijeka izdvoji sva mast, ili se u mlijeku ostavi 0,1%
masti. Kada se odlui ta e se od tog mlijeka praviti dodaje mu se (vraa) eljeni procenat
masti.
U nativnom kravljem mlijeku je prosjean sadraj masti oko 3,7%, a u ovijem oko 5,0. Feta
se autohtono proizvodi od ovijeg mlijeka, ali zbog ogranienja perioda laktacije (mue)
ovaca koji traje samo od februara do avgusta, feta se sve vie proizvodi od kravljeg mlijeka.
Specifinosti tehnologije sireva Pasta filata
U grupu sireva pasta filata spadaju sirevi izduene tegljive strukture. To su: kakavalj
(gnjeen), mocarela i provolone (plastini i oblikovani).
Imamo dvije nezavisne faze u toku proizvodnje:

proizvodnja grua i zrijenje (cedarizacija),

termiki tretman zrelog (cedarizovanog) grua potapanjem u toplu vodu (slani rastvor)
u cilju dobijanja plastine mase koja moe da se oblikuje (testuracija).

Zrijenje grude se naziva edarizacijom i ona se ogleda u porastu kiselosti grude. Nastala
mlijena kiselina sniava pH, usljed ega nastaje parakazeinat sa manje Ca, tzv. mono-Cakazeinat. Ovaj daje grudi odreenu plastinost i sposobnost sljepljivanja.
edarizacija je dobila ime po siru edaru.
- kazein = para--kazein + MP
para--kazein (Ca2+) = dikalcijum para--kazeinat
dikalcijum para--kazeinat + mlijena kiselina = monokalcijum para--kazeinat + kalcijum
laktat

88

Svojstva monokalcijum para--kazeinata:

- rastvorljiv u toplom rastvoru NaCl
- sposobnost istezanja pri termikoj obradi dajui tijesto lisnate strukture.
Ako MKPK i dalje gubi Ca usljed pretjerane acidifikacije stvara se tree jedinjenje kiseli
para- kazeinat koje teko zadrava mast pri termikoj obradi i nema sposobnost sljepljivanja i
istezanja.
Kao starteri koriste se: S. thermophilus, L. lactis subsp. diacetylactis, Leuconostoc
mesenteroides subs. dextranicus, L. delbrueckii subsp. bulgaricus, L. helveticus, L. casei.
Kakavalj je tvrdi sir. Proizvodi se od ovijeg, kravljeg ili mjeavine ove dvije vrste mlijeka.
Kakavalj ima kompaktno, lisnato tijesto prozeto mau. Ima mrviasto tijesto bez okaca .

sirovo mlijeko

koagulacija (koagulant, 31oC, 40 min)

rezanje grua (5 min, na kockice ivice 1 cm)

hladna obrada (mjeanje, 32oC, 5 min). Da bi se ubrzalo isticanje surutke i da bi

kockice malo ovrsle,

dogrijevanje (42oC, 10 min). Temperatura se paljivo poveava 1oC svaka 2 minuta.

suenje zrna (25 min). Suenje se smatra dovrenim kada kada kiselost surutke dostigne
15oT, a zrna su elastina i pokazuju umjerenu sposobnost sljepljivanja.

mjeanje (10 min),

presovanje (30 min). Zrna se prenesu u cjedila. Koristi se dakle samopresovanje. Ovako
se formira svjea gruda (svjea baskija).

sijeenje u komade (1530 cm). Ovi komadi se okreu svakih 20 min,

edarizacija (3 dana, 20oC). U toku zrijenja grude nastavlja se fermentacija laktoze pri
emu nastaje mlijena kiselina koja sniava pH, usljed ega nastaje parakazeinat sa
manje Ca, tzv. mono-Ca-kazeinat. Ovaj daje grudi odreenu plastinost. Meutim, ako
se stvori previe mlijene kiseline, ona e oduzimati Ca i iz monoCa para-kazeinata i
stvorie se kiseli para-kazeinat, tako da e gruda biti prezrela i raspadae se u toploj
vodi, a ako se i uspije formirati sir on e imati mnogo mana. Ovo govori da se zrelost
baskije moe kontrolisati mjerenjem kiselosti,

usitnjavanje zrelog grua (sijeenje i mljevenje),

termiki tretman (75oC, 1-2 min, 5% NaCl). Parenje ili kuvanje. Vri se u vodi
temperature 75oC koja sadri 3-5% soli i 3% mlijene masti. Vri se u metalnim ili
drvenim korpama uz gnjeenje i mjeanje dok se ne dobije homogena masa bez
gromuljica.

soljenje (NaCl). Masa se prenosi na sirarske stolove gdje se premjesuje, slino kao
hljebno tijesto, uz dodavanje krupnije soli.

formiranje (kalupi),

hlaenje (20oC, 24h). Da ovrsne sir u kalupu kako bi se kalupi mogli skinuti,

predzrijenje (15oC, = 80%, 15 dana),

89

pakovanje,

zrijenje (10oC, = 80%, 1 godina).

Primjena ultrafiltracije u proizvodnji sira

U konvencionalnom postupku proizvodnje sira se gubi oko 25% ukupnih proteina mlijeka,
10% mlijene masti.
Uvoenjem ultrafiltracije u proces postignute su brojne prednosti:
- poveanje nutritivne vrijednosti proizvoda usljed inkorporiranja proteina surutke
- poveanje randmana sira za 10 do 30%
- smanjenje gubitka kazeina
- smanjenje potronje koaguliueg enzima i starter kulture
- smanjenje gubitka mlijene masti (ispod 2%)
- uteda radne snage; visok stepen automatizacije proizvodnje
- uniforman kvalitet proizvoda.
U proizvodnji tvrdih i polutvrdih sireva potreban se stepen koncentrisanja moe se postii
primjenom UF tehnike na sljedee naine:
- MMV (potpuno koncentrisanje, 5 do 7 puta)
- Kombinacija: UF (4 do 6 puta) i izdvajanje surutke
- Kombinacija: UF i evaporacija
- Djelimino koncentrisanje (2x)
UF se koristi na 3 naina u tehnologiji sira:
1. Predkoncentrisanje do stepena koncentrisanja 1,5-2 a zatim slijedi klasian proces u
tradicionalnoj opremi.
2. Koncentrisanje stepen 3-5 uz modifikovanje klasinog procesa i izdvajanje surutke.
Oprema se znaajno razlikuje od klasinog procesa CHEDDAR.
Koncentrisanje do finalnog sadraja suve materije u siru ~ 35% stepen koncentrisanja 6-8.
Tada nema izdvajanja surutke u toku obrade sira.
Ultrafiltracija
Membrane za ultrafiltraciju propusne su za vodu, laktozu, soli. Dakle, ultrafiltracija se
koristi za koncentrisanje makromolekula u mlijeku (proteina i masti). Izdvojena tenost (ono
to proe kroz membranu) naziva se permeat, a preostali proizvod koji se koncetrie naziva se
retentat.
Ekspanziju u primjeni membranskih metoda koncentrisanja donio je pronalazak
asimetrinih mambrana.
One se sastoje iz vrlo tankog i gustog povrinskog sloja debljine (0,1 0,2 m), sa porama
veliine (1 do 10 nm), i relativno debelog (100 do 300m), sunerastog, poroznog donjeg
sloja sa porama veliine (100 do 1000 nm) .
Gornji sloj ponaa se kao posebna membrana, a s obzirom da je veoma tanak ima dobru
propustljivost za vodu te je protok znatno bolji. Ovo je aktivni dio membrane.

90

Donji sloj je grub, visoko porozan, praktino je nosa i ne smanjuje propustljivost

membrane. Ovo je nosa membrane.
Drugi razlog koji je omoguio veliku primjenu ove metode je primjena cross-elow tehnike
(unakrsni tok), odnosno filtracija u protoku. Ovim postupkom postignuto je manje
nakupljanje pogae na povrinu membrane, nego u sluaju kada mlijeko ide normalno na
membranu.
Jo jedna prednost ovih membrana je to sitni molekuli koji prou kroz gornji sloj sigurno
prolaze i kroz donji jer je porozniji. Ovo znai da se u sluaju zapuavanja membrana veoma
lako isti.

6
6.1

TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA

UVOD

U industriji proizvodnje i prerade mlijeka koriste se velike koliine vode radi odravanja
potrebnog nivoa higijene i istoe u pogonima i postrojenjima. Voda se koristi kao tehnoloka
voda, voda za hlaenje, za sanitarne potrebe, itd. Openito veliki dio vode koja se koristi je
voda koja ima kvalitet vode za pie.
Takoer kao posljedica velike potronje vode dolazi do isputanja velikih koliina otpadnih
voda. Koliina otpadne vode zavisi od koliine upotrebljene vode.
Emisije u zrak su otpadni gasovi i emisije neprijatnih mirisa. Samo se kanalisane emisije
mogu tretirati i time smanjiti njihov uticaj na okoli/ivotnu sredinu. Emisije u zrak potiu iz
procesa proizvodnje energije (kotlovnica), kao i neznatne emisije rashladnog sredstva koje
sadre amonijak.
U mljekarama se koristi znaajna koliina energije. Najvei dio energije se troi za
proizvodnju pare i tople vode za potrebe tehnolokog procesa i ienja, kao i za grijanje
objekata. Najvie energije se troi u procesima isparavanja i suenja mlijeka. Elektrina
energija koristi za rad svih maina, hlaenje, ventilaciju, klima-ureaje, osvjetljenje,
proizvodnju komprimiranog zraka i drugog.
Otpad koji nastaje u mljekarama je ambalani otpad, zatim neki proizvodi koji nisu
zadovoljili zahtjeve, vrsti otpad iz mreica na sifonima, kao i ostali otpad od ostalih
industrijskih operacija (npr. maziva, baterije, boje, sijalice, laboratorijske hemikalije, itd.)
Buka unutar mljekara uglavnom potie iz postrojenja za isparavanje i suenje mlijeka, zatim
iz pomonih operacija (npr. kompresori, sistem ventilacije, ventilatori, rashladni sistemi) i u
zonama za pakovanje.
Osnovne karakteristike potronje i emisija, kao i trenutni nivoi i koliine u mljekarama u BiH,
daju se u nastavku.

91

6.2

VODA

Potronja vode u mljekarama

Tabela 27 Opti podaci o izvoru vodosnabdijevanja i mjerenju vode u mljekarama u RS-u
Izvor
vodosnabdijevanja
Redni broj
sopstveni
izvor

Mljekara 1

gradski
vodovod

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
zahvaene
vode

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
zahvaene
vode

Da

Da

Da

Mljekara 2

Da

Da

nema
podataka

Mljekara 3

Da

Da

Da

Mljekara 4

Da

Ne

nema
podataka

Mljekara 5

Da

Ne

Da

Tabela 28. Podaci o potronji vode u mljekarama u RS-u

Ukupna potronja vode
3

(m /god)
Red. broj
2005

Mljekara 1

153
m3

080

Mljekara 2

16.850 m3

2006

2007

401 m3/dan

551m3/dan

92

Postoji
ureaj
za mjer.
koli.
vode
samo u
pogonu
za
proizv.
mlijeka

Potronja vode po jedinici

proizvoda
(m3 po t proizvedenog
mlijeka)

2005

Ne

4,08

Ne

0,057

2006

2007

Ukupna potronja vode

Postoji
ureaj
za mjer.
koli.
vode
samo u
pogonu
za
proizv.
mlijeka

(m /god)
Red. broj
2005

2006

2007

1275
m3
(ali
bez
podataka za
potronju
za
decembar
mjesec).

Mljekara 3

2005

2006

2007

Ne

10800 m3

Mljekara 5

(m3 po t proizvedenog
mlijeka)

Ne

13500 m3

Mljekara 4

Potronja vode po jedinici

proizvoda

Ne

0,59

Tabela 29. Opti podaci o izvoru vodosnabdijevanja i mjerenju vode u mljekarama u FBiH
Izvor
vodosnabdijevanja

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
zahvaene
vode

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
zahvaene
vode

Da

Da

Da

Mljekara 2

Da

Da

Da

Mljekara 3

Da

Da

Da

Ne

Redni broj
sopstveni
izvor

Mljekara 1

Mljekara 4

gradski
vodovod

Da

93

Izvor
vodosnabdijevanja
Redni broj
sopstveni
izvor

gradski
vodovod

Mljekara 5

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
zahvaene
vode

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
zahvaene
vode

Da

Da

Tabela 30. Podaci o potronji vode u mljekarama u FBiH

Ukupna potronja vode
3

(m /god)
Red. broj
2005

2006

2007

Postoji
ureaj
za mjer.
koli.
vode
samo u
pogonu
za
preradu
mlijeka

Potronja vode po jedinici

proizvoda
(m3/ t gotovih proizvoda)

2005

2006

Mljekara 1

27.709

Ne

3,59

Mljekara 2

63.751

Ne

3,6

Mljekara 3

14.699

Ne

2,88

Mljekara 4

10.950

Ne

0,0025

Mljekara 5

154.498,0

Ne

5,18

Otpadne vode iz mljekara

94

2007

Tabela 31. Podaci o praenju otpadnih voda u mljekarama u RS-u

Redni broj

Tip recipijenta za
tehnoloke otpadne
vode
Javni
kanalizac.
sistem

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
tehnolo.
otpadne
vode

Vodotok

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
tehnolo.
otpadnih
voda

Da

Mljekara 1

Da

Da

(4 puta
godinje
prema
Pravilniku
o isputanju
otpadnih
voda u
povrinske
vode)
Da

Mljekara 2

nema
podataka

Da

(Planom
aktivnosti
propisano
vie puta u
toku godine
u skladu sa
Pravilniko
m)
Da

Mljekara 3

Mljekara 4

Da

Da

95

nema
podataka

nema
podataka

(4 puta
godinje
prema
Pravilniku
o uslovima
za
isputanje
otpadnih
voda u
javnu
kanalizaciju

Redni broj

Tip recipijenta za
tehnoloke otpadne
vode
Javni
kanalizac.
sistem

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
tehnolo.
otpadne
vode

Vodotok

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
tehnolo.
otpadnih
voda

Da

Mljekara 5

nema
podataka

Da

(Monitorin
g otpadnih
voda u
skladu sa
Pravilniko
m o
isputanju
otpadnih
voda u
povrinske
vode)

Tabela 32. Karakteristike efluenta iz mljekara u RS-u

Redni broj
Mljekara 1

Jedinica mjere

Vrijednost

Izmjereni
teret
zagaenja otp.
voda EBS
(ukupno)

KPK

g/m3

3700-3900

11.837-14.377

BPK5

g/m3

1750-2000

Parametar

KPK/ BPK5

Suspendovane
materije

g/m3

970-1050

Ukupni fosfor

g/m3

2,8-3,00

Ukupni azot

g/m3 N

25,51-26,71

9,2

g/m3

2480

pH
KPK

96

19604

Redni broj
Mljekara 2

Parametar

Jedinica mjere

Vrijednost

g/m3

362

6,9

Suspendovane
materije

g/m3

552

Ukupni fosfor

g/m3

7,7

Ukupni azot

g/m3

113

BPK5
KPK/ BPK5

pH
Mljekara 3

g/m3

684

BPK5

g/m3

423

1,6

Suspendovane
materije

g/m3

17

Ukupni fosfor

g/m3

8,2

Ukupni azot

g/m3

11,3

7-8

KPK

g/m3

1500

BPK5

g/m3

700

2,1

Suspendovane
materije

g/m3

332

Ukupni fosfor

g/m3

3,00

Ukupni azot

g/m3

8,00

pH
Mljekara 4

KPK

KPK/ BPK5

KPK/ BPK5

pH
KPK

Izmjereni
teret
zagaenja otp.
voda EBS
(ukupno)

g/m3

97

1532 1849,6

175

795

Redni broj
Mljekara 5

Parametar

Jedinica mjere

Vrijednost

g/m3

383-578

BPK5
KPK/ BPK5
Suspendovane
materije

g/m3

Ukupni fosfor

g/m3

4,383-5,090

Ukupni azot

g/m3

16,7- 29,10

5,4 5,6

pH

Izmjereni
teret
zagaenja otp.
voda EBS
(ukupno)

161 239

U otpadnim vodama nekih mljekara parametri pH vrijednost, suspendovane

materije BPK5, KPK i ukupan fosfor odstupaju od dozvoljenih vrijednosti Pravilnika o
isputanju otpadnih voda u povrinske vode Slubeni gl. RS, br. 44/01
Uporeujui analizirane parametre iz otpadnih voda nekih mljekara sa graninim
vrijednostima iz Pravilnika o uslovima za isputanje otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Sl.
Gl. RS br. 44/01), uoavaju se poveane vrijednosti ukupnog fosfora, a takoe i poveane
koncentracije bakra koje nisu navedene u tabeli.
Tabela 33. Podaci o praenju otpadnih voda u mljekarama F BiH

Redni
broj

Tip recipijenta za
tehnoloke otpadne
vode
Javni
kanalizac.
sistem

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
tehnolo.
otpadne
vode

Vodotok

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
tehnolo.
otpadnih
voda

Da
Mljekara 1

Mljekara 2

Mljekara 3

Da

Da

Ne

(jednom u 2
godine)
Da

Ne

(jednom u 2
godine)

Da

Ne

98

Redni
broj

Tip recipijenta za
tehnoloke otpadne
vode
Javni
kanalizac.
sistem

Vodotok

Mljekara 4

Mljekara 5

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
tehnolo.
otpadne
vode

Broj
instalir.
mjeraa

Kontrola
kvaliteta
tehnolo.
otpadnih
voda

Ne

Ne

Da
Da

Da

Tabela 34. Karakteristike efluenta iz mljekara u BiH

Mljekara

Parametar

Jedinica mjere

Vrijednost

KPK

mg/l

1 855 11 451

BPK5

mg/l

1120 5680

Suspendovane
materije

mg/l

168 1 116

Ukupni fosfor

mg/l

6,88 19,02

Ukupni azot

mg/l

8,12 52,64

7,05

KPK

mg/l

43,9- 403,55

BPK5

mg/l

16,01-294,11

2,74- 1,37

mg/l

112,14-126,22

KPK/ BPK5
Mljekara 1

pH
Mljekara 2

KPK/ BPK5
Suspendovane
materije

99

Izmjereni
teret
zagaenja otp.
voda EBS
(ukupno)

1.986

5.909

Mljekara

Parametar

Jedinica mjere

Vrijednost

Ukupni fosfor

mg/l

0,05-0,10

Ukupni azot

mg/l

1,5- 5,1

7,4-8,5

pH
KPK

mg/l

BPK5

mg/l

KPK/ BPK5
Mljekara 3

Suspendovane
materije

mg/l

Ukupni fosfor

mg/l

Ukupni azot

mg/l

pH

KPK

mg/l

BPK5

mg/l

KPK/ BPK5
Mljekara 4

Suspendovane
materije

mg/l

Ukupni fosfor

mg/l

Ukupni azot

mg/l

pH
Mljekara 5

1.463

KPK

mg/l

BPK5

mg/l

KPK/ BPK5
Suspendovane
materije

Izmjereni
teret
zagaenja otp.
voda EBS
(ukupno)

mg/l

100

7.576

Mljekara

Parametar

Jedinica mjere

Ukupni fosfor

mg/l

Ukupni azot

mg/l

pH

6.3

Vrijednost

Izmjereni
teret
zagaenja otp.
voda EBS
(ukupno)

EMISIJE U ZRAK

Tabela 35 Karakteristike emisija u zrak iz mljekara u RS-u

Mljekara

Mljekara 1

Parametar

Jedinica mjere

Kotao 650
(vrsto
gorivo-drvo):

otao
RSG 600
(mazut);

20

Koncentracija
prakastih materija

mg/m3

18

Koncentracija CO2

3,6%

Ugljen monoksid CO

mg/m3

458

120

Oksidi sumpora (SO2)

mg/m3

28,5

29,5

Oksidi azota NO2

mg/m3

118,4

81,7

0,5

0,7

Emisija ai po
Bakaraku

Gasna
neorganska
jedinjenja
floura
izraena kao HF

1,8

Gasna
neorganska
jedinjenja
hlora
izraena kao HCl

14,5

101

Tabela 36 Karakteristike emisija u zrak iz mljekara u RS-u

Mljekara

Mljekara 2

Parametar

Jedinica mjere

Vrijednost

Koncentracija prakastih
materija

mg/m3

nema podataka

Koncentracija CO2

nema podataka

Koncentracija CO2

nema podataka

Ugljen monoksid CO

mg/m3

nema podataka

Oksidi sumpora (SO2) -

mg/m3

nema podataka

Oksidi azota NO2

mg/m3

nema podataka

Emisija ai po
Bakaraku

nema podataka

Kiseonik 2

10,4

mg/m3

39

Ugljen-dioksid CO2

7,8

Sumpor-dioksid SO2

mg/m3

Azot-dioksid NO2

mg/m3

Azotni oksidi NOx

mg/m3

140

Azot-monoksid NO

mg/m3

140

Ugljen-monoksid CO

Mljekara 3

Dimni
broj
BACHARACH-u:
Mljekara 4

po

Ugljik (IV) oksid (CO2)

-kotlovi

g/Nm3

Ugljik (II) oksid (CO) kotlovi

g/Nm3

Sumpor (IV) oksid

(SO2) - kotlovi

g/Nm3

102

Mljekara

Parametar

Jedinica mjere

Azot (IV) oksid (NO2) kotlovi

g/Nm3

Kisik (O2) - kotlovi

g/Nm3

vrste estice - kotlovi

g/Nm3

Emisija organske praine

g/m3

Emisija CO2 na izlazu

iz starih fermentora

g/Nm3

Emisija NH3 iz
ventilatora u
kompresorskoj stanici

Mljekara 5

g/Nm3

Ugljik (IV) oksid (CO2)

-kotlovi

g/Nm3

Ugljik (II) oksid (CO) kotlovi

g/Nm3

Sumpor (IV) oksid

(SO2) - kotlovi

g/Nm3

Azot (IV) oksid (NO2) kotlovi

g/Nm3

Kisik (O2) - kotlovi

g/Nm3

vrste estice - kotlovi

g/Nm3

Emisija organske praine

prijem sirovina

g/m3

Emisija NaOH

mg/m3

Emisija CO2 leni i

vrioni podrumi, druck
tankovi

g/Nm3

Emisija NH3 iz sistema

za hlaenje

g/Nm3

103

Vrijednost

0,09-0,11
5,30 14,02

0,0030-0,0054

Tabela 37. Karakteristike emisija u zrak iz mljekara u FBiH

Mljekara

Mljekara 1

Mljekara 2

Mljekara 3

6.4

Parametar

Jedinica mjere

Vrijednost

Kiseonik ( O2)- kotao

2,9-4

Ugljen dioksid CO2kotao

Ugljen monoksid COkotao

mg/m3

6-26

Sumpor dioksid (SO2) kotao

mg/m3

a (po Bucharachu)

mg/m3

vrste estice (mg/m3)

mg/m3

Ugljen dioksid (CO2)kotlovi

g/m3

86,43-157,1

Ugljen monoksid (CO)kotlovi

mg/m3

23,7-3067

Oksidi azota (NO2)ktlovi

mg/m3

11,7-20,7

Sumpor dioksid ( SO2)kotlovi

mg/m3

614-25,1

vrste estice - kotlovi

mg/m3

20-23,3

Kiseonik (O2)- kotlovi

g/m3

194,3-162,8

Kiseonik (O2)- kotao

17,8

Azotni oksidi (NOx)kotao

ppm

Ugljen monoksid (CO)kotao

ppm

Sumpor dioksid (SO2)kotao

ppm

33
867
174

POTRONJA SIROVINA, POMONIH MATERIJALA I HEMIJSKIH SREDSTAVA

Potronja osnovnih sirovina i pomonih materijala koji se koriste u proizvodnji mlijeka dati
su u Tabeli 38. S obzirom da se radi o pogonima za preradu mlijeka i proizvodnju mlijenih
104

proizvoda, tj. prehrambenih proizvoda, u samom procesu proizvodnje ne koriste se nikakve

hemijske supstance. Upotreba hemijski supstanci je izraena u procesu ienja i odravanja
pogona, gdje se koriste standardni deterdenti i dezinficijensi navedeni u donjoj tabeli,
odnosno u postupku krunog (cirkulacionog) pranja opreme gdje se koriste kiseline i baze.
Tabela 38. Potronja osnovnih sirovina, odreenih pomonih materijala i hemijskih sredstava
u mljekarama u BiH
2006

Mljekara

Mljekara 1

Sirovina/
Pomoni
materijal/
Hemijsko
sredstvo

Ukupna
potronja
(kg)

Sirovo mlijeko
Obrano
mlijeko
prahu

37488800
litara

u 127100

Punomasno
mlijeko
u
prahu
Kuhinjska so

1650

eer

240

Stabilizator za 480
voni jogurt
Vona
jagoda

pasta 1360

Vona pasta 1080

umsko voe
Termofilne
m.b. kulture

1436 kom.

Mezofilne
m.b. kulture

1580 kom.

Himozin 500 g

4 kom

HNO3 57 %

200 250
lit /dan

105

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2007

Ukupna
potronja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2006

Mljekara

Sirovina/
Pomoni
materijal/
Hemijsko
sredstvo

NaOH
%

Mljekara 2

Ukupna
potronja
(kg)

96-98 350
/dan

kg

H2O2 33 %

40 50 lit
/dan

Perisiretna
kiselina 15 %

oko 10 lit
/dan

sirovo mlijeko

15.800
l/dan

kuhinjska so
(NaCl)

6.000

sirilo

24

so za topljeni
sir

300

kulture za
jogurt

kulture za
pavlaku

2.640
kom

420
kom

kalcijum
hlorid(l2)

300

natrijum nitrat
(NaNO3)

350

soda (NaOH),
granulat

18.000

azotna kiselina
(HNO3)

24.000

106

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2007

Ukupna
potronja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2006

Mljekara

Sirovina/
Pomoni
materijal/
Hemijsko
sredstvo

peroksid
(22)
Amonijak(kori
tenje u
sistemu)-nije
na godinjoj
osnovi

Mljekara 3

Ukupna
potronja
(kg)

120 l

2.000

freon
12(koritenje u
sistemu)

200

etilalkohol
(C2 H5 OH),
96%-tnog

600 l

H2 SO4, gerber

220

amilalkohol
conc

14 l

Sirovo mlijeko

1.825.000
litara

Mlijeko u
prahu

Po potrebi

Sirilo1:100000

73
(proizvodn
ja bijelog
krika sa
45% mm)
10,96
(proizvodn
ja sitnog
sira)

107

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2007

Ukupna
potronja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2006

Mljekara

Sirovina/
Pomoni
materijal/
Hemijsko
sredstvo

kuhinjska so
(2,5%)

Ukupna
potronja
(kg)

1.606
(proizvodn
ja bijelog
krika sa
45% mm)
365
(proizvodn
ja sitnog
sira)

kalcijum
hlorid
iste kulture

21,9
730 kesa
(proizvodn
ja jogurta)
365 kesa
(proizvodn
ja kiselog
mlijeka i
kisele
pasterizov
ane
pavlake)
256 kesa
(proizvodn
ja bijelog
krika sa
45% mm)
56,94 kesa
(proizvodn
ja sitnog
sira)

Ekosteril plus,
nepjenuavi

1116

NaOH 45%

26052

108

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2007

Ukupna
potronja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2006

Mljekara

Mljekara 4

Sirovina/
Pomoni
materijal/
Hemijsko
sredstvo

Ukupna
potronja
(kg)

Tehnika
azotna kiselina

14880

Peral-S

1116

Tena
sapunica

1116

Ekosteril

186

Deterdent za
runo pranje

186

Standardizova
no mlijeko

18250000
lit

iste kulture

32 388 lit

Sirilo 1:50 000

94,1 lit

Kalcijum
hlorid

5356,88

Kuhinjska so

22 204,5

109

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

2007

Ukupna
potronja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/l
proizv.
mlijeka)

Tabela 39. Potronja osnovnih sirovina, odreenih pomonih materijala i hemijskih sredstava u mljekarama u BiH
Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Ukupna potronja

Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

kg

2000

0,0018

7000000

9,02

kg

163

0,00021

kom

1971

700

31

0,00005

kg

2000

0,0018

Mljekara

Kartonske kutije
Mljekara 1

Mlijeko
Sirilo u prahu

DVS Kulture ( DCC

240,FRC65,Lyofast,CH
N22)
Anato boja
CaCl i KNO3

2007

110

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Ukupna potronja

Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

Mljekara

Mljekara 2

2007

Lunati deterdent

6000

0,01

Kiseli deterdent

4000

0,01

Kartonske kutije

kg

2000

0,0018

Kartonske kutije

kom

60 000

0,1

27.127.625

1,53

Mlijeko
FD DVS ABT-4 kultura
za kefir

kg

FD DVS XT 303 kultura

za kefir

kg

Sirite u prahu

kg

Mljek. kulture

kg

67
149
3,10
10

FADUS/C180 50V

111

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Mljekara
Ukupna potronja

Mljek. kulture

kg

42

FADUS/C380 50V
Mljek. kulture

kg

608

FADUS/C704 50V
Mljek. kulture

kg

1032

FD-DVS-N 11 500
Mljek. kultura

kg

1687

FLORA
Voni pripravak dinja

kg

165

Voni pripravak grejp

kg

120

Aditiv stabilizator

kg

1.110

FD DVS CHN 19

kg

13.105,90

112

2007
Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Mljekara
Ukupna potronja

FD DVS YC-X16 500

95

kg

FD DVS YF-L8

kg

74

Frimulsion aditiv

kg

125

Sitni eer

kg

85

ae

kg

Poklopci

kg

TBA folije

kg

Kartonska ambalaa

kg

Folije PVC

kg

PVC kante, kutije, boce

kg

3.187.
664
16.33
3.615
15.15
4.330
1.818.
172
14.92
7,55
67.571,89

113

2007
Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Mljekara
Ukupna potronja

Mljekara 3

Mljekara 4

Vree (papirne, PVC)

kg

54.646

Trake, razne etikete

kg

1.195.783,75

Mlijeko

kg

6.185.518

Mlijeko

Baktrijska kultura za
jogurt YC16
Bakterijska kultura za
pavlaku CHN 22
Stabilizator MTM 80

l30.000.000

kom

292kom

kom.

kg

707
2.232

114

2007
Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Mljekara
Ukupna potronja

So

kg

746

Xsantan

kg

1,235

Milei

kg

3.170

MKS 101 i 102

kuhinjska vrhnja

kg

3.868

kom.

17.333.996

114.000

Ambala.a-kombi blok
Natrijum hidroksid
Vodonik peroksid

15.000

115

2007
Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

Sirovina/
Pomoni materijal/
Hemijsko sredstvo

Jedinica

2006

mjere

Mljekara
Ukupna potronja

Kutije kartonske kom.

kom

1.505.185

okoladna aroma

kg

3276

Vanilija aroma

kg

215

Jagoda aroma

kg

562

PVC ae
PVC kante

kom.
kom.

4.757.361
687.555
4.821.500

Aluminijski poklopci

16.415.700

epovi

116

2007
Potron
ja po
jedinici
proizvo
da
(kg/kg
got.
proizv.)

Ukup
na
potro
nja
(kg)

Potronja
po jedinici
proizvoda
(kg/kg
gotovog
proizvoda)

6.5

OTPAD

U skladu sa vaeim Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama/katalogom (Slubene

novine FBiH, br. 09/05; Slubeni glasnik RS, br. 39/05, Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06), sve vrste otpada koji nastaje u pogonima za preradu mlijeka i proizvodnju
mlijenih proizvoda mogue je svrstati u sljedee kategorije otpada:
02 05

Otpad od industrije mlijenih proizvoda

02 05 01
02 05 02
02 05 99
10 01
10 01 01
10 01 03
10 01 04
13 02
13 02 08*
15 01
15 01 01
15 01 02
15 01 04
15 01 07
16 01
16 01 07*
16 01 12
16 01 13*
16 01 15
16 01 17
16 01 18
16 01 19
16 01 20
16 02
16 06

materijali nepodobni za jelo ili obradu

muljevi od tretmana tenog otpada na lokaciji stvaranja
Otpadi koji nisu drugaije specifikovani
otpadi iz energana i drugih postrojenja za sagorijevanje
ljaka i praina iz kotla
letei pepeo treseta i sirovog drveta
letei pepeo od nafte i praina iz kotla
otpadna motorna ulja, ulja za mjenjae i podmazivanje
ostala motorna ulja, ulja za mjenjae i podmazivanje
Ambalaa
Ambalaa od papira i kartona
Ambalaa od plastike
Ambalaa od metala
Staklena ambalaa
Stara vozila iz razliitih naina prevoza (ukljuujui necestovna
sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i odravanja vozila
Filteri za ulje
Koione obloge koje nisu navedene pod 16 01 11
Tenosti za konice
Antifriz tenosti koje nisu navedene pod 16 01 14
Metali sa sadrajem eljeza
Obojeni metali
Plastika
Staklo
Otpad iz elektrine i elektronske opreme
Baterije i akumulatori

20

optinski otpad

20 01 01

papir i karton

20 01 02

staklo

20 01 08

biorazgradivi kuhinjski otpad iz restorana

20 03 04

muljevi iz septikih jama

* Opasni otpad

117

Tabela 40. Otpad koji nastaje u mljekarama u BiH podaci za 2006. godini
Vrsta otpada

Mljekara 1

Mljekara 2

Mljekara 3

Mljekara
4

(kg/dnevno)
otpadna
plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje i
povrata (PVC
folija, najlon)

odvozi se na
gradsku
deponiju

sakuplja se
i alje na
reciklau

otpadna
kartonska
ambalaa

odvozi se na
gradsku
deponiju

20

Povrat mlijeka i
mlijenih
proizvoda

Odvozi se na
svinjogojsku
farmu

Mulj od
otpadnih voda

odvozi se na
gradsku
deponiju

organski otpad
iz procesa
proizvodnje
(otpadni sir,
prosuta pavlaka,
jogurt)
drveni otpad

nema
podataka

sakuplja se
i alje na
reciklau
nema
podataka

Odvozi se
na
svinjogojsku
farmu

nema
podataka

odvozi se na
gradsku
deponiju

odvozi se
na gradsku
deponiju

3,2

spaljuje se u
kotlovnici

otpadna
plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje
Polipak folija

otpadna
plastina

0,07
odvozi se na
gradsku
deponiju

1
odvozi se na

118

10

Vrsta otpada

Mljekara 1

Mljekara 2

Mljekara 3

Mljekara
4

(kg/dnevno)
ambalaa iz
procesa
proizvodnje
Plastina aa

otpadna
plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje Al
poklopac za ae

gradsku
deponiju

0,5
odvozi se na
gradsku
deponiju

10

otpadna
plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnjeFlae za
pasterizovano
mlijeko

otpadna
ambalaa iz
procesa
proizvodnje
Vakum kese

1,3

Odvozi se
na
rerafinaciju
prema
ugovoru

otpadna ulja

Komunalni
otpad

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Tabela 41 Otpad koji nastaje u mljekarama u BiH podaci za 2006. godini

Vrsta otpada

Mljekara 1

Mljekara 2

119

Mljekara
3

Mljekara
4

Mljekara 5

(kg/godinje)
Otpadna plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje i
povrat ( PVC
folija, najlon)

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Otpadn kartonska
ambalaa

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Otpadan plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Nema
podataka

Nema
podataka

12.000
Odvoze se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Plastina aa
Otpadan plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje
Proizovdnja Al i
poklopac za ae
Otpadan plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje
Flae
zapasterizovano
mlijeko
Otpadan plastina
ambalaa iz
procesa
proizvodnje
Vakum kese
Vrsta otpada

Mljekara 1

Mljekara 2

Mljekara
3

Mljekara
4

Mljekara 5

(kg/godinje)
Povrat mlijeka i
mlijenih
proizvoda (

Nema
podataka

Sir koji nije

dobrog
kvaliteta

120

600
Poklanja
lokalnom

otpadni sir,
organski otpad iz
procesa proizodnje
( otpadni sir,
prosuta pavlaka,
jogurt)

stanovnitvu

odovzi
se
drugu
mljekaru na
termiku
obradu
u
drugu
vrstu
sira. Otpadni
sir se odvozi
na
gradsku
deponiju

Drveni otpad

800

Otpadna ulja

Nema
podataka

Nema
podataka

Poklanja se
treim
licima

1500

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Dijelovi ( metal,
guma)
Komunalni otpad

Odvozi se
na gradsku
deponiju

Papir i karton
Metalni otpad
Plastini otpad,
folije i sl.
PET boce

Mljekare u BiH imaju sklopljene ugovore sa komunalnim preduzeima, specifinim

podugovaraim/preduzeima ili privatnim licima (poljoprivrednicima) sa ciljem redovnog
odvoza produkovanih koliina otpada iz pogona na gradske deponije ili za dalje koritenje kao
sirovine.
6.6

ENERGIJA

U narednim tabelama dati su podaci o potronji elektrine energije, mazuta, lo ulja i

prirodnog gasa u mljekarama u BiH.
Tabela 42. Opti podaci o snabdijevanju elektrinom energijom za mljekare u BiH
Redni broj

Izvor snabdijevanja
elektrinom energijom

121

Postoji
ureaj za
mjerenje

Broj
instaliranih
mjeraa i na

sopstveni
izvor

gradska
mrea

Mljekara1

Da

Mljekara 2

Da

Mljekara 3

Da

Mljekara 4

Da

Tabela 43. Podaci o potronji elektrine energije u mljekarama u BiH

Ukupna potronja elektrine energije
(kWh/god)
Redni
broj
2005

2006

2007

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
elekt.
energije
samo u
pogonu
za proizv.
mlijeka

Potronja elektrine
energije po jedinici
proizvoda
(kWh po 1 l preraenog
mlijeka)

2005

2006

2007

Mljekara 1

Mljekara 2

1.381.000

0,46

Mljekara 3

53 253,5

0,029

Mljekara 4

36000

0,0019

Tabela 44. Podaci o potronji goriva u mljekarama u BiH

Redni
broj

Ukupna potronja goriva

(mazuta, lo ulje, TNP)

Potronja goriva po jedinici

proizvoda

(kg/god)

(kg po 1 l preraenog mlijeka)

2005

2006

2007

122

2005

2006

2007

Redni
broj

Ukupna potronja goriva

(mazuta, lo ulje, TNP)

Potronja goriva po jedinici

proizvoda

(kg/god)

(kg po 1 l preraenog mlijeka)

2005

2006

Mljeka
ra 1

TNG1.200 kg
mazut300.000 l
nafta-D2144.000 l

Mljeka
ra 2

50
000
(lo-ulje)

2007

2005

2006

2007

0,027

Tabela 45. Opti podaci o snabdijevanju elektrinom energijom za mljekare u BiH

Izvor snabdijevanja
elektrinom energijom
Redni broj
sopstveni
izvor

gradska
mrea

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
elektrine
energije

Mljekara 1

Da

Da

Mljekara 2

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Mljekara 3

Mljekara 4
Mljekara 5

Da

Da

123

Broj
instaliranih
mjeraa i na
kojim
proizvodnim
linijama

Tabela 46. Podaci o potronji elektrine energije u mljekarama u BiH

Ukupna potronja elektrine
energije
(kWh/god)
Redni broj
2007

Postoji
ureaj za
mjerenje
koliina
elekt.
energije
samo u
pogonu
za
preradu
mlijeka

Potronja elektrine
energije po jedinici
proizvoda
(kWh/ t gotovog proizvoda)

2005

2006

2005

2006

Mljekara 1

489 917

Ne

0,63

Mljekara 2

1.745.314

Ne

98,65

Mljekara 3

6.208

Ne

1,21

Mljekara 4

415 000

Ne

0,19

Mljekara 5

Ne

84,65

2007

2.522.440

Tabela 47. Podaci o potronji goriva u mljekarama u BiH

Redni
broj

Ukupna potronja goriva

(mazuta, lo ulje, TNP)

Potronja goriva po jedinici

proizvoda

(l/god)

(l/t gotovog proizvoda)

2005
1.

2.

3.

2006

2007

183.800 lo ulje
664.050
mazut
105.000
lo ulje

124

2005

2006

2007

Redni
broj

Ukupna potronja goriva

(mazuta, lo ulje, TNP)

Potronja goriva po jedinici

proizvoda

(l/god)

(l/t gotovog proizvoda)

2005
4.

6.7

2006

2007

2005

2006

2007

500.000
lo ulje

BUKA

Buka moe biti znaajan izvor uticaja na ope stanje okoline. Ona nije aktivni zagadiva, ali
po svom esto razornom djelovanju na psihiko zdravlje ovjeka predstavlja odreeni vid
zagadivaa ovjekove prirodne okoline.
Mjerenja nivoa buke koja su raena u krugu objekta pogona jedne mljekare su pokazala da
izmjereni nivoi buke u krugu proizvodnog pogona, na mjernim mjestima ispred kotlovnice i
ispred kompresorske stanice, ne prelaze maksimalno dozvoljeni trenutni nivo buke u ivotnoj
sredini, koji iznosi Leq = 60 (dBA).
Prilikom mjerenja nivoa buke izvan kruga proizvodnog pogona, na mjernom mjestu
ispred glavnog ulaza i preko puta tranzitnog puta u blizini ove ljekare, izmjerene su
vrijednosti buke u granicama dozvoljenih ili u manjim vrijednostima prelaze dozvoljene
granice nivoa buke danju, pri emu je evidentan uticaj saobraajne buke koja se generie sa
bukom koju proizvode proizvodni pogoni mljekare.
Buku proizvode stacionarni izvori buke u krugu objekta ove mljekare (kompresor,
ventilatori, kotlovnica, aktivnosti u krugu objekta (npr. rad viljukara) kao i nestacionarni
(promjenljivi) izvori izvan kruga objekta.
Mjerenja nivoa buke u ivotnoj sredini izvrena su u krugu objekta jo jedne mljekare
(mjerna mjesta 1,2,3 i 5) i njenoj neposrednoj okolini (mjerno mjesto 4) i to na pet mjernih
mjesta.
Tabela 48 Izmjerene vrijednosti nivoa buke u ivotnoj sredini
MJERENI
PERIOD
MJERNO MJERNO MJERNO
PARAMETAR UZORKOVANJA MJESTO MJESTO MJESTO
BR.. 3
BR. 2
BR. 1

Buka
dB (A)

56,1

50

125

60

DOZVOLJENA
VRIJEDNOST
PO
PRAVILNIKU
70 dB (A)

MJERENI
PARAMETAR

PERIOD
UZORKOVANJA

Buka
dB (A)

MJERNO
MJESTO
BR.. 4

MJERNO
MJESTO
BR. 5

DOZVOLJENA
VRIJEDNOST PO
PRAVILNIKU

48

62

70 dB (A)

Mjerenja nivoa buke koja su raena u krugu objekta mljekare i njenoj neposrednoj
okolini su pokazala da izmjereni nivoi buke ne prelaze maksimalno dozvoljeni nivo buke u
ivotnoj sredini za industrijska podruja, gdje je i smjeten pogon mljekare, a prema
Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Sl. list SR BiH, br. 46/89)
(ekvivalentni nivo buke iznosi 70 dBA, a vrni nivo 85 dBA).
Izvori emisije buke u pogonu za preradu mlijeka i proizvodnju mlijenih proizvoda u
dvije mljekare u RS/u su maine koji ine tehnoloku cjelinu pogona za preradu mlijeka i
proizvodnju mlijenih proizvoda, a takoe izvori buke potiu i od rada kompresorske stanice,
kotlovskog postrojenja, centrifugalnih pumpi itd.
U nekim mljekarama raena su mjerenja inteziteta buke nastale radom tehnoloke opreme
(1.) i radom ventilatora (2.).
Tabela 49 Rezultati mjerenja inteziteta buke

Red.br.

PARAMETAR

JED.MJERENJA

IZMJERENA
VRIJEDNOST

GRANINA
VRIJEDNOST

1.

BUKA

dB

40

74-80

2.

BUKA

dB

52

74

Na osnovu analize podataka dobijenih mjerenjem inteziteta buke u predmetnom

objektu, prilikom rada tehnoloke opreme i ventilatora, ustanovljeno je da dobijene
vrijednosti ne prelaze prag dozvoljenih vrijednosti.
Rezultati mjerenja intenziteta buke su uporeivani sa Pravilnikom o optim mjerama i
normativima zatite na radu od buke uradnim prostorijama Sl. list SFRJ 29/71.

126

TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH

U mljekarama u Bosni i Hercegovini najee se implementiraju trenutno raspoloive tehnike

koje se opisuju u nastavku.
7.1

OPTE PREVENTIVNE TEHNIKE

Mali broj veih mljekara u BiH uglavnom imaju ostvarene preduvjete za ostvarivanje
HACCP sistema ili su u procesu uvoenja istog. Nekoliko mljekara ima uveden sistem
kvalitete ISO 9001, uglavnom iz razloga zahtjeva kupaca i potroaa. ISO 14001 se ne uvodi
jer se ne nalazi razlog za uvoenje ovog standarda. Zaposleni nisu obueni u vezi sa
okolinskim aspektima rada njihovih preduzea i svojim linim odgovornostima. Neformalno
se pokuava skrenuti panja da zaposleni tede vodu i energiju.
Veina mljekara provodi redovno okolinske monitoringe (emisije u zrak iz kotlovnica, teret
zagaenja otpadnih voda izraen preko EBS-a, nivoa buke) propisane zakonom. Meutim,
uraeni izvjetaji o monitoringu nisu predmet analize od strane menadmenta, te nadalje
poduzimanja konkretnih koraka i aktivnosti ka njihovom smanjenju. Treba napomenuti da se
u Federaciji BiH sa novim Pravilnikom o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija
za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u
drugi prijemnik (Sl. novine FBiH br. 50/07) i u Republici Srpskoj sa Pravilnikom o uslovima
za isputanje otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Sl. glasnik RS, br. 44/01) i Pravilnikom o
uslovima za isputanje otpadnih voda u povrinske vode (Sl. glasnik RS, br. 44/01) propisuju
stroije granine vrijednosti opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode koje e biti
potrebno zadovoljiti i takoer je povean broj ispitivanja tehnolokih otpadnih voda odnosno
monitoringa zavisno od proticaja (koliine) tehnolokih otpadnih voda.
7.2

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE VODE I NASTANKA OTPADNE VODE

Tipine mjere koje se primjenjuju danas u mljekarama u BiH su one koje ne zahtijevaju
visoke investicione trokove, osim u sluaju instaliranja CIP sistema za ienje koji je poznat
po racionalnoj potronji vode. Ipak, CIP sistem za ienje se moe pronai samo u veim
mljekarama u BiH. Neutralizacijom otpadnih voda pranja iz CIP-a postie se smanjenje
neorganskog zagaenja u vodi.
U nekim mljekarama rashladna voda se reciklira i koristi u proizvodnom procesu, ili npr.
postoji regeneracija vode na vodotornju. Ostale mjere malih investicija su uglavnom vezane
za koritenje automatskih ventila za zatvaranje na lavaboima i sudoperima, koritenje suhog
ienja prije ienja sa vodom, i postavljanje sifona sa mreom na podove pogona to
spreava ulazak vrstih materija u otpadne vode.
Veina mljekara u BiH ne prati potronju vode po pojedinim pogonima, tj. nemaju precizne
podatke o potronji vode, kao ni udjela trokova potroene vode u cjelokupnim trokovima
proizvodnje pojedinih proizvoda. Uglavnom postoje mjerai na glavnom ulazu u krug
preduzea, ili na ulazima u objekte. U skoro svim mljekarama linije za prikupljanje

127

tehnoloke, sanitarno-fekalne otpadne vode i oborinske vode su odvojene, ali idu zajedno u
isti recipijent bez prethodnog preiavanja.
U okviru HACCP sistema, a u cilju pripreme za HACCP certifikat neto panje se posveuje
obuci osoblja za uspostavljanje radne procedure ienja, sve u cilju prevencije bilo kakvog
rasipanja materijala i sirovina i njihovog odlaska u otpadne vode.
Proizvodnja u mljekarama je organizirana u vie proizvodnih linija. Kod proizvodnje sira
nastaje sirutka kao nus proizvod i uglavnom samo kod nekoliko veih mljekara je rijeeno
pitanje plasiranja sirutke na trite.
Da bi se izbjeglo odlaenje sirutke u otpadne vode ime se smanjuje teret optereenja
otpadnih voda iz mljekare, u nekim mljekarama problem sirutke kao sekundarnog proizvoda
rijeen je na taj nain to se koristi za ishranu stoke, bilo u svjeem stanju (u sluaju kisele
sirutke od svjeeg sira) ili u pasterizovanom stanju (u sluaju sirutke od trapista). Svjea
sirutka od trapista se ne hladi nego se odmah, kada se napuni u tanku, preuzima u proces
obrade. S obzirom da sirutku treba to prije konzervirati da bi se sprijeilo njeno kiseljenje,
linija obrade je sinhronizovana na odgovarajui protoni kapacitet.
Kod nekih mljekara pitanje vrhnja koje se dobije separacijom sirutke je rijeeno na taj nain
to se iskoristi u proizvodnji maslaca.
Kisela sirutka iz proizvodnje svjeeg sira se ne podvrgava nikakvoj obradi nego se kao takva
isporuuje.
U nekim mljekarama sirutku koriste i u procesu proizvodnje bijelog sira u krikama kao
sastavni dio salamure.
U mljekarama koje imaju proizvodnju maslaca nastaje mlaenica i ona se uglavnom koristi u
tehnologiji tipizacije mlijeka, ime se sprijeava dospijee mlaenice u otpadne vode i time
poveanje tereta zagaenja otpadnih voda.
Kod mljekara gdje se koristi mazut kao gorivo za sagorijevanje u kotlovnici, otpadna voda na
platou mazutne stanice se kod jednog broja mljekara tretira u separatoru masti i ulja, gdje se
odvajaju masti i ulja, a preostala otpadna voda ide u kanalizacijski sistem.
Mljekare veinom ne prate i ne analiziraju redovno koliine i kvalitet otpadne vode koja
nastaje tokom proizvodnog procesa. Jedini podatak o koliinama i kvalitetu otpadne vode
moe se dobiti iz elaborata o teretu zagaenja otpadne vode izraenog preko EBS-a, a koji se
izrauje svake 2 godine.
U mljekarama u BiH ne postoje kontrolna mjesta (ahtovi) za kontinuirano praenje kvaliteta i
kvantiteta otpadne tehnoloke vode prije njenog konanog isputanja u recipijent, a u skladu
sa zakonskim propisima.
Primjer jedne od najveih mljekara u BiH je da rede utvrivanje EBS a etiri puta godinje
iz izlaznog ahta po zahtjevima za dobivanje ekoloke dozvole, pa dalje efluent odlazi u
lagunu aerobni vid preiavanja. Analiza otpadne vode iz lagune se ne vri.

128

7.3

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA OTPADA

Koliina otpada nastalog u mljekarama je openito veoma mala. U nekim mljekarama ako
postoji mogunost plasmana na trite, papir se sakuplja odvojeno i prodaje tvornici za
proizvodnju papira, a karton se presuje. Ako smatraju da je to izvodljivo, mljekare recikliraju
materijal za pakovanje, a u protivnom se odlae na odlagalita otpada. U veini mljekara ne
vri se razdvajanje papira, kartona, plastike i folije ve se sakuplja sve zajedno u jednom
kontejneru za otpad koje odvozi komunalno preduzee.
Samo mali broj veih mljekara je upoznat sa zakonskom obavezom izrade Plana za
upravljanje otpadom u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH br. 33/03
i Sl. glasnik RS br. 53/02) i klasifikaciji otpada u skladu sa Pravilnikom o kategorijama
otpada sa katalogom (Sl. novine FBiH br. 9/05 i Sl. glasnik RS br. 39/05), te sklapanja
ugovora sa ovlatenim firmama koje se brinu o unitavanju i daljnjoj obradi ovog otpada.
Takoer, u jednom manjem broju mljekara vri se upozorenje radnika na radnu disciplinu
kojom se nalae i kontrolie paljivo rukovanje sa svim sirovinama i repromaterijalima.
Gotovi proizvodi stoje u skladitu samo onoliko vremena koliko je potrebno da stoje pri
odreenim uvjetima, a odmah nakon toga se alju na trite.
Otpad sa separatora na platou mazutne stanice se prazni od strane komunalnog preduzea.
7.4

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Vee mljekare su opremljene sa savremenim postrojenjima koja rade uglavnom automatski. U

takvim sluajevima moe se rei da se energija koristi na optimalan nain. Pojedine
proizvodne cjeline proizvodnog procesa se reguliu automatskom kontrolom procesa.
Mljekare u BiH ne prate potronju elektrine energije po pojedinim pogonima, tj. nemaju
precizne podatke o potronji energije, kao ni udjela trokova potroene energije u cjelokupnim
trokovima proizvodnje pojedinih proizvoda.
U mljekarama se ne vri kontinuirani sistematski monitoring potronje energije na osnovu
kojeg bi se izvlaili zakljuci o uspjenosti primijenjenih mjera.
Optimiziranje potronje energije je postignuto upotrebom pasterizatora u vidu ploastih
izmjenjivaa toplote, gdje se rekuperacijom vri povrat toplote. Instalirana oprema za
proizvodnju mlijeka u prahu takoe ima performanse da smanjuje potronju energije. Takoer
u procesu suenja mlijeka kroz procese uparavanja smanjuje se potronja energije koritenjem
sekundarne pare, odnosno supare.
Rashladne komore podeene su na specifinu temperaturu za hlaenje odreenih vrsta
proizvoda. Automatska kontrola temperature se primjenjuje u svim dijelovima koritenjem
sistema za termoregulaciju i kontrolnim termometrima u hladnjaama i termo komorama
Meutim, postoji veliki broj malih mljekara koje imaju zastarjelu opremu i u kojima se ne
implementiraju bilo kakve mjere za smanjenje potronje energije.

129

U veim mljekarama sve administrativne prostorije u okviru sistema za grijanje imaju zasebne
termometre i mogunost reguliranja temperature, tako da se izbjegava upotreba vie energije
nego je neophodno za procese grijanja.
Takoer, kada je u pitanju potronja elektrine energije ima primjera u veim mljekarama da
je u trafostanici u krugu pogona ugraen sistem za smanjenje vrnog optereenja.

7.5

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA BUKE

Iako je uoeno da nivo buke u radnim prostorijama (npr. kompresorska stanica, linija
proizvodnje mlijeka u prahu) moe biti povean, adekvatnim dizajnom, odabirom,
upravljanjem i odravanjem opreme vri se kontrola nivoa buke na izvoru u svim mljekarama
gdje postoji ovakva oprema. Osigurana je zatita radnika na radu postavljanjem zatita oko
maina koje stvaraju buku. Upotrebnim dozvolama su za radnike koji rukovode
odgovarajuim operacijama u spomenutim pogonima, propisana odgovarajua sredstva line
zatite (epovi za ui i antifoni). U tom smislu vri se periodino i kontrola nivoa buke u
radnom prostoru u skladu sa zakonskim propisima. U kompresorskim stanicama postoji
zvuna izolacija.
Vozila se kratko zadravaju na lokaciji mljekara i tijekom transporta mlijeka pumpanjem iz
vozila koja dovoze mlijeko u mljekaru, vozila su iskljuena, tj. ne rade. Takoer prilikom
utovara gotovih proizvoda izbjegava se da motor vozila radi.
7.6

TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

- Zamjena diskontinuiranih (kotlastih) pasterizatora sa kontinuiranim. Kod kontinuirane

pasterizacije, kao protoni izmjenjivai toplote koriste se npr. cjevni i ploasti pasterizatori.
Oni imaju sekcije za zagrijavanje, zadravanje i hlaenje. U cilju smanjenja potronje energije
i smanjenja koliine otpadne vode, koriste se kontinuirani pasterizatori umjesto kotlastih
pasterizatora.
- Koritenje regenerativne izmjene toplote u procesu pasterizacije, odnosno povrata toplote
rekuperacijom. Pasterizatori su obino opremljeni sa sekcijama za zagrijavanje sa odreenom
koliinom regenerativnog povratnog toka. Mlijeko koje ulazi se predgrijava sa tokom vrueg
mlijeka koje izlazi iz sekcije pasterizacije.
Takoer, unaprjeen je proces prethodne mehanike filtracije i ienja mlijeka, te uvoenjem
samoistivih centrifugalnih separatora koliina taloga u centrifugalnim separatorima je
minimizirana, i time smanjena uestalost ienja.
U nekim velikim mljekarama u BiH koje imaju veliki broj razgranatih cjevovoda primjenjuje
se nekoliko manjih CIP sistema umjesto jednog centralizovanog CIP sistema.
CIP sistemi su sistemi za ienje koji su ugraeni u opremu i mogu se kalibrisati i namjestiti
da koriste samo potrebnu (zahtijevanu) koliinu deterdenata i vode na odreenoj temperaturi
(i ponekad i pritisku). CIP sistemi se optimiziraju ugradnjom unutranjeg recikliranja vode i

130

kemijskih sredstava; paljivo namjetanje programa rada, koji se u potpunosti poklapaju sa

stvarnim zahtjevima za ienje u procesu; Kemijska sredstva koja se koriste u CIP-u su
alkalni rastvori, na bazi kaustine sode NaOH i kiseli rastvori, na bazi HNO3 ime se postie
odvajanje i uklanjanje naslaga masnoe, proteina i minerala. Koritenje i kiselih i alkalnih
rastvora za ienje zahtjeva dva rezervoara za rastvore za ienje sa dodatnim cjevovodom,
sredinjim ispiranjem i time zahtjeva koritenje vie vode i energije i traje due.
Poto nije bilo primjera mljekare u BiH gdje su primjenjene mjere istije proizvodnje na
osnovu kojih bi se mogla ocijeniti ekonomska i okolina korist za preduzee, u nastavku je dat
opis mjera istije proizvodnje za primjer jedne mljekare u susjednoj Republici Hrvatskoj.
Primjer ostvarenih okolinskih i ekonomskih koristi primjenom najboljih raspoloivih tehnika
na primjeru mljekare 3
ISTIJA PROIZVODNJA U INDUSTRIJI PROIZVODNJE I PRERADE MLIJEKA LURA tvornica,
Zagreb Dukat

Industrijski sektor
Prehrambena industrija, proizvodnja i prerada mlijeka.

Osnovni podaci o mljekari

LURA je najvei proizvoa mlijeka i mlijenih proizvoda u Hrvatskoj. U tvornici LURA, ZagrebDukat, prerauje se priblino 166.000 litara mlijeka godinje i izrauju se slijedei gotovi proizvodi:
svjee i UHT mlijeko, fermentirani proizvodi, pavlaka, namazi, mlijeni deserti i napici.

Identificirani problemi
U ovom preduzeu upotrebljavala se voda za pie za pranje dostavnih i distributivnih vozila,
proizvodnih linija i mainerije, za potrebe izmjenjivaa toplote u tehnolokom procesu i za sanitarne
potrebe.
Otpadna voda od pranja postrojenja je sadravala i sredstva za pranje i ostatke sirovina i odlazila je
bez prethodnog tretmana u sistem kanalizacije.
Dodatno, ustanovljeni su gubici vrele vode i kondenzata iz razloga koji su tehnike prirode i zbog
neodgovarajuih navika zaposlenika.

Dijagnoza
Uzimajui u obzir okolino stanje preduzea, glavni aspekti za poboljanje stanja su bili smanjenje
potronje vode za pie i nastanka otpadne vode, smanjenje tereta zagaenja otpadne vode i
smanjenje potronje energije.

Uvoenje izmjena
Tvornica je implementirala sljedee mjere za postizanje spreavanja zagaenja i utede vode i
energije:

Provela obuku zaposlenih vezano za smanjenje potronje vode i koritenja optimalne

koncentracije sredstava za pranje

Uvela upotrebu crijeva manjeg prenika (12 mm) za pranje tehnolokih linija i postrojenja

Uvela koritenje vrueg kondenzata kao dodatnog izvora energije za pripremu tople vode

Primjenila cirkulaciju tople vode i zamijenila paru sa toplom vodom u mjeau

GRECO, MED Clean Report Overview, Regional Activity Centre for Cleaner production, Januar 2008

131

Bilans

Mjere

Nastala poboljanja u procesu

Smanjenje otpadne vode za 286.000 m3/godinje (27%)

Uteda
vode
i
smanjenje
tereta
zagaenja

Smanjenje tereta zagaenja otpadne vode (KPK) za 25 %

Uteda vode za pie za 280.000 m3/godinje
Uteda sredstava za pranje za 183 t/godinje (12%)
Uteda pare za 904 t/godinje (2%)

Uteda energije

Utede toplotne energije za 500.000 kWh/godinje

Ukupna uteda

328.008 /godinje

Ukupna investicija

31.051

Povratni
investicije

1 mjesec

period

Zakljuak
Zahvaljujui implementaciji dobrih okolinskih praksi koje se odnose na izolaciju
transportnih cjevovoda, preduzee je znaajno smanjilo potronju energije koja je
dobivena sagorijevanjem prirodnog gasa.

7.7

TEHNIKE NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Preiavanje otpadnih voda na kraju procesa

Niti u jednoj mljekari u BiH ne postoji ureaj za preiavanje otpadnih voda. Kod veih
mljekara uglavnom se eka da ovo pitanje bude rijeeno zajedno sa izgradnjom ureaja za
preiavanje otpadnih voda grada na glavnom gradskom kolektoru.

132

Trenutno se samo u veoma malom broju mljekara u BiH vri odreeni nivo prethodnog
preiavanja otpadnih voda na kraju tehnolokog procesa.
Tehnoloke otpadne vode (procesne vode, vode od pranja, vode iz CIP-a uz prethodnu
neutralizaciju i rashladne vode) i sanitarno-fekalne otpadne vode se prikupljaju odvojenim
sistemom kanala i isputaju putem mjeovitog kanalizacionog sistema u kolektor gradske
kanalizacije tamo gdje postoji prikljuak na gradsku kanalizaciju, a kada to nije sluaj onda
direktno u prirodni recipijent (rijeka). Tehnoloke otpadne vode koje nastaju u kotlovnici se
preko talonika (u kome se istaloi mulj) isputaju u kolektor gradske kanalizacije. Oborinske
otpadne vode se prikupljaju zasebnim sistemom kanala i isputaju u kolektor gradske
kanalizacije ili u veini sluajeva direktno u recipijent.
U mljekarama u BiH ne postoje tehnike primarnog i sekundarnog preiavanja otpadnih
voda u krugu preduzea, a u odreenom broju mljekara postoje mogunosti da se otpadne
vode isputaju direktno u kolektor gradske kanalizacije, gdje bi se zatim preiavanje vrilo
zajedno sa ostalim otpadnim vodama grada na postrojenju za preiavanje komunalnih
otpadnih voda.
Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa
Niti jedna mljekara u BiH ne posjeduje sistem za preiavanje otpadnih gasova i neugodnih
mirisa iz pogona za proizvodnju i preradu mlijeka, na kraju proizvodnog procesa. Otpadni
gasovi nastali u kotlovskim postrojenjima, redovno se prate u skladu sa odgovarajuim
pravnim propisima za emisije otpadnih gasova iz ovakvih objekata.
Redovnim servisiranjem svih loita u kotlovnicama, odnosno zamjenom istroenih dijelova
koji utiu na kvalitet sagorijevanja, te redovnim ienjem dimnjaka od strane podugovaraa
za obavljanje usluga iz dimnjaarske djelatnosti, koncentracije polutanata usljed sagorijevanja
se svode na dozvoljene granine vrijednosti utvrene pravnim propisima.

NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE

Imajui u vidu da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama
u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka nije raspolagala cjelovitim informacija o tehnikim,
okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite okolia,
odlueno je da se u ovom poglavlju da detaljan opis svih tehnika, od kojih bi se za svaki
pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebale odabrati one koje su najbolje
raspoloive za njihov proizvodni proces, okruenje i lokalne uslove u kojima se nalaze.
8.1

OPTE PREVENTIVNE TEHNIKE

Alati za okolinsko upravljanje

Danas je u svijetu sasvim normalno da preduzee posjeduje certificiran sistem upravljanja
kvalitetom prema standardu ISO 9001. S aspekta slinosti sa drugim sistemima upravljanja u

133

organizaciji, sistem okolinskog upravljanja prema standardu ISO 14001 (EMS) je najsliniji
upravo sistemu upravljanja kvalitetom, prema standardu ISO 9001. To ne znai da je sistem
upravljanja kvalitetom uslov za uvoenje EMS-a, nego da preduzea sa ve uvedenim ovim
sistemom upravljanja kvalitetom imaju odreene prednosti jer su oba sistema zasnovana na
slinoj poslovnoj filozofiji i imaju brojne zajednike osobine.
Osnovna veza izmeu ISO 14001 i 9001 moe se objasniti na slijedei nain: standard ISO
9001 osigurava da preduzee isporui kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok
standard ISO 14001 osigurava da se to vei dio neeljenih "nus" proizvoda, koji nastaju
prilikom izrade traenog proizvoda, obradi na takav nain da svi zainteresirani (pojedinci ili
grupe koje su na bilo kakav nain zainteresirane ili pogoene aktivnou preduzea) budu
zadovoljeni. Zajedno primijenjeni standardi ISO 14001 i ISO 9001, uz jo neke preduslove,
ine osnovu odrivog razvoja, a time i sveukupnog kvaliteta upravljanja u preduzeu.
U mnogim zemljama irom svijeta, zakonodavstvo o bezbjednosti i prikladnosti namirnica
zahtjeva da HACCP bude implementiran u svim biznisima ili preduzeima koja se bave
hranom, bilo da su ona profitna ili ne, dravna ili privatna. Prema direktivi EU 93/43/EEC o
higijeni hrane svi operateri u biznisu hrane u EU moraju implementirati HACCP.
HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u prijevodu znai Analiza rizika i
kritine kontrolne take predstavlja sistematian pristup identifikaciji opasnosti i rizika u
postupanju sa namirnicama, a koji prua jasne metode utvrivanja naina kontrole tih rizika.
To je od Komisije Codex Alimentarius prihvaeni sistem u kojem se sigurnost hrane postie
analizom i kontrolom hemijskih, biolokih i fizikih opasnosti u cijelom lancu, poev od
primarne sirovine, nabavke i rukovanja, tehnoloke proizvodnje, pakovanja i skladitenja,
distribucije, do konzumiranja gotovih proizvoda.
Na temelju Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj
34/02), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, na prijedlog Ureda za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donijelo je Odluku o provedbi obaveznih mjera u
odobrenim objektima radi smanjenja mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih
proizvoda i ostalih proizvoda ivotinjskog porijekla namijenjenih prehrani ljudi (Slubeni
glasnik BiH, broj 8/05), kojom je propisana obaveza uspostave kontrole procesa proizvodnje
na temelju primjene sistema analize rizika i kontrole kritinih taaka u procesima
proizvodnje i prerade mesa i ostalih proizvoda ivotinjskog porijekla (namirnice ivotinjskog
porijekla) namijenjenih za prehranu ljudi. Navedena Odluka elaborira problematiku uspostave
kontrole procesa proizvodnje u odobrenim objektima za klanje ivotinja, obradu i preradu te
uskladitenje proizvoda ivotinjskog porijekla, na temelju primjene sistema HACCP-a u cilju
smanjenja moguih mikrobiolokih i drugih oneienja mesa, mesnih proizvoda i ostalih
proizvoda ivotinjskog porijekla, kao i odreenih obaveza vlasnika objekata u provedbi
naela sistema HACCP u proizvodnim procesima, te ostale obaveze u smislu izrade i
provedbe standardnih sanitacijskih operativnih postupaka.
HACCP je nauno zasnovan princip koji podrazumijeva dobru higijensku praksu i dobru
proizvoaku praksu. Kao rezultat HACCP studije izrauje se HACCP plan u kome su
identificirane kritine kontrolne take i nain monitoringa nad njima.
Implementacijom HACCP sistema odreenom detaljnom analizom i praenjem kritinih
taaka u cijelom prehrambenom lancu, mogue je pratiti i kritine take uticaja na okoli.

HACCP sistem se manifestuje kroz sedam naela:

Identifikacija i analiza rizika,
Odreivanje kritinih kontrolnih taaka,

134

Utvrivanje kritinih granica za sve kritine kontrolne take,

Uspostavljanje sistema praenja,
Definisanje korektivnih mjera,
Uspostavljanje verifikacije,
Uspostavljanje dokumentacije i voenje evidencije.

HACCP koncept u okviru navedenih sedam osnovnih principa predstavlja dio cjeline
savremenog sistema upravljanja kvalitetom. Naime, HACCP i ISO 9001 treba posmatrati kao
sisteme koji su komplementarni i meusobno se podravaju.
Pristup i jednog i drugog sistema se koristi da bi dao i pokretao poboljanja u zadovoljavanju
zahtijeva kupca.
Osnovna razlika izmeu sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i HACCP- sistema
ogleda se kroz dva kljuna momenta:

sistema upravljanja kvalitetom je vezan za poslovanje, a HACCP za specifian

proizvod,
sistema upravljanja kvalitetom nema odrednicu obavezne primjene, dok
HACCP-koncept gotovo u svim razvijenim zemljama, pa i u mnogim zemljama u
razvoju, ima status sistema sa obaveznom primjenom.

Rastui zahtjevi potroaa za sigurnou hrane vrili su pritisak na proizvoae i distributere

da razviju sistem upravljanja sigurnou hrane koji je baziran na HACCP-u.
Kao odgovor na te zahtjeve, ISO je 2001. godine preduzeo mjere za razvoj odgovarajueg
standarda. Nije bila namjera da se njime definiu minimalni zahtjevi, ve da se definiu
zahtjevi za preduzea koja ele da nadmae uobiajene zahtjeve za bezbijednou hrane.
Standard ISO 22000 se pojavio 2005.godine.
Ovaj meunarodni standard predstavlja zahtjeve za sistem upravljanja sigurnosti hrane za ona
preduzea u prehrambenom lancu koja ele dokazati svoju sposobnost i vjetine da dre pod
kontrolom opasnosti po sigurnost hrane, a sve u svrhu osiguranja sigurnog prehrambenog
proizvoda u trenutku njegove konzumacije.
Ovaj standard je primjenjiv na sva preduzea koja su ukljuena u bilo koji aspekt poslovanja
sa hranom, odnosno za sva ona preduzea koja nalaze svoje mjesto u prehrambenom lancu.
ISO 22000:2005 je takoer primjenjiv za sva ona preduzea koja ele integrirati svoje sisteme
upravljanja kao to su sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 te sistem upravljanja
sigurnosti hrane HACCP, dakle, ISO 22000:2005 predstavlja vjeto sainjenu kombinaciju
ova dva sistema koji kao takvi osiguravaju jednom preduzeu poslovnu savrenost.
Porastom interesa za stalnim poboljavanjem kvaliteta okoline, preduzea svih vrsta i veliina
svoju panju pojaano usmjeravaju na uticaje koje njihove aktivnosti, proizvodi i usluge
imaju na okolinu. Dostizanje prihvatljivog okolinskog uinka zahtijeva potpunu predanost
preduzea sistemskom pristupu i stalnom poboljavanju sistema okolinskog upravljanja.
Opi cilj ovog meunarodnog standarda je da obezbijedi pomo preduzeima koja ele da
implementiraju ili poboljaju sistem okolinskog upravljanja, te time poboljaju i svoj
okolinski uinak. Ovaj standard mogu koristiti preduzea svih tipova, veliina i nivoa zrelosti,
koji pripadaju bilo kom sektoru. U njega su ugraene specijalne potrebe malih i srednjih
preduzea tako da je ovaj meunarodni standard prilagoen njihovim potrebama.

135

Ovaj meunarodni standard dio je serije standarda okolinskog upravljanja, utvrenih od strane
ISO/TC 207. U ovoj seriji jedino ISO 14001 sadri zahtjeve koji objektivno mogu biti
predmet audita u svrhu certifikacije/registracije ili u svrhu samodeklarisanja. Standard opisuje
elemente sistema okolinskog upravljanja i daje upute preduzeima kako da uspostave,
implementiraju, odravaju ili poboljavaju sistem okolinskog upravljanja. Takav sistem moe
sutinski poboljati sposobnost jednog preduzea da predvidi, identificira i upravlja svojim
odnosom sa okolinom, ispuni svoje okolinske ciljeve i obezbijedi stalnu usklaenost sa
primjenjivim pravnim zahtjevima i drugim zahtjevima koje preduzee potpisuje.
Za preduzea koja planiraju uspostavljanje sistema okolinskog upravljanja (EMS) prema
meunarodnom standardu ISO 14001 kao prvi korak predstavlja procjenu postojeeg sistema
okolinskog upravljanja, te utvrivanje aktivnosti, procesa i mjera koje zadovoljavaju zahtjeve,
kao i one kod kojih treba vriti promjene. Zahtjevi standarda ISO 14001:2004 slijede
dinamiki proces Demingov PDCA kruga (Plan planiraj, Do- uradi, Check provjeri i Act
djeluj).

4.

1.

djeluj

planiraj

3.
provjeri

2.
uradi

Stalno poboljavanje

Slika 5. Demingov PDCA krug

Certifikacija (pisano uvjerenje o usklaenosti sa specifinim zahtjevima) u skladu sa
zahtjevima standarda ISO 14001:2004 i u najrazvijenijim dravama svijeta govori o velikoj
prednosti preduzea u shvatanju i organizovanju svog poslovanja u odnosu na svoju
konkurentnost.
EMS u skladu sa ISO 14001:2004 moe se primijeniti za svaku organizaciju koja eli da:

uvede, odrava i poboljava sistem okolinskog upravljanja,

136

obezbijedi da njen sistem okolinskog upravljanja bude usaglaen sa njenom

okolinskom politikom,
pokae drugima tu usaglaenost,
trai certfikaciju/registraciju ovog sistema okolinskog upravljanja od strane neke
eksterne organizacije.

Preduzee po vlastitom izboru odreuje granice implementacije EMS-a prema ISO 14001, tj.
bira da li e standard primijeniti na nivou cijelog preduzea ili nekog njegovog
organizacionog ili funkcionalnog dijela. Sa druge strane, nivo detalja i kompleksnost sistema,
te opseg dokumentacije i sredstava za tu namjenu zavisit e od veliine preduzea i prirode
njegove djelatnosti. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzea.
U EU mnoga preduzea se dobrovoljno odluuju da implementiraju EMS u skladu sa ISO
14001 ili EU ekoloki menadment i plan audita (EMAS). EMAS ukljuuje zahtjeve
standarda ISO 14001, ali i dodatno naglaava usaglaenost sa zakonom, okolinski uinak i
sudjelovanje zaposlenika, a takoer zahtijeva vanjsku verifikaciju sistema upravljanja i
validaciju javnih okolinskih izvjetaja.
Implementacija zahtjeva EMS-a prema ISO 14001 sastoji se od sedam faza:

Definiranje okolinske politike,

Planiranje,
Implementacija i djelovanje,
Provjera EMS-a (audit) i korektivne mjere,
Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia,
Preispitivanje od strane rukovodstva,
Certifikacija.

Preduzee mora da uspostavi, dokumentuje, implementira, odrava i stalno poboljava sistem

okolinskog upravljanja, prema zahtjevima ovog meunarodnog standarda i utvrdi kako e
ispuniti zahtjeve.
Definiranje okolinske politike
Politika predstavlja sutinu stava koje rukovodstvo preduzea ima prema okolini, a to se
upravo mjerama politike pretvara u odnos preduzea prema okolinskom upravljanju. Vano je
da okolinska politika bude kompatibilna viziji, misiji i strategiji preduzea, te da potie
prevenciju zagaivanja, permanentno usaglaava sa zakonskom regulativom ali i da ukazuje
na obavezu stalnog poboljavanja.
Najvie rukovodstvo mora da definie okolinsku politiku preduzea prema okolini i osigura
da:

ona odgovara po prirodi, razmjeri i okolinskim uticajima na vlastite aktivnosti,

proizvode ili usluge,
ukljuuje obavezu kontinuiranog poboljavanja i prevencije zagaivanja,
ukljuuje obavezu usklaivanja s odgovarajuim zakonodavstvom i okolinskim
propisima i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo,
bude okvir za postavljanje i praenje okvirnih i operativnih okolinskih ciljeva,
se dokumentuje, implementira i odrava te saopava svim zaposlenim, te
da je dostupna za javnost.

137

Planiranje
Planiranje obuhvata analizu vlastitih procesa radi utvrivanja promjena unutar procesa koji bi
ih mogli unaprijediti. Zahtjevi standarda ISO 14001 jesu da se:
identificiraju okolinski aspekti kojima je potrebno upravljati,
utvrde i razviju zakonski i drugi zahtjevi,
utvrde okvirni i operativni ciljevi, te
ustanove i odravaju programi okolinskog upravljanja.
Identificiranje okolinskih aspekata
Preduzee mora da uspostavi i odrava proceduru(e) da bi se identifikovali okolinski aspekti
njenih aktivnosti, proizvoda i usluga, koje ona moe nadzirati i na koje moe uticati, kako bi
odredilo one koje imaju, ili mogu imati znaajne uticaje na okolinu. Preduzee mora da
osigura da se ovi aspekti, koji se odnose na znaajne uticaje, uzimaju u obzir kod postavljanja
njegovih okolinskih ciljeva, te mora da dokumentuje i aktualizira ove informacije.
Utvrivanje i razvijanje zakonskih i drugih zahtjeva
Preduzee mora da uspostavi, implementira i odrava proceduru(e) identifikacije i pristupa
zakonodavnim i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, a koji su primjenjivi na
okolinske aspekte za njegove aktivnosti, proizvode ili usluge.
Utvrivanje okvirnih i operativnih ciljeva
Preduzee mora da definie i odrava dokumentovane okvirne i operativne okolinske ciljeve
za svaku bitnu funkciju i nivoe unutar preduzea.
Pri definisanju i preispitivanju svojih ciljeva, preduzee mora da razmotri zakonske i druge
zahtjeve, svoje znaajne okolinske aspekte, tehnoloke mogunosti, kao i finansijske,
operativne i poslovne zahtjeve, ukljuujui i stav zainteresiranih strana.
Okvirni i operativni ciljevi moraju biti konzistentni sa okolinskom politikom, ukljuujui
obavezu sprjeavanja zagaivanja.
Program okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava program(e) za postizanje svojih okvirnih i operativnih
ciljeva. On mora da obuhvati:

podjelu odgovornosti za postizanje okvirnih i operativnih ciljeva za svaku bitnu

funkciju i nivo organizacije;
naine i vremenski okvir u kome oni treba da se dostignu.

Kada se projektuje novi razvoj ili uvode nove ili mijenjaju postojee aktivnosti, proizvodi ili
usluge, moraju se, gdje je bitno, dopuniti program(i), da bi se u tim projektima osigurala
primjena okolinskog upravljanja.
Implementacija i djelovanje
Implementacija i djelovanje obuhvata zahtjeve za ispunjavanjem sljedeih elemenata:

Struktura i odgovornost,
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost,
Komunikacija,
Dokumentiranje okolinskog upravljanja,
Kontrola dokumentacije,
138

 Operativne kontrole,
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti.
Struktura i odgovornost
Da bi se omoguilo efikasno okolinsko upravljanje moraju biti definisane, dokumentovane i
obavljene uloge, odgovornosti i ovlatenja.
Rukovodstvo mora da obezbijedi potrebna sredstva za implementaciju i kontrolu sistema
okolinskog upravljanja. Sredstva obuhvataju ljudske resurse odreenih specijalistikih
vjetina, tehnoloke i finansijske resurse.
Najvie rukovodstvo preduzea mora da odredi posebnog predstavnika(e) rukovodstva, koji
e nezavisno od drugih odgovornosti, imati odreene uloge, odgovornosti i ovlatenja u cilju:

osiguranja da se zahtjevi sistema okolinskog upravljanja ustanove,

implementiraju i odravaju u saglasnosti sa ovim standardom,
izvjetavanja najvieg rukovodstva o efektima sistema okolinskog upravljanja
radi preispitivanja, kao i osnove za poboljavanje sistema okolinskog
upravljanja.
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost
Preduzee mora da identifikuje potrebe za obuavanjem. Ono mora da zahtijeva da osoblje,
iji rad moe stvoriti znaajan uticaj na okolinu, dobije adekvatnu obuku.
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure, da uini svoje zaposlene ili lanove za
svaku bitnu funkciju:

svjesnim vanosti usklaivanja sa okolinskom politikom i procedurama, kao i sa

zahtjevima sistema okolinskog upravljanja,
svjesnim znaajnih uticaja na okolinu, stvarnih ili potencijalnih, od vlastitih
radnih aktivnosti i okolinskih pogodnosti u sluaju poboljanih uinaka osoblja,
svjesnim njihovih uloga i odgovornosti u postizanju usklaenosti sa okolinskom
politikom i procedurama, te sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja,
ukljuujui pripravnost u sluaju opasnosti i sanacione mjere, te
svjesnim potencijalnih posljedica nepotivanja specificiranih operativnih
procedura.
Komunikacija
U odnosu na svoje okolinske aspekte i sistem okolinskog upravljanja, preduzee mora da
ustanovi i odrava procedure za:

internu komunikaciju izmeu razliitih nivoa i funkcija unutar preduzea,

primanje, dokumentovanje i odgovaranje na bitne obavijesti zainteresiranih
strana van preduzea.

Preduzee mora da razmatra procese eksternih komunikacija o svojim znaajnim okolinskim

aspektima, te da registruje svoju odluku.
Dokumentiranje okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava informacije, u obliku dokumenta ili u elektronskoj
formi, tj. da:

opie sutinske elemente sistema upravljanja i njihovu interakciju, te

obezbijedi vezu sa srodnom dokumentacijom.

139

Kontrola dokumentacije
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za ovladavanje svim dokumentima koje trai
ovaj meunarodni standard, kako bi se osiguralo da:

se oni mogu locirati,

se oni periodino preispitaju, revidiraju, ako je potrebno i odobravaju za
prikladnost, od ovlatenog osoblja,
su aktuelne verzije bitnih dokumenata dostupne na svim mjestima, gdje se izvode
djelovanja vana za efikasno funkcionisanje sistema okolinskog upravljanja,
se zastarjeli dokumenti odmah povuku sa svih mjesta izdavanja i iz upotrebe, ili
na neki drugi nain osigura od njihove nenamjenske upotrebe,
se svi zastarjeli dokumenti, zadrani zbog pravnih aspekata i/ili u cilju ouvanja
znanja, prikladno obiljee.

Dokumentacija mora da bude jasna, sa datumom (i datumima revizije) i lako prepoznatljiva,

uredno odravana i sauvana za specificirani period. Moraju se ustanoviti i odravati
procedure i odgovornosti za izradu i izmjenu razliitih tipova dokumenata.
Operativna kontrola
U skladu sa svojom politikom, okvirnim i operativnim ciljevima, preduzee mora da
identifikuje one procese i aktivnosti koji su udrueni sa identifikovanim znaajnim
okolinskim aspektima.
Preduzee mora da planira ove aktivnosti, ukljuujui odravanje, kako bi osiguralo da se one
izvode pod specifinim uslovima uz:

postavljanje i odreivanje dokumentovanih procedura, da bi obuhvatila situacije

u kojima bi njihovo nepostojanje moglo dovesti do odstupanja od okolinske
politike, okvirnih i operativnih ciljeva,
odreivanje operativnih kriterija u procedurama,
ustanovljavanje i odravanje procedura, koje se odnose na znaajne okolinske
aspekte, koji se mogu identifikovati za robe i usluge koje preduzee koristi i
obavjetavanje dobavljaa i ugovaraa o bitnim procedurama i zahtjevima.
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure da bi identifikovalo mogunost nezgoda i
reagovanja na nezgode i opasne situacije, kao i za sprjeavanje i ublaavanje okolinskih
uticaja, koji mogu biti sa njima povezani.
Preduzee mora da preispita i revidira, gdje je to potrebno, svoje procedure za pripravnost i
reagovanja u sluaju opasnosti, posebno nakon dogaanja nezgoda ili opasnih situacija.
Preduzee mora takoer da, gdje je to izvodljivo, periodino testira takve procedure.
Provjera i korektivne mjere
Ova faza sadri etiri elementa, a zajedniki cilj im je mjerenje i evaluacija efekata akcija
koje se preduzimaju nakon implementacije i funkcioniranja EMS-a. Ova faza obuhvata:

monitoring i mjerenje,
neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere,
zapisi, te

140

 interni audit sistema okolinskog upravljanja.

Monitoring i mjerenje
Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovane procedure za redovan monitoring i
mjerenje kljunih karakteristika svojih djelovanja i aktivnosti koje mogu imati znaajan uticaj
na okolinu.
Oprema za monitoring mora biti kalibrisana i odravana, a zapisi ovih procesa moraju biti
uvani prema utvrenim procedurama preduzea.
Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovanu proceduru za periodino vrednovanje
usaglaenosti sa relevatnim zakonodavstvom i okolinskim propisima.
Neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za odreivanje odgovornosti i ovlatenja za
voenje i istraivanje neusaglaenosti, poduzimanje akcija za ublaavanje izazvanih uticaja
kao i za iniciranje i dovravanje korektivnog i preventivnog djelovanja.
Svaka korektivna ili preventivna mjera, poduzeta za uklanjanjem uzroka stvarnih i
potencijalnih neusaglaenosti, mora da bude odreena prema vanosti problema i srazmjerna
nastalom okolinskom uticaju.
Preduzee mora da provede i registruje promjene u dokumentovanim procedurama koje
rezultiraju iz korektivnih i preventivnih akcija.
Zapisi
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za identifikaciju, odravanje i raspolaganje
okolinskim zapisima. Ovi zapisi moraju ukljuivati zapise o osposobljavanu i rezultate audita
i preispitivanja.
Okolinski zapisi moraju biti jasni, prepoznatljivi i sljedivi za obuhvaenu aktivnost, proizvod
ili uslugu. Oni moraju biti uvani i odravani na takav nain da ih je lako ponovo pronai, te
zatieni od oteivanja, propadanja ili gubitka. Njihovi rokovi uvanja moraju da se ustanove
i registruju. Zapisi moraju biti odravani, prikladno za sistem i preduzee, kako bi pokazali
usaglaenost sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 14001.
Interni audit sistema okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava programe i procedure za periodine interne audite
sistema okolinskog upravljanja, koji se sprovode da bi se:

utvrdilo da li je ili ne sistem okolinskog upravljanja usklaen sa planiranim

dogovorima u vezi sa okolinskim pristupom upravljanju, ukljuujui zahtjeve iz
standarda, te da li je implementiran i odravan na odgovarajui nain,
obezbijedilo rukovodstvo preduzea informacijama o auditima.

Program audita preduzea, ukljuujui svaki plan, mora da bude zasnovan na okolinskoj
vanosti aktivnosti koja je u pitanju i na rezultatima prethodnih audita. Da bi bile
sveobuhvatne, procedure audita moraju da obuhvate podruje primjene audita, uestalost
metodologije, kao i odgovornosti i zahtjeve za provoenje audita i izvjetavanje o rezultatima.
Preduzee treba da obezbijedi obuku za internog auditora jer su takve vrste kontrole jedan od
osnovnih zahtjeva ISO standarda i svrha im je redovno kontrolisati primjenu istog u radnom
okruenju.

141

Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia

Pripremanje okolinskog izvjetaja je veoma znaajna faza, koja naroitu panju daje
rezultatima koje je postigla organizacija prema svojim okvirnim i operativnim ciljevima.
Izvjetaj se redovno izrauje jednom godinje ili rjee zavisno od znaaja emisija, nastanka
otpada itd. Prilikom izrade izvjetaja, operator se moe koristiti relevantnim postojeim
indikatorima okolinskog uinka, osiguravajui pri tome da izabrani indikatori:

daju preciznu ocjenu uinka organizacije,

da su razumljivi i nedvosmisleni,
da se mogu porediti iz godine u godinu radi procjene razvoja okolinskog uinka
organizacije,
da se mogu po potrebi porediti sa sektorom, nacionalnim ili regionalnim
referentnim vrijednostima,
da se mogu po potrebi porediti sa zakonskim zahtjevima.

Preispitivanje od strane rukovodstva

Najvie rukovodstvo preduzea mora da, u intervalima koje ono odredi, preispita sistem
okolinskog upravljanja, kako bi se osigurala njegova kontinuirana pogodnost, adekvatnost i
efektivnost. Proces preispitivanja od strane rukovodstva mora da osigura da su prikupljene
neophodne informacije kako bi se omoguilo rukovodstvu da provede ovo ocjenjivanje. Ovo
preispitivanje mora da bude dokumentovano.
Preispitivanje rukovodstva mora da se odnosi na mogue potrebe za izmjenom politike,
ciljeva i drugih elemenata sistema okolinskog upravljanja, a u svijetlu rezultata audita sistema
okolinskog upravljanja, te promijenjenih okolnosti i obaveze za stalnim poboljavanjem.
Certifikacija
Politika, program(i) i procedure audita EMS-a se podvrgavaju provjeri od strane neovisnog
akreditiranog tijela. Nakon to preduzee jednom dobije certifikat za svoj uvedeni EMS, on je
podloan ponovnim provjerama svake godine, odnosno novim recertificiranjima svake tri
godine.
Zastupljenost implementiranih sistema po ISO standardima u preduzeima u BiH prikazana je
na Slici xx.

35

broj preduzeca

30
25
20
15
10
5
0
ISO 9001

HACCP
sistemi
142

ISO 14001

Slika 6. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u

preduzeima u BiH 4
Na bazi istraivanja sprovedenih tokom izrade ove tehnike upute uoeno je da veina
preduzea implementacijom sistema upravljanja prema ISO 9001 i HACCP sistema, u
znaajnoj mjeri mogu da prate uticaj svojih aktivnosti na okolinu, pa se stoga i ne opredjeljuju
odmah za implementaciju EMS-a prema ISO 14001. Obino se na taj korak odluuju
naknadno, kada shvate nedostatke implementiranih sistema, te kada prepoznaju da e EMS
prema ISO 14001 u znaajnoj mjeri poboljati i unaprijediti sveukupni sistem upravljanja.
Osnovni motivi preduzea u BiH, koja su implementirala i certificirala EMS prema ISO
14001, bili su:
o

veinska privatna vlasnika struktura u preduzeima, koja je svjesna potrebe

zatite okolia/ivotne sredine, prepoznala je sistem okolinskog upravljanja
kao dokazan, kvalitetan i pouzdan alat za sistemsku analizu i upravljanje
okolinskim uticajima preduzea,

rast povjerenja u preduzee od strane razliitih zainteresiranih strana

(zaposlenih, drave, dioniara, okolnog stanovnitva, osiguravajuih drutava,
banaka, itd.),

kontrolisano koritenje prirodnih resursa, te kontrolisane emisije i isputanja

polutanata,

direktne finansijske koristi racionalnim upravljanjem sirovinama, energijom,

vodom, otpadom, te od investicija u okolinski prihvatljive tehnologije,

stie se alat za uravnoteenje okolinskih i ekonomskih interesa u preduzeu,

lake ispunjavanje sve stroijih zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva,

sprjeavanje moguih incidentnih situacija i njihovih posljedica na okolinu

izazvanih aktivnostima preduzea,

prepoznavanje mogunosti za dodatnim poveanjem ugleda i imida

preduzea,

injenice da dobiveni certifikat omoguava bolje uslove na tritu, naroito

meunarodnom, te poveanje konkurentnosti preduzea i njegovih proizvoda
ili usluga,

zadovoljavanje potreba kupaca naklonjenih okolini i poboljanje odnosa sa

javnou;

efikasna kontrola svih dogaanja unutar preduzea,

4 POSLOVNE NOVINE, novembar/studeni 2007. godine, Privredna tampa, d.o.o. Sarajevo

143

posjedovanje validnog dokaza da se okolinskim uticajima upravlja u skladu sa

zahtjevima meunarodnih standarda, ime se uklanjaju prepreke za uee na
javnim tenderima,

bolji pristup poticajnim programima u zemlji i EU,

bolji uslovi za dobivanje kredita (neke banke u inostranstvu ve osjeaju

suodgovornost za investicije koje ne potuju okolinske zahtjeve),

smanjenje trokova deponovanja otpada; te

olakice pri izvozu.

Vremenski period uvoenja EMS-a u preduzeu zavisi od vie faktora:

o

djelatnosti i veliine preduzea i sloenosti njegovih okolinskih uticaja,

odlunosti i elje samog preduzea, s tim u vezi i odgovarajue obezbjeenje

resursa,

naina uvoenja EMS-a (vlastitim snagama ili angaovanjem vanjskog

konsultanta),

motivacije i znanja nosioca realizacije uvoenja EMS-a u preduzeu,

postojeeg stepena ispunjenja zahtjeva meunarodnog standarda u preduzeu,

te

prethodnog postojanja sistema upravljanja kvalitetom ili nekog drugog sistema

u preduzeu.

U zavisnosti od navedenih faktora, proces uvoenja EMS-a prema zahtjevima ISO 14001
moe trajati u idealnom sluaju 6 mjeseci, pa do 2 ili vie godina.
Implementacija EMS-a ukljuuje uspostavu sistema kojim e preduzee efikasno
prepoznavati i ispunjavati zakonske i druge zahtjeve vezane za njene okolinske aspekte,
identificirati, ocjenjivati i na odgovarajui nain upravljati svojim okolinskim uticajima, te uz
odgovarajui monitoring kontinuirano uticati na smanjenje svojih negativnih uticaja na okoli.
U tom kontekstu finansijska sredstva potrebna za implementaciju EMS-a se prije svega
odnose na trokove edukacije i plaa zaposlenih koji e raditi na uspostavi sistema, primjene
odabranih mjera, provjere i korekcija, preispitivanja i odravanja sistema, te certifikacije.
Preduzee esto koristi usluge konsultanata tokom faza uvoenja i odravanja sistema. U
sluaju da se preduzee odlui za angaovanje vanjskog konsultanta, trokovi konsaltinga se
dogovaraju na osnovu snimka postojeeg stanja u preduzeu, njegove veliine i sloenosti
njegovih okolinskih uticaja. Visina trokova svakako ovisi i o kvalitetu same konsultantske
kue. Trokovi konsaltinga za manja i srednja preduzea se trenutno na BiH tritu kreu u
irokom rasponu, od 5.000 KM do 15.000 KM.
Preduzea trebaju izdvojiti i odreena finansijska sredstva za implementaciju mjera
predvienih okolinskim programima poput kupovine nove opreme, ispitivanje
elektroinstalacija, mjerenja buke, kontrole otpadnih voda, kontrole emisija u zrak, izrade
novog plana zatite od poara, ureenja zelenih povrina oko objekta i sl.
Finansijska sredstva potrebna za certifikaciju sistema zavisno od veliine preduzea, brojnosti
i sloenosti njenih okolinskih uticaja, priblino odgovaraju visini trokova samog konsaltinga,
odnosno kreu se od 7.000 do 20.000 KM. Trokovi certifikacije odreuju se izmeu
preduzea i certifikacijske kue, obino na bazi trogodinjeg ugovora, a sastoje se od:
trokova certifikacijskog audita, trokova godinjeg nadzornog audita i godinje takse za

144

koritenje certifikacijskog znaka. Dodatni trokovi se odnose na trokove dolaska vanjskog

auditora, trokova putovanja i sl. Nakon isteka trogodinjeg ugovora sklapa se novi
trogodinji ugovor, za recertifikaciju sistema, iji trokovi su obino neto manji od trokova
prvog ugovora.
Finansijska sredstva potrebna za odravanje EMS-a na godinjem nivou, odnosno za
realizaciju odreenih aktivnosti, ne moraju predstavljati dodatne trokove, ve mogu biti dio
budeta koje je preduzee planski odredilo, imajui u vidu potrebe za odravanjem ovog
sistema. U izuzetnim sluajevima ta sredstva mogu iznositi dodatnih 5-10 % od planiranog
budeta preduzea.
Preduzea u veini sluajeva danas uvode EMS radi zahtjeva trita i svojih kupaca, dok
manji broj preduzea prepoznaje ISO 14001 kao prednost u poboljanju svog sistema
upravljanja. Spremnost BiH preduzea da investiraju u uvoenje EMS je jo uvijek na
izuzetno niskom nivou. Razlozi za to su brojni i razlikuju se od preduzea do preduzea, a u
sutini su:

nizak nivo svijesti o potrebi ouvanja okolia,

preduzea nisu svjesna injenice da su godinji trokovi koji su direktno vezani
za odravanje EMS-a zanemarivi u odnosu na koristi koje preduzee moe imati,
loa vladina politika nedovoljno se ini na poboljanju uslova poslovanja BiH
preduzea, nita ne radi na popularizaciji EMS-a, uz asne izuzetke nema
programa poticaja, EMS nije ukljuen u zakon o javnim nabavkama i sl.

Svako drutveno odgovorno preduzee, dakle preduzee koje eli graditi svoj ugled i biti
prepoznatljivo u oblasti kojom se bavi, treba biti spremno da, uz ostale zahtjeve, ispunjava i
zahtjeve sistema okolinskog upravljanja.
Posjedovanje certifikata moe donijeti brojne koristi:

racionalizacija rada dovodi do utede kroz smanjenje potronje vode, energije i

sirovina,
prihod od efikasnog upravljanja otpadom kroz njihovu revalorizaciju i smanjenje
trokova zbrinjavanja otpada,
izgradnjom vlastitih ljudskih resursa dolazi do smanjenja trokova vanjskog
konsaltinga,
potvrda ispunjavanja zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva,
indirektna finansijska korist kroz poveanje imida i ugleda preduzea, te
mogunost ispunjavanja posebnih zahtjeva kupaca i javnih ponuda.

Implementirani EMS koji se stalno unaprjeuje u velikoj mjeri pomae preduzeu prilikom
pripremanja zahtjeva i dobivanja okolinske dozvole. Konkurentnost certificiranih BiH
preduzea za dobivanje poslova u inostranstvu se znaajno poveava, a u nekim granama
industrije to je i iskljuivi zahtjev. U BiH ovo jo uvijek nije sluaj, meutim pribliavanjem
ulaska nae zemlje u EU i posjedovanje certifikata o ISO 14001 sve vie dobiva na znaaju.
Optimizacija rada kroz obuku
Obezbijeenje neophodne obuke i instrukcija osoblja na svim nivoima, od menadmenta do
radnika u proizvodnji, za sva njihova zaduenja, moe pomoi da se pobolja kontrola
procesa, minimizira potronja i nivo emisija, te smanji rizik od nesrea. Obuku mogu
izvravati domai ili vanjski eksperti, ali oni nisu odgovorni za okolinsko upravljanje

145

procesima koji su ve u toku. Svi problemi koji nastaju tokom rutinskih operacija, stavljanja u
pogon, zaustavljanja rada maina, ienja, odravanja, izvanrednih stanja i ne rutinskih
radova bi trebali biti pokriveni ovom obukom. Tekuu procjenu rizika procesa i radnih
prostora, te monitoring u skladu sa utvrenim standardima i praksama rada vre rukovodioci u
saradnji sa radnicima u proizvodnji. Priprema obuke zahtijeva utroak radnog vremena svih
kadrova za pruanje informacija, instrukcija, obuke i nadzora te postupak procjene programa,
da bi se ustanovile potrebe i uinkovitost obuke.
Ostvarene okolinske koristi
Sniena potronja i nivoi emisija, te smanjeni rizici nesrea irom preduzea.
Operativni podaci
Postoje brojni primjeri za okolinske koristi, ukljuujui prevenciju od nesrea, koji su rezultat
optimiziranog rada tokom obuke, npr.

Izbjegavanje prolijevanja prilikom odvajanja cijevi i crijeva za polijevanje, npr.

tokom otpremanja velike zapremine mlijeka; ienja hemikalija kao to su
kaustini i organski rastvarai i sl.,
Prevencija gubitaka gotovih proizvoda ili prolivanja u skladitima osiguranjem
adekvatne obuke radnika (npr. vozaa viljukara),
Osiguravanje da su posude i crijeva za polijevanje ispranjeni prije iskljuenja
i/ili gaenja,
Osiguravanje da se sa opremom koja stvara buku, a za koju se nivo buke ne moe
dovoljno smanjiti na samom izvoru, radi minimalno tj. koliko je neophodno i da
se ta mjera smanjenja buke, poput zatvaranja vrata i prozora, uvijek primjenjuje.
Odredbe propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu su takoer jako
znaajne.
Primjenjivost
Primjenjivo za mljekare.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sagledavanjem uticaja na okoli/ivotnu sredinu moe se postii smanjenje potronje i nivoa
emisija, to vodi do uteda i rasta povjerenja kod nadlenih organa i vlasti.
Izbor i projektovanje opreme
Na samom poetku, prilikom projektovanja i planiranja izgradnje pogona i postrojenja za dati
tehnoloki proces podsektora prehrambene industrije, veoma je vano opredijeliti se ispravno
za projektovanje objekata industrijskog pogona u kojima e biti smjeteni proizvodni
kapaciteti i izbor postrojenja i opreme koja e se koristi u proizvodnim procesima na nain
koji e doprinijeti integralnoj zatiti okolia, odnosno smanjenju potronje vode i energije, te
emisija u zrak, vode i zemljite.
Kada je u pitanju oprema za proizvodnju, distribuciju i koritenje energije u prehrambenoj
industriji, veoma je vano pitanje energijske efikasnosti. Zbog toga je potrebno obratiti panju
na izbor i projektovanje opreme i prostora za odvijanje slijedeih procesa:

Proizvodnja nosilaca toplote (vodena para, vrela i topla voda, ukljuujui

hemijsku pripremu vode) u kotlovnicama,

146

Distribucija nosilaca toplote unutar fabrike (cjevovodi) i potronja toplote za

proizvodne (u samom tehnolokom procesu) i neproizvodne svrhe (grijanje
prostorija),
Koritenje elektrine energije unutar fabrike (za pogon raznih ureaja u
proizvodnom procesu, rashladnih sistema, osvjetljavanje proizvodnih i
administrativnih prostorija, kao i fabrikog kruga),
Proizvodnja fluida pod pritiskom (kompresori, zajedno sa pogonskim mainamaelektro i dizel motori),
Ureaje i prostor za skladitenje, distribuciju i potronju vrstih i tenih goriva
unutar fabrike.

Za potronju vode najvanije je obratiti panju na postojanje mjeraa potronje na dijelovima

proizvodnog pogona gdje se smatra da dolazi do najvee potronje vode, a u cilju analize
potronje vode radi postizanja okolinske i ekonomske koristi.
Projektovanje prostorija sa ravnim zidovima i zaobljenim uglovima jednostavnim za ienje
umnogome doprinosi smanjenju koliine vode potrebne za ienje. Takoer je veoma vano
projektovati/izabrati opremu koja optimizira potronju vode i energije, te nivoe emisija i koja
olakava ispravan rad i odravanje.
Nain projektovanja opreme za pumpanje i prenoenje sirovina moe sprijeiti nastanak
otpada, emisije u zrak i vodu, kao i nastanak buke. Rezervoari, pumpe, zatvarai i ventili na
kompresorima i ispusna mjesta u tehnolokim procesima mogu biti znaajan izvor gubitaka
vode i energije.
Takoer, projektovanje opreme u cilju minimiziranja prepunjavanja moe smanjiti rizik od
prolijevanja i emisije u zrak.
Osnovni uzrok buke nastale radom ventilatora kod sistema hlaenja, ventilacije i klimatizacije
je vrtloenje i lokalno usporavanje brzine protoka uslijed vrtlonog odbacivanja. Vrtlono
odbacivanje je periodino odvajanje vrtloga od predmeta u fluidnom toku, to uzrokuje da na
predmet utiu sile promjenljivog intenziteta. Za dati reim, tupo zakrivljeni ventilator koji
radi sa najveim stepenom iskoritenja je manje buan od radijalno oblikovanog ventilatora.
Najefikasniji i najjednoliniji ventilatori su obino oni sa najniom brzinom lopatica, tj. koji
imaju lopatice velikog prenika i male brzine. Takoer, vee frekvencije koje proizvode
ventilatori sa veim brojem lopatica prostiru se na manje udaljenosti nego nie frekvencije
nastale iz ventilatora sa manjim brojem lopatica.
Najjeftiniji ventilatori su obino oni sa najmanjim prenikom lopatica, ali pokazalo se da oni
proizvode najveu buku. Cijena ventilatora je, meutim, obino mali dio bilo kojeg projekta i
zbog toga ne bi trebala da bude odluujui faktor pri izboru.
U cilju smanjenja nastanka buke, cijevi mogu biti postavljene u zidove ili posebne kanale.
Optimalni rezultati se postiu oblaganjem ili punjenjem upljina sa materijalima koji
apsorbuju zvuk. Materijal od kojih su cijevi napravljene i geometrija stjenke cijevi odreuje
irenje buke u zraku. Nain na koji su cijevi postavljene, trasa postavljanja cjevovoda, kao
npr. broj i mjesto postavljanja koljena i T-komada i bilo koje unutranje pregrade utiu na sve
prirodne frekvencije zvuka.
Kada su u pitanju emisije neprijatnih mirisa potrebno je obratiti posebnu panju na
skladitenje i koritenje sirovina. Vrlo je bitno da se sirovine koriste dok su svjee, ime je
potronja sirovina optimizirana, te time minimiziran i nastanak otpada.

147

Tabela 50. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme

Izbor i projektovanje opreme
Potronja vode

Primjeri
Instaliranje pojedinanih ureaja za mjerenje
potronje vode po proizvodnim pogonima
Postavljanje cjevovoda pod nagibom radi
poboljanja gravitacionog odvoenja vode
Transportne trake mogu biti projektovane da
vre samopranjenje i opremljene sa
drenaom (odvodima) to olakava ienje

Smanjenje potronje energije-energijska

efikasnost

Planiranje optimalnog iskoritenja energije

ukljuujui ponovno koritenje otpadne
toplote
Ugradnja automatiziranog sistema za
mjerenje i upravljanje procesom
Ugradnja termostatskih ventila za kontrolu
mijeanja vode i pare
Izolacija cjevovoda za razvod pare i vode
Odvojiti snabdijevanje parom i vodom
Identifikacija i oznaavanje svih namjetenih
ventila i opreme radi smanjenja rizika
neispravnog namjetanja od strane osoblja
Izolacija krova zgrade i cijelog objekta
Projektovanje osvjetljenja industrijskog
pogona odvajanjem strujnih krugova kako bi
se omoguila rasvjeta samo onog prostora u
kojem se trenutno obavlja neki rad
Izbor odgovarajuih veliina kotlova i
rashladnih tornjeva u cilju zadovoljenja
maksimalno oekivane potranje i
odgovarajua kontrola kako bi se uvijek
dostavljale potrebne koliine

Smanjenje nastanka otpada

Optimizacija kapaciteta sistema cjevovoda i

ostale opreme radi minimizacije gubitaka
proizvoda

148

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri
Prostorije za skladitenje sirovina mogu biti
projektovane na nain da je mogu sistem
protonog reda (sirovine koje su primljene
prve, prve se i koriste), npr. da se prostor za
isporuku puni odozgo, a prazni odozdo ime
se sprjeava kvarenje sirovina i njihovo
koritenje u skladu sa rokom trajanja kako ne
bi dolo do bacanja onih kojima je istekao
rok trajanja

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Odvajanje tehnoloke otpadne vode od

sanitarnih otpadnih voda
Ugradnja slivnika na podovima sa reetkama
radi sprjeavanja dospijea vrstih materija u
otpadne vode
Projektovati prostor koji se koristi za utovar i
istovar sirovina tako da je olakano esto i
efikasno ienje, predviajui glatke
povrine i minimiziranje uglova i ostalih
mjesta koja su teko dostupna za ienje
Projektovanje i izrada radnog platoa ispred
mazutne stanice sa slivnim kanalima, kako bi
se usmjerilo odvoenje otpadnih voda prema
separatoru masti i ulja
Ugradnja CIP sistema koji sadri
recirkulaciju sredstava za ienje, i
automatsko doziranje hemijskih sredstava ili
ugradnja mjeraa provodljivosti radi
utvrivanja koncentracije hemijskih
sredstava u vodi za pranje CIP sistema, te
planiranje samoneutralizacije u rezervoaru za
neutralizaciju

Smanjenje emisija u zrak

Transportne trake mogu biti potpuno

zatvorene i zavarene, ili montirane sa
poklopcima sa lokalnom ispusnom
ventilacijom projektovanom da hvata
emisije, kada ograivanje nije izvodljivo
Minimiziranje duine transportne trake ili
broja transfer taaka moe smanjiti emisije
neke sirovine u prahu

149

Izbor i projektovanje opreme

Smanjenje buke

Primjeri
Kod sistema za rukovanje sirovinama,
ljebova i lijevaka, buka nastala od udara
izmeu sirovine i ljeba moe se minimizirati
izbjegavanjem naglih promjena pravca i
minimiziranjem sila udara, npr. odravanjem
kliznog kontakta proizvoda sa ljebom i
minimiziranjem visine padanja, ili izborom
materijala za oblogu trake koji e ublaiti
buku
Koritenje elastinih prikljuaka izmeu
ventilatora i ljebova kako bi se minimiziralo
prenoenje vibracija na potporne elemente
Izbor ventilatora sa manjim brojem lopatica
Odabir materijala za cijevi koji ima osobine
izolacije zvuka, tj. izabrati cijevi od lijevanog
eljeza umjesto plastinih
Odabir materijala za priguenje zvuka na
pokretnim trakama na linijama za punjenje
staklenih boca, kao npr. odabir gumenog
materijala
Pozicioniranje opreme na nain da najbunija
strana koju stvara oprema ne bude okrenuta
prema lokaciji osjetljivoj na buku

Smanjenje neprijatnih mirisa

Izgradnja odgovarajueg ventilacionog

sistema
Slivnici moraju biti projektovani tako da
sprijeavaju povratak neprijatnih mirisa. tj,
zaklapanje, regulacija, ventilacija.

Promjene i redizajn postrojenja

Ukoliko uslovi za doprinos efikasnom koritenju resursa i smanjenja emisija u zrak, vode i
zemljite nisu zadovoljeni na samom poetku, prilikom projektovanja pogona i izbora
postrojenja i opreme, onda se u toku ve postojeeg izgraenog i zateenog stanja moe
pribjei promjenama i redizajniranju pogona i postrojenja.
Postoje mnoge mjere kod redizajniranja postrojenja koje se mogu primijeniti kako bi se
smanjila potronja vode, kao npr. optimizacija procesa kontrole, te recikliranje i ponovno
koritenje vode.
Takoer je potrebno razmotriti posebno dijelove pogona i postrojenja kod kojih je mogue
primijeniti mjere redizajniranja radi postizanja energijske efikasnosti. Postoje mnoge tehnike

150

za postizanje energijske efikasnosti, i ako one strogo zavise od odreene lokacije i vrste
procesa. Potrebno je znati da je ukupna uteda energije obino rezultat malih uteda u
odreenom broju podruja. Prelazak na opremu koja je energijski efikasnija, zatim na mala
kogeneracijska postrojenja za kombinovano koritenje dva ili vie izvora energije mogu
umnogome doprinijeti dodatnim utedama. Neke mjere koje se poduzmu radi utede energije
mogu dovesti do pozitivnih uticaja na okoli, ali u svakom sluaju je potrebno uraditi
procjenu uzimajui u obzir trokove i okolinske uinke kojom bi se pokazalo da je takva
mjera opravdana.
Kod pogona i postrojenja kod kojih se uestalo proizvodi para za zagrijavanje, a koja koriste
elektrinu energiju iz gradske elektroenergetske mree, ovaj nain moe se zamijeniti mnogo
efikasnijim nainom kogeneracijske proizvodnje pare za zagrijavanje i elektrine energije za
druge potrebe. Kogeneracija se moe predstaviti preko termodinamikog ciklusa: kotao se
koristi za proizvodnju pare visokog pritiska, koja se zatim vodi cijevima do turbine koja
pokree generator. Proizvedena elektrina energija se koristi za podmirivanje potreba objekta,
a viak se prodaje lokalnoj gradskoj mrei. Kako para iz turbine zadrava veliki dio svoje
energije, ta energija se moe iskoristiti za grijanje ili u druge svrhe. Elektrina energija se
moe jednako dobro proizvesti ili preko gasnih turbina i dizel motora ili parnih turbina. Izbor
zavisi od potrebne koliine elektrine i toplotne energije.
U nekim zemljama Evropske unije pokazalo se da je opcija koritenja kogeneracijskih
postrojenja za proizvodnju toplotne i elektrine energije veoma dobra u mljekarama u kojima
postoji linija za proizvodnju mlijeka u prahu poto je u procesu isparavanja i suenja potrebna
i elektrina i toplotna energija u velikim koliinama. Kogeneracijska postrojenja se veoma
mnogo koriste, dakle u procesima suenja mlijeka gdje se zahtijeva para visoke temperature i
pritiska, kao npr. 220-240 0C i 32-34 bara. Gubici u cjevovodima se takoer moraju uzeti u
obzir, tako da se proizvodnja pare mora odvijati na minimalno 40 bara.
Kada je u pitanju smanjenje buke, oprema koja predstavlja izvor buke kao to su ventilatori,
kompresori i pumpe moe se izolirati pregradom, koja se obino sastoji od metala obloenog
zvunom izolacijom, koja djelomino ili u potpunosti izoluje buku.
Tabela 51. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja
Promjene i redizajn postrojenja
Potronja vode

Primjeri
Ukloniti sva crijeva za vodu koja cure,
popraviti neispravne slavine i toalete iz kojih
curi/kapa voda
Postaviti automatske mlaznice na crijeva sa
otvorenim krajem za pranje podova i radnih
povrina
Uvesti i redizajnirati CIP (centralno
industrijsko pranje) sistem u pogonima gdje
je oprema podesna za takvu vrstu ienja
radi optimizacije potronje vode

151

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri
Uvesti nain pranja vodom pod visokim
pritiskom umjesto pranja vodom bez visokog
pritiska, a pri kojem se koristi velika koliina
vode tokom ienja
Koritenje automatskih pjenomata za
ienje
Koritenje vode iz protonih rashladnih
sistema za pranje npr. radnih povrina u
proizvodnji

Smanjenje potronje energije-energijska

efikasnost

Prodaja bilo koje proizvedene toplote i/ili

energije koja se ne moe iskoristiti na
lokaciji pogona i postrojenja
Izolacija rezervoara za sakupljanje
kondenzata, ventila i prirubnica u kotlovnici
Razmotriti koritenje kogeneracijskih
postrojenja na mjestima gdje je za svaki dio
procesa potrebna i elektrina i toplotna
energija

Smanjenje nastanka otpada

Redizajnirati prostor skladita na nain da je

omogueno lako i sigurno koritenje, npr.
organizacija polica tako da je omoguena
efikasna manipulacija i koritenje viljukara
u skladitu
Uvesti odvojeno prikupljanje organskog
otpada, plastine ambalae, stakla, papira i
kartona, itd. organizovanjem odvojenih
mjesta za tu namjenu, te dalje plasiranje
prikupljenog otpada na trite

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Ugradnja automatskih sistema za zatvaranje

dotoka vode ili sirovine u cilju izbjegavanja
prolijevanja iz opreme
Redizajniranje CIP sistema na najoptimalnije
rjeenje, npr. ugradnja nekoliko manjih CIPova u veim pogonima
Optimizacija CIP programa pranja prema
veliini posuda i pogona i vrsti zaprljanja

Smanjenje emisija u zrak

Zamjena koritenja lo ulja sa prirodnim

152

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri
gasom, u podrujima gdje postoji mrea
snabdijevanje prirodnim gasom

Smanjenje buke

Motore mehaniki izolovati od spojenih

cijevi ili cjevovoda gdje god je to mogue
Kod fluidnih sistema, mogu se koristiti
prigunice ili amortizeri za ublaavanje
udaranja, kako bi se smanjilo prenoenje
nastale buke u sistem cjevovoda
Poveati debljinu stjenke cjevovoda
Izolirati cijevi
Smanjiti brzinu rada ventilatora
Izolacija opreme koja stvara buku pomou
izolacione pregrade
Ograivanje parnih kompresora izolacionom
pregradom
Kod prostorija za zamrzavanje i
rashlaivanje, ograditi maine i opremu
rashladnog sistema uz ostavljanje potrebnog
prostora za ventilaciju motora i ventilatora

Odravanje opreme i postrojenja

Odravanje je postupak kojim se fizikom elementu postrojenja osigurava sposobnost vrenja
funkcije koju korisnik od tog postrojenja trai.
Efikasno planirano preventivno odravanje opreme i postrojenja moe minimizirati uestalost
i koliinu nastanka otpada, otpadnih voda i emisija u zrak, kao i potronju vode i energije. Na
primjer, rezervoari, oprema za transport sirovina ili pomonih fluida, zatvarai na
kompresorima, ventili i ispusti u procesu mogu biti glavni izvori curenja, odnosno gubitaka.
Neispravna kontrolno-procesna oprema moe uzrokovati curenja, prelijevanja i gubitke.
Openito, odravanje komunalnih instalacija u preduzeu dobiva mnogo nii prioritet nego
odravanje koje ima direktan uticaj na proizvodnju ili sigurnost. Ovo se moe pokazati kao
glavni faktor koji doprinosi prekomjernom koritenju vode i nepotrebnom nastanku otpadne
vode. Reim odravanja kojim se dobro upravlja moe osigurati, na primjer popravke na
mjestima gdje dolazi do proputanja i gubitaka, otkrivanje greaka uslijed kojih moe doi do
prelijevanja ili prosipanja u slivnike.
Ukoliko se sprovode redovni programi odravanja i kontrole opreme i postrojenja mogue je
procijeniti odreena odstupanja ili izmjene u smislu njihovog uticaja. Jednostavnim
izmjenama u toku procesa mogu se postii smanjenje potronje vode i deterdenata za
ienje, a time i smanjenje koliine i optereenja otpadne vode.

153

Suho ienje u procesu ienja doprinosi smanjenju potronje vode namijenjene za ienje,
a samim tim i smanjenju nastanka otpadne vode.
Kada su u pitanju emisije buke veoma je vano kontrolisati emisije buke na samom izvoru
odravanjem opreme, kao i izbjegavanjem ili smanjenjem nastanka buke kontrolom rada
vozila i drugih transportnih sredstava.
Tabela 52. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja
Odravanje
Potronja vode

Primjeri
Primjena planiranog programa za ienje i
odravanje opreme i prostorija
Suho ienje pogona i postrojenja
Namoiti podove i opremu prije pranja kako
bi dolo do otputanja prljavtine prije
konanog ienja
Prenoenje nus-proizvoda suhim putem, uz
primjenu ienja vodom pod pritiskom,
koritenjem crijeva sa automatskim
prskalicama
Upravljati i minimizirati koliine vode koje
se troe redovnim popravkama na mjestima
gdje dolazi do gubitaka i curenja, te
redovnim izvjetavanjem

Smanjenje potronje energije-energijska

efikasnost

Primjena sistema upravljanja energijom:

za sistem proizvodnje pare (maksimizirani
povrat kondenzata, izbjegavanje gubitaka
pare iz povrata kondenzata, popraviti mjesta
gdje dolazi do izlaska pare )
za sistem proizvodnje komprimiranog zraka
(vriti redovan pregled i upravljanje
procesom, provjeravati temperaturu ureaja
za suenje zraka, provjeravati koritenje
komprimiranog zraka i potrebe za istim,
provjeriti da li ima curenja komprimiranog
zraka i izvriti popravke)

154

Odravanje

Primjeri
za rashladne sisteme i klimatizaciju (
redovno istiti kondenzatore, osigurati da
zrak koji ulazi u kondenzator bude to
hladniji, odnosno drati rashladne sisteme
podalje od izvora toplote, provjeravati da li
dolazi do curenja rashladnog sredstva,
provjeravati nivo ulja, provjeravati da li je
termostat prilagoen na odgovarajuu
temperaturu)
Primjena sistema upravljanja osvjetljenjem
Izbjegavanje dugotrajnih otvaranja prozora i
vrata radi prozraivanja prostorija u
periodima grijanja ili hlaenja prostorija
Uvoenje radne discipline da se svjetla ne
dre upaljena tokom dana bez potrebe, ve da
se koristi dnevno svjetlo

Smanjenje nastanka otpada

Odravati sistem odvojenog prikupljanja i

odvoenja kartonske, papirne i PVC
ambalae na reciklau

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Upravljati i minimizirati koliinu deterdenta

koja se koristi
Izabrati deterdente koji uzrokuju minimum
tetnih uticaja na okoli, bez naruavanja
efikasnosti ienja
Izbjegavati gdje je to mogue, koritenje
sredstava za ienje i dezinfekciju koji
sadre aktivni hlor
Redovno provoditi laboratorijske analize
sastava otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Smanjenje emisija u zrak

Redovno provoditi mjerenja emisije u zrak iz

kotlovnice
Kontrola na mjestima gdje dolazi do
pretovara sirovina i materijala u prahu da li je
ivica za pretovar na odgovarajuem mjestu

155

Odravanje

Primjeri
Redovna kontrola cjevovoda sistema za
rashlaivanje i zamrzavanje u cilju
sprjeavanja curenja rashladnog sredstva i
odravanje ovakvih sistema, te zatita
cjevovoda od oteenja uslijed vanjskog
utjecaja

Smanjenje buke

Primijeniti sistem za upravljanje bukom

Smanjenje neprijatnih mirisa

Sprovoditi audit i kontrolu neprijatnih mirisa

Redovno odravanje ventilacionog sistema
istiti esto prostore za skladitenje sirovina
Sprijeiti zastoje otpadne vode

Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka otpada

Sa razvojem ljudske civilizacije i porastom populacije, dolazi do poveanja negativnih
utjecaja ovjeka na okoli. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u
antiko doba. Tu se spominju problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom ume, kao i
zagaenje vode tekim metalima eksploatiranim u rudnicima. Ipak, svi ovi problemi su bili
lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do industrijske revolucije. Poetak
dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije okolinih problema, kao i
intenzivnije degradacije ovjekove okoline.
Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema, a mogu se svesti u
tri kategorije:

Uprljaj i bjei - ovaj pristup je bio tipian za mjesta sa malom naseljenou, a

sastojao se u migracijama stanovnitva izazvanih degradacijom okoline (najee
uslijed degradacije obradivog zemljita)
Razrijedi i raspri - ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u predindustrijskom i klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu
samopreiavanja.
Koncentriraj i zadri - jedno vrijeme je smatrano za dobru metodu upravljanja
otpadom, npr. za kontrolirano odlaganje toksinog i nuklearnog otpada.
Meutim, uslijed fizikog propadanja kontejnera i/ili kontrole, nemogue je
garantirati dugorono skladitenje bez pojave curenja.

Od 60-tih godina pa naovamo, postalo je jasno da strategija razrijedi i raspri nije vie
efikasna u borbi sa takastim izvorima zagaenja. Zbog toga su nova tehnologija i poslovanje
zasnivani na uvoenju postupka preiavanja na kraju proizvodnog procesa, ili tzv. end-ofpipe tretmana. Iako je do odreenog stupnja uinkovit, ovaj pristup tretmana na kraju
procesa nije rjeenje.

156

Slika 7. Povijest upravljanja otpadnim tokovima

End-of-pipe tretman ima i nusprodukte kao to je otpadni mulj, koji mora biti odloen ili
spaljen, to stvara novu dimenziju zagaenja okolia, koja takoer moe biti neprihvatljiva.
Tek u zadnjih 10-15 godina, dolo se na ideju da se smanje emisije tetnih materija na izvoru
njihovog postanka. Ova strategija prevencije zagaenja i minimiziranja otpada je bila
neophodna da bi se smanjili ogromni trokovi preiavanja, posebno od momenta kada je u
pravni sistem uveden princip zagaiva plaa.
Ovaj novi pristup, nazvan istija proizvodnja obeava, jer ujedinjuje okolinu i poslovnu
stranu problema.

Kontrola

zagaenja

putem

tretmana na kraju procesa

tretman gasa (praina, SO2,
NOx, itd.)

dolazi nakon to je zagaenje

nastalo

tretman i odlaganje otpada

predstavlja

pristup

reagiraj da bi izlijeio nastalu

tretman otpadne vode (BPK,

P, N, metali itd.)

posljedicu.

Kontrola nastanka zagaenja i

okolina poboljanja se uvijek
gledaju kao dodatni trokovi za
preduzee.

Slika 8. Osobine end-of-pipe pristupa

157

Intervencijom u proizvodnom procesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegova

smanjenja ili potpunog izbjegavanja, moe se eliminirati ili minimizirati oneienje i
istovremeno umanjiti trokovi proizvodnje. Ovaj preventivni koncept, kojim se smanjuje ili
ak izbjegava nastanak otpadnih tokova, naziva se istijom proizvodnjom.

istija proizvodnja je progresivna

strategija koja se bazira na pristupu
predvidi i sprijei prije nastanka.

Bazira se na rjeavanju problema,

a ne posljedica.

Zagaujue materije i otpad se

smatraju potencijalnim sirovinama.

Slika 9. Osobine istije proizvodnje

istija proizvodnja je kontinuirana primjena integrirane preventivne okoline strategije
primijenjene na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja sveukupne efikasnosti i
smanjenja rizika po ljude i okoli, te u isto vrijeme poduzea ini konkurentnijem i jami
njihovu ekonomsku odrivost.
Naime, analizom trokova proizvodnje uoljivo je da znaajan procent pripada otpadnim
tokovima iz procesa proizvodnje i ostalih prateih segmenata jednog poduzea. U strukturi
trokova koji se odnose na otpad, gotovo 80 % se odnosi na rasipanje sirovina za proizvodnju,
naroito vodu i energiju. Sirovina u otpadnim tokovima znaajno optereuje okoli, a
zahtijeva adekvatno zbrinjavanje, odnosno preiavanje, kako bi se postigla kvaliteta kojom
su zadovoljeni standardi za emisiju u okoli. Otpadni tok predstavlja financijski gubitak za
poduzee i optereuje cijenu proizvoda, i kao gubitak, i zbog trokova potrebnih za
zbrinjavanje i preiavanje. Dodatni troak predstavljaju i naknade za isputanje otpadnih
tokova.
Trokovi odlaganja
otpada

Trokovi transporta

Trokovi gubitka
sirovina

Ukupni trokovi

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90% 100%

Slika 10. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada

158

Praksa je pokazala da se ova integralna preventivna okolina strategija moe primijeniti i na

procese, i na proizvode, i na usluge, sa ciljem poboljanja cjelokupne efikasnosti te smanjenja
rizika po ljude i okoli. Kada je rije o procesima, dobri rezultati postignuti su u gotovo svim
industrijskim granama, od prehrambene, metalopreraivake, koarske, drvne do
termoelektrana i kemijske industrije.
Prednosti istije proizvodnje
istija proizvodnja se, generalno gledajui, isplati jer dovodi do poveanja proizvodne
efikasnosti i utie na poboljanje kvaliteta proizvoda. Ekonomske prednosti istije
proizvodnje posebno dolaze do izraaja kada se ova strategija usporedi sa ostalim metodama
za zatitu okolia kao to su tretman otpadne vode na kraju procesa, prerada otpada, tretman
ispusnih gasova itd. Ukratko, istija proizvodnja donosi mnoge koristi u koje spadaju:
-Rizik

Dovodi do smanjenja okolinih, zdravstvenih i incidentnih rizika.

+Imid
polju.

Unaprjeenje ugleda poduzea na trinom, drutvenom i administrativnom

+Kvaliteta
Poveanje kvalitete proizvoda i smanjenje nastajanja proizvoda koji ne
zadovoljavaju postavljene zahtjeve.
+Utede
Utede u sirovinama, vodi i energiji, kao i u upravljanju i tretmanu otpadnih
tokova. U stvari financijske utede.
+Efikasnost
nivoa.

Unaprjeenje radne strukture, racionalizacija i unaprjeenje tehnolokog

+Inovacija
Pomae savladavanju rutinskih poslova i unaprjeenju, redefiniranjem
procesa, procedura, faza, materijala, itd.
+Produktivnost Poveanje produktivnosti poduzea, optimizacija procesa i racionalna
upotreba resursa. Meutim, okolino odrivi industrijski razvoj ne mogu postii industrije
same, to zahtijeva uee svih sektora drutva. Vlasti ovdje imaju glavnu ulogu putem svoje
zakonske regulative, poreskog sistema, te putem brojnih drugih aktivnosti.
Koristi ostvarene implementacijom istije proizvodnje
Brojni su primjeri primjene istije proizvodnje u zemljama Mediterana (Hrvatska, Maroko,
Egipat, panjolska, Tunis, Bosna i Hercegovina), kao i pozitivni rezultati ostvareni na:

Utedi sirovina, vode i energije,

Smanjenju tetnih sirovina , te
Smanjenju koliine i mogue toksinosti isputenih zagaujuih materija i
otpada.

159

U projektu koji je realizirao Hrvatski centar za istiju proizvodnju tijekom 2000. godine u
Osjeko - Baranjskoj upaniji u okviru 8 projekata raenih sa metalnom, industrijom
deterdenata, eeranom, termoelektranom i vinskom industrijom, ostvareni su sljedei
povoljni uinci na okoli:

Smanjenje koliine otpadnih voda

Smanjenje emisija u zrak
Smanjenje kol. tehnolokog otpada
Smanjenje koliine opasnog otpada
Utede svjee vode
Utede sirovina i pomonih tvari
Utede zemnog plina

1.528.090 m3/god.
412 t/ god.
72.670 t/ god.
245 kg/god.
350.185 m3/god.
65 t/ god.
153.000 m3/god.

Kroz realizaciju preventivnih mjera na redukciji otpadnih materija na mjestu nastanka, u

okviru projekta su ostvarene ukupne financijske utede od 9,44 milijuna kuna godinje.
Uesnici programa za jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u Bosni i
Hercegovini 5, koji realizira Centar za okolino odrivi razvoj, njih 11 iz metalne i
prehrambene industrije, svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae
ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno
zagaenje kako vode, tako i zemlje i zraka.
Njihova zainteresiranost za koncept istije proizvodnje polazi i od injenice da se primjenom
ovog koncepta industrijska poduzea pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer e biti
potrebno da izvre kompletnu reorganizaciju proizvodnog procesa u smislu uvoenja radnih
procedura i kontrole kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja, uvoenja napredne tehnologije,
uteda sirovina i energije i smanjenja otpadnih materija. Sve to praktino znai izvrenje
zadatih kriterija koje propisuje novi set Zakona o okoliu. Oekivanja od uvoenja istije
proizvodnje su velika, jer u uvjetima teke gospodarske situacije, istija proizvodnja pomae
oivljavanju posustale industrije u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje predstavljaju
izvor zagaenja.
Stoga je upravo razvoj ovakvih novih preventivnih pristupa smanjenju utjecaja industrijskih
aktivnosti na okoli, ukljuujui i primjenu najboljih raspoloivih praksi i tehnologija (BAP i
BAT), esencijalan za zatitu okolia. Potencijalne koristi od implementacije istije
proizvodnje su znaajne, i stoga je neophodno raditi na stvaranju sistema koji omoguava iru
implementaciju ovog koncepta, odnosno uspostavi sistema praenja emisija u cilju dobivanja
kompletnih i pouzdanih informacija o zagaivaima i njihovim otpadnim tokovima,
inspekcijskoj kontroli utjecaja industrijskih aktivnosti na okoli, te uvoenju zakonodavnih i
gospodarskih poticajnih mjera i mehanizama.

5 Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, 2001-2004

160

Tabela 53. Rezultati devet pokaznih projekata

Uteda
vode
(m3/god.)

Uteda
energije
(kW/god.)

ivinoprodukt,
Srbac

25.543,1

Tvornica
dalekovodnih
stubova-TDS,
Sarajevo

20.925,0

5.850,0

Sinalco,
Sarajevo

11.100,0

Krajina Klas,
Banja Luka

7.5680,

Sarajevska
pivara, Sarajevo

64.000,0

Fana, Srebrenik

3.836,0

Preduzee

Ukupna
uteda

Investic.

Period
povrata
(mjesec)

62.911,0

37.165,0

703.800,0

21.000,0

12

5.907,4

471,0

1,8

7.075,0

1.379,0

2,5

119.454,0

470

114.620,0

26.290,0

30

11.359,0

53.200,0

52

51.481,0

1.000,0

12.000,0

36.000,0

36

12

13.647,0
ica, Sarajevo

Lo ulje

Sirov.

Otpad
(t/god.)

85 %

18649
Sm3 gas

49 %

400 l
nafta

2%

400,0

Vegafruit, Mala
Brijesnica

585

20.000,0

19.487,0

Ukupno

127.951,1

144.372,0

1.098,8

989.153,4

195.992

Mebo, amac

Utede vode, a prema tome i smanjenje koliine otpadne vode variraju od 24 do 81 %, i sa

prosjekom od 60 % je za 50 % vie nego to je predvieno (10 %). Ukupna godinja uteda
energije je 144372 KW, dok je otpad smanjen za 1098,8 t/god. Trokovi proizvodnje su
smanjeni za KM/god (505.746,1 EUR/god). Veina primijenjenih mjera istije proizvodnje
(78 %) je imala period povrata investicija manji od 12 mjeseci.
Znaajni rezultati koji su postignuti, potvruju da je smanjenje otpada i emisija za 20 % ili
vie, mogue ostvariti u Bosni i Hercegovini bez znaajnih finansijskih ulaganja. Dodatnih
10-20 % smanjenja je mogue sa malim investicijama, koje imaju period povrata manji od 12
mjeseci. Veina preduzea bi zbog toga trebala biti u stanju da smanji zagaenje i otpad za
30-40 %, koritenjem procedura istije proizvodnje i bez zahtijeva za investicijski zajam. U
isto vrijeme, mjere istije proizvodnje dokazano poveavaju profitabilnost preduzea.
Metodologija okolinog dijagnosticiranja za uvoenje mjera prevencije i minimizacije
Aktivnosti na implementaciji se odvijaju prema jedinstvenoj metodologiji koja se sastoji iz
est osnovnih koraka.

161

Slika 11. Koraci u implementaciji istije proizvodnje

Poetni korak u implementaciji istije proizvodnje predstavlja analiza procesa kojom se od
strunog tima zahtijeva da specificiraju sve pogone i procese, od proizvodnih do skladita,
ukljuujui i energetske blokove i sl. Posebnu panju, potrebno je posvetiti pomonim
procesima, kao to je ienje. Krajni cilj ove aktivnosti je identifikacija najvanijih ulaznih i
izlaznih materijala, energije, vode, izraena na nivou poduzea.

Korak 1: Priprema i zapoinjanje

Sredinji
rezultat: odabir
fokusa
procjene P

Korak 2 : Analiza procesa

2,1 Priprema diagrama procesa
2,2 Izrada bilance materijala i energije
2,3 Proraun trokova otpadnih tokova
2,4 Analiza problema uzrokovanih otpadnim
tokovima

Sredinji rezultat: Popis izvora otpada i posljedica

Korak 3: Generiranje opcija za P

Slika 12. Analiza procesa

Analizom se dobiva uvid u rad poduzea, okoline utjecaje koji nastaju kao posljedica svih
aktivnosti u poduzeu, te trokove vezane za potronju prirodnih resursa i sirovina i trokove
zatite okolia. Deset industrijskih poduzea prilikom rada na analizi procesa uglavnom su
nailazili na potekoe u prikupljanju podataka. Naime, raunovodstvena evidencija, kao i
evidencija o utroku materijala vodi se obino na razini cijeloga poduzea. Izvori podataka su:

162

Evidencija nabavke i prodaje,

Evidencija o proizvodnji,
Raunovodstveni podaci,
Mjerenja na licu mjesta.

Podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica gotovo je nemogue bilo dobiti.
lanovi timova su najee rjeavali ovaj problem procjenom pojedinih parametara, naroito
utroka vode i energenata, na osnovi tehnolokih pokazatelja. Meutim, za pouzdanu sliku o
uinkovitosti upravljanja industrijskim pogonima i postrojenjima potrebno je evidentirati sve
podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica. Iz podatka o utroku vode na razini
poduzea, npr., nemogue je zakljuiti koliko se vode troi po pojedinim proizvodnim
pogonima, da bi se zakljuilo da li se u nekom od proizvodnih pogona prekomjerno troi. Istu
potekou predstavlja evidentiranje utroka energije ili drugih sirovina na razini poduzea.
Kako metodologija predvia potekoe u prikupljanju podataka, to se zapravo zahtijeva da se
pouzdani bilans odredi za odabrani pogon ili postrojenje, nakon to se uradi analiza na razini
poduzea. Kriteriji za odabir "fokusa" analize su sljedei:

Ekonomski financijski gubici uslijed nastanka otpada, rasipanja i neracionalne

potronje sirovine, vode i energenata,
Okolini-koliina i sastav otpada,
Tehniki - oekivani potencijal poboljanja.

Svih deset strunih timova je odabralo svoj fokus i zapoeli su detaljnu analizu pravljenjem
dijagrama procesa. Najprije su identificirane operacije iz tog procesa, a potom su sve
operacije povezane sa materijalnim tokom. Sutina je bila povezati ulaze i izlaze materijala i
energije kako je to prikazano na Slici 13.
emisije gasova
Sirovine
(poluproizvodi) proizvod
hemikalije

voda/zrak
energija

Procesna
jedinica

nus-proizvodi

otpadna voda

tekui otpad
reciklaa
vrsti otpad

Slika 13. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice

Kod fokusne analiza procesa kljuna je bila identifikacija uzroka nastajanja otpada, i to:

Utjecaj kvaliteta ulaznih materijala,

Utjecaj tehnikih faktora - dizajna procesa/ opreme, prostornog pozicioniranja
opreme / cjevovoda, monitoring ispravnosti rada opreme, itd.
Utjecaj radnih procedura planiranje proizvodnje, radne procedure, uestalost
odravanja, obuka osoblja, itd, te
Utjecaj procedura za rukovanje otpadom.

163

ULAZ U PROCES

IZLAZ IZ PROCESA

Zabiljei:

Zabiljei:

Sirovina, voda, energija i

pomoni materijali

Proizvod,
nus-proizvod,
otpad i emisije

ODREDI MATERIJALNU BILANCU

1. Sortiraj informacije
2. Izradi preliminarnu bilancu
3. Analiziraj i doradi bilancu

Slika 14. Koraci fokusne analize

Nakon to su prepoznati uzorci nastanka otpadnih materija pristupilo se proraunu trokova
vezanih za otpadne tokove, i to internih trokova:

Gubitak sirovine i poluproizvoda,

Rad postrojenja,
Prikupljanje i zbrinjavanje otpada,
Eksterni trokovi,
Naknade za isputanje otpadnih voda,
Ostale naknade, trokovi za dozvole.

Projektni tim poduzea, u traenju opcija P, oslonit e se na vlastite zamisli, potai druge
zaposlenike u traenju ideja, provjeriti baze podataka o primjeni P u slinim poduzeima, te
o tehnolokim dostignuima. Ideje treba traiti u :

Izmjenama u proizvodu
Izmjenama
u
ulaznom
materijalu
Tehnolokim izmjenama
Modificiranju opreme
Boljoj kontroli procesa
Dobrom gospodarenju
Ponovnoj upotrebi u procesu
proizvodnje
Proizvodnji iskoristivih nusproizvoda.

Korak 2: Analiziraj proces

Sr edinji
rezultat: Listing
izvora otpada u
procesu i
posljedica

Korak 3: Generiraj opcije P

3,1
3,2

Razvij opcije P
Odaberi izvedive opcije

Sredinji rezultat: Lista opcija

P

Korak 4: Odaberi P opcije

Nakon to se dobije lista opcija potrebno ih je kategorizirati kao:

164

Opcije koje su oigledno izvodive,

Opcije koje su oigledno neizvodive,
Preostale opcije.

Za preostale opcije treba angairati eksperte i tehniare,. kako bi napravili analizu

izvodljivosti, koritenjem neke od kvalitativnih metoda. Preliminarna evaluacija treba pruiti
sljedeu vrstu informacija o preostalim opcijama:

jednostavne za implementaciju
oekivana tehnika izvodljivost
oekivana ekonomska izvodljivost
oekivano smanjenje otpada/emisija.

Korak 3: Generiraj P opcije

Sredinji
rezultat: Listing
P opcija

Korak 4: Odaberi P opcije

4,1 Ocijeni tehniku izvodljivost
4,2 Ocijeni ekonomsku izvodljivost
4,3 Evaluiraj okolini aspekt
4.4 Odaberi opciju za implementaciju

Sredinji rezultat: Listing P solucija

Step 5: Implemeniraj P opciju

Kada je rije o tehnikoj izvodivosti potrebno je fokusirati se na sljedee:

Raspoloivost i pouzdanost opreme,

Zahtjevi za prostorom, dodatnim instalacijama, monitoringom i kontrolom
procesa,
Zahtjevi u pogledu odravanja,
Zahtijevane tehnike vjetine (operateri, tehniko osoblje, itd.).

Za ocjenu financijske izvodivosti potrebno je prikupiti podatke o potrebnim ulaganjima u

oprema, izgradnju, obuku, pokretanje, itd., o operativnim trokovima i oekivanoj dobiti. Za
konanu odluku mogue je izbrati neke od ekonomskih kriterija:
Neto sadanja vrijednost (NSV)
n

vrijeme amortizacije (godina)

godinja kamatna stopa (%)

NSV = j =1
n

Ekstranetoprilivnovca
I
(1 + i ) j

I = ukupno ulaganje

Period povrata investicije (PPI)

PPI =

Ulaganje
Netoprilivnovca

Interna stopa povrata (ISP)

n

Ekstraneto prilivnovc a
I =0
(1 + r )i
j =1

r = interna stopa povrata

165

Najee koriteni kriteriji za odluivanje je PPI kod kojeg se za implementaciju preporuuju

projekti sljedeim redoslijedom :
o
o
o

< 1-2 godine (projekti sa malom investicijom)

< 3-4 godine (projekti sa srednje velikom investicijom)
< 5 godina (projekti sa velikom investicijom)

Kada je rije o okolinim aspektima potrebno je evaluirati okolina poboljanja:

Smanjenje koliine zagaujuih materija i nastalog otpada;

Smanjenje toksinosti zagaujuih materija/otpada;
Smanjenje potronje sirovina;
Stredinji
Smanjenje upotrebe neobnovljivih sirovina; zultat: Listing
P opcija
Smanjenje potronje energije;
Smanjenje potronje energije iz neobnovljivih izvora;
Smanjenje potronje vode;
Smanjenje neugodnosti: buka, praina, dim, mirisi, itd.

Korak 4: Odaberi P opciju

Korak 5: Implementiraj P
5,1 Pripremi za implementaciju
5,2 Izvri implementaciju P
5,3 Prati i evaluiraj rezultate
Sredinji rezultat: Uspjeno
implementirane opcije

Korak 6: Odravaj P

Projektni tim e kombinirati rezultate tehnikih, ekonomskih i okolinih evaluacija P opcija.

No, za uspjenu implementaciju vano je odgovarajue dokumentirati oekivane rezultate za
svaku pojedinu opciju kako bi se olakao proces prikupljanja novca i monitoring rezultata
implementacije.
Tehnike upravljanja procesom proizvodnje
Planirati proizvodnju kako bi se smanjio nastanak otpada i uestalost ienja
Opis
Dobro planiran raspored proizvodnje koji smanjuje broj prijelaza na druge proizvode i u
skladu s tim broj ienja proizvodnih linija, moe minimizirati nastanak otpada, potronju
vode i nastanak otpadnih voda. Ukoliko se umjesto proizvodnje istog proizvoda iz dva ili vie
puta isti moe napraviti u jednoj seriji, broj prijelaza se moe minimizirati. Planiranje
proizvodnje moe takoer uticati na broj i duinu potrebnih ienja.
Ukoliko postrojenje proizvodi nekoliko razliitih proizvoda ili isti proizvod, ali sa drugaijim
okusima ili bojama, onda je u zavisnosti o razlikama izmeu specifikacija proizvoda i rizika
unakrsne kontaminacije, neophodno ienje opreme i postrojenje izmeu proizvoda. Ovo
moe biti vano iz razloga sigurnosti hrane, npr. kada se vri izmjena sa koritenja sastojaka
na koje ljudi mogu biti alergini. Takoer, zbog razloga razliitih okusa ili boja, npr. kada se
vri izmjena okusa jogurta sa borovnice na npr. breskvu.
Ukoliko se ostaci moraju ukloniti sa opreme izmeu dva proizvoda, utvrditi da li moda
postoji mogunost da se oni koriste kao nusproizvodi, a ukoliko ne postoji ta mogunost
ostaci se odlau kao otpad. Ukoliko se broj izmjena smanji, moe se smanjiti i broj uklanjanja
ostataka, te se moe maksimizirati ukupna koliina sirovina koja se koristi za finalni proizvod.
Takoer, minimizira se koliina utroene vode, energije i hemikalija u procesima ienja
izmeu dva proizvoda.

166

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje vode, energije i hemikalija, kao i nastanak otpada i otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjivo za mljekare poto se ista oprema koristi za vie proizvoda i poto se mijeanje
meu proizvodima mora izbjegavati iz razloga zakonske, sigurnosne ili kvalitativne prirode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, energije i kemikalija i nastanak otpadne vode i otpada, te s tim u
vezi i smanjenje odgovarajuih trokova.
Nabavljati materijale u veim pakovanjima
Opis
Veina materijala, bilo za direktnu upotrebu u procesu ili za pomone aktivnosti, kao to su
sredstva za ienje, mogu se nabavljati na veliko, za skladitenje u silosima ili povratnim
kontejnerima/posudama, ili za direktnu upotrebu u povratnoj umjesto u nepovratnoj ambalai.
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegava se koritenje odreenih materijala za pakovanje i omoguava ponovna upotreba
iskoritenih.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ukoliko se prazni kontejneri vraaju bez prethodnog ienja, nema utjecaja na druge
okoline medije.
Operativni podaci
U postrojenjima iz prehrambene industrije, hemikalije koje se koriste za ienje, kao to je
kaustina soda, se uglavnom dostavljaju bilo cisternama, te nadalje skladite u tankovima, ili
se dopremaju u kontejnerima srednje veliine i direktno koriste iz istih. Ovo je pogotovo
sluaj kada se ove hemikalije koriste za CIP sisteme, kao to je to sluaj u mljekarama.
Primjenjivost
iroka primjena tamo gdje se koriste sredstva za ienje.
Utede
Openito, jeftinije je nabavljati materijale i hemikalije u veim nego u manjim koliinama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija i recikliranje otpada i ambalanog otpada i zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti,
kako bi se smanjilo izlaganje supstancama opasnim za zdravlje, kao i eventualni akcidenti
zbog manualnog rukovanja.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
iroko primijenjene u mljekarama.
Minimizirati vrijeme skladitenja lako kvarljivih materijala
Opis
Sirovine, nus-proizvodi, proizvodi i otpad se svi mogu skladititi u to kraem vremenskom
periodu. Imajui u vidu njihovu prirodu, rok trajanja, karakteristike mirisa i kako se brzo

167

raspadaju bakteriolokim putem i stvaraju neugodne mirise, moe se koristiti i hlaenje.

Prerada proizvoda u to kraem periodu, te minimiziranje vremena skladitenja, moe
poveati kvalitet i dobit, te time profitabilnost procesa.
Ukoliko se zalihe minimiziraju kako bi se izbjeglo starenje/kvarenje i materijali idu u preradu
to je prije mogue, na taj nain se minimiziraju i gubitci. Ovo ukljuuje planiranje i praenje
nabavki, proizvodnje i otpreme materijala i gotovih proizvoda, materijala namijenjenih
daljnjim korisnicima i otpada. Brza upotreba sirovina ili djelomino obraenih materijala ili
njihova otprema moe smanjiti gubitke uslijed raspadanja, te smanjiti potrebu za hlaenjem.
Razdvajanje otpadnih materijala i uklanjanje otpada iz pogona to je bre to mogue
doprinose smanjenju nastanka problema vezanih uz neugodne mirise.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno rasipanje sirovina, djelomino preraenih proizvoda, te gotovih proizvoda.
Smanjene emisije neugodnih mirisa, te smanjena potronja energije za hlaenje.
Operativni podaci
Za optimizaciju gubitaka i potrebe za hlaenjem, neophodna je suradnja izmeu dobavljaa
sirovina i ostalih sastojaka, kao i pomonih materijala neophodnih za odvijanje proizvodnog
procesa, kao to je to ambalaa. Moda postoje ugovorni aranmani koji utiu na cijenu koja
se plaa dobavljau, u zavisnosti od kvalitete, npr. dobavljenih sirovina.
Zbog svoje lake kvarljivost, mlijeko se uva na farmama u velikim posudama za hlaenje, a
brzi termiki tretman i daljnja prerada smanjuju gubitke.
Ukoliko se polupreraeni proizvodi otpreme to je prije mogue iz jednog prehrambenog
pogona u drugi, gdje e se nastaviti sa daljnjom preradom, mogu se minimizirati zahtjevi za
hlaenjem u proizvodnom pogonu, kao i minimizirati nastanak otpada u pogonu u koji se
poluproizvod doprema.
Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije koja rukuju, skladite i prerauju
kvarljive materijale.
Utede
Obino veliki procent proizvoakih trokova unutar prehrambene industrije, otpada na
sirovine. Financijske posljedice proizvodnje otpada ne odnose se samo na trokove za
odlaganje otpada, nego i na primjer gubitka sirovina, gubitka u proizvodnji, kao i na trokove
dodatne radne snage. Minimiziranjem vremena skladitenja u hladnjaama smanjuju se i
trokovi za energiju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Maksimiziranje kvalitete sirovina, smanjenje trokova odlaganja otpada, smanjenje zahtjeva
za hlaenjem, te sprjeavanje nastanka neugodnih mirisa.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
iroko primijenjeno u mljekarama.

168

Koritenje tima za upravljanje otpadom u preduzeu

Opis
Nastanak otpada se moe minimizirati efikasnim koritenjem sirovina i paralelno s tim
odvajanjem otpada u svrhu recikliranja, koji bi u suprotnom bio pomijean sa drugim
otpadnim tokovima. Formiranje posebnog tima u preduzeu, koji bi u cijelosti bio posveen
smanjenju otpada moe osigurati zadravanje fokusa na minimizaciji otpada, bez obzira na
druge probleme u preduzeu. Ovakav pristup moe biti jo efikasniji ukoliko se primjenjuje
zajedno sa praksom ukljuivanja smanjenja otpada u okvir odgovornosti radnih smjena, kao i
ukljuivanja u ciljeve tima za upravljanje kvalitetom.
Formiranje ovakvog tima, takoer alje jasnu poruku da se radi o neemu vanome za
preduzee.
Tim se moe ukljuiti u projektiranje nove opreme, kao to je to na primjer nova proizvodna
linija. Ovim se osigurava da se od samog poetka, znai od projektiranja, trae naini za
smanjenje nastanka otpada.
Dnevni podaci o nastanku otpada se mogu izloiti na vidno mjesto u pogonu, pokazujui kako
preduzee stoji u odnosu na dnevne ciljeve, ta su uzroci nastanka otpadnih tokova, analizirati
podatke i planirati ta treba poduzeti u budunosti kako bi se sprijeio daljnji nastanak otpada.
Sedmini izvjetaji se takoer mogu slati top menadmentu preduzea na uvid i praenje
napretka.
Smanjenjem koliine otpada koji se mora zbrinuti, mogu se poboljati higijenski i sigurnosni
uvjeti u prostoru za odlaganje otpada. Takoer, mogu se postaviti daljnji ciljevi vezano za
stalna poboljanja.
Ostvarene okolinske koristi
Znaajno smanjenje u koliini nastalog otpada, te u skladu s tim smanjen uticaj na okoli
povezan sa odlaganjem otpada.
Operativni podaci
U jednom primjeru pogona, preduzee je bilo u znaajnim financijskim potekoama.
Znaajno smanjenje trokova je prepoznato kao dobar poticaj da investiraju novac i krenu sa
projektom. Projekt je postavio izazovan cilj smanjenje koliine mijeanog otpada za 50 %.
Cilj je i ostvaren.
Primjenjivost
Primjenjiv za mljekare.
Utede
Fokusiranje na poduzimanje pojedinih jednostavnih akcija dovelo je do znaajnih financijskih
uteda u periodu od 8 mjeseci.
Kljuni razlozi za implementaciju
Znaajne financijske utede uzrokovane poveanim iskoritenjem sirovina u finalnom
proizvodu, te smanjenim trokovima odlaganja otpada.

169

Razdvajanje izlaznih tokova u cilju optimiziranja upotrebe, ponovne upotrebe, recikliranja i

odlaganja (i minimiziranje upotrebe vode i zagaivanja otpadne vode)
Opis
Izlazni tokovi bez obzira da li su ili ne namijenjeni za upotrebu u proizvodu, mogu se
razdvajati u cilju optimalnije i lake upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i
odlaganja. Ovim se takoer smanjuje kako potronja, tako i zagaivanje vode. Ovo se moe
raditi runo ili automatski. Ovi izlazni tokovi mogu ukljuivati npr. sirovine koje ne
zadovoljavaju upotpunosti sve postavljene uslove za proizvodnju, ostatke i proizvode koji ne
zadovoljavaju specifikaciju.
Precizno pozicionirani ureaji za sprjeavanje prskanja, reetke, poklopci, posude za
prikupljanje eventualnih kapanja mogu se koristiti kako bi se odvojeno prikupili izlazni
tokovi. Ovakvi ureaji/oprema se mogu postaviti na proizvodnu liniju, liniju za
punjenje/pakiranje, liniju za transfer, te pored pojedinih radnih jedinica, kao to su stolovi za
guljenje, sjeenje i oblikovanje. Pozicija i dizajn ovakvih posuda zavisi od operacija u
pogonu, eljenog stupnja razdvajanja razliitih materijala i namjere njihovog krajnjeg
koritenja ili odlaganja.
U industriji prerade mlijeka, primjeri materijala koji se mogu prikupljati odvojeno u cilju
optimalne upotrebe ili odlaganja ukljuuju odvode za jogurt i voe kroz proces prerade, prva
ispiranja mlijeka za puter i ostataka masnoe u operacijama pravljenja putera, za koritenje u
drugim procesima, npr. za namaze sa malo masnoe, ili npr. za pravljenje sireva sa malo
masnoe.
Takoer se surutka moe izdvojiti iz mjeavine surutke i vode. Ovaj proces se moe
optimizirati koritenjem mjeraa mutnoe.
Takoer materijali se mogu prikupiti za daljnje koritenje ili odlaganjem koritenjem metoda
suhog ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i manje dospijee materijala u vodu, manje otpadne vode. Ukoliko
se materijali efikasno prikupe smanjuje se koliina vode neophodne za operacije ienja, te
se takoer koristi i manje energije za zagrijavanje vode za ienje. Takoer, potrebna je
manja koliina sredstava za ienje. Smanjuje se i teret zagaenja otpadne vode po jedinici
proizvodnje, npr. BPK, KPK, azot i fosfor, kao i nivo deterdenata.
Razdvajanje tenih i vrstih materija namijenjenih za daljnju upotrebu ili unitavanje ima
nekoliko prednosti. Ukoliko postoje adekvatni sistemi za prikupljanje smanjuje se mogunost
unakrsne kontaminacije izmeu razliitih nusproizvoda. Razdvajanjem nusproizvoda
smanjuje se mogunost pojave neugodnih mirisa od materijala, koji i kada su svjei emitiraju
neugodne mirise, tj. pomou njihovog odvojenog skladitenja/uklanjanja pod kontroliranim
uvjetima, umjesto potrebe za kontrolom velikih koliina mijeanih nusproizvoda.
Takoer, minimiziranjem unakrsne kontaminacije, razdvajanje omoguava pojedinim
proizvodima koji se mogu iskoristiti da se iskoriste, umjesto njihovog odlaganja jer su
pomijeani sa drugim materijalima koji se ne mogu iskoristiti. Na ovaj nain svi pojedini
materijali se mogu iskoristi ili odloiti na za njih najprikladniji nain.
Operativni podaci
Ovo razdvajanje moe rezultirati istijim otpadnim vodama, smanjenom potronjom vode i
smanjenim otpadom.

170

Primjenjivost
Primjenjiv za mljekare.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjene koliine otpada budui da se ovako prikupljani materijali mogu iskoristiti. Smanjen
tretman otpadne vode i odlaganje otpada, te s tim u vezi smanjeni odgovarajui trokovi.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Mljekare u Velikoj Britaniji.
Upotreba nusproizvoda, proizvoda i ostataka kao hrane za stoku
Opis
Postoje brojni primjeri u prehrambenoj industriji gdje se sirovine, djelomino obraena hrana
i finalni proizvodi namijenjeni ljudskoj potronji ili od kojih je izdvojen dio namijenjen
ljudskoj potronji mogu iskoristiti kao stona hrana. Na primjer, hrana koja neznatno odstupa
od zahtjeva kvaliteta za potroae, ili koje je previe proizvedeno, moe se iskoristiti kao
stona hrana.
Ostvarene okolinske koristi
Poveano iskoritenje materijala, te smanjeno nastajanje otpada. U skladu s tim i smanjenje
trokova za energiju za tretman i odlaganje otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Pojedini materijali se trebaju skladititi u uvjetima kontrolirane temperature, ukoliko ih nije
mogue preraditi prije nego to se ponu raspadati i prestanu biti upotrebljivi za stonu hranu.
Primjenjivost
Primjenjivo u pogonima za proizvodnju mlijeka jer se koriste sirovine i djelomino preraeni
sastojci i proizvode koji su primjenjivi za hranjenje ivotinja, bilo direktno ili nakon dodatne
prerade, a koji odgovaraju relevantnoj zakonskoj regulativi kojom se regulira kvaliteta i sastav
hrane za ivotinje.
Utede
Smanjenje trokova tretmana i odlaganja otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ekonomska upotreba nusproizvoda, proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, koji bi se u
suprotnom morali tretirati i odloiti kao otpad.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primjeri izvora hrane za stoku iz procesa iz postrojenja prehrambene industrije koja proizvodi
proizvode namijenjene za ljudsku upotrebu prikazani su u narednoj tabeli.
Tabela 54. Primjeri izvora hrane za stoku iz pogona za proizvodnju i preradu mlijeka
Izvor hrane za stoku

Prosuti sastojci, djelomino ili potpuno

preraeni materijali

Primjer industrijskog izvora

Mljekare, ali primjenjivo i u drugim

postrojenjima prehrambene industrije koji

171

Izvor hrane za stoku

Primjer industrijskog izvora

proizvode proizvode koji se mogu

primjenjivati kao stona hrana
Pranje bavi sa jogurtom

Mljekare

Surutka koja nije namijenjena za pravljenje

sira, djeje hrane ili drugih proizvoda

Mljekare

Mlijena otpada voda nastala kod pokretanja Mljekare

pasterizatora
Razdvajanje vodnih tokova radi optimizacije ponovne upotrebe i tretmana
Opis
Openito postoje etiri tipa vodnih tokova prisutnih u postrojenjima iz prehrambene
industrije, tj. voda koja se direktno koristi u procesu/tehnoloka, voda za sanitarne potrebe,
nezagaena voda i oborinska voda. Sistem za razdvajanje vode moe se projektovati za
skupljanje ovih vodnih tokova i njihovo razdvajanje prema osobinama, npr. prema teretu
njihovog zagaenja.
Nezagaeni vodeni tokovi se mogu, kad je to izvodljivo i kada nee uticati na sigurnost
proizvoda ponovo upotrijebiti za specifine procese npr. pranje, ienje, za sanitarne potrebe,
uzastopnu ponovnu upotrebu, te za sam tehnoloki proces. Nezagaena voda, koja se ne moe
ponovo upotrijebiti, generalno se moe isputati bez tretmana, a time se sprjeava nepotrebno
optereenje za postrojenje za preiavanje otpadnih voda.
Zagaene otpadne vode se razdvajaju da bi bile podvrgnute odgovarajuem tretmanu prema
svojim karakteristikama. U tom sluaju je mogue za tokove velikih koliina, a malog tereta
zagaenja da se recikliraju odgovarajuim tretmanom, da se ispuste direktno u gradsko
postrojenje za preiavanje otpadnih voda bez tretmana ili da se pomijeaju sa tretiranim
otpadnim vodama prije isputanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno zagaivanje vode, putem odvajanja iste od prljave vode, dovodi do smanjenja
potronje elektrine energije koja se koristi za tretman otpadnih voda. Ponovna upotreba vode
smanjuje potronju vode to rezultira i smanjenjem emisija. Takoer se na ovaj nain
omoguava povrat toplote.
Operativni podaci
Mogunosti za ponovnu upotrebu vode ukljuuju:

Upotrebu vode koja nije zagaena u procesu gdje se zahtijeva kvalitet vode koja
nije za pie
U mljekarama se rashladna voda, zatim kondenzati stvoreni u procesima
isparavanja, suenja, kao i na proirenjima generisani uslijed membranskog
razdvajanja, mogu ponovo koristiti
Recikliranje unutar jednog procesa ili grupe procesa bez tretmana
Recikliranje sa tretmanom

172

Kondenzat nastao tokom evaporacije se moe ponovo koristiti u procesu zavisno

od njegovog kvaliteta, npr. sadraja organske i/ili anorganske materije i
suspendovane materije. Kondenzat se moe koristiti kao voda za potrebe
kotlovnice. Ovo vodi do obnavljanja znatne koliine toplote, kao i do utede
prilikom koritenja hemikalija za tretman vode za kotlovnicu. Ako se kondenzat
ponovo koristi to se moe optimizirati maksimizacijom povratnog kondenzata i
izbjegavanjem gubitaka vrele pare od povrata kondenzata.
Voda koja nije bila u dodiru sa proizvodom, kao to je rashladna voda iz
rashladih sistema, kondenzat i voda koja je blago zagaena, moe se koristiti za
ienje manje osjetljivih zona, npr. pranje dvorita, ili za pripremanje rastvora
za ienje. Ponovna upotreba rashladne vode u druge svrhe nije mogua ukoliko
ona sadri biocide.
Primjenjivost
U mljekarama postoje odreene mogunosti za ponovnu upotrebu vode. Razdvajanje otpadne
vode je primjenjivo. Sistem za razdvajanje otpadnih voda se moe projektovati za nova
postrojenja tako to e se razdvajati razliite vrste otpadne vode unutar preduzea. Za
postojea postrojenja, ovo je sloeniji proces zbog dodatnih trokova te fizikih i inenjerskih
ogranienja na datom podruju.
Utede
Za razdvajanje otpadnih voda potrebna su velika finansijska sredstva, ali to se moe
nadoknaditi smanjenjem tekuih trokova zbog niih zahtjeva tretmana otpadne vode, bilo da
se preiavanje radi na lokaciji preduzea ili u gradskom postrojenju za preiavanje
otpadnih voda, ili u obje ove kombinacije. Nije ekonomino razdvajati male, pojedinane
tokove. Smanjeni trokovi su vezani sa potronjom vode, a u nekim sluajevima i sa
smanjenjem potronje energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje dugoronih trokova za tretman otpadne vode. Nadalje, razdvajanjem vodnih
tokova manjeg tereta zagaenja, veliina postrojenja za tretman se moe smanjiti. Smanjenje
potronje vode i energije.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Koristi se u mljekarama.
Minimiziranje trajanja perioda zagrijavanja i hlaenja
Opis
Trajanje procesa zagrijavanja i hlaenja se moe optimizirati tako da se minimizira potronja
energije. To se moe postii na razliite naine, npr. upotrebom predtretmana, zaustavljanjem
operacije im se potrebni efekat ostvari i odabirom opreme s kojom se moe postii potrebni
efekat sa minimalnom potronjom energije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja energije.
Operativni podaci
Zaustavljanje radnje im se potrebni efekat ostvari ukljuuje i to da se hrana ne hladi na niim
temperaturama nego to je potrebno u preradi ili skladitenju.

173

Primjenjivost
Primjenjivo je na mjestima gdje se obavljaju radnje zagrijavanja i hlaenja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sniavanje potronje energije i odgovarajuih trokova
Optimizacija pokretanja i zaustavljanja rada i ostalih posebnih operativnih situacija
Opis
Pokretanje i zaustavljanje rada i ostale posebne operativne situacije se mogu optimizirati. Na
primjer, minimiziranjem broja pokretanja i zaustavljanja, otpadni gasovi iz produvne
ventilacije ili opreme za predgrijavanje se takoer minimiziraju. Vrhunci emisija povezani sa
pokretanjem i zaustavljanjem rada mogu se izbjei, a otuda su i emisije po toni sirovine nie.
Ovo se takoer primjenjuje na opremu koja se koristi za smanjenje zagaenja.
Ostvarene okolinske koristi
Zavisno od primjene, postiu se smanjenja u potronji energije, nastanku otpada i emisija u
zrak i vodu.
Operativni podaci
Pri smanjenju zagaenja zraka, npr. toplotni oksidanti iz otpadnih gasova ne djeluju
uinkovito dok ne dosegnu temperaturu sagorijevanja zagaivaa za koje se koriste da ih
unite, te se stoga moraju pokrenuti prije no to su zaista potrebni.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja i nivoi emisija.
Dobro gazdovanje
Opis
Uvoenjem sistema za odravanje postrojenja istim i urednim moe poboljati cjelokupni
okolini uinak preduzea. Ako se materijali i oprema uvaju na za to predvienom mjestu,
onda e se lake osigurati potronja po datumima i stvaranje manje koliine otpada. Takoer
se lake isti postrojenje, te se smanjuje rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica.
Aktivno se mogu minimizirati prolijevanja i curenja, a izliveni materijali se odmah mogu
prikupiti suhim ienjem ili brisanjem.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nastanka otpada, smanjena zagaenost vode suhim ienjem, smanjeno stvaranje
neugodnih mirisa i emisija, te smanjen rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica.
Primjenjivost
Primjenjivo je u mljekarama.
Utede
Anuliranje trokove za ublaavanje mirisa, odlaganje otpada i tretman otpadnih voda
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje produkcije otpada i sigurnost (prevencija nesrea uslijed klizanja ili zapinjanja)

174

Upravljanje kretanjem vozila u krugu industrije

Opis
Kontroliranjem vremena kada vozila ulaze i izlaze iz pogona, te vremena kretanja vozila u
krugu industrije, moe se smanjiti emisija zagaujuih materija, kao i buke van kruga
industrije u osjetljivim periodima, npr. u toku noi kada susjedi, u stambenim podrujima,
ele da spavaju.
Ovo se dodatno moe optimizirati odabirom vozila koji ne stvaraju veliku buku tokom rada,
ukljuujui one koji se dobro odravaju, te obezbjeujui puteve sa povrinom koja umanjuje
buku.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija buke u toku noi.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poviena buka i nivo emisija iz vozila tokom dana.
Operativni podaci
Za neke procese u mljekarama koji prakticiraju preradu 24 sata dnevno, znaaj prijema
svjeih sirovina za brzu preradu moe ograniiti mogunosti isporuka tokom dana.
Moe biti teko da se ogranii vrijeme dolaska i odlaska radnika u smjenama da bi se izbjegli
periodi kada buka moe uzrokovati neprijatnosti u stambenim podrujima.
Uestalost kretanja vozila u toku dan moe imati uticaje na sigurnost na radu. Vidljivost je
bolja tokom dana, ali ako se u isto vrijeme u industriji nalazi vie ljudi i zajedno sa dodatnom
koncentracijom vozila ini da upravljanje kretanjem vozila i odvajanje vozila od ljudi, bude
veliki prioritet.
Mogui su utjecaji na podruje izvan industrije u smislu zaguenja transporta uslijed
ogranienja sati za prijem i otpremu u i izvan preduzea.
Primjenjivost
Primjenljivo u mljekarama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Dobri odnosi sa susjedima i eliminiranje albi na nivoe buke izvan kruga industrije.
Tehnike kontrole procesa proizvodnje
Koristi od poboljanja kontrole procesa ukljuuju poveanje kvaliteta proizvoda, te time i
njegove prodaje, te smanjenje koliina otpada. Poboljanje kontrole ulaznih sirovina, uvjeta
rada procesa, rukovanja, skladitenja, produkcije otpadne vode, moe smanjiti koliine
nastalog otpada. To se moe postii ukoliko se smanji koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju, prosipanje/prolijevanje, stavljanje prevelikih koliina materijala u
dozirne posude (kako se njihova sadrina ne bi prelijevala ili prosipala iz njih), potronja vode
i druge vrste gubitaka.
Da bi se poboljala kontrola procesa, vano je identificirati u kojoj fazi procesa se proizvodi
otpad, koji je uzrok nastanka otpada, i ta se moe poboljati da bi se otpad smanjio. Na
primjer, ugradnja mjeraa nivoa vode, ventila sa plovkom, ili mjeraa protoka, moe
eliminirati otpadnu vodu koja nastaje prelijevanjem. Uestalost ienja i badarenja svih

175

ovih naprava zavisit e od njihovog dizajna, od toga koliko esto i u kakvim uvjetima se
koriste.
Neophodno je da se projektuje, ugradi i stavi u funkciju oprema za monitoring i kontrolu
procesa, kako ovi ureaji ne bi predstavljali smetnju higijenskim uvjetima u proizvodnom
procesu i kako sami ne bi uzrokovali gubitke proizvoda i stvaranje otpada.
Dodatne informacije o monitoringu mogu se nai u Referentnom dokumentu o opim
principima monitoringa.
Kontrola temperature putem namjenskog mjerenja i izmjena
Opis
Otpad od sirovina i produkcija otpadne vode mogu se smanjiti putem kontrole temperature,
npr. u spremnicima/posudama u kojima se vri prerada i vodovima za transfer proizvoda.
Mogue koristi ukljuuju smanjenje kvarenja sirovina, smanjenje koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju i smanjenje biolokog zagaenja. Koritenje senzora za
temperaturu ponekad se moe optimizirati tako to e se koristiti u dvije svrhe, npr. za
monitoring proizvodne temperature, kao i temperature ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja energije i smanjena proizvodnja otpada. Moe doi i do smanjenja
potronje vode, ukoliko se voda ili para koriste za grijanje.
Operativni podaci
U mljekarama, temperatura mlijeka moe da se odrava tokom termike obrade, putem
kontrole protoka pare ili vrele vode.
Primjenjivost
Ovo je primjenjivo u mljekarama jer se koriste procesi termike obrade i sirovine i materijali
se skladite, ili se njihov transfer vri pri odreenim temperaturama, ili odreenim
temperaturnim rasponima.
Kljuni razlozi za implementaciju
Minimiziranje kvarenja proizvoda, poveanje proizvodnog prinosa i smanjena potronja vode.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Gore navedene mjere primijenjene su u mnogim mljekarama.
Kontrola protoka ili nivoa vode putem namjenskog mjerenja pritiska
Opis
Pritisak ili vakum moe se primijeniti u nekoliko radnih operacija, npr. u filtriranju, suenju,
fermentaciji, itd.
Kontrola procesa se obino moe primijeniti, koritenjem senzora za pritisak, za indirektnu
kontrolu drugih parametara, npr. protoka ili nivoa. Senzori za pritisak u vodovima mogu se
koristiti za kontrolu pritiska brzine pumpe i brzinu protoka, te za minimiziranje otpada od
materijala koji je oteen silom smicanja ili trenja. Sistem diferencijalnog pritiska koristi se za
monitoring nivoa u spremnicima ili reakcionim posudama, da bi se minimizirao gubitak
materijala iz preljeva ili vrijeme zastoja proizvodnje zbog nedostatka zaliha. Sistem

176

diferencijalnog pritiska takoer se koristi za monitoring pada pritiska u filterima, kako bi se

kontrolirali ciklusi ienja i optimizirao rad, te time i minimizirala koliina otpada.
Senzori za pritisak generalno zahtijevaju zatvarae i povrine koje su dizajnirane tako da
osiguravaju higijenske uvjete.
Ostvarene okolinske koristi
Minimiziranje otpada
Operativni podaci
Na primjeru jedne mljekare, mjerenje pritiska koristi se za monitoring i kontrolu brzine
protoka u cjevovodima, putem regulatora pumpe, kako bi se izbjeglo oteenje proizvoda
trenjem.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u mljekarama.
Mjerenje nivoa tenosti
Opis
Postoje dvije glavne kategorije senzora za nivo tenosti, senzori koji detektuju nivo i senzori
koji mjere nivo. Senzori koji detektuju nivo ukazuju da li je tenost stigla do odreene take u
posudi (obino je to najvia ili najnia taka). Veinom su te aplikacije vezane za vizualni
indikator, vizualni ili audio alarm, ili regulator koji kontrolira koliinu tenosti koja ulazi i
izlazi iz posude. Senzori za mjerenje nivoa omoguavaju stalni monitoring stvarnog nivoa
tenosti, putem odgovarajue vrste reguliranja, npr. ubrzavanja ili usporavanja brzine
pumpanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja sredstava za ienje i vode; smanjena produkcija otpadne vode i smanjen
rizik od zagaenja tla, povrinskih i podzemnih voda.
Primjenjivost
Vrlo primjenjivo u mljekarama npr. u rezervoarima ili reakcionim posudama, bilo tokom
procesa proizvodnje ili procesa ienja. Tabela 55 pokazuje neke primjere kako senzori za
nivo mogu da se koriste za smanjenje koliina otpada i proizvodnje otpadnih voda.
Tabela 55. Primjeri koritenja senzora za nivo
Postrojenje

Razlog za postavljanje regulatora

Rezervoari ili reakcione posude

Sprijeavanje prelijevanja i bezrazlonog

troenja materijala ili vode

Spremita

Obezbjeenje informacija za kontrolu

zaliha. Minimiziranje koliine otpada koja je
nastala zbog zastarjelih zaliha, te
proizvodnih gubitka nastalih zbog
nedostatka materijala.

Posude sa automatskim regulatorom

Minimiziranje koliine otpada koji nastaje

177

ulaznih/izlaznih koliina

zbog gubitaka u dovodu/odvodu, te

proizvoda koji nisu napravljeni tano u
skladu sa receptom.

Teni prehrambeni materijali

Praenje nivoa vode u rezervoarima da ne bi

bili previe napunjeni, te da ne bi dolo do
prelijevanja vode.

CIP/sterilizacija na licu mjesta

Mjerenje nivoa u posudi za ienje, kako bi

se optimizirala koliina vode/deterdenta
koja se koristi, te kako bi se sprijeilo
prosipanje.

Kljuni razlozi za implementaciju

Skupi proizvodni gubici. Postrojenja koja su ve primijenila navedene mjere. iroka
primjenjivost u mljekarama.
Mjerenje i regulacija protoka
Opis
Tehnike mjerenja i regulacije protoka mogu smanjiti koliine otpada i proizvodnju otpadne
vode u mljekarama. Primjena mjerenja i regulacije protoka u cjevovodima omoguava tano
dodavanje sirovina u posude za preradu i skladitenje, te za punjenje u ambalau, na taj nain
minimizirajui koritenje veih koliina materijala nego to je potrebno, te generiranje
proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju.
Mjerai protoka bez unutranjeg elementa za mjerenje, npr. elektromagnetski mjerai,
posebice odgovaraju higijenskoj primjeni. Da bi se smanjilo zagaenje, mjerai moraju biti
vrsti i laki za ienje. U procesima gdje tenost moe prei u vrsto stanje na niskim
temperaturama, potrebno je praenje temperature kako se tenost ne bi uvrstila u i oko
opreme. Postoje razliite vrste mjeraa protoka na tritu, npr. elektromagnetski mjerai
protoka, ultrazvuni mjerai itd. Za svaku vrstu se prilikom ugradnje moraju ispuniti odreeni
zahtjevi, kako bi se osiguralo da su njihova mjerenja tana.
U CIP sistemima, mjerenja protoka moe kontrolirati i optimizirati koritenje vode, na taj
nain minimizirajui produkciju otpadne vode.
Vrlo je vano voditi rauna o tome da u pogonima mljekara, tj. u mljekovodima nema
zaostale vode od procesa ienja, jer u protivnom kvalitet mlijeka nee biti na
zadovoljavajuem nivou. Time se mogu prouzrokovati znaajni gubitci. Sredstva za ienje
cjevovoda se takoer mogu koristiti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena koliina otpadnih materijala, proizvoda i vode, te manja produkcija otpadne vode.
Operativni podaci
U primjeru prerade mlijeka, 3.000 m3 sirovog mlijeka sedmino, 0,2 % otpadnog mlijeka
uteeno je putem optimiziranja granice voda/mlijeko sa mjeraima protoka i sondama za
provodljivost. KPK u otpadnoj vodi smanjio se sa 3.100 na 2.500 mg/l.

178

U jednom preduze, instaliran je vodomjer kako bi se mogla pratiti koliinu vode koja se
potroi na ienje opreme. Nakon nekoliko sedmica praenja, ustanovljeno je da potronja
znaajno varira, i da nije vezana za nivoe proizvodnje. Nakon diskusije sa drugim operatorima
u blizini, uvedene su poboljanje procedure ienja. Kao rezultat toga, potronja vode se
odmah smanjila za 80 m3/sedmino.
Prema izvjetajima od razliitih preduzea, takoer je vrlo korisno da se ambalaa ne puni
skroz do vrha.
Primjenjivost
Vrlo primjenjivo u mljekarama. Primjeri primjene mjerenja protoka prikazani su u Tabeli 56.
Tabela 56. Primjeri koritenja regulatora protoka
Oprema

Uvjet/aktivnost

Razlog za reguliranje

Cjevovodi za dovod
materijala

Tano dodavanje materijala

u reakcione posude

Minimiziranje koritenja
veih koliina materijala
nego to je to potrebno i
kreiranja proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju

Dovod pare

Odravanje odgovarajuih
operativnih temperatura

Minimiziranje koliina
otpada koji nastaje uslijed
nedovoljno zagrijanih ili
pregrijanih materijala i
proizvoda

Sistemi za ienje

Potronja vode

Optimiziranje potronje i
minimiziranje proizvodnje
otpadne vode

Primjeri gdje se obino koriste mjerai protoka dati su u Tabeli 57.

Tabela 57. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje protoka
Proizvod/aktivnost

Primjena

Mlijeko u prahu

Mjerenje protoka u svrhu pravilnog

dodavanja sastojaka u proces, u skladu sa
receptom

CIP

Mjerenje protoka, kako bi se osiguralo da se

tano odreena koliina vode unosi u svaku
fazu ienja.

179

Utede
Na primjeru mljekare, utede na sirovom mlijeku i otpadnoj vodi iznosile se u 88.640 funti
godinje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vee koliine sirovina i vode nego to je to potrebno, te utede koje se
time postiu.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Mjerenje i reguliranje protoka se u velikoj mjeri primjenjuje u mljekarama.
Analitiko mjerenje
Da bi se smanjila bezrazlona potronja sirovina, i provjerio njihov kvalitet, obino se vri
provjera pH vrijednosti, provodljivosti i mutnoe tenosti.
Mjerenje pH vrijednosti
Opis
Sondama za pH mjeri se kiselost ili bazinost tenosti. pH vrijednost je vana u mnogim
procesima, naprimjer, za kontrolu kvaliteta mlijeka, praenje sazrijevanja vrhnja i sira,
procesima fermentacije, za preiavanje vode i otpadne vode.
Sonde se mogu postaviti na liniju za preradu ili se mogu runo ubaciti u spremita i posude.
Postoje razliite vrste ureaja. Od jednostavnih sondi i mjeraa, do onih sofisticiranih koji
upozoravaju operatore na kvarove opreme, te se mogu odravati i badariti bez skidanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja kiselina i baza, te kao posljedica toga, smanjena proizvodnja vode.
Smanjena bezrazlona potronja materijala prilikom prerade, zbog neodgovarajueg mijeanja
tokom prerade i ienja.
Operativni podaci
Da bi se izbjegla pogrena oitavanja, brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, te bi
elektrodu uvijek trebalo prvo smoiti, da ne bi izgubila svoju funkciju.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u mljekarama gdje se kiseli i/ili bazini materijali dodaju u proces, kod
ienja ili u tokovima otpadne vode. Primjeri koritenja sondi za mjerenje pH u nekim
postrojenjima prikazani su u Tabeli 58 Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH
vrijednosti prikazana su u Tabeli 59.
Tabela 58. Primjeri koritenja mjerenja pH
Aktivnost

Reguliranje dodavanja kiselina i baza u

reakcione posude

Razlog za reguliranje

Minimiziranje otpada koji nastaje zbog

prevelikih doza materijala i generiranja
proizvoda koji nisu u skladu sa
specifikacijom

180

Aktivnost

Monitoring tokova otpadne vode za

koritenje u mijeanju i neutraliziranju prije
isputanja

Razlog za reguliranje

Minimiziranje koritenja
preiavanje otpadnih voda

kiselina

za

Tabela 59. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti i

Sektor/aktivnost

Mljekara

Primjena

pH analiza mlijeka koje stie u mljekaru,

kako bi se minimizirali gubitci koji nastaju
zbog mijeanja mlijeka neodgovarajueg
kvaliteta sa drugim sirovinama

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjena potronja kiselina i baza, npr. u CIP-u, te smanjena proizvodnja otpada.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Mljekara, te preiavanje otpadne vode.
Mjerenje provodljivosti
Opis
Mjerenja provodljivosti se koriste za odreivanje istoe vode ili koncentracije kiselina ili
baza, tj. odreivanje sume jonskih komponenti vode. Dvije vrste senzora koje se koriste za
mjerenje provodljivosti su elije sa elektrodama i induktivni senzori.elije sa elektrodama su
senzori kontaktnog tipa, koji funkcioniu prolaenjem procesnog fluida izmeu dvije ploaste
elektrode. One su se pokazale veoma tanim. Izvedbe obuhvataju monitoring tehnoloke vode
za ponovno koritenje, minimizirajui time nastanak otpadne vode i monitoring vode iz
kotlovnice radi smanjenja nagomilavanja naslaga na toplim povrinama.
Provodljivost se moe takoer mjeriti koristei induktivne senzore. Ovi senzori koji nisu
kontaktnog tipa koriste dva elektromagnetna namotaja (zavojnice) okolo procesnog fluida i
podesna su za higijenske primjene.
Induktivni senzori imaju vei opseg od elija sa elektrodama.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno koritenje vode i deterdenata i smanjene koliine otpadne vode.
Operativni podaci
Iako protok fluida nije bitan, on obezbjeuje efekat samoienja. Trebalo bi izbjegavati
vazdune depove. Oprema bi trebalo da nadoknadi promjenu provodljivosti fluida sa
temperaturom.

181

Na primjeru mljekare, jedan ciklus CIP-a sastoji se od isputanja vode za ispiranje da bi se

isprali ostaci proizvoda, te ienja kiselinom ili kaustinim deterdentom odreeni vremenski
period, nakon ega slijedi ispiranje vodom.
Ove faze su ranije kontrolirane putem pojedinanih programatora, kako bi se ograniila
koliina deterdenta koja se koristi. Broj vodova i posuda isti se od strane svake CIP
jedinice, tako da su ciklusi ienja razliiti.
Stoga je vrijeme otvaranja i zatvaranja odvodnog ventila bio rezultat kompromisa. Zbog toga
su se znaajne koliine deterdenta isputale u vidu otpadne vode.
Uvedena su mjerenja provodljivosti kako bi se kontroliralo dodavanje kiseline ili kaustinih
sredstava za ienje, te kako bi se odredilo da li se sredstva za ienje i/ili voda mogu
ponovno iskoristiti.
Na osnovu toga se odredilo kada deterdent i/ili voda mogu biti ponovo upotrijebljeni, i da li
se koristila odgovarajua koliina deterdenta. U sve postojee CIP jedinice naknadno su
ugraene sonde za provodljivost, te su iste ukljuene u specifikaciju za sve nove jedinice.
Sistem radi tako to se sonda za provodljivost postavlja u glavni vod iz procesne opreme, u
blizini ulaza u spremite za deterdent. Ova sonda vri monitoring koncentracije
deterdenta/vode koja protjee kroz vod tokom procesa ienja. Programator zapoinje
ienje deterdentom, i deterdent postepeno zamjenjuje vodu u sistemu, koja se odvodi na
preiavanje. Kada sonda detektuje odgovarajuu koncentraciju deterdenta, ona alje signal
aktivatoru da zatvori odvodni ventil. Tok zatim ide nazad u spremite za deterdent, i cirkulira
kroz sistem, umjesto isputanja. Programator zatim zapoinje fazu ispiranja. Deterdent se
reciklira u spremite za deterdent sve dok ne doe do razblaavanja, i dok deterdent opet ne
dostigne odgovarajuu koncentraciju. U tom trenutku, signal iz sonde za provodljivost otvara
odvodni ventil i voda za ispiranje se isputa u proces preiavanja, sve dok sonda opet ne
detektuje istu vodu.
Odvodni ventil se zatim zatvara i ista voda ide u spremite. Sonda za provodljivost takoer
osigurava odravanje zahtijevane koncentracije deterdenta u cijelom procesu ienja. Od
operatora se stoga zahtijeva minimalna panja. Svaka sonda za provodljivost se donekle isti
prilikom ienja opreme. Dnevna potronja deterdenta prati se mjeraem protoka na svakoj
CIP jedinici. Ukoliko se potronja deterdenta povea, to ukazuje da je sondi potrebno
dodatno ienje, odnosno operator treba tome da posveti oko 10 minuta svog vremena.
Dodatno ienje sonde obino se zahtijeva svake 4 do 6 sedmica.
Prema izvjetajima mljekare, napravljene su utede na deterdentu od oko 15 % na svakoj CIP
jedinici, smanjene su koliine vode i deterdenta koje se alju na preiavanje, smanjeno je
vrijeme zastoja rada opreme, te je optimizirana koliina deterdenta koja se koristi za svaki
ciklus ienja.
U drugoj mljekari, mjerai provodljivosti ugraeni su kako bi se smanjila potronja
deterdenta.
Sonda za provodljivost detektuje da li je u cijevima deterdent ili voda, te ukoliko se radi o
deterdentu, usmjerava protok u spremite u koju se deterdent ostavlja kako bi se ponovo
mogao upotrijebiti. Na taj nain se reciklira voda od ispiranja, smanjuje se potronja
deterdenta, te kao posljedica toga dolazi do smanjenja KPK u otpadnoj vodi.

182

Primjenjivost
Jako puno se primjenjuje u mljekarama u procesima prerade i ienja. Primjeri primjene
mjerenja provodljivosti prikazani su u Tabeli 60. Mjesta na kojima se obino vri mjerenje
provodljivosti u postrojenjima prikazana su u Tabeli 61.
Tabela 60. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti
Aktivnost

Razlog za reguliranje

Monitoring nivoa rastvorenih soli prije

ponovne upotrebe vode

Minimiziranje potronje vode i proizvodnje

otpadne vode

Monitoring vode iz bunara

Minimiziranje kreiranja proizvoda loeg

kvaliteta (koji postaju otpad) zbog koritenja
neadekvatne procesne vode

Tabela 61. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje provodljivosti

Sektor/aktivnost

Primjena

CIP

Monitoring provodljivosti za kontrolu ventila

na postrojenju, a na osnovu razlika izmeu
proizvoda, npr. izmeu mlijeka i vode ili
baze i kiseline

Punjenje u boce (openito)

Monitoring provodljivosti za koritenje baza

u sredstvima za ienje boca

Monitoring proizvoda (induktivni senzori)

U mljekarama

Utede
Prema izvjetajima prve mljekare, ostvarene utede na deterdentu iznosile su 13.000 funti
godinje. Period za povrat investicije iznosio je 16 mjeseci.
Prema izvjetajima druge mljekare, utede su iznosile 10.000 funti godinje, a period povrata
investicije trajao je 4 mjeseca.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja deterdenta.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Brojna postrojenja u mljekarama, te tamo gdje se koristi CIP.
Mjerenje mutnoe
Opis
Postoje mjerai mutnoe koji koriste metod difuzije svjetlosti. Ovaj metod se koristi za
mjerenje male i srednje mutnoe, ukljuujui mutnou destilovane vode.

183

Ureaji za uzimanje uzoraka mogu se koristiti u sluajevima kada je teko ugraditi mjera
mutnoe u postupak prerade. To pomae u poboljanju higijenskih uvjeta. Mjerai mutnoe
koji koriste metod apsorpcije svjetlosti, mjere koliinu svjetlosti koja se prenosi kroz materije
u tekuini. Ovi ureaji koriste se za mjerenje srednjeg do visokog stepena mutnoe.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni gubitak materijala tokom prerade, poveano ponovno iskoritavanje vode i
smanjena proizvodnja otpadne vode.
Operativni podaci
Mjerai mutnoe bi se po mogunosti trebali ugraditi na vertikalne cijevi gdje tok ide prema
gore, dok bi optiki ureaj trebao biti ugraen tako da je okrenut nasuprot smjeru teenja,
kako bi se omoguio maksimalni stepen samoienja. Da bi se izbjegla nepravilna mjerenja
uzrokovana vrstim nanosom koji pluta ili se nataloio u cijevima, mjerai bi u horizontalnim
cijevima trebali biti ugraeni sa strana, a ne na vrhu ili dnu. Brzina tenosti ne bi trebala biti
vea od 2 m/s, kako bi se izbjegla pogrena oitanja. Da bi se izbjeglo savijanje snopa
svjetlosti, treba izbjegavati stvaranje kao i uklanjanje mjehuria iz tekuine.
Prema izvjetaju jedne industrije, odreeni dio proizvoda je otiao u odvod tokom faza
razdvajanja, to je uzrokovalo krenje saglasnosti za isputanje vode. Ugradnjom higijenskog
mjeraa mutnoe i mjeraa protoka, smanjen je gubitak proizvoda u odvod, to je povealo
prinos proizvodnje i kreiralo finansijske utede.
Jedna mljekara u svom izvjetaju navodi da se sirutka, nus-proizvod pravljenja sira, zgunjava
koritenjem faze isparavanja prije suenja, kako bi se sirutka pretvorila u prah. Isparivai se
redovno iste, to ukljuuje ispiranje ostataka koncentrata prije ienja deterdentom,
odnosno pred-ispiranje. Znaajna koliina sirutke odlazi u odvod kada se ispariva izvadi iz
procesa za CIP.
Sonda za mutnou instalirana je na kraju linije za punjenje, na spremitu za koncentrat kao
dio automatskog sistema za povrat. Sonda detektuje prisustvo mjeavine vode/sirutke i ove
informacije alje nazad u sistem kontrole. Povrat koncentrata sirutke u spremite za sirutku se
zatim kontrolie putem mjeraa gustoe, dok sonda za mutnou kontrolie povrat mjeavine
vode/sirutke u posebno spremite. Mjeavina se nakon toga mijea sa sirovom sirutkom kako
bi se mogla ponovo preraditi. Kada je mutnoa izmeu odreenih taki, ukazujui na
prisustvo sirutke, protok se automatski preusmjerava u spremite za povratnu sirutku putem
aktiviranih ventila. Kada pone ciklus deterdenta, signal sonde se gasi, kako bi se osiguralo
da bazini deterdent ili kiselina ne dou do spremita za sirutku. Zagaenje sirutke se tako
izbjegava i samo ista voda ili voda koja sadri deterdent se isputa u proces preiavanja.
Proces povrata sirutke prikazan je na Slici 15.

184

Slika 15. Povrat sirutke koritenjem mjerenja mutnoe

Prema izvjetaju mljekare, nije bilo problema otkako je sistem za povrat sirutke poeo da
funkcionie 1996. godine. Kada je sistem tek instaliran, operatori su imali obuku kako bi
nauili kako sistem funkcionie i koje su njegove prednosti. Operativni trokovi su
zanemarljivi, a sonda za mutnou zahtjeva vrlo malo odravanja. Sonda se isti kada se isti i
glavni ispariva. Odravanje se vri jednom godinje. Koristi ukljuuju utede u trokovima,
poveani proizvodni prinos, te manje koliine sirutke odlaze u odvod, i smanjeni su trokovi
rada postrojenja za preiavanje otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjivo jer se proizvodni prinos moe poveati putem procesa povrata vode i ponovne
upotrebe iste vode.
Primjeri koritenja mjerenja mutnoe prikazani su u Tabeli 62.
Tabela 62. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe
Aktivnost

Razlog za kontrolu

Monitoring kvaliteta procesne vode

Minimiziranje koliine otpadne vode koja

nastaje zbog procesne vode ili proizvoda koji
ne zadovoljavaju specifikaciju

Monitoring CIP sistema

Optimiziranje ponovne upotrebe iste vode,

na taj nain minimizirajui proizvodnju
otpadne vode

Uobiajena primjena mjerenja mutnoe je monitoring procesa otpadnih tokova kako bi se

odredila odrivost povrata nazad u proces.
Utede
Preduzee za proizvodnju hrane, za koje je reeno da je smanjilo trokove za preiavanje
otpadne vode, utedjelo je preko 100.000 funti godinje.
Prema izvjetaju jedne mljekare, utede su iznosile oko 16.000 funti godinje, a period
povrata bio je 8 mjeseci za kombinovane kapitalne trokove i trokove ugradnje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni proizvodni gubitci.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Najmanje jedna mljekara koja se bavi proizvodnjom sira u Velikoj Britaniji.

185

Koritenje automatskih regulatora za otvaranje/zatvaranje vode

Opis
Senzori, kao to su fotoelije, mogu se ugraditi kako bi detektovali prisustvo materijala, te
kako bi se voda otvarala samo kada je to potrebno. Dovod vode moe se automatski zatvoriti
izmeu proizvoda i tokom svih obustava proizvodnje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode, smanjene koliine vode koje zahtijevaju preiavanje, te ukoliko
se regulira pritisak, smanjena koliina biolokih i zagaujuih materija.
Operativni podaci
Treba obratiti panju tokom odabira, ugradnje i odravanja fotoelija, kako bi bili sigurni da
su pouzdane i da njihovo pravilno pozicioniranje osigurava adekvatno pranje proizvoda do
zahtijevane mjere, a ne preko toga.
Koritenje ove tehnika podrazumijeva da voda treba biti primijenjena na svaki detektovani
proizvod, te tehnika ne pravi razliku izmeu istih i prljavih proizvoda.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se zahtjeva naizmjenini dovod vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za vodu.
Koritenje regulacijskih ureaja
Opis
Ventili su regulacijski ureaji koji se najee koriste u manualnim i automatskim kontrolnim
sistemima. Ventili se esto koriste za izmjenu protoka, a da bi se kontrolirali razliiti
parametri u procesu, ukoliko je potrebno, moe se prilagoavati putem reguliranja protoka
vode za zagrijavanje i hlaenje. Primjeri ukljuuju regulatore protoka, elektromagnetne
ventile, a i druge vrste su takoer dostupne.
Regulatori protoka koriste se da bi se obezbijedio konstantan protok pri unaprijed odreenoj
brzini. Protok kroz regulator moe se prilagoditi unutar odreenog raspona, ali su ovi ureaji
napravljeni pod pretpostavkom da prilagoavanja nee biti esta.
Elektromagnetni ventili su dva poziciona ventila, gdje se magnet koristi za otvaranje ili
zatvaranje ventila po primitku signala.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i energije.
Primjenjivost
Regulatori protoka su vrlo primjenjivi na svim mjestima gdje se zahtijeva konstantan protok
pri odreenoj brzini. Elektromagnetni ventili mogu se koristiti u mljekarama i esto se koriste
za kontrolu dovoda vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja vode i drugi relevantni trokovi.

186

Izbor sirovina i pomonih materijala

Izbor sirovina koje minimiziraju otpad i tetne emisije u zrak i vode
Opis
Dio upotrijebljenih sirovina i pomonih materijala nai e se u vidu otpada, kao i na
postrojenju za preiavanje otpadnih voda. Pomoni materijali su svi materijali koji se
upotrebljavaju u preradi, a koji se nee nai u finalnom proizvodu npr. materijali za ienje.
Mlijeko je prirodna sirovina i ima visok sadraj organske materije, a njen uticaj na kopneni i
vodeni okoli moe biti znaajan.
U praksi, opcija upotrebe razliitih sirovinskih materijala je esto limitirana budui da su
materijali specificirani u recepturama, te postoji esto mali broj ili nijedna alternativa. U
mljkerama se pokuava upotrijebiti nus-proizvode ili otpad kao sirovinu, kako bi se koliine
otpada smanjile.
Koliine otpada, tijekom proizvodnog procesa, mogu se minimizirati, tako to e se npr.
sirovina koja se poela kvariti prije unoenja u proizvodni proces, eliminirati.
Ovo je mogue ostvariti ako se naprave sporazumi sa dobavljaima o npr. usklaivanju
vremenu mue mlijeka sa vremenom i planom prerade i proizvodnje u postrojenima (kako bi
se izbjeglo da sirovine ekaju, tj. da bi se izbjegla mogunost njihovog kvarenja).
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpadnih sirovina, smanjenje zagaenja otpadnih voda i emisija neugodnih mirisa
Operativni podaci
Specifikacija sirovina koje se isporuuju postrojenjima moe biti dogovorena sa
dobavljaima, kao i specifikacija sirovina koja moe biti vraena dobavljau (kako bi se
nabavile koliine sirovina koje su potrebne, ali i omoguio povrat onih koje su otpad ili viak)
Ovo moe maksimizirati koliine sirovina koje zavravaju u proizvodu i konsekventno
minimizirati koliine koje zavravaju kao otpad ili kao nus produkti slabije kvalitete za npr.
ivotinjsku ishranu.
Ovo moe biti postignuto sa dobavljaima uz ostvarivanje kontrole kvalitete, tako da operator
brine i provjerava kvalitet sirovina koje ulaze u postrojenja iz prehrambene industrije. Npr.
egzistira rutinsko preuzimanje kod mljekara. Mlijeko stie u tankerima i uposlenici mljekare
vizuelno pregledaju mlijeko, pomirie ga i alju na laboratorijsko testiranje. Ako mlijeko
nema zahtjevani standard, nije prihvatljivo.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Maksimizacija proizvodne dobiti i minimizacija trokova odlaganja otpada.
Odabir pomonih materijala
Hemikalije se takoer koriste u procesu proizvodnje (npr. koagulacija, neutralizacija). Neke
supstance koje se koriste u proizvodnji hrane su procijenjene da su visokog rizika u okviru
dostupne zakonske regulative EU 793/93/EEC. Ova procjena rizika odnosi se na rizike po
ljudsko zdravlje i okoli. Za supstance koje nisu procijenjene u okviru direktive 793/93/EEC,
informacije o opasnostima o nesreama i rizicima moraju biti prikupljene od drugih izvora,

187

kako bi se osiguralo da su rizici minimalni i ponuene alternative za sluajeve manjih nesrea,

gdje je to izvedivo. Primjer je procjena rizika i strategija upravljanja razvijena u Njemakoj.
Preporuuje se zamjena koritenja kancerogenih, mutagenih i teratogenetskih sirovina.
Izbjegavanje upotrebe supstanci koje utjeu na smanjenje ozonskog omotaa npr. halogene
supstance
Opis
Halogene supstance su u irokoj upotrebi u mljekarama, u procesima hlaenja i zamrzavanja.
Interakcija halogenih supstanci sa ozonom u zraku inicira postavljanje zabrane na prodaju i
upotrebu proizvoda i opreme koja sadri ove supstance. Trenutano postoji prijedlog
Europskog parlamenta i zajednice za regulaciju nekoliko fluorinatnih gasova.
Ovi spojevi se zamjenjuju sa drugim rashladnim sredstvima kao to su amonijak i glikol, a u
nekim sluajevima i sa ohlaenom vodom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje rizika od smanjenja ozonskog omotaa i globalnog zagrijavanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Rizik od curenja amonijaka i glikola, koje moe prouzrokovati zdravstvene i sigurnosne
probleme.
Operativni podaci
Upotreba supstanci koje mogu izazvati smanjenje ozonskog omotaa, moe biti prevenirana i
minimizirana sa:

Upotrebom zamjene za takve supstance

Ako su ipak primjenjuju supstance koje su opasne po ozonski omota,
upotrijebiti zatvorene linijske sisteme
Zatvorenim sistemima u objektima
Zatvaranjem dijelova sistema
Kreiranjem parcijalnih vakuma u zatvorenom prostoru i prevencija curenja u
sistemima
Sakupljanjem ovih supstanci tokom tretmana otpada
Koritenjem optimiziranih tehnika za preiavanje otpadnih gasova
Pravilno upravljanje povratnim supstancama i otpadom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Postojee zakonodavstvo

188

8.2

TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE U PROIZVODNJI I PRERADI

MLIJEKA

Prijem materijala, rukovanje i skladitenje

Gaenje motora i rashladnog ureaja vozila tokom utovara/istovara i prilikom parkiranja
Opis
Rad motora i rashladnih ureaja vozila moe prouzrokovati neprijatnu buku. Ovo se moe
izbjei njihovim gaenjem tokom utovara, istovara i kada je vozilo parkirano. Ako je
neophodno odravati hladne ili smrznute uslove skladitenja u vozilu, ovo moe biti uraeno
koritenjem izvora energije iz pogona skladita ili parkinga.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija buke
Primjenjivost
Primjenjivo tokom utovara i istovara vozila kada ona rade ili ne rade (misli se na rashladna
vozila).
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje emisija buke

Homogenizacija, pasterizacija
Djelimina homogenizacija mlijeka za prodaju
Opis
Pavlaka se homogenizira zajedno sa malom koliinom obranog mlijeka. Optimalni sadraj
masnoe ove mjeavine je 12 %. Ostatak obranog mlijeka ide direktno iz centrifugalnog
separatora do sekcije za pasterizaciju samog pasterizatora. Homogenizirana pavlaka se
ponovno mijea sa tokom obranog mlijeka prije nego to ue u zadnju sekciju zagrijavanja.
Koritenjem ove tehnike, moe se znaajno smanjiti veliina homogenizatora, ime se postie
uteda energije.
Postignute koristi za okoli
Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
Kao primjer u sluaju jedne mljekare, uvoenje djelimine homogenizacije u liniju
pasterizacije sa nominalnim kapacitetom od 25.000. l/h dovelo je do smanjenja kapaciteta
homogenizacije na 8.500 l/h. Ukupna snaga elektrine energije je reducirana na 65 %
instalirajui manji homogenizator od 55 kW.
Primjena
Primjenjivo u svim mljekarama

189

Utede
Manji homogenizatori su jeftiniji u smislu trokova investicije i operativnih trokova. Cijena
manjih homogenizatora je 55 % iznosa cijene jednog dijela opreme sa kapacitetom koji bi
tretirao nominalni kapacitet linije.
Podsticaj za implementaciju
Nii trokovi za investicije i energiju.
Primjer postrojenja
iroko je primjenjeno u modernim mljekarama.

Koritenje kompjuterske kontrole za transfer mlijeka, pasterizaciju, homogenizaciju i CIP

opremu
U sluaju jednog pogona mljekare koja primi 450.000 litara mlijeka, kvaliteta koji
zadovoljava Direktivu 92/46/EEC, pogon i postrojenje zahtjeva od snabdjevaa da koriste
mainsku muu, da imaju odgovarajue kapacitete rashladnih ureaja i da primjenjuju
HACCP. Dijagram toka za proces prerade u datom pogonu i postrojenju je prikazan na slici
16 .

190

1.Prijem

2.Kontrola kvaliteta

3.Pumpanje,filtriranje,
hlaenje

Povratak proizvoau ili

odlaganje
Odbijeno

4.Skladitenje sirovog
mlijeka

5.Kontrola kvaliteta

6.Separacija, standardizacija
mlijene masti

7.Homogenizacija

Drugi procesi ili

odlaganje

8.Pasterizacija

9.Skladitenje pasterizovanog
mlijeka

10.Kontrola kvalitete
Korekcija ili odlaganje

UHT mlijeko

Poizvod?

Svjee mlijeko

Slika 16 Proces skupljanja mlijeka u mljekari

191

Prijem mlijeka se vri pomou dva paralelna kontrolisana zatvorena sistema. Primjena ove
tehnike kojom se koriste specijalni ventili je znaajno smanjila gubitke mlijeka.
Zabiljeeno je da je koritenjem ovih ventila na mjestima gdje su postavljeni u potpunosti
eliminisani gubici mlijeka tokom transfera izmeu cjevovoda, prilikom punjenja rezervoara i
ljudski faktor, tako da je dolo i do smanjenja zagaenja iz tog izvora.
Mlijeko se takoe pasterizuje putem kompjuterski kontrolisanih ploastih izmjenjivaa
toplote koji ima veu povrinu za izmjenu toplote od ostalih i opremljeni su sa automatskim
jedinicama za standardizaciju masnoe i homogenizaciju.
Proces se obavlja u zatvorenom sistemu. Kontrola skladitenja i manipulacija sirovine,
poluproizvoda i proizvoda razliitih procesnih jedinica je potpomognuta kompjuterskim
sistemom. Koritenjem ovog sistema gubici su svedeni na minimum. Isti sistem za kontrolu
upravlja i CIP sistemom. U tom sluaju, zadnja voda za ispiranje se koristi za slijedei ciklus
ienja.
Svjee pasterizirano mlijeko se pakuje u PE vreice, ili PET flae.
Postignute koristi za okoli
Smanjeni gubici otpadnog mlijeka i kontaminacija otpadne vode. Kompjuterski CIP sistem
takoer dovodi do smanjenja potronje vode i utede sredstava za ienje.
Operativni podaci
Tokom pasterizacije, vea povrina izmjenjivaa toplote i recirkulacija tople vode ukazuju na
rezultate od oko 25 % uteda u potronji energije i oko 50 % uteda u potronji vode, u
poreenju sa starim pasterizatorom koji se ranije koristio.
Kompjuterskom kontrolom procesa izbjegavaju se ili smanjuju gubici mlijeka tokom prijema
i dalje obrade.
Automatskim doziranjem utedi se oko 15 % potronje vode i sredstava za ienje i
dezinfekciju.
Primjenjivost:
Primjenjivo i u novim i postojeim pogonima i postrojenjima
Ekonomska isplativost
Investicioni trokovi su visoki.
Podsticaj za implementaciju
Smanjeni trokovi vode i energije
Primjer: Mljekare u Maarskoj.
Upotreba kontinuirane pasterizacije
Opis:
Kod kontinuirane pasterizacije, koriste se protoni izmjenjivai toplote, npr. cijevasti, ploasti
i rebrasti. Oni imaju sekcije zagrijavanja, zadravanja i hlaenja. Umjesto kotlastih
(diskontinuiranih) pasterizatora koriste se kontinuirani ime se postie smanjenje potronje
energije i smanjenje nastanka otpadne vode.

192

Postignute koristi za okoli

Smanjena potronja energije i nastanak otpadne vode, u poreenju sa upotrebom
diskontinuiranih pasterizatora.
Operativni podaci
Diskontinuirani pasterizatori rade pri temperaturama od 62do 65C u trajanju od 30 minuta.
Kontinuirana pasterizacija podrazumjeva pasterizaciju na visokoj temperaturi kratko vrijeme i
pri visokoj toploti kratko vrijeme. Pasterizacija na visokoj temperaturi se vri pri temperaturi
od 72 do 75 C u trajanju od 15 do 240 sekundi. Ova druga pasterizacija pri visokoj toploti
primjenjuje temperature od 85 do 90 C od 1 do 25 sekundi.
Primjenjivost
Primjenjivo za sve mljekare.
Ekonomska isplativost
Smanjeni trokovi energije i preiavanja otpadnih voda.
Regenerativna izmjena toplote u procesu pasterizacije
Opis:
Pasterizatori se obino sastoje od nekoliko regenerativnih sekcija za zagrijavanje sa
protustrujnim tokom. Mlijeko koje dospijeva, se predgrijava sa vruim mlijekom koje naputa
sekciju pasterizacije.
Posignute koristi za okoli
Smanjena potronja energije
Operativni podaci
Mogu se postii tipine utede energije od 90 %.
Npr. Zabiljeeno je da se u jednoj mljekari koja primjenjuje indirektnu izmjenu toplote
izmeu proizvoda ve toplotno tretiranog i ulaznog proizvoda, moe smanjiti specifina
potronja energije od 148.000 kcal/t za 80 %, tj. na 29.000 kcal/t. Zabiljeene temperature
procesa su slijedee:

temperatura ohlaenog (poetnog) mlijeka od 4C

temperatura regenerativnog zagrijavanja od 65C

temperatura pasterizacije od 78 C

temperatura regenerativnog hlaenja od 20 C

temperatura pasterizovanog mlijeka od 4C.

Takoe, zabiljeeno je da se izmjenjivai toplote primjenjuju u mljekarama izmeu ulaznog

hladnog proizvoda, tj. hladnog mlijeka, i pare nastale evaporacijom u toku ekspanzije
vakuuma nakon UHT obrade. Specifina potronja energije od 251.000 kcal/t moe se
smanjiti na 185.000 kcal/t odnosno za 26 %.
Zabiljeene temperature u ovom procesu su slijedee:

193

poetna temperatura mlijeka od 4C

temperatura regenerativnog zagrijavanja od 70 C

temperatura UHT tretmana od 140 C

temperatura punjenja UHT mlijeka od 25 C.

Noviji primjer u jednoj novoj mljekari gdje se primjenjuje 9 izmjenjivaa toplote koji pruaju
veu efikasnost regeneracije. Kalkulacijom je utvreno da je postignuta poveana efektivnost
sa 85 na 91 % ili sa 91 na 95%. Zabiljeene su utede energije za grijanje od 2.712
MWh/godinje i elektrine energije od 542 MWh/godinje, sa trokovima ulaganja od
370.000 eura i rokom otplate 3,6 godina.
Primjenjivost
iroka primjena u mljekarama. U starijim mljekarama, energija za zagrijavanje i hlaenje se
moe jo smanjiti zamjenom starih ploastih izmjenjivaa toplote sa onim efikasnijim.
Ekonomska isplativost
Smanjenje trokova za energiju.
Podsticaj za implementaciju
Umanjeni trokovi za energiju
Primjer: jedna mljekara u Danskoj
Centrifuga/odvajanje
Minimizacija pranjenja otpada iz centrifugalnih separatora.
Opis
Frekvencija i koliina pranjenja otpada iz centrifuge je obino odreena od strane
proizvoaa opreme koja se koristi. Tamo gdje su ove informacije poznate, stvarni uinak
moe se provjeriti prema specifikaciji. Radom opreme po propisanom uinku, mogue je
smanjiti koliinu faznog pranjenja otpada i poveati odrivost proizvoda sve dok su kvalitet i
higijenski standardi zadovoljeni. Ovo se moe postii bliskom saradnjom sa osobljem
zaduenim za kvalitet.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpada od sirovina.
Operativni podaci
Zabiljeeno je da u mljekarstvu 1 % sirovog mlijeka bude prosuto, a 0,1 % od tog mlijeka,
tokom prerade, se izgubi putem pranjenja tokom centrifugalne separacije.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih centrifugalnih separatora.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni gubici sirovina i poveana dobit.

194

Smanjiti zahtjeve u pogledu ienja u procesu centrifugiranja poboljanjem prethodne

filtracije i preiavanja mlijeka
Opis:
Poboljanjem procesa prethodne filtracije i preiavanja mlijeka, minimiziraj se talog kod
centrifugalnog separatora, to dovodi do smanjenja uestalosti ienja.
Postignute koristi za okoli
Smanjenje potronje vode i zagaenja otpadne vode.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim u mljekarama.
Fermentacija
Opis
Fermentacija se moe definisati kao proces koji dovodi do biohemijskih promjena organskih
sastojaka djelovanjem enzima mikroorganizama (oksido redukcione reakcije), najee bez
kiseonika (ponekad i uz njegovo prisustvo), uz oslobaanje energije, potrebne za ivot
mikroorganizama. U tim promjenama, organski supstrat i jedinjenja dobivena iz supstrata
slue kao primarni elektro - donori i krajnji elektron akceptori tokom metabolizma u
mikrobnoj eliji. Bakterije mlijene kiseline mogu biti fakultativno anaerobne ili
mikroaerofilne.
Proces mlijeno kisele fermentacije laktoze mlijeka u mlijenu kiselinu djelovanjem enzima
bakterija mlijene kiseline, vrlo je sloen i odvija se postupnom razgradnjom laktoze pri emu
nastaju brojni meuproizvodi i energija.
Gotovo su iste faze tehnolokog procesa proizvodnje fermentiranih mlijenih napitaka, bez
obzira na vrstu proizvoda, a razliita je uglavnom koliina suhe materije (ili mlijene masti)
upotrebljene sirovine ili tip primjenjene kulture. Vani koraci u proizvodnji fermentisanih
napitaka dobrog kvaliteta (fermentisanog mlijeka, pavlake, mlaanice) su:
odabir i obrada sirovine
standardizacija suhe materije i mlijene masti
aditivi
deaeracija
homogenizacija
visoka toplotna obrada (pasterizacija ili ak sterilizacija) i
izbor i priprema kulture.

195

Dimljenje
Dimljenje je proces kuhanja, prezervacije ili poboljanja okusa proizvoda izlaganjem istog
dimu. Postoje dvije vrste dimljenja. Vrue dimljenje se obino izvodi na temperaturama od
65-120C i moe se koristiti za potpuno kuhanje proizvoda. Kod vrueg dimljenja se koriste
dimni generatori koji generiraju dim gorenjem i tinjanjem drveta. Hladni dim se obino izvodi
na temperaturi od 30-55C i koristi se za ouvanje kvalitete proizvoda, prezervaciju, ili
dodavanje okusa proizvodu. Za hladno dimljenje se koriste dimni generatori koji generiraju
dim tinjanjem drveta, dimnim kondenzatima (teni dim), frikcijom ili jako zagrijanom parom.
Opte metode dimljenja su prikazane u narednim poglavljima.
Koliina VOC (isparljivih organskih jedinjenja) zavisi od vremena trajanja postupka i vrste
dimnog generatora. Zavisno od metoda dimljenja odreuje se uticaj na okoli i utvruju mjere
za preiavanje zraka. Izabrana vrsta dimljenja odreuje okus koji se e se dobiti.
Ispuni plinovi iz dimnih pei se tretiraju spaljivanjem. Koliina upotrijebljene energije se
moe smanjiti koritenjem katalitikog sagorijevanja i toplotne rekuperacije.
Katran se deponuje na tapovima za dimljenje, na kojima su okaeni proizvodi, i na zidovima
komora za dimljenje. tapovi se iste u bubnju koji se konstantno okree i omoguava trenje
izmeu tapova kako bi se odstranio depozit. Katran se zatim uklanja pomou kontrolisane
tano odreene koliine vode. Katran iz komora se skuplja i odlae kao hemijski otpad, a ne
kroz sistem preiavanja otpadnih voda.
Kolica za dimljenje se esto peru manualno vodom pod pritiskom. Koristi se i prostorija za
pranje u kojoj se skuplja i reciklira voda koja sadri deterdente za pranje. Kod finalnog
ispiranja voda se isputa u ureaj za preiavanje otpadnih voda. Moe se koristiti i tunel za
pranje u kojem se voda iz drugog koraka pranja ponovo koristi za predpranje.
Naredna tabela daje prikaz uticaja na okoli razliitih tipova dimnih generatora.
Tabela 63. Uticaj na okoli razliitih tipova dimnih generatora
Emisija u zrak

Tretman

Koliina
katrana

ienje (koliina
upotrijebljene vode/stepen
zagaenja otpadne vode)

Gorenje
drva

Velika koliina
VOC

Potreban

Velika
koliina

Koliina upotrijebljene vode

i nastale otpadne vode zavisi
od naina ienja.

Tinjanje
drva

Vie od 200
hemijskih
komponenti

Potreban

Velika
koliina

Koliina upotrijebljene vode

i nastale otpadne vode zavisi
od naina ienja.

Smanjeno
stvaranje VOC i
mirisa

Znaajno
smanjen

Nema
depozita

Smanjeno

Frikcija

Smanjeno

Nepotrebno

Smanjeno

Smanjeno, nisu potrebni jako

deterdenti

Jako

Smanjeno

Smanjeno

Smanjeno

Smanjeno

Teni dim

196

Emisija u zrak

Tretman

Koliina
katrana

ienje (koliina
upotrijebljene vode/stepen
zagaenja otpadne vode)

zagrijana
para
Dim nastao tinjanjem drva
Opis
Stvaranje dima dimljenjem tinjajuih drva ima dvije faze: disperznu tenu fazu i parnu fazu.
Prva faza sadri dijelove dima koji nisu znaajni za proces dimljenja. Parna faza je mnogo
znaajnija kod formiranja okusa.
Dimljenje se moe odvijati na dvije temperaturne vrijednosti: ambijentalnoj do 30C, i
povienoj temperaturi izmeu 50 i 90C. Toplota tinjanja drveta nije dovoljna da povisi
temperaturu iznad 50 do 90C, pa se dodaje ekstra toplota u vidu pare ili toplotnih
izmjenjivaa. Duina vremena dimljenja zavisi od vrste proizvoda koji se dimi. Neki
proizvodi izmeu procesnih koraka dimljenja zahtijevaju predsuenje ili suenje ili zrenja.
Kondicionirani zrak, kojem se temperatura i vlanost reguliu zagrijavanjem pomou cijevi sa
parom ili elektrinim grijaima, se koristi za kontrolu suenja proizvoda. Vrijeme zadravanja
proizvoda u komorama varira od jednog sata do nekoliko dana. Period dimljenja proizvoda
moe trajati od 15 minuta do 4 sata po fazi procesa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Parna faza sadri vie od 200 hemijskih komponenti, od kojih nisu sve identifikovane. Tu
spadaju organske kiseline, aldehidi, ketoni, alkoholi i policiklini hidrokarbonati. Katran se
deponuje u komorama za dimljenje.
Operativni podaci
Dimni generatori mogu biti male pei gdje se drveni briketi ili piljevina polagano dodaju na
podlogu od ve tinjajuih drva ili na elektrine grijae. Zrak cirkulie kroz pei i nosi dim u
dimnu komoru gdje se nalaze proizvodi. Dim izlazi iz komore kroz sistem ventilacije ili se
djelimino reciklira. U nekim sofisticiranim sistemima, oprema moe da sadri i jedinicu za
kondicioniranje zraka, koja provjetrava, zagrijava, hladi ili vlai zrak. Kod starijih naina
hladnog dimljenja pilota se obino pali direktno na podu komore u posebnim posudama.
Primjenjivost
Primjenjivo u procesima prerade sira.
Teni dim
Opis
Teni dim se proizvodi kondenzacijom dima, koja se vri pomou frakcione destilacije, kako
bi se smanjila koliina katrana i ostalih kontaminirajuih materija. Dobiveni rastvor se
razrjeuje vodom i prica na proizvod. U nekim sluajevima teni dim se dodaje u smjesu za
salamurenje i injektuje se u proizvod kako bi mu se poboljao okus.
Prednost toga da u proizvodu postoji okus dima bez dimljenja je u tome da se izbjegava unos
tetnih komponenti dima koje mogu otetiti zdravlje konzumenata. Kako nema emisije dima
tako nije potreban ni tretman preiavanja zraka.

197

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisija u zrak kao to su miris i VOC. Katran se ne stvara u ovom procesu.
Operativni podaci
Miris se moe eliminisati koristei teni dim. Naravno treba uzeti u obzir da teni dim
proizvodi okus koji je razliit od okusa koji se stvara konvencionalni dimljenjem, i da kao
takav ne mora biti prihvaen od strane konzumenata, glede okusa i mirisa.
Primjenjivost
Primjenjivo u procesima prerade sira.
Frikcioni dim
Opis
Dim se stvara frikcijom izmeu drva i brzo rotirajuih grubih cilindara dovodei do pirolize.
Dobiveni dim je blag i ne sadri nikakve karcinogene komponente. Proces se moe voditi u
zatvorenom sistemu sa recirkulacijom, tako da nije potrebno vriti naknadno sagorijevanje ili
upotrebljavati neki drugi sistem preiavanja. Ova metoda je u mogunosti da mnogo
preciznije vri kontrolu koliine proizvedenog dima, mijenjanjem pritiska izmeu tokova ili
diskova i drva.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje upotrebe energije i vode. Smanjenje tereta zagaenja otpadnih voda. Smanjenje
koliina katrana.
Operativni podaci
Koliina upotrebljene energije sa smanjuju za 50 % ovom metodom. Kao rezultat upotrebe
blagog dima depozit katrana u komorama za dimljenje se smanjuje za 10 % u odnosu na
depozit koji se stvara upotrebom vrstih drva. Samim tim ienje je mnogo lake, i
izbjegnuta je potronja jakih sredstava za ienje. Pojavljuje sa manje organskih komponenti
u otpadnoj vodi, i voda je sauvana time da su dui intervali izmeu dva ienja.
Primjenjivost
Primjenjivo u procesima prerade sira.
Dim iz jako zagrijane pare
Opis
Piroliza drvenih briketa/pilote se takoer moe prenositi pomou jako zagrijane pare koja se
puta iznad briketa i koja nosi dim do proizvoda i tako formira njegov okus. Time se smanjuje
broj komponenti dima, te omoguava da se viak dovedenog zraka svede na minimum. Kako
se viak pare moe kondenzovati, tako je i izlaz manji. ienje je takoer lake uzimajui u
obzir da se stvara manje koliina katrana u komorama.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak. Smanjenje stvaranje katrana.
Primjenjivost
Primjenjivo u procesima prerade sira.

198

Proizvodnja maslaca
Minimizacija gubitaka prilikom pravljenja maslaca
Opis
Zbog visoke viskoznosti vrhnja (skorupa), grija skorupa se moe isprati obranim mljekom,
koje se zatim zadrava i koristi, prije ienja. Ovo smanjuje gubitak masnoe. Mlaenica
koja nastaje kao nusproizvod se moe koristiti, a ne bacati kao npr. u otpadnu vodu. Ovi
ostaci se mogu koristiti npr. kao osnova za nisko kalorine namaze.
Postie se ouvanje okoline smanjenjem otpada.
Primjenjivost.
Primjenjuje se u pravljenju maslaca i vrhnja.
Podsticaj za inplementaciju.
Smanjuje se otpad i poveava prinos proizvoda.

Proizvodnja sira
Koritenje ultrafiltracije (UF) za proteinsku standardizcaiju mlijeka za izradu sira
Opis
Ultrafiltracija (UF) se moe koristi za proteinsku koncentraciju u standardizaciji mlijeka za
izradu sira. Mlijeko tee pod pritiskom preko membrane koja zadrava molekule proteina,
time poveavajui sadraj proteina na retentatu. Veliina pora membrane je od 10 do 100 nm.
Koritenje UF-a dovodi do poveanja u proizvodnji sira po obraenoj jedinici mlijeka,
generisana koliina surutke je manja u poreenju sa tradicionalnom standardizacijom. Dalje,
ak i kada UF zahtjeva dodatnu elektrinu energiju, termalnu energiju i vodu u poreenju sa
tradicionalnom standardizacijom, u proizvodnji velikog obima, porast proizvodnje sira
nadoknauje poveanu potronju energije i vode.
Permeat od jedinice UF-a se dalje tretira putem RO (reverzna osmoza). RO voda, koja je
kvaliteta kao i voda za pie, se moe koristiti za ienje.
Postignute koristi za okolinu.
Smanjena energija i potronja vode, surutka i otpadna voda u poreenju sa tradicionalnom
standardizacijom.
Neeljeni efekti
Membrane se moraju istiti. Poto se za ovo koriste hemikalije, krug za filtraciju se mora
dobro isprati velikim koliinama vode. Koritene membrane se odlau.
Operativni podaci.
Jedinica UF-a u Danskoj u jednoj mlijenoj industriji se sastoji od 10 spiralnih modula
opremljenih sa polimernim membranama, etiri pumpe i neophodnim transmiterima toka i
regulacionim ventilima. Kapacitet filtracije 65000 l/h. Sadraj proteina u mlijeku se
standardizuje do 3,7 3,8% kontrolisanjem omjera izmeu materijala koji se obrauje i
permeata. U poreenju sa metodom tradicionalne standardizacije, prinos sira je vei, tj.
postie se oko 12% redukcije u obimu mlijeka. Kalkulacija napravljena za 25.000 t/godinje
proizvodnje utog sira dovela je do utede u vodi i energiji prikazanoj u tabeli 64.

199

Tabela 64 Utede u potronji vode i energije u mljekari koritenjem UF za standardizaciju

proteina
Elektrina energija

473 MWh/godinje

19 kWh/t sira

Toplotna energija

1.235 MWh/godinje

49 kWh/t sira

Voda

7.500 m3/godinje

300 l/t sira

UF membrane imaju ogranien vijek trajanja od jedne do tri godine. Nakon upotrebe one se
spaljuju ili odlau na odlagalite otpada.
Primjenjivost
UF se moe primjenjivati i na obrano mlijeko i na surutku. UF jedinice se mogu instalirati u
novim i postojeim pogonima i postrojenjima zato to ne zahtjevaju puno prostora.
Ekonominost
Troak investicije je veliki. Period vraanja investicije je prihvatljiv samo ako su kapaciteti
dovoljno veliki.
Npr. investicioni troak u sluaju jedne danske industrije mlijeka se procjenjuje na 430.000
eura, a period vraanja investicije je 5,9 godina.
Podsticaj za implementaciju.
Koritenjem ove tehnike moe se proizvesti sir homogenog kvaliteta. Takoer nudi veliku
fleksibilnost za izradu razliitih vrsta sira.
Pogoni za primjer.
Mlijena indurstrija u Danskoj.
Smanjenje masti i vlakana u surutci.
Opis
Da bi se postiglo smanjenje masti i vlakana u surutci, najprije, prilikom obrade usirenog
mlijeka (grua), postie se najvei mogui prinos masti i proteina, a kasnije surutka se
procjeuje da bi se sakupila preostala vlakna.
Postie se ouvanje okoline time to se smanjuje gubitak proizvoda. Ako surutka ue u
postrojenje za preiavanje otpadnih voda, teret zagaenja je nii.
Primjenjivost.
Primjenjuje se u postrojenjima za proizvodnju sira.
Ekonominost.
Optimizacija trokova proizvodnje. Smanjeni trokovi obrade otpadnih voda.
Podsticaj za implementaciju.
Smanjeni gubitak proizvoda.

200

Minimiziranje proizvodnje kisele surutke i njeno isputanje u postrojenje za preiavanje

otpadnih voda
Opis
U proizvodnji sira, oko 90% koritenog mlijeka zavri kao surutka. Za kisele sireve kulture
mljene kiseline se uzgajaju na odreenom sredstvu, a zatim se kulture razmnoavaju i dodaju
mlijeku za proizvodnju sira. Kisela surutka se odvaja nakon stvaranja grua. Ako se kisela
surutka isputa u postrojenje za preiavanje otpadnih voda, to moe uzrokovati nizak pH
nivo. Da bi se to sprijeilo izbjegava se rasipanje materijala dreniranjem vrha ili platforme
suda za soljenje. Pored toga surutka se brzo obrauje tako da se stvara manje kisele surutke
zbog stvaranja mlijene kiseline.
Postie se ouvanje okoline time to se smanjuje zagaenje otpadnih voda.
Primjenjivost.
Primjenjuje se u proizvodnji kiselih sireva, npr. mladi sir, quark i mozzarella.
Ekonominost.
Smanjeni trokovi obrade otpadnih voda.
Rekuperacija i koritenje surutke
Opis
U proizvodnji sira oko 90% mlijeka koje se koristi zavri kao surutka. Slatka surutka se
proizvodi tokom pravljenja tvrdih sireva rennet tipa, npr. cheddar ili Swiss cheese. Slana
surutka se proizvodi nakon to se so dodaje usirenom mlijeku da bi se uklonila dodatna
tenost. Slatka surutka se skuplja i ponovno koristi u istom procesu ili u drugim procesima da
bi se dobili nus porizvodi, npr. za rekuperaciju proteina, kao hrana za ivotinje, u proizvodnji
mitzithra sira kao dodatak hrani i kao dijeija hrana. ak i kada se slana surutka ne moe
ponovno koristiti u procesu bez uklanjanja soli, moe se ili sakupiti u stanju u kakvom jeste,
ili koncentrisati evaporacijom i koristiti kao hrana za ivotinje.
Postignute koristi za okoliu
Smanjuje se zagaenje voda. Smanjuje se otpad odnosno surutka se ponovno iskoritava.
Operativni podaci.
Karakteristike tipine otpadne vode od proizvodnje sira sa ili bez rekuperacije surutke su
pokazane u Tabeli 65.

Tabela 65 Sastav otpadnih voda iz proizvodnje sira

Parametar

Postrojenje sa

Postrojenje bez

rekuperacijom surutke

rekuperacije surutke
mg/l

201

BPK5

2.397

5.312

KPK

5.312

20.559

Masti

96

463

Nukupno

90

159

Pukupno

26

21

Primjenjivost
Primjenjuje se u postrojenjima za proizvodnju sira.
Ekonominost.
Smanjeni trokovi obrade otpadnih voda.
Rekuperacija slane surutke evaporacijom
Opis
U proizvodnji sira oko 90% koritenog mlijeka zavrava kao surutka. Slana surutka se
proizvodi nakon to se so doda usirenom mlijeku da bi se uklonila dodatna tenost. So se
moe ponovno koristiti u procesu ili koristiti kao hrana za ivotinje ili direktno ili nakon
isuivanja evaporacijom. Kondenzovana voda se moe koristiti za ienje.
Postignute koristi za okolinu
Smanjuje se otpad npr. surutka se koristi. Smanjeno zagaenje otpadnih voda.
Neeljeni efekti
Potronja energije.
Primjenjivost.
Primjenjuje se u postrojenjima za proizvodnju sira.
Rekuperacija surutke uklanjanjem soli koritenjem RO
Opis
U proizvodnji sira oko 90% koritenog mlijeka zavrava kao surutka. Slana surutka se
porizvodi nakon to se so doda usirenom mlijeku da bi se uklonila dodatna tenost. Slana
surutka se moe ponovno koristiti u procesu zajedno sa slatkom surutkom, samo kada se so
ukloni putem RO.
Postignute koristi za okolinu
Smanjuje se otpad, npr. surutka se ponovno koristi. Smanjeno zagaenje otpadnih voda.
Neeljeni efekti su RO permeat je veoma slan.
Primjenjivost.
Primjenjuje se u postrojenjima za proizvodnju sira.

202

Ekonominost.
Visoki trokovi.
Koritenje topline od vrue surutke za predgrijavanje mlijeka za proizvodnju sira
Opis
Mlijeko koje dolazi se predgrijava pomou tople surutke koja se zatim istovremeno cijedi iz
drugog suda. Izmjenjivai toplote i rezervoari su potrebni za cirkulisanje vode. Postiu se
utede energije za grijanje dolazeeg mlijeka i energije za hlaenje za obraenu surutku.
Postie se ouvanje okoline
Smanjuje se potronja energije.
Operativni podaci.
U primjeru u Danskoj u jednoj industriji mlijeka, mlijeko za porizvodnju sira se grije od 1232 oC sa toplotom iz zatvorenog sistema sa cirkulisanjem vode pri 34,5 oC. Temperatura vode
se smanjuje na 13 oC, a zatim se ponovno grije u odjeljku za hlaenje pasterizatora surutke,
gdje se surutka hladi od 36 na 14,5 oC. Pored ploastog izmjenjivaa toplote, instalirana su
dva rezervoara od 150 m3 za vodu koja cirkulie. Utede, kod 250 miliona kg/godinje surutke
su procjenjene na 1200 MWh/godinje elektrine energije, 6.065 MWh/godinje toplotne
energije i 4.200 m3/godinje vode.
Primjenjivost.
Primjenjivo u novim i postojeim pogonima i postrojenjima. U postojeim pogonima i
postrojenjima nedostatak prostora bi mogao biti ogranienje.
Ekonominost.
U primjeru u Danskoj u jednoj industriji mlijeka izvrena je procjena trokova, ali to je
izvreno za itav proces obrade surutke; ukljuujui RO jedinicu kao i tretman toplotom i
rekuperaciju toplote. Ukupni trokovi su oko 1,6 miliona eura sa vraanjem investicije od 3,8
godina.
Podsticaj za implementaciju.
Smanjeni trokovi energije.
Postrojenja kao primjer.
Mlijena industrija u Danskoj.
Zrenje sira na visokim temperaturama sa kasnijom humidifikacijom i ionizacijom
ventilacionog vazduha
Opis
U proizvodnji sira, temperatura vazduha se poveava da bi se smanjilo vrijeme zrenja. To
vodi do smanjenja u zahtjevima za objekte skladitenja, energije za hlaenje i ventilaciju.
Poto via temperatura poveava rizik od dehidratacije sira i zagaenja kalupom, ventilacioni
vazduh se humidifikuje i isti ispusnom cijevi koja ionizira vazduh koji prolazi kroz
ventilacione kanale. Poto ioni u ventilacionom vazduhu reaguju sa esticama praine,
mikroorganizmima i virusima, vazduh se efikasno isti od ovih izvora kontaminacije.

203

Postignute koristi za okolinu

Smanjuje se potronja energije.
Operativni podaci.
U primjeru postrojenja za proizvodnju sira, projekat je zapoet u januaru 1994. za smanjenje
potronje energije. Prije projekta, proizvoa je skladitio sir na 12 oC da bi omoguio da se
obezbijedi zrenje. Temperatura je poveana na 15 oC. Ventilacioni vazduh je humidifikovan i
oien od praine i mikroorganizama ionizacijom prije ulaska u skladite. Nova oprema
omoguava da temperatura vazduha raste na 16 oC pri relativnoj vlanosti od 85%. Utede
energije su 272.000 kWh/godinje, ili 85.000 m3/godinje prirodnog gasa. Takoe je
zabiljeeno skraenje vremena zrenja za 50%, poboljanje u kvalitetu proizvoda i smanjenje
potronje plastike i fungicidalnih sredstava.
Primjenjivost.
Primjenjivo u postrojenjima za porizvodnju sira.
Visoka temperatura zrenja je ograniena zbog eljenog ukusa, kvaliteta proizvoda i
stabilnosti.
Ekonominost.
U pogonu koji je pokazan kao primjer, znatno je uteeno na trokovima radne snage,
odravanja i koritenja materijala za ienje ventilacionog sistema. Period vraanja
investicije je dvije godine.
Razlog za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Fabrike kao primjer
Skladite sira u Nizozemskoj.
Literatura
Proizvodnja sladoleda
Povrat toplote pomou pasterizacije u proizvodnji sladoleda
Opis
Toplota i voda mogu biti povraene pomou procesa pasterizacije sladoleda. Smjesa sladoleda
se ubaci u pasterizator na temperaturi od 60 0C i onda se zagrije do 85 0C, a onda se ohladi na
temperaturu od 4 0C prije nego to se ostavi da ''sazrije ili odstoji''. Faza hlaenja se sastoji od
dva koraka. U prvom koraku, sladoled se ohladi na 70 0C pomou regenerativne razmjene
toplote a u drugom koraku, voda za hlaenje se koristi kako bi se dalje ohladio na 20 0C.
Finalna temperatura od 4 0C se postie tako te se hladi sa ledenom vodom.
Toplota koja odlazi u vodu, iz smjese sladoleda u drugom koraku hlaenja moe da prethodno
zagrije vodu za razliite svrhe, uglavnom za operacije ienja. Ovo zahtjeva odreen broj
skladinih rezervoara za vruu vodu.
Postignute koristi za okoli
Smanjena potronja vode i energije.
Neeljeni efekti na ostale medije

204

Higijenski kvalitet vode mora biti provjeren jer pukotine na ploama izmjenjivaa toplote
mogu da uzrokuju zagaenje vode sa proizvodom.
Operativni podaci
U pogonu i postrojenjima za proizvodnju sladoleda koja je pokazana kao primjer, toplota iz
drugog koraka hlaenja se koristi za prethodno grijanje oko 25% ukupne koliine vode
koritene u tom pogonu. Povrat toplote daje vruu vodu od oko 70 0C. Prosjena ulazna
temperatura vode za hlaenje je 10 0C i podudarajua koliina povraene toplote je 7600
GJ/godinje, to predstavlja oko 14% potronje energije u pogonu. Vrua voda se koristi za
CIP i koliina uteene vode je oko 1000 l/t mjeavine proizvedenog sladoleda.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u novim i postojeim pogonima i postrojenjima. Potreban je prostor za
rezervoare za skladitenje vode.
Ekonomska isplativost
Smanjeni trokovi za energiju i vodu.
Fabrike kao primjer
Najmanje jedan pogon i postrojenje za proizvodnju sladoleda u vedskoj.

Isparavanje (evaporacija)
Suenje i evaporacija su glavni procesi u mljekarama u kojima se koristi energija. U nekim
postojeim pogonima i postrojenjima, kompleksna kombinacija razliitih tehnika se
upotrebljava za razliite individualne operacije. Evaporacija se koristi da povea vrsti sadraj
tenosti. Ponekad se evaporacija primjenjuje kao preliminarni korak prije suenja, koje se
moe vriti primjenom razliitih tehnika. Teoretski za evaporaciju vode, potrebno je
0,611kWh/kg (2,2 MJ/kg).U praksi ovo zavisi od metode evaporacije i tipa suenja koje se
koristi , kree se od 0,556-0,972 kWh/kg ( 2,0-3,5 MJ/kg). Potronja energije za suenje moe
biti manja ako je sadraj suhe supstance vlane sirovine vei. Ovo se moe postii
prethodnom evaporacijom ili cijeenjem opremom kao to su prese i centrifuge. Suare na
paru mogu da imaju znatno manju potronju energije ako se sastoje iz vie faza. Ponekad se
ispusni gasovi iz sagorijevanja u kogeneracijskim postrojenjima koriste za suenje proizvoda
pa se redukuju potrebe za energijom.
Evaporatori kod kojih tenost tee u obliku tankog filma niz zidove, mogu da se koriste za
pojedinanu i viefaznu evaporaciju. Oni su dugi cilindri napravljeni od nehrajueg elika.
Tenost se unosi na vrhu evaporatora i tee kao tanki film niz unutranju stranu zagrijane
cijevi ili ploe koja se nalazi u evaporatoru.

205

Slika 17. Princip isparavanja sa tankim filmom kondenzata koji klizi niz zidove
Izgled sistema isparavanja je prikaza na Slici 18.

Slika 18. Evaporacija mlijeka koritenjem tankog filma koji klizi niz zidove
Viefazna evaporacija
Opis
Evaporatori mogu raditi pojedinano ili u fazama. Kada nekoliko evaporatora radi u seriji,
svaki evaporator utie na proces. Kod sistema evaporatora sa viestrukim efektom, izlazni
produkt jednog evaporatora utie na evaporaciju drugog, visoka temperatura pare koja se
oslobaa iz jednog evaporatora se koristi za zagrijavanje produkta sa niom temperaturom u
sljedeem evaporatoru.
Povrina evaporatora se zagrijava parom, koja se ubacuje na vrhu evaporatora. Ova para ili
ispusni gasovi se stvaraju u drugim operacijama u kojima se kljuanjem tenosti stvara para i
ovo je primjer ponovne upotrebe energije.
Vodena para sadri dovoljno energije da se iskoristi za zagrijavanje u sljedeoj fazi. Vakum
se koristi u viestrukoj evaporaciji da omogui kljuanje vode. Tenost koja se koristi u
procesu prolazi kroz seriju evaporatora, tako da je predmet viefazne evaporacije. Na osnovu
toga, jedna jedinica pare koja se injektira u prvi evaporator, moe da eliminie tri do est
jedinica vode iz tenosti. Uteda energije se poveava sa brojem faza ( etapa) evaporacije. Do
sedam faza moe raditi u seriji, ali tri do pet je uobiajeno. U finalnoj fazi, hlaenje hladnom

206

vodom moe kondenzovati paru. Para evaporatora moe da se koristi kao izvor zagrijavanja
za druge procese.
U cilju postizanja dodatne efikasnosti, para koja se oslobaa iz svakog evaporatora moe se
kompresovati, da bi se poveala energija prije upotrebe za zagrijavanje medija koji ide u
sljedei evaporator.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije npr. uvoenjem pare iz jedne faze u drugu fazu evaporatora u
kojoj je temperatura nia od prethodne.
Operativni podaci
Poto se toplota koristi za sljedeu fazu evaporacije, viefazni evaporatori tede energiju, za
razliku od jednofazne evaporacije gdje se ne moe toplota vie puta iskoristiti. Zahtjevi za
parom u jednofaznim evaporatorima su od 1,2 do 1,4 t/t vodene pare. U Tabeli 66.
predstavljeni su podaci o potronji energije za razliit broj evaporatora koristei toplotnu
rekompresiju pare (TRP). Uteda energije upotrebom mehanike rekompresije pare (MRP) je
takoer predstavljena u Tabeli 66.
Tabela 66. Poreenje efikasnosti viestrukog evaporatora u industriji prerade mlijeka
Tip evaporatora

Ukupna potronja energije

( kWh/kg vodene pare)

TRP 3 faze

0,140

TRP 4 faze

0,110

TRP 5 faza

0,084

TRP 6 faza

0,073

TRP 7 faza

0,060

MRP jedna faza

0,015

Primjer jedne velike mljekare koja proizvodi suhe mlijene proizvode, svjee proizvode,
polutvrdi sir i maslac. Ukupna koliina preraenog mlijeka u 2000. godini je bila oko 321.000
litara i ukupna proizvodnja mlijeka u prahu i sirutke u prahu je iznosila oko 19.000 tona. U toj
mljekari, koriteni su i jednofazni ispariva i petofazni ispariva sa tankim filmom tenosti.
Jednofazni ispariva ima ulazni kapacitet od 30.000 l/h i koristi MRP za prethodnu
koncentraciju i TRP za koncentraciju.
Petofazni ispariva ima ulazni kapacitet od 22.000 l/h i koristi TRP za prethodnu
koncentraciju i koncentraciju. Zabiljeene su utede energije uz koritenje petofaznog
isparivaa.
Primjenjivost
Primjenjivo u evaporaciji mlijeka i sirutke.

207

Kompresija/rekompresija
Kompresijom isputene pare, mogue je postii glavna smanjenja energetskih potreba za
procese koncentrisanja u mljekarama. Toplota kojom se voda isparava i rastvor zgunjava,
moe se nadoknaditi kondenzacijom pare koja se isputa. Neki tipovi kompresora koji se
koriste su: kruni kompresori, savijeni kompresori, turbo kompresori i kompresori na
uduvavanje.
Kondenzacija pare mora se odvijati na temperaturi koja je vea od take kljuanja. Da bi se
postigla temperatura kondenzacije, para se kompresuje na 0,1 do 0,5 bar ( 0,1- 0,5 hPa).
Razmjena toplote se koristi da bi se vratila toplota kondenzacije od kompresovane pare na
jedinicu za koncentrisanje.
Pored energije koja je potrebna za rad kompresora, nema dodatnih zahtjeva za energijom.
Osim utede energije i smanjivanja trokova energije, drugi bitan razlog za kondenzaciju pare
je smanjivanje emisije mirisa.
Izvodljivost instaliranja tehnika za kompresiju pare uveliko zavisi od investicionih trokova i
perioda povrata investicije zbog niih radnih trokova. Razliiti i promjenjivi trokovi
energije u razliitim dravama mogu takoer uticati na tu odluku.
Mehanika rekompresija pare (MRP)
Opis
Mehanikim kompresorom se kompresuje para koja se oslobaa evaporacijom i ponovo
koristi za zagrijavanje. Latentna toplota je vea od ulazne snage kompresora i veliki je
koeficijent uinkovitosti. Sa MRP, sva para se kompresuje, pa se postie veliki stepen povrata
toplote. Za rad sistema se koristi elektrina energija, ali je potrebno konano zagrijavanje
parom da bi se postigle visoke temperature. Dva tipa kompresora se koriste: ventilator i
turbine velike brzine.U praksi se najee koristi tip ventilatora zato to je on energijski
efikasniji. Princip rada MRP je prikazan na Slici 19.

Slika 19. Princip rada MRP isparivaa

208

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisije mirisa. Smanjenje potronje energije u poreenju sa toplotnom
rekompresijom pare (TRP). Smanjenje potreba za ienjem uslijed manjeg stvaranja
produkata sagorijevanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Elektrina energija je potrebna za kompresore na paru. MRP produkuje buku, pa je zvuna
izolacija potrebna
Operativni podaci
Smatra se da je potronja energije MRP evaporatora oko 10 kWh/t isparene vode, sa
neznatnom potronjom pare. Poto je sva para ponovno komprimirana, za razliku od TRP
evaporatora, gdje se samo jedan dio rekompresira, postie se visok stepen povrata toplote.
Takoer, nia temperatura evaporacije je potrebna, to znai manje produkta sagorijevanja.
U Tabeli xxx se vidi da se mogu postii vee utede energije koritenjem MRP u poreenju sa
TRP.
U jednoj mljekari u Japanu unaprijedio se proces proizvodnje mlijeka u prahu i instalirao se 4fazni MRP ispariva koji je zamijenio postojei 4-fazni TRP ispariva. Kada se usvoji sistem
MRP, neophodno je bilo odravati projektovani kapacitet isparavanja i istovremeno sprijeiti
mlijeko da ne zagori i time kontaminirajui povrine cijevi izmjenjivaa toplote na isparivau.
Instalirani su ispariva sa klizeim filmom i sistemom automatske kontrole za kontrolu radnih
parametara, npr. brzina protoka, temperatura i pritisak. MRP je radio uspjeno sa paljivim
pregledima svake 2 godine. Postigle su se utede u radnim trokovima do 75 %, uglavnom
kao rezultat smanjene potronje pare. Slika xx ilustruje novi 4-fazni MRP ispariva.

Slika 20. Dijagram toka 4-faznog MRP sistema za evaporaciju mlijeka

209

U jednoj mljekari u Finskoj, MRP sistem izvlai svu para izvan isparivaa i komprimira je
koritenjem mehanike energije prije nego to je vrati u ispariva. Nema snabdjevanja
toplotnom energijom, izuzev pare koja je potrebna za pokretanje procesa. Jedina koliina
elektrine energije koja je potrebna je za rad isparivaa. U ovom pogonu i postrojenju, MRP
moe ispriti 100 125 kg vode koritenjem 1 kW energije.
Primjenjivost
Primjenjuje se u mljekarama u procesima evaporaciji mlijeka i sirutke. Mnogi novi
evaporatori su opremljeni MRP sistemom.
Utede
Poto se za rad MRP sistema koristi elektrina energija radije nego para, trokovi rada su
znatno manji u poreenju sa TRP. Na primjer, radni trokovi 3-faznog MRP isparivaa iznose
priblino pola trokova konvencionalnog 7-faznog TRP isparivaa. Razlika u tekuim
trokovima za TRP i MRP se poveavaju sa kapacitetom isparivaa, kao to je ilustrovano na
Slici 21.

Slika 21.Poreenje radnih trokova TRP i MRP isparivaa

Na primjeru jedne mljekare u Japanu, trokovi novog MRP isparivaa su iznosili 1,5 milliona
EUR.
U poreenju sa 1,3 miliona eura za novi TRP ispariva. Za brzinu isparavanja od 30 t/h,
godinji radni trokovi MRP isparivaa su iznosili 175.000 eura, u poreenju sa ranijim
godinjim radnim trokovima od 680.000 eura za TRP ispariva, tj. Ostvarene su utede od
blizu 75 %.
Primjer pogona i postrojenja
Mljekare u Japanu i Finskoj.
Toplotna rekompresija pare (TRP)
Opis
TRP koriste kompresore sa ubrizgavanjem pare za kompresiju pare. Kompresori sa
ubrizgavanjem pare mogu imati fiksne ili promjenjive injekcione rasprskae. Toplotna
energija potrebna za kompresiju je para iz kotla.

210

Para prolazi kroz injekcione mlaznice i prigui se na nivo pritiska pare koja ima ulogu
prijemnika. Para se uvodi kao rezultat u razlici brzina. Para i svjea para se mijeaju u komori
za mijeanje. Promjenu otvora za protok na difuzoru odreuje pritisak na kojem mijeana para
naputa kompresor za injekciju pare.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije mirisa
Nepoeljni efekti na ostale medije
Via potronja energije od MRP
Operativni podaci
U poreenju sa MRP, TRP je u prednosti to nema pokretne dijelove i pouzdanost u procesu
je vea. Smatra se da TRP uzima u obzir dui ciklus proizvodnje i smanjenje frekvencije
ienja.
Primjenjivost
Primjenjuje se u mljekarama u procesima evaporaciji mlijeka i sirutke.
Utede
Nia kupovna cijena, ali vei operativni trokovi u odnosu na MRP
Dvofazno suenje u procesu proizvodnje mlijeka u prahu
Nakon uparavanja mlijeka sa 11 % na 50 60 % suhe materije u evaporatoru, kondezovano
mlijeko se moe jo suiti do 95 97 % sadraja suhe materije. Za proizvodnju mlijeka u
prahu se koristi suenje rasprivanjem ili suenje na valjcima. Iako se suenje na valjcima
moe pronai u mljekarama i ponekad su korisni za specijalizovane proizvode, ipak je ee
koritenje suenja rasprivanjem sa suaima fluidiziranog sloja koji se nalazi u liniji ovog
procesa ili su integrirani u postrojenje. Razlog tome je to se suenjem rasprivanjem koristi
manje energije, proizvodi se bez praine, i smanjeno je toplotno optereenje .
Koritenje suenja rasprivanjem uz koritenje suaa sa fluidiziranim slojem koji se nalazi u
liniji procesa suenja se takoe zove dvofazno suenje. Slika xx. prikazuje proces dvofaznog
suenja koji se vri koritenjem mlaznog suaa sa rotacionim atomizerom i odvojenim
vanjskim suaem sa fluidiziranim slojem. Izlazni zrak se filtrira sa CIP filterom, koji se
sastoji od cjevastog filtera bez ciklona .
Koritenjem dvofaznog suenja, moe se postii manja vlanost rezidualnog proizvoda sa
manje tete za kvalitet proizvoda, kao takoe i efikasnije iskorienje energije.
vrste estice izlaze iz suaa sa 3 5 % preostale vlanosti. Krajnji korak suenja se odvija
pod blagim uslovima sa malim koritenjem energije.

211

Slika 22 Proces dvofaznog suenja u velikoj mljekari

Postignuta korist za okoli.

Smanjuje se troenje energije i troenje vode. Smanjuje se emisija praine.
Neeljeni efekti za ostale medije
Postrojenje za suenje rasprivanjem proizvodi emisiju buke i moe se pojaviti eksplozivna
mjeavina praine i zraka.
Operativni podaci
Jedna velika mljekara u Njemakoj proizvodi obrano mlijeko u prahu i slatku sirutku u prahu.
Ta mljekara prerauje 240.000 t sirovog mlijeka i proizvodi 19.000 t mlijeka i sirutke u prahu.
Mljekara primjenjuje dvofazni sistem suenja uz kapacitet od 1 t/h. Volumen otpadnih gasova
je u velikoj koliini, 45.000 m3/h. Proces suenja koristi veliki dio tj. 58 % potronje toplotne
energije pogona i postrojenja, tj. 39 miliona kWh od ukupne potronje koja iznosi 67,5
miliona kWh u 2000. godini. Oko 30 % ukupne potronje energije, tj. 18 miliona kWh je bilo
potroeno za proces suenja.
U ovoj mljekari koja je uzeta kao primjer, zabiljeena je specifina potronja elektrine
energije od 315,8 kWh/t proizvoda ili 25 kWh/t sirovog mlijeka.
Specifina potronja toplotna energija je bila 2.052,6 kWh/t proizvoda ili 162,5 kWh/t sirovog
mlijeka. Uzimajui u obzir da je oko 600 kWh energije potrebno za isparavanje 1 tone vode,
ove cifre su blizu teoretskim potrebama za energijom.
Ukupna potronja vode u procesu suenja je takoe niska, tj. 9.500 m3 ili 0,5 m3/t proizvoda
ili 0,04 m3/t sirovog mlijeka.
212

Zabiljeeno je da ukoliko se koristi integrirani FBD, onda se moe smanjiti potronja energije
za suenje otprilike za 20 %. Investiranje obuhvata dodatne kapitalne i operativne trokove.
Obavezna je zatita od poara i eksplozije. Primjer protivpoarnog alarmnog ureaja sa
prijevremenim upozorenjem je CO detekcija.
U suarama za proizvodnju mlijeka u prahu poseban problem je statiki elektricitet, debljina
depoa osuenog mlijeka u prahu i depoa masnoa. Veoma bitna mjera ovdje je takoe nadzor
i ienje i pranje.
Primjenjivost
Primjena u mljekarama.
Ekonomska isplativost
Visoki kapitalni trokovi.
Podsticaj za implementaciju
Smanjeni trokovi za energiju i vodu.
Primjer pogona i postrojenja
U Njemakoj velika mljekara koja proizvodi mlijeko u prahu.

Rashlaivanje
Upotreba ploastog izmjenjivaa toplote sa amonijakom za predhlaenje ledene vode
Opis
Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje, npr. mlijeka. Koliina energije koja se troi za
proizvodnju ovakve vode moe se smanjiti instaliranjem ploastog izmjenjivaa toplote da bi
se prethodno ohladila ledena voda koja se vraa sa amonijakom, prije konanog hlaenja u
akumulirajuem rezervoaru ledene vode sa spiralnim evaporatorom. Ovo je zasnovano na
injenici da je temperatura isparavanja amonijaka via u ploastom rashlaivau nego kada se
koriste spirale, tj. -1,5 0C umjesto -11,50C.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Upotreba amonijaka ukljuuje rizike. Istjecanje se moe sprijeiti odgovarajuim dizajnom,
operacijom i odravanjem.
Operativni podaci
Smatra se da kapacitet postojeeg sistema sa ledenom vodom moe da se povea bez
poveanja kapaciteta kompresora, i to instaliranjem ploastog rashlaivaa za predhlaenje
povratne ledene vode.
Npr. u jednoj mljekari, ovaj sistem prethodnog hlaenja je utedio skoro 20 % elektrine
energije kad se postavi u postojei sistem sa ledenom vodom.

213

Primjenljivost
Ovaj sistem se normalno koristi u svim novim pogonima i postrojenjima, ali se moe
upotrijebiti i u postojeim.
Utede
Cijena zavisi od postojeeg sistema ledene vode i kapaciteta. U predmetnoj mljekari, trokovi
investicije su bili priblino 50.000 EUR, ukljuujui ploasti rashlaiva, pumpu, ventile,
regulatore, cijevi i instalaciju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja elektrine energije i/ili poveanje kapaciteta hlaenja, bez potrebe za
investicijama u novi rezervoar za ledenu vodu.
Upotreba hladne vode iz rijeke ili jezera za predhlaenje ledene vode
Opis
Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje, npr. mlijeka. Hladna voda iz rijeke ili jezera se
moe koristiti za predhlaenje ledene vode.
Ostvarene okolinske koristi
Potronja elektrine energije je neto smanjena, zavisno od temperature rijene vode.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potrebna je energija za pumpanje vode do rashladnog tornja. Rijena voda se vraa
nezagaena ali sa malo poveanom temperaturom.
Operativni podaci
U mljekari, hladna rijena voda se pumpa u rashladni toranj, gdje se topla voda zatvorenog
sistema ledene vode prethodno hladi prije konanog hlaenja u rezervoaru za ledenu vodu.
Rijena voda se onda vraa u rijeku. Sistem utedi energiju za hlaenje to odgovara
smanjenju temperature od 7-10 C.
Primjenljivost
Primjenljivo kad su pogoni locirani blizu rijeke sa hladnom vodom.
Utede
Sistem zahtijeva cijevi do rijeke i nazad, kao i efikasan sistem za pumpanje i
cisternu/rezervoar za skladitenje. Predmetna mljekara navodi trokove investicije od otprilike
230.000 EUR i godinju utedu od priblino 23.000 EUR .
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Hlaenje u zatvorenom krugu
Opis
Voda se koristi za hlaenje, npr. kod pasterizatora. Voda recirkulie putem rashladnog tornja
ili rashlaivaa spojenog sa centralnim rashladnim postrojenjem, to znai da se ponovno
rashlauje i vraa do opreme koja se hladi. Ukoliko postoji potreba da se sprijei rast algi ili
bakterija, mogu se dodati hemikalije u vodu koja recirkulie. U suprotnom, voda za hlaenje
se moe opet koristiti u svrhu ienja.

214

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje vode i smanjen tretman otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Energija se moe koristiti za hlaenje vode za hlaenje. Mogue je povratiti neto od ove
toplote.
Operativni podaci
Smatra se da ovakvo hlaenje moe da utedi 80 % potronje vode, u poreenju sa otvorenim
sistemom. Ovo moe biti znaajno u oblastima gdje voda nije lako dostupna. Rashlaujua
voda koja je ve jednom prola i koja ne dolazi u kontakt sa sirovinama u prehrambenoj
industriji nee povui kontaminante i moe se razmatrati za direktno isputanje u vodotoke,
iako e imati odreeno toplotno optereenje. Ponovno prolaenje nezagaene vode za
hlaenje kroz postrojenje za preiavanje otpadne vode poveava potronju energije i izaziva
razrjeivanje, bez smanjenja sveukupnog tereta zagaenja, tako da je direktno isputanje
korisno.
U sistemima sa recirkulirajuim rashladnim tornjem, voda za hlaenje se konstantno reciklira
kroz taj toranj. Ipak, prolazak vode preko tornja za rashlaivanje dovodi do visokog nivoa
rastvorenog kiseonika to moe izazvati koroziju unutar sistema, i isparavanje vode u tornju
moe izazvati porast suspendovanih estica. Voda koja krui moe stoga zahtijevati tretman
kojim se spreava korozija i dio vode treba da bude isputan periodino da bi se sprijeio
porast razrijeenih estica. Mjere predostronosti takoer treba da budu preduzete da bi se
kontrolisali uslovi za porast bakterije Legionella, koja moe da se iri u kapljicama iz tornja i
da bude uzronik legionarske bolesti. Zatvoreni sistemi minimiziraju koroziju i nema
nagomilavanja rastvorenih vrstih materija.
Ako se radi o velikom izvoru vode, kad je dostupna rijeka sa velikom koliinom vode, onda
negativne posljedice zajedno sa hlaenjem u zatvorenom krugu mogu biti vee. Ukoliko
rijeka daje potreban volumen i prima termalno optereenje bez znaajnih posljedica po vodeni
svijet ili ako ne pravi smetnju drugim korisnicima povrinske vode i voda ne postaje
zagaena, onda jednosmjerno hlaenje predstavlja bolje rjeenje kad je u pitanju zatita
ivotne sredine. Voda koja je ve jednom prola takoer zahtijeva energiju da bi se mogla
ispumpati iz izvora i van pogona i postrojenja. Ukoliko se ne preduzmu mjere za spreavanje
curenja iz sistema koji se hladi, moe doi do isputanja zagaene vode.
Primjenljivost
Primjenjivo u mljekarama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, a samim tim smanjenje koliina otpadne vode to za posljedicu
ima finansijsku utedu.
Zamrzavanje
Efikasnost upotrebe energije za duboko smrzavanje
Najvie utede energije se moe postii u hlaenju i smrzavanju. Utede su mogue korektnim
podeavanjem radnih parametara kao to su temperatura isparavanja, brzina transportne trake
i snaga uduvavanja hladnog vazduha u tunelu za smrzavanje. Ovo zavisi od proizvoda koji se
prerauje i od protoka. Potronja energije u elektrinim sistemima u tunelima za smrzavanje

215

se moe drati na najniem moguem nivou biranjem frekvencijskih konvertora na ureajima

za uduvavanje, na distributivnom transporteru i instaliranjem osvjetljenja visoke efikasnosti i
niske potronje energije.
Smanjenje pritiska kondenzacije
Opis
Efikasnost ili koeficijent uinkovitosti zamrzivaa se uglavnom odreuje pritiskom isparivaa
i pritiskom kondenzacije. Smanjenje pritiska kondenzacije poveava koeficijent uinkovitosti
i smanjuje potronju elektrine energije. Pritisak kondenzacije se dri to niim
obezbjeivanjem dovoljnog broja kondenzatora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih
proizvoda.
Smanjenje temperature kondenzacije
Opis
Smanjenje temperature kondenzacije poveava koeficijent uinkovitosti i smanjuje potronju
elektrine energije. Ovo smanjenje se moe postii podeavanjem adekvatnog kapaciteta
baterija kondenzatora tako da se, moe postii dovoljno niska temperatura kondenzacije.
Niske temperature se takoer mogu ouvati odravanjem kondenzatora istim i zamjenom
onih koji su dosta zahrali. Blokirani kondenzatori dovode do poveanja temperature
kondenzacije i takoer opada kapacitet hlaenja, tako da se ne moe postii traena
temperatura.
Osiguravanjem da to hladniji vazduh ulazi u kondenzatore doprinosi smanjenju temperature
kondenzacije. to je topliji vazduh koji ulazi u kondenzator time je via temperatura
kondenzacije. Ovo se moe minimizirati zaklanjanjem kondenzatora ukoliko je potrebno,
osiguravanjem da topli vazduh ne cirkulie opet, i uklanjanjem svega to spreava protok
vazduha i zamrzavanje nou.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Smanjenje temperature kondenzacije za 10C poveava koeficijent uinkovitosti za 2 %.
Smanjenje temperature kondenzacije za 50C dovodi do pada potronje elektrine energije od
10 %.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih
proizvoda.

216

Rast temperature isparavanja

Opis
Podizanje temperature isparavanja poboljava uinkovitost koritenja energije. Da bi se to
postiglo, moe se izvesti istovremena optimizacija raznih tunela za zamrzavanje. Ova
optimizacija treba da se preduzme opet nakon iskljuenja tunela, prerade drugog proizvoda i
postavljanja novog protoka.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Smatra se da ako se temperatura isparavanja povea za 10C, koeficijent uinkovitosti se
poveava za 4 % i kapacitet hlaenja se podie za 6 %.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Upotreba visoko efikasnih motora za rad ventilatora
Opis
Motori za pokretanje ventilatora su postavljeni u tunelu za zamrzavanje. Elektrina energija
koja napaja motore stoga mora da se troi u jedinici za zamrzavanje. Izborom ovakvih visoko
efikasnih motora za pogon ventilatora ne samo da se direktno tedi elektrina energija, tj.
manje je troe ventilatori, nego se i indirektno tedi, i to kroz manju koliinu proizvoda za
hlaenje u jedinici za hlaenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Smanjenje rada ventilatora tokom kratkih prekida u proizvodnji
Opis
Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa dostavljanjem u zamrziva u
procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda,
bitno je drati prazni tunel za zamrzavanje na dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi
se ovo postiglo, treba ostaviti ventilatore da rade, ali se protok vazduha moe smanjiti. Da bi
se to uradilo, motori sa regulisanom brzinom rotacije se mogu podesiti na najniu moguu
frekvenciju. Uz to, moe se iskljuiti nekoliko ventilatora. Ovo smanjuje potronju elektrine
energije od strane ventilatora i jedinice za hlaenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Svako smanjenje snage ventilatora za 1 kW ima za rezultat utedu od oko 1,4 do 1,6 kW.

217

Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Rad bez automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji
Opis
Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa dostavljanjem u zamrziva u
procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda,
bitno je drati prazni tunel za zamrzavanje na dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi
se smanjila potronja elektrine energije tokom ovih prekida, automatsko odmrzavanje
isparivaa se moe iskljuiti poto u praznom tunelu za zamrzavanje ima malo ili ak nimalo
prenosa vlage ili vode, tj. voda se jedino prenosi kroz ulaz i izlaz hrane. Ovim se izbjegava
ponovno hlaenje isparivaa nakon odmrzavanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Predmetni ispariva je teine oko 2 tone i napravljen je od elika. Da bi se ova masa ponovno
ohladila sa 15 do -35 0C potrebno je oko 13,33 kWh (48 MJ) hlaenja. Ipak, iskljuivanje
automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji dovodi do utede u potronji
kompresora, tj. uteda od 5 do 9 kWh se moe ostvariti po isparivau koji nije odmrzavan.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Ambalairanje i punjenje
Ekstenzivno ambalairanje koristi se u itavoj prehrambenoj industriji jer gotovi proizvodi
moraju biti upakovani na odgovarajui nain za distributere i kupce ne samo iz higijenskih
zahtjeva, ve da pakovanje sadri neophodne informacije o proizvodu, da bude privlano za
kupca i da zaiti proizvod, a takoer i da pokae ime marke, te da bude dosta primjetljivo u
esto vrlo okrutnim trinim uslovima. Ovo ukljuuje kako vea pakovanja tj. pakete, tako i
pojedinane ambalae. Higijenski uslovi moraju biti zadovoljeni, slijedei osnovne HACCP
principe.
Izbor ambalanog materijala
Opis
Ambalani materijali mogu biti izabrani da minimiziraju uticaj na okolinu. Da bi se otpad
minimizirao, treba uzeti u obzir teinu i volumen svakog materijala, kao i mogunost za
ponovnu upotrebu, odnosno reciklau.
Na izbor ambalanog materijala moe uticati mogunost ponovnog koritenja, ime se
direktno smanjuje koliina otpada. Lako se mogu izabrati materijali koji se recikliraju,
pokuati ne koristiti sloene materijale, obiljeiti ambalau navodei koritene materijale, te
smanjiti neeljene kontaminacija materijala, npr. papirne naljepnice na plastinoj ambalai.
Izbor ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II
Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC [213 EC 1994]. Aneks ukljuuje minimiziranje
prisustva tetnih i drugih opasnih supstanci i materijala, s obzirom na njihovo prisustvo u

218

emisijama, pepelu ili otopinama, kada se pakovanja ili ostaci spaljuju ili odlau, te sadri
maksimalno dozvoljene koncentracije za sadraj kadmija, ive, olova i esterovalentnog
hroma.
Treba uzeti u obzir pogodnosti koritenja materijala za reckliranje i/ili kompostiranje, tj.
njegove biodegradacije i/ili za proizvodnju energije tj. njegove kalorine vrijednosti.
Direktiva o ambalanom otpadu 94/64/EC sadri sve potrebne detalje. Materijali i
kombinacija materijala utiu na pranjenje, sakupljanje, sortiranje, razdvajanje i recikliranje,
te potrebne zapremine za narednu upotrebu. Na primjer, prirodni materijali kao to su drvo,
drvena vlakna, pamuna vlakna, papirna pulpa i juta, koji nisu bili hemijski modificirani,
mogu se bez detaljnog testiranja prihvatiti za biorazgradnju.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje neobnovljivih materijala i smanjenje stvaranja otpada. Smanjenje
trokova odlaganja otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ambalaa predviena za ponovnu upotrebu esto je tea nego ambalaa za jednu upotrebu,
tako da e moda biti potrebna dodatna energija za njegovo rukovanje i transport. Ambalau
koja moe doi u kontakt sa proizvodom, treba prije ponovne upotrebe oistiti, za to je
potrebno koritenje vode i deterdenata, a to nadalje proizvodi otpadne vode.
Primjenjivost
Primjenjivo za mljekare.
Kljuni razlozi za implementaciju
Postojee zakonodavstvo, Direktiva 94/62/EC.
Optimizacija plana ambalairanja u cilju smanjenja koliine otpada
Opis
Sprijeavanje zagaenja u odnosu na ambalani otpad se posmatra koristei hijerarhiju
postupka sa otpadom, dakle izbjei ambalairanje; smanjiti ambalairanje; ponovno koristiti
ambalau i reciklirati ambalau.
Optimalna koliina primarne i sekundarne ambalae moe se koristiti uzimajui u obzir
veliinu proizvoda, oblik, teinu zahtjeva distribucije i izabrani ambalani materijal.
Ambalaa se moe izabrati da odgovara svrsi, minimizira koliine upotrebljenog materijala za
pakovanje, maksimizira koliinu proizvoda po paleti i optimizira dranje u skladitu.
Ovo se moe uiniti uz istodobno osiguranje da ambalaa kontinuirano daje traeni stepen
zatite za proizvod i bez poveanja rizika otpada proizvoda. Izbor ambalae i ambalanog
materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II Direktive o
ambalanom otpadu 94/62/EC. Jedan nain da se to postigne je raditi na usaglaavanju
standarda kao to su EN 13428 Ambalairanje Specifini zahtjevi za proizvodnju i sastav
sprijeavanje smanjenjem izvora (rad na ovom standardu postie ispunjenje treeg cilja
Aneksa II(1) Direktive i EN 13432 Ambalairanje - zahtjevi za ambalairanje koje se moe
povratiti kroz kompostiranje i biodegradaciju ema testiranja i kriteriji ocjene za konano
prihvatanje ambalae.

219

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje materijala za ambalairanje i smanjenje otpada u pogonima i na mjestu
raspakiranja.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena upotreba pakovanja.
Razdvajanje ambalanog materijala u cilju optimizacije upotrebe, ponovne upotrebe, povrata,
recikliranja i odlaganja
Opis
Isporuioci sirovina, pomonih materijala i hemikalija za ienje mogu uzeti natrag svoje
prazne posude izraene naprimjer od plastike, drveta ili metala, za recikliranje. Ovo moe biti
lake za operatore pogona i isporuioca ako urede da se koriste posude najvee mogue
veliine. Pored toga, koriteni ambalani materijali, ako su odvojeni od drugih materijala, ako
se ne mogu ponovno koristiti mogu se poslati na recikliranje.
Odvajanje ambalanog otpada moe stvoriti mogunosti da se otpad reciklira i smanji koliina
koja se alje na odlagalita otpada. On se moe ak i prodati. Postupak moe biti jednostavan
kao to je npr. postavljanje papira, drveta, plastike i hrane u odvojene kontejnere. Alternativno
to moe ukljuiti sloeniji postupak kao to je upotreba sprave za kvaenje u cilju odvajanja
ambalae od proizvoda.
Na primjer zatitni plastini film oko flaa koje idu na liniju za flairanje moe se skupljati,
kompresovati u bale i slati na reciklau.
Ostvarene okolinske koristi
Sprijeavanje nastanka otpada, lake recikliranje ambalae i prehrambenih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako se prazne posude vraaju bez ienja nema meusobnih neeljenih efekata. Posuda koja
dolazi u direktan kontakt s hranom treba udovoljavati traenim higijenskim standardima, te se
treba prije ponovne upotrebe oistiti. Ovo moe izazvati emisije praine, koritenje
hemikalija, nastanak otpadne vode i koritenje energije. Prijevoz natrag od korisnika do
snabdijevaa obuhvata efekat na okolinu.
Operativni podaci
Flae, bave, burad, plastini i metalni sanduci, kontejneri za nepakovanu robu, palete,
plastine kutije i plastini podmetai mogu se ponovno koristiti. Karton, plastika, staklo i
metali mogu se reciklirati. Ovi materijali se mogu skupljati u postrojenjima gdje se prazne za
pakovanje koje treba ponovno koristiti, potrebno je da preduzea imaju aranmane kao to je
sistem zatvorene petlje gdje povratni prevoz omoguava da se ambalaa vrati za ponovnu
upotrebu. Ovo je obino efektivnije gdje je udaljenost prevoza relativno kratka.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama gdje se koriste raznovrsni ambalani materijali.

220

Utede
Ekonomski podaci razlikuju se od mjesta do mjesta i zavise od dogovorenih uslova sa
isporuiocem i/ili operatorom za recikliranje otpada. Smanjeni su trokovi odlaganja i obrade
otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sheme sprjeavanja i recikliranja otpada, zakonodavstvo koje je vezano za upravljanje
otpadom. Smanjuje se stvaranje otpada, te trokovi odlaganja.
Optimiziranje efikasnosti linije za pakovanje
Opis
Loe konstruisane i voene linije za pakovanja ine da mnoga preduzea gube i do 4 % svog
proizvoda i ambalae. Da bi se poboljala efikasnost i produktivnost, te da bi se smanjio otpad
pojedine maine treba tano specificirati tako da rade skupa kao dio ukupnog efikasnog plana.
Vano je odravati da najsporija maina u proizvodnoj liniji radi sa maksimalnim
kapacitetom. Idealno je ako ona nikad ne oskudijeva sa materijalom za rad. Efikasnost linije
za pakovanje moe se kontrolirati npr. sedmino mjeriti indikatore kljune za rad, npr. odnos
proizvodnje i otpada. Moe se napraviti dijagram optimalnih i stvarnih vrijednosti za mainu
za pakovanje, da se identificira da li maina radi sa optimalnom efikasnou. Mogu se takoer
ucrtati i druge vrijednosti da se pokae pouzdanost pojedinih maina. Kljuni indikatori
kvalitete rada mogli bi biti broj neispunjenih zahtjeva u smjeni ili danu i vrijeme zastoja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje ukupnog otpada od pakovanja.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama, tj. Primjenjivo za nove i postojee pogone i postrojenja koji imaju
maine za automatsko punjenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje otpadnih proizvoda i pakovanja, kao i uteda trokova.
Minimiziranje otpada optimiziranjem brzine linije za pakovanje
Opis
Rad linije za pakovanje moe se optimizirati i postaviti odgovarajua brzina maina, da se
osigura da se proizvod odvaga u tanom odnosu koji je u skladu sa radom opreme za toplotno
zatvaranje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpadnih proizvoda i ambalae.
Primjenjivost
Primjenjivost u svim pogonima koji koriste nain zatvaranja i punjenja mainom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Poboljana efikasnost proizvodnje.

221

Koritenje kontrolnih vaga u cilju prevencije od prepunjavanja ambalae

Opis
Koritenje kontrolnih vaga moe smanjiti koliinu proizvoda izgubljenog zbog prepunjavanja.
Prepunjavanje moe dovesti do gubitaka proizvoda, zbog prelijevanja, te ulaza ambalanog
materijala, koji postaje blokiran u zatvaraima, i kontaminira ih kod mainskog naina
zatvaranja proizvoda. Ovo moe dovesti do prosipanja ili potrebe da se proizvodi odbace.
Mogu se koristiti tehnike kao to je kontrola statistikim procesom da se prati prepumpavanje
i oznai kada maina trai podeavanje. Ovo se moe postii takoer preko izvjebanog
paljivog rukovaoca koji odrava optimalno postavljanje na maini za punjenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpada kod punjenja ili kontaminacije ambalanih zatvaraa.
Operativni podaci
Na osnovnoj maini koja radi na punjenju od 400 g, standardna devijacija je od 0,5 g, tj. 0,125
%. Na starijoj maini vrijednosti devijacije mogu biti vie tj. izmeu 0,15 i 0,25 %.
Primjenjivost
Primjenjivost u svim postrojenjima sa automatskim mainama za punjenje.
Utede
Utede se postiu tim to se ne puni vie nego to je potrebno i to se smanjuju gubici zbog
prosipanja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Pridravanje zakonskih normi u mjeriteljstvu.

Upotreba sterilnog sistema pakovanja koji ne zahtjeva sterilnu komoru

Opis:
Primjer jedne mljekare koja ima prijem od 450.000 litara mlijeka, iji kvalitet zadovoljava
zahtjeve Direktive 92/46/EEC. Operator pogona i postrojenja zahtijeva od snabdjevaa da
koriste mehaniku muu mlijeka, da imaju odgovarajui kapacitet rashladnih sistema i da
primjenjuju HACCP.
Primjenjuje se prerada mlijeka UHT postupkom, nakon ega slijedi homogenizacija i sterilno
pakovanje na liniji. U ovom procesu upotrebljava se visoko efikasni cjevasti tip izmjenjivaa
toplote. Pakovanja u formi bloka (cigle) se pravi od papirnog slojevitog materijala, koji
sadri nekoliko slojeva plastinog filma i aluminijske folije. Pakovanja se oblikuju od trake
materijala koja dolazi u kontinuitetu, i ulazi u mainu za punjenje preko kupke vodonik
peroksida radi sterilizacije. Nakon toga, traka se oblikuje u cijev oko linije za unoenje
steriliziranog proizvoda, i nakon to se pakovanje napuni prave se odgovarajui longitudinalni
i popreni avovi na unutranjim plastinim povrinama i zatvara se primjenom toplote. Ovaj
kontinualni sterilni sistem pakovanja ne zahtijeva sterilnu komoru.
Proces pakovanja je prikazan na Slici 23.

222

Slika 23 Sterilno pakovanje UHT mlijeka, bez sterilne komore

Postignute koristi za okoli

U toplotnoj obradi utede u energiji, zatim manje otpada od pakovanja i manje gubitaka
mlijeka.
Operativni podaci
Zabiljeeno je da prilikom koritenja ovog sistema mlijeko se manje kvari, ak ispod 0,5 %.
Primjenjivost
Primjena u novim i postojeim pogonima i postrojenjima.
Ekonomska isplativost

223

Visoki investicioni trokovi.

Podsticaj za implementaciju
Reduciranje troskova za energiju i vodu
Primjer postrojenja
Bar jedna mljekara u Madjarskoj.

Proizvodnja energije i potronja

Kombinovona proizvodnja toplotne i elektrine energije (CHP-cogeneration of heat and
power)
Opis
Kombinovana proizvodnja toplotne i elektrine energije (CHP), takoer poznato kao
kogeneracijska proizvodnja energije, je tehnika kojom se toplotna i elektrina energija
proizvode u jednom procesu. In-house kombinovana proizvodnje toplotne i elektrine
energije moe se iskoristiti u procesima proizvodnje hrane kod kojih su koritenje toplotne i
elektrine energije izbalansirani. Na primjer, proizvodnja zahtjeva elektrinu i toplotnu
energiju u svakom koraku procesa. Struja je potrebna za osvjetljenje, za procesnu kontrolu
pogona, a i pogonska je snaga za strojeve. Para i vrua voda se koriste za termike procese,
kotlove i zgrade. Kao rezultat poveanja proizvodnje u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka,
koliina toplotne i elektrine energije koja se koristi u koracima evaporacije/suenja je u
porastu, inei CHP izvodljivom alternativom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i emisije u zrak npr. NOx, CO2 i SO2.
Operativni podaci
Energijska efikasnost CHP-a moe ii i do 90 %. Ona optimizira koritenje fosilnih goriva i
smanjuje produkciju CO2. Nova CHP postrojenja tede najmanje 10 % goriva, inae
koritenog u odvojenoj proizvodnji toplotne i elektrine energije. Osim toga CHP sheme
sagorijevanja gasova mogu sprijeiti SO2 emisije, a i NOx moe biti kontrolisan kako bi
zadovoljili okolinu legislativu. Moderna CHP oprema e vjerovatno iziskivati manje napore
za upravljanjem i odravanjem nego mnogi stari kotlovski sistemi.
U sektoru proizvodnje i prerade mlijeka, CHP je dobra alternativa jer koraci
evaporacije/suenja trebaju i toplotnu i elektrinu energiju u velikim koliinama. Na primjer,
CHP se iroko koristi tokom suenja sirutke i mlijeka, gdje su potrebne velike temperature i
pritisci pare, npr. 220-240 C i 32-34 bara. Gubici u cjevovodima se, takoer, moraju uzeti u
obzir kod razmatranja, pa se proizvodnja pare mora ostvariti na min. 40 bara. CHP sistem se
ostvaruje na bazi zaostalog pritiska parne turbine. Kod ovog tipa CHP opreme, razlika pritiska
pare u zaostalom pritisku parne turbine proizvodi mehaniku energiju za pogon elektro
generatora. Prije suenja sirutke i mlijeka neophodne su nie temperature i pritisci pare. Para
niskog pritiska se moe dobiti ili redukcijom pritiska pare pomou prigunih ventila ili putem
CHP sistema na bazi zaostalog pritiska parne turbine. CHP opcija ima veu energijsku
efikasnost poto redukcije pritiska pare pomou prigunih ventila unitavaju energiju.
Ako se u mljekarama ne radi suenje i zahtijevane temperature i pritisci pare su znatno manji,
zaostali pritisak parne turbine nije iskoristiv jer je pritisak pare na glavi premali to rezultira

224

slabom efikasnou. U ovim sluajevima, blok-tip termalnih energana sa gasnim ili dizel
pogonima, je podesniji.
Slika 24 pokazuje Shankey-ev dijagram gdje se poredi energijska efikasnost u radu
konvencionalne gasne turbine i generatora i CHP opreme u mljekari.

Slika 24 Shankey-ev dijagram

Gasne turbine, koje koriste isto gorivo i rade sa visokom termikom efikasnou, prikladne
su za male razmjere CHP postrojenja, npr. 1000 kW ili manje.
Primjenjivost
iroko primjenjiva tehnika. Primjenjivost CHP-a jako zavisi od nekoliko tehnikih aspekata.
Iako je CHP dobro uspostavljen i tehniki razvijena tehnika, bitno je da je donesena prava
dizajnerska odluka. Glavni faktori za razmatranje su potronja elektrine i toplotne energije u
pogonima i postrojenjima, te odnos izmeu potronje elektrine i toplotne energije. Dodatni
vani faktori su da li je pogon i postrojenje neprekidno bilo u funkciji, te da li je bilo velikih
varijacija u odvijanju procesa. Jednostavno pravilo je da strane trebaju da imaju stimulativan
zahtjev za toplotnom i elektrinom energijom od najmanje 4.000 sati godinje. Primjenjivo u
pogonima za proizvodnju mlijeka.

225

Utede
Odluka da li implementirati CHP bazirana je na istraivanju ekonomskih aspekata koji e
razmotriti izvjetaj trokova gasa i elektrine energije. Balans relativno skupog gasa ili drugog
goriva i jeftine elektrine energije olakan je izborom CHP-a. Naprimjer, ako cijena elektrine
energije padne ili cijena gasa poraste, povrat sredstava uloenih u CHP-a e opasti. Ovo je
mogue na slobodnom tritu energije. Jedna od opcija, koja je ponekad primjenjiva je
dizajniranje CHP postrojenja na osnovu potronje toplote sa vikom elektrine energije koja
se prodaje gradskoj mrei. Iako je ovo atraktivna opcija, veoma puno zavisi od nametnute
cijene za viak elektrine energije koja je prodana.
S obzirom na finansiranje CHP postrojenja, tendencija za kompanije je ne finansirati ga
samostalno. Ponekad se formira zajedniki poduhvat sa dobavljaima energije, a ponekad i
trea strana finansira kompletno CHP postrojenje. Ugovor za isporuku elektrine i toplotne
energije putem CHP postrojenja normalno traje 10 do 15 godina.
U Velikoj Britaniji je ustanovljeno da se instaliranjem CHP-a ponekad mogu smanjiti rauni
za ukupnu energiju i do 20 %.
Efikasnost toplotnog generatora
Efikasnost je definirana kao odnos ulazne i izlazne energije procesa. Efikasnost toplotnog
generatora moe se opisati kao odnos izmeu energije oduzete fluidu pri emu se uzima u
obzir toplota i ulazna energija goriva, procijenjen na niskoj kalorinoj vrijednosti snage.
Tipian metod za kalkulaciju efikasnosti toplotnih generatora je tzv. indirektna metoda. Ova
metoda je bazirana na konvencionalnoj evaluaciji gubitaka putem mjerljive toplote u dimu,
nepotpunog sagorijevanja i disperzije sa zidova toplotnog generatora.
Za evaluaciju gubitaka na dimnjaku i gubitaka zbog nepotpunog sagorijevanja, generalno se
pribjegava mjerenju dva od sljedeih parametara, npr. O2, CO2 i CO, a oni se koriste za izradu
procentualnog gubitka na nain kako se to prikazuje u Ostwaldovom dijagramu sagorijevanja.
Gubici uslijed disperzije kroz zidove toplotnog generatora su generalno konstantni sa
promjenama u napajanju i mogu se evaluirati koristei dijagrame dobivene od proizvoaa
kotlova.
Kontrole za procjenu efikasnosti nadzornog ureaja su sljedee:

analize dima i O2,

koritenje sagorijevanja goriva i zraka,
pritisak, temperatura i kapacitet toplotnog prenosnog medija u grijau, npr.
diatermikog ulja, i toplotnog prenosnog fluida do korisnika, npr. pare ili
pregrijane vode.

Poboljanje efikasnosti toplotnog generatora

Opis
Efikasnost toplotnog generatora moe se poboljati smanjenjem gubitaka ili poveanjem
efikasnosti transfera toplote putem medija za prijenos toplote. Za smanjenje gubitaka u dimu,
temperatura dima do dimnjaka moe se smanjiti, tako se smanjuju gubici u formi mjerljive
toplote. Takoer, suvini zrak moe biti regulisan podeavanjem potreba baziranih na protoku
ulaznog goriva, za smanjenje gubitaka nastalih nekompletnim sagorijevanjem.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i emisija u zrak.
226

Operativni podaci
U postojeim postrojenjima, efikasnost bi mogla porasti od 85 do 90 % uz smanjenje nivoa
emisija CO2 od 5,5 do 6,5 %. U novim postrojenjima, efikasnost bi mogla biti vea od 91 %
uz smanjenje nivoa emisije CO2 vie od 7,6 %.
Dodatno, predgrijavanjem zraka za sagorijevanje pomou dima ostvaruje se poveanje
efikasnosti od 2 % za svakih 50 C smanjenja temperature dima. Temperature predgrijanog
zraka obino variraju izmeu 170 i 200 C.
Kod postojeih kotlova sa ispravnim sagorijevanjem, moe se ostvariti efikasnost od 90 %.
Kod novih kotlova koji koriste diatermiko ulje sa ponovnim koritenjem dima za
predgrijavanje zraka za sagorijevanje, mogu se ostvariti parametri efikasnosti od 92 % u
uslovima ekonominog rada i 91 % u uslovima maksimalnog rada.
Primjenjivost
Primjenjivo za mljekare.
Utede
Trokovi implementacije su niski za postojee pogone i postrojenja, ali visoki za nova.
Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme
Opis
Izolacija cjevovoda i opreme kao to su pei i rashladne komore, moe smanjiti potronju
energije. Izolacija moe biti optimizirana izborom efektivnog materijala za oblaganje, male
provodnosti i velike debljine, kao i koritenjem cjevovoda kotlova i opreme koja je izolirana
prije ugradnje. Prethodna izolacija ima prednost da su, npr. cijevni drai montirani izvan
izolacionog omotaa umjesto da su direktno spojeni. Ovo smanjuje gubitak toplote preko
nosaa. Nedovoljna izolacija cjevovoda moe dovesti do prekomjernog zagrijavanja okolnog
procesnog prostora kao i do rizika teta od opekotina.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije, te dodatno potronje goriva i emisija u zrak.
Operativni podaci
Izolacija cjevovoda i rezervoara moe smanjiti gubitke toplote/hladnoe do 82 86 %.
Dodatno 25 30 % toplote moe se utediti koritenjem prethodno izoliranih cjevovoda
umjesto onih koje su na uobiajen nain izolirani.
U mljekarama se skladite i prepumpavaju topli i hladni proizvodi. Na primjeru nove
mljekare u Danskoj svi cjevovodi sa temperaturnom razlikom od 10 C u odnosu na
ambijentalnu temperaturu izolirani su sa izolacijom debljine 30 mm. Rezervoari su obloeni
sa izolacijom debljine 50 mm. Koriste se prethodno izolirane cijevi sa oblogom od mineralne
vune, koja je obavijena metalnim limom. Vie od 9 km cjevovoda i 53 rezervoara su izolirani.
Kalkulativna uteda energije je iznosila 6.361 MWh/god. toplotne energije i 2.397 MWh/god.
energije koja se koristi za hlaenje, to je ekvivalentno 479 MWh/god. elektrine energije.

227

Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama, bilo novim ili postojeim. Prethodna izolacija cijevi je primjenjiva
na novim pogonima i postrojenjima i tamo gdje dolazi do zamjene postojeih cjevovoda,
rezervoara i opreme.
Utede
Na primjeru jedne mljekare u Danskoj, investicija je kotala oko 1.408.000 EUR sa periodom
povrata sredstava od 7,6 godina.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Toplotne pumpe za povrat toplote
Opis
Radni princip toplotne pumpe baziran je na prijenosu toplote sa nie temperature na viu
temperaturu uz pomo elektrine energije. Na primjer, povrat toplote iz tople rashladne vode.
Rashladna voda je ohlaena i toplota se moe koristiti za grijanje tople vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Toplotne pumpe zahtijevaju elektrinu energiju.
Operativni podaci
1997. godine bilo je vie od 16 preduzea u prehrambenom sektoru u Australiji koja su
koristila vie od 30 suaa sa toplotnim pumpama za suenje prehrambenih sirovina na niim
temperaturama. Sua sa toplotnom pumpom sastoji se od uobiajenih komora za suenje sa
sistemom vazdune cirkulacije i uobiajenim komponentama sistema hlaenja sa
kondicioniranjem zraka. Zrak koji se sui je na evaporatoru osloboen vlage, koji je sekcija
hlaenja ciklusa rashlaivanja, i ponovno zagrijan na kondenzatoru toplotne pumpe.
Energijska efikasnost izraena specifinim odnosom ekstrakcije vlage, npr. kg odstranjene
vode/kWh utroene energije, je izmeu 1 4, sa prosjekom od 2,5 kg/kWh. Dva suaa mogu
se koristiti serijski. Osueni zrak sa toplotne pumpe se prvo usmjerava prema fluidiziranom
sloju sa polu osuenim proizvodom. Struja zraka zatim prolazi kroz kabinetni sua.
Koritenjem ove kombinacije, energijska efikasnost moe biti poboljana do 80 %.
Primjenjivost
Dobar toplotni izvor je potreban u kombinaciji sa simultanom potrebom za toplotom u blizini
izvora.
Utede
Ekonomska izvodljivost zavisi od cijene goriva koja je vezana sa elektrinom energijom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za potronju energije i vode.

228

Povrat toplote na sistemu za hlaenje

Opis
Povrat toplote moe se ostvariti na rashladnoj opremi i kompresorima. Ovo ukljuuje
upotrebu izmjenjivaa toplote i rezervoara za skladitenje tople vode. Zavisno od opreme za
hlaenje, moe se ostvariti temperatura od 50 60 C.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije, npr. kroz povrat toplote
Operativni podaci
Povratna toplota moe se koristiti za zagrijavanje vode na esmama ili zraka za ventilaciju, ili
predzagrijavanje tekuina za ienje ili proizvoda.
Instalacija sistema povrata toplote u postrojenju za hlaenje u jednoj nordijskoj mljekari, koja
ukljuuje i vijani i klipni kompresor sa kapacitetom za hlaenje od 3.200 kW, rezultirala je
utedom energije od otprilike 1.200.000 kWh/god.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u novim pogonima i postrojenjima. Nedostatak prostora moe biti
prepreka za postojee pogone. Tehnika je ekonomski izvodljiva u pogonima sa skladitima za
duboko zamrzavanje, poto uobiajeni skladini prostor za hlaenje ne proizvodi dovoljnu
koliinu toplote u zimskom periodu.
Utede
Smanjeni trokovi energije. Investicioni trokovi na primjeru navedene nordijske mljekare bili
su oko 160.000 EUR sa periodom povrata od 6,3 godine.
Iskljuenje opreme kada se ne koristi
Opis
Mnogi primjeri mjera tednje energije bez trokova ili sa malim trokovima su oni koji sami
uposlenici mogu poduzeti, na primjer iskljuenja opreme, kao to su kompresori i osvjetljenje.
Pumpe i ventilatori kroz koje cirkulie hladni zrak, ohlaena voda ili rastvor antifriza
proizvode toplotu, troei najvie energije na hlaenje, tako da njihovo iskljuivanje kad ne
trebaju raditi, tedi energiju. Ovo vai i za osvjetljenje u hladnjaama ili u prostorima koji se
koriste za hlaenje.
Iskljuivanje moe biti planirano vrstim programima i pravilima rasporeda. Stanje moe biti
nadzirano da bi otkrili npr. visoke ili niske temperature, te iskljuili motore kada nisu u
upotrebi. Optereenje motora moe se uti, tako da se motor moe iskljuiti kad ima prazan
hod.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama.
Utede
Smanjenje trokova energije.

229

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje trokova energije.
Smanjenje optereenja motora
Opis
Motori i pogoni se koriste za odvijanje mnogih mehanikih sistema u industrijskim
procesima. Optereenje motora i pogona moe se smanjiti tako to e se osigurati
poduzimanje redovnog servisiranja i osnovnih koraka odravanja kao to su podmazivanje
strojeva.
Ako su potvrdne sljedee take, optereenje motora moe biti minimizirano:
da li je stroj koji motor pokree efikasan?
da li sistem radi koristan i neophodan posao?
da li je prijenos izmeu motora i opreme koju pokree motor efikasan?
da li su programi odravanja adekvatni?
da li su gubici na cjevovodima, kanalima i izolacijama minimizirani?
da li je kontrolni sistem efektivan?
Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje energije.

Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koriste motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Minimiziranje gubitaka motora
Opis
Gubitci motora mogu se minimizirati kroz:

specificiranje motora vie efikasnosti na mjestima gdje je to izvodljivo,

ako je motor prestao sa radom, osigurati pruanje odgovarajue brige i panje u
procesu popravke u pogledu minimizacije gubitka energije,
izbjegavanje koritenja veoma predimenzioniranih motora,
razmotriti stalne ponovne konekcije elektrinog napajanja motora u fazu zvjezde,
poto ovo smanjenje gubitaka od slabo optereenih motora ne kota nita,
provjeru da neuravnoteenost napona, visoko ili nisko napajanje, harmoniko
izoblienje ili slab strujni faktor, ne uzrokuju prekomjerne gubitke.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koriste motori.

230

Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Pretvarai frekvencije(ili frekvencijski pretvarai) na motorima
Opis
Kontrola brzine motora pumpe putem pretvaraa frekvencije osigurava to da je brzina rotora
tano prilagoena zahtijevanim parametrima pumpe, kao to su potronja elektrine energije i
troenje tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
Smanjenje potronje energije zavisi od kapaciteta i broja pumpi i motora. Generalno, 10 %
smanjenja produktivnosti pumpe odgovara 28 % smanjenja potronje energije pumpe.
U jednoj mljekari u Danskoj, 203 motora su opremljena frekvencijskim pretvaraima. Ukupna
snaga motora je iznosila 1.216 kW. Procijenjeni trokovi investicije su bili 311.000 EUR.
Procijenjena godinja uteda je 90.000 EUR (1.325.000 kWh).
Preduzee za proizvodnju proizvoda od sirutke prerauje sirutku u nekoliko sirovina za
upotrebu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Jedan od proizvoda je laktoza ija
proizvodnja obuhvata i proces preiavanja, u kojem se mokra laktoza (istoe 9 %) u
cirkulacionom procesu rastvara u vruoj vodi. Mokra laktoza se transportuje pomou
vibracione trake u rezervoar za mijeanje, gdje se mijea sa vruom vodom. Mjeavina se
prepumpava u pufer tank (rezervoar), gdje se mijea, i iz njega vraa u rezervoar za mijeanje.
Ovako se sadraj laktoze u mjeavini postepeno poveava. Nakon otprilike 1 sat, mjeavina se
prazni iz jedinice za mijeanje i ide na daljnju preradu. Nivo tenosti u rezervoaru za
mijeanje u poetku se kontrolisao regulacijom protoka vode/laktoze iz pufer tanka. Ovo se
postizalo prigunim ventilom na prednjoj strani centrifugalne pumpe koja se koristi za
transport. Ovaj priguni sistem je imao nekoliko nedostataka, npr. bio je neefikasan jer je
prouzrokovao nepotrebno rasipanje elektrine energije i nepotrebno habanje pumpe. Sistem je
zamijenjen sistemom za kontrolu brzine na motoru koji je pokretao pumpu. Ovo je rezultiralo
utedom energije oko 12.600 kWh/godinje, sa vrijednou od 1.638 holandskih guldena
(1994), smanjenje trokova odravanja od 10.257 holandskih guldena godinje (1994) i
periodom povrata sredstava od 0,3 godine.
Primjenjivost
Pretvarai frekvencije mogu se koristiti na standardnim trofaznim motorima. Oni su pogodni i
za runu i za automatsku kontrolu brzine. Mogu se primjeniti i u postojeim i u novim
pogonima i postrojenjima za pumpe, ventilacionu opremu i za sisteme trakastih transportera.
Izvijeteno je da motori sa pretvaraima frekvencije ne bi trebali prekoraiti 60 % od ukupne
energije koja se koristi u pogonu i postrojenjima jer mogu imati nepovoljan efekat na
napajanje elektrinom energijom i mogu napraviti tehnike probleme.
Utede
Cijena 5,5 kW frekvencijskog pretvaraa je oko 600 EUR.

231

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje potronje elektrine energije u kombinaciji sa blagim tretmanom proizvoda.
Koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje optereenja ventilatora i pumpi
Opis
Pobuena snaga sama moe napraviti znaajan doprinos na utedi energije u industrijskim
procesima. Glavni trokovi visoko efikasnog motora nisu nita vei od trokova motora
standardnog kvaliteta, ali poveanje efikasnosti od 2 3 % ini znaajne utede tokom
ivotnog vijeka motora. Dodatno, koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje
optereenja na ventilatorima i pumpama je energetski puno efikasniji metod za regulaciju
protoka od regulatora, priguivaa ili recirkulacionih sistema.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim mljekarama gdje se koriste ventilatori i motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Koritenje vode
Opis
Ako se crpi i koristi samo ona koliina vode koja se zapravo zahtjeva u industrijskim
procesima, uticaj na podzemne vode je minimiziran a energija se tedi. Voda se moe pumpati
samo na zahtjev kako bi se izbjeglo prekomjerno skladitenje i rizik da postane neupotrebljiva
ili se rasipa, usljed zagaivanja ili curenja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama kod kojih se koriste podzemne vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Nedovoljne koliine raspoloive podzemne vode.
Hlaenje i klimatizacija
Optimizacija temperatura klimatizacije i rashladnih sistema
Opis
Nerashlaivanje klimatiziranih prostora i rashladnih komora na temperaturu ispod
zahtijevane, smanjuje potronju energije bez negativnog uticaja na kvalitet hrane. Rashladne
komore se esto dre na niim temperaturama nego to je potrebno zbog zabrinutosti da e

232

doi do prekida rada. Dranje rashladne ostave na niim temperaturama od potrebne poveava
mogunost da doe do kvara.
Primijeeno je da vrei jednostavne kontrole i ispravno podeavanje moe biti veliki korak
prema omoguavanju pravilnog i to efikasnijeg rada rashladnog ureaja npr. podeavanje
termostata da postigne najoptimalniju potronju energije za pogon i postrojenje bez uticaja na
pouzdanost.
Obiljeavanje standardnog oitavanja na mjernom instrumentu pomae ranoj detekciji kvara
na opremi. Automatske kontrole se mogu koristiti da iskljui rashladni ureaj i/ili svjetla kada
za iste nema potrebe. Svjetla i motori u rashladnim komorama ne samo da koriste energiju,
nego stvaraju i toplotu koja doprinosi energiji koja je potrebna za smanjivanje temperature na
zahtijevanu. Energija se moe utedjeti ukoliko se oni mogu ukloniti tamo gdje nisu
neophodni ili iskljueni kada za to nema potrebe.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama koje imaju klimatizirane prostore i rashladne ureaje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni potronje energije.
Minimiziranje gubitaka prijenosa i ventilacije iz klimatiziranih prostorija, rashladnih komora
i tunela za zamrzavanje
Opis
Da bi se smanjili prijenosni i ventilacioni gubitci u jedinicama za zamrzavanje, trebaju se
poduzeti sljedee mjere:

drati vrata i prozore zatvorene to je vie mogue

ugraditi brzo-zatvarajua i efikasna izolaciona vrata izmeu prostora sa razliitim
temperaturama
smanjiti veliinu vrata na neophodni minimum za bezbijedan pristup
odravati dobru hermetizaciju vrata, stvaranje ledenih naslaga oko vrata ukazuje
na lou hermetizaciju
ne slagati robu u prostoru oko vrata
rashladiti prostor ispred rashladnih komora
ako se vrata esto koriste, postaviti trakastu zavjesu
ograniiti ventilaciju ugraivanjem prolaza izmeu utovarnog/istovarnog
prostora za vozila i prostora za skladitenje sa adekvatnim dihtungom/izolacijom
smanjiti cirkulisanje zraka kada su vrata i poklopci otvoreni
primijeniti adekvatnu toplotnu izolaciju i pregrade tunela za zamrzavanje prema
njihovom okruenju
rashlaivati nou kada je temperatura okoline najnia.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije. U nekim sluajevima, moe bit smanjeno irenje mirisa i nivoa
buke.

233

Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu
u klimatizovanim prostorijama.
Utede
U 2001. godini, je zabiljeeno, da je troak otvaranja vrata 6 funti/h za komore za
zamrzavanje i 3 funte/h za rashladne komore.
Redovno odmrzavanje itavog sistema
Opis
Isparivai koji rade na temperaturi ispod 0C trebaju biti kompletno odmrznuti prije nego to
led pone pokrivati rebrasti dio. Ovo se moe raditi svakih par sati ili svakih par dana. Kada je
ispariva prekriven ledom, temperatura isparavanja opada, poveavajui utroak energije.
Kapacitet se takoe smanjuje i ne moe se postii potrebna temperatura.
U sluaju da elementi za odmrzavanje nisu ispravni, onda e se naslage leda na isparivaima
pogorati. Iz ovog razloga je vano provjeriti da se isparivai odmrzavaju ispravno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
Pad od 1C u temperaturi isparavanja moe poveati trokove rada za 2-4 %. Sistem
odmrzavanja-na-zahtjev, koji pokree odmrzavanje kada je to potrebno, a ne po mjerau
vremena, smanjuje koritenje energije za 30 % u nekim sluajevima.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja i rashlaivanja zapakovanih i nezapakovanih
mlijenih proizvoda.
Optimizacija ciklusa odmrzavanja
Opis
Da bi se postigao optimalni ciklus odmrzavanja isparivaa, vrijeme izmeu ciklusa
odmrzavanja se moe podesiti. Ako je period izmeu dva ciklusa odmrzavanja predug onda
pada efikasnost isparivaa i pritisak opada preko isparivaa. Ako je ovaj period suvie kratak,
onda se stvara znaajna ali nepotrebna toplota u skladinom prostoru.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih mlijenih proizvoda.
Automatsko odmrzavanje isparivaa rashladnih ureaja u rashladnim komorama
Opis
Sloj leda formiran na povrini isparivaa smanjuje njihovu efikasnost u razmjeni toplote.
Topli gas iz kompresora se moe koristiti za odmrzavanje i uklanjanje ovih slojeva. Uteda
energije zavisi od kapaciteta/broja isparivaa i vremena rada zamrznutih isparivaa.

234

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
U jednom pogonu i postrojenjima za pravljenje sladoleda, pet isparivaa koji su radili 3.000
sati godinje sa ledenim slojem od 0,87 mm bili su opremljeni automatskim sistemom
odmrzavanja. Rezultat toga bila je uteda energije od otprilike 100.000 kWh/god. Predviene
investicije su bile 15.000 EUR, sa periodom povrata od 2,2 godine.
Primjenjivost
iroka upotreba u novim pogonima i postrojenjima, a lako moe biti primijenjeno i u
postojeim.
Utede
Smanjena potronja energije. Kratak period otplate.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Pogoni i postrojenje sladoleda u nordijskim zemljama
Koritenje binarnog leda kao rashladnog fluida (sekundarno rashladno sredstvo)
Opis
Binarni led se moe koristiti kao rashladni fluid. Binarni led se moe opisati kao teni led.
Sastoji se od kristala leda veliine od 10-100 m, suspendovanih u vodi i sadri jo i antifriz.
Antifriz moe biti na bazi etanola i sadri antikorozivne supstance ili ako je teni led za
potapanje hrane koristi se obina so.
Opisane su dvije tehnologije za proizvodnju tenog leda. Prva koja je prikazana na Slici 25. je
teni led malog ili srednjeg kapaciteta, npr. 100-1.000 kW. Brojevi u sljedeem tekstu se
odnose na Sliku 25. Teni led se proizvodi sa specijalnim isparivaima, koji se zovu
generatori tenog leda (1), koji se snabdjevaju sa tenou putem pumpe (2), iz posude tenog
leda (3). Konvencionalno rashladno postrojenje (4), sa malim punjenjem rashladnog sredstva,
povezan je sa generatorom binarnog leda. Prirodna rashladna sredstva kao to je voda (ne za
zamrzavanje), zrak, CO2 (jo uvijek u razvoju), amonijak i ugljikovodonici, mogu se koristiti
kao alternative za hloro-fluoro-ugljikovodonike. Sekundarna pumpa (5) snabdijeva teni led
na datu koncentraciju leda u glavni dovod (6), gdje pumpe (7)(opcija), snabdijevaju teni led
prema punjenju rashladnog sredstva (8). U sluaju nultog punjenja, ali u rezervi, teni led se
ostavi da krui u sekundarnom prstenu (6) i (10) ali se proputa preko ventila (9), koji se
otvaraju im se punjenje rashladnog sredstva propusti. Povratne cijevi (10) transportuju teni
led, (sa ili bez kristala leda) nazad u rezervoare. (3)

235

Slika 25. Sistem sa binarnim ledom sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem

1 generator tenog leda

4 rashladni ureaj

7 distributivna pumpa(opcija) 10 cijev za povrat

2 primarna pumpa

5 sekundarna pumpa

8 punjenje sredstva za hlaenje

koja sadri istopljeni led

3 posuda za smjetanje

6 dovodna cijev koja sadri

9 zaobilazni ventil

ili ledenu vodu

tenog leada

led

Slika 25 tehnologija za proizvodnju tenog leda

Srednji i veliki kapacitet tenog leda, npr. 1.000 kW 1MW, moe se dobiti takoe sa
procesom rashlaivanja koji koristi vodu kao rashladno sredstvo. Tehnologija je veoma
slina ovoj sa Slike 26, sa izuzetkom da konvencionalno rashladno postrojenje nije
neophodno. Kompresor vodene pare i odgovarajui uslovi vakuma, za teni led 500 Pa (5
mbar), izazivaju da voda isparava u praznu posudu (evaporator) i kompresor uklanja vodenu
paru, koja se zatim kondenzuje.
Ostvarene okolinske koristi
Pod uporedivim uslovima, koeficijent uinkovitosti za teni led je uglavnom bolji nego za
konvencionalne rashladne postrojenja i postrojenja za zamrzavanje, npr. koristi se manje
energije. Potrebni su manji rashladni ureaji, tako da je manji broj materijala potreban, zato
to ne trebaju biti toliko otporni na hemikalije, mogu biti jednostavniji i vie su pogodni za
reciklau. Zbog toga to itav pogon i postrojenje nije opremljeno sa potencijalno tetnim
rashladnim sredstvima, mogunost i ozbiljnost sluajnog isputanja istih je smanjena. Za
razliku od drugih rashladnih sredstava, teni led napravljen od vode i alkohola moe
normalno biti puteni u postrojenje za preiavanje otpadnih voda, sa dozvolom regulatora.
Odlike brze izmjene faza ledenog kristala navodno omoguavaju odlian prijenos toplote.
Povrina, zbog ovoga, moe biti smanjena ili teni led moe biti topliji, to omoguava manju
potronju energije i manju povrinu zamrzavanja. Gubitak teine proizvoda je znaajno manji
i odmrzavanje moe biti nepotrebno za rashlaivae zraka. Hladnjaci za rashladni fluid mogu
takoe biti manji 20 do 50 % .

236

Operativni podaci
U Tabeli 67 se porede zapremine rashladnih sredstava morske vode i tenog leda koje su
potrebne za postizanje smanjenja temperature za 3C.
Tabela 67. Poreenje zapremina morske vode i tenog leda potrebnih za postizanje pada
temperature za 3C
Proces

Rashladno sredstvo

Uporeivanje
mogunosti
hlaenja za datu
masu, da bi se
postiglo smanjenje
temperature od
3C

Energija
obezbjeena za
hlaenje (kJ/kg)

11

Teni led sa 10 % ledenih

kristala

3,0

33

Teni led sa 20 % ledenih

kristala

6,0

66

11

Teni led sa 10 % ledenih

kristala

3,7

33

Teni led sa 20 % ledenih

kristala

7,3

66

hlaenja

Hlaenje

Morska voda

Zamrzavanje Morska voda

Na primjer, etiri do sedam puta vie rashladnog sredstva treba da cirkulie ako je morska
voda u upotrebi kao rashladno sredstvo, u odnosu na teni led. Potvreno je da promjer cijevi
moe biti u prosjeku 50 % manji i snaga pumpe 70 % manja za teni led u poreenju sa
morskom vodom. Takoer je potvreno da postrojenja sa tenim ledom uglavnom rade
itavih 24h dnevno tako da je potreban mali ledomat i mala zapremina prostora za smjetaj
leda.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama.
Utede
Potvreno je da postrojenja sa tenim ledom obino rade na jeftinoj tarifi ili tokom vremena
kada je nisko ukupno elektrino optereenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Izbacivanje za ozon tetnih hloro-fluoro-ugljikovodonika u skladu sa Montrealskim
protokolom i predvieni pritisak da se smanji koritenje hloroflorougljikovodonika prema
Kyoto protokolu.

237

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene

Primjena u skladitenju u Njemakoj.
Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka
Optimalna podeavanja pritiska
Opis
Pritisak u kompresoru moe se podesiti na potreban maksimum, a onda se moe podeavati za
svaku pojedinanu primjenu da se smanji energija potrebna za proizvodnju komprimiranog
zraka i smanji nekontrolisano izlijevanje. Za primjenu koja zahtjeva vei pritisak ili dui
period rada od veine drugih primjena gdje se koristi komprimirani zrak, moda bi bilo
energijski efikasnije i jeftinije da se ugradi kompresor u tu svrhu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i smanjenje nivoa buke, ako veliki kompresori rade krae
vrijeme.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje u pogonu i postrojenjima postoji vie primjena koje koriste
komprimirani zrak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i smanjenje popratnih trokova.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
irok spektar upotrebe
Optimizirati temperaturu zraka na ulazu u sua kompresora
Opis
Kompresori rade efikasnije kada koriste hladan vazduh. Ovo se generalno postie
osiguravanjem da se za kompresor uzima zrak izvan zgrade. Ovo se moe provjeriti
mjerenjem temperature na ulazu u sua koja ne smije prei 35 C kada je kompresor pod
punim optereenjem. Temperatura u prostoru suaa bi trebala biti u okviru 5 C razlike u
odnosu na vanjsku temperaturu. Ako je temperatura prostorije previsoka, to smanjuje
efikasnost rada kompresora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja energije i smanjenje popratnih trokova.
Ugradnja priguivaa na usisnike i izduvne cijevi
Opis
Ugradnja priguivaa na usisnik zraka i izduvnu cijev kompresora. Priguivai mogu biti
apsorpcijski i reaktivni. Apsorpcijski priguiva apsorbuje buku. Reaktivni priguivai sadre
komore i pregrade ija veliina i pozicija odreuju zvune karakteristike priguivaa.

238

Reaktivni priguivai mogu biti efektivniji za kompresore koji stvaraju znaajan nivo nisko
frekventne tonalne buke.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno rasprostiranje buke.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako priguiva nije dobro dizajniran, moe doi do poveane potronje energije, uslijed
povratnog pritiska ili zaepljenja.
Operativni podaci
Potvreno je da dobro projektovani priguivai nee poveati povratni pritisak sistema. Ako
priguiva nije dobro projektovan, izraeno slabljenje moe podii gubitak pritiska i
srazmjerno poveati potronju energije. Povratni pritisak moe se smanjiti poveavanjem
veliine priguivaa i spojnice izmeu priguivaa i kompresora. Ugradnja simetrinog
priguivaa moe sprijeiti povratni pritisak i zaepljenje.
Potvreno je da se viebrojne izduvne cijevi mogu prikaiti na cjevovod koji se svode u jednu
cijev veeg dijametra. Takoer je potvreno da se zadnji priguiva bilo kojeg tipa
automobila moe koristiti da se postigne tipino smanjenje od 25 dB (A).
Primjenjivost
Primjena tamo gdje se koristi kompresovani zrak.
Utede
Niski trokovi.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija radne buke koja izaziva oteenje sluha i smanjenje broja albi na irenje buke van
pogona i postrojenja.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
irok spektar upotrebe
Sistemi na paru
Maksimalno poveanje povrata kondenzata
Opis
Ako se topao kondenzat ne vraa u kotao onda se mora zamijeniti sa preienom hladnom
vodom za dopunjavanje. Dodatna voda za dopunjavanje takoer stvara dodatne trokove
preiavanja vode. Umjesto rutinskog isputanja kondenzata u postrojenje za preiavanje
otpadnih voda zbog rizika od zagaenja, kondenzat moe biti prikupljen u srednjem
rezervoaru i analiziran da se registruje prisutnost bilo kojeg zagaivaa. Ovo takoer vodi ka
smanjenju koritenja hemikalija za preiavnje vode za napajane kotla. Dodatno ili
alternativno, ako se kondenzat ne moe vratiti u kotao zbog zagaenosti, toplota moe biti
izdvojena iz zagaenog kondenzata prije nego to se iskoristi za nii nivo ienja (npr.
ienje okolnog prostora).
Energija bilo koje pare koja se koristi za direktno ubrizgavanje u proces moe se smatrati
potpuno iskoritenom.

239

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje energije i vode i smanjenje nastanka otpadnih voda. Smanjeno koritenje
hemikalija za preiavanje vode za napajanje kotla.
Operativni podaci
U sluaju da se topao kondenzat ne vraa u kotao, onda mora biti zamijenjen sa preienom
hladnom vodom za dopunjavanje uz gubitak od cca. 20 % energije apsorbovane u proizvodnji
pare iz koje nastaje kondenzat. Ovo moe biti najvei gubitak energije prilikom koritenja
pare.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje se para stvara u kotlu.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i popratnih trokova.
Izbjegavanje gubitaka pare prilikom povrata kondenzata
Opis
Kada se kondenzat isputa iz kolektora pare i tee du cijevi za povrat, stvara se odreen
naboj pare. Ovaj naboj se obino isputa u zrak i gubi se energija koju posjeduje. Mogue je
da se ova para prikupi i iskoristi (npr.u kotlu).
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i vode.
Operativni podaci
Para pod pritiskom uglavnom sadri oko 40 % energije u kompresovanom kondenzatu.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje dolazi do isputanja pare i gdje se ta energije moe iskoristiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i popratnih trokova
Izbjegavanje neiskoritenih/neredovno koritenih cijevi
Opis
Mogu postojati ogranci sistema za razvod pare koji se vie ne koriste i mogu se odstraniti iz
sistema. Takoer, cjevovod koji dostavlja paru u neredovno koritenu opremu moe biti
stavljen van upotrebe ugradnjom ventila ili klizne ploice. Nekoriten i neredovno koriten
cjevovod izaziva nepotrebnu potronju energije i vjerovatno dobiva manje panje prilikom
odravanja.
Uklanjanje ovakvog cjevovoda moe ostaviti ostatak sistema cjevovoda bez adekvatnih
oslonaca, tako da je potrebno obezbjediti dodatne oslonce.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje koritenja energije i vode.

240

Primjenjivost
Primjenjivo u potpunosti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i popratnih trokova
Minimiziranje ispiranja kotla
Opis
Ispiranje kotla se koristi kako bi se izbjeglo nagomilavanje soli, npr. hlorida, baza i silikatnih
kiselina te je zato neophodno da se ovi parametri odravaju u okviru propisanih ogranienja.
Takoer se koristi za otklanjanje naslaga ljake npr. kalcijum fosfat i proizvodi korozije, npr.
eljezni oksidi iz kotla te da se voda odrava bistra i bez boje. Otpadna voda pod visokim
pritiskom i temperaturom se stalno isputa, ili na odreeno vrijeme ili konstantno. Iz ovog
razloga potrebno da se sapiranje svede na minimum.
Najbolje je da se ukupna koliina rastvorenih vrstih materija u kotlovskoj vodi odrava na
najveem dozvoljenom nivou. Ovo se moe postii preko automatskog sistema koji se sastoji
od sonde-provodnika u kotlovskoj vodi, regulatora ispiranja ili regulacionog ventila za
ispiranje. Provodljivost se mjeri konstantno. Ako izmjerena provodljivost prelazi maksimalnu
vrijednost, onda se regulacioni ventil vie otvara.
Da bi se smanjilo koritenje energije, toplota se moe odvojiti tokom ispiranja kotla.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije. Smanjena proizvodnja otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se koristi kotao.
ienje
Oprema i postrojenja koji se koriste u toku proizvodnje se iste i dezinfikuju periodino, a
uestalost ovisi od proizvoda i procesa prerade. Cilj ienja i dezinfekcije je uklanjanje
ostataka iz procesa prerade, drugih zagaujuih materija i mikroorganizama kako bi se
osigurala kvaliteta proizvoda, bezbjednost hrane, kapacitet proizvodne linije, prenos toplote i
optimalan rad opreme. To se moe raditi runo, kao npr. ienjem pod pritiskom ili
automatski, npr. koritenjem CIP a. Runo ienje u osnovi zahtijeva razdvajanje opreme
(rastavljanje na dijelove), za vrijeme ienja.

Suho ienje opreme i postrojenja

Opis
Mnogi zaostali (rezidualni) materijali (sirovine) mogu se odstraniti iz posuda, sa opreme i
postrojenja, prije ienja vodom. Ovakav postupak ienja se moe primijeniti tijekom, kao
i nakon radnog vremena. Sva prosipanja, ispadanja, itd. mogu se oistiti bilo krpom ili
spuvom, bilo odstraniti vakuum usisivaem, radije nego ih isprati u odvodne cijevi. Ovim se
smanjuje dospijee sirovina u vodu, koji bi se nakon toga morali odstraniti na postrojenju za
tretman otpadnih voda. Ovim se smanjuje potronja vode, pa se shodno tome taj nastali otpad

241

tretira kao bilo koji komunalni otpad. Ovo se takoer moe unaprijediti koritenjem suhog
transporta sirovina i otpada.
Suho ienje opreme je uvijek brzo i pogodno, ako je osigurano spremite(sanduk) za
sakupljanje otpada.
Pribor za sakupljanje moe biti zakljuan na odreenom mjestu, kako bi sigurno bio dostupan
za vrijeme procesa ienja.
Osim runog ienja opreme i postrojenja, mogu se koristiti i druge mjere kao to su, ostaviti
neko vrijeme da sirovine iscure prirodnim putem, koritenjem gravitacije, u pogodno
postavljene posude za tu namjenu, kao i koritenjem metode ""pigginga" (mehanikog
ienja putem loptica).
Postupak ienja se moe odvijati na nain da se osigura da je mokro ienje minimizirano
a da su neophodni higijenski standardi zadovoljeni. Npr. koritenje crijeva moe biti
zabranjeno do zavretka postupka suhog ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i koliina otpadne vode. Smanjeno dospijee materija u otpadne
vode, te samim time, smanjeni nivoi KPK i BPK5. Poveana mogunost ponovne upotrebe i
recikliranja supstanci nastalih u procesu. Smanjena upotreba energije neophodne za
zagrijavanje vode za ienje. Smanjeno koritenje deterdenta.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveanje koliine otpada.
Operativni podaci
Uobiajena praksa osoblja ukljuenog u proces ienja je da uklone reetke sa podova i
sirovine speru direktno u odvode, moda vjerujui da e neke naknadne reetke ili posude
zaustaviti vrste materije. Meutim, kada ove materije dospiju u otpadnu vodu one su predmet
razliitih utjecaja kao to su turbulencija, pumpanje ili mehaniko filtriranje. Ovo dovodi do
lomljenja vrstih estica i otputanja rastvorljivog BPK, zajedno sa pojavom koloidnih i
suspendiranih vrstih masnoa.
Naknadno uklanjanje ponovo rastvorenih, koloidnih i suspendiranih organskih materija moe
biti daleko sloenije i skuplje nego koritenje jednostavnih posuda sa reetkama.
Prilikom ienja prakastih materijala, veoma je vano razmotriti rizike vezane za poar i
eksploziju, te za zatitu na radu.
Kod ienja opreme, vano je razmotriti rizike vezane za pristup opasnim materijama i
otrim ivicama.
urno uklanjanje moe biti neophodno i nuno za odravanje (uvanje) higijene i prevenciju
mikrobiolokih rizika.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja energije i vode, smanjena potreba za tretmanom otpadnih voda, manja
upotreba deterdenata i manji trokovi.

242

Primjer postrojenja
Mnoga postrojenja primjenjuju postupke suhog ienja prije postupka mokrog ienja.
Primjeri gdje se primjenjuje ova tehnika
Postoje mnoge druge mogunosti takoe gdje se moe primjeniti ova tehnika unutar sektora.

usvojiti metode suhog ienja u cilju skupljanja ostatka od proizvodnje sira

pomesti komade grua umjesto sapiranja istih u odvodne kanale na podovima

tretirati prosute dijelove grua, jogurta ili mjeavine sladoleda kao otpad radije nego
saprati ih u odvodne sifone na podovima .

koristiti suhi proces za sakupljanje suvinu so, nego samo ispirati je putem odvodnih
kanala na podovima.

postaviti slivnike (sifone) na podovima sa mreicama radi sprjeavanja odlaska bilo

koje koliine vrstog materijala u otpadne vode.

Nabavka i upotreba sifona u podovima

Sifon je fina mreica smjetena u odvodnom kanalu koja sprjeava vrste materije da dospiju
u vodu, te u ureaj za tretman otpadnih voda. Sifoni sa reetkama se mogu fiksirati tako da
budemo sigurni da nema dospijea vrstih estica u otpadnu vodu. Ukoliko se isprazne nakon
suhog ienja i ponovo vrate na isto mjesto prije mokrog ienja, moe se izbjei da vrste
materije i estice dospiju u otpadnu vodu.
Ostvarene okolinske koristi
vrste materije za koje se nije sprijeilo rasipanje po podu nekim drugim nainom,
primjenjujui ovu tehniku ne dospijevaju u otpadnu vodu. Ovim se smanjuju suspendirane
materije, BPK, KPK, masti i ulja, ukupni azot i ukupni fosfor u otpadnoj vodi. vrste materije
sakupljene na ovaj nain mogu se iskoristiti u neke druge svrhe koje nisu vezane za dati
proizvodni proces ili odloiti na odgovarajui nain.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveanje koliine otpada
Operativni podaci
Veliina otvora na reetkama moe varirati u zavisnosti od primjene, a uestalost pranjenja
moe takoer varirati u ovisnosti o karakteristikama potencijalno prosutog materijala.
Primjenjivost
Primjenjivo u mljekarama.
Utede
Vrlo jeftino za odravanje
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeno zagaivanje otpadne vode i samim time jednostavniji tretman otpadne vode
Primjer pogona
iroko primjenjivo u mljekarama.

243

Prethodno namakanje podova i otvorene opreme kako bi se odstranile neistoe prije ienja
Opis
Podovi i otvorena oprema se mogu namoiti prije postupka mokrog ienja. Ovim se uklanja
prljavtina i samim time olakava naknadno ienje, npr. koristi se manje vode i manje
deterdenata.
Ostvarene okolinske koristi
Ovisno o okolnostima moe biti smanjena potronja vode i energije za zagrijavanje vode.
Moe se smanjiti potronja kemikalija.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje treba odstraniti jaa zaprljanja.
Metoda "Pigging"( mehaniko ienje putem loptica)
Opis
Metoda "Pigging" (mehanikog ienja putem loptica) se koristi kako bi se prikupili vrijedni
proizvodi iz cjevovoda te smanjili trokovi za vodu i otpadnu vodu.
Sistem se sastoji od ispaljivaa, hvataa, opreme za komprimirani zrak i ventila koji
omoguuju prolazak loptice kroz sistem. Jednokomadni gumeni pig(loptica) se ispaljuje
putem komprimiranog zraka i zaustavlja na drugom kraju cijevi pomou ipke koja
omoguuje proizvodu ali ne i loptici da proe. Loptica se vraa natrag ka ispaljivau pomou
ventila koji mijenja smjer kretanja komprimiranog zraka. Prozori na kraju cijevi omoguava
operatoru da vidi lopticu. Loptica se koristi izmeu svake smjene, sa dodatnim ispiranjem
sistema kada je u pitanju mogunost unakrsne kontaminacije razliitih boja ili okusa.
Povremeno se koriste CIP sistemi za ienje iz npr. higijenskih razloga.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni gubitci u proizvodu tijekom smjena u proizvodnji i ienja; smanjena potronja
vode za ienje i smanjena koliina otpadne vode koja je pritom i manje zagaena.
Primjenljivost
Primjenjivo kada se vri transport viskoznih materijala pomou cjevovoda, npr tijekom
proizvodnje mlijenih proizvoda kao to je jogurt.
Kljuni razlozi za implementaciju
Povrat vrijednog proizvoda , smanjeni trokovi za vodu i tretman otpadne vode.
Uklanjanje ostataka iz cjevovoda koristei komprimirani zrak prije ienja ili izmjene u
proizvodu
Opis
Komprimirani zrak koji zadovoljava kvalitet u pogledu sigurnosti hrane moe se koristiti za
uklanjanje ostataka materijala iz cjevovoda, vodei rauna da ne doe do poveanja nivoa
praine na radnom mjestu.
Jedna od prednosti ovoga naina ienja, ukljuuje da to moe biti koriteno da se povea
prilaz opremi gdje loptice pigs (vidi prethodno poglavlje) ne mogu fiziki proi i bilo kakav
rizik od kontaminacije alatom ili opremom koji se ubacuje u cijevi radi ienja moe biti
izbjegnut.

244

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje proizvodnih gubitaka tokom izmjena u arama i procesa ienja; smanjuje se
potronja vode za ienje i smanjuje se koliina otpadne vode koja je takoer i manje
zagaena.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Za proizvodnju komprimiranog zraka se upotrebljava energija.
Operativni podaci
Da se smanji koliina ostataka putera u cjevovodu opreme za proizvodnju putera, moe se
koristiti komprimirani zrak kako bi se pogurao ep od stvrdnutog putera kroz cjevovod i
ventile na kraju proizvodnje, prije samog ienja. Ovo radi na nain jako slian "pigging"
sistemu, ali postoji mogunost rada na opremi gdje loptica iz "pigging" sistema ne moe
doprijeti.
Primjenjivost
Primjenjivo u postrojenjima gdje se prah i druge estice transportuju upotrebom
komprimiranog zraka i gdje vrsta hrana i ujedno ona hrana koja se moe sabiti moe ispuniti
prostor i fiziki progurati sirovinu kroz taj prostor.
Kljuni razlozi za implementaciju
Minimizacija otpada od proizvoda.
Primjer postrojenja
Mljekara koja proizvodi maslac u Njemakoj.
Upravljanje potronjom vode, energije i upotrebom deterdenata
Opis
Ukoliko se vodi dnevna evidencija o potronji vode, deterdenata i istoi, mogue je utvrditi
odstupanja od uobiajene prakse, te zatim pratiti i planirati tekue aktivnosti kako bi se
smanjila budua potronja kako vode, tako i deterdenata, bez naruavanja higijene. Ovo se
odnosi na svo ienje, bilo da se radi o manualnom ili automatskom, kao to je na primjer
koritenje CIP-a.
Mogue je uraditi probna ienja, na primjer sa manje ili bez deterdenata; upotrebom vode
razliitih temperatura; koristei mehaniki tretman, tj. koristei "snagu" kako pritiska vode,
tako i "snagu" ienja sredstava kao to su razliite spuve za trljanje, etke, itd.
Praenje i kontroliranje temperature ienja moe omoguiti ispunjavanje zahtijevanih
standarda istoe opreme i postrojenja bez prekomjerne upotrebe sredstava za ienje.
Vaan udio u prevenciji prekomjerne upotrebe vode i deterdenata, ini obuka uposlenika o
upotrebi i nainu pripreme otopina za ienje, kao i o nainu njihove primjene. Na primjer,
osoblje ne bi trebalo pripremati otopine u prevelikim koncentracijama, bilo da to rade runim
ili automatskim doziranjem. Ovakve situacije se deavaju vrlo esto, ukoliko ne postoji obuka
ili nadzor, pogotovo tijekom automatskog doziranja sredstava za ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Mogue smanjenje potronje vode, deterdenata i energije neophodne za zagrijavanje vode.
Mogunost smanjenja zavisi o zahtjevima u pogledu ienja za svaki pojedini dio opreme ili
postrojenja.

245

Operativni podaci
Neadekvatna kontrola higijene uzrokuje probleme u pogledu sigurnosti hrane, koji mogu
rezultirati odbacivanjem proizvoda ili skraenjem roka upotrebe proizvoda. Poboljanja u
tehnikama ienja mogu takoe biti postignuta koritenjem ogranienja toka kod
snabdijevanja vodom i regulacijom pritiska vode, iz visokog pritiska u srednji i niski.
Uestalost mokrog ienja se takoer moe procijeniti u cilju smanjenja broja kompletnih
mokrih ienja.
U nekim postrojenjima, jedno kompletno mokro ienje dnevno moe biti dovoljno da se
osigura zahtijevani nivo higijene. Kod planiranja uestalosti i trajanja ienja opreme
potrebno je uzeti u obzir njenu veliinu i sloenost, kao i vrstu i stupanj zaprljanosti.
Primjenljivost
Primjenljivo za mljekare.
Utede
Primjena tehnike moe rezultirati u smanjenju trokova za vodu, energiju i deterdente.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za vodu, energiju i deterdente.
Postavljanje pitolja na crijeva za ienje
Opis
Na crijeva za ienje se mogu postaviti pitolji sa okidaem bez potrebe za jo nekim
izmjenama, u sluaju da se koriste bojleri za zagrijevanje vode. Ukoliko se koriste ventili za
mijeanje vodene pare i vode kako bi se osigurala topla voda, u tom sluaju neophodno je
ugraditi kontrolne ventile, koji bi sprijeili vodenu paru i vodu da uu u pogrenu cijev.
Automatski ventili za zatvaranje su esto opskrbljeni prskalicama. Prskalice poveavaju
uinak vode, a smanjuju njen protok.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Operativni podaci
U jednom primjeru postrojenja, izraunata je uteda u energiji za koritenje crijeva sa
postavljenim automatskim ventilom i prskalicom, koristei vodu temperature 71 C. Protok
prije ugradnje je bio 76 l/minuti, a po ugradnji je iznosio 57 l/minuti. Vrijeme rada crijeva je
bilo 8 h/d prije ugradnje, a 4 h/d nakon toga. Za cijenu vode od 21 USD/m3 godinja uteda
vode je iznosila USD 4.987 (cijena u 2000 godini). Takoer je izraunata godinja uteda
energije od 919 GJ.
Primjenjivost
Primjenljivo za mljekare.
Utede
Ukoliko se prskalice instaliraju bez automatskog zaustavljanja, cijena opreme je manja od 10
USD. Automatski pitolj sa prskalicom kota priblino 90 USD (Cijena je u 2000. godini). U
ovom sluaju je povratni period bio trenutan.

246

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje trokova za vodu i energiju.
Primjer postrojenja
iroko primijenjen.
ienje pod pritiskom
ienje pod pritiskom se koristi za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene
opreme i transportera, kao i za ispiranje nakon ienja i primjene hemikalija. Mogu se
koristiti kako topla, tako i hladna voda zavisno od zahtjeva ienja.
Opskrba vodom sa kontroliranim pritiskom, te putem prskalica
Opis
Tamo gdje je potrebna opskrba vodom, to se moe uiniti putem prskalica postavljenih na
opremi za preradu ili putem prskalica postavljenih na crijeva koja se koriste za ienje
opreme i/ili postrojenja. Za operacije ienja, do crijeva se moe dovesti voda iz vodovoda.
Prskalice postavljene na procesnoj opremi se projektiraju i pozicioniraju za svako pojedino
ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Tamo gdje se koristi vrua voda, moe se smanjiti ukupna
potronja energije.
Operativni podaci
Na svakoj se prskalici moe podesiti protok vode, u zavisnosti od primjene. Takoe, pritisak
vode se moe podesiti u skladu sa operacijama koje zahtijevaju vei ili manji pritisak vode, te
se takoer moe ugraditi odgovarajui regulator pritiska na svaku od stanica za ienje koje
zahtijevaju vodu. Potronja vode se moe optimizirati praenjem i odravanjem pritiska vode,
kao i stanja prskalica za vodu.
Primjenjivost
Primjenljivo za mljekare, u skladu sa zahtjevima za ienjem.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode.
ienje visokim pritiskom upotrebom centralnog sklopnog bloka
Opis
U ienju visokim pritiskom, voda se prica po povrini koja treba da bude oiena
pritiskom od oko 15 bara, to se podrazumijeva da je niski pritisak, pa do 150 bara, to se
smatra visokim pritiskom. Pritisak od oko 40 bara do 65 bara se takoer smatra visokim.
Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za
rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju
dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne
maine koriste vie vode.
Sredstva za ienje se ubacuju u vodu na umjerenoj temperaturi do 60 C. ienje pod
pritiskom smanjuje potronju vode i hemikalija poredei ih sa crijevima. Meutim, bitno je da
se pritisak koristi na siguran i uinkovit nain. Postoji dilema u prehrambenoj industriji oko

247

utjecaja na higijenu koje imaju aerosol i prskanja, povezanih sa upotrebom crijeva sa visokim
pritiskom.
Maine za ienja sa visokim i srednjim pritiskom imaju prednosti u poreenju sa mainama
za ienje sa niskim pritiskom, koje se sastoje od manje potronje vode zbog efekata
mehanikog ienja vodenih prskalica; potronja hemikalija je manja budui da se teka
zaprljanja uklanjaju uslijed vodenog mlaza, takoer smanjenje koliine vode podrazumijeva
manje podloge za razvoj bakterija. Meutim, postoji problem oko poveanog rizika od
aerosola kod ienja pod visokim pritiskom.
Istraivanja pokazuju da ak i sistemi sa niim pritiskom mogu prouzroiti znaajan nivo
aerosola iznad visine od 1 metra, te se stoga ne bi trebali koristiti tijekom procesa proizvodnje
u higijenski osjetljivim podrujima. Mogu se koristiti pokretni sistemi za suho ienje, kojim
se ne samo da smanjuje potronja vode i optimizira odlaganje otpada, nego se i smanjuje rizik
od akcidentnih pokliznua. Izvan proizvodnog vremena se sigurno mogu koristiti kako sistemi
sa visokim, tako i oni sa niskim pritiskom, ali zbog bolje uinkovitosti, sistem sa visokim
pritiskom je jeftiniji. Postoje podaci koji govore da je ienje visokim pritiskom brzo,
jednostavno za koritenje, efikasno i trokovno uinkovito.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i hemikalija, u usporedbi sa tradicionalnim crijevima, kao i u
usporedbi sa ienjem sa srednjim i niskim pritiskom.
Operativni podaci
Kada se koristi ienje visokim pritiskom, vano je da je postignut korektan balans izmeu
pritiska, koliine vode gdje se voda prica, temperature vode i doziranja hemikalija za svaku
pojedinu primjenu. Neadekvatan pritisak moe rezultirati loim ienjem, dok e prevelik
pritisak poveati rizik od oteenja povrine i opreme ili ak moe povrijediti ljude.
Primjenjivost
iroka primjena u mljekarama.
Utede
Postoje podaci da se koritenjem sistema visokog pritiska a male koliine, mogu ostvariti
utede u pogledu trokova za paru, vodu i otpadnu vodu od 85 %, u usporedbi sa sistemima
sa niskim pritiskom a velikom koliinom vode. Smanjenje trokova povezano sa smanjenom
potronjom hemikalija.
Primjer postrojenja
iroka primjena.
ienje niskim pritiskom uz pomo pjene
Opis
ienje niskim pritiskom uz pomo pjene se moe koristiti umjesto tradicionalnog naina
ienja crijevima sa vodom, etkama i runim doziranjem deterdenata. Moe se koristiti za
ienje zidova, podova, i povrina opreme. Pjena za ienje, kao to je neki alkalni rastvor,
se poprska po povrini koja treba da bude oiena. Pjena prianja na povrinu. Ostavlja se da
djeluje 10-20 minuta, a potom se ispira vodom.
ienje pjenom niskim pritiskom moe koristiti bilo centralni sklopni blok, ili
decentralizirane pojedinane jedinice. Centralizirani sistemi opskrbljuju sa otopinom za

248

ienje i vodom pod pritiskom iz jedne centralne jedinice, te se tijekom ienja automatski
izmjenjuju procesi prskanja pjene i ispiranja. Mobilne maine za ienje zahtijevaju vie
vremena, nego one koje se opskrbljuju iz centralnog sklopnog bloka.
Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za
rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju
dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne
maine koriste vie vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije u usporedbi sa upotrebom tradicionalnih
crijeva za vodu, etki i runog doziranja deterdenata.
Operativni podaci
Nova mljekara u Danskoj, proizvodi 25.000 tona sira godinje, ima centralizovani sistem koji
se sastoji od oko 50 satelitskih jedinica, lociranih na razliitim mjestima proizvodnog procesa.
Izraunato je da se potronja vode smanjila za 40 %, u odnosu na potronju vode kod
tradicionalnog runog ienja. Postoje podaci da sistemi za ienje uz pomo pjene koriste
hladnu vodu od oko 10 C, dok runo ienje crijevom sa vodom zahtijeva temperaturu od
najmanje 40 C. U ovom sluaju izraunate utede iznose 19.800 m3 vode/god i 1.160
MWh/godini.
Prednosti koritenja sistema sa pjenom ukljuuje poveano vrijeme kontakta sa zaprljanom
povrinom, to omoguava poboljanje rezultata ienja koji se postiu, ak uz upotrebu
manje agresivnih kemikalija. Kemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira
poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Trokovi radne snage su takoer smanjeni,
budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad potrebno daleko manje vremena.
Budui da se koriste manje agresivne kemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te
smanjen rizik po rukovaoca. Potencijalni nedostatak koritenja pjene je njena gustoa, budui
da se zbog toga odvaja od povrine djelovanjem sopstvene teine, te se time smanjuje vrijeme
kontakta sa povrinom.
Primjenjivost
Primjenjivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda,
kontejnera, otvorene opreme i transportera.
Utede
Investicioni trokovi sistema za ienje pjenom, npr. za postrojenje za proizvodnju sira u
Danskoj (izvjetaj za 2000. godinu) su bili oko 188.000 EUR, sa vremenom povrata od 3,2
godine.
Kljuni razlozi za implementaciju
Bolje ienje i eliminaciju problema vezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje
aerosola koji sadri prljave estice i bakterije.
Primjer postrojenja
Postrojenje za proizvodnju sira u Danskoj.
ienje gelovima
Opis
Gelovi se obino koriste za ienje zidova, stropova, podova, opreme i kontejnera.
Hemikalija se poprica po povrini koja se treba oistiti.

249

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije, u usporedbi sa tradicionalnim pranjem
crijevom i vodom, etkama, uz runo doziranje deterdenata.
Operativni podaci
ienje gelom omoguuje due kontaktno vrijeme nego pjena, izmeu prljavtine i aktivnog
deterdenta, zbog prirode prijanjanja gela za povrinu, te veu pristupanost udubljenjima,
budui da pristup nije onemoguen mjehuriima zraka. Kako god, gelovi su providni i teko
vidljivi, te mogu biti nepostojani pri visokim temperaturama.
Prednost korienja gelova ukljuuje poveanje vremena kontakta sa prljavom povrinom,
to dovodi do poboljanja rezultata ienja koji se postiu, ak i kada se koriste manje
agresivne hemikalije. Kemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom
uinkovitosti ispiranja i ienja. Budui da je gel lako sprati, koriste se manje koliine vode.
Trokovi radne snage su takoer smanjeni, budui da je u usporedbi sa tradicionalnim
metodama sad potrebno daleko manje vremena. Budui da se koriste manje agresivne
kemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca.
Primjenjivost
Primjenljivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda,
kontejnera, otvorene opreme i transportera.
Kljuni razlozi za implementaciju
Eliminacija problema povezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji
sadri prljave estice i bakterije.

Odabir sredstava za ienje

Odabir sredstava za ienje je predmet nekoliko kriterija, ukljuujui konstrukciju
postrojenja, dostupne tehnike ienja, vrstu prljavtine i prirodu proizvodnog procesa.
Sredstva za ienje moraju biti odgovarajua za upotrebu, ali i drugi aspekti su takoe vani,
npr. glukonska kiselina je manje korozivna nego druge kiseline. Takoer, ienje u sektorima
prehrambene industrije ne znai samo otklanjanje neistoa, i dezinfekcija je isto tako
znaajna.
Izbor i upotreba sredstava za ienje i dezinfekciju mora obezbjediti efikasnu kontrolu
higijene, ali sa znaajnim uvaavanjem uticaja na okoli. Kada je upotreba sredstava za
ienje neophodna, prvo je potrebno provjeriti da li oni mogu postignuti adekvatan higijenski
nivo, a potom provjeriti njihov potencijalni uticaj na okolinu.
Tipina sredstva za ienje u prehrambenoj industriji su:

alkalije, natrij i magnezij idroksid, metasilikat, soda bikarbona

kiseline, nitritna kiselina, fosforna kiselina, glukonska kiselina
predpripremljena sredstva za ienje, kelatni agensi kao EDTA, NTA, fosfati,
polifosfati, fosfatni agensi ili povrinski aktivni agensi.
oskidirajui ili neoksidirajui biocidi.

250

Izbor sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju

Hemikalije koje se koriste za dezinfekciju i sterilizaciju opreme i postrojenja rade na principu
da utiu na elijsku strukturu bakterija i sprjeavaju njihovo razmnoavanje. Dezinficijensi
koriteni u prehrambenoj industriji su regulirani Direktivom 98/8/EC 6 Procjena utjecaja na
okoli i zdravlje ljudi je obavezna od 2007. godine.
Nekoliko vrsta tretmana moe biti primjenljivo. To ukljuuje upotrebu okisdirajuih biocida,
te ne oksidirajuih biocida, UV zraenja i pare.
Ne oksidirajui biocidi ukljuuju upotrebu npr. kvartarnih amonijumskih soli, formaldehide
glutaraldehide. Oni se openito nanose koritenjem tehnike zvane fogging, gdje se
supstanca kao magla prica iz spreja u zonu koja treba biti sterilizirana, te se na taj nain
oblau izloene povrine. Ovo se obavlja izmeu radnih smjena, tako da se magla raisti
prije nego to radnicu dou na radna mjesta. Izlaganje ovim kemikalijama moe izazvati
respiratorne probleme, tako da se moraju uzeti u obzir potrebe zdravlja radnika, onda kada se
vri odabir i upotreba sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju.
Upotreba kelatnih agensa
U prehrambenoj industriji, kelatni agensi se prvenstveno koriste u mljekarskoj industriji.
Kiseline, alkalije i povrinski aktivne supstance za ienje, kao i pripremljena industrijska
sredstva za ienja, openito sadre neke od kelatnih agensa. U stanju su rastopiti i
inaktivirati metalne jone. Upotrebljavaju se za ienje postojanih naslaga, te za sprjeavanje
taloenja kalcijuma i magnezijuma, te za sprjeavanje taloenja i oblaganja u cijevima,
ureajima ili kontejnerima.
Jedna od glavnih primjena alkalnih sredstava za ienje je u mljekarskoj industriji.
Upotrebljavaju se u razliite svrhe, npr. u CIP sistemima; za ienje boca i sanduka; ienje
pjenom i/ili gelom; te za runo ienje. Hemikalije koje se koriste u CIP sistemu su obino
alkalne otopine, bazirane na kaustinoj sodi, kako bi se odvojili i uklonili slojevi masti i
proteina, te na kiselim otopinama, npr. na bazi azotne kiseline, kako si se odvojili i uklonili
mineralni slojevi.
U mnogim sluajevima u CIP-u, korak sa kiselinama se ne zahtijeva i ienje se izvodi samo
sa alkalnim sredstvima, tj. jednofazno ienje. U ovim sluajevima ako su prisutni
kalcifikacija i talog, postoje podaci da se oni mogu ukloniti uz pomo kelatnih agenasa kao
to je to EDTA (Etilendiamintetraoctena kiselina ili skraeno EDTA). EDTA rastvara
kalcijum iz taloga i razara strukture taloga. Ono to ostaje su organske supstance, kao to su
ostaci masti i proteina koji mogu biti odstranjeni sa alkalnim rastvorom, koji se obino
zasnivaju na sodi.
Najee upotrebljavani kelatni agensi su:

etilendiamintetraoctena kiselina ili skraeno EDTA

nitrilotrioctena kiselina ili skraeno NTA
metilglicin diacetat ili skraeno MGDA
fosfati
fosfonati (DTPMP,ATMP)

6 6 EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite 98/8/EC, 16/02/1998.

251

polifosfati
enzimski deterdenti.

Upotreba EDTA
EDTA je kelatni agens koriten u velikim koliinama. 1999. godine u Sjevernoj Evropi, oko
1/3 od cjelokupne upotrebe, tj. 10.685 tona je upotrebljeno u industrijskim deterdentima.
1997. godine objavljeno je da Njemake mljekare ispuste 36 t/godinje EDTA u vodu, to ini
1 % od ukupne koliine u dravi.
EDTA se najee koristi zbog svog svojstva kao kelatni agens za kalcijum. U mljekarskom
sektoru sadraj kalcijuma u mlijeku je povezan sa sadrajem proteina kao kalcijum
fosfokazeinat. EDTA moe biti koriten u CIP u, u mljekarstvu za:

otklanjanje neistoa, poznatih kao mlijeni kamenac koji zaostaje na povrinama

nehrajueg elika u toku procesa na temperaturama od 70 80 C. EDTA je
pojedinano koriten u UHT opremi, membranama, kao UF ili RO ili za predienje u
uparivaima ili suaima. Veina ovih prljavtina potie od stabilnih denaturisanih
proteina. Upotreba EDTA doprinosi destabilizaciji proteina, to doprinosi tj. dozvoljava
povrini da bude oiena. Nakupine se sastoje od proteina, minerala i masti.

Kao stabilizator zakrivanja, kako bi se izbjeglo taloenje kalcijuma kad se vodom

razrjeuju koncentrirani alkalni deterdenti. Alkalno ienje visokim temperaturama
moe ostaviti karbonatni sloj koji moe uzrokovati pojavu biofilma. U viefaznom
ienju, alkalno ienje, je praeno ienjem sa nitratnom kiselinom. Jednofazno
ienje, upotrebom EDTA za hvatanje kalcijumovih jona sadranih u vodi, smanjuje
ovaj efekt i uklanja korak sa kiselinama.

Za vezanje kalcijuma, magnezijuma i tekih metala kako bi se sprijeilo taloenje i

oblaganje (npr. u ventilima i spremnicima).

Baktericidna aktivnost agensa za ienje i dezinfekciju, posebno prema gram

negativnim bakterijama, se poveava ukoliko se koristi i EDTA, zbog njegove
sposobnosti da uniti spoljanji elijski zid, ovih esto rezistentnih vrsta.

Da pobolja ponovno koritenje hemikalija i da se smanji potronja vode i energije, kod

jednofaznog ienja u usporedbi sa dvofaznim ienjem sa kaustinom i azotnim
kiselinom.

Poznati rizici povezani sa upotrebom EDTA

Ne postoje dostupne procjene rizika iz prvih 15 zemalja lanica EU vezanog za koritenje
drugih kelatnih agensa, tako da je do detalja poznat samo rizik vezan za koritenje EDTA.
EDTA formira veoma stabilne i u vodi topive tvari koji se obino ne razgrauju u biolokom
ureaju za tretman otpadnih voda, tako da teki metali ostaju u otpadnoj vodi, a ne u talogu, te
se isputaju u povrinske vodotoke. EDTA takoe moe pokrenuti teke metale iz sedimenata
iz rijeka. tavie, azot sadran u EDTA moe doprinijeti eutrofikaciji vode. Mnogi drugi
agensi takoe sadre ili azot ili fosfor. Bioloka razgradnja EDTA je spora i odvija se samo
pod odreenim uslovima, kao to su:

dugo vrijeme zadravanja vode i mulja.

odravanje blago alkalnih uslova,
odravanje visokih koncentracija EDTA,
EDTA ne smije biti prisutan kao kompleks tekih metala

252


U dodatku prema odreenim ocjenama rizika EDTA prouzrokuje rizik u vodenoj sredini
kada se upotrebljava kao kelatni agens u pojedinim industrijama. Postoje podaci da
koncentracija koja ne dovodi do negativnih posljedica u povrinskim vodama iznosi 2,2 mg
EDTA/l.

Ne koritenje EDTA
Postoje podaci po kojima EDTA nije neophodna za ienje opreme i posuda koje su
sadravale sirovo mlijeko, npr. cisterne za dostavu sirovog mlijeka, gdje je jedino vano
ukloniti sloj masnoe, te gdje su dostupne odvojene stanice za ienje. Takoe nije
neophodno ienje PET ili staklenih boca.
Optimiziranjem vremena prerade mlijeka i koritenjem sirovog mlijeka dobre kvalitete, u
kojem su proteini stabilniji na toplotu, moe se smanjiti formiranje mlijenog kamenca.
Viefazno ienje, upotrebom i kiselina i alkalija, izlae proteinske naslage kiseloj sredini
prije alkalnog ienja grijne opreme, tako da je alkalno ienje pojaano. To je onda
praeno ispiranjem i naknadnim ienjem niskom koncentracijom nitratne kiseline.
Prelazak iz jednofaznog ienja sa EDTA u dvofazni sistem ienja sa NTA kao zamjene,
mogue je barem za nie temperature kod pasterizacije. Sa druge strane dok se u jednoj
mljekari favorizira upotreba NTA, u drugoj se zabranjuje. Nadalje, stupanj rizika povezan za
upotrebu NTA ili drugih kelatnih agensa jo nije istraen do istog nivoa kao to je to sluaj sa
EDTA.
Zamjena sredstava za ienje spremnih za upotrebu sa istim kemikalijama moe biti
efikasna, ali zahtijeva optimalni plan ienja i precizan izraun, u suprotnom e se vrlo
vjerovatno dogoditi problemi vezani za smanjenje uinkovitosti ienja, kao i drugi problemi
vezani za higijenu. Iz ovog razloga, unaprijed pripremljena sredstva za ienje koja su
prilagoena pojedinim zahtjevima za ienjem i u kojima je tano odreena kombinacija
pojedinih sastojaka, vode ka mnogo boljim efektima ienja.
Prehrambeni sektor nije jo definirao nain za potpuno izbacivanje upotrebe EDTA, premda
postoje razraeni naini za smanjenje broja operacija u kojima se koristi, kao i za smanjenje
uestalosti ienja sa EDTA.
Smanjenje koritenja EDTA pomou smanjenja nastanka mlijenih kamenaca planiranjem
proizvodnje
Opis
Formiranje grudvica mlijeka moe se smanjiti koritenjem mlijeka sa visokom proteinskom
stabilnosti. Stabilnost mlijenog proteina se smanjuje ponavljanjem postupaka prerade i
pumpanja. Planiranje proizvodnje kako bi se smanjila ponovna prerada moe zato znaajno
uticati na sprjeavanje nastanka mlijenih kamenaca, te u skladu s tim potrebe za koritenjem
EDTA. Formiranje grudvica mlijeka je takoe veliko ako mlijeko ima veliki broj
mikroorganizama, tako da moe biti smanjeno ako su postroeni higijenski uslovi. Postoje
brojni drugi faktori koji uzrokuju proteinsku nestabilnost u mlijeku, kao to je to enzimska
aktivnost.
Ostvarene okolinske koristi
Optimalna upotreba mlijeka i smanjenje EDTA potronje.

253

Operativni podaci
Optimizacijom vremena prerade mlijeka i upotrebom dobrog, kvalitetnog sirovog mlijeka u
kojem proteini imaju visoku toplotnu proteinsku stabilnost, pojava grudvica mlijeka moe biti
smanjena. Mlijene grudvice smanjuju efikasnost izmjene toplote, kao i protok, posebno u
ploastim izmjenjivaima toplote.
Indirektne posljedice su da izmjenjivai toplote moraju biti oieni nakon 8-9 sati nakon
poetka rada.
Due vrijeme izmeu ienja mogu prouzrokovati nastajanje grudvica mlijeka koje je mnogo
tee otkloniti. Mlijeko niskog kvaliteta utie na vrijeme prerade, budui da se stabilnost
proteina na toplotu smanjena, te se lake taloe na povrini.
Toplotna stabilnost mlijeka moe se provjeriti zagrijavanjem mlijeka do take kljuanja i
mjerenjem koliine nastalog sedimenta ili jednostavnim testom koji se izvodi mijeanjem
mlijeka i etanola provjerom ima li taloenja na povrini stakla.
Stabilnost mlijeka takoe odreuje gdje e se mlijeko koristiti u proizvodnji. Na primjer
mlijeko koje sadri stabilnije proteine se zahtijeva za proizvodnju mlijeka za pie.
Primjenjivost
Primjenljivo u svim mljekarama.
Kljuni razlozi za implementaciju
Optimalna upotreba mlijeka i smanjenje potronje EDTA.
Primjer strategije za smanjenje upotrebe EDTA
Postoji primjer mljekare koja je koristila 60 tona EDTA godinje, prije nego to je poela sa
koritenjem je primjenjivana enzimskih tehnika. Dva miliona litara surutke po danu, to je
ekvivalentno sa 700.000 tona/godini su koriteni u tom postrojenju za preradu surutke.
Poduzee je takoer proizvodilo i druge proizvode od surutke.
Poduzee je pokualo smanjiti emisiju EDTA. Poetkom 1997. godine, kaustina sredstva
su dodavana deterdentima sa ciljem redukcije EDTA za 30 %. Ovo se nije pokazalo
efikasnim. Takoe u 1997. godini pokuava sa NTA kao zamjenom. To je smanjilo upotrebu
EDTA za 50 % ali ovaj pokuaj je odbaen zbog slabih rezultata ienja, vodei ka
smanjenju mikrobiolokog kvaliteta proizvoda.
Procedura zasnovana na enzimima je pokuana na glavnom postrojenju u 1998/99 godini,
trajala je godinu i po dana. Sastav deterdenata je promijenjen. Pronaeno je da klor i EDTA
mogu biti zamijenjeni sa IDS za rastapanja neorganskih materija. To se nije pokazalo
uspjenim, vjerovatno zbog ienja, koje je izvreno jako dobro, to je dovelo do smetnji u
formiranju sekundarnog membrasnog sloja neophodnoh za filtraciju proteina. Ovo se ponovo
desilo kada su membrane zamijenjene, tako da je preduzee odluilo da napusti ovu opciju.
Slina procedura bazirana na enzimima, kombinirana sa upotrebom fosfonata kao kelatnih
agensa, koriena je u 1999. godini, nakon to je bila testirana na pilot postrojenju u 1998.
godine. EDTA uope nije koritena. Ovo je dovelo do potekoa u odstranjivanju jedinjenja
kalcija, pogotovo kalcij fosfata. Ovo je dovelo do bakterijske kontaminacije.
Posljedino, preduzee je odluilo da kombinuje posljednju tehnike sa naizmjeninim
ienjem uz koritenje EDTA od nekoliko puta mjeseno i recikliranjem otopine za ienje
kod ienja NF membrana.

254

CIP ienje i njegova optimalna upotreba

Opis
CIP sistemi su sistemi za ienje inkorporirani u cjelokupnu opremu, a koji mogu biti
kalibrirani na nain da koriste samo neophodnu koliinu deterdenta i vode na odgovarajuim
uslovima temperature a ponekad i pritiska.
Ugraivanje CIP sistema se moe planirati ve u najranijoj fazi dizajniranja opreme, a moe
biti instaliran od strane proizvoaa. Naknadno ugraivanje CIP sistema je mogue, mada je
potencijalno tee i skuplje. Rad CIP sistema se moe optimizirati inkorporiranjem internog
recikliranja vode i hemikalija; paljivo postavljenim operativnim programima koji odgovaraju
stvarnim zahtjevima za ienjem u procesu; koristei odgovarajue sprejeve i odstranjujui
jau zaprljanost prije ienja. Oprema pravilno dizajnirana za CIP ienje, trebalo bi da ima
sprej loptice locirane tako da nema slijepih taaka u procesu ienja.
Druga voda iz npr. RO (reverzne osmoze) i/ili kondenzat moe biti odgovarajua za direktnu
upotrebu kod predispiranja u CIP-u, ili za druge upotrebe nakon koritenja/tretmana. Upotreba
ovakve vode za ispiranje moe da zavisi od injenice da li je mogue materijale ponovno
iskoristiti u procesu. Ako je to sluaj neophodna je voda iji kvalitet odgovara vodi za pie.
Hemikalije koje se koriste u CIP-u su obino alkalne otopine bazirane na kaustinim
sredstvima (koja izjedaju), da bi odvojile i otklonile masnoe i proteine acidnim jedinjenjima,
npr. bazirane na HNO3 da bi otklonile i odvojile mineralni sloj. U mnogim sluajevima
koritenje kiselina nije neophodno. ienje kod koga se koriste samo kaustina sredstva se
nekada oznaava kao ienje jednom fazom. Kelatna sredstva, obino bazirana na EDTA
ponekad se dodaju alkalnim otopinama, kako bi se sprijeilo taloenje koje se obino javlja
kod alkalnih koncentrata i da bi rastopili naslage. Kelatna sredstva i drugi aditivi mogu biti
tetni za okolinu.
Neke prednosti jednofaznog ienja su da smanjuje potronju vode i energije, a poveava
brzinu ienja. Upotreba i kiselih i alkalnih sredstava za ienje zahtjeva 2 tanka sa
dodatnim sistemom cijevi, ispiranje izmeu njih, te samim time upotrebu vie vode i energije,
a i proces due traje.
Izbor sredstava za ienje zavisi od niza faktora i ne moe biti generalno odreeno. Odreena
sredstva za ienje su dostupna za pojedine upotrebe. Panja se mora obratiti da se ne koriste
neodgovarajue hemikalije npr. deterdenti koji sadre EDTA za ienja tankova/cisterni za
mlijeko i skladitenje sirovog mlijeka.
Postoje podaci da paralelno ili serijsko ienje tankova i paralelno ienje sistema cijevi
treba izbjegavati.
U paralelnoj konfiguraciji moe biti teko postii potrebnu distribuciju toka kroz vie od
jednog tanka i CIP povratak kroz tankove zahtjeva dugo vremena. Prebacivanje od ispiranja
do ienja, ili od ienja do finalnog ispiranja rezultira sa dugim mjeanjem.
U serijskoj konfiguraciji sadraj cijevi izmeu tanka I i II rezultirat e u dugoj zoni mjeanja
ako sadraj nije dreniran. Kada hemijska otopina sredstava za ienje stie u tank I
(dreniran), sadraj cijevi moe postati izmijean sa sredstvom za ienje u tanku II (ranije
dreniranom).

255

Ostvarene okolinske koristi

Mogua redukcija potronje vode, deterdenta i energije potrebne za zagrijavanje vode jer se
mogu postaviti nivoi potronje potrebne za lociranu povrinu koju je potrebno oistiti.
Mogua je ponovna upotreba vode i kemikalija unutar sistema.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogue poveano koritenje energije vezane za ispumpavanje vode i deterdenta.
Operativni podaci
CIP sistemi mogu npr. smanjiti na minimum upotrebu sredstava za ienje i dezinfekciju
recikliranjem otopina za ienje. Neki gubici e i dalje biti prisutni kod zagaenja voda i
otopina.
CIP sistemi mogu biti daleko efikasniji od manuelnih, ali moraju biti adekvatno dizajnirani i
upotrebljavani da bi njihove potencijalne vrijednosti bile optimalno iskoritene. Dizajn i
upotreba koji minimaliziraju koritenje vode, hemijskih sredstava za ienje, a do
maksimuma poveavaju rezultat ukljuuju:

Ponovno ispiranje koritenjem manje koliine vode koja u nekim sluajevima

moe biti kombinirana bilo sa povratkom vode od ponovnog ispiranja na proces
ponovne upotrebe,
prilagoavanje CIP programa veliini, tipu, zatim doziranje i potronja vode,
temperature, pritiska, vremena pranja i ispiranja,
automatsko doziranje hemikalija i tana koncentracija,
interna reciklaa vode i hemikalija,
ponovna upotreba sredinje/finalne vode za ponovno ispiranje,
kontrola reciklae zasnovana vie na provodljivosti nego na vremenu,
sprej ureaji,
pravilan izbor CIP deterdenta.

Finalna voda za ispiranje se ponovno upotrebljava bilo za ponovno ispiranje, sredinje

ispiranje ili pripremu otopina za ienje. Cilj finalnog ispiranja je da otkloni posljednje
tragove otopina za ienje sa opreme. ista voda i voda za ispiranje koja se vraa u centralni
CIP sistem, dovoljno je ista da bude ponovo upotrebljena, umjesto da bude odstranjena u
odvod. Ponovna upotreba finalne vode za ienje zahtjeva povezanost CIP povratne cijevi do
tanka za ponovno ispiranje.
Za velike, razgranate pogone i postrojenja centralni CIP sistem moe da bude neadekvatan.
esto su razdaljine suvie dugake, to dovodi do odgovarajueg gubitka toplote,
deterdenata i vode. U tim sluajevima se moe koristiti nekoliko manjih CIP sistema.
Za neke male ili rijetko upotrebljavane pogone i postrojenja, ili kod kojih rastvor za ienje
postaje veoma zagaen, kao to su UHT instalacije koriste se pojedinani sistemi. U takvim
sistemima nema ponovne upotrebe sredstava za ienje.
Primjenjivost
Primjenljivo kod zatvorene/zavarene opreme kroz koje moe da cirkulie tenost, ukljuujui
npr. cijevi i sudove.
Utede
Kapitalna vrijednost visoka, reducirana cijena vode, energije i hemikalija.

256

Kljuni razlozi za implementaciju

Automatizirano i jednostavno rukovanje.
Primjeri upotrebe
CIP se koristi u mnogim mljekarama.
esto i brzo ienje procesne opreme i podruja u kome se skladite materijali
Opis
Podruje na kome se skladite sirovine, nusproizvodi i otpad treba esto istiti. Program
ienja treba da obuhvati sve strukture, opremu i unutranje povrine, kontejnere za
odlaganje materijala, odvod, dvorita i kolovoze.
Ostvarene okolinske koristi
Usvajanje temeljitog ienja i dobrog gospodarenja kao rutine, smanjuje pojavu neprijatnog
mirisa i rizik od problema i neugodnosti vezanih za higijenu zbog tetoina i gamadi.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Voda se troi za vrijeme procesa ienja, mada koliina zavisi od suhog ienja prije
upotrebe vode. Zato postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode iz izvora unutar pogona i
ureaja za preiavanje otpadnih voda.
Primjenljivost
Primjenljivo kod svih pogona iz sektora proizvodnje i prerade mlijeka.

Ponovno koritenje i reciklaa vode za ienje u mljekarama

Opis
Voda za hlaenje, kondenzati koji se dobiju pomou isparivanja i suenja, propusti koji se
dobiju pomou procesa razdvajanja membrana i voda za ienje se mogu ponovo koristiti u
pogonima i postrojenjima za proizvodnju i preradu mlijeka.
U nekim sluajevima rizici prelaznog zagaivanja na ostale medije e se trebati uzeti u obzir
pri ponovnom korienju vode, na primjer kod poetnih serija u pravljenju sira.
Izbjegavanje nepotrebnog zagaivanja kondenzata maksimizira potencijal za ponovno
korienje vode, nekad bez bilo kakve obrade, u zavisnosti od toga u koju svrhu se koristi.
Najii kondenzat moe biti odgovarajui za koritenje kao voda za snabdjevanje kotla.
Tabela 68 pokazuje neke prilike za ponovno korienje vode u mljekarama.
Tabela 68 Mogunosti ponovnog korienja vode u mljekari
Koritenje
Ponovno
koritenje
ienje
spoljanje

CIP koristi
rastvor za
ienje

CIP finalno
ispiranje

Kondenzat

Natapanje iz
RO
postrojenja

257

Koritenje

CIP koristi
rastvor za
ienje

CIP finalno
ispiranje

Kondenzat

Natapanje iz
RO
postrojenja

ienje gajbe

Runo ienje
vanjske strane
opreme

CIP prethodno
ispiranje

CIP
glavna
zaliha
za
ienje

CIP
finalno
ispiranje

NE

ienje vodom
proizvodnih
linija

NE

Ponovno
koritenje
strane vozila

1. Direktno ponovno korienje

2. Ponovno korienje nakon prosijavanja suve materije
3.Ponovno korienje nakon napredne obrade, npr. odvajanje membrana i/ili
dezinfekcija

Postignute koristi za okolinu su smanjena potronja vode i smanjena proizvodnja otpadne

vode, i smanjena zagaenost otpadne vode. Vrijedni nusproizvodi mogu biti proizvedeni i
smanjena proizvodnja otpada.
Operativni podaci
Poznato je da na primjer mljekara u Velikoj Britaniji koja obrauje 2500 tona mlijeka dnevno
povrati sav kondenzat iz svojih isparivaa i onda ga obradi pomou RO i dezinfikuje kako bi
se proizvela voda za ienje. Koliina isparene vode je oko 2000 m3/dan. Oko 10% ulaznog
protoka tenosti se odbija i alje na obradu otpadne vode. Preduzee cilja da ima nula odsto
ulaza vode za pie na lokaciji. Prije obrade, topli kondenzat se koristi da u poetku prethodno
podgrije ulazno mlijeko.
Korienje membranskih tehnika u proizvodnji surutke omoguava proizvodnju vrijednih
nusproizvoda, kao to su proteinski koncentrat surutke i koncentrat mlijenog eera. Kad je
obuhvaena RO faza, demineralizovana vode se moe proizvesti koja se moe koristiti kao
napojna voda za kotao ili membranski CIP. Slika 26 pokazuje dijagram toka sistema koji
obraujue membranu u proizvodnji sira.

258

260 m3 mlijeka

Proizvodnja
sira

(100%)

23 m3 sir i puter (10%)

Postojea prodaja

Pasterizacija/hlaenje

SISTEM
POVRATA

23 m3 proteinskog koncentrata surutke (9%) Nova

Ultrafiltriranje

SIRUTKE

prodaja

39 m3 koncentrat ml. eera (15%) Nova

Obrnuta osmoza
i nanofiltracija

prodaja

151 m3 demineralizovana voda (58%)

75 m3 (29%)

Sistem povrata vode

(obrnuta osmoza)

CIP
sistem

75 m3 (29%)

Napojna
voda za
kotao

21 m3 voda nie klase prikladna za pranje dvorita

(8%)

Postrojenje za obradu otpadne vode

Potroeni CIP rastvori

Slika 26 Dijagram toka sistema obrade membrana

Primjenjivost
Moe se primjenjivati u svim mljekarama.
Podsticaj za implementiranje
Smanjena potreba da se kupuje voda za pie i proizvodnja vrijednih nusproizvoda.
Fabrike kao primjer
Najmanje jedna mljekara u kojoj se proizvodi mlijeko u Velikoj Britaniji koristi obraeni
isparavajui kondenzat za ienje. Najmanje jedna mljekara u kojoj se pravi sir u Velikoj
Britaniji proizvodi demineralizovanu vodu od RO i koristi je kao napojnu vodu za kotao ili
membranu CIP.

259

Ponovno korienje tople vode nastale pri procesu hlaenja u izmjenjivaima toplote za
potrebe ienja
Opis
ienje je proces u kojem se najvie vode troi u oblasti proizvodnje mlijenih proizvoda i
velike utede su mogue u ovoj oblasti. Mnoge radnje u pravljenju mlijenih proizvoda
obuhvataju hlaenje sa hladnom vodom u izmjenjivaima toplote, to rezultira toplom vodom
za hlaenje. Obino se topla voda koja se koristi za hlaenje u izmjenjivau iz procesa
ponovo koristi u svrhu ienja, uglavnom za ienje rezervoara za mlijeko. Topla voda od
procesa hlaenja u izmjenjivaima se generalno moe koristiti za ienje unutar fabrike, bez
obzira na njenu temperaturu. U industriji proizvodnje mlijenih proizvoda, voda iznad 50 0C
moe biti ponovno koritena za ienje rezervoara za mlijeko ili za runo ienje ili za CIP
opreme.
Postignute koristi za okoli
Uteda vode i energije zavisi od koliine koritene tople vode za hlaenje koja se moe
ponovo koristiti i njene temperature.
Operativni podaci
Kad koristite ovu vodu za ienje povrine koje su bile u kontaktu sa proizvodima, higijena
tople vode za hlaenje je veoma bitna. Kvalitet je uglavnom dobar, pod uslovom da voda ne
sadri bilo kakve tragove proizvoda zbog curenja iz opreme. Obino se ostavi na neko vrijeme
u izolovanom rezervoaru kako bi se kasnije koristila. Jedan od naina da se minimiziraju bilo
kakvi higijenski rizici je da se voda obradi UV zraenjem. Koritenje UV zraenja i drugih
tehnika je opisano u ovom dokumentu.
Kao primjer, u Nordijskoj mljekari, zabiljeeno je smanjenje potronje vode od 2%.
Primjenjivost
Ponovno koritenje vode za hlaenje moe se primjenjivati u novim i postojeim pogonima i
postrojenjima. Potreban prostor za rezervoar za skladitenje tople vode moe se smatrati
manom u postojeim pogonima i postrojenjima. Njeno koritenje takoe zavisi od toga koje
hemikalije, ako ikakve, su prethodno bile koriene za ienje.
Ekonomska isplativost
Trokovi su povezani sa instaliranjem opreme potrebne za ponovno koritenje tople vode koja
se koristi za hlaenje u izmjenjivaima toplote, npr. rezervoar za skladitenje i cijevna mrea
za sakupljanje i distribuciju vode.
Podsticaj za implementiranje
Smanjuje trokove za vodu i energiju.
Fabrike kao primjer
Dvije mljekare, jedna u vedskoj i jedna u Finskoj.

260

Ostale operacije u toku proizvodnog procesa

Razvrstavanje i klasiranje proizvoda, radi optimalnog koritenja, ponovnog koritenja,
recikliranja i odlaganja (i minimizacija upotrebe vode i kontaminacije otpadnih voda)
Postoji jako mnogo drugih mogunosti primjene ove tehnike unutar sektora.

sakupljanje sastojaka koji su iscurili ili se prosuli te djelimino i u potpunosti

preraenih sirovina.

sakupljanje sirutke koja nije namjenjena za pravljenje mitzithra sira, hrane za bebe ili
ostalih proizvoda

sakupljanje otpadne vode koja sadri mlijeko nastale u poetnoj pasterizaciji

sprjeavanje odlaska vrstog otpada dobivenog nakon centifugiranja u otpadne vode

sakupljanje i povrat proizvoda / mjeavine proizvoda iz promjene izrade proizvoda.

separacija i sakupljanje mlaenice, prvog ispiranja i ostataka masnoe u postupku

buakanja maslaca, radi koritenja u drugim procesima, npr. za koritenje kao osnova
za namaze sa niskim sadrajem masnoe.

sakupljanje ispiranja rezervoara od jogurta.

sakupljanje drenaa jogurta i voa u cijeloj mljekari.

sakupljanje i pranjenje proizvoda iz pogreno napunjenih kontejnera za koritenje kao

stona hrana, ili npr. usljed kvaenja pakovanja.

Primjenjivost
Primjenjivo za sve mljekare.

Detekcija prijelaznih taaka izmeu faza putanja proizvoda i vode

Opis
Cjevovodi su obino ispunjeni sa vodom prije poetka procesa. Potom proizvod izgura vodu
kroz ispusni ventil. Tradicionalno, ispusni ventili su bili zatvarani runo prema vizuelnom
opaanju ili automatski odbrojavanjem vremena potrebnog za punjenje cjevovoda sa
proizvodom. Danas se kod potpuno automatizovanih proizvodnih linija koriste online metode
za postizanje tane detekcije prijelaznih taaka izmeu faza putanja proizvoda i vode tj.
koristi se metoda mjerenja volumena koritenjem protoka ili mjerenje gustoe odailjaima.
Mjerenje gustoe koristei odailjae provodljivosti i koristei optike senzore radi
razlikovanja vode od proizvoda.
Ostvarene koristi za okoli
Smanjeno zagaenje otpadne vode
Operativni podaci

261

Optiki senzori su najvie pouzdani, tani i imaju krae vrijeme odziva (reakcije) u poreenju
sa drugim metodama koje se koriste. Utvreno je da koritenjem optikih senzora koliina
vode za ispiranje koja sadri mlijeko koja ide na postrojenje za preiavanje otpadnih voda
moe biti smanjena za nekoliko litara po svakom zapoinjanju procesa. Gubici proizvoda
mogu biti smanjeni za 50 %. U linijama za punjenje proizvoda od mlijeka u tenom stanju,
koritenje ovih senzora smanjuje koliinu mjeavine prilikom promjena faza za 30 40 %.
U jednom primjeru pogona i postrojenja, koritenjem konduktivnih odailjaa, smanjilo se
BPK optereenje u otpadnoj vodi za 30 %. Potrebna je redovna kalibracija odailjaa gustoe.
Primjenjivost
Odailjai i senzori mogu biti instalirani u nove i u ve postojee pogone i postrojenja.
Potrebne su manje izmjene u procesu kontrole sistema da bi se oni instalirali. Konduktivni
odailjai se uglavnom koriste u CIP centrima za detekciju prijelaznih taaka vode i rastvora
deterdenata, ali takoe se mogu koristiti za proizvodne linije. Optiki senzori za upotrebu u
sklopu sistema su vrlo dostupni na tritu. Mogu se koristiti za standardizaciju sadraja
masnoe u mlijeku.
Ekonomska isplativost
Cijena jednog optikog senzora je oko 2700 (2001. godine). Trokovi primjene kontrole
procesa ukljuuju ne samo cijenu senzora nego i hardversku i softversku opremu, kao npr.
odailjae i displej opremu.
Razlozi za primjenu
Proizvodni gubici su reducirani kao i trokovi tretmana otpadne vode.
Primjeri koritenja ove opreme
Jedna mljekara u Finskoj instalirala je 61 online optiki senzor u svojim proizvodnim
linijama. Konduktivni odailjai i protoni odailjai se iroko primjenjuju u nordijskim
zemljama.

Nabavka rezervoara za skladitenje u samom toku proizvodnog procesa u cilju minimizacije

recirkulacije proizvoda u pasterizatorima.
Opis
Proizvodna linija moe biti napravljena tako da su kapaciteti za pojedinane komponente
optimizirani u odnosu na ostale, kako bi se sprijeilo nakupljanje proizvoda ili manjka u
nekim dijelovnima proizvodne linije. Kasnije promjene u proizvodnoj liniji ili u rasporedu
punjenja mogu, meutim, poremetiti balans i stvoriti smetnje u daljim operacijama. Npr. ako
je kapacitet rezervoara za skladitenje kao dio proizvodne linije suvie mali u poreenju sa
izlaznom produkcijom pasterizatora u liniji za pasterizaciju, mlijeko mora biti vraeno na
pasterizaciju nekoliko puta u toku dana. To troi energiju i smanjuje kvalitet proizvoda a to je
regulisano od strane Direktive Vijea EU 92/46/EEC (191, EC, 1992).
Nadalje, due ometanje poveava potrebu za uestalou ienja pasterizatora.
Prekidi u toku rada proizvodne linije i recirkulacija mlijeka u pasterizatoru mogu se izbjei ili
minimizirati putem prilagoavanja veliine/broja rezervoara za skladitenje u liniji na izlaznu
koliinu linije pasterizacije i putem optimizacije mijenjanja linije proizvoda.

262

Postignute koristi za okoli

Energija se uglavnom moe utedjeti reduciranjem potronje vode za hlaenje. Skraenjem
ukupnog vremena prerade smanjuje se i ukupna potronja elektrine energije koja je potrebna
za pumpe, homogenizatore i centrifugalne separatore. Smanjenjem uestalosti ienja
smanjuje se potronja energije, vode i hemikalija. Smanjuje se takoer i negativan efekat
pretjerane toplotne obrade na kvalitet proizvoda.
Operativni podaci
U jednoj mljekari, snabdjevanje linije za pasterizaciju sa linijskim rezervoarima za
skladitenje prije punjenja, zajedno sa automatskim promjenama proizvodnje produkata
rezultira s 30 % smanjenja vremena potrebnog za preradu. Godinja uteda energije u ovoj
mljekari iznosila je 250 MWh elektrine energije i 230 MWh toplotne energije. Procijenjeno
vrijeme povrata investicije je 4,5 godine.
Primjenjivost
Primjenjivost u mljekarama. Manjak prostora moe biti ogranienje u postojeim pogonima i
postrojenjima.
Ekonominost
Nii operativni trokovi npr. smanjena potronja energije i vode.
Podsticaj za primjenu
Ova opcija nudi poboljanu fleksibilnost, bolji kvalitet i nie operativne trokove.

Komponentno punjenje sa pravovremenim mjeanjem

Opis
Koncept maine za punjenje pod nazivom komponentno punjenje(punjenje sastavnih
dijelova smjese) omoguava da sastav mlijenih proizvoda bude to je mogue kasnije
promijenjen, po mogunosti neposredno prije punjenja. U ovoj maini postoje dvije dovodne
cijevi, jedna sa obranim mlijekom i druga sa mlijekom koje ima standardnu koliinu masnoe.
Mijeaju se u maini za punjenje dok se ne postigne omjer koji se zahtjeva za svaki pojedini
proizvod. Npr. neka mljekara proizvodi 3 vrste mlijeka sa tri razliite vrijednosti masnoe i to
se postie promjenom koliina koje dolaze iz dvije dovodne cijevi. Gubitci proizvoda i
materijala za pakovanje nastali prijelazima u proizvodnji sa jedne vrste proizvoda na drugu
mogu se izbjei koritenjem ove tehnike.
Komponentno punjenje takoer smanjuje potrebe za rezervoarima za skladitenje u sklopu
proizvodne linije i odgovarajue zahtjeve ienja.
Postignute koristi za okoli
Smanjene koliine otpadnih proizvoda i pakovanja. Smanjena potronje vode npr. za ienje
i smanjeno zagaenje otpadnih voda.
Operativni podaci
Uobiajeno, 75 100 litara mlijeka moe lako da pree u gubitke zbog prijelaza u
proizvodnji sa jedne vrste proizvoda na drugu u tradicionalnoj operaciji punjenja.
Primjenjivost

263

Primjenjivo za nove i postojee pogone i postrojenja za preradu mlijeka. Modifikacija

dovodnih cijevi i sistem za automatizaciju je potreban prije instalacije maine u postojee
pogone i postrojenja.
Ekonominost
Cijena nove komponentne maine za punjenje sa kapacitetom punjenja od 12.000 12.500
pakovanja po satu je prosjeno milion eura (2001. godina) ne ukljuujui bilo koji proces
modifikacije koji moe biti potreban. U mnogim sluajevima jedna maina za komponento
punjenje moe zamijeniti nekoliko uobiajenih punjaa.
Podsticaj za primjenu
Fleksibilnost proizvodnje je u porastu, omoguavajui vie pristup koji je okrenut
potroaima. to je bre kretanje proizvoda kroz lanac distribucije proizvoda, to se potrebe za
prostorom za skladitenje na niskim temperaturama smanjuju.
Primjer koritenja ove opreme
Postoje tri ovakve maine za punjenje u nordijskim zemljama, ukljuujui jednu u Finskoj.

8.3

TEHNIKE ZA KONTROLU I TRETMAN EMISIJA U ZRAK NA KRAJU PROIZVODNOG

PROCESA

Ovaj poglavlje podijeljeno je na tri podpoglavlja. Prvo poglavlje opisuje sistemski pristup
kontroli emisija u zrak, od inicijalne definicije problema te o tome kako izabrati optimalno
rjeenje. Drugo poglavlje opisuje tehnike integrirane u proces koje se koriste za spreavanje
ili smanjenje emisije u zrak. Na kraju, tree poglavlje opisuje tehnike smanjenja/eliminisanja
na kraju proizvodnog procesa koje se koriste nakon mjera integriranih u proces.
Strategija kontrole emisija u zrak
Ova strategija je podijeljena na odreeni broj evaluacijskih faza. Nivo do kojeg je potrebno
primijeniti odreenu fazu zavisi od specifine situacije pogona i postrojenja, a neke faze
mogu ali i ne moraju biti potrebne da se postigne nivo traene zatite. Ova strategija se moe
koristiti za sve emisije u zrak, tj. emisije gasova, praine i karakteristinog mirisa.
Karakteristian miris je uglavnom lokalni problem koji se zasniva zbog emisije isparljivih
organskih jedinjenja, te ga takoer treba uzeti u obzir. Za svaku fazu, karakteristian miris se
koristi kao ilustrativni primjer. Pristup ovog primjera posebno je koristan za velike pogone i
postrojenja, gdje postoji veliki broj zasebnih izvora karakteristinog mirisa i gdje nije u
potpunosti mogue shvatiti ukupni nivo isputenog karakteristinog mirisa.
Korak 1: Definiranje problema
Prikupljaju se informacije o zakonskim zahtjevima u pogledu emisija u zrak. Lokalni
kontekst, npr. vremenski ili geografski uslovi takoer mogu biti relevantni prilikom
definisanja problema, npr. u pogledu karakteristinog mirisa.
Ljudi koji rade u pogonu i postrojenju, generalno e dobro znati o kojim problemima sa
karakteristinim mirisom se radi i mogu pomoi konsultantu ili osobi koja ne poznaje lokalnu
situaciju.

264

Prvo, potrebno je izvriti uvid u broj i uestalost pritubi i karakteristika koje se odnose na
karakteristian miris. Lokacija onih koji podnose pritube vezano za pogon i postrojenje,
zajedno sa njihovim komentarima ili od strane predstavnika lokalnih vlasti, pomau u
identifikovanju problema koji treba rijeiti. Treba biti uspostavljen sistem podnoenja
pritubi, koji ukljuuje sistem za odgovor na sve pritube koje se odnose direktno na pogon i
postrojenje bilo da su primljene putem telefona ili lino. Ako se ispitaju i dokumentuju
egzaktni uvjeti proizvodnog procesa u vrijeme primanja pritubi, to moe pomoi u lociranju
izvora karakteristinog mirisa koje treba prekontrolirati. Moe biti pregledana i bilo koja
korespondencija s lokalnim vlastima ili lokalnom zajednicom. Nivo aktivnosti lokalne
zajednice zajedno s pristupom i akcijama koje su poduzeli predstavnici lokalnih vlasti moe
omoguiti da se utvrdi ozbiljnost problema i uticaj vjerovatnog raspoloivog vremenskog
perioda potrebnog za modifikovanje proizvodnog procesa ili instaliranje postrojenja za
smanjenje emisija karakteristinih mirisa.
Na kraju, mogu se utvrditi klimatski uslovi koji preovlauju na datom lokalitetu. Naroito
pravac puhanja vjetra koji preovladava, kao i brzina vjetra i uestalost inverzija. Ova
informacija se moe koristiti za provjeru da li su pritube u velikoj mjeri rezultat odreenih
vremenskih uslova ili specifinih operacija koje se prakticiraju u proizvodnom procesu.
Korak 2: Popis emisija na odreenoj lokaciji
Popis ukljuuje uobiajene i neuobiajene emisije koje su rezultat rada pogona i postrojenja..
Karakteriziranje svake take emisije omoguava naknadno uporeivanje i rangiranje s
takama emisije na drugim lokacijama. Sistemski nain identifikovanja karakteristine
emisije u zrak je da se izvri pregled svakog procesa i identifikuju sve potencijalne emisije.
Na primjer, ovim pristupom se mogu pokriti sljedee operacije na lokaciji:

isporuka sirovina
uvanje sirovina u rasutom stanju
manja ambalaa za dranje sirovina, npr. metalne bave i vree
proizvodnja
pakovanje
stavljanje na palete/skladitenje.

Ovakav pristup se moe provesti s razliitim stepenom sofisticiranosti. Dijagrami s prikazom

toka proizvodnog procesa i dijagrami maina koje uestvuju u proizvodnom procesu, mogu se
koristiti tokom obilaska lokacije radi sistematske identifikacije svih izvora emisija.
Zavisno od teine problema i kljunih operacija na datoj lokaciji, koje su uzrok problema,
moda e biti neophodno da se ova analiza proiri kako bi obuhvatila karakteristine emisije,
pa ak i vanredne situacije. Moe se koristiti pristup tipa unakrsnog popisa u vezi s
dijagramom samog procesa i maina-ureaja koji uestvuju u proizvodnom procesu.
Dijapazon kljunih rijei koje treba inkorporirati u ek listu vjerovatno e se drastino
razlikovati od jedne do druge operacije koje emituje karakteristian miris.
Problem sa karakteristinim mirisom moe se odnositi na kontinuirano isputanje iz pogona i
postrojenja koje prenosi jedan distinktivan karakteristian miris u okolinu. Tretiranje
najznaajnije emisije e u mnogim sluajevima umanjiti problem i smanjiti ili eliminirati
pritube. U drugim sluajevima, uklanjanje najveeg izvora karakteristinog mirisa za rezultat
e imati druge izvore karakteristinog mirisa s te lokacije koji su jae izraeni. Ti izvori
karakteristinog mirisa mogu imati specifian karakteristian mirise drugaiji od onih koji
dolaze iz najveeg izvora karakteristinog mirisa. Ova situacija moe posljedino rezultirati

265

daljim pritubama i zahtijevati dalje kapitalne trokove pored onih koji ve postoje za
tretiranje najveeg izvora emisije. Zato je vano da se u potpunosti evaluira dijapazon emisija
karakteristinog mirisa s odreene lokacije i da se identifikuju zasebne emisije koje bi mogle
izazvati najvee pritube. Tabela 69. prikazuje jedan od naina za evidentiranje informacija o
izvorima karakteristinog mirisa u toku rada pogona i postrojenja. Moe se desiti i sluaj da
se problem sa karakteristian mirisom javi tokom izvanrednog reima rada. Uobiajena ek
lista za izvanredan reim rada prikazan je u Tabeli 70.
Tabela 69. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa
Izvor karakteristinog mirisa

Primjeri

Vrsta isputanja

Forsirana/prirodna /ventilacija

Radni proces koji se provodi

Grijanje/hlaenje/odravanje/ienje

Kontinuitet emisija

Kontinuirano/diskontinuirano/periodino

Operativno vrijeme

Trajanje po satu/po danu/po proizvod.ciklusu

Aranman za isputanje

Dimnjak//aht/ugraen/atmosferski

Konfiguracija za isputanje

Prenik dimnjaka/elevacija ispusta

Opis karakteristinog mirisa

Sladak/kiseo/ljut/voni

Jaina karakteristinog mirisa

Veoma slab/izraen/jak/veoma jak

Procijenjena stopa isputene koliine

Mjerenje/krivulje/procjena

Lokacija na mjestu instalacije

Koordinate ispusta

Vrsta operacije/rada

uobiajena/neuobiajena/vanredna

Ukupno rangiranje

Npr. -10 to +10 ili 0 to 10

Tabela 70. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije

Parametar

Primjeri

Gubitak sadraja

Prepunjavanje/isticanje/greka kontrole

Pranjenje odlagalita

Otpadni materijali i procesni materijali

Potencijal za materijal koji ulazi u

proces

Prelom parnog kalema

Reakcija ubrzanja

Proputanje da se stavi ulazni materijali ili da se

kontrolira temperatura

266

Parametar

Primjeri

Korozija/erozija

Uestalost inspekcija

Servisni gubici

Greke sigurnosnih instrumenata

Kontrola/osoblje

Nivo kontrole i supervizije

Ventilacija/ekstrakcija

Korektna baza projekta

Odravanje/inspekcija

Uestalost, ta je potrebno?

Pokretanje/zatvaranje

Implikacije za nizvodne operacije

Izmjene proizvodnje/protoka

100 %, 110 % proizvodnje + niska proizvodnja

Izmjene formulacije

Smrdljivi sastojci

Emisije karakteristinog mirisa mogu se rangirati u smislu teine njihovog uticaja na okolinu.
Mogui sistem za odreivanje redoslijeda na rang listi mogao bi zapoeti s grupisanjem
emisija u kategorije kao to su velika, srednja i mala, prema karakteristikama njihovog
karakteristinog mirisa i s njim u svezi pritubi. Na rangiranje unutar svake kategorije snano
utie jaina mirisa povezana sa zranim tokom i prirodom operacija, tj. da li se mirisi javljaju
kao kontinuirani ili nekontinuirani .Ovaj proces rangiranja moe zahtijevati pristup, pored
gore nabrojanih faktora, i dodatnih eksperata.
Korak 4: Izbor tehnika za kontrolu emisija u zrak
Popis emisija, imisija i pritubi, npr. u sluaju karakteristinog mirisa koji se esto javlja zbog
emisije isparljivih organskih jedinjenja, kojim se mogu identifikovati najvei izvori emisija u
zrak s odreene lokacije, treba biti sastavni dio plana tretmana ili strategije. On omoguava da
se identifikuje svaki izvor iji bi uticaj mogao biti eliminisan, ili barem umanjen. Kontrolne
tehnike ukljuuju tretman koji je integrisan u sam proces ili koji se vri na kraju proizvodnog
procesa. Tretman koji je integrisan u sam proces ukljuuje mjere koje se odnose na izbor
supstanci, kao to je izbor zamjenskih supstanci umjesto onih tetnih, kao to su karcinogeni,
mutageni ili teratogeni, koritenje materijala s niskom emisijom, npr. nepostojanih
(isparljivih) tekuina i vrstih materijala s niskim sadrajem sitne praine i mjera vezanih za
sam proces, kao to je koritenje sistema s malom emisijom i proizvodnih procesa s malom
emisijom u zrak. Ako je i nakon primjene mjera integrisanih u sam proces i dalje potrebna
redukcija emisije, moda e biti potrebna dalja kontrola gasova, karakteristinih mirisa/
isparljivih organskih jedinjenja i praine primjenom tehnika na kraju proizvodnog procesa.
Integrirane proizvodne tehnike
Integrirane proizvodne tehnike za minimizaciju emisija u zrak, generalno imaju okolinske
dobiti kao to su upotreba sirovina i minimizacija otpada koji nastaje tokom proizvodnog
procesa. U ovom dijelu, navedene su okolinske dobiti koje su primjenjive sa aspekta tehnike.
Neke od opisanih tehnika kao tehnike za smanjenje emisija u zrak su takoer integrirane u
proces i omoguavaju povrat materijala za ponovnu upotrebu u proizvodnom procesu kao npr.
cikloni.

267

Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa

Naredna poglavlja opisuju neke tehnike smanjenja na kraju proizvodnog procesa koje se
koriste za tretman emisija u zrak u okviru prehrambene industrije. Mjere za smanjenje emisija
na kraju proizvodnog procesa kreirane su tako da bi se smanjile ne samo masovne
koncentracije, nego i masovne tokove zagaivaa zraka koji potjeu iz rada pojedinih dijelova
ili cjelokupnog proizvodnog procesa. One se normalno koriste tokom rada postrojenja.
Tabela 71. navodi neke tehnike smanjenja emisija na kraju proizvodnog procesa koje su u
irokoj upotrebi.
Tabela 71. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa
Procesi tretmana
vrsti i teni zagaivai

Gasoviti zagaivai s karakteristinim mirisom/

isparljivim organskim jedinjenjima

Dinamika separacija

Apsorpcija

Vlana separacija

Adsorpcija ugljika

Elektrostatika precipitacija

Bioloki tretman

Filtracija

Termalni tretman

Aerosolska/droplet separacija* Tretman kondenzacijom netermalne plazme*

Membranska separacija*
*Nije opisana kao tehnika minimizacije emisije u zrak u ovom dokumentu
Separacija rasprenih estica/praine koristi primjenu eksternih sila, tj. primarno
gravitacionih, inertnih i elektrostatikih sila. Takoer se praktikuje koritenje fizike
disperzije putem dimnjaka i rastueg potencijala za disperziju poveavanjem visine ispusnog
dimnjaka ili poveavanjem brzine isputanja.
Karakteristike emisije odreuju koja je tehnika za smanjenje emisija na kraju proizvodnog
procesa najprikladnija. Za to e moda biti potrebna odreena fleksibilnost, kako bi se kasnije
mogao identifikovati tretman dodatnih izvora. Naredna tabela prikazuje kljune parametre za
proces izbora tehnike.
Tabela 72. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa
Parametar

Jedinica

Stopa protoka

m3/h

Temperatura

Relativna vlanost

268

Uobiajeni dijapazon prisutnih komponenti

Nivo praine

mg/Nm3

Organski nivo

mg/Nm3
Jedinica mirisa/Nm3

Nivo prisutnog karakteristinog mirisa

U nekim sluajevima komponente emisije se lako identifikuju. U sluaju karakteristinog

mirisa, emisija koja se tretira obino sadri sloen koktel, a ne samo jednu ili dvije
komponente koje je lako definisati. Zato se postrojenje za smanjenje emisija u zrak esto
dizajnira na osnovu iskustva s drugim slinim postrojenjima. Neizvjesnost do koje dovodi
prisustvo znaajnog broja komponenti koje se prenose zrakom moe zahtijevati pokuse sa
pilot-postrojenjima. Stopa protoka koji treba tretirati najvaniji je parametar u procesu izbora i
veoma esto tehnike za smanjenje emisija nabrajaju se u poreenju s optimalnom stopom
protoka za njihovu primjenu.
Nabavka postrojenja za smanjenje emisija obino podrazumijeva jedan broj garantnih izjava,
npr. vezano za mehaniku ili elektrinu pouzdanost za period od najmanje jedne godine. U
okviru procedure izbora i nabavke, dobavlja e takoer traiti podatke o efikasnosti procesa
u uklanjanju. Oblik garancije procesa vaan je dio ugovora. Na primjer, garantne izjave koje
se odnose na performanse za uklanjanje karakteristinih mirisa mogu imati vie oblika. U
odsustvu olfaktometrijskih podataka garancija moe jednostavno navesti nema primjetnog
karakteristinog mirisa izvan granine linije procesa ili izvan lokacije na kojoj se nalazi pogon
i postrojenje.
Ekstremno visoki standardi za koncentracije praine istog gasa mogu se postii koritenjem
dvostepenih separacionih tehnika visoke performanse, npr. koritenje dva platnena filtera ili
koritenje istih u kombinaciji sa specifinim filterima koji su detaljno opisani u Referentnom
dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama za hemijsku industriju. 7
Tabela 73 prikazuje komparaciju performansi nekih tehnika separacije.
Tabela 73. Poreenje nekih tehnika separacije
Tehnika

Veliina
%
Maksimalna
estice efikasnosti operativna
m
skupljanja temperatura
na 1 m
C

Cikloni

10

40*

1100

Dijapazon
nivoa emisija
koji se mogu
postii
mg/Nm

25 100

Komentari

Grube estice.
Koriste se kao
pomo ostalim
metodama

7 EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za
obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.

269

Tehnika

Veliina
%
Maksimalna
estice efikasnosti operativna
m
skupljanja temperatura
na 1 m
C

Vlana
separacija

13

>80 99

Ulaz 1000

Dijapazon
nivoa emisija
koji se mogu
postii
mg/Nm

<4 50

Izlaz 80

Suha ESP

<0.1

>99

450

Vlana
ESP

0.01

<99

Dobra performansa
s odgovarajuim
vrstama praine
Redukcija kiselog
gasa

<5 15

Zavisno od
dizajna

Komentari

etiri ili pet zona.

Uobiajena
aplikacija je prije
smanjenja

(prijesmanjenja)

80

<1 5

ESP s dvije zone u

seriji. Uglavnom
precipitacija pare

Optiki jasan
Filtracija

0.01

>99.5

220

<1 5

Dobra performansa
s odgovarajuom
vrstom praine

99.5

900

0.1 1

Dobra performansa
s odgovarajuom
vrstom praine

Tj.
Platneni
filter
Filtracija 0.01

Tj.
keramiki
filter
*Za estice veih dimenzija i ciklone visoke efikasnosti, djelotvornost prikupljanja kree se oko 99 %.

270

Optimalno koritenje opreme za smanjenje emisija u zrak

Opis
Zahtjev za rad opreme za smanjenje emisije moe varirati zavisno od recepture, npr. u sluaju
karakteristinog mirisa. Ako se radi o procesima ili recepturama koje ne zahtijevaju da se
oprema za smanjenje emisija u zrak koristi cijelo vrijeme, upotreba takve opreme se moe
programirati tako da se osigura njena raspoloivost kao i da se ista nalazi u odgovarajuem
radnom stanju kada je potrebna. Ista se moe instalisati tako da je ne moe zaobii pojedinac
koji njome rukuje, ali kad ne vae uslovi koji bi zahtijevali smanjenje emisije, tada bi
rukovodioci mogli zaobii koritenje te opreme.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije u zrak.
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koristi oprema za smanjenje emisija u zrak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija emisije u zrak.
Sakupljanje emisija u zrak na mjestu njihovog nastanka lokalna ispuna ventilacija
Opis
Da bi se osigurali prikladni radni uslovi, obezbijedio kisik za sagorijevanje kod opreme koja
radi na naftu ili gas i da bi ista inila dio sistema za kontrolu emisija u zrak, potrebno je
obezbjediti adekvatnu ventilaciju radnog prostora i specifinih operacija procesa. Generalna i
lokalna ventilacija uklanja, npr. produkte sagorijevanja kod opreme koja radi na naftu ili gas i
karakteristine mirise i isparenja.
Lokalna ispuna ventilacija moe obezbjediti zatitu od opasnosti po zdravlje koji su rezultat
nekih isparenja od kuhanja, kao to su oni koji ukljuuju direktnu primjenu toplote kod hrane.
Ako takva ventilacija nije dizajnirana da se moe uvati hranu u istom stanju i bez ostataka
masnoa, ona moe izgubiti na svojoj efikasnosti i uzrokovati rizike od poara. Ako je ulazei
zamjenski zrak previe vreo ili previe hladan, postoji rizik da e ga osoblje iskljuiti. Kada se
ulazei zrak povlai prirodnim putem, obino je potrebno neko sredstvo za kontrolu ulaska
tetnih supstanci. Ventilirani zrak se moe uputati u postrojenje za smanjenje emisije, a u
nekim sluajevima, on moe recirkulirati, uzimajui u obzir higijenske zahtjeve. U nekim
primjenama, mogue je sakupljanje materijala koje nosi zrak radi ponovne upotrebe.
Identifikovane emisije koje zahtijevaju tretman kanaliu se na izvoru i po mogunosti
kombinuju se prije transportovanja do neke tehnike za smanjenje emisija. Cilj ove opreme je
da sprijei, gdje je mogue, te kontrolie do najmanjeg detalja, isputanje svih emisija u zrak.
Slijede primjeri za ove probleme:

take utovara/istovara vozila

pristupne take postrojenja za proces
otvoreni prenosnici-transportne trake
objekti za uvanje/skladitenje
procesi transfera

271

procesi punjenja
procesi isputanja

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisija u zrak i potencijalno ponovno koritenje materijala donesenih zrakom.

Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Vei dio tehnika za smanjenje emisija dizajniran je na bazi obima zranog toka koji je
potrebno tretirati. To zahtijeva efektivno zadravanje separatne emisije dok ipak zadrava
odgovarajui obim zranog toka koji osigurava da nee biti emisije u zrak u radnoj okolini.
Primjeri u kojim se zrak recirkulira ukljuuju:

zrak iz dovoda za prainu moe se recirkulisati na pneumatske transportere ime

se takoer skuplja praina za ponovnu upotrebu;
dim iz dimnih komora moe djelomino ili potpuno recirkulirati.

Evidencije o kriterijima za dizajn, o testovima performansi, zahtjevima odravanja i testovima

i inspekcijama mogu olakati dalje odravanje, modifikovanje i testiranje u odnosu na
originalnu specifikaciju.
Primjenjivost
Primjenjiv na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak, npr. tokom utovara i
istovara vozila, na lijebovima, takama transfera, utovarnim mjestima.
Utede
Minimiziranjem volumetrijske stope protoka koja zahtijeva tretman moe se postii znatna
uteda na rashodima za trokove kapitala postrojenja za smanjenje emisija. Vano je napraviti
razliku izmeu generalne ventilacije pogona i lokalne ispune ventilacije. Generalna
ventilacija ukljuuje kretanje mnogo veih koliina zraka, pa tako troi vie energije i postaje
mnogo skuplja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Zatita na radu.
Transport kanalisane emisije do postrojenja/opreme za tretman ili smanjenje
Opis
Kanalisane emisije se transportuju do opreme za tretman na kraju proizvodnog procesa ili do
opreme za smanjenje emisije. Postoje tri najvanija faktora koja treba uzeti u obzir prilikom
projektovanja opreme za transport emisije do postrojenja za tretman. To su brzina transporta,
projekat ventilacijskih kanala i diskontinuirani tokovi.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.

272

Operativni podaci
Transport kanalisane emisije do postrojenja za tretman treba paljivo razmotriti kako bi se
minimizirali bilo koji operativni problemi. Naroito, potencijal za taloenje estica i
potencijal za kondenzovanje vode i drugih zagaivaa koje nosi zrak mogu rezultirati tekim
zaguenjem, koje zahtijeva esto ienje, a moe dovesti i do higijenskih problema.
Inkorporirajue take ienja i drenani ventili u ventilacijskom sistemu omoguavaju
ienje u cilju uklanjanja akumulisanog materijala.
Izborom niske brzine transporta minimiziraju se trokovi ventilatora za izbacivanje neistog
zraka. Ako se prisustvo praine smatra problemom, tada se smatra da je neophodni minimum
brzina transporta barem 5 m/s.
Ako postoji vjerovatnoa da e prisustvo praine dovesti do operativnih problema, uprkos
radu pri velikim brzinama transporta, onda se moe instalirati jedna plenum komora, tj.
proireni kanal gdje bi ulazile zrane struje krcate esticama, a ukupna brzina se smanjuje na
2,5 do 5,0 m/s.
Ova komora je namjenski projektovana da pospjeuje taloenje estica, opremljena je
ulijebljenom stranom i jednim brojem malih vrata za ienje cijelom svojom duinom.
Izlazni cjevovodni sistem koji vodi od plenum komore reduciran je u preniku kako bi
ponovo dostigao brzinu transporta u sistemu.
Provodni kanali ventilacije projektovani su sa zajednikom brzinom transporta cijelim putem,
tako da je brzina zraka u svim ograncima provodnih kanala i ispunoj taki ista. Ulaz
ogranaka u glavni provodni kanal moe biti pod uglom od najvie 45, iako je ugao od 30
efikasniji. Na ulaznoj taki ogranka u glavni provodni kanal, prenik glavnog provodnog
kanala postepeno se penje na ugao od 15. Da bi se osiguralo postizanje potrebne
performanse, projektovanje ventilacijskog kanalnog sistema esto vodi neki specijalizovani
izvoa.
Diskontinuirani ispuni tokovi su prilino uobiajeni tamo gdje postoji jedan broj ispunih
taaka koje se prazne u centralno postrojenje za tretman, ako su neke kontinuirane, a neke
diskontinuirane.
Ovo moe omoguiti potencijal nekim ispunim takama da kontaminiraju druge emisije iz
procesa tokom reima rada s grekom, pa e moda trebati razmotriti mogunost rada
ventilatora pod varirajuim uslovima optereenja.
Kontrolni sistem koji je potreban za ovu vrstu aranmana moe biti sloen. Na primjer,
ventilator moe biti specificiran kao sistem sa samo jednom brzinom, tako da moe uvijek
postizati projektovanu stopu protoka. Ovaj sistem zahtijeva dodatni ulazni tok za ventilacijski
sistem radi ispravljanja eventualnih nedostatka u dizajniranoj stopi protoka kad se proces
iskljui. Ovaj dodatni ulazni tok bi se mogao izvlaiti s mjesta na kojem radi operater ili biti
koriten za obezbjeenje dodatne ventilacije za objekat zgrade.
Alternativno, moe se koristiti ventilator koji radi s izmjenjivaem frekvencije/uestalosti.
U tom sluaju brzina ventilatora bi se kontrolisala mjerenjem statikog pritiska na ulazu u
ventilator, a zadnji odvojni ulaz bi iao nadole.
Ovaj sistem bi rezultirao varijabilnom stopom protoka u postrojenje za tretman u skladu s
posebnim procesima koji su u radu. Izbor opcije s fiksnom brzinom ili sistemom pretvaranja
uveliko zavisi od vrste instalisanog postrojenja za smanjenje emisija i od toga da li efikasnost
nekog tretmana opada s promjenom stope protoka.

273

Primjenjivost
Primjenjivo na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak.
Izbor tehnika na kraju proizvodnog procesa sa ciljem smanjenja neugodnih mirisa/isparljivih
organskih jedinjenja
Opis
Prilikom odabira tehnika za smanjenje neugodnog mirisa, prva faza je analiza protoka,
temperature, vlanosti, te koncentracije zagaujuih supstanci i lebdeih estica u emisiji sa
neugodnim mirisom. Neugodni mirisi esto nastaju zbog emisija isparljivih organskih
jedinjenja, i u tom sluaju primijenjena tehnika treba da uzme u obzir toksine i zapaljive
supstance. Kratki prikaz generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja dat je u Tabeli 74, gdje su ovi parametri prikazani
zajedno sa generalnim vrstama dostupne opreme za smanjenje istih.
Tabela 74 je vrsta smjernice i ne sadri sve detalje o prednostima i manama svake pojedine
tehnike. Svaka karakteristika emisije neugodnog mirisa podijeljena je na dva ili tri raspona
vrijednosti. U ovom primjeru, protok je podijeljen na dva raspona vrijednosti, odnosno preko i
ispod 10.000 m3/h. Svakoj eliji u tabeli data je vrijednost izmeu 0 i 3, gdje vrijednost 3
predstavlja najbolju dostupnu tehniku.
Za svaku tehniku smanjenja neugodnih mirisa, dat je ukupan relevantni raspon emisija
neugodnih mirisa. To omoguava jednostavan sistem rangiranja, prema kojem se tehnike sa
najveim ocjenama dalje razmatraju. Obino od tri do pet tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa prelazi u sljedeu fazu procedure odabira.
Tabela 74. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja
Tretman

Protok (m3/h)

Temperatura
(C)

Relativna
vlanost
(%)

Lebdee
estice
(mg/Nm3)

Koncentracija
zagaujuih supstanci
(mg/Nm3)

<10000

>10000

<50

>50

<75

>75

<20

>20

<500

>500

Fiziki

Apsorpcija -

Adsorpcija

Bioloka

3*

2*

Termalna

voda
Apsorpcija hemijska

oksidacija
Katalitika

274

Ocjena

oksidacija
Plazma

12

1
2

Ocjenjivanje

Opis

Ova vrsta tretmana nije odgovarajua, ili je mala vjerovatnoa da e biti efikasna, te se stoga ne smatra
dijelom procedure odabira.

Ovu vrstu tretmana vrijedi uzeti u razmatranje, iako je mala vjerovatnoa da je to najbolji mogui
tretman.

Tehnika za smanjenje dobro odgovara datim uvjetima.

Predstavlja najbolju vrstu tretmana za dati sistem.

Zavisi od povrine.

Dalje se razmatra efikasnost ili zahtijevani uspjeh. To se moe procijeniti uz pomo

strunjaka iz ove oblasti i informacija od onih koji se bave kreiranjem tehnika za smanjenje.
Sljedei korak u proceduri odabira je procjena izvodljivosti. Ovdje se razmatraju kapitalni i
operativni trokovi, potrebni prostor, kao i to da li je u slinom procesu dokazano da je
relevantna tehnika primjenjiva.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije neugodnih mirisa.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje emisija neugodnih mirisa.
Tehnike dinamike separacije
Osnova za separaciju i uklanjanje estica u dinamikim separatorima su sile polja, koje su
proporcionalne masi estica. Zato su, gravitacioni, skretni ili inercioni separatori i
centrifugalni separatori kao to su cikloni, multicikloni i otpraivai sa rotacionim tokom, svi
dinamiki separatori. Oni se uglavnom upotrebljavaju za separaciju krupnih estica samo
(>10 am.) ili kao prvi korak prije uklanjanja sitne praine na druge naine.
Separatori
Opis
Struja otpadnog gasa prelazi u komoru gdje se praina, aerosoli i/ili kapljice izdvajaju iz gasa
pod uticajem gravitacije/masene inercije. Efekat se poveava smanjivanjem brzine gasa
projektovanim elementima ureaja, npr. pregradama (lijebovima), lamelama ili metalnom
reetkom.
Projektovani ureaj treba obezbijediti dobru, ujednaenu raspodjelu brzine u sudu.
Preferencijalni tokovi imaju negativan uticaj na efikasnost. Upotreba unutranjih prepreka u
inercionom separatoru omoguava rukovanje na veim brzinama, koje utiu na smanjenje

275

zapremine u separatoru u poreenju sa talonom komorom. Nedostatak je poveavanje pada

pritiska.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zagaenja zraka. Potencijalna viekratna upotreba prakastih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Separatori su karakteristini po svojem jednostavnom i vrstom dizajnu, malim zahtjevima u
pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti.
Skretni ili inercioni separatori omoguuju efektivno uklanjanje praine. Uslijed njihove
inercije, velike estice ne mogu da slijede ponovno skrenut gasni tok i izdvajaju se. Kod
odgovarajueg modela , mogue je postii separaciju od 50 % za estice vee od 100 m.
Primjenjivost
Separatori su podesni za upotrebu gdje:

su visoki nivoi praine u netretiranom gasu

nema zahtjeva za uklanjanje sitnih estica
nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i izdvajanjem nizvodnih
sistema
su pritisci visoki, npr. visok pritisak otpraivanja
su temperature visoke, npr. visoka temperatura otpraivanja

Utede
Jeftinija tehnika.
Mokra separacija
Opis
Dinamike tehnike separacije, efektivna masa sila, to jest gravitacija, inercija i centrifugalne
sile, sve opadaju naglo sa poveavanjem veliine estice. Mokri cikloni su jedinice visoke
efikasnosti, raspruju vodu unutar struje otpadnog gasa da poveaju teinu mase materijala i
zbog toga takoer odstranjuju sitan materijal i poveavaju efikasnost separacije. Mada,
govorei uopte, ovo samo premjeta zagaivae iz vazduha u vodu. Mokri separatori mogu
se odabrati za pojedine primjene, npr. tamo gdje je opasnost od eksplozije povezana sa
prahom (prainom).
Razliiti tipovi mokrih separatora mogu biti izdvojeni klasifikovanjem u pogledu njihovih
karakteristika. Neki od primjera su:

tehnike apsorpcije kao to su skruber tornjevi, sprej skruber (skruber; ureaj za

spreavanje zagaenja vazduha), slojni apsorber
skruberi za injektiranje, npr. visoki pritisak/ skruberi za injektiranje dualne
supstance
mlazni skruberi
vrtloni skruberi
rotacioni skruberi, raslanjivai (visoki uinak)

276

 venturi (cijev) skruberi (visoki uinak).

Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u vazduh, npr. praine. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih
materijala. Moe biti koristan ako postoji mogunost u samoj fabrici za viekratnom
upotrebom prikupljene tenosti. Spreavanje opasnosti od vatre.
Elektrostatiki talonici
Opis
Elektrostatiki talonici, koriste se za izdvajanje vrstih ili tenih estica iz otpadnih gasova.
estice koje se raspruju u gasu su elektrostatiki nabijene, tako da se nakupljaju na metalnim
ploicama. Glavne komponente elektrostatikih talonika su filtersko kuite, elektroda za
pranjenje i nakupljanje, dovod elektrine energije, ploice koje reguliu protok gasa i
vibracijski sistem pomou kojeg se iste elektrode na kojima se nakupljaju estice. Proces
izdvajanja moe se podijeliti u sljedee pojedinane faze:

Nabijanje estica u jonskom polju.

Transport nabijenih estica na ploicu na kojoj se iste nakupljaju.
Nakupljanje i stvaranje tankog sloja estica na ploici.
Skidanje tankog sloja praine sa elektrode.

Postoji razlika izmeu suhih i mokrih elektrostatikih talonika. Oni mogu imati horizontalni
ili vertikalni protok gasa. Suhi elektrostatiki talonici uglavnom su napravljeni od elektroda
koje sakupljaju estice, a koje su u obliku metalnih ploica. Stoga se ovi talonici nazivaju i
ploasti elektrostatiki talonici. Kod mokrih elektrostatikih talonika, elektrode na kojima
se nakupljaju estice esto imaju oblik cijevi, te se stoga protok gasa uglavnom odvija u
vertikalnom smjeru. Stoga se ovi talonici takoer nazivaju i cjevasti elektrostatiki talonici.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak. Manja potronja energije u poreenju sa drugim tehnikama
izdvajanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Proizvodnja otpadne vode ukoliko se koriste mokri elektrostatiki talonici.
Operativni podaci
Elektrostatiki talonici omoguavaju stopu izdvajanja estica do ak 99,9 %, efektivno
izdvajanje estica ak i manjih od 0,1 am, te preiavanje koliina gasa od preko 1.000.000
m3/h.
Elektrostatiki talonici imaju vrlo male gubitke pritiska, npr. od 0,001 do 0,004 bara, malu
potronju energije, npr. 0,05 do 2 kWh/1000 m3 i dug ivotni vijek. Mokri elektrostatiki
talonici mogu ostvariti bolji nivo izdvajanja estica od suhih talonika. Posebice, oni mogu
izdvojiti vrlo male estice praine, aerosoli, i u odreenoj mjeri, tekih metala i gasovitih
supstanci.
Primjenjivost
Koriste se za uklanjanje vrstih i tenih supstanci koje zagauju zrak, a posebice praine.
Elektrostatiki talonici koriste se u velikim sistemima za ienje velikih koliina otpadnih
gasova pri velikim temperaturama. Mokri elektrostatiki talonici koriste se za ienje

277

gasova zasienih tenou, za izmaglicu od kiselina i katrana, ili ukoliko postoji rizik od
eksplozije.
Filteri
Filter separatori se tipino upotrebljavaju kao zavrni separatori, poto se prethodni separatori
upotrijebe, npr. tamo gdje otpadni gas sadri komponente sa osobinama koje ine tetu na
filterima, npr. abrazivna praina ili agresivni gasovi. Ovo obezbjeuje adekvatan vijek trajanja
filtera i radnu pouzdanost.
U filter separatorima, gas se dodaje kroz porozan medijum u kojem dispergovane vrste
estice su zadrane kao rezultat razliitih mehanizama. Filter separatori se mogu klasifikovati
na osnovu filter medijuma, rasponu uinka i postrojenjima za ienja filtera.
Kod filtera-tkanine, otpadni gas prolazi kroz tijesnu mreu ili osjetljivu tkaninu, stvarajui
prainu koja se skuplja na tkanini procijedom ili drugim mehanizmima. Filteri-tkanine mogu
biti u obliku ploa, kaseta ili fieka (najei tip) sa mnogim pojedinanim filter tkaninama
zajedno u grupi. Stvrdnuta praina koja se stvara na filteru moe znaajno poveati efikasnost
skupljanja.
Filteri koji se iste su meu najvanijim tipovima filter separatora, upotrebljavaju se za
industrijsko uklanjanje mase. Praksa koritenja mreastih materijala za filter tkanine je u
velikoj mjeri zamijenjena upotrebom ne-mreastih i igliasto-osjetljivih materijala.
Najznaajniji parametri kod filtera koji se iste su vazduh u promjerima tkanine i gubitak
pritiska.
Materijal filtera vri separaciju i osnovni je dio filter separatora. Mreaste tkanine imaju niti
koje se ukrtaju na desnim uglovima. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi, s druge strane, su
radne trodimenzionalne strukture koje mogu biti stabilizovane adhezijom vlakana ili
naizmjenino umetanjem ili uklanjanjem vlakana. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi mogu
takoer sadravati unutranju podravajuu mreastu tkaninu, npr. poliester ili
staklastovlaknastu tkaninu, da ih pojaa. Igliasto-osjetljivi napravljeni od sintetikih vlakana
se sve vie upotrebljavaju.
Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi posjeduju trodimenzionalne karakteristike procjeivanja.
estice praina se zaustave na filter strukturi, formirajui pomoni sloj filtera koji
obezbjeuje dobru separaciju ak i najsitnijih estica. Jedna od karakteristika ove duboke
filtracije je velika efektivna specifina povrina. Stalno intenzivno ienje uklanja
nagomilan sloj praine i spreava prekomjerne gubitke pritiska. Probleme, meutim, mogu
prouzrokovati ljepljive, masne, gomilajue, adhezivne, abrazivne i/ili higroskopske estice
praine.
Cjevasti filteri
Opis
Kod cjevastih filtera, medijum filtera se sastoji od cijevi do 5 metara dugakih, sa prenikom
izmeu 12 i 20 cm. Gas se kree od unutra prema vani ili obrnuto, zavisno od metode
ienja.
Oprema sadri okrugao filter koji ukljuuje niz vertikalnih cijevi postavljenih u valjku, slino
po spoljanosti sa ciklonom, a ne zahtijeva poseban prostor. Struja vazduha prolazi kroz filter
i fine estice se nanose na povrinu pojedinih cjevastih filtera. Cjevasti filteri se iste sa
potpuno automatizovanim postupkom slino impulsu, suprotno sistemu ispiranja vodenom
strujom, upotrebljavajui komprimirani vazduh ili druge hermetizovane gasove, uz pomo

278

viestepenog sistema za injektiranje. Cijevi se iste pojedinano, to obezbjeuje neprekidno

ienje cjevastih filtera i uklanjanje praine.
Proizvod oien u cjevastim filterima pada na ispusnu bazu, gdje se prenosi vazduhom koji
protie kroz specijalni sistem perforacije, do ispusta za prainu. Gasovi koji se iste na ovaj
nain ostavljaju filter istim preko iste gasne komore.
Pojedinano ienje cjevastih filtera smanjuje koliinu praine koja je oiena iz filtera u
svako doba, to znai potencijalnu eksplozivnu prainu-zapremina vazduha u filter komori je
odgovarajue manja u poreenju sa konvencionalnim filter sistemima. CIP filteri se uspjeno
upotrebljavaju u prehrambenoj industriji od 1995.godine. Ako se upotrebljava u mljekarskoj
industriji, filter proizvod je uporediv sa sprej suilicom proizvoda. Cjevasti filteri mogu se
upotrebljavati bez prethodnog ciklon separatora.
Sistem ienja za okrugle filtere je slian onom koji se upotrebljava za ienje cjevastih
filtera instalisanih kao CIP sistem. Struja vazduha prolazi kroz CIP rasprivae u osnovi
cjevastog filtera i drugih rasprivaa unutar filtera, u toku rukovanja, ali ne u toku ienja
CIP-a. Ovo spreava CIP rasprivae da budu blokirani sa prainom od procesuiranog
vazduha.
Druga vana prednost je to to je cjevasti filter smjeten u zoni gdje se struja vazduha
optereena sa prainom odrava istom protokom vazduha. Ovo znai da i sa ak vrlo
higroskopskim proizvodima osnova je ista od tekih taloga. Ovo je sutinska prednost
uporeujui sa drugim modelima filtera i produava vrijeme rada izmeu faza ienja. Zone
istog i prljavog gasa, cjevasti filteri, filterski zid i drugi unutranji dijelovi su intenzivno
poprskani putem temeljno poredanih grupa rasprivaa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema
obezbijeenih podataka).
Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu,
biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u procesu, ili sporednog proizvoda.
Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su
filter instalacije podesne za CIP upotrebljavaju za izlazei vazduh, nije potrebno koristiti
ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena
potronja vode i sredstava za ienje, upotrebom CIP.
Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim
esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain.
U primjeru jedne mljekare, emisije praine od suenja ukupno iznose 534 kg/godinu, praine
poslije filtriranja, daju 28 mg praina/t osuenog proizvoda. Takoer je zabiljeeno da je nivo
emisije 10 mg/Nm3 ostvarljiv. U istoj mljekari, precizirano je da interval od 3 do 4 minute
treba biti dozvoljen izmeu radnog ienja, da omogui vodi da otie iz cijevi. Vano je
obezbjediti kompletno oticanje vode, da sprijei nastupajue kapanje na rasprskaima. Na
kraju cijelog programa ienja, bitni pokretni poklopci i ventili se vraaju u poetni poloaj
moraju biti otvoreni da bi voda u cjevastim filterima slobodno oticala. Suenje sistema treba
zapoeti oko 1 do 2 sata poslije procedure ienja. Cjevasti filteri trebaju se suiti sa toplim
vazduhom, sa ugaenim sistemom ienja cjevastog filtera, da sprijei probleme u radu
uslijed vlage kad se opet upotrijebi.

279

Primjenjivost
Cjevasti filteri se iroko primjenjuju u pogonima prehrambene industrije. Upotrebljavaju se za
vrste i tene zagaivae vazduha.

Vreasti filteri
Opis
Vreasti filteri su napravljeni od filter materijala do oko 30 mm debljine i raspona do 0.5 m
visine i 1.5 m duine. Vreasti filteri su montirani jednim svojim krajem otvorenim prema
cijevi istog gasa. Netretirana struja gasa uvijek tee izvana prema unutranjosti, uglavnom u
gornjem dijelu vreastog filtera. Naredna tabela prikazuje poreenje izmeu razliitih
vreastih filter sistema
Tabela 75. Poreenje razliitih vreastih filter sistema
Parametar

Impuls
mlaznog filtera

Membrana filtera
stakleno vlakno

Filter stakleno
vlakno

Vazduh prema
gustini vlakna

22 25 m/s

19 25 m/s

8 10 m/s

Granice
temperature

200 C

280 C

280 C

Vreasti tip

Poliester

Membrana/stakleno vlakno

Stakleno vlakno

Vreasti tip,
veliina

0.126 x 6.0 m

0.292 x 10 m

0.292 x 10 m

Povrina vlakna za
vreasti tip

2.0 m

9.0 m

9.0 m

Plat

Da

Ne

Ne

Pad pritiska

2.0 kPa

2.0 kPa

2.5 kPa

Vreasti tip,
trajanje

Do 30 mjeseci

6 10 godina

6 10 godina

Ostvarene okolinske koristi

Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema
obezbijeenih podataka).
Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu,
biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u proizvodnom procesu..

280

Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su
filter instalacije podesne za CIP, te se upotrebljavaju za vazduh na izlazu, nije potrebno
koristiti ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu.
Smanjena potronja vode i sredstava za ienje upotrebom CIP-a.
Operativni podaci
Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim
esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain. Vreasti filteri mogu se upotrebljavati da
smanje emisije praine do <5 mg/Nm3.
Kao ope pravilo, prosjean razmak izmeu vlakana je znaajno vei od estica koje se
skupljaju. Stope separacije uslijed efekta filtra su dopunjene sa masenim silama, koionim
efektima i elektrostatikim silama.
Primjenjivost
Filteri se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaivaa vazduha. Takoer se
upotrebljavaju za ienje cijevi za provoenje gasa. Vreasti filteri se upotrebljavaju u skoro
svim pogonima prehrambene industrije.
Apsorpcija
Rijei apsorber- upija ili ispira se nekada koriste simultano to moe uzrokovati
konfuziju. Apsorberi se generalno koriste za uklanjanje gasa u tragovima (male koliine), dok
se ispirai koriste za odreeno smanjenje. Ovakva podjela nije uvijek tako kruta, tako da
mirisi i gasovite komponente u zraku takoer mogu biti uklonjene zajedno sa prainom putem
kondenzovane pare ili postupkom mokrog struganja (ispiranja, etkanja).
Cilj apsorpcije je da omogui najveu moguu dostupnu povrinu tenosti i obezbijedi dobro
strujanje povratnog toka gasa i tenosti. Proces apsorpcije ovisi o eljenoj rastvorljivosti
komponenti zagaivaa koje su prisutne u strujanju izduvnih gasova u apsorpcionom mediju.
Postoji znatan broj vrsta dizajna usisivaa- apsorbera, i mnogo razliitosti (varijacija) koje su
u vezi sa efikasnou naina odstranjivanja na kontaktu izmeu gasa i tenosti. Postoje tri
vrste apsorbera (usisivaa):
o Aposrber sa nasutim slojem
o Ploasti apsorber
o Sprejni ispira
Principi rada
Proces ukljuuje razmjenu mase izmeu rastvorljivog gasa i tenog rastvaraa u ureaju za
kontakt gasa i tenosti. Brzina odstranjivanja (otklanjanja) supstance iz zranog toka zavisi od
njegovog stepena zasienja na povrini rastvaraa u usisivau (apsorberu) koji s druge strane
zavisi od rastvorljivosti i brzine njegovog otklanjanja iz cirkulirajueg rastvora reakcijom i
isputanjem. Ovaj mehanizam odreuje efikasnost otklanjanja za odreenu veliinu usisivaa,
ureaja za apsorpciju i odreenu brzinu toka zraka. Tako da efikasnost otklanjanja zavisi od
vremena reakcije, stepena zasienosti na povrini tenosti i reaktivnosti komponenata gasa u
apsorpcionom rastvarau.
Osiguravajui da su tetne komponente iz zraka dovoljno rastvorljive u vodi, usisiva
(apsorber) treba biti projektovan da dostigne eljenu efikasnost otklanjanja. Problem raste s
potrebom da se na povrini apsorbirajue tenosti odri dovoljno niska koncentracija kako bi
se obezbjedile jake sile za rjeavanje problema. Ovo esto rezultira sa prekomjernom

281

koliinom vode potrebne za dostizanje dovoljne efikasnosti. Zbog toga generalno nije
praktino da se otklanjanju razliite komponente samo uz upotrebu vode i obino se
primjenjuju drugi apsorberi.
Sistemi koji koriste samo vodu mogu biti razmatrani u prvoj fazi, prije drugih apsorbera, ali
treba imati na umu da je uinkovitost ovih sistema bazirana na njihovom mehanizmu a ne na
sposobnosti apsorpcije. Na primjer apsorpcija vodom nezasienih zranih struja rezultirae
hlaenjem zraka do saturacije putem procesa adiabatskog hlaenja. Ovaj efekat hlaenja
moe dovesti do kondenziranja i otklanjanja komponenti iz strujanja zraka kada se one ohlade
do temperature ispod njihove take kljuanja.
Dizajn
Efektivna raspodjela tenosti i zraka su fundamentalni uslovi za sve dizajne apsorbera.
Optimalni dizajn prema standardnim principima hemijskog ininjeringa zahtjeva podatke o
koncentraciji, rastvorljivosti i prelazu mase za komponente koje trebaju biti uklonjene iz
strujanja gasa. Najvie emisija u zrak iz prehrambene industrije su sloene mjeavine za koje
je teko izdvojiti sve prisutne hemijske sastojke i ak jo tee odrediti njihovu koncentraciju.
Priroda i kinetika oksidacionih reakcija su obino nepoznate i njih je veoma teko odrediti ak
i za pojedinane komponente. Moe se tvrditi da dizajn opreme za apsorpciju mora biti
zasnovan na empirijskom, a ne naunom pristupu. Tako je zapremina paketa odabrana prema
zapremini za koju je prethodno utvreno da omoguava prihvatljivu potpunu apsorpciju
komponenata koje se mogu apsorbirati. U sluaju ogranienog radnog iskustva kada je u
pitanju isputanje (emisija), mogu se primijeniti probe na pilot-ureajima. Pilot-ureaji ili ve
steeno iskustvo, mogu, stoga, biti koriteni za odreivanje visine paketa koja je potrebna da
se dostignu zadate karakteristike rada. Paket se odabire tako to se odreuje broj jedininih
visina kako bi se dostigla zahtijevana efikasnost. Veliina i vrsta paketa, linearna brzina gasa,
koja odreuje prenik apsorbera, linearna brzina tenosti, pad pritiska gasa i efikasnost
apsorbera po jedininoj visini koji odreuje visinu paketa su meusobno povezani. Procedura
projektovanja je usmjerena u pravcu optimiziranja dizajna u pogledu kapitalnih trokova i
trokova rada, uzimajui u obzir zahtijevanu zapreminsku, apsorpcionu efikasnost i
ogranienja kao to su mogua zaepljenja paketa i maksimalno dozvoljeni pad pritiska.
Tipini raspon parametara je prikazan u narednoj Tabeli 76.
Tabela 76. Smjernice za projektovanje apsorbera
Parametar za dizajn
(projekat)

Jedinica

Brzina gasa
Protok gasa
Protok tenosti
Vrijeme boravka gasa
Pad pritiska
Stepen (brzina) isticanja
tenosti

% povratnog toka

282

Vrijednost

Parametar za dizajn
(projekat)

Plavljenje

Jedinica

Vrijednost

% plavljenja

Apsorpcioni reagensi
Efikasnost apsorpcije moe biti poveana ukoliko apsorpciona tenost sadri reagense koji
stupaju u reakcije sa komponentama koje se nalaze u zranom toku. Ovo efektivno smanjuje
koncentraciju zrano-tetnih komponenti na povrini tenosti i time odrava jake sile za
apsorpciju bez potrebe za velikom koliinom apsorpcione tenosti. Postoje brojni specifini
reagensi koji se mogu koristiti u apsorpcionim sistemima za odstranjivanje sastojaka
neugodnog mirisa i ostalih organskih sastojaka iz zranog toka. Ovi reagensi su generalno
oksidirajui rastvori.
Najire primjenjivani reagensi ukljuuju natrijum-hipohlorit, hidrogen-perioksid, ozon i
kalijum permanganat. Upotreba baza i kiselina kao apsorpcionih medija je takoer
rasprostranjena i esto kiselinsko/bazni sistem se upotrebljava zajedno sa nekim oksidirajuim
apsorbentom. Zbog znaajnog broja komponenata koje mogu biti prisutne u emisijama u zrak
iz pogona za preradu hrane, viestupni apsorberi mogu biti primijenjeni. I ako apsorpcioni
sistem moe ukljuiti inicijalno ispiranje vodom iza kojeg slijedi proces sa kiselinama ili
bazama, a zatim konano oksidacioni proces.
Natrijum hipohlorit je veoma iroko primjenjiv oksidans prvenstveno zbog svoje visoke
reaktivnosti. Hipohlorit se pokazao kao posebno koristan za instalacije ije emisije sadre
znaajan nivo sumpora i azota, te sastojaka neugodnog mirisa.
Hipohlorit se generalno koristi za alkalni pH kako bi se sprijeilo razgradnja u slobodan hlor.
Postoji tendencija da hipohlorit reaguje sa odreenim komponentama kroz procese hlorinacije
prije nego kroz procese oksidacije. Ovo se posebno dogaa kada se u zranom toku nalaze
aromatine materije koje mogu razviti hlorinirane aromatske sastojke u tretiranom toku zraka.
Potencijal za hlorinaciju je vei ukoliko je koncentracija hipohlorita vea, tako da dizajn
uvrtava niu koncentraciju hipohlorita u apsorbirajuoj tenosti nego to je stvarno potrebna
za optimalnu apsorpciju, smanjujui rizik ove pojave.
Kako bi se ovo rijeilo razvijen je novi proces koji je u osnovi konvencionalni hipohlorni
apsorber ali sa katalizatorom ukljuenim u sistem recikliranja tenosti. Katalizator je baziran
na nikl-oksidu i ovaj sistem bi trebao da drastino povea stepen reakcije hipohlorita i sprijei
sve reakcije hlorinacije. Potencijalne reakcije hlorinacije su izbjegnute prilikom
dekompozicije hipohlorita u gas, kisik i natrijum hlorid, suprotno od slobodnog hlora, koje su
omoguene upotrebom katalizatora. Ovim se sa druge strane omoguava poveana
koncentracija hipohlorita u apsorberu i poveanje efikasnosti. pH se kontrolira na priblino
pH 9, a redoks potencijal se odrava na optimalnoj voltai.
Hidrogen-peroksid je generalno manje efektivan od hipohlorita, zbog svoje nie oksidacione
snage. Ipak, prednost postoji u tome to je produkt reakcije voda i moe se primjenjivati kada
su prisutni aromatori kako je gore objanjeno. Hidrogen-peroksid se obino koristi u
acidofilnim uslovima, prvenstveno radi kontrole stepena dekompozicije.
Ozon je takoer jak oksidacioni agens, i ako je njegova oksidaciona mo vie izraenija u
tenoj fazi nego u gasovitoj fazi.

283

vrsti oksidacioni agenti se takoer koriste kao to su kalcijum-oksid ispira, kod kojeg
estice kalcijum-oksida dolaze u kontakt sa neugodnim mirisima u strujanju gasa proizvodei
vrsti ostatak kalcijum-karbonata. Identificirano je ogranieno odstranjivanje neugodnih
mirisa i nerijetki operativni problemi (tokom rada) u vezi sa rukovanjem vrstim materijama.
Zbog toga je ea primjena tenih apsorpcionih agensa.

Apsorber sa nasutim slojem

Opis
Sistemi sa nasutim slojem su najee koriten tip upijaa koji nudi prednost maksimiziranja
povrine po jedinici zapremine i relativno nizak pad pritiska.
Zrani tok koji treba biti tretiran (preien) je usmjeren u suprotnom smjeru u odnosu na tok
recirkulirajue tenosti. Nasuti sloj se sastoji od velikog broja dijelova paketa, obino
napravljenih od plastike, koji dozvoljavaju znaajnu povrinu za ostvarivanje kontakta izmeu
gasa i tenosti. Sistem za tenost moe sadravati sve od jednostavne pumpe za recikliranje
do sloene sofisticirane stanice za doziranje hemikalija sa objektom za kontrolu pH.
Distribucija tenosti se pokazala kao najefektivnija u obliku serije simetrino postavljenih
prskalica na povrini jedinice. Preieni zrak se isputa kroz eliminator sumaglice kako bi se
uklonile viak kapljica prije emisije.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje neugodnih mirisa i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Apsorberi su efektivniji za ostvarivanje specifini komponenti u odnosu na sveukupno
odstranjivanje i oni su registrirali efikasnost od 70-80 %. Upotreba jedne centralne prskalice
za distribuciju tenosti opada zbog toga to daje slabiju distribuciju tenosti. Zavisno od
vertikalne duine paketa u apsorberu moe se javiti potreba da se uvede sistem redistribucije
tenosti. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora ali oni mogu
trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Primjenljivost
Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu zapreminski velikih zrani
tokova koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji.
Utede
Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju
procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se
smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije
vodene pare.
Primjer ureaja
iroka primjena za kontrolu neugodnih mirisa.
Ploasti apsorber

284

Opis
Ploasti apsorber (upija) se sastoji od vertikalnog tornja sa nekoliko horizontalnih
perforiranih tacni ili sitastih ploa koje su uglavljene u njemu. Pregrade su postavljene na
kratkom rastojanju iznad otvora na ploama. Tenost za ispiranje ulazi na vrhu tornja i
sukcesivno tee du svake tacne. Zrani tok koji se tretira ulazi na dnu tornja i kree se navie
prolazei kroz otvore (perforacije) na ploama. Brzina strujanja zraka je dovoljna da sprijei
tenost da curi kroz otvore. Zrak koji se tretira se usmjerava kroz zavjesu koja nastaje
prelivanjem tenosti preko tacni. Postoji mnogo varijacija u dizajnu ploa i pozicioniranju
prskalica tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje neugodnih mirisa gasova i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Uoeno je da ovi apsorberi imaju relativno mali pad pritiska. Efektivniji za ostvarivanje
specifinih komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje, a tipino registrirana
efikasnost je 70-80 %. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora
ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Primjenljivost
Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu na zrane tokove koji sadre
gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji.
Utede
Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju
procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se
smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije
vodene pare.

Sprejni ispirai
Opis
Sprejni ispira jednostavno sadri teni sprej koji dolazi u kontakt sa zranim tokom koji se
die navie u datoj posudi. Posuda ne sadri ni pakovanje, niti ploe niti bilo kakav ureaj
koji se koristi za omoguavanje kontakta izmeu gasa i tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje kondenzovanih para i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali mogu trebati
prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.

285

Tamo gdje je prisustvo praine ili kondenza potencijalni problem i zahtjeva se da se u istom
ureaju (opremi) otkloni zagaenje gasova ili neugodnih mirisa, mogu se pojaviti ozbiljni
problemi u radu i tokom vremena apsorber se mora istiti da bi se vratio u funkciju. S
obzirom na ovo moda bi vie odgovaralo da se instalira apsorber sa talasastim ploama. Na
ovaj nain bi ulazni zrak prolazio kroz seriju ploa sa talasastim rubovima sa rasprivaem
tenosti postavljenom na poetku svakog skupa talasastih ploa. Skup talasastih ploa moe
biti dizajniran da se moe odstraniti na licu mjesta, oistiti i zamijeniti bez potrebe za
iskljuivanjem postrojenja. .
Primjenljivost
Rasprna komora nije generalno pogodna za kontrolu neugodnih mirisa i gasovitih supstanci
zbog ogranienog prelaza mase. Ipak, ukoliko zrak, koji se treba preistiti sadri znaajan
nivo praine ili kondenzirajuih materija, onda se moe koristiti jednostavan rasprni toranj,
kako bi se oni odstranili prije tretmana kojim e se omoguiti poveanje kontakta izmeu gasa
i tenosti, kao to su prethodna dva navedena upijaa.
Utede
Relativno niski kapitalni i trokovi rada.

Toplotni tretman otpadnih gasova

Toplotnim tretmanom se mogu oksidirati na visokim temperaturama odreeni gasoviti
polutanti. Brzina reakcije se eksponencionalno poveava sa temperaturom.
Oksidiraju svi polutanti, ukljuivo sve organske smjese, takoer isto i neorganske supstance
kao to su ugljenmonoksid i amonijak.
Obezbjeujui potpuno sagorijevanje, ugljik i vodonik reaguju sa kiseonikom obrazujui CO2
i vodu. Nepotpuno sagorijevanje stvara nove polutante, kao to su ugljenmonoksid CO i
potpuno ili djelimino neoksidirana organska jedinjenja.
Ako otpadni gas sadri elemente kao to su sumpor, azot, halogene i fosfor tada se
sagorijevanjem stvaraju neorganski polutanti kao to su oksidi sumpora, oksidi azota,
vodonikova jedinjenja, koji se kasnije uklanjaju nainima procesa preiavanja otpadnih
gasova ukoliko su koncentracije previsoke. To ograniava podruja primjene za postupak
sagorijevanja polutanata.
Postoji obaveza za vie sigurnosnih tehnikih zahtjeva, a naroito za:
- Potrebna je zatita od povrata plamena izmeu postrojenja za termiko spaljivanje i gasne
struje koja se tretira. Uopteno, to se moe postii pomou plamenih osiguraa od eksplozije
povratnog plamena ili vodenim preprekama.
- Na poetku rada, a prije paljenja gorionika, postrojenje za termiko spaljivanje mora biti
propuhano sa zrakom volumena 5 puta veeg od volumena pei.
Svakom ponovnom paljenju gorionika u toku rada prethodi ienje gorionika .
- Koritenje zraka obogaenog rastvorom solventa ini postupak rizinim.
Termika oksidacija (termiko spaljivanje) otpadnih gasova
Za potpunu oksidaciju mjeavine da bi se postigla razgradnja u vazdunoj struji mora biti
podeena koliina zraka sa dovoljnom koliinom kiseonika, dovoljnim vremenom kontakta i

286

dovoljno visokom temperaturom. Oksidacija organskih jedinjenja e se odvijati ako se

odrava temperatura gasova u pei izmeu 200 400 C vea nego to je temperatura
samopaljenja prisutnih hemijskih sadraja. Pri termikoj oksidaciji pretvorba polutanata se
odvija na visokim temperaturama, npr. veim od 600 C.
Obzirom da e primjenom termike oksidacije biti unitena jedinjenja polutanata vano je
razmotriti povrat toplote iz procesa termike oksidacije i tako smanjiti trokove goriva. Kod
prehrambene industrije emisije u zrak rijetko imaju organske komponente u koncentracijama
koje izazivaju eksplozivna stanja, pa se uglavnom koriste konvencionalne pei ili postrojenja
za termiku oksidaciju koja imaju direktan kontakt plamena sa vazdunom strujom koja se
tretira. U sluaju kada je visoka koncentracija organskih komponenti, iznad relevantne granice
za nastanak eksplozivnog stanja, onda se zahtijeva vrsta sistema bez plamena. Ti sistemi
koriste toplotni medij za grijanje vazdune struje i na taj nain se izbjegava direktan kontakt
vazdune struje sa plamenom.
Postrojenja za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom obino rade pri temperaturama
700 do 900 C. Temperatura reakcije zavisi od prirode polutanta; ona moe biti nia ali za
manje lako oksidirajue supstance , kao to su organo-halogena jedinjenja moe biti i iznad
1.000 C. Za jedinjenja neugodnog mirisa openito je usvojena temperatura 750 do 800 C.
Uslovi opreme za pojedine etape termike oksidacije prikazani su u Tabeli 77. a tipian izgled
postrojenja za termiku oksidaciju prikazan je na Slici 27.
Tabela 77. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije
Faze i oprema

Uvjeti

GORENJE

Gorivo sagorijeva sa istim zrakom ili sa dijelom

kontaminiranog zraka to dovodi do stvaranja plamena na
tipinoj temperaturi 1350 do 1500 C

MIJEANJE

Obezbjediti odgovarajuu turbulenciju i time mijeanje

procesnog gasa postiui jednolinu temperaturu.

SAGORIJEVANJE

Gasovi se zadravaju na temperaturi sagorijevanja dok se ne

zavri oksidacija, obino 0,5 do 1 sekunde

POVRAT TOPLOTE

Smanjuje trokove rada i potronju goriva.

287

Slika 27. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju)

Gorionik moe imati dvije izvedbe, sa jednim plamenikom i onog kod kojeg se gorivo
distribuira kroz vie mlaznica. Prema obliku strujanja imamo gorionike sa laminarnim
strujanjem, mlaznicama i vrtlonim tokom strujanja. U specifinim sluajevima gorionik
moe biti zamijenjen sa elektrinim grijuim sistemom.
Kiseonik neophodan za sagorijevanje moe se uzeti iz zraka, ili iz zrane struje koja se tretira
ili alternativno kao omjer zraka i zrane struje. Mogua dodatna goriva mogu biti lako ulje za
loenje, prirodni gas ili LPG-liquefied petroleum gas (teni naftni gas).
Potrebno je obratiti panju na mogunost prisustva bilo koje koliine vodene pare u vazdunoj
struji koja bi mogla dovesti do gaenja plamena, to ima za rezultat loe sagorijevanje.
Gorionik takoer moe biti tipa prethodnog mijeanja goriva i zraka potrebnog za
sagorijevanje prije prolaska kroz mlaznice, ili difuzionog tipa gdje se gorivo mijea sa zrakom
za sagorijevanje na mjestu iza mlaznice. Veina gorionika je difuzionog tipa.
Mjeavina gasne struje se moe postii prirodnom difuzijom ili mehanizmom mijeanja ili
pomou odbojnika (ljebova) koji obezbjeuju promjenu smjera a time mijeanje.
Komora za sagorijevanje u kojoj se odvija reakcija oksidacije mora biti projektovana da izdri
velika toplotna optereenja. Neke konstrukcije komora napravljene su od termootpornog

288

materijala sa metalnim platom i vatrostalnom oblogom. Veliina komora za sagorijevanje je

dovoljna da postigne eljeno vrijeme zadravanja i da prilagodi dovoljnu duinu plamena bez
gaenja.
Neki oblici povrata toplote su skoro uvijek zagarantovani ime se smanjuju trokovi rada i
potronja goriva. Povrat toplote se konvencionalno provodi u cijevnim izmjenjivaima toplote
u kojima se toplota kontinualno prenosi za predgrijavanje ulazne gasne struje gasa.
Ova vrsta sistema se naziva rekuperativni sistem i ima 70 do 80 % povrata toplote sa jednim
tipinim nivoom dizajna.
Povrat toplote moe se takoer postii i sistemom regeneracije, koji koristi 2 kompleta
izmjenjivaa toplote sa keramikim ploama. Tako se jedna ploa grije neposredno u kontaktu
sa izlaznim gasovima, dok se druga ploa koristi za predgrijavanje dolaznih gasova. Sistem
radi tako da ploe budu naizmjenino u funkciji grijanja i hlaenja. Potencijal za povrat
toplote ovog sistema je vei od rekuperativnog sistema, sa 80 do 90 % povrata toplote, to je
tipino dizajnirana konstrukcija. Upotreba termikih fluida stoji kao alternativa ovom tipu
sistema.
Toplotu moemo takoer povratiti koritenjem kotlova koji koriste otpadnu toplotu, gdje se
tretirani izlazni gasovi koriste za proizvodnju vodene pare za koritenje u drugim pogonima i
postrojenjima ili lokaciji. Rad postrojenja za termiko spaljivanje ne moe uvijek ii zajedno
sa potrebama za parom, tako da integracija moe biti sloena.
Postoji takoer mogunost za sekundarni povrat toplote, upotrebom tretiranih izlaznih gasova
iz prve faze povrata toplote za grijanje vode ili prostora. Postoje primjeri gdje se toplota
sagorijevanja moe vratiti u poprenom izmjenjivau toplote i koristiti u procesu kuhanja
umjesto pare.
Izvjetajima upoznajemo da se problemi neprijatnih mirisa u neposrednoj sredini okruenja
mogu rijeiti sagorijevanjem dimnih gasova iz kuhanja/dimljenja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije gasova i neprijatnih mirisa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Primjenom procesa termike oksidacije, meutim postoji mogunost za stvaranje nepoeljnih
nus-proizvoda sagorijevanja, kao na primjer visokog sadraja NOx i CO2. U sutini, to je
vea temperatura reakcije to je vea mogunost stvaranja poveanog nivoa NOx. Obino je
korisno vriti izbor gorionika sa niim stvaranjem NOx.
Potrebno je razmotriti kako minimizirati stvaranje SO2 emisija iz gasova neprijatnog mirisa
koji sadre neka jedinjenja sa sumporom. Mora biti razmotreno i prisustvo hlorida u gasovima
neprijatnog mirisa radi mogueg obrazovanja kiselih gasova, kao sto je HCl. Takoer se javlja
potencijalni problem korozije unutar opreme. Kada su prisutna isparljiva organska jedinjenja
(VOC) nuno je posebnim uslovima sprijeiti formiranje dioksina, mada je uobiajeno
njegovo neznatno obrazovanje u procesima izgaranja otpadnih gasova.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije, kao npr. potronja goriva za rad postrojenja za termiko spaljivanje
gasova.

289

Operativni podaci
Postrojenje za termiku oksidaciju nee dobro raditi sve dok se ne postignu temperature za
efikasno izgaranje polutanata, kako bi bili sigurni u njihovo unitenje. Pravilno projektovano
postrojenje za termiko spaljivanje i pravilan rad ovog postrojenja moe postii efikasno
uklanjanje neprijatnih mirisa sa 100 % uinkom, pa je ova tehnika neovisna o intenzitetu
neprijatnih mirisa.
Kod neprijatnih gasova koji sadre znaajnu koliinu estine tvari nepohodno je provesti
predtretman prije tretmana procesom termike oksidacije. To je naroito relevantno ako
instalirani sistem podrava povrat toplote, uslijed mogueg kvara izmjenjivaa toplote.
Dok visoko prisustvo vode, odnosno vodene pare u zraku, ne stvara problem u procesu,
zahtjevi koje mora zadovoljiti gorivo su vei nego za zagrijavanje suhog zraka. U praksi,
uklanjanje vodene pare iz zrane struje se obino ne poduzima i obino su ukljueni dodatni
zahtjevi za gorivo u sveobuhvatnim ekonomskim razmatranjima termike oksidacije kao
tehnike.
Termikom oksidacijom otpadnih gasova moe se postii nivo isparljivih organskih jedinjenja
(VOC) od 1 20 mg/m3 .
Norveka istraivanja suenja dimljenih kobasica, gdje je razmatrana komora za kuhanje/
dimljenje, naeno je poslije termike oksidacije prisustvo u otpadnom gasu 7 mg TOC/m3
odnosno 0,2 mg TOC/ t kobasica. Gas nije sadravao CO.
Na primjeru jedne sunice sa godinjom proizvodnjom od 3000 t dimljenih proizvoda, otpadni
gasovi od procesa suenja se sagorijevaju koritenjem termike oksidacije sa direktnim
plamenom.
Otpadni gas iz bezdimnih faza procesa koji ne zahtijevaju smanjenja emisije nemaju potrebu
da se tretiraju.
Sistem se smatra kao robustan tretman otpadnih gasova i zahtijeva malo odravanja.
Postrojenje za termiku oksidaciju se zagrijava na svoju radnu temperaturu prije nego se
upotrijebi dimni generator. U vrijeme dimljenja, ventilator tjera izlazni gas preko ugrijanih
dijelova rotilja kroz klapnu bajpasa na predgrijavanje. Tu se tako prljavi gas zagrije na 300
350 C prije ulaska u komoru za sagorijevanje, gdje se mijea sa vruim gasovima iz gasnog
gorionika. Poslije tretmana, isti gas se upotrebljava za predgrijavanje prljavog gasa putem
integrisanog izmjenjivaa toplote, hladi ga na 400 do 450 C, prije nego se ispusti u zrak kroz
odvodni dimnjak.
Tabela 78 prikazuje tehnike podatke za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom na
primjeru dimnih komora. Dijagram toka voenja procesa dimnih gasova ove sunice je
ilustriran na Slici 28.
Tabela 78. Tehniki podaci termike oksidacije sa direktnim plamenom koji se primjenjuju u
sunici
DIMENZIJE
Ukupna duina ukljuujui gorionik

4250mm

Ukupna duina bez gorionika

3750 mm

Prenik

1150 mm

290

Dimenzije spoja prljavog gasa

200x200 mm ili 200 mm

Dimenzije spoja istog gasa

300 mm

Teina

1250 kg

PROJEKTOVANI SPOJEVI
Gorivo

Lo ulje

Elektrini spoj

220 V/50 Hz (priblino 1 kW)

Ventilator izlaznog gasa

380 V/50 Hz (priblino 4 kW)

Slika 28. Dijagram toka upravljanja procesom dimnih gasova iz otpadnih gasova u sistemu
ienja sunice
Na primjeru sunice, sve sekcije za suenje su bez obzira na svoju veliinu opremljene sa
dimnim generatorom. Intenzitet dimljenja je odreen vremenom dimljenja, koje je priblino
60 120 min/ po ari. Stepen proticanja za jedan generator je 200 Nm3/h u primjeru suenja
za komoru sa 11 sekcija i ini ukupnu brzinu proticanja 2.300 Nm3/h, pa uz primjenu realnog
koeficijenta rada od 75 % ini stupanj proticanja od 1.650 Nm3/h.
Tabela 79 pokazuje tehnike podatke za koritenu termiku oksidaciju sa direktnim
plamenom.
Tabela 79. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju
Parametar

Vrijednost

291

Napomena

Parametar

Vrijednost

Napomena

Brzina protoka otpadnog

gasa

2300 m3/h

Normalno stanje (0 C i
1013 mbar, suho)

Kapacitet gorionika

600 kW

Kapacitet se kontinuirano
prilagoava

Koncentracije supstanci u
otpadnom gasu

Dostignuti nivoi u izvjetaju

nisu dati

2300 Nm3/h x 50 mg/Nm3

0,115 kg/h

<50mg/Nm3 TOC 0,115

kg/h

Izvjetaj upuuje da se kod 620 660 C postie kompletno uklanjanje emisija neprijatnih
mirisa, a po nekom optem pravilu, TOC se emituje kod nespecifine razine ispod 50
mg/Nm3.
Termika oksidacija sa direktnim plamenom moe se postii iznad 1.000 C.
Djelotvornost tehnike ovisi od nekoliko parametara, kao to su radna temperatura, vrijeme
zadravanja i uslovi mijeanja u komori za sagorijevanje. Postiu se nivoi TOC manji od 10
mg /Nm3.
Zrak za sagorijevanje za
gorionik na loe ulje 300
Nm3/h

Zrak za hlaenje 1500

Nm3/h

Prljavi zrak iz sunice

1650 Nm3/h

Ulje za grijanje 56 kg/h

Centralno ienje otpadnog gasa direktnim plamenom poslije gorenja

Zrak za hlaenje

isti otpadni gas

1650 Nm3/h

1500 Nm /h

Slika 29. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod

292

Primjena:
Sistem se upotrebljava za uklanjanje VOC i neprijatnih mirisa. Termika oksidacija ima
prednost, jer je univerzalno primjenjiva kao metod kontrole neprijatnih mirisa, jer veina
komponenti neprijatnih mirisa moe biti oksidirana u produkte bez neprijatnog mirisa na
visokoj temperaturi, dok je primjena drugih metoda mnogo restrikitivnija, ogranienja.
Termika oksidacija se primjenjuje za tretman manjih volumena, manjih od 10.000 Nm3/h,
gdje faktor ekonominosti rada ukazuje poveanje trokova za grijanje veih volumena
protoka zraka. Metod je prikladan za otpadne gasove neprijatnih mirisa sa promjenljivom
koncentracijom kontaminanata i moe tretirati razliite volumena protoka.
Ako su prisutni alkalni metali u zemljitu, kod postrojenja za suenje povra , oni mogu
izazvati preranu degradaciju keramikih materijala koji se upotrebljavaju u konstrukcijama
regenerativnog povrata toplote.
Utede
Ova tehnika zahtijeva visoke kapitalne trokove, ali glavna razmatranja u procjeni pogodnosti
za termiku oksidaciju su radni trokovi u smislu zahtjeva za gorivom. Koritenje sistema za
rekuperativni ili regenerativni povrat toplote moe poboljati efikasnost tehnike i smanjiti
trokove rada. Mogue je remodeliranje za sve vrste pei za dimljenje, uz razliite trokove.
Postoje pei za dimljenje sa integriranom opremom za termiku oksidaciju.
Primjer postrojenja
Koristi se u barem jednoj sunici u Njemakoj i u sunicama u nordijskim dravama.
Oksidacija otpadnih gasova u postojeem kotlu
Opis
Mogue je usmjeriti gasove neprijatnog mirisa na postojei kotao na lokaciji pogona i
postrojenja. Ovo ima prednost koritenja postojee opreme i izbjegavanja investiranja u
dodatnu opciju preiavanja. Princip rada je u biti isti kao i kod termike oksidacije kod
postrojenja izgraenog za tu svrhu.
Izlazni tok neprijatnih mirisa se vodi na ventilator kotla zranog toka za sagorijevanje ili
ventilator kotlovnice, a onda na kotao. To obezbjeuje kiseonik potreban za sagorijevanje i
unitavaju se komponente neprijatnih mirisa.
Sveobuhvatna izvodljivost koritenja postojeeg kotla uveliko zavisi od volumena zraka
neprijatnog mirisa koji se tretira u odnosu na potreban zrak za sagorijevanje u kotlu pod
ekstremnim optereenjem. Ako je zrak neprijatnog mirisa znaajno manji nego potreban zrak
za sagorijevanje onda e to vjerovatno predstavljati problem. Ukupan volumen zraka
neprijatnog mirisa bi mogao jednostavno da se vodi kanalom kroz ventilator za sagorijevanje.
Ipak, velika veina radnih uslova rezultira time da kotao radi na ciklian nain kao odgovor
na signal pritiska pare.
Mogue implikacije na rad kotla treba u potpunosti razmotriti. Elementi sigurnosti povezani
sa trasiranjem isputanja neprijatnih mirisa u kotao su u osnovi obuhvaeni u radu postojeeg
kotla. Mogu se dodati osigurai protiv plamena ili vodene prepreke za sprjeavanje povrata
plamena izmeu kotla i gasnog toka koji se tretira.
Ostvarene okolinske koristi
Visoko efikasno i, ukoliko je korektan rad, isto toliko efikasno u uklanjanju neprijatnih
mirisa, ukljuujui i intenzivne neprijatne mirise kao i ostale metode gorenja.

293

Nepoeljni efekti na ostale medije

Potronja energije. Potronja goriva moe se poveati poto to moe biti neophodno radi
odravanja rada kotla, ukoliko se to drugaije ne zahtijeva .
Operativni podaci
Normalan rad kotla je proizvoditi paru u skladu sa potrebama pogona i postrojenja poto se
stalno prati na signalu za pritisak pare na izlazu kotla. Kada se pritisak pare povea na svoju
postavljenu vrijednost, kotao e reagirati smanjenjem dotoka goriva na gorionik. Protok zraka
za sagorijevanje, koji je elektrino ili mehaniki povezan sa brzinom ubacivanja goriva, e
takoer biti smanjen radi odravanja optimalnih uslova sagorijevanja. Ako je brzina dotoka
zraka za sagorijevanje na ovim niskim uslovima gorenja nia od volumena zraka neprijatnog
mirisa koji se tretira, onda strategija za kontrolu kotla treba da se promijeni. Takoer,
poznavanje sadraja kiseonika koji sadri zrak neprijatnog mirisa, ukoliko se sumnja da je
manji od 21 %, e nadalje pomoi kod poetne probe izvedivosti.
Strategija kontrole bi se mogla promijeniti da ne bude zavisna od pritiska pare i da ne bude
zavisna od brzine dotoka zraka za sagorijevanje. Brzina dotoka zraka za sagorijevanje bi se
onda postavila na minimum, tj. da je ekvivalentna volumenu zraka neprijatnog mirisa koji se
tretira, to bi po redu onda postavilo minimalni brzinu dotoka goriva i brzinu gorenja. Kada se
postigne postavljeni pritisak pare, kotao se vraa na reim rada sa minimalnom brzinom
dotoka zraka za sagorijevanje i neeljena toplota se isputa kroz dimnjak kotla. Kljuni dio
procjene je utvrditi procenat vremena za koji kotao radi sa brzinom dotoka zraka za
sagorijevanje niom od brzine dotoka zraka neprijatnog mirisa, radi prorauna dodatnih
trokova za gorivo.
Na samom poetku treba razmotriti da li e kotao raditi uz stvaranje gasova neprijatnih mirisa.
Primjenjivost
Koristi se za uklanjanje gasovitih zagaujui materija i neprijatnih mirisa. Pogodno za
neprijatne mirise malog volumena i visokih koncentracija.
Utede
Mogunost za koritenje postojee kotlovnice ima ekonomske koristi, i u smislu kapitalnih
trokova i operativnih trokova.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ispunjavanje zahtjeva postavljenih zakonskom legislativom.
Katalitika oksidacija otpadnih gasova
Opis
Katalitika oksidacija je proces slian termikoj oksidaciji uz jednu osnovnu temeljnu razliku,
a to je da se u ovom sluaju oksidacijske reakcije odvijaju uz prisustvo katalizatora, a ne na
zraku. Glavna prednost katalitike oksidacije je da se zahtijevaju znaajno nie radne
temperature, npr. 250 do 500 C.
Kao i kod apsorpcije, reaktanti za heterogene gasne reakcije moraju biti prvo prenijeti na
unutranju povrinu openito poroznih katalizatora. Poto openito postoji nedostatak
adekvatnih podataka o supstancama, kao to je konstanta brzine reakcije i koeficijent difuzije,
reaktori se obino planiraju na osnovu empirijskih podataka.

294

Glavne komponente sistema za katalitiko sagorijevanje su pomona oprema za gorenje,

izmjenjiva toplote i reaktor sa katalizatorom. Tipini izgled postrojenja za katalitiko
sagorijevanje je prikazano na Slici 30.

Slika 30. Prikaz katalitikog sagorijevanja-u pripremi

Zrana struja ulazi u jedinicu i predgrijava se u konvencionalnoj oplati i cijevnom
izmjenjivau toplote. Predgrijana ulazna struja se dalje zagrijava putem gorionika na eljenu
temperaturu oksidacije, prije prolaska na katalizator. Kontaminanti prisutni u zranom toku
neprijatnih mirisa, zajedno se sa kiseonikom rasipaju po povrini katalizatora. Oksidacija se
odvija i produkti oksidacije se desorbiraju nazad u gasnu struju. Ovi transferni procesi
zahtijevaju ogranieno vrijeme unutar katalizatora, uz brzinu reakcije koja je pod jakim
uticajem radne temperature. Tretirani gasni tok zatim prolazi kroz izmjenjiva toplote,
zagrijavajui dolazei zrani tok neprijatnih mirisa.
Najvaniji aspekt osnove katalizatora je omjer povrine podruja i volumena i otuda
raspoloivo podruje za reakciju.
Aktivne komponente koje se obino koriste su metali iz grupe platine i oksidi metala Co, Cr,
Cu, Fe, Mo, Ni, Ti, V, i W. Pomoni materijali su obino metali u obliku ploa, tkanine ili
mree, metalni oksidi, npr. Al2O3, SiO2 i MgO, i minerali, npr. plavi kamen ili zeolit, u
kalupima.
Prilikom procjene potencijalnih postrojenja za katalitiko sagorijevanje potrebno je razmotriti
slijedee upute kao mogue rjeenje za ublaavanje: prostorna brzina, pad pritiska i
temperatura.
Prostorna brzina se definie kao reciprona vrijednost vremena boravka gasa unutar bloka
katalizatora, sa volumetrijskim protokom zraka izraenim na 0 C. Tipini obim prostornih

295

brzina koji se koristi u industrijskim primjenama je izmeu 20.000 i 45.000 m/h. Ovo
odgovara obimu vremena boravka od 0,03 do 0,1 sekundi na tipinim radnim temperaturama.
U osnovi, postoji balansiranje izmeu koliine katalizatora ugraenog u dizajn i radne
temperature.
to je vie katalizatora i time rada u odnosu na prostornu brzinu od 20.000 m/h, time e biti
potrebnija nia radna temperatura za postizanje datog uinka. Ako je zrani tok koji se tretira
velik, onda treba ugraditi dodatni katalizator za smanjenje trokova goriva zagrijavanjem na
niu radnu temperaturu. Meutim, poveano punjenje katalizatora e stvoriti povean pad
pritiska, zahtijevajui time dodatnu snagu ventilatora za ekstrakciju.
Katalizator pokazuje linearnu vezu izmeu brzine dotoka i pada pritiska uslijed laminarnog
toka unutar katalizatora. Tipini dizajn bi dozvolio ukupan pad pritiska sistema od priblino
500 mm. Konfiguracija bloka katalizatora igra vanu ulogu u minimiziranju pada pritiska i
time radnih trokova. Katalitika oksidacija je egzotermna reakcija. Postoje pogoni i
postrojenja gdje se temperatura poveava na dovoljnu veliinu da se omogui katalitika
oksidacija za rad na samoodriv nain bez dodavanja goriva nakon to se postignu radni
uslovi.
Povrat toplote je bitan dio procesa i obino se integrie u dizajn, koritenjem tretiranih gasova
za predgrijavanje dolazeih gasova. Izmjenjvai toplote su tipino dizajnirani sa povratom
toplote od 80 C, to efikasno rezultira sa krajnjom temperaturom isputanja izmeu 150 i 200
C za tipine temperature oksidacije.
Postrojenja za katalitiko spaljivanje zauzimaju manje prostora nego postrojenja za
spaljivanje otpadnih gasova.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije gasova i neugodnih mirisa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Postoji mogunost da e proces spaljivanja generirati neeljene nus-proizvode, npr. visoke
nivoe NOx i CO2. to je temperatura reakcije vea, to je vei i potencijal za generiranje
poveanih nivoa NOx. Obino je vrlo korisno izabrati gorionik koji prilikom sagorijevanja
proizvodi male nivoe NOx. Na radnim temperaturama nastaju relativno male koliine NOx , te
se moe dostii nivo od 15 mg/Nm3.
Sva jedinjenja koja sadre sumpor, a koja su prisutna u gasu sa neugodnim mirisom, generirat
e emisije SO2, te se stoga treba razmotriti mogunost za njihovo minimiziranje.
Prisustvo hlorida u emisiji sa neugodnim mirisom treba takoer razmotriti, jer postoji
mogunost za stvaranje kiselih gasova kao to je HCl. Osim to moe doi do stvaranja
emisija, takoer moe doi do problema sa korozijom unutar postrojenja za spaljivanje. Kada
su prisutna halogenizirana isparljiva organska jedinjenja, mogu biti potrebni posebni uvjeti
kako bi se sprijeilo stvaranje dioksina, iako je po pravilu stvaranje dioksina tokom
sagorijevanja otpadnih gasova zanemarljivo.
Potronja energije, npr. potronja goriva za rad postrojenja za spaljivanje.
Operativni podaci
Postrojenje za katalitiku oksidaciju ne moe raditi efikasno ukoliko se ne dostignu
temperature sagorijevanja potrebne da bi se unitile relevantne zagaujue supstance, tako da
ono treba da pone sa radom prije nego to zapone sam proces sagorijevanja.

296

Katalitikim spaljivanjem otpadnih gasova mogu se dostii nivoi isparljivih organskih

jedinjenja od <1 20 mg/Nm3. Izvjetaji pokazuju da su nivoi ugljen monoksida bili <100
mg/Nm3. Nasuprot tome, nivoi NOx mogu dostii jako visoke vrijednosti, npr. izvjetaji
pokazuju da je tokom katalitikog sagorijevanja nivo NOx 1.000 mg/Nm3.
Pravni zahtjevi u Njemakoj uglavnom se ispunjavaju koritenjem katalitikog spaljivanja, ali
se u potpunosti ispunjavaju koritenjem obinog spaljivanja.
U poreenju sa spaljivanjem, katalitiko spaljivanje zahtijeva manju operativnu temperaturu,
te ne postoji potreba za posebnim graevinskim materijalom. Uklanjanje moguih neugodnih
mirisa od strane katalitikog postrojenja za spaljivanje u regiji iznosi preko 95 %, to je manje
od skoro 100 %, koje se postie prilikom spaljivanja.
Jedinjenja kao to je sumpor, halogeni, cink i organske vrste materije imaju tendenciju da
prekriju katalitiku povrinu.
Na svu sreu, ovaj proces je reverzibilan, te se katalitika aktivnost ponovo moe postii
putem primjene visoke temperature. Inertne lebdee estice takoer utjeu na postepeno
smanjenje katalitike aktivnosti, iako e primjena visoke temperature, 500 C, ponovo
pokrenuti katalitiku aktivnost.
Praina prisutna u gasu ima tendenciju da se akumulira na prednjem rubu katalizatora, to
rezultira u postepenom poveavanju pada katalitikog pritiska. Iako literatura predlae da su
mogue koncentracije praine do 115 mg/Nm3, u praksi se kao referentna vrijednost spominje
50 mg/Nm3.
Struktura oblika pelinjih saa je efikasnija od drugih, jer minimizira probleme sa trenjem,
mehanikom stabilnou, prevelikim padom pritiska, te hemijskom stabilnou u
oksidirajuem okruenju.
Efektivni ivotni vijek katalizatora uglavnom zavisi od prirode protoka zraka koji se tretira.
Podaci o ovome su razliiti, te izvjetaji pokazuju da je ivotni vijek katalizatora u rasponu od
dvije do deset godina, iako obino traje od tri do pet godina.
Primjenjivost
Ove mjere koriste se za smanjenje emisija gasovitih zagaujuih supstanci i neugodnih mirisa
pri malim koncentracijama praine. Mogu raditi i pri protocima zraka na razliitim
temperaturama i razliitim nivoima neugodnih mirisa.
Utede
Manji trokovi za gorivo u odnosu na spaljivanje. Trokovi zamjene katalizatora kotali su
otprilike 50.000 GBP/m3 (2001.), te je to jedan vaan parametar kod izrauna operativnih
trokova.
Kljuni razlozi za implementaciju
Potivanje zakonske regulative i kontrola neugodnih mirisa.

8.4

TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADNIH VODA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Tretman otpadnih voda je tretman na kraju proizvodnog procesa koji se zahtijeva iz razloga
to se otpadne vode javljaju iz razliitih izvora tokom proizvodnog procesa Ovo ukljuuje
vode iz pranja vozila, opreme, ienja pogona. Otpadne vode se isto takoer javljaju i kod

297

isparavanja ili suenja hrane. Postrojenja za tretman otpadnih voda troe energiju i stvaraju
otpad koji se takoe treba odloiti.
Tretman otpadnih vode se primjenjuje nakon to su aktivnostima integriranim u toku
procesa minimizirane i potronja i kontaminacija vode.
U ovom poglavlju predstavljeni su opi problemi o otpadnim vodama u prehrambenoj
industriji i njihovim tretmanima u pogonima i postrojenjima. Nakon toga, individualno su
prezentirani najee koriteni tretmani koji su bazirani na informacijama o tretmanima
otpadnih vode u nekim sektorima prehrambene industrije.
Tehnike iroke upotrebe u prehrambenoj industriji ostvaruju dobrobiti za okruenje kao to su
minimizacija otpadnih voda i u odnosu na specifine tokove otpadnih voda mogu da se
postignu neke ili sve take koje slijede:

smanjenje u volumenu,
smanjenje u optereenju
eliminaciji ili smanjenju koncentracije odreenih supstanci,
poveanje podobnosti za recikliranje ili ponovno koritenje voda.

Ove tehnike su obrazloene u ovom dokumentu. Neke od njih su u potpunosti primjenjive u

prehrambenoj industriji, a neke samo u odreenim tehnolokim operacijama ili sektorima.
U prethodnim poglavljima navedene su tehnoloke operacije, koje se javljaju u prehrambenoj
industriji, ali nisu ukljuene tehnoloke operacije koje koriste tehnike tretmana na kraju
proizvodnog procesa. Prema tome, ovaj odjeljak obuhvata manju primjenu tehnika koje se
koriste kod isputanja otpadnih voda iz prehrambene industrije. Ove tehnike ukljuuju one
tehnike koje mogu ili ne moraju biti razmatrane kao BAT.-najbolje raspoloive tehnike. U
narednim odjeljcima, biti e opisane tehnike koje se koriste u veini sektora, ali i tehnike koje
imaju primjenu u samo odreenim sektorima.
Postoje mnogi faktori koji utjeu na izbor tretmana otpadnih voda, a glavni faktori su:

volumen i sastav otpadnih voda koje se isputaju

lokalna situacija u pogledu vodoprijemnika otpadnih voda npr. rijeka, ue,
jezero, more ili bilo koja druga primjena ogranienja vezana za ispust otpadnih
voda.
Ekonominost
odstranjivanje zagaujuih supstanci ukljuujui npr. opasne supstance
definirane u Direktivi vijea 76/464/EEC [206, EC 1976] i prioritetne opasne
supstance definirane u Direktivi 2000/60/EC [207, EC 2000].

Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Prije tretmana otpadnih voda poeljno je razdvajanje pojedinih tokova otpadne vode.
Mnogi faktori se uzimaju u obzir prilikom odabira opcija za isputanje otpadnih voda:

da li su otpadne vode koje se isputaju iz proizvodnog procesa iste ili zagaene

mogunost prikladnog mjesta za tretman na licu mjesta tj,. na samoj lokaciji
pogona i postrojenja
blizina i kapacitet postrojenja za tretman otpadnih voda

298

blizina i karakteristike potencijalnih prijemnih voda vodoprijemnika

dostupnost postrojenja za tretman ili raspoloivih objekata
trokovi poreenja izmeu lociranja budueg postrojenja za tretman na samoj
lokaciji pogona i postrojenja i ako se ono treba locirati izvan lokacije ili u okviru
drugih raspoloivih objekata
relativna efikasnost npr. bazirana na smanjenju tereta zagaenja otpadnih voda na
licu mjesta, tj. na samoj lokaciji ili na postrojenjima lociranim izvan lokacije
pogona i postrojenja.
procjena rizika u okruenju udruena sa drugim opcijama
disponiranje sekundarnog otpada koji nastaje na postrojenju za tretman otpadnih
voda, ako se ono nalazi na samoj lokaciji pogona i postrojenja
mogunost rada i odravanja na objektima postrojenja za tretman otpadnih voda
koje je locirano unutar lokacije pogona i postrojenja
pregovaranje sa vlastima ili operatorom ureaja za tretman otpadnih voda i
mogunost dobijanja odobrenja
projektovani trendovi u pogledu volumena i sastava otpadnih voda, te
blizina lokalnog stanovnitva.

Glavne opcije za isputanje otpadnih voda iz pogona su:

isputanje bez tretmana, na postrojenje za tretman otpadnih voda izvan lokacije

pogona i postrojenja
isputanje nakon djeliminog tretmana, na postrojenje za tretman otpadnih voda
izvan lokacije pogona i postrojenja
isputanje u rijene tokove, nakon potpune obrade na postrojenju za tretman
otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja
ponovno koritenje odreenih tokova otpadnih voda u drugim industrijama ili za
navodnjavanje.

U veini sluajeva dvije ili vie opcija se detaljno razmatraju. Isputanje otpadnih voda moe
biti glavni faktor u izboru lokacije za nova postrojenja.
Prednosti tretmana tokova otpadnih voda na licu mjesta, tj. u okruenju ili na lokaciji pogona
i postrojenja su sljedea:

vea fleksibilnost na poveanje proizvodnje ili na promjene uvjeta

proizvodnog procesa,
objekti za tretman otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja su
obino izgraeni po mjeri i funkcioniu dobro,
operatori proizvodnih jedinica pokazuju vie odgovornosti prema tretmanu
otpadnih voda kada su sami odgovorni za kvalitet otpadne vode koja se
isputa.

Prednosti tretmana otpadnih voda na kombiniranim postrojenjima, od kojih se dio nalazi na

samoj lokaciji a dio izvan lokacije, su:

iskoritavanje kombiniranih efekata, kako temperature ili pH vrijednosti,

manji trokovi zbog nivoa ekonominosti,

299

vie efikasna iskoritenost hemikalija i opreme koja e relativno smanjiti

operativne trokove,
razrjeivanje odreenih zagaujuih materija koji mogu biti teki za obradu
(npr. emulgirane masnoe ili sulfati).

Gore navedene prednosti odnose se na sluaj gdje se otpadne vode obrauju na postrojenjima
za tretman otpadnih voda, koja su djelimino locirana izvan lokacije pogona i postrojenja, a
koja obezbjeuju da:

obrada otpadnih voda na postrojenjima za tretman otpadnih voda lociranim na

lokacijama udaljenim od pogona i postrojenja je dobra onoliko koliko bi se
postiglo na postrojenjima za tretman da su locirani na samoj lokaciji pogona,
naroito u pogledu optereenja, ali ne i koncentracije svake supstance u vodi
koja dolazi na postrojenje,
postoji prihvatljivost male vjerovatnoe optimizacije u okviru proputanja
otpadnih voda preko automatskog preliva ili posrednih pumpnih stanica,
postoje odgovarajui programi praenja emisija do postrojenja za tretman
otpadnih voda, uzimajui u obzir potencijalnu inhibiciju bilo kog daljeg
biolokog procesa.

Ukoliko je postrojenje za tretman otpadnih voda udaljeno od lokacije pogona i postrojenja, to

moe biti i prednost s obzirom na bioloku razgradljivost otpadnih voda iz prehrambene
industrije.
Osnovne karakteristike otpadne vode iz sektora proizvodnje i prerade mlijeka
Otpadna voda predstavlja glavni okolinski problem u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka.
Najvei izvor otpadna vode je voda od pranja koja se koristi u operacijama kao npr. za pranje
opreme, za propuhivanje i ienje linija kod izmjene proizvodnog programa, za pokretanje
procesa, kod zatvaranja i u procesima izmjene kod procesa kratkotrajne pasterizacije na
visokim temperaturama, kao i kod pranja proizvoda. Iako CIP sistem doprinosi utedi vode,
energije i hemijskih sredstava, ipak i u sluaju CIP-a nastaju velike koliine otpadne vode,
koje mogu imati visok ili nizak pH.
Poznato je da je otpadna voda iz mljekara promjenljivog sastava. Tipino ima visok BPK,
posebno otpadna voda iz procesa izrade pavlake, maslaca, sira i sirutke. Visoki nivoi KPK i
visoke koncentracije suspendovanih materija mogu takoer predstavljati problem u otpadnim
vodama iz ove industrije kao takoer i prisustvo ostalih zagaujuih materija kao to su
fosfor, azot i kloridi. Takoer moe se javiti i problem irokog raspona pH i temperature
otpadne vode. Koncentracija zagaujuih materija u otpadnim vodama umnogome zavisi od
procesa upravljanja vodom u preduzeu (npr.ponovno koritenje vode, odvajanje, dobro
gazdovanje).
Neke vane karakteristike otpadnih voda iz mljekare koje je potrebno razmotriti kada je u
pitanju tretman otpadnih voda su slijedee:

velika dnevna varijacija protoka

promjenjiv pH

300

otpadne vode mogu imati nedostatak azota, osim u sluaju da neobraena voda ima
visok sadraj nitrata ili se koristi azotna kiselina

otpadna voda moe imati visok nivo fosfora ukoliko se za ienje koristi fosforna
kiselina. Mlijeko takoer ima visok sadraj fosfora, npr. 93 mg P/100 g punomasnog
mlijeka

tretman otpadnih voda iz mljekare rezultira u manjim koliinama vika mulja nego to
je sluaj sa tretmanom otpadnih voda iz domainstava, zbog npr. nieg sadraja
suspendovanih materija, nieg odnosa hranljivih materija i mikroorganizama koji se
koristi i viih temperatura otpadne vode

uprkos koritenju prethodnih egalizacionih bazena, ipak je pametno ostaviti prostora za

maksimalni teret zagaenja kada se projektuje dotok kiseonika.

Tehnike tretmana otpadnih voda

Veoma je vano naglasiti da je prije svega potrebno primjeniti eliminaciju, tj. smanjenje
zagaenja vode na samom izvoru umjesto ili prije tretmana nastale otpadne vode.
Kada se primjenjuju tehnike za tretman otpadnih voda, potrebno je razmotriti slijedee
pojedinane procese prije tretmana:

Odvajanje otpadne vode po jednom od ili po svim od navedenih kriterija:visok sadraj

vrstih materija, veoma visok BPK, visok salinitet

Postaviti reetke za uklanjanje krupnih vrstih materija na mjestima gdje je to potrebno

Obezbjediti izjednaavanje protoka i optereenja u sistemu za isputanje otpadnih voda.

Obezbjediti adekvatno mjeanje i aeraciju kako bi se sprijeilo raslojavanje u
balansnom tanku i odravati pozitivan nivo rastvorenog kisika

Flotacija rastvorenog zraka za uklanjanje masnoa, ulja i maziva i suspendovanih

estica

Za otpadne vode sa koncentracijom BPK veom od 1000-1500 mg/l BPK, razmotriti

koritenje procesa anaerobnog tretmana

Za otpadne tokove niih kocentracija zagaenja, najbolja opcija je aerobni tretman, npr.
kapajui filteri uz veliku brzinu filtriranja. Moe biti neophodno i sekundarno
izravnanje uz filtere velikog uinka, a prije direktnog isputanja u kanalizaciju

Konvencionalni sistemi aktivnog mulja za otpadne vode iz mljekara niih koncentracija

zagaenja

Ostale varijante aktivnog mulja (isti kisik, uzastopni arni reaktori, membranski
bioreaktori) se takoer mogu primjenjivati, gdje je to ekonomski izvodljivo

Mogu se koristiti i hibridni aerobni reaktori, kao na primjer zaronjeni bioloki aerirani
filteri

301

Tehnike tretmana otpadne vode su podijeljene u tri dijela: primarne, sekundarne i tercijarne.
Podaci o kvalitetu efluenta nakon odgovarajueg primarnog i sekundarnog tretmana su dati u
Tabeli xx.
Nakon primarnog tretmana, moe takoer biti potreban i sekundarni tretman.Za otpadne vode
sa koncentarcijom BPK veom od 1000-1500 mg/l, koriste se provesi anaerobnog tretmana.
Anaerobne tehnike se iroko promjenjuju u Evropi za otpadne vode iz mljekara kada je BPK
vei od 3000 mg/l. Nakon povrinske aeracije, rezultujua finalna otpadna voda iz
anaerobnog procesa se moe ispustiti direktno u postrojenje za preiavanje komunalnih
otpadnih voda. Ipak, prisutna je opasnost od isputanja fosfora u finalnu otpadnu vodu u
sluaju kada se koriste anaerobni procesi. Za otpadne tokove manjeg zagaenja, primjenjuje
se aerobni tretman.
U Tabeli 80 prezentiran je kvalitet otpadnih voda iz prehrambene industrije koji moe biti
postignut nakon tretmana. Za neke sektore prehrambene industrije, mogue je postizanje
nieg nivoa kvalitete isputene otpadne vode. Lokalni uvjeti mogu zahtijevati da bude
postignut nii nivo emisija.
Tabela 80 Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije nakon
tretmana otpadnih voda
Parametri

Koncentracija
(mg/l)

BPK5

< 25

KPK

< 125

Suspendovane materije

< 50

pH

6-9

Ulja i masti

< 10

Ukupni azot

< 10

Ukupni fosfor

<5

Koli bakterije (nekoliko bakterija ove vrste,

naroito Escherichia coli)

400 BNV/100 ml*

*BNV broj najvee vjerovatnoe

Bolji nivoi BPK5i KPK se mogu postii. To nije uvijek mogue
postii ili efektivni troak za dostizanje prikazanih nivoa azota i
fosfora, u skladu sa lokalnim uvjetima

302

Tabela 81 prikazuje mogue tehnike u tretmanu otpadnih voda mljekara prikazane

redoslijedom primarnog, sekundarnog i tercijarnog tretmana.
Tabela 81. Tehnike obrade otpadnih voda u mljekarama
Tehnike tretmana otpadnih voda
Primarni tretmani

Reetke i sita (izdvajanje krupnog otpada)

Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i
lakih ugljikohidrata
Ujednaavanje toka i optereenja
Neutralizacija
Pomoni bazen sa skretanjem toka
Flotacija
Sedimentacija
Centrifugiranje
Izmeu primarnog i sekundarnog tretmana, moe se primjeniti hemijski tretman kao to je
precipitacija, flokulacija, koagulacija i acidifikacija kako bi se dodatno uklonile
suspendovane materije u otpadnoj vodi.
Sekundarni tretmani su tipino bioloki tretmani i oni mogu biti ili aerobni, ili anaerobni
ili kombinacija ova dva.

Aerobni tretmani
Aktivni mulj
Uzastopni arni reaktori (UR)
Aerobne lagune
Kapajui filteri
Bio-tornjevi
Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAPF)
Zaronjeni bioloki aerisani filteri (ZBAF)
Anaerobni procesi

303

Anaerobni kontaktni procesi

Anaerobni filteri
Uzvodni anaerobni muljni prekriva (UAMP)
Reaktori sa fluidiziranim i proirenim slojem mulja
Aerobni/Anaerobni kombinovani procesi
Membranski bio-reaktori (MBR)
Tercijarni tretman

Uklanjanje amonijaka
Uklanjanje fosfora
Uklanjanje opasnih i tetnih prioritenih supstanci
Filtracija
Membranske tehnike
Biofiltracija
Tehnike sterilizacije i dezinfekcije
Obrada mulja

Kondicioniranje mulja
Zgunjavanje mulja
Dehidracija mulja

Primarni tretmani
U ovom dokumentu termin primarni tretman se koristi kako bi se opisalo ono to je ponekad
opisana kao primarni tretman, poetni tretman ili predtretman.
Reetke i sita (izdvajanje krupnog otpada)
Opis
Nakon to su vrste tvari uklonjene odreenim tehnikama u proizvodnom procesu i zatiene
od ulaska u otpadne vode npr. koritenjem sudova za njihovo prikupljanje lociranih na
odreenim mjestima unutar postrojenja, te iste vrste tvari mogu biti uklonjene iz otpadnih
voda koritenjem reetki i sita. Velike koliine neemulgiranih supstanci mogu biti uklonjene

304

ako se prosijavanje izvri zajedno sa tehnikim i operativnim mjerama u cilju izbjegavanja

zaepljenja.
Reetke se koriste za izdvajanje krupnijih komada koje plivaju u otpadnoj vodi. Otvor na
reetkama moe da bude razliit (16, 30, 60 mm). Reetke mogu da budu pokretne i
nepokretne, lune i lanane. Mogu da se iste runo ili automatski.
Sito je ureaj sa otvorima, obino istih veliina koji se koristi za zadravanje krupnih vrstih
tvari koje se mogu nai u otpadnim vodama. Sito se sastoji od paralelnih reetaka, ipki ili
ica, isprepletenih ica ili perforiranih limenih daica. Otvori mogu biti bilo kakvog oblika,
ali su veinom krunog ili pravokutnog oblika. Da bi se otklonili manji komadi, razmak
izmeu ipki obino ne prelazi 5 mm. Otvori u automatskim situ idu od 0,5 do 5 mm sa
otvorima od 1-3 mm u irokoj upotrebi. Manji otvori (1-1,5 mm) su i manje podloni
blokadama nego vei (2-3 mm).
Glavni tipovi sita su: statiki (krupni ili sitniji), vibrirajui i rotacioni.
Statiko sito se moe sastojati od vertikalnih ipki ili perforiranih limenih ploica. Ovaj tip
sita zahtijeva runo ili automatsko ienje.
Vibrirajue sito zahtijeva da brzo kretanje bude uinkovito. Najee se koriste za primarne
tretmane udruene za obnavljanje nusproizvoda, posebno tvrdih tvari sa niskim sadrajem
vlage i koji se preferira tamo gdje otpadna voda ne sadri masnou. Vibrirajue sito radi
izmeu 900-1.800 rpm; kretanje moe biti kruno, pravokutno ili etverokutno i da varira od
0,8-12,8 mm od ukupnog kretanja. Brzina i kretanje mogu biti odabrani u zavisnosti od
konkretne primjene. Od primarne vanosti u selekciji ispravnog vibrirajueg finog sita je
primjena tane kombinacije jaine ice i procenta otvorenog podruja sita. Kapaciteti
vibrirajuih sita su bazirani na procentu otvorenog podruja sitnog medija.
Rotaciono ili bubanj sito prima otpadnu vodu na jednom kraju i odvaja vrste materije na
drugom kraju. Tekuina izlazi napolje putem sita do prijemne kutije za dalji prenos. Sito se
obino isti stalnim prskanjem preko eksternih trcaljki, koje su nagnute prema ispusnom
kraju vrste faze. Ova vrsta sita je pogodna za vodne tokove koji sadre vrste tvari. Mikrosita
mehaniki odvajaju vrste estice iz otpadnih voda pomou mikroskopske fine grae.
Najvaniji operativni parametar je pad pritiska. Drugim rijeima gubitak radnog tlaka sa
najboljim parametrima separacije treba da bude izmeu 5 i 10 mbar.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi suspendiranih materija, ukupnih ulja i masti i BPK/KPK su smanjeni. Smanjen rizik
irenja mirisa nizvodno od postrojenja za tretman otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Moe doi do irenja neugodnog mirisa u zavisnosti od npr. vrste i veliine izdvojenih vrstih
tvari.
Primjenjivost
Primjenljiv u pogonima za preradu mlijeka.
Utede
Reetke i sita otklanjaju potrebu za dodatnim tretmanom otpadnih voda i dodatnim
trokovima. Smanjuje koliinu proizvedenog mulja to bi u suprotnom zahtijevalo dodatne
trokove za njegovo odlaganje.

305

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje potrebe za tretmanima otpadnih voda.

Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i lakih
ugljikohidrata
Opis
Ako se masnoe, ulja i masti ne uklone prije poetka aerobnog biolokog tretmana, to moe
ugroziti operaciju tretmana otpadnih voda s obzirom da nisu lako razgradive bakterijama.
Osloboene masnoe mogu se izdvojiti iz vode koristei zamke za masnoe (presretai
masnoa). Slina oprema se koristi i za odvajanje lakih ugljkovodika.
Dalji razvoj zamki za masnoe je separator/razdvojnik sa paralelnim ploama. Ovdje su
separatorske/razdvojne komore nagnute na kutu od 45 o. Europska standardizacija separatora
za ulje, masnoe i lake ugljikovodike je trenutno u obradi (prEN 1825 i prEN 858, prvi i drugi
dio).
Ostvarene okolinske koristi
Otklanjanje osloboenih masti i ulja iz otpadne vode. Sistem obino ne zahtijeva nikakve
dodatne kemikalije tako da se povratne masnoe mogu ponovo koristiti.
Nepoeljni efekti na ostale medije
U zavisnosti od vrste zamki za masnoe npr. bez kontinuiranog otklanjanja masnoe moe
postojati mogunost emisije/irenje neugodnog mirisa posebno tokom pranjenja.
Instaliranje zamki za masnoe unutar procesnih podruja moe prouzrokovati probleme
sigurnosti hrane. Pretjerano vrua voda moe prouzrokovati da se masnoe provedu kroz
procesna podruja i mogu otopiti ve prikupljene masnoe i zbog toga ovo bi se trebalo
izbjegavati. Zatitni materijali i lakoa ienja bi se trebalo uzeti u obzir.
Tano odreivanje veliine komora je kritino za osiguravanje pravilnog odvajanja i
izbjegavanja ispiranja tokom jakog ili izvanrednog bujanja vode. Skretanje toka moe biti
potrebno ako dotoci trpe veliku fluktuaciju. Pranjenje i redovno odravanje je bitno kako bi
se izbjegli problemi neugodnog mirisa.
Operativni podaci
Efikasnost odvajanja/separacije zavisi od temperature vode i moe se poveati ako je
temperatura vode nia. Isto tako prisustvo emulgatora moe smanjiti efikasnost odvajanja.
Reeno je da se efikasnost od 95 % u odnosu na sadraj osloboene masnoe i ulja moe
postii.
Primjenjivost
Primjenljiv u prehrambenoj industriji, u otpadnim vodama koje sadre ivotinjske i biljne
masnoe, ulja i masti.
Utede
Zahtjevne investicije se kompenziraju utedama u trokovima tretmana otpadnih voda i
odravanjem postrojenja.

306

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje problema prouzrokovanih masnoama u cjevovodima otpadnih voda i na
postrojenju za tretman otpadnih voda, te smanjenje zahtijeva prilikom tretmana otpadnih
voda.
Ujednaavanje dotoka i optereenja otpadnih voda
Opis
Egalizacijski bazen obino obezbjeuje usklaivanje varijabilnosti dotoka i sastava otpadnih
voda ili obezbjeuje poboljanje tretmana (npr. kontrola pH vrijednosti). Potreba da se
izjednai isputanje otpadnih voda moe biti razmatrana tako da se osigura da se dotok i
sastav otpadnih voda nau unutar projektnih parametara postrojenja za tretman otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Omoguava tehnikama daljeg tretmana da rade sa optimalnon efikasnou. Koristi
kombinirane efekte do krajnje uravnoteenosti temperature ili pH vrijednosti.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Pretjerano zadravanje otpadne vode u egalizacijskom bazenu moe dovesti do poveanja
kiselosti ili nastanka neugodnog mirisa.
Operativni podaci
Adekvatno mijeanje i ventilacija je potrebno za minimizaciju stvaranja pjene na povrini
egalizacijskog bazena, te odravanje dovoljnog nivoa kisika kako bi se sprijeilo poveanje
kiselosti i irenje neugodnog mirisa. Egalizacijski bazeni obino imaju vrijeme zadravanja
od 6 do 12 sati.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u sektoru za preradu mlijeka. Egalizacijski bazeni se koriste u sektoru
prerade mlijeka.
Utede
Trokovi izgradnje i rada egalizacijskog bazena treba da budu uporeeni sa utedom vezanom
za rad bez smetnji tehnika daljeg tretmana.
Kljuni razlozi za implementaciju
Da omogui nesmetano odvijanje daljeg tretmana otpadnih voda.
Neutralizacija
Opis
Cilj neutralizacije je da se izbjegne isputanje jakih kiselina ili alkalnih otpadnih voda.
Neutralizacija moe isto tako sprijeiti potrebu za daljim tretmanom otpadnih voda. Za
neutralisanje otpadnih voda sa niskim pH vrijednostima obino se koriste sljedee hemikalije:

Krenjak, emulzija krenjaka ili kreno mlijeko (gaeni kre Ca(OH)2),

Natrijev hidroksid (NaOH) ili natrijum karbonat (Na2CO3),
Jonski izmjenjiva-kationski.

Za neutralisanje otpadnih voda sa visokim pH vrijednostima obino se koristi sljedee:

Uvoenje CO2 npr. kao gasa iz fermentacionih procesa,

307

Sumpor-vodonina kiselina (H2SO2) ili hloro-vodonina kiselina (HCl),

Jonski izmjenjiva-anionski.

Termin samo-neutralizacije se koristi kada veliina egalizacijskog bazena u kombinaciji sa

pogodnim varijacijama dotoka otpadnih voda ne zahtjeva upotrebu dodatnih hemikalija.
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegavanje efekata jako kiselih i jako alkalnih otpadnih voda tj. korozije, smanjenja
efikasnosti biolokih tretmana i/ili smanjenja osobina u samo-preiavanju jezera i rijeka, te
mogui pogonski problemi za druge korisnike vode.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Zbog dodatnih hemikalija u otpadnim vodama, sadraj rastvorenih soli moe znaajno porasti
u tretiranim vodama i problemi sa nastalim otpadom (problemi vezani za ponovnu upotrebu
ili odlaganje nastalog otpada).
Primjenjivost
Primjenjivost u pogonima sa jakom kiselim ili alkalnim otpadnim vodama. Neutralizacija se
koristi u mljekarama.
Sedimentacija
Opis
Sedimentacija je odvajanje estica (koje su tee od vode) iz vode gravitacionim taloenjem.
Nataloene vrste tvari se uklanjaju kao talog sa dna talonika ili periodino nakon to se
voda ukloni. Talonici za primarnu sedimentaciju mogu biti sa vertikalnim, radijalnim i
horizontalnim tokom otpadne vode.
Oprema koja se koristi za sedimentaciju moe biti:

pravokutni li kruni rezervoari opremljeni sa odgovarajuim strugaima (struga

na vrhu za otklanjanje masnoa, ulja i masti i strugai na dnu za otklanjanje
vrstih tvari) i dovoljnog kapaciteta da se obezbijedi vrijeme zadravanja
potrebno za izvrenje sedimentacije,
ploasti ili cjevasti strugai gdje se ploe koriste za poveanje povrine za proces
odvajanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa suspendiranih materija i nivoa masnoa, ulja i masti. Smanjenje nivoa
tetnih i opasnih tvari koje se mogu emitirati.
Operativni podaci
Prednosti i mane sedimentacije su predstavljene u narednoj Tabeli 82.
Tabela 82. Prednosti i mane sedimentacije
Prednosti

Mane

Jednostavnost instaliranja, nisu sklone

kvarenju

Pravokutni ili kruni rezervoari mogu zauzeti

veliku povrinu

308

Nepogodna za sitno rasute materijale

Ploasti separatori mogu biti blokirani
masnoama
Primjenjivost
Primjenjiv u mljekarama sa otpadnom vodom koja sadri suspendirane estice. Primjena ove
tehnike moe biti ograniena zbog zahtijeva za upotrebu velikih povrina.
Utede
U poreenju sa flotacijom isputenog zraka, tehnike sedimentacija imaju vee kapitalne
trokove, ali manje operativne trokove.
Flotacija isputenog zraka
Opis
Odvajanje materijala lakih od vode npr. jestivih ulja/masnoa moe biti pojaano
koritenjem tehnike flotacije. Tehnika flotacije isputenog zraka se najee koristi u
prehrambenoj industriji. Ova tehnika smanjuje vrijeme zadravanja, ali ne omoguava
odvajanje emulgiranih masnoa, ulja i masti iz vode i iz tog razloga je iroko upotrebljena u
prehrambenoj industriji za odstranjivanje osloboenih masnoa, odnosno ulja i masti.
Osnovni mehanizam tehnike flotacije isputenog zraka je isputanje malih mjehuria zraka u
otpadne vode koje sadre tvrdi otpad koji pluta na povrini. isti mjehurii zraka se pripajaju
kemijskim stvorenim esticama i kako mjehurii rastu na povrini, tako i vrste tvari plutaju
skupa sa njima.
Zrak se isputa pod pritiskom 300-600 kPa (3-6 bar). Zrak je obino puten u kruni protok
tretiranih otpadnih voda, koje su ve prole kroz jedinicu flotacije isputenog zraka. Ova
super-zasiena mjeavina zraka i otpadne vode tee kroz veliki fluktuirajui rezervoar gdje se
isputa zrak stvarajui male mjehurie zraka. Ovdje se oni akumuliraju, sabijaju i uklanjaju
mehanikim lebdenjem ili usisnim odvoenjem. Kemikalije kao to su polimeri, aluminijski
sulfat ili eljezni klorid mogu se koristit za pojaanje flokulacije i adhezije mjehuria.
Oprema za ovu tehniku je slina onoj koja se koristi za sedimentaciju.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi osloboenih masnoa, ulja i masti, BPK5, KPK i suspendiranih materija, nitrogena i
fosfata su smanjeni. Smanjenje proizvedenog otpada npr. talozi se mogu ponovo iskoristit kao
nusprodukt npr. u mljekarama, gdje se mogu koristiti za ishranu ivotinja. itav sistem je
aerobni tako da je problem irenja neugodnog mirisa nizak.
Primjenjivost
iroka primjena u prehrambenoj industriji. Koristi se u mljekarama.
Utede
Naknade tretmana otpadnih voda openito su skuplji za veinu pogona koje pokriva IPPC
kako bi se izvrile neke vrste procesa odvajanja suspendiranih materija. U poreenju sa
sedimentacijom, tehnika flotacije isputenog zraka ima manje kapitalne trokove, ali vee
trokove operacija.

309

Kljuni razlozi za implementaciju

U poreenju sa sedimentacijom, ova tehnika zahtijeva manje podruje, ima vee efikasnosti
odvajanja i moe apsorbirati ogromnu koliinu optereenja (tereta).

Pomoni bazen sa skretanjem toka

Opis
Praenje nepredvienih situacija moe omoguiti prevenciju od akcidentnih isputanja iz
procesa koji mogu otetiti postrojenje za tretman otpadnih voda (PTOV) i/ili ugroziti rad
primajui iznenadno veliko optereenje.
Prevenciju ini postavljanje pomonog bazena takvog kapaciteta da prihvati obino 2 3 sata
vrnog protoka. Tok otpadne vode se prati (kontrolie) uzvodno o PTOV, tako da se moe
automatski usmjeriti do pomonog bazena, ako je potrebno. Pomoni bazen je povezan sa
balansnim tankom ili primarnim preistaem tako da se viak tenosti moe postepeno vraati
u glavni tok otpadne vode. Alternativno, moe se napraviti da se sadraj pomonog bazena
isputa negdje drugo. Pomoni bazeni se koriste i tamo gdje nema odvojenog sistema za
odvoenje atmosferskih voda, a on se moe povezati sa postojeim PTOV.
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegavanje nekontrolisanih i netretiranih isputanja otpadne vode.
Primjenljivost
iroka primjenljivost u prehrambenoj industriji.. Koristi se u sektoru prerade mlijeka.
Centrifugiranje
Opis
Postoje etiri glavna tipa centrifuga. Centrifuge sa vrstim cilindrom i koarom slue za
odvajanje vode iz mulja u arnom procesu. Konfiguracija vrstog cilindra pomae izdvojenoj
tenosti ili da bude izbaena sa povrine ili da preskoi branu na vrhu centrifuge. Koara je
izbuena, tako da tena faza prolazi kroz sito tokom centrifugiranja. Disk-otvor centrifuge se
primarno koriste za separaciju teno/teno. Na kraju, dekanter centrifuge je standardna
tehnologija iroko koritena za separaciju aktivnog mulja. Centrifuge mogu biti koritene za
razdvajanje estica suvie malih za taloenje, iz razloga to se koristi vea gravitaciona sila.
Centrifuge se mogu koristiti za obradu stabilizovanog ili nestabilizovanog mulja. Ova
centrifuga je u obliku konusnog doboa i pua postavljenog unutra na osovini doboa. Mulj se
zadrava na zidovima doboa i pomou pua transportuje u konusni dio rotora. Filtrat se
odvodi na suprotnu stranu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa suspendiranih materija, masti i ulja i BPK/KPK. Manja proizvodnja otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Velika potronja energije.

310

Utede
Trokovi odravanja i energije mogu biti veliki, i zbog toga ova tehnika nije privlana za
pogone i postrojenja sa relativno malim protokom.
Precipitacija (obaranje)
Opis
Kad se vrste estice ne mogu razdvojiti samo gravitaciono (npr. kad su previe male, njihova
gustina je priblina gustini vode ili one obrazuju koloide/emulzije) moe se koristiti
precipitacija. Ova tehnika pretvara supstance rastvorene u vodi u nerastvorne estice putem
hemijske reakcije. Precipitacija se moe koristiti i za uklanjanje fosfora. Ovaj proces se sastoji
iz tri glavna dijela. Prvi stepen je koagulacija, koja destabilizuje koloide/emulzije smanjujui
napon odgovoran za njihovu stabilnost. Ovo se postie doziranjem neorganskih hemikalija
kao to su aluminijumsulfat, eljezohlorid ili kre. Sljedei korak je flokulacija malih estica
u velike, koji se mogu lake taloiti ili flotisati. Ovo moe ukljuiti dodavanje polielektrolita
koji formiraju veze izmeu estica formirajui velike flokule. Pored koagulacije-flokulacije,
javlja se i precipitacija nekih metalnih hidroksida i ovi hidroksidi apsorbuju estice masti.
Pored precipitacije, mulj se uklanja ili sedimentacijom ili flotacijom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa suspendiranih materija, masti, ulja i masnoa, te fosfora. Ako se u procesu
proizvodnje koriste opasne i visoko tetne supstance, njihov nivo u otpadnoj vodi se smanjuje.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Zbog dodavanja hemikalija u otpadnu vodu, moe doi do znaajnog poveanja rastvorenih
vrstih materija/soli, te moe biti komplikovano ponovo upotrebiti ili odloiti nastali otpad.
Podaci o radu
Tokom precipitacije, primijeeno je da je efikasnost uklanjanja fosfora 70 90 %. U sektoru
prerade mlijeka, primijeen je povean nastanak mulja kad se koristila precipitacija fosfata
radi njihovog uklanjanja. Takoer je primijeeno da je precipitacija laki nain uklanjanja
fosfora od biolokog tretmana.
Postrojenja za hemijski tretman su komplikovana upravljanje jer su njihove performanse jako
osjetljive na promjenu karakteristika otpadnih voda, tako da su veoma teka za automatizaciju
i zahtijevaju znaajnu operatorsku radnu snagu.
Izbor hemikalija koji se koriste za koagulaciju i flokulaciju zavisi od toga gdje se namjerava
prazniti mulj.
Ako se precipitacija koristi simultano sa tretmanom otpadne vode sa aktivnim muljem,
primijeeno je da ona pomae taloenju aktivnog mulja. Primijeeno je da u nekim
sluajevima dodatak fosfora ini mulj vrjednijim u pogledu njegove upotrebe u poljoprivredi,
dok u drugim poveava problem eutrofikacije.
Primjenljivost
Primjenjivo u svim postrojenjima prehrambene industrije, npr. za uklanjanje suspendiranih
tvari, ukupnih ulja i masti i fosfora. Ova tehnika se moe koristiti simultano tokom
sekundarnog tretmana, npr. u procesu sa aktivnim muljem, ili kao tercijarni tretman.

311

Utede
Ova tehnika proizvodi vrsti otpad, koji je skup za odlaganje.
Sekundarni tretmani
Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i
suspendiranih tvari, pri emu se koriste bioloke metode. Adsorpcija zagaivaa na nastalom
organskom mulju e ukloniti i nebiorazgradljive materijale, npr. teke metale. Organski azot i
fosfor se djelimino uklanjaju iz otpadne vode. Vrste sekundarnog tretmana mogu biti
upotrebljene same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i postavljenih
zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljava kombinacija u seriji, tehnika se
zove viestepeni sistemi. Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa: aerobni proces - koji
koristi rastvoreni kiseonik; anaerobni proces - bez kiseonika i anoksini proces - koji koriste
bioloku redukciju kiseonika.
U ovom dijelu e biti opisane tehnike koje uglavnom koriste aerobne i anaerobne metabolike
procese. Glavne prednosti i nedostaci anaerobnih procesa u preiavanju otpadnih voda u
poreenju sa aerobnim procesima su prikazane u Tabeli 83.
Tabela 83. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u
poreenju sa aerobnim procesom
Prednosti

Nedostaci

Niska proizvodnja specifinog vika; nia

stopa rasta znai manje zahtjeve za
makro/mikro nutrijentima

Mezofilne bakterije, koje napreduju na 20 45

C, mogu zahtijevati spoljni izvor toplote

Manji zahtjevi za energijom

Niska stopa rasta zahtjeva dobro zadravanje

biomase

Generalno, manji kapitalni trokovi i

operativni trokovi po kg uklonjenog
KPK. Ovo je u skladu sa smanjenom
produkcijom mulja i manjim trokovima
mijeanja.

Poetna faza putanja u rad/aklimatizacije

moe biti duga (ne za reaktore sa granularnim
muljem)

Proizvodnja biogasa koji se moe

upotrijebiti za proizvodnju el. energije ili
za zagrijavanje.

Anaerobni sistemi osjetljiviji su od aerobnih

pri promjenama temperature, pH,
koncentraciji i optereenju zagaenja

Mali zahtjevi za prostorom.

Neke komponente preiene vode mogu biti

toksine/korozivne, npr. H2S

Moe se lako iskljuiti za due vrijeme i

ostaviti u stanju mirovanja (korisno za
sezonsku proizvodnju).

312

Prednosti

Nedostaci

Djelimina prednost procesa je formiranje

muljnih kuglica (granula). Ovo ne samo
da omoguava brzu reaktivaciju sistema
koji je mirovao, ve i prodaju vika
granula, npr. za pokretanje novih sistema.
Neke supstance koje ne mogu biti
razloene aerobno, mogu se razloiti u
anaerobnim uslovima, npr. pektin i betain.
Manje problema sa neugodnim mirisima,
ako su primijenjene odgovarajue tehnike
za njegovo sniavanje.
Nema formiranja aerosola, mogu
asimilirati ukupna ulja i masti
Aerobni procesi
Aerobni procesi su jedino generalno upotrebljivi i isplativi tamo gdje je otpadna voda lako
biorazgradljiva. Mikroorganizmi u smjesi tenosti mogu dobiti kiseonik ili preko povrine ili
ubacivanjem preko difuzora potopljenih u otpadnoj vodi. Ubacivanje kiseonika preko
povrine je izvodljivo preko povrinskih aeratora ili koeva za aeraciju. Prednosti i nedostaci
aerobnog preiavanja otpadne vode su prikazani u narednoj tabeli.
Tabela 84 Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode
Prednosti

Raspadanje u bezopasna jedinjenja.

Nedostaci

Velika koliina mulja.

Ubacivanje vazduha moe prouzrokovati
izbacivanje gasova sa neprijatnim
mirisima/aerosolima.
Bakterijska aktivnost opada pri niskim
temperaturama. Pored svega, moe se upotrijebiti
povrinska aeracija i ubacivanje istog kiseonika
za poboljanje procesa.
Ako ukupna ulja i masti nisu uklonjeni prije
aerobnog procesa, to moe ometati
funkcionisanje PTOV, jer one nisu lako
razgradljive za bakterije

AKTIVNI MULJ
313

Opis
Tehnika sa aktivnim muljem proizvodi aktiviranu masu mikroorganizama koji su u stanju da
aerobno stabilizuju otpadne materije. Biomasa se aerie i odrava u suspenziji unutar reaktora.
Postrojenje moe koristiti vazduh, kiseonik ili kombinaciju ovo dvoje. Ako se koristi
kiseonik, onda se zovu sistemi sa istim kiseonikom.
Da bi se mogao odvijati proces sa aktivnim muljem neophodno je da se u toku itavog
procesa preiavanja obezbijedi dovoljna koliina kiseonika, ivih mikroorganizama,
hranljivih materija, kao i veoma dobar kontakt mikroorganizama, hranljivih materija i
kiseonika. Postupak preiavanja sa aktivnim muljem sastoji se od sljedeih operacija:
mijeanje aktivnog mulja sa otpadnom vodom,
aeracija i agitacija,
odvajanje aktivnog mulja u sekundarnom taloniku,
vraanje odgovarajue koliine aktivnog mulja (povratni mulj),
odstranjivanje i odlaganje vika aktivnog mulja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa BPK/KPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i
tetne supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Visoka potronja energije.
Podaci o radu
Najei problem kod preiavanja aktivnim muljem je bujanje mulja. Ovaj izraz se koristi
da opie bioloki mulj koji se loe taloi. To se deava zbog prisustva vlaknaste bakterije i/ili
prekomjernog prisustva vode unutar bioloke flokule (stvaranje hidratacionog omotaa
bakterija u sastavu flokula). Jedna vana i fundamentalna injenica koju treba istai u vezi
bujanja mulja je da je prevencija bolja od lijeenja. Tipian lijek za bujanje mulja je
upotreba hemijskih sredstava, npr. hlorisanje, upotreba ostalih oksidativnih hemikalija, da bi
se unitili konani organizmi koji nisu zatieni flokulom aktivnog mulja. Ovi naini
lijeenja nisu selektivni i mogu unititi itavu bioloku aktivnost. Prevencija bujanja mulja
se postie sa npr. obezbjeenjem i odravanjem optimalnog balansa dodatih nutrijenata,
minimiziranjem otputanja nutrijenata i prekomjerne proizvodnje konastih bakterija. Nain
za postupanje sa bujanjem mulja kad se ono pojavi, ukljuuje smanjenje optereenja.
Prisutnost amonijaka, kao prelomnog proizvoda, omoguava evidenciju nivoa i pokazuje da li
je potrebna denitrifikacija. Hidrauliko vrijeme zadravanja, starost mulja i radna temperatura
su najvaniji parametri za razmatranje. Parametri trebaju biti podeeni tako da doe do
slamanja otpornije organske supstance.
Dodatno, upotreba odvojenih komora je dobar alat za prevenciju i kontrolu rasta konanih
organizama. Ovo je inicijalna kontaktna zona gdje se mijeaju primarna otpadna voda i
povratni mulj. Ona ukljuuje selektivni rast organizama koji formiraju flokule omoguujui
visok odnos koliine aktivnog mulja/mikroorganizama pri kontrolisanom nivou rastvorenog
kiseonika. Kontaktno vrijeme je kratko, obino 10 30 minuta. Anoksini reaktor, koji
zahtjeva prisustvo nitrata u vodi, esto se koristi za nitrifikaciju sistema sa aktivnim muljem.
Kao efektivna kontrola konastih bakterija, anoksine komore se koriste u cilju smanjivanja
zahtjeva procesa za kiseonikom, dok se nitratni azot koristi kao krajnji primalac elektrona za
oksidaciju ulaznih biorazgradljivih organskih materija, pri emu se odrava visoka alkalnost

314

tokom nitrifikacije, kao rezultat povratka alkalnosti u anoksinoj zoni. Anoksine komore
mogu biti dosta efikasne u kontroli rasta konastih organizama zato to koriste kinetiki i
metaboliki mehanizam selekcije. Ako se ne koriste komore, zadnji talonik mora biti
projektovan u skladu sa malom taloivou mulja
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman
otpadne vode sa malim ili velikim BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i
jeftiniji. Upotreba ove tehnike moe biti ograniena zahtjevima za prostorom. Koriteno u
preradi mlijeka.
Utede
Tehnika sa aktivnim muljem prua jeftin tretman rastvorljivih organskih materija.
SISTEMI SA ISTIM KISEONIKOM
Opis
Sistemi sa istim kiseonikom u principu slue za intenziviranje procesa sa aktivnim muljem,
npr. ubacivanje istog kiseonika u postojee konvencionalno aerisano postrojenje. Ovo se
obino koristi poslije poveanja proizvodnje, kad se utvrdi da postojee aerobno postrojenje
nije efikasno bar jedan dio njegovog radnog ciklusa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK5/KPK i azota. Smanjena mogunost pojave neprijatnih mirisa ukoliko nije
naruena povrina rezervoara za aeraciju. Smanjena potronja energije.
Podaci o radu
Poredei sa konvencionalnim aktivnim muljem, sistem sa istim kiseonikom moe
intenzivirati proces tako to moe raditi pri viem nivou suspendovanih materija. Ova tehnika
troi manje energije nego pri konvencionalnom aktivnom mulju (70 % energije se raspe zato
to vazduh sadri oko 70 % zapremine azota).
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji, kako u novim tako i u starim pogonima. Koristi
se u sektoru prerade mlijeka. Sistemi sa istim kiseonikom se ugrauju i u stare sisteme sa
aktivnim muljem.
Utede
Poto sistem radi pri ekstremno velikim starostima mulja i time podstie endogenu
respiraciju, pri emu biomasa troi samu sebe, znaajno je smanjenje trokova odlaganja
mulja. Ipak, postrojenja koja koriste kiseonik umjesto vazduha, imaju vee operativne
trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Upotreba istog kiseonika poveava kontrolu i uinak, a sistemi sa istim kiseonikom se
mogu naknadno ugraditi u postojee sisteme.
UZASTOPNI ARNI REAKTORI (UR)

315

Opis
UR su jedna varijanta procesa sa aktivnim muljem. Oni rade na principu napuni i ispusti i
uobiajeno je da se sastoje iz dva identina reaktora. Razliite faze procesa sa aktivnim
muljem deavaju se unutar istog reaktora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/KPK, azota i fosfora.
Podaci o radu
Proces je veoma fleksibilan toliko koliko je mogui broj promjena procesa unutar operativnog
ciklusa, npr. poboljana denitrifikacija tokom faze mirovanja. Tipino vrijeme ciklusa je oko
est sati. Vrijeme potrebno za svaku fazu procesa treba podesiti tako da se proces prilagodi
lokalnim uslovima. Na kraju, odvijanje procesa je nezavisno od bilo kakvih uticaja
uzrokovanih ulaznim hidraulikim promjenama. U tom pogledu, UR ima jednostavniji i
robusniji rad, tj. puni i prazni sistem prije nego konvencionalni sistem sa aktivnim muljem.
Poto paljivo punjenje are vodi stvaranju lako taloivog aktivnog mulja, ovaj proces je
podesan za industrijske otpadne vode koje imaju tendenciju prema stvaranju bujanja mulja.
Uobiajeni rad tipinog UR je prikazan u narednoj tabeli.
Tabela 85 Karakterizacija tipinog UR
Korak

Svrha

Operacija

Maksimalna

Vrijeme

(aeracija)

zapremina
(%)

ciklusa
(%)

Punjenje

Dodavanje supstrata

Vazduh uklj/isklj

25 100

25

Reakcija

Bioloko razlaganje

Vazduh
uklj/mijeanje

100

35

Taloenje

Bistrenje

Vazduh isklj

100

20

Isputanje

Uklanjanje vode

Vazduh isklj

35 100

15

Mirovanje *

Otpadni mulj

Vazduh uklj/isklj

25 35

*Otpadni mulj se moe pojaviti i u drugim koracima. U sistemu sa vie tankova. faza mirovanja se koristi da obezbijedi
vrijeme za punjenje drugog tanka. Ovaj korak moe biti izostavljen.

Primjenljivost
Primjenljiv za sektor proizvodnje i prerade mlijeka. Primjena ove tehnike moe biti
ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman
otpadnih voda sa visokim i niskim sadrajem BPK, ali je tretman vode sa niskim BPK
efikasniji i jeftiniji.

316

Utede
Manji kapitalni i vei operativni trokovi nego kod konvencionalnog tretmana sa aktivnim
muljem.
AEROBNE LAGUNE
Opis
Aerobne lagune su veliki plitki bazeni u zemlji koji se koriste za tretman otpadnih voda
prirodnim putem. One ukljuuju upotrebu algi, bakterija, suneve svjetlosti i vjetra. Kiseonik,
osim onoga kojeg proizvode alge, ulazi u vodu preko difuzije iz vazduha. Sadraj laguna se
periodino mijea pomou pumpi ili povrinskih aeratora. Vrsta aerobne lagune su aerobna
jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi kombinacijom aerobnih, anaerobnih i
fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u gornjem sloju i to samo preko
povrinske aeracije.
Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi
kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u
gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa BPK i azota.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogui neprijatni mirisi, erozija zemljita i kontaminacija podzemnih voda.
Podaci o radu
Lagune pruaju veliki puferski kapacitet zbog svoje velike povrine i zapremine;
izjednaavanje zapremine i koncentracije u sezonskom radu i one uspostavljaju adaptiranoj
biocenozi uslove za dugo vrijeme zadravanja.
U zavisnosti od karakteristika zemljita, lagune se mogu zatvoriti tako da ne doe do njihovog
izlijevanja ili curenja u tlo, da bi se izbjegla kontaminacija podzemnih voda.
Razlaganje BPK podstie prirodne procese kao to su ugljini, azotni i sumporni ciklusi, kao i
djelovanje bakterija Dalje, povrinska aeracija se koristi za poveanje aktivnosti aerobnih
bakterija ako je to potrebno, npr. na niskim temperaturama. Dodatni kiseonik se ubacuje u
vodu pomou slobodnih ili fiksiranih plivajuih aeratora na elektrini pogon. Povremeno,
aeratori sa pogonom na vjetar se koriste gdje to dozvoljavaju vremenske prilike. Postoje i
mjeoviti sistemi na vjetar i struju.
Primjenljivost
Koristi se u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka. Primjena ove tehnike moe biti ograniena
zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika se moe koristiti za tretman otpadne vode sa
visokim ili niskim sadrajem BPK, ali je tretman vode sa niskim BPK efikasniji i jeftiniji.
KAPAJUI FILTERI
Opis
U aerobnim procesima sa imobilisanom mikroflorom, kao to su kapajui filteri, biomasa se
razvija na povrini medija koji ispunjava filter, a otpadna voda se distribuira tako da prelazi
preko medija.

317

Kapajui filter se obino ispunjava kamenjem ili razliitim vrstama plastike. Preiena voda
se skuplja ispod medija i odvodi do talonika, gdje se jedan dio tenosti moe vraati da
razblai dolaznu otpadnu vodu. Varijacije ukljuuju promjenljivu ili stalnu duplu filtraciju.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/KPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i rizine
supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogua pojava neprijatnih mirisa.
Podaci o radu
Primijeeno je da u sektoru prerade mlijeka, kapajui filteri sa visokim uinkom su obino
projektovani da razloe 50 60 % BPK. Za efikasan rad, kljuno je minimizirati koliinu
ukupnih ulja i masti prije filtera. Ako se koriste kapajui filteri sa visokim uinkom, mogua
je upotreba talonika, zavisno od zahtjeva za kvalitet vode koja se isputa. Efikasnost
uklanjanja fosfora u kapajuim filterima je oko 8 12 %.
Primjenljivost
Kapajui filteri sa visokim uinkom se koriste u nekim mljekarama u UK.
REAKTOR SA
REACTOR)
Opis

POKRETNIM SLOJEM SA BIOFILMOM (TZV. TEHNIKA

MBBR MOVING BED BIOFILM

Reaktori sa pokretnim slojem biofilma su modifikacija kapajueg filtera, s tim da se, za

razliku od kapajueg filtera, vazduh intenzivno uvodi na dnu reaktora, ime se postie
intenzivno mijeanje medijuma u reaktoru, a samim tim i bolja iskoritenost medijuma
(kompletan medijum uestvuje u procesu preiavanja). Medijum se pravi od plastike i u
obliku sa to veom povrinom (specijalni prstenovi), tako da ukupna povrina u odnosu na
zapreminu reaktora dostie i do 500 m2/m3. Imobilisana mikroflora se lijepi za medijum i
razgrauje organske materija u prisustvu velike koliine kiseonika, to za posljedicu ima
veliki kapacitet ureaja.
U procesu dolazi do autodigestije mulja, tako da je smanjena koliina otpadnog mulja. Mulj
se odvaja u taloniku iza reaktora i jedan dio se vraa u proces, a viak se izbacuje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK5/KPK, fosfora, azota i suspendiranih tvari.
Nepoeljni efekti na ostale medije
U manjoj mjeri poveana potronja energije za aeraciju.
Podaci o radu
U zavisnosti od sastava otpadne vode, projektuje se ureaj, koji se moe sastojati od vie
reaktora. Ureaj se projektuje konzervativno, tako da u radu moe podnijeti udare i
hidraulikog i organskog optereenja. Poto je medijum u fluidizovanom sloju, iskoritena je
itava povrina medijuma i ne dolazi do zaepljivanja zbog mulja. Primijeeno je da je ureaj
podjednako uspjean i sa niskim i sa visokim organskim optereenjem, kao i sa razliitom
koliinom nutrijenata.

318

Primjenljivost
iroko primjenljiv u svim pogonima prehrambene industrije, ukljuujui i proizvodnju piva, u
kojima nastaju otpadne vode sa velikim teretom zagaenja.
Utede
Nisko investiciono ulaganje, zauzima malu povrinu. Mali operativni trokovi.
Kljuni razlozi za implementaciju
Mala veliina postrojenja u odnosu na kapacitet. Malo investiciono ulaganje.
BIO-TORNJEVI
Opis
Otpadna voda iz pogona prehrambene industrije je esto optereena organskim materijama u
tolikoj mjeri da prevazilazi mogunosti konvencionalnog tretmana. Zbog toga je potrebno
smanjiti BPK na prihvatljiv nivo prije daljeg tretmana. Bio-tornjevi ili grubi filteri su
specijalno projektovani kapajui filteri koji rade na visokom organskom optereenju i koji
mogu ukloniti visoki procenat BPK.
Tehnika koristi nadzemne tankove koji sadra plastini medijum sa velikom ukupnom
povrinom. Mikrobioloki film je zalijepljen za medijum i konzumira organski materijal.
Otpadna voda se esto vraa preko bio-tornjeva do prelaska u dalji tretman. Otpadna voda iz
bio-tornjeva ide dalje u konvencionalni bioloki proces.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/KPK, fosfora i azota.
Mogua pojava neprijatnih mirisa. Emisija buke.
Podaci o radu
Plastini medijum i koji se koriste u biotornjevima imaju odnos povrina/zapremina od oko
100 240 m2/m3.Pri optereenju ulazne otpadne vode od 0.5 kg BPK/m3/dan primijeeno je
smanjenje od preko 90 %; do 60 % smanjenje je mogue pri optereenju od 2,5 kg
BPK/m3/dan. Mogua je pojava blokirajueg i nestabilnog mulja. Moe doi do pojave buke
prilikom uduvavanja vazduha u bio-toranj.
Primjenljivost
Primjenljivo u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim organskim optereenjem
otpadne vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Bio-tornjevi su efikasan metod za smanjenje BPK do priblino kvaliteta otpadne vode
domainstava.
BIOLOKI AERISANI POTOPLJENI FILTERI (BAPF) I ZARONJENI BIOLOKI AERISANI FILTERI (ZBAF)
Opis
Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAPF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (ZBAF) su
hibridni sistemi nastali nanoenjem mikroorganizama na inertni nosa. Osnovna karakteristika
ovih sistema je velika specifina povrina koja omoguava bolji rast mikroorganizama, a
samim tim i vei efekat preiavanja otpadnih voda.

319

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje BPK/KPK.
Podaci o radu
Ispiranje filtera se vri svaka 24h da bi se uklonio viak nastale biomase. Za tretman otpadnih
voda od ispiranja neophodno je primjeniti taloenje ili flotaciju. Sekundarno taloenje nije
potrebno.
Primjenljivost
Koriste se u preradi mlijeka.
Utede
BAPF reaktori predstavljaju isplativi nain tretmana rastvorljivih organskih materija.
Anaerobni procesi
Uslijed nedostatka kiseonika, organska tvar se raspada, stvara se metan (CH4) kao sekundarni
proizvod a koji se koristi za zagrijavanje reaktora. Tokom standardnih anaerobnih procesa
reaktori su obino nezagrijani, dok se u visoko anaerobnim procesima reaktori obino griju. U
oba sluaja, temperatura reaktora se mora odravati na 30 35 C (mezofilina) ili 45 50 C
(termofilina), a da li je zagrijavanje neophodno zavisi prvenstveno od temperature sastojaka.
Mada je anaerobni rast nii u odnosu na aerobne procese, vea koliina BPK uklanja se putem
anaerobnih tehnika (kg BPK/m3 zapremine reaktora) za otpadne vode jakog intenziteta.
Anaerobne tehnike se generalno koriste u onim industrijama gdje postoji visok nivo
rastvorljive i lako biorazgradive organske materije, te gdje je nivo KPK visok i iznosi vie od
1.500 2.000 mg/l. U prehrambenoj industriji primjena anaerobnog preiavanja otpadnih
voda je uveliko ograniena na relativno teko zagaenu otpadnu vodu iji je KPK izmeu
3.000 i 40.000 mg/l.
Postignut je i znaajan uspjeh u primjeni odreenih anaerobnih sistema i za manje zagaene
otpadne vode, sa KPK izmeu 1.500 and 3.000 mg/l. Tamo gdje su prisutne velike fluktuacije
u zapremini i intenzitetu otpadnih voda, ovaj tretman je manje efikasan. Jedan od kljunih
aspekata primjene anaerobnih procesa za tretman otpadnih voda je taj da se veina organskog
ugljika, koji je povezan sa vrijednou za BPK, pretvara u metan umjesto za proces rasta
novih elija. Ovo je suprotno kod aerobnih procesa, koji pretvaraju veinu organskog ugljika
u nove elije koje na kraju stvaraju vrsti biootpad koji zahtijeva dalji tretman ili odlaganje
izvan lokacije pogona i postrojenja. Anaerobni procesi stvaraju daleko manje otpadnog mulja.
Takoer, dobiveni metan ima visoku kalorinu vrijednost i kao takav se moe ponovo
upotrijebiti kao gorivo npr. na drugom mjestu u pogonu i postrojenjima. Sam anaerobni
sistem ne bi mogao postii traeni visoki kvalitet otpadne vode na kraju procesa preiavanja
za konano isputanje u vodotok. Anaerobna postrojenja za preiavanje obino prati aerobni
sistem, poto se sa aerobnim procesom preiavanja postie nii nivo isputanja i uklanja
hidrogen sulfid, obezbjeujui time dovoljnu koliinu zraka otpadnim vodama kako bi se
poboljao proces raspadanja preostalog BPK. Energija dobivena iz anaerobnog postrojenja
moe biti jednaka onoj koju koristi aerobno postrojenje. Pod odreenim uslovima aerobni
tretman moe biti primijenjen na postrojenjima za tretman komunalnih otpadnih voda.
Anaerobno tretirana otpadna voda moe biti povrinski snabdjevena zrakom na lokaciji
pogona, prije transfera na postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda. Ovo se obino
odvija u rezervoaru, nakon tretmana, obezbjeujui kiseonik po fazama prije isputanja u
PTOV. Metanogena bakterija iz zadnje faze anaerobnog procesa, koja proizvodi metan, se

320

mora zatiti od prejakih hlornih i sumpornih jedinjenja, pH-vrijednosti i temperaturnih

fluktuacija. U fazi acidifikacije (stvaranja kiselina) druga bakterija e dominirati i rastvoriti
mnoge supstance koje stvaraju probleme. Uslijed sporog mikrobnog rasta ne dolazi do
uklanjanja fosfora. Ne deavaju se ni nitrifikacija niti denitrifikacija, tako da se ovim
procesom anaerobnog tretmana azot ne moe ukloniti. Savremena rjeenja reaktora
dozvoljavaju vie nivoe optereenja, poveanu proizvodnju biogasa ili nude veu stabilnost.
Kada se bakterije u ovim sistemima adaptiraju na otpadne vode, onda dolazi do poveane
stabilnosti. Sistemi na licu mjesta, odnosno na lokaciji pogona i postrojenja, zasnovani na
anaerobnim reaktorima kao osnovnim procesima tretmana imaju slian izgled. Sastoje se od
kolektora otpadne vode ili rezerovara za izjednaavanje iz kojeg se voda ispumpava/tee u
primarni rezervoar za tretman. Primarni procesi preiavanja su isti kao za aerobne sisteme.
Iz primarne faze preiavanja, otpadna voda ide u rezervoar za kondicioniranje ili privremeni
rezervoar gdje se otpadna voda kondicionira, tj. vre se pH korekcije ili dodavanja
nutrijenata, prije nego se putem distributivnog sistema pusti u bioreaktor. Raniji anaerobni
reaktori imali su poetne faze anaerobnog metabolizma koji su zapoinjali u rezervoaru za
kondicioniranje (odnosno acidifikacijskom rezervoaru). Savremena rjeenja reaktora
dozvoljavaju sve opcije procesa metabolizma unutar reaktora. Rezervoar za kondicioniranje je
dakle tu samo radi pH korekcija i dodavanja nutrijenata.
Tretman se odvija u reaktoru, uz proizvodnju biogasa koji se mora skupiti. Drugi dijelovi su
obino rezervoar za smjetanje mulja, ventilacioni otvori za odlaganje gasa i postrojenja za
primarni tretman. Tipini podaci izvedbe nekih anaerobnih tehnika su prikazani u Tabeli 86.
Tabela 86 Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda
Proces

Ulazni BPK
(mg/l)

Vrijeme
zadravanja

Organsko
optereenje

Uklonjeni
KPK

(sati)

(kg KPK/m3 na
dan)

(%)

Anaerobne
lagune
Anaerobni
kontakt proces
Fiksni sloj

1.500-5.000

2-14

0,5-5,3

75-90

10.000-70.000

24-48

1-15

75-85

UAMP

5.000-15.000

4-12

2-12

75-85

0,6-1

(-60)
Reaktor
sa
proirenim
slojem
Reaktor
sa
fluidiziranim
slojem
Reaktor
sa
unutranjom
recirkulacijom
(RUC)

5.000-10.000

5-10

5-30
40-60
31

321

80-85

Neki uobiajeni problemi koji su se pokazali tokom djelovanja anaerobnog procesa

preiavanja su dati u Tabeli 87.
Tabela 87Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja
Proces

Ulazni BPK
(mg/l)

Vrijeme
zadravanja

Organsko
optereenje

Uklonjeni
KPK

(sati)

(kg KPK/m3 na
dan)

(%)

Anaerobne
lagune
Anaerobni
kontakt proces
Fiksni sloj

1.500-5.000

2-14

0,5-5,3

75-90

10.000-70.000

24-48

1-15

75-85

UAMP

5.000-15.000

4-12

2-12

75-85

0,6-1

(-60)
Reaktor
sa
proirenim
slojem
Reaktor
sa
fluidiziranim
slojem
Reaktor
sa
unutranjom
recirkulacijom
(RUC)

5.000-10.000

5-10

5-30

80-85

40-60
31

ANAEROBNI KONTAKTNI PROCESI

Opis
Anaerobni kontaktni procesi mogu biti povezani sa aerobnim procesom aktivnog mulja, s
obzirom da je separacija i recirkulacija biomase ukljuena u projektno rjeenje. Nepreiene
otpadne vode se mijeaju sa vrstim materijama iz recikliranog mulja i spremaju u reaktore
zatiene od prodiranja vazduha.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
Operativni podaci
U poreenju sa UAMP procesima visokog uinka (proireni i fluidizirani poloeni reaktori),
kontaktni stabilizacioni procesi ne proizvode tako visoke koncentracije biomase u reaktoru i
stoga rade sa manjim optereenjem (obino do 5 kg KPK/m dnevno). Njihova osnovna
prednost lei u relativno jednostavnom radu, a posebno nepostojanju problema zaepljenja.

322

Poto anaerobni mulj proizvodi gas izvan reaktora, a zapremina gasa nastavlja da raste, esto
se ukazuje potreba za degasifikacijskom jedinicom izmeu metanskog reaktora i jedinice
separatora. Degasifikacija se moe postii vakumom, iskrcavanjem, hlaenjem ili
mijealicama. Ovakav nain omoguava operativnost procesa sa vremenom zadravanja od 6
14 sati.
Primjenjivost
Primjenjivo kod pogona i postrojenja u prehrambenoj industriji gdje otpadne vode sadre
rastvorivi otpad jakog intenziteta.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ova tehnika obezbjeuje relativno dobro odvijanje procesa, te nepostojanje problema
zaepljenja.
ANAEROBNI FILTERI
Opis
U anaerobnim filterima rast anaerobne bakterije je uspostavljen na ambalai. Ambalaa
zadrava biomasu unutar reaktora i takoer pomae pri separaciji gasa u fazi uklanjanja.
Sistem se moe izvoditi uzvodno ili nizvodno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK i stabilizacija otpada.
Operativni podaci
Poto se bakterija zadrava na mediju i ne ispira se u otpadnoj vodi, moe se postii prosjeno
vrijeme boravka elije u redoslijedu od 100 dana.
Primjenjivost
Pogodno za tretman teko zagaenih otpadnih voda sa KPK 10.000 70.000 mg/l.
UZVODNI ANAEROBNI MULJNI PREKRIVA (UAMP)
Opis
U ovakvom sistemu, otpadna voda se usmjerava na dno reaktora radi jednoobrazne
distribucije. Otpadna voda prolazi kroz prekriva (sloj) od prirodno stvorenih bakterijskih
granula sa dobrim karakteristikama taloenja, tako da se te bakterije ne ispiraju lako iz
sistema. Bakterija je nosilac reakcija i tada prirodna konvekcija podie mjeavinu gasa,
tretirane otpadne vode i granula mulja na vrh reaktora. Patentirani trofazni raspored separatora
se koristi za separaciju finalne otpadne vode od vrste materije (biomase) i biogasa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK.
Operativni podaci
Zabiljeeno je optereenje do 60 kg KPK/m3 dnevno, ali je uobiajena stopa optereenja 10
kg KPK/m3 dnevno sa hidraulinim zadravanjem od 4 sata.
Jedna mana UAMP-a je osjetljivost tehnike na ukupna ulja i masti. Nivo masti mora biti ispod
50 mg/l u otpadnoj vodi, u suprotnome dolazi do tetnog efekta za proces. S druge strane,
posebna prednost procesa je formiranje granula anaerobnog mulja. Ovo omoguuje ne samo

323

brzu reaktivaciju poslije mjeseci dugog prekida rada, ve i prodaju vika anaerobnog mulja
kao npr. za inokulaciju novih sistema.
Primjenjivost
Ovaj proces je posebno pogodan za otpadne vode sa niskim sadrajem vrste materije i sa
relativno niskim nivoom KPK (<2.000 mg/l) i na malim povrinama. Reaktori sa slojem
mulja na dnu su trenutno najrasprostranjeniji reaktori u prehrambenoj industriji. Koriste se u
sektoru proizvodnje i prerade mlijeka.

REAKTORI SA FLUIDIZIRANIM I PROIRENIM SLOJEM

Opis
Ovi reaktori su slini anaerobnim filterima. Ako se estice i biomasa u potpunosti izmijeaju,
tada je to proces poznat kao fluidizirani sloj, dok je djelimino pomijean sistem poznat kao
proireni (ekspanzioni) sloj.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/KPK i stabilizacija otpada.
Operativni podaci
Da bi se postigao visoki zapreminsko- vremenski uinak od 15 35 kg KPK/m3 dnevno,
apsolutno je neophodno puniti metanske reaktore sa koliko je mogue jednakim zapreminama
adekvatno acidifikovane otpadne vode bez vrstih materija. Shodno tome, svi veliki sistemi su
izgraeni kao dvostepeni sistemi, tj sa odvojenom fazom acidifikacije. U reaktorima sa
fluidiziranim slojem nosei materijal je stalno u pokretu sa proirenjem sloja od 50 % ili vie.
Nosei materijal (obino pijesak, a ponekad i ljunak ili plastine kuglice) se dri u suspenziji
putem visokog stepena recirkulacije. Recirkulacija mora biti dovoljno jaka da zadri nosei
materijal u suspenziji, ali se mora voditi rauna da pretjerana cirkulacija ne izazove
razdvajanja biomase od noseeg materijala. Reaktori sa proirenim slojem takoer sadre
pomoni medij, esto pijesak ili sintetiki, plastini materijal. Laki materijali se esto koriste
da bi se minimizirala brzina uzvodnog toka neophodnog da se sloj fluidizira. Veliina estica
se kree od 0,3 1,0 mm.
Primjenjivost
Primjenjiv na pogonima i postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnim vodama
niskog tereta zagaenja sa prosjenim KPK izmeu 1.500 i 3.600 mg/l.

Aerobni/anaerobni kombinovani procesi

MEMBRANSKI BIO-REAKTORI (MBR)
Opis
MBR je varijacija konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, gdje su brojni moduli
membrana ili kaseta postavljeni unutar tijela reaktora. Pratei bioloki tretman, izmijeana
tenost se upumpava pod statikim pritiskom u membranu, gdje se vrste materije razdvajaju
od tenosti, isputa se ista otpadna voda, a koncentrovana mjeavina tenosti se ponovno
upumpava u bioreaktor. MBR mogu raditi na aerobni ili anaerobni nain, ime se poveava
broj odgovarajuih hemikalija, npr. za ienje membrana u biolokom tretmanu.

324

Ostvarene okolinske koristi

Smanjen nivo BPK/KPK.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Uslijed nepravilnog funkcioniranja membrana, dolazi do veih trokova energije nego to je
to sluaj kod konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, te do nastanka dodatnih koliina
otpadne vode.
Operativni podaci
MBR je operativan na razliitom opsegu optereenja, ali moe postii vee brzine
preiavanja na vie naina, kao npr. povean statiki pritisak poveava koliinu rastvorenog
kiseonika pomaui pri transferu masa; koristei kiseonik umjesto zraka i koristei multifazni
sistem za optimizaciju procesa. Za primjenu kod uklanjanja ulja i masti, koncentracije u
otpadnoj vodi se mogu smanjiti na manje od 15 mg/l. MBR obezbjeuje visoko efikasnu
separaciju biomase, dozvoljavajui njenu koncentraciju u uzvodnom reaktoru, da bude do
deset puta vea u odnosu na normalnu koncentraciju u konvencionalnim sistemima
suspendovanog rasta. Pri koritenju MBR, nema potrebe za sekundarnom sedimentacijom i
mogu se postii razliiti nivoi suspendovanih materija, npr. 12 17.000 mg/l.

Slika 31. Pojednostavljen dijagram toka MBR

Potronja energije za pumpanje moe biti znaajno via u odnosu na tretman
konvencionalnim aktivni muljem, ali se moe minimizirati primjenom slobodnog pada
otpadne vode. Slab rad membrana mogu biti veliki problem. Ozraivanje i ispiranje se moe
koristiti za kontrolu ovog problema, to moe rezultirati stvaranjem dodatne otpadne vode.
Primjenjivost
MBR je primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije. Ova tehnika ima
prednost to nema potrebu za velikim prostorom. Sistem je idealan za otpadne vode veeg
optereenja i manjeg volumena. Posebno je atraktivan u situacijama gdje je neophodno dugo
vrijeme zadravanja vrste materija kako bi se obezbijedilo neophodno bioloko raspadanje
zagaujuih materija. Otpadne vode koje sadre jedinjenja koja nisu lako rastvorljiva kao to

325

su, fenoli, pesticidi, herbicidi i hlorni rastvori, kao takoer i veliko organsko zagaenje se
mogu tretirati sa MBR.
Utede
Visoki operativni trokovi.
Tercijarni tretmani
Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u
procesu proizvodnje ili nii stepen preiavanja (upotrebu vode za pranje), ili ispuniti uslove
za isputanje u recipijent. Tercijarni tretman odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u
obzir korake koji "dotjeruju" djelimino preienu otpadnu vodu, ukljuujui dezinfekcijske
i sterilizacijske sisteme. U ovom dokumentu, pod tercijarnim tretmanom se podrazumijeva
tretman otpadne vode iz koje se uklanja otpadna tvar, ukljuujui: amonijak, nutrijente,
opasne i tetne materije ili preostale suspendovane i organske materije. Nutrijente, odnosno
azot i fosfor, potrebno je ukloniti prije isputanja u povrinske vode koje su osjetljive na
eutrofikaciju.
U odabiru prikladne strategije kontrole hranjivih materija, vano je ocijeniti:

karakteristike netretirane otpadne vode,

tip postrojenja za tretman otpadnih voda koji e biti koriten,
potrebni stepen kontrole nutrijenata,
potrebu za sezonsko ili godinje uklanjanja nutrijenata.

Uklanjanje amonijaka
Opis
Pored biolokih procesa, postoje brojni fiziko-hemijski procesi za preiavanje vodenih
tokova optereenih nitrogenom. U prehrambenoj industriji, kondenzat koji sadri visoku
koncentraciju amonijaka, moe se ukloniti u dvostepenom sistemu. Sistem se zasniva na
desorpcijskim i apsorpcijskim kolonama, i obje su napunjene sa ambalanim materijalom da
se povea povezivanje izmeu vode i zraka.
Desorpcijska kolona je nabijena sa alkaliziranim kondenzatom s vrha, da bi podigla NH4+ NH3 ravnoteu u smjeru NH3, u smjeru NH3, koji naknadno opada u kolonu.
U isto vrijeme, zrak se ubacuje u dno kolone. U protusmjernom procesu procesu se stoga vri
prelazak amonijaka iz tenog u gasovito stanje.
Nakon toga, zrak obogaen amonijakom se premjeta u adsorpcijsku kolonu, gdje se
uklanjanje amonijaka iz zraka vri kiselinskim rastvorom, oko 40 % amonium sulfat koji
cirkulira u desorpsijskoj koloni. Zrak je sada oien od amonijaka i konano se moe
ponovno upotrijebiti za uklanjanje.
Kondenzat, koji nakon uklanjanja sadri nizak nivo amonijaka djelimino se upotrebljava kao
voda za odravanje u pogonu, a preostali viak kondenzata se uvodi unutar aerobnog
biolokog procesa preiavanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjuje se nivo nitrogena Stvara se manje otpada, npr. Rastvor amonijum sulfata nastao
tokom ovog procesa, moe biti iskoriten kao teno gnojivo ili kako neproteinski izvor
nitrogena za hranjenje stoke.

326

Operativni podaci
U oticanju se moe postii koncentracija amonijaka od <2 mg/l. Ovo odgovara stepenu
efikasnosti otprilike 99 %.
Primjenjivost
Tehniki, proces uklanjanja amonijaka je dokazan za tokove otpadnih voda sa visokim
koncentracijama amonijaka.
Utede
I kondenzat sa niskim sadrajem amonijaka i rastvor amonijum sulfata mogu se ponovo
upotrijebiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Koncentracija amonijaka u otpadnoj vodi se normalno regulie zbog njenog kodljivog uticaja
na ekosistem vodoprijemnika.
Uklanjanje fosfora biolokim metodama
Opis
Otpadne vode iz prehrambene industrije mogu sadravati znaajnu koliinu fosfora, ako se
upotrebljavaju sredstva za ienje koja sadre fosfate. 10-20 % fosfora unesenog u sistem
moe se ukloniti primarnim ili sekundarnim tretmanom. Ako je neophodno daljnje uklanjanje
moe se upotrijebiti bioloki tretman. Ove metode se baziraju na naglaavanju
mikroorganizama u mulju, tako da e oni preuzimati vie fosfora nego to je potrebno za
normalan rast elije. U ovom dijelu su opisana dva tretmanska procesa koritena za uklanjanje
fosfora. Odgovarajui anaerobni/aerobni proces za uklanjanje veinskog dijela fosfora koristi
se za kombiniranu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je
jednostruki sistem za zaustavljanje rasta mulja, koji kombinuje anaerobne i aerobne sekcije u
nizu. U svojstvu procesa za uklanjanje fosfora iz bonog toka je da se dio aktiviranog
povratnog muljnog procesa preusmjerava do spremnika za otklanjanje fosfora.
Ostvarene okolinske koristi
Redukovan fosfor i nivoi BPK/KPK.
Operativni podaci
Efektivnosti uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda rezimirane su u
Tabeli 88.
Tabela 88. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda
Uklanjanje fosfora koji je unesen u
sistem (%)

Postupak ili proces tretmana

Primarni tretman

10-20

Taloenje

70-90

Aktivni mulj

10-25

Kapajui filteri

8-12

327

Bioloko uklanjanje fosfora

70-90

Adsorpcija ugljika

10-30

Filtracija

20-50

Reverzna osmoza

90-100

Potvreno je da je bioloki tretman je mnogo tei za manipulisanje od taloenja.

Primjenjivost
Upotrebljiv u postrojenjima iz prehrambene industrije sa vodom koja sadri fosfor.
Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci
Opis
Organski rastvarai, ostaci pesticida, i toksine neorganske supstance mogu se nai u otpadnoj
vodi. Direktivom 76/464/EEC 8 o zagaenju opasnim supstancama koje se isputaju u
akvatini okoli i njenim poddirektivama ustanovljen je Spisak 1. (djelimino opasnih) i
Spisak 2. (manje opasnih) grupa supstanci na bazi toksinosti hemikalija, postojanosti i
bioakumulacije. Direktiva 2000/60/EC 9 ima za cilj ostvariti uklanjanje prioritetnih rizinih
supstanci. Ova Direktiva nalae da mora prestati njihovo isputanje ili da se izbacuju u
fazama.
Uklanjanje mnogih od ovih supstanci moe biti realizirano odgovarajuom upotrebom nekih
tretmana, kao to su sedimentacija, filtracija i membranska filtracija. Uklanjanje moe biti
realizirano i upotrebom tercijarnog tretmana, kao to su adsorpcija ugljika i hemijska
oksidacija. Adsorpcija ugljika je napredna metoda za tretiranje otpadnih voda. Srednje zrnasti
filteri se obino koriste uzvodno od kontaktora aktivnog ugljika za uklanjanje topljivih
organskih materija povezanih sa suspendiranim materijama prisutnim u sekundarnom
efluentu. I zrnasti i prakasti ugljik se koriste, a pokazalo se da imaju slab afinitet za polarne
organske vrste sa niskom molekularnom masom. Zrnasti aktivni ugljik radi tako to upija
zagaivae unutar ugljikovih granula. Ovi tipovi medija za filtriranje se upotrebljavaju za
uklanjanje nekih hemikalija, okusa i mirisa. Hemijska oksidacija se upotrebljava za uklanjanje
amonijaka, za smanjenje koncentracije ostataka organske materije, te za smanjenje
bakterijskog i virusnog sadraja u otpadnim vodama. Oksidanti koji se koriste ukljuuju hlor,
hlordioksid i ozon.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa opasnih i prioritetnih rizinih supstanci, BPK/KPK i fosfora. Dezinfekcija
otpadne vode, ukoliko se koristi hemijska oksidacija.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadni produkti.
8 C (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976.
9 EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.

328

Operativni podaci
Prilikom upotrebe adsorpcije ugljika, doticanje visoke koncentracije suspendovanih materija
e formirati taloge na zrncima ugljika, to e rezultirati gubitkom pritiska, blokiranjem
doticanja i gubitkom adsorpcionog kapaciteta. Nedostatak konzistentnosti pH, temperature i
brzine protoka, takoer moe uticati na djelovanje ugljinih kontaktora. Efikasnost uklanjanja
fosfora koritenjem adsorpcije ugljika je 10-30 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri
opasne i prioritetne tetne supstance.
Utede
Visoke cijene za energiju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Podravanje zakona.

Filtracija
Opis
Filtracija, odnosno spora filtracija, brza filtracija, dubinska filtracija, povrinska filtracija
(mikrosito), biofiltracija i koagulaciona filtracija, moe se koristiti kao korak pri otklanjanju
vrstih materija iz otpadne vode. Nasuprot sedimentaciji ili flotaciji otopljenim zrakom,
filtracija ne zahtjeva razliku u gustoi izmeu estica i tenosti. Razdvajanje estica i tenosti
se obavlja razlikom u pritisku izmeu dvije strane filtera doputajui prolazak vode kroz
filter. Filteri mogu biti gravitacijski ili filteri pod pritiskom. Zavisno od prirode vrste
materije, mogu se upotrebljavati standardni pijesak ili dvostruki medijski filter
(pijesak/antracit). Dostupni su brojni trajno samopreiavajui pjeani filteri koji su
dokazano izrazito efektivni prilikom otklanjanja suspendovanih materija iz krajnje otpadne
vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni nivoi suspendovanih materija i fosfora.
Operativni podaci
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije da bi se postigli nii nivoi emisija
suspendovanih materija.
Membranska filtracija
Opis
Procesi membranske filtracije koriste pritiskom voenu, polu-propustljivu membranu radi
postizanja selektivnog odvajanja. Vei dio selekcije se postie odreivanjem relativne veliine
pora. Veliina membranskih pora je relativno velika ukoliko e se uklanjati talog ili
suspendovane materije, ili je vrlo mala za uklanjanje anorganskih soli ili organskih molekula.
Tokom rada, napojni rastvor tee kroz povrinu membrane, ista voda prolazi kroz membranu
dok se zagaenja i ostaci otpadnih materija zadravaju u otopini. ista ili tretirana otpadna

329

voda navodi se kao proboj ili proizvedeni vodeni tok, dok se tok koji sadri zagaenja zove
koncentrirani rastvor ili otpadni tok.
Unakrsna mikrofiltracija (UM) je unakrsna filtracija upotrebom membrana koje imaju manje
pore veliine od 0,1do 1 . Dovodni tok ne zahtijeva opsean primarni tretman, dok je
membrana relativno otporna na oneienje i moe se lako istiti.
Ultrafiltracija (UF) je slina sa UM, ali UF membrane imaju manje pore veliine 0,001-0,02
. Veliina najmanje pore UF membrane ima kapacitet da otkloni molekule dijametra manjeg
od 1 nm ili nominalne molekularne teine vee od 2.000. Neki primarni tretmani mogu biti
neophodni da bi se zatitilo oneienje membrane. Za veinu UF projekata ne preporuuje se
uvoenje adsorbenata ili flokulanata u dovodni tok jer mogu zaepiti membranski modul.
Filtracija reverznom osmozom (RO) ima sposobnost da otklanja otopljene organske i
anorganske molekule. Voda se filtriranjem razdvaja od otopljenih soli kroz polu-propustljivu
membranu, pri pritisku veem od osmotskog pritiska prouzrokovanog solima. Prednost ove
filtracije je ta da su otopljene organske materije manje selektivno razdvojene nego u drugim
procesima. Proien rastvor prolazi kroz membranu.
Nanofiltracija (NF) je relativno nova tehnika koja kombinuje svojstva iz UF i RO sa visokom
selektivnou. Njeno ime potie od pribline veliine presjeka od nekoliko nanometara ili
tanije, molarne mase od 200-1.000 g/mol. Ovo se postie sa specijalnim nanofiltracionim
membranama koje ak imaju pore definisane veliine, ali njihovo zadravanje zavisi od
elektrostatikog punjenja molekula koje e se odvojiti. Membrane imaju selektivnu
propustljivost za minerale, tj. visoka propustljivost za jednovalentne katione i anione, a slabu
propustljivost za dvovalentne katione. Nanofiltracioni sistem je operativan kad je pritisak
medijuma u rangu 1-5 MPa.
Elektrodijaliza omoguava jonsko odvajanje upotrebom elektrinog polja kao vodee sile koja
se suprotstavlja hidraulikoj sili. Membrane koje se koriste su prilagoene tako da su
selektivne za ione (za katione i anione). Odreeni broj elija je neophodan da bi se napravila
kompletna elektrodijalizna jedinica. Hemijsko taloenje soli na membranskoj povrini i
nakupine preostalih organskih koloida mogu sprijeiti predtretmanom otpadne vode sa
aktivnim ugljikom, ili hemijskim taloenjem ili nekim vrstom viemedijske filtracije.
Ostvarene okolinske koristi
Nivo suspendovanih, koloidnih i rastvorenih materija je smanjen. Nivo fosfora takoer je
smanjen upotrebom RO. Koncentriranje tokova otpadne vode sa ciljem smanjenja koliina
prije daljnjeg tretmana/odlaganja, npr. mogue koncentriranje razrijeenog otpada do onog
pogodnog za ponovnu upotrebu. Mogui povrat skupih sastojaka za ponovnu upotrebu ili
vraanje/prodaju dobavljau na licu mjesta ili negdje drugdje. Obnavljanje sastojaka
materijala na izvoru. Povrat vode za ponovnu upotrebu.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Moe nastati dodatna otpadna voda.
Operativni podaci
Problemi mogu proizai iz zaepljenja membrane i polarizacije vrstog dijela koloidne faze.
Poto su brzine protoka kroz membranu relativno male, velike povrine membrane su
potrebne da bi se povratio materijal. Upotrebom UF, 90-95 % ulazne vode moe biti vraeno
kao proizvedena voda. Upotrebom RO fosfor se uklanja sa efikasnou 90-100 %. RO
membrane su veoma osjetljive na zaepljenja i mogu zahtijevati irok stepen primarnog
tretmana. Oksidanti koji mogu razoriti membranu i estice, npr. ulja, masti i drugi materijali

330

mogu prouzrokovati formiranje opni ili ljuske, moraju se ukloniti primarnim tretmanom ili e
se membrana podvrgnuti eim ciklusima ienja. Izlazni tokovi nakon RO su normalno
veoma visokog kvaliteta i podesni su za ponovnu upotrebu u procesu proizvodnje. Standardna
praksa je da se odstrani otpadni tok ili da se primjeni prikladni tretman na koncentriranom
rastvoru. Povrat koji se moe dobiti kao i potrebni radni pritisak, zavisit e od tipa otopljenih
vrstih materija i njihove koncentracije.
Primjenjivost
UM su primjenjive za uklanjanje bakterija i zagaujuih materija iz dovodnih tokova, ali ne
za efektivni tretman pesticida ukoliko su aktivni sastojci relativno netopljivi ili vezani za
suspendovane materije.
Primjene UF ukljuuju uklanjanje ulja iz otpadne vode i uklanjanje mutnoe iz obojenih
koloida.
RO se koristi za uklanjanje tekih metala i pesticida iji su aktivni sastojci molekularne teine
vee od 200.
Utede
Operativni trokovi povezani sa koritenjem i ienjem membrana mogu biti vrlo visoki.
Veliki su i trokovi za energiju.
Bioloko nitrificirajui filteri
Amonijak se uobiajeno uklanja tokom sekundarnog biolokog tretmana doputajui mulju
produeno vrijeme djelovanja da bi se pomogao rast nitrificirajuih bakterija. Ipak,
uobiajeno je da se postave odvojeni tercijarni bioloki nitrificirajui filteri. Oni su obino
varijacije od standardnih preiavajuih ili izuzetno brzih aerobnih filtera. Oni mogu biti
praeni postrojenjima sa aktivnim muljem ili povezani na razvijene sisteme.
Dezinfekcija i sterilizacija
Tehnike dezinfekcije i sterilizacije rade po istom principu. Djeluju na elijsku strukturu unutar
bakterije i spreavaju njenu reprodukciju. Dezinfekciona sredstva koja se koriste u
prehrambenoj industriji se kreu unutar zahtjeva Direktive 98/8/EC 10 . Moe se koristiti
nekoliko tipova tretmana. Ovo ukljuuje upotrebu oksidirajuih biocida, neoksidirajuih
biocida i UV radijaciju. Kuhanje se takoer koristi u dezinfekciji, da bi se unitili termorezistentni mikroorganizmi.
BIOCIDI
Opis
Oksidirajui biocidi djeluju oksidacijom zida bakterijske elije u cilju sprjeavanja
reprodukcije. Ovo se postie upotrebom jakih oksidirajuih agensa kao to su hlor/brom, ozon
i hidrogen peroksid. Upotreba spojeva hlora, npr. hlorni gas, hlor dioksid, natrijum ili
kalcijum hipohlorid, se oslanja na formiranje hipohlorne kiseline (aktivni biocidi) u tenom
rastvoru. Biocidi na bazi broma prevladavaju u primjenama u industriji zbog toga to se vrste
hipobromne kiseline razdvajaju pri viem pH nego odgovarajui spojevi na bazi hlora. Ozon

10 EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite 98/8/EC, 16/02/1998.

331

moe nastati iz zraka ili istog oksigena kada se primijeni visoki napon kroz otvor blisko
postavljenih elektroda. Ozon se naglo razlae nakon nastanka, tako da nikakvi hemijski ostaci
ne postoje u tretiranim otpadnim vodama, ali je sadraj rastvorenog kisika u njemu veoma
velik. Ne dolazi do nastanka halogenih komponenti. Ozon se takoer koristi kao oksidirajui
agens. Neoksidirajui biocidi djeluju tako to hemijski mijenjaju strukturu elije da bi
sprijeili reprodukciju bakterijske elije. Oni se sve vie upotrebljavaju u prehrambenoj
industriji, a neki primjeri su etverokomponentna amonijumova so, formaldehidi i
glutaraldehidi.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Kada se upotrebljavaju hlorne komponente, organske komponente sadrane u otpadnoj vodi
mogu reagovati sa hlorom stvarajui toksine supstance, npr. hlor-amine i ostale organske
halogone komponente. ta vie, ove rekcije mogu smanjiti efikasnu koliinu doziranja hlora.
Hlor takoer moe biti veoma agresivan prema konstrukcijskim materijalima, kao to je
nehrajui elik. Organske halogene komponente mogu umanjiti naknadni bioloki tretman
otpadne vode, nakon ponovne upotrebe vode. Kada se upotrebljava ozon mogu se formirati
kancerogene i mutagene komponente, a ozon je iritantan za respiratorni trakt, stoga se
izlaganje istim treba kontrolisati.
Operativni podaci
Ozonizacija se izvodi u dubokim i prekrivenim kontaktnim komorama. Ovo je efektivno bez
potrebe za koritenjem drugih hemikalija. Ozon se prirodno raspada i vraa u kisik nakon
nekoliko sati.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Upotreba ozona ima umjereno visoke trokove. Upotreba drugih biocida ima relativno niske
kapitalne i operativne trokove.
UV ZRAENJE
Opis
UV zraenje je vjerovatno najvie napredovalo u dezinfekcionoj tehnologiji u proteklih 10
godina. UV svjetlo na 254 nm se lako apsorbuje elijskim genetskim materijalom unutar
bakterija i virusa, i sprjeava reprodukciju elija. Doziranje se mjeri milivatima po
kvadratnom centimetru pomnoenim vremenom kontakta u sekundama. Aktuelna doza zavisi
od transmisije, tj. odnosi se na prisustvo drugih komponenti koje mogu apsorbovati i
redukovati UV svjetlo smanjujui uticaj na otpadnu vodu.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vode tretirane sa UV zraenjem su sklone ponovnoj infekciji, tako da je potrebno uraditi brz i
higijenski tretman.

332

Operativni podaci
Glavna prednost UV dezinfekcije u odnosu na ostale tehnike je da nema skladitenja i potrebe
upotrebljavanja opasnih hemikalija, a izostaju i tetni nus proizvodi. S druge strane, glavni
nedostatak UV dezinfekcije je da direktna linija vidljivosti mora biti sauvana izmeu lampe i
virusa/bakterija. Prihvatljivi nivoi suspendovanih materija ili mutnoe (koji smanjuju
transmisivnost) e tititi bakterije i sprjeavati njihovu dezinfekciju. Otpadna voda koja sadri
komponente sa visokom transmisivnou zahtjeva vee doze UV zraenja. Ozon i UV
zraenje su nestabilni i moraju biti generirani kad se koriste.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Relativno niski kapitalni i operativni trokovi.

Tretman mulja
Ovo poglavlje pokriva tretman mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje
mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Izbor ovakvog tretmana moe biti izazvan
mogunostima upotrebe i odlaganja koje su dostupne operatoru. Ovo ukljuuje recimo,
rasprostiranje mulja na zemljite, odlaganje koje se vri na odlagalitima otpada, upotreba
materijala za izolaciju, spaljivanje, suspaljivanje, vlana oksidacija, piroliza, gasifikacija,
vitrifikacija. Kapitalni i operativni trokovi vezani za tretman mulja mogu biti visoki u
usporedbi sa ostalim aktivnostima vezanim za PTOV, a samim tim i mjerilo pri odabiru, jer se
tei smanjenju trokova u ranoj fazi projektovanja postrojenja. Pravni okvir vezan za zatitu
okolia/ivotne sredine znaajno ograniava mogunosti odlaganja ili znaajno poveava
njegove trokove.
Tehnike prerade mulja iz otpadnih voda
Tehnike za tretman mulja tipino ili smanjuju zapreminu za odlaganje ili mijenjaju svrhu za
odlaganje ili ponovno koritenje. Smanjenje volumena putem dehidracije se moe odvijati na
licu mjesta, a dalja prerada mulja se odvija izvan lokacije pogona i postrojenja. Smanjivanjem
zapremine mulja za odlaganje dolazi do smanjenja trokova transporta i ako ide na odlagalite
otpada, do smanjenja trokova samog odlagalita. Tehnike tretmana koje se primjenjuju u
prehrambenoj industriji su prikazane detaljno u nastavku.
KONDICIONIRANJE MULJA
Opis
Svrha kondicioniranja mulja je poboljanje njegovih karakteristika kako bi se lake zgusnuo
i/ili dehidrirao. Uobiajene tehnike koje se koriste su hemijske ili termalne. Hemijsko
kondicioniranje pomae pri separaciji vezane i ubaene vode iz mulja. Termalno
kondicioniranje podrazumijeva zagrijavanje mulja pod pritiskom u kratkom vremenskom
periodu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja.

333

Utede
Trokovi hemikalija su obino veoma visoki..
ZGUNJAVANJE MULJA
Opis
Zgunjavanje je procedura koja se koristi za poveanje sadraja vrste materije u mulju
uklanjanjem dijela tene frakcije. Tehnike koje se obino koriste za zgunjavanje mulja su
sedimentacija, centrifuga i flotacija isputenim zrakom. Najjednostavnija tehnika
zgunjavanja je dozvoliti mulju da se konsoliduje u rezervoarima za sedimentaciju mulja.
Zgunjavanje se moe primijeniti i za primarne i za sekundarne tretmane muljem. Primarni
tretman muljem se sastoji uglavnom od neorganske materije i/ili primarne organske vrste
materije. Uglavnom su u stanju da se sastave bez hemijske podrke, poto tretirana voda nije
prekomjerno ubaena u mulj. Voda u sekundarnom tretmanu mulja je vezana unutar
skupina i tee ju je ukloniti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogue otputanje neprijatnih mirisa pri upotrebi flotacije isputenim zrakom. Visoka
potronja energije, nastanak buke i vibracija pri centrifugiranju.
Operativni podaci
Mulj koji se uzima sa dna rezervoara za primarnu i sekundarnu sedimentaciju otprilike sadri
oko 0,5 1,0 % suhe vrste materije i do 4 % vrste materije za flotaciju mulja. Pri upotrebi
flotacije isputenim zrakom, sistem se odrava kao aerobni. U ovom sluaju zabiljeena je
blokada. Na efikasnost zgunjavanja u procesu sedimentacije utie visina sloja mulja, a ne
zapremina sloja koji pliva na povrini iznad njega. Stoga je uzak i visok rezervoar efikasniji
od niskog rezervoara velike povrine. Ova tehnika ne zahtjeva veliki utroak energije. U
zavisnosti od naina primarnog uklanjanja mulja, moe se razmisliti i o upotrebi dva
rezervoara kako bi se postigla mirna sedimentacija u jednom rezervoaru, dok je drugi u
ciklusu punjenja. Ako ovo nije izvodljivo, input mulja se mora odvijati blizu vrha rezervoara
po mogunosti na odbojnoj ploi kako bi se minimiziralo hidrauliko ometanje. Rezidentno
vrijeme u rezervoaru zavisi od prirode mulja. Pretjerano zadravanje se mora izbjegavati kako
bi se minimizirala mogunost ostvarivanja anaerobnih uslova koje prati pojava neprijatnih
mirisa i korozija. Unutar rezervoara se mora dozvoliti blaga agitacija. Obino se koristi
ograda unutar rezervoara za zgunjavanje kako bi se podstaklo smanjenje stratifikacije mulja i
oslobaanje bilo kog ubaenog gasa ili vode. Konvencionalna gravitacijska/postavljena
ograda radi zgunjavanja omoguava zgunjavanje mulja do 4 8 % suhe vrste materije, u
zavisnosti od prirode sirovog mulja i posebno relativnog sadraja primarnog mulja. Stopa
aditiva u zgunjivau se kree izmeu 20 30 m3 punjenja/m2 povrine dnevno.
Centrifugiranje prua dobro zadravanje vrste materije koju je teko filtrirati, ne zahtjeva
puno prostora i jednostavna je za postavku, ali se time postie niska koncentracija vrste
materije u vrstom tijelu. Zahtjeva puno energije i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju. Za mnoge lokacije, samo zgunjavanje mulja je dovoljno za smanjenje zapremine
mulja do nivoa pri kom je omogueno odlaganje van lokacije po finansijski povoljnim
uslovima. Za vee lokacije, proces zgunjavanja je prva faza prije odvijanja dehidracije.

334

Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Smanjenje trokova upumpavanja u ureaj za tretman otpadnih voda. Sedimentaciono
zgunjavanje ima niske operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje veliine cijevi i trokova upumpavanja na veim ureajima za tretman otpadnih
voda
DEHIDRACIJA MULJA
Opis
Cilj dehidracije je isti kao kod zgunjavanja, s tom razlikom da je koliina vrste materija
mnogo vea. Postoji nekoliko procesa dehidracije mulja i odabir ovisi o prirodi i frekvenciji
proizvedene vrste materije i koliine neophodnog vrstog tijela. Tehnike dehidracije koje se
openito koriste su centrifugiranje, filterska presa sa remenom, filter presa i vakumski filteri.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Nepoeljni efekti na ostale medije
Veliki utroak energije, nastanak buke i vibracije pri centrifugiranju, mada ovo varira zavisno
od brzine i intenziteta individualne operacije.
Operativni podaci
Centrifuga je kontinuiran proces koji proizvodi pogau od 40 % suhe vrste materije za
odreeni mulj. S obzirom na prirodu zatvorenosti centrifuge, problemi neprijatnih mirisa su
minimizirani. Dalje, centrifuga dobro zadrava vrstu materiju koju je teko filtrirati, ne
zahtjeva puno prostora i laka je instalacija. Ipak, ovaj proces zahtjeva veliki utroak energije,
postie nisku koncentraciju vrste materije u pogai i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju.
Filter prese su grupni procesi i mogu se runo intenzivirati. Ploe su prekrivene
odgovarajuom filter tkaninom, ovisnom o aplikaciji, a mulj se ubacuje u upljinu ploe. Mulj
se dehidrira pod pritiskom tako to filtrat prolazi kroz filtersku tkaninu. Kad se pusti pritisak i
ploe se razdvoje, pogaa se ili runo ukloni ili vibracioni mehanizam automatizuje proces.
Filter presa moe proizvesti i do 40 % suhe vrste materije i omoguiti filtriranje sa niskim
nivoom suspendovanih materija. Mane ove tehnike su te to je ovo grupni proces i filter
tkanina ima ogranien rok trajanja.
Remen presa i vakuum filteri su kontinuirani procesi sa filter tkaninom koja konitnuirano
prolazi kroz rolere koji silom dehidriraju mulj. Optimizacija uinka zahtjeva redovno i
posebno odravanje. Remen presa proizvodi i do 35 % suhe vrste materije. Dalje, remen
prese su visoko efikasne u dehidraciji i relativno lake za odravanje. Mana su im hidraulika
ogranienja, kratak rok i osjetljivost na karakteristike prihranjivanja mulja.
Vakum filteri su sloeni sistemi sa maksimalnim diferencijalnim pritiskom od 1 bara. Filtrat
moe imati jako visoke suspendovane materije.

335

Primjenjivost
Primjenjivi u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Mulj sa preko 10 % suhe vrste materije postaje teak i skup za upumpavanje. Dehidracija
proizvodi vrsto tijelo od mulja koji moe sadravati 20 50 % suhe vrste materije.
Trokovi odlaganja opadaju kako se smanjuje sadraj vode. Filter prese imaju visoke trokove
radne snage. Vakuum filteri imaju visoke operativne i trokove odravanja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova odlaganja.
8.5

TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

vrsti otpad u mljekarama se uglavnom sastoji od ambalanog materijala i proizvoda koji

nisu u skladu sa zahtjevanim standardima.
Za ambalani materijal preporuuje se:
odvajati vrsti otpad kako bi se minimiziralo odlaganje na deponije,
koristiti materijale koji su manje tetni za okoli kako bi se olakalo odvajanje i
recikliranje,
koristiti transportna pakovanja koja cirkuliu.
A najbolji nain da se tretiraju proizvodi koji nisu u skladu sa zahtjevanim standardima je:
smanjiti njihovu koliinu sistemom sljedivosti, ukljuujui oznaavanje i kontrolu,
odvojiti takve proizvode iz pakovanja i iskoristiti ih kao hranu za ivotinje ili ih preraditi
u neke druge proizvode.

8.6

SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA

Jedna od najznaajnijih potencijalnih ekolokih posljedica vezano za postrojenja iz

prehrambene industrije jeste nesrea koja bi mogla da negativno utjee na okoli. Nju obino
karakterie sluajno isputanje otpadnih materija direktno u vazduh, vodu ili zemlju, mada to
takoer moe biti i propust koji dovodi do proizvodnje otpada, koji bi se inae mogao izbjei.
Naprimjer, sluajno isputanje sadraja cisterne koja sadri sirovinu, npr. mlijeko; ili
proizvod, ili pomoni materijal, kao to je amonijak, moe imati znaajno tetan utjecaj na
lokalne vodotoke ili sistem vodosnabdjevanja. Takve nesree se mogu desiti tokom rutinskih
ili nerutinskih radnji.
Postoji niz faza u upravljanju sluajnim isputanjima, koje obuhvataju:

Identifikovanje potencijalnih nesrea koje bi mogle zagaditi okoli;

336

Sprovoenje procjene rizika za identifikovane potencijalne nesree u cilju

utvrivanja vjerovatnoe pojavljivanja, te potencijalne konkretne vrste i
ozbiljnost tetnosti za okoli
Razvijanje mjera kontrole u cilju spreavanja, eliminisanja ili smanjivanja, do
prihvatljivog nivoa, rizika povezanih sa identifikovanim potencijalnim
nesreama
Razvijanje i sprovoenje plana intervencije u sluaju nesree;
Analiziranje svih nesrea i izbjegnutih nesrea, kako bi se identifikovali njihovi
uzroci i sprijeilo ponavljanje.

Identifikovanje potencijalnih nesrea

Opis
Nesree se mogu desiti kao rezultat, npr.:

gubitka uskladitenog sadraja, npr. curenje, prolijevanje ili proputanje posude

ili rezervoara;
gubitka sadraja zbog propusta na kontroli procesa;
propusta ili kvara tehnika na kraju procesa, koje imaju za cilj smanjenje
zagaenja;
kvara na komunalnim instalacijama, npr. vodovodnim ili elektrinim.

Identifikovane informacije o potencijalnim nesreama se zatim mogu upotrijebiti za procjenu

rizika.
Informacije koje se mogu upotrijebiti su, npr.:
(a) Informacije o supstancama u postrojenju
Na mogunost deavanja nesree znatno utjeu sirovine, pomoni materijali, poluproizvodi,
proizvodi i otpad u postrojenju, tako da je bitno:

voditi inventar supstanci. Mogue je da postoji zakonska obaveza da se ovo

predoi hitnim slubama
procijeniti njihovu potencijalnu ekoloku (i sigurnosnu) opasnost. Dobar izvor
ekolokih i informacija o sigurnosti su deklaracije o sigurnosti materijala, koje
obezbjeuje isporuilac supstanci, te deklaracije o proizvodu, koje se obino
sainjavaju interno od strane privrednog subjekta.
informacije o koliinama koje su uskladitene u postrojenju i njihova tana
lokacija.

(b) Identifikovanje emisija iz pogonskih procesa/inventar emisija

Bitno je da se identifikuju sva isputanja/emisije ili potencijalna isputanja/emisije koje bi
mogle dovesti do abnormalne pojave/sluajnog isputanja.
Najsistematiniji nain da se ovo uradi jeste da se proe kroz svaki procese i identifikuju
potencijalne emisije. To obino podrazumijeva:

isporuku sirovine
skladitenje sirovina u rasutom stanju
skladitenje sirovina koje nisu u rasutom stanju, bave, vree, kontejner za
prijevoz i skladitenje tenosti i sirovina u rasutom stanju

337

proizvodnju
pakovanje
paletiranje
skladitenje.

Pored razmatranja procesa, potrebno je uzeti u razmatranje i pomonu opremu/procese u

postrojenju. Tu obino spadaju:

komunalne instalacije, npr. kotlovnica, kompresovani vazduh, vodovodni sistem,

sistem za snabdijevanje amonijakom
interni transport u postrojenju, npr. viljukari.

Takoer, razmatraju se i mogui scenariji koji bi mogli rezultirati sluajnim iznenadnim

poveanjem nivoa buke u krugu postrojenja.
(c) Plan postrojenja
Plan postrojenja se koristi za prikaz postojeeg sistema odvoda i mehanizama
kontrole/smanjenja zagaenja; poziciju objekata za skladitenje krupnih i sitnih materija za
materije koje se skladite u rasutom stanju (rinfuzi), kao i za materije koje su naroito opasne;
sisteme transporta, kao to je transport opasnih materija cjevovodima; glavne take emisija u
zrak i osjetljive predjele i receptore. Vano je da se ovaj plan redovno aurira.
(d) Pozicija u odnosu na ekoloke receptore
U zavisnosti od supstance koja se ispusti uslijed nesree, tetnost se moe ak smatrati
globalnim problemom ili oneienjem koje zahvata samo podruje u blizini postrojenja. Da
bi se uvidjelo kakav potencijalni ekoloki utjecaj moe imati sluajno isputanje, bitno je
poznavati lokalnu ekoloku situaciju. Iako postoje oblasti slinosti izmeu postrojenja, isto
tako postoje i razlike, npr. postrojenja smjetena u ruralnim podrujima, stambenim
sredinama i industrijskim zonama e se vjerovatno baviti razliitim ekolokim pitanjima.
Sluajno isputanje emisija u zrak, smrada i iznenadno poveanje nivoa buke su kljuna
pitanja za postrojenja koja su smjetena u blizini naselja, dok je utjecaj na lokalne vodotoke i
biljni i ivotinjski svijet pitanje od znaaja za ruralna podruja. Potrebno je razmotriti pitanje
javnih komunalija, naroito kad je u pitanju isputanje povrinskih voda ili otpadnih voda u
lokalnu rijeku ili gdje postoji mogunost zagaenja podzemnih voda.
Osim toga, korisno je posjedovati osnovna znanja o geolokim i hidrogeolokim obiljejima
podruja na kojem se gradi postrojenje. Ako je ono smjeteno na glinenom zemljitu, bit e
potrebno vie vremena da isputeni materijal dopre do oblinjih podzemnih voda nego u
sluaju pjeskovitog ili propusnog tla.
Snimanjem lokacije mogu se identifikovati svi ekoloki receptori na lokaciji i identifikovati
oni koji su naroito osjetljivi, npr.

vodotok - prijemnik, koja prima tretirane i/ili povrinske vode

stambene jedinice u neposrednoj blizini postrojenja
lokalna turistika atrakcija u blizini postrojenja
lokalne kole/bolnice
osjetljivi akviferi
lokaliteti od naroitog naunog znaaja
podruja izvanredne prirodne ljepote.

e) Informacije o lokaciji postrojenja i njenoj historiji

338

Cilj dokumentovanja informacija o lokaciji postrojenja je da se pokae da na tom lokalitetu

nema okolinih problema za koje je postojala mogunost da nastanu uslijed aktivnosti koje su
se ranije odvijale na tom lokalitetu. Prikupljene informacije takoer pruaju osnovu iz koje se
mogu procijeniti utjecaji sluajnih isputanja zagaujuih supstanci do kojih moe doi u
budunosti.
Kljuni problem ovdje je zagaeno zemljite ili zagaene podzemne vode. Do ovakvog
zagaenja moe doi iz izvora kao to su podzemni rezervoari, loa zatita od prolijevanja i
curenja, odlaganje otpada u krugu postrojenja i odvodi koji cure. Ukoliko se dokumentuje u
koje svrhe se zemljite ranije koristilo, mogu se identifikovati podruja na kojima je moda
dolo do zagaenja, te ukoliko je potrebno, mogu se provesti istraivanja koja ukljuuju
uzimanje uzoraka i analizu tla/podzemne vode. Ovakva istraivanja se obino samo vre
ukoliko se vjeruje da postoji osnovan rizik da je zemljite ili podzemna voda zagaena.
(f) Druge informacije
Drugi faktori koji pomau u identifikaciji potencijalnih izvora okolinih nesrea ukljuuju:

ranije incidente ukljuujui izbjegnute nesree,

uspostavljene sisteme tehnoloke i operativne kontrole i propuste i kvarove ovih
sistema
ljudske postupke, interakciju izmeu operatora i proizvodnih operacija, te
mogunost za okoline incidente uzrokovane ljudskim postupcima.

(g) Struktuirane tehnike

Struktuirane tehnike mogu se koristiti da bi se identificirale potencijalne nesree. Ove tehnike
detaljno razmatraju dijagrame toka proizvodne operacije koja se analizira. HAZOPS (Studije
opasnih materijala i operabilnosti) 11, FMEA (Analiza moguih propusta i njihovih
posljedica) 12 i SWIFT (Struktuirana tehnika ta ako) 13 su primjeri takvih metoda. Ove
tehnike mogu oduzeti jako puno vremena i sredstava, i obino se ne koriste u postrojenjima
gdje su procesi i operacije relativno jednostavni.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim prehrambenim postrojenjima, meutim, ukoliko se potencijalne nesree
identifikuju ve u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i
ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

11 HAZOPS - Hazard and Operability Studies

12 FMEA - Failure Mode and Effects Analysis
13 SWIFT Structured What-IF Technique

339

Procjena rizika
Opis
Procjena rizika je jedan vaan dio procedure upravljanja, kao to je i primjena ove tehnike
koja e odrediti koliko rukovodioci u preduzeima razmiljaju o tome da li postoji znaajan
rizik da se desi nesrea.
Detaljnost i vrsta procjene rizika zavisi od karakteristika postrojenja i lokacije na kojem se
nalazi. Potrebno je uzeti u obzir obim i prirodu aktivnosti koje se odvijaju u postrojenju koje
je predmet istraivanja, kao i rizici po okoli, ukljuujui i rizike po ljudsko zdravlje.
Opasnost je bilo ta to prijeti mogunou da nanese tetu. Rizik je vjerovatnoa da e
opasnost nanijeti spomenutu tetu nekome ili neemu, tj. da li su male ili velike anse da e
biti nanesena teta od te opasnosti.
(a) Ozbiljnost nesree
Neki primjeri ozbiljnosti nesree, na skali od 0 4, gdje 4 predstavlja najvii nivo ozbiljnosti,
podrazumijevaju:

isputanje vrste materije u postrojenju, koja je u potpunosti zadrana i koja se

moe koristiti, ne bi nanijela nikakvu ekoloku tetu, te se rangira sa oznakom 0
u sluaju da je isputena materija uzrokovala kratkorono i blago zagaenje
dijela tla u krugu postrojenja, to bi bilo oznaeno sa 1. Meutim, ako je isputena
materija prodrla do podzemnih voda, te bi mogla da nanese tetu regionalnih
razmjera zagaivanjem vode, to bi bilo oznaeno u rasponu od 2 do 4 u
zavisnosti od zagaivaa, koliine materije i osjetljivosti podzemnih voda, npr.
da li se one koriste kao izvor vode za pie.
ako je isputena materija prodrla u drenani sistem povrinskih voda, moe
nastati manja, srednja ili ozbiljna teta po lokalni okoli. U zavisnosti od koliine
i toksinosti isputene materije, oznaka bi bila 2, 3 ili 4.

(b) Vjerovatnoa
Vjerovatnoa pojave zavisi od toga da li su uspostavljene i da li se primjenjuju sve neophodne
mjere opreza, npr. zakonske ili one koje su usvojene kao nacionalni, meunarodni ili
industrijski standardi za procese i operacije specifine za konkretno postrojenje. I
vjerovatnoa se moe bodovati, npr. na skali od 1 5, gdje 5 predstavlja najveu
vjerovatnou.
(c) Opta procjena rizika
Opti nivo rizika se dobija mnoenjem ozbiljnosti nesree sa njenom vjerovatnoom.
Primjena procjene omoguava da se napravi sistematina analiza potencijalnih nesrea i da se
saini lista prioritetnih mjera za kontrolu rizika, pri tom osiguravajui da se prvo rjeavaju
najvaniji rizici.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Operativni podaci
Procjena rizika zastarijeva kad se promijene tehnoloki ili operativni uslovi. Kako bi se
osiguralo da su one efektivne, mora se obavljati njihovo redovno periodino auriranje, kao i
nakon deavanja znaajnih promjena na postrojenju, kao to je uvoenje novih operacija.

340

Osjetljivost javnosti ne mora nuno da bude u uzajamnoj vezi sa ekolokom tetnosti ili
potivanjem zakona. Vea je vjerovatnoa da e ona biti procijenjena na osnovu broja albi od
strane graana i relevantnih organa vlasti, te interesovanja koje ove strane budu pokazivale za
aktivnosti koje se dovode u vezu sa postrojenjem.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Identifikovati potencijalne nesree koje se moraju kontrolisati
Opis
Nakon to se napravi procjena rizika, neophodno je identifikovati nesree koje mogu
uzrokovati znaajne ekoloke posljedice i koje se trenutno ne kontroliu adekvatno. To se radi
uz koritenje rezultata procjene rizika. U cilju identifikacije prioriteta, moe se koristiti sistem
bodovanja. S vremenom moe doi do promjena u tom pogledu u okviru kontinuiranog
programa poboljanja zatite okolia.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije, meutim, u
sluaju da su potencijalne nesree identifikovane u fazi projektovanja postrojenja, njihovo
sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju
kasnije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Identifikovati i sprovesti neophodne mjere kontrole
Opis
Potrebno je sprovesti procjenu o identifikovanim izvorima potencijalnih nesrea u cilju
utvrivanja da li su neophodne nove mjere kontrole ili je neophodno poboljati postojee
mjere kontrole.
Tipine mjere kontrole koje se mogu uzeti u razmatranje su:

procedure upravljanja
operativne procedure
preventivne tehnike
ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd.
dizajniranje procesa/kontrola procesa.

341

(a) Procedure upravljanja

Procedure upravljanja sistemom se mogu uspostaviti u cilju procjene novih aktivnosti
postrojenja i osiguravanja da se vodi rauna o pitanjima okolia, ukljuujui mogunost
potencijalnih isputanja. Ove procedure podrazumijevaju:

procedure procjene ekolokih rizika povezanih sa novim sirovinama

osiguravanje da su uspostavljene adekvatne mjere kontrole
provjeravanje kompatibilnosti sa drugim materijalima i sirovinama sa kojima
sluajno mogu doi u kontakt
sprovoenje procedura procjene novih procesa u cilju osiguravanja da su mjere
kontrole ugraene u fazi projektovanja kako bi se sprijeila ili minimizirala
sluajna isputanja.

(b) Operativne procedure

Moraju se uspostaviti operativne procedure, koje obuhvataju sve kljune procese u
postrojenju, a u cilju osiguravanja smanjenja rizika od nesree.
Operativna uputstva za procese postrojenja ukljuuju, npr.

sprovoenje rutinskih provjera o potencijalnim izvorima sluajnih isputanja i

bilo kojih drugih mjera kontrole koje su uspostavljene
sprovoenje redovnih testiranja opreme za smanjenje zagaenja, kao to su
filteri, cikloni i postrojenja za tretman otpada
sprovoenje redovnih inspekcija podzemnih cisterni i postavljanje zatite (kao
npr. vodonepropusne obloge) s ciljem sprjeavanja prosipanja i curenja

(c) Preventivne tehnike

Jedan primjer:

ugraivanje odgovarajuih barijera u cilju spreavanja nastanka tete na opremi

koju bi moglo izazvati kretanje vozila.

(d) Ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd.

Ove mjere podrazumijevaju:

primjena zatite (nepropusne obloge, zatitni premazi) kod skladitenja materijala

u rasutom stanju (rinfuzi)
koritenje opreme za skupljanje prolivenog materijala, u cilju minimiziranja
utjecaja sluajnog isputanja
izoliranje odvodnih cijevi
zadravanje ili smanjenje sluajnog isputanja putem sigurnosnih ventila ili
diskova za zatitu od prevelikog pritiska.

(e) Projektovanje procesa/kontrola procesa

Postrojenje u kojem se odvijaju procesi mora biti projektovano i kontrolisano na nain da je
rizik od sluajnog isputanja materijala eliminisan ili minimiziran na prihvatljiv nivo.
Projektovanje procesa/mjere kontrole ukljuuju:

primjenu tehnika u cilju praenja efikasnosti opreme za smanjenje zagaenja,

npr. pad nivoa pritiska u filterima

342

primjena tehnika u cilju spreavanja prelijevanja cisterni, npr. mjerenje nivoa,

alarm i regulacijski ventili za visok nivo.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Sainiti, sprovesti i testirati plan za hitne sluajeve
Opis
Moraju se sainiti i uspostaviti procedure/planovi intervencije, kako bi se, u sluaju da doe
do incidenta, osiguralo da se normalna situacija uspostavi sa minimalnim posljedicama po
okoli. Ako plan nije testiran, on moda nee pravilno funkcionisati u sluaju nastanka
nesree, a postoji potreba za tim. U sluaju promjene uslova u postrojenju ili promjene
odgovornosti, potrebno je revidirati plan intervencije.
Obino se planovi intervenciju prave za kompletno postrojenje i ukljuuju sigurnosne i
znaajne ekoloke rizike. Procedure intervencije koje se odnose na identifikovane bitne
ekoloke rizike se mogu ugraditi u generalni plan intervencije u sluaju nesrea.
Tipian plan intervencije koji se tie ekolokih incidenata sadri slijedee komponente:

uloge i odgovornosti pojedinaca se moraju jasno definisati, i to:

procedure za operatore koji ostaju da upravljaju kritinim
operacijama postrojenja
procedure i pravce izlaza u sluaju nude
procedure za sve zaposlene
zaduivanje spasilakih i medicinskih dunosti
moraju se uspostaviti/dogovoriti procedure obavjetavanja o nesreama i
informisanja nadlenih ekolokih organa i hitnih slubi
potrebno je sprovesti radnje minimiziranja utjecaja bilo kakvog ekolokog
incidenta
potrebno je napraviti spisak zaposlenih sa imenima.

Naprimjer, preporuuje se uspostavljanje procedura intervencije koje se odnose na incidente

koji bi se mogli ticati isputanja sljedeih materija:

amonijaka
uskladitenih tenih sirovina ili proizvoda koji se skladite u rasutom stanju, npr.
mlijeko
praine nastale tokom suenja, kao to je suenje rasprivanjem
potencijalno opasni nus-proizvodi, npr. biocidi i dizel gorivo.

Osnovni cilj plana intervencije jeste ponovno uspostavljanje normalnog stanja to je bre
mogue sa minimalnim posljedicama po okoli. Vanredne situacije se veoma razlikuju po
343

teini i sloenosti, te je zato vano da su planovi intervencije dovoljno fleksibilni da mogu da

se odnose i na manje, ali i na ozbiljne incidente, kao i da budu dovoljno jednostavni kako bi
se mogli brzo sprovesti.
Posljedice potencijalno katastrofalnih incidenata mogu biti znaajno umanjene sistematinom
pripremom, te redovnim detaljnim testiranjem planova sa obavijetenim i obuenim osobljem.
U vanrednim situacijama nema dovoljno vremena da se odluuje ko je glavni, da se istrauje
koje eksterne agencije bi mogle identifikovati izvore pomoi, ili da se osoblje obuava za
djelovanje u sluaju nude. Sve ovo mora biti obezbijeeno prije nego to se desi vanredna
situacija.
Ostali razlozi za pripremu planova intervencije u sluaju nesree su:

skraivanje vremena za razmiljanje nakon to nastupi nesrea moe znatno

smanjiti njene posljedice, u pogledu, npr. ozljeda ljudi, tete po imovinu,
ekolokih posljedica i gubitka privredne aktivnosti ,
osiguravanje da je situacija pod kontrolom, a ne u haosu ,
smanjenje loeg publiciteta, poto nesree velikih razmjera mogu ostaviti lo
utjecaj na ugled organizacije, a kasnije na prodaju i odnose s javnou ,
ispunjavanje zakonskih obaveza. Planovi intervencije u sluaju nesree su
obavezni u mnogim zemljama ,
omoguavanje uslova za obavjetavanje eksternih agencija, ire javnosti,
sredstava javnog informisanja i vieg rukovodstva privrednog subjekta.

Planovi intervencije takoer mogu osigurati uspostavljanje odgovarajuih tehnika nadzora u

cilju ograniavanja posljedica bilo kakvog incidenta, kao to je izolacija odvodnih cijevi,
alarmiranje nadlenih organa, procedure evakuacije, itd.
Ostvarene okolinske koristi
Minimiziranje zagaenja koja nastaju kao rezultat pojave nesrea.
Primjenjivost
Primjenjivo u sluajevima postojanja znatnog rizika zagaenja kao rezultat nastanka nesrea.
Kljuni razlozi za implementaciju
Minimiziranje zagaenja koje nastaje kao rezultat pojave nesrea, ograniavanje tete za
ugled privrednog subjekta nakon pojave nesree i ograniavanje razliitih trokova vezanih za
ponovno uspostavljanje postrojenja, te zakonskih novanih naknada i obaveza.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Analizirati sve nesree i izbjegnute nesree
Opis
Mogu se stei iskustva analiziranjem svih nesrea, kao i izbjegnutih nesrea. Mogu se
identifikovati razlozi zato je dolo do nesrea koje su se desile, i onih koje su izbjegnute, te
se mogu preduzeti radnje za sprjeavanje njihove ponovne pojave. U sluaju da se ne
analiziraju izbjegnute nesree, moe se propustiti prilika da se nesrea sprijei. Voenje
evidencije moe pomoi da se osigura da su preduzete sve neophodne radnje i da se odravaju
preventivne kontrole.

344

Ostvarene okolinske koristi

Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Operativni podaci
Primjer izbjegnute nesree je primjeivanje da je neko ostavio otvoren ventil na praznoj
cisterni, ali da je ostalo dovoljno vremena da se on zavrne prije nego to se cisterna ponovo
napuni. Uvoenje i koritenje tehnikog ili operativnog rjeenja za spreavanje ove situacije
moe sprijeiti pojavu nesree u budunosti, prilikom naprimjer pumpanja tenosti u otvorenu
cisternu i direktno u postrojenje za preiavanje otpadne vode ili prosipanja u dvoritu, a
potom u povrinske i/ili podzemne vode. Primjenom relevantnih mjera sprjeava se i
proizvodnja otpada i sluajno isputanje.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI

EMISIJA

Davanje okolinskih/ekolokih dozvola je kljuni instrument smanjenja industrijskog uticaja

na okoli/ivotnu sredinu, pomaui da on bude u skladu sa okolinskim zahtjevima i da
promovira tehnoloke inovacije. Integralna okolinska/ekoloka dozvola bavi se svim
znaajnim uticajima koje vea industrijska postrojenja imaju na okoli/ivotnu sredinu kako
bi se isti zatitio kao cjelina.
Opi cilj davanja okolinskih/ekolokih dozvola je zatita ljudskog zdravlja i okolia/ivotne
sredine i to definiranjem na transparentan, odgovoran nain pravno obavezujuih zakona za
pojedinane izvore sa znaajnim uticajem na okoli.
Izdavanje integralnih dozvola znai da se emisije u zrak, vodu (ukljuujui isputanja u
kanalizaciju) i zemljite, produkcija otpada, kao i opseg drugih okolinskih uticaja moraju
zajedno razmatrati.
To znai takoer, da nadleni organi moraju postaviti uvjete dozvole tako da bi se postigao
visok nivo zatite cjelokupnog okolia/ivotne sredine koji je definiran kroz standard kvaliteta
okolia/ivotne sredine. Ovi uvjeti se obino baziraju na upotrebi koncepta najboljih
raspoloivih tehnika koji balansira koristi za okoli sa trokovima operatora, naglaava
sprjeavanje i kontrolu zagaenja i smanjenje radije nego tretman na kraju proizvodnog
procesa.
U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine, u dijelu koji govori o
izdavanju okolinske/ekoloke dozvole, granine vrijednosti emisija (GVE) i ekvivalentni
parametri i tehnike mjere se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama uzimajui u
obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski poloaj i ostale uvjete.

345

Granine vrijednosti emisije mogu se odrediti za odreene grupe, vrste ili kategorije materija.
Granine vrijednosti emisije zagaujuih materija normalno vrijede za mjesto gdje emisija
naputa pogon i postrojenje, a pri odreivanju se zanemaruje razrjeenje.
Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni stroiji uvjeti od onih koji se postiu primjenom
najboljih raspoloivih tehnika, utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje
okolinske/ekoloke dozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, i sl.).
Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine je mjera stanja odreenog okolinskog medija u
pogledu odreene zagaujue materije, koja predstavlja gornju granicu prihvatljivosti
postavljenu da bi se zatitilo ljudsko zdravlje ili ekosistem.
U zakonima u BiH koriste se razliiti termini za standard kvaliteta okolia kao npr. granina
vrijednost kvaliteta zraka u Zakonu o zatiti zraka.
U Zakonu o vodama se navodi da se u cilju postizanja i odravanja dobrog stanja ili dobrog
ekolokog potencijala vri odreivanje karakteristika tipova vodnih tijela povrinskih i
podzemnih voda u skladu sa metodologijom koja treba biti definisana podzakonskim aktima.
Takoer, u zakonu se definie i klasifikacija stanja voda tj. koriste se termini stanje vodnih
tijela povrinskih i podzemnih voda, i to ekoloko i hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih
i podzemnih voda. Ekoloko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti visoko, dobro,
umjereno, slabo i loe u skladu sa referentnim uslovima. Hemijsko stanje vodnog tijela
povrinskih voda moe biti dobro i loe u skladu sa referentnim uslovima. Stanje vodnog
tijela podzemne vode utvruje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem. Klasifikacija
stanja podzemnih voda utvruje se podzakonskim aktom. Karakteristika tipova vodnih tijela,
klasifikacija, kao i referentni uslovi tj. granine vrijednosti kvaliteta ovih vodnih tijela jo
nisu definirane podzakonskim aktima.
Standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine su propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u
odreenom vremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao to je
propisano zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine ili drugim zakonima, npr. koji se odnose
na kvalitet zraka ili vode (Direktive o kvaliteti zraka, povrinskih i podzemnih voda). Ti
standardi e utjecati na industriju putem dozvola koje e potivati standarde kvalitete
postavljene od strane EU i pojedinih zemalja.
Postavljanje GVE u integralne dozvole bi trebalo biti bazirano na kombinaciji pristupa
standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim
tehnikama.
Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine (za vodu i zrak) predvia minimalne okolinske
zahtjeve, i bilo koje granine vrijednosti postavljene u dozvoli ne bi trebale prouzrokovati da
standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bude premaen.
Pristup baziran na tehnikama ide dalje, zahtijevajui bolju okolinu uinkovitost kroz
sprjeavanje zagaenja, ukoliko to moe biti postignuto pri umjerenom troku za operatora.
Zvanino propisane granine vrijednosti emisija su definirane u podzakonskim aktima. One
mogu biti opte ili specifine za industrijski sektor i predstavljaju minimum zahtijeva koji
mogu biti postavljeni u dozvolama specifinih postrojenja (najmanje stroge GVE). Ove
granine vrijednosti emisija su zasnovane na stanju razvoja tehnika u vremenu njihove objave
tj. postavke.
Granina vrijednost emisije bazirane na tehnikama je broj koji odreuje dozvoljenu
koncentraciju ili teret zagaenja koje moe biti emitovano ili isputeno u okoli iz specifinog
pogona i postrojenja u datom vremenskom periodu ili po jedinici proizvodnje.

346

Prema tome, treba razluiti pojam zvanino propisanih graninih vrijednosti emisija koje su
definirane Pravilnikom, i pojam doputene granine vrijednosti emisija bazirane na
najboljim raspoloivim tehnikama.
Takoer, treba spomenuti i termin opseg vrijednosti emisija koje se dobivaju primjenom
BAT-a koji najbolje odgovara konceptu uinaka koji su rezultat primjene jednog specifinog
BAT-a u razliitim postrojenjima, razliitim zemljama tj. razliitim lokalnim uslovima. One
esto rezultiraju iz podataka o monitoringu postrojenja koji se izraavaju kao prosjeni
(mjeseni, godinji i sl.).
Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije granine
vrijednosti emisija nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard
kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti
emisija morale bi se propisati u dozvolu.
Dakle, to je u sutini kombinirani pristup, za iju primjenu se prije svega treba poznavati
trenutno stanje okolia/ivotne sredine (npr. vode i zraka), koje e ukazati na eventualnu
potrebu da se u nekom podruju, zbog trenutno loeg stanja, loijeg od onog propisanog
standardom kvaliteta vode i zraka, industrijskom zagaivau propiu stroije granine
vrijednosti emisija, kako bi se to stanje poboljalo.
Kombinirani pristup zahtijeva vrste odluke menadmenta, od strane nadlenih tijela za
izdavanje okolinske/ekoloke dozvole, bazirane na paljivom vrednovanju od sluaja do
sluaja, da bi se obezbijedilo da granine vrijednosti emisija, koje su najzad ukljuene u
integralnu dozvolu, zadovoljavaju kako BAT tako i kriterije standarda kvaliteta
okolia/ivotne sredine, kao i da ispunjavaju sve zakonom propisane granine vrijednosti
emisija.
Ovaj odnos je esto historijska dilema i esto se ne zna ta je starije koka ili jaje. U
mnogim sluajevima, granine vrijednosti emisija su postavljene u odnosu na dostupne
standarde kvaliteta okolia/ivotne sredine umjesto najboljih raspoloivih tehnika i stoga
doputaju isputanje emisija u vodu i zrak do odgovarajuih standarda.
Ovo jasno krenje mjera opreza i prevencije zagaenja moe takoer biti ohrabreno od strane
IPPC Direktive koja dozvoljava vlastima da uzmu u obzir lokalne okoline uvjete kada
definiraju granine vrijednosti.
U okviru Studije uticaja na okoli moraju biti uraene detaljne analize uticaja na
okoli/ivotnu sredinu s obzirom na osjetljivost lokalnih okolinskih uvjeta. Prema tome, nije
dovoljno samo primijeniti BAT (sektorski ili za specifinu lokaciju) nego i "ne izazvati
nikakvo znaajno zagaenje".
Emisije se mjere, po definiciji, na granici kruga postrojenja, a granine vrijednosti emisija
koje su utvrene dozvolom odnose se na ove emisije. Ipak je bitno razlikovati emisije i stvarni
okolini uticaj emisija na okoli. Da bi se stvari pojednostavile, moe se razmatrati samo
takasti izvor emisije, npr. dimnjak. Procjena stvarnog okolinog uticaja na datu lokaciju treba
uzeti u obzir disperziju / rasprivanje (i openito sudbinu zagaujuih materija u
okoliu/ivotnoj sredini) i bilo koje relevantne lokalne uvjete da bi se utvrdio okolini uticaj
koji e se porediti sa maksimalnim nivoom utvrenim standardom kvaliteta okolia/ivotne
sredine.
Treba naglasiti da su u BiH zvanino propisane granine vrijednosti emisija definirane kao
specifine koncentracije ili teret zagaenja, a ne izraeno po jedinici proizvodnje nekog
industrijskog postrojenja.

347

Uticaj oznaava koncentraciju koja je dobivena od emisija u prijemni okoli/ivotnu sredinu

i zadnji cilj je uporediti predvidivu ili izmjeriti vrijednost u prijemnom okoliu/ivotnoj
sredini prema standardu kvaliteta okolia/ivotne sredine.
Transparentnost procesa odreivanja GVE za svaki sluaj posebno (uz upotrebu kriterija) bi
trebala biti zagarantovana kako bi se dao kredibilitet postavljenim vrijednostima.
Fleksibilnost koju daje IPPC je stoga povezana sa potrebom da se postave GVE na
transparentan nain. Osnovni problem na evropskom nivou dolazi sa razliitim metodama i
standardnima za monitoring, te njihovim ogranienjima po pitanju dobivanja podataka ili
nedostatka takvih metoda.
Odreivanje GVE treba zasnivati na globalnoj analizi niza podruja u kojima su primjenjive
najbolje raspoloive tehnike.
Treba napomenuti nizak nivo upotrebe Referentnih dokumenata i moguu zloupotrebu
fleksibilnosti u postavljanju GVE, to su problemi na koje je ukazala Evropska komisija u
zadnjoj ocjeni primjene IPPC-ja u nekim zemljama (npr. paniji). Prema kriterijima koje je
postavila Komisija, fleksibilnost u uspostavljanju GVE treba razumjeti kao dozvolu da se
postave nii limiti, dok fleksibilnost poveavanja GVE na bilo kom osnovu nije prihvatljiva.
Transparentnost procesa odreivanja GVE treba biti garantovana u smislu koritenih kriterija,
tako da postavljena vrijednost bude pouzdana.

10

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka

je podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih
pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke
dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama.
Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora proizvodnje i
prerade mlijeka u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su
na tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru
proizvodnje hrane i pia 14. i UNEP Uputa o najboljim raspoloivim tehnikama za sektor
proizvodnje i prerade mlijeka, te Najboljih raspoloivih tehnika za industriju proizvodnje i
prerade mlijeka u nordijskim zemljama, uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u
navedenom sektoru. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u
obzir sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo
konsenzusa meu njima.
Tokom izrade ove upute nije se raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim,
okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postie visok nivo zatite
okolia/ivotne sredine. Zbog toga je odlueno da se kao opis najboljih raspoloivih tehnika
za sektor proizvodnje i prerade mlijeka prezentira detaljan opis selektovanih tehnika iz
prethodno spomenutih dokumenata. U poglavlju o najboljim raspoloivim tehnikama dato je
puno korisnih informacija za mljekare, te od navedenih tehnika bi se za svaki pojedini sluaj
industrijskog pogona i postrojenja trebalo pristupati kreativno, te odabrati one koje su najbolje
raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje u kojem se nalazi.
14 EC (2006). Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

348

Potronja vode i energije, te nastanak velikih koliina otpadne vode su najznaajniji okolinski
problemi u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka. Mljekare bi trebale poduzeti znaajnije
korake u smanjenju potronje vode i energije, a time bi se dobile i manje koliine otpadne
vode. U ovome e znaajno pomoi prezentirane najbolje raspoloive tehnike. Za poetak
prioritet mogu imati najbolje raspoloive tehnike koje su bazirane na konceptu prevencije
zagaivanja, te koje ne izazivaju prevelike trokove, tj. tehnike koje su se pokazale kao
profitabilne kada se primjene u odgovarajuem industrijskom sektoru (BATNEEC).
Primjenom koncepta prevencije zagaivanja poveava se efikasnost proizvodnog procesa i
zadrava konkurentnost, a istovremeno se titi okoli/ivotna sredina. Izbjegavanje i
sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova na izvoru pomou razliitih dostupnih tehnika i
okolinskih alata je klju odrivog razvoja.
Danas su ve sve nacionalne strategija zatite okolia/ivotne sredine usvojile ovakav pristup i
postavile prevenciju na vrh piramide u hijerarhiji opcija u upravljanju otpadnim tokovima. I u
praksi, meu industrijskim preduzeima razvijenih, kao i zemalja u tranziciji, okolinski alati i
tehnike koji potiu i promoviraju koncept prevencije zagaivanja su ope prihvaeni, dokazali
su se kao profitabilni i velika su kompetitivna prednost za kompanije koje ih primjenjuju.
Za budue analize namee se i potreba za prikupljanjem veeg broja podataka i informacija,
kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja, te kako bi se
ta poboljanja mogla adekvatno pratiti (monitoring). Treba napomenuti da je BiH potpuno
otvorena zemlja za uvoz, te se u narednom periodu ovom aspektu treba posvetiti posebna
panja, kao i znaajno pojaati sistem kontrole prehrambenih proizvoda i sirovina koji se
uvoze. Ovo je posebno znaajno sa stanovita moguih zagaujuih supstanci koje se mogu
nai u njima, a mogu imati znaajan negativan uticaj na okoli/ivotnu sredinu, a posebno na
vode.
Postavljanje GVE u integralnoj dozvoli treba se bazirati na kombinaciji pristupa standarda
kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim tehnikama.
Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije GVE
nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta
okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale
bi se propisati u dozvoli.
Imajui u vidu trenutni status sektora proizvodnje i prerade mlijeka i identificirane okolinske
probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne
promjene u njihovom poslovanju. Prelazak sa "end-of-pipe" pristupa u rjeavanju zbrinjavanja
otpadnih tokova na pristupe koji promoviraju odrivi razvoj u sasvim drugu poziciju stavlja
problematiku okolia/ivotne sredine. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji
treba nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod
odreenim uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja.
Treba napomenuti da e ovaj dokument znaajno doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji
sektora proizvodnje i prerade mlijeka u Bosni i Hercegovini sa istim sektorom u EU, to je i
jedan od ciljeva Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine.
I na kraju treba istai da okolinska/ekoloka dozvola bazirana na principu integralne
prevencije i kontrole zagaivanja kroz primjenu najboljih raspoloivih tehnika ne smije biti
konica ili smetnja u razvoju privrede u Bosni i Hercegovini, ve instrument kojim e se
zatiti okoli/ivotna sredina i zdravlje ljudi.

349

11

REFERENCE
1.

BAS EN ISO 14001 (2006). Sistemi okolinskog upravljanja Zahtjevi sa

smjernicama za upotrebu (Environmental management Systems- Requirements with
guidance for use, EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT).

2.

BAS EN ISO 9001 (2001). Sistemi upravljanja kvalitetom Zahtjevi (Quality

management systems- Requirements, EN ISO 9001:2000, IDT; ISO 9001:2000).

3.

BAS ISO 22000 (2007). Sistem upravljanja sigurnosti hrane- Zahtjevi za sve
organizacije u prehrambenom lancu (Food safety management SystemsRequirements for any organization in the food chain, ISO 22000:2005, IDT).

4.

Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Report.

5.

EC (European Commision) (2006). Integrated pollution prevention and Control,

Reference document on best available techniques in the food, drink and milk
industries, august 2006.

6.

EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC, Official

Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC
i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003.

7.

EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje

Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.

8.

EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite

98/8/EC, 16/02/1998.

9.

EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem

opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976.

10. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja,

Referentni dokument o opim principima monitoringa.

11. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja,

Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za

obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.
12. Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija

preuzeta sa interneta.
13. Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje

kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo.

14. NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH,

EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.

15. ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja

organizacija po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u organizacijama,

Ceteor, Sarajevo (Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3).
16. UNEP Draft BAT Guidance Note on Best Available Techniques for the Dairy

Processing Sector, Final Draft, October 2006

17. Eva Korsstrom, Matti Lampi: Najbolje raspoloive tehnike u industriji proizvodnje i

prerade mlijeka u nordijskim dravama

350

12

RJENIK POJMOVA

Aeracija

Bioloki proces prilikom kojeg se uvodi zrak, kako bi se

poveala koncentracija kisika u tenosti. Aeracija moe
biti izvrena uputanjem mjehuria zraka kroz tenost,
prskanjem tenosti u zrak ili mijeanjem tenosti kako
bi se poveala povrinska adsorpcija. Upuhivanje
svjeeg i suhog zraka kroz uskladitene usjeve, kao to
su zrna ita, da bi poveali njegovu teperaturu i/ili
vlanost.

Agronomski interesi

Vezani su za izuavanje upravljanja zemljitem i

proizvodnje usjeva

Akvifer

Vodonosni sloj stijene (ukljuujui ljunak i pijesak)

koji e obezbijediti vodu u upotrebljivoj koliini za
bunar ili izvor

Anaerobni

Bioloki proces koji se dogaa bez prisustva kisika

Analiza ivotnog ciklusa

Set tehnika kombiniranih zajedno kao jedna objektivna,

sistematina metoda za identificiranje, klasificiranje i
kvantificiranje tereta zagaenja, utjecaja na okoli, kao i
materijalnih i energetskih resursa vezanih za neki
proizvod, proces ili aktivnost od ideje pa sve do kraja
ivotnog ciklusa.

A/O proces

Odgovarajui A/O proces za uklanjanje glavnog toka

fosfora koristi se za kombinovanu oksidaciju ugljika i
uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je
pojedinani sistem rasta suspendovanog mulja koji
kombinuje anaerobne i aerobne dijelove u nizu

Asimilacijski kapacitet

Sposobnost prirodnog vodnog tijela da primi otpadne

vode ili toksine materije bez tetnih efekata i bez
unitavanja akvatinog ivota

Aseptino

Sterilno ili osloboeno bakterijskog zagaenja

Aseptina
proizvodnja
ambalairanje

Azbest

i Pod aseptinom proizvodnjom i ambalairanjem, pored

termikih tretmana kojim se proizvod podvrgava
(sterilizacija) podrazumjeva se i takav nain
proizvodnje i pakovanja proizvoda da u toku
proizvodnje i punjenja i zatvaranja ambalae proizvod
ne doe u kontakt sa kontaminantima, koji bi mogli
izazvati kvarenje proizvoda.

Mineralno vlakno koje moe zagaditi zrak ili vodu i

prouzrokovati rak ili azbestozu kada se udahne

351

Baktericid

Supstanca koja se koristi za kontrolu ili unitavanje

bakterija

BATNEEC

Najbolje raspoloive tehnike koje ne izazivaju prevelike

trokove. Najbolje raspoloive tehnike, koje su se
pokazale kao profitabilne kada se primjene u
odgovarajui industrijski sektor.

Biocenoze

Grupa razliitih organizama koja obrazuje vrsto

integriranu zajednicu. Povezanost izmeu takvih
organizama.

Biodiverzitet

Broj i vrsta razliitih organizama u ekolokom

kompleksu u kojem se oni prirodno nalaze. Organizmi
su organizovani na vie nivoa, kretajui se od
kompletnih ekosistema do biohemijskih struktura koje
su molekularni osnov nasljednosti. Prema tome, termin
obuhvata razliite ekosisteme, vrste i gene koji moraju
biti prisutni za zdravi okoli. Veliki broj vrsta mora
karakterisati lanac ishrane, predstavljajui viestruke
odnose grabeljivac-plijen

Biohemikalije

Hemikalije koje se ili pojavljuju prirodno ili identino

prirodnim supstancama. Primjeri ukljuuju hormone,
feromone, i enzime. Biohemikalije funkcioniu kao
pesticidi, putem netoksinih, nesmrtonosnih naina
dejstva, naprimjer tako to uzrokuju poremeaje u
reimu parenja insekata, reguliraju rast ili djeluju kao
sredstvo za zatitu

Biorazgradljiv

Onaj koji moe biti razgraen fiziki i/ili hemijski

putem mikroorganizama. Naprimjer, mnoge hemikalije,
ostaci hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradljivi.

Biomasa

Organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor

energije. Biomasa ukljuuje umske, poljoprivredne
usjeve i otpad, drvo i drvni otpad, ivotinjski otpad,
ubrivo od stoke, brzorastue drvee i biljke, komunalni
i industrijski otpad

CIP sistem

Akronim za sistem centralnog industrijskog pranja. To

je praksa ienja rezervoara i posuda, cjevovoda,
opreme za preradu i procesnih linija na nain da voda i
sredstvo za ienje cirkuliraju kroz njih, bez potrebe za
demontaom opreme ili rastavljanjem cijevi.

istija proizvodnja

To je kontinuirana primjena cjelovite strategije za

prevenciju zagaivanja, koja se primjenjuje na
industrijske procese, proizvode i usluge, s ciljem
poboljanja ukupne poslovne efikasnosti i smanjenja

352

rizika po ljudsko zdravlje i okoli. U pogledu

proizvodnih procesa, istija proizvodnja je uteda
sirovina i energije, smanjenje upotrebe tetnih i opasnih
sirovina, te smanjenje koliine i mogue toksinosti
svih emisija i otpada. U pogledu proizvoda, cilj istije
proizvodnje je da smanji negativne utjecaje koje
proizvod moe imati tokom svog ivotnog ciklusa, od
trenutka pripreme sirovine pa sve do njegovog
konanog odlaganja. U sektoru usluga, istija
proizvodnja podrazumijeva voenje brige o okoliu
prilikom kreiranja i pruanja usluga. istija proizvodnja
zahtijeva promjenu naina ponaanja, odgovoran
okolini menadment, te razvijanje tehnolokih
mogunosti. (Okolini program Ujedinjenih nacija
UNEP).
Emisija

Emisija u atmosferu, vodu ili tlo, supstanci, vibracija,

toplote ili buke za koju se pretpostavlja da direktno ili
indirektno potie od takastih ili rasutih izvora u
pogonu. (Direktive o Integralnoj prevenciji i kontroli
zagaenja 96/61/EC, 24. septembar, 1996.).

Eutrofikacija

Zagaenje vodnog tijela kanalizacijom, ubrivima,

spiranjem sa zemljita, i industrijskim otpadom
(neorganski nitrati i fosfati). Ova jedinjenja podstiu
rast algi, smanjujui sadraj kiseonika u vodi, to
izaziva smrt ivotinja kojima je za ivot neophodan
visok sadraj kiseonika

Fullerova zemlja

Mekana, zelenkasto-siva stijena slina glini, ali nema

plastinosti u sebi kao glina. Napravljena je uglavnom
od minerala gline, bogatih montmorilonitom, ali takoer
sadri veliki dio silicija. Njene osobine upijanja ine je
pogodnom za uklanjanje ulja i masnoe.

Gram negativna bakterija

Ove bakterije nisu dobile rozu boju prilikom Gram

reakcije. Reakcija zavisi od kompleksnosti elijskog
zida i dugo vremena je sluila za glavnu podjelu
bakterijskih vrsta

HEPA filter

Visoko efikasni zrani filter na kojem se taloe lebdee

estice

Herbicid

Bilo koja toksina supstanca, koja se najee

upotrebljava za unitavanje neeljenih biljaka, posebno
korova

Imisije

Zagaujua materija/koncentracija koja je isputena u

353

okoli. Mjeri se tamo gdje postoji utjecaj na okoli.

Izmjena procesa

Izmjena procesa koji se primjenjuje u poslovanju s

ciljem postizanja bolje efikasnosti. Ovo se odnosi na
poboljanja u utedi vode, energije, materijala, i dr.
izmjenom strategije proizvodnje kako se resursi ne bi
rasipali i kako bi se poveala efikasnost a reducirali
otpadni tokovi.

Izmjena proizvoda

Prilagoavanje svojstava i uporabe proizvoda da bi se i

njegov utjecaj na okoli od momenta izrade pa do
konanog odlaganja uzeo u obzir, uz istovremeno to
efikasnije koritenje svih resursa, kao to su energija,
voda, te ostali specifini materijali. Ovo podrazumijeva
smanjenje u koliini ulaznih elemenata koje zahtijeva
izrada proizvoda, te istodobno poveavanje trajanja
uporabljivosti proizvoda (na primjer, sa dijelovima koji
se mogu nanovo koristiti i koji se mogu demontirati, sa
vie funkcionalnim sposobnostima, itd.).

Kaustian

Natrijum hidroksid

Koliformne bakterije

Mikroorganizmi koji se mogu nai u crijevima ljudi i

ivotinja. Njihovo prisustvo u vodi ukazuje na fekalno
zagaenje i potencijalno opasnu bakterijsku
kontaminaciju mikroorganizmima koji uzrokuju bolest.

Lecitin

Bilo koja grupa prirodnih fosfolipida koji su esteri od

fosfatidnih kiselina sa kolinom; odnosno kompletno
fosfolipidi; smjese koje ih sadre komercijalno
upotrijebljene kao emulgatori za hranu itd.

Ledena voda

Ohlaena voda koja se kasnije upotrebljava za hlaenje

Minimizacija

Redukcija i recikliranje na izvoru to dovodi do

smanjenja koliina i tetnosti emisija nastalih u
proizvodnom procesu i uz povoljan balans.

Mjere dobrog gazdovanja.

Set ispravnih operativnih postupaka za osoblje, menadment i kontrolu industrijskih aktivnosti, koji stimulira
smanjenje otpada i emisija. Openito, postupci dobrog
gazdovanja mogu se primijeniti sa vrlo malim
trokovima, i sa vrlo brzim povratom investicije. Osim
toga one su vrlo efikasne. U mnogim sluajevima
primjena mjera dobrog gazdovanja zahtjeva promjenu
ponaanja cjelokupnog osoblja, od radnika u pogonima
do menadera, to se postie informiranjem radnika o
poduzetim projektima i predloenim ciljevima, te kad se
ti ciljevi ostvare, dijelei s njim postignute rezultate.

354

Mreasta korpica

Korpica sa finom mreom koja se stavlja na podni

odvod kako bi se sprijeio prolazak vrstih estica u
odvodni sistem i postrojenje za preiavanje otpadnih
voda.

Nus-proizvod

Otpad koji se moe direktno koristiti kao sirovina za

drugi proizvod ili se moe koristiti kao zamjena za neki
komercijalni proizvod bez potrebe za dodatnim
tretmanom

Okolina procjena

Sveobuhvatna preliminarna analiza problema, uinaka i

rezultata, u okolinom smislu (Odluka Vijea Evrope
br. 1836/93).

Okolina revizija

Menadmentski alat koji obuhvata sistematsku,

dokumentiranu, periodinu i objektivnu procjenu
organizacione efikasnosti poduzea, njegovog sistema
upravljanja i sredstava iskoritenih za zatitu okolia.
Ono omoguava menadmentu kontrolu svih postupaka
koji mogu uticati na okoli i omoguava procjenu
okoline politike poduzea. (Odluka Vijea Europe br.
1836/93)

Okolino dijagnosticiranje i Procjena mogunosti za smanjenje otpada i emisija koje

definiranje mogunosti za su nastale kao posljedica specifinih industrijskih
smanjenje zagaivanja
aktivnosti.
(MOED)
Oneienje

Proces zaprljanja ili zaepljenja, npr. u kojem se

neeljena strana tijela nagomilavaju na dnu filtera ili
sredstvu za izmjenu jona, to dovodi do zaepljenja
pora i povrine gornjeg sloja, sprjeavajui ili
usporavajui funkcioniranje dna filtera. Zaprljanje
izmjenjivaa toplote se sastoji od nagomilavanja
prljavtine ili drugih materijala na zidu izmjenjivaa
toplote, uzrokujui koroziju, neravnine i konano
dovodei do smanjene efikasnosti.

Opasni otpad

Otpad koji je eksplozivan, zapaljiv, lako ishlapljiv,

iritantan, opasan, toksian, kancerogen, zarazan,
teratogen, mutogen, ekotoksian; supstance preparati
koji isputaju toksine i vrlo toksine plinove kad dou
u kontakt sa zrakom, vodom ili kiselinom; supstance i
preparati koji se prilikom unitavanju pretvaraju u neku
drugu supstancu u bilo kojem od spomenutih medija,
npr. procjedna voda sa deponije sa ranije spomenutim
karakteristikama. (Direktiva 91/689/EC).

Ostwaldov
saogrijevanja

dijagram Ostwaldov dijagram sagorijevanja daje grafiki prikaz

355

za teoretski odnos izmeu proizvoda sagorijevanja

ugljikovodika.
On prikazuje meusobni odnos izmeu CO2, O2, CO i
odnos, odnosno omjer zrak-gorivo. Sa ovim je mogue
odrediti CO i odnos zrak-gorivo, ako su vrijednosti CO2
i O2 poznate.
Otpad

Supstanca ili stvar koja je odbaena, ili koju osoba u

ijoj je svojini namjerava ili mora odbaciti.

Otpadni tokovi

Emisije otpada u bilo kojem fizikom stanju

(plinovitom, vrstom, tenom) ili u bilo koji recipijent
(voda, tlo, zrak).

Pasterizacija

Pasterizacija je nain konzerviranja hrane, gdje se

proizvod zagrijava na temperaturu do 85 oC, u toku
odreenog vremena, i na taj nain se unitavaju
mikroorganizmi koji mogu da prouzrokuju kvarenje
hrane. Ovim postupkom se produava vijek odrivosti
proizvoda za neko krae vrijeme. Vrijeme pasterizacije i
temperatura su razliiti i podeavaju se prema
proizvodu.

Pesticidi

Bioloka, fizika i hemijska sredstva koja se

upotrebljavaju radi unitavanja tetoina. Praktino,
termin pesticidi se najee upotrebljava za hemijska
sredstva. Razliiti pesticidi su poznati kao insekticidi,
herbicidi, nematicidi, fungicidi, rodenticidi, itd.,
sredstva protiv insekata, nematoda, gljivica, korova
odnosno glodara.

PhoStrip proces (proces za Proces za uklanjanje sporednog toka fosfora, dio od

uklanjanje fosfora)
povratnog aktivnog mulja se preusmjerava do
anaerobnog bazena za uklanjanje fosfora.
Poetna okolina dijagnoza

Vidi okolinu procjenu.

Pogaa

Karbonatna suspenzija nakon koncentracije na

filterskim presama do oko 70% suhe tvari, npr. sa
nataloenim kalcijum karbonatom

Pregrada

Ploa koja sprjeava ili regulie tok fluida

Prevencija

Set mjera usmjerenih na izbjegavanje stvaranja

otpadnih tokova, ili njihovo reduciranje, reduciranje
opasne supstance ili zagaivaa koji taj otpad sadri.

Primarno pakovanje

Pakovanje u direktnom kontaktu sa proizvodom.

356

Proces sa aktivnim muljem

Bioloki tretman otpadne vode kojim bakterije, koje se

snabdijevaju organskim otpadom, cirkuliu
kontinuirano i dolaze u kontakt sa organskim otpadom u
prisustvu kisika kako bi se poveala brzina razlaganja

Promjene tehnologije.

Izmjene u procesu ili opremi s ciljem smanjivanja

nastanka otpada na izvoru. Ove se izmjene mogu
promatrati od sasvim malih promjena koje se mogu
implementirati sa malim trokovima i za svega nekoliko
dana, pa sve do izmjena procesa, to zahtijeva daleko
vee trokove. Takve promjene mogu ukljuivati:
promjene proizvodnog procesa, zamjenu opreme,
slijeda radnji, automatizaciju, promjenu uvjeta
proizvodnih procesa (zapremina, temperatura, pritisak,
vrijeme zadravanja, itd.), novu tehnologiju
(elektronsko slanje podataka, automatizacija,
biotehnologija, itd.).

Re vrijednost
broj)

(Reynoldsov Reynoldsov broj je odnos inercijalnih sila, kao to je to

opisano drugim Newtonovim zakonom kretanja, prema
silama otpora (sile uslijed viskoznosti). Ukoliko je
Reynoldsov broj visok, inercijalne sile dominiraju,
rezultirajui turbulentnim tokom. Ukoliko je nizak,
dominiraju sile otpora, to rezultira laminarnim tokom.

Redukcija zagaivanja
mjestu nastanka

na To je bilo koja izmjena u procesu, proceduri, sastavu

proizvoda ili zamjena sirovina koja dovodi do
smanjivanja zagaivanja na mjestu njegovog nastanka
po koliini i/ili potencijalnoj tetnosti u proizvodnom
procesu ili fazama koji prate proizvodni proces.

Sankeyov dijagram

Dijagrami koji se koriste za prikazivanje tokova kroz

sistem, npr. za prikazivanje tokova mase i energije

Sekundarno pakovanje

Pakiranje zamiljeno na nain da sadri nekoliko

primarnih pakiranja odreenog proizvoda bez obzira da
li se kao takvo prodaje krajnjem potroau ili slui za
nadopunjavanje polica u prodavnicama; moe se
odstraniti sa proizvoda bez da se narue njegove
karakteristike.

Sistem okolinskog upravljanja

Bilo koji sistem implementiran u poduzeu s ciljem

organiziranja i kontrole njegovog okolinog upravljanja.

Sistem okolinskog upravljanja Sistem koji omoguava dobrovoljno uee

i raunanja
industrijskih poduzea u cilju procjene i unaprjeenja
uinaka koje njihove industrijske aktivnosti imaju na
okoli, te u isto vrijeme primjereno informiranje

357

javnosti. (Odluka 1836/93 Vijea Evrope).

Smee

Otpad ili otpadne frakcije bez ikakve vrijednosti.

Stanje

Dovesti u eljeni oblik ili stanje.

Tercijarno pakovanje

Pakovanje zamiljeno na nain da se olaka rukovanje i

transport veeg broja proizvoda, ili grupiranih
pakovanja, da bi se sprijeilo oteivanje uslijed
fizikog rukovanja i transporta.

Termika otpornost (K/W ili Termika otpornost izolacionih materijala je ROC/W)

vrijednost (komercijalna jedinica koja se koristi za
mjerenje efikasnosti termike izolacije) podijeljena sa
debljinom materijala izraenom u metrima
Tretman na kraju procesa

Tretman otpadnih tokova nie od mjesta njihovog

nastanka u procesu proizvodnje, s ciljem
kondicioniranja prije konanog odlaganja.

Van der Wallsove sile

Sile koje postoje izmeu molekula iste supstance. Ove

sile su puno slabije od kemijskih sila, te ih sluajne
temperaturne promjene oko sobne temperature obino
mogu prekinuti. Sile jedino funkcioniraju kada se
molekule gibaju veoma blizu jedna drugoj, tokom
sudara ili bliskih promaaja

Voda filtrirana kroz obalu

Rijena voda zahvaena van rijenog korita

Vraanje u upotrebu

Ponovna upotreba otpada u istom proizvodnom pogonu

gdje je nastao, bilo da e se koristiti u istoj proizvodnoj
liniji ili u nekoj drugoj.

Vrjednovanje

Procedure koje omoguavaju eksploataciju resursa koji

se nalaze u otpadu bez rizika po ljudsko zdravlje i bez
upotrebe metoda koje su opasne za okoli.

Zamjena sirovina

Zamjena sirovina sa onim koje su manje toksine ili

koje se mogu koristiti u manjim koliinama, a koji
imaju ista upotrebna svojstva kao prvobitno koritene
sirovine ili pomoni proizvodi koji imaju znaajan
utjecaj na okoli

358

PRILOG I.
Zatita potroaa i okolia/ivotne sredine, kao i eliminacija prepreka za slobodno kretanje
roba i usluga su od opeg interesa i predmet su zakonske legislative u Bosni i Hercegovini.
PROPISI KOJI REGULIRAJU DJELATNOST PROIZVODNJE I PRERADE
MLIJEKA U BIH

Osnovni zakoni kojima se regulie poslovanje privrednih drutava u BiH koja se bave
djelatnou proizvodnje i prerade mlijeka su:
Zakon o preduzeima RS (Slubeni glasnik RS, br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03 i
97/04, 34/06),
Zakon o radu RS (Slubeni glasnik RS, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03),
Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02),
Zakon o radu (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00, 29/03),
Zakon o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.07/00),
Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br.
11/01),
Zakon o zatiti potroaa u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 17/02),
Zakon o koncesijama BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 32/02),
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, br. 9/05).
Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04).

Djelatnost proizvodnje proizvodnje i prerade mlijeka kontrolira se i specifinom, veoma

detaljnom i sveobuhvatnom legislativom, koja pokriva podruja hrane te higijene i sigurnosti
hrane, a koja se velikim dijelom zasniva na zakonima i pravilnicima iz perioda Socijalistike
Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine
(SRBiH). Radi se o propisima koji su preuzeti i primjenjuju se u ovoj oblasti do donoenja
novih propisa.
U primjeni su sljedei zakoni:
Zakon o zdravstvenom nadzoru ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe
(Slubeni list SFRJ, br. 55/78),
Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope uporabe
(Slubeni list SFRJ, br. 43/86),
Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni list RBiH, br. 2/92),
Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni glasnik RS, br. 14/94),

U primjeni su sljedei pravilnici:

Pravilnik o nainu i uslovima sprovoenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije (Slubeni list SRBiH, br. 31/77),
Pravilnik o nainu vrenja zdravstvenih pregleda lica koja podlijeu zdravstvenom
nadzoru odnosno medicinskoj kontroli (Slubeni list SRBiH, br. 39/82),

359

 Pravilnik o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i

mikrotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama (Slubeni list SFRJ,
br.59/83),
Pravilnik o sanitarno-higijenskim uslovima prostorija u kojima se proizvode, uvaju i
stavljaju u promet ivotne namirnice, sirovine namijenjene za proizvodnju ivotnih
namirnica i predmeti opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) ,
Pravilnik o posebnoj radnoj odjei i obui lica koja rade u proizvodnji i prometu
ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87),
Pravilnik o uslovima i nainu vrenja zdravstvenog pregleda ivotnih namirnica i
predmeta opte upotrebe u toku njihove proizvodnje i o nainu voenja evidencije o
izvrenom ispitivanju (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) ,
Pravilnik o nainu i obimu sticanja potrebnih znanja o higijeni ivotnih namirnica,
sirovina namijenjenih za proizvodnju ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe i o
linoj higijeni (Slubeni list SRBiH, br. 30/88),
Pravilnik o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode (Slubeni list SFRJ, br.
39/89),
Pravilnik o kvalitetu piva (Slubeni list SFRJ, br. 91/91),
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list RBiH, broj 2/92; 13/94;
Slubeni list SFRJ, br. 33/87, 13/91) 15 ,

Nakon donoenja Zakona o hrani na nivou drave BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04),
kojim se ureuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa i
formiranja Agencije za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, uspostavljen je pravni osnov za
donoenje provedbenih propisa, te drugih posebnih propisa, koji se odnose na hranu, osobito
na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, a koji e obuhvatiti sve faze proizvodnje,
prerade, obrade i distribucije hrane. Provedbenim propisima utvrdit e se zahtjevi koji se
odnose na: obaveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitet, klasifikaciju,
kategorizaciju i naziv hrane, senzorska svojstva i sastav hrane, vrstu i koliinu sirovina,
dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, tehnoloke postupke koji
se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, metode uzimanja uzoraka i analitike metode
radi kontrole kvaliteta hrane, dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na
deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa, mogunost sljedivosti hrane, sistem
samokontrole, hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane proizvode i dr.
U toku je izrada i usvajanje sljedeih pravilnika 16:

Pravilnik o optem deklarisanju ili oznaavanju upakovane hrane,

Pravilnik o oznaavanju hranljivih vrijednosti upakirane hrane,
Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za
ishranu ljudi,
Pravilnik o upotrebi boja u hrani,
Pravilnik o upotrebi zaslaivaa/sladila u hrani,
Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa/sladila u hrani,
Pravilnik o oznakama originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane.

15 Primjenjuje se na teritoriji FBiH

16 http://www.fsa.gov.ba/bs/pravilnci_za_javnu_raspravu.php

360

PROPISI IZ OBLASTI ZATITE OKOLIA/IVOTNE SREDINE

Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te
Brko Distrikta.
U nastavku se daju relevantni propisi na nivou entiteta i Brko distrikta iz oblasti zatite
okolia/ivotne sredine. Ovdje se ne prezentiraju propisi na kantonalnom nivou.
FEDERACIJA BIH

U FBIH nadlenost po pitanju zaite okolia i voda podijeljena je izmeu entitetskih i

kantonalnih nadlenih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (lan 2. uz lan 3. Glave III) ovlasti
federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekoloka politika, te iskoritavanje prirodnih
bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajedniki, zasebno ili na nivou kantona koordinirano
od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj
od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na podruju FBiH).
Relevantni propisi u FBiH 17 , (zakoni, uredbe, odluke i pravilnici), a koji se tiu razmatranog
sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku.
Zakoni

Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubene novine FBiH, br. 20/90),

Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni list R BiH, br. 3/93),
Zakon o rudarstvu (Slubeni list R BiH, br 24/93, 13/94, 6/08),
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, br.29/97),
Zakon o upravnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 2/98),
Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Slubene
novine FBiH, br. 35/98),
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja (Slubeni novine FBiH, br 15/99),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 32/01),
Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02, 29/03),
Zakon o koncesijama (Slubene novine FBiH, br. 40/02, 61/06)
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o graevinskom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 67/05),
Zakon o inspekcijama (Slubene novine FBiH, br. 69/05),
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH, br.
02/06, 72/07),
Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06),
Zakon o graenju (Slubene novine FBiH, br. 34/07).

17 http://www.fmoit.gov.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=191&Itemid=134

361

Podzakonski akti
Uredbe
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu teta od prirodnih i drugih nesrea (Sl.
novine FBiH, br. 75/04, 38/06),
Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet
otpada (Sl. novine FBiH, br. 41/05),
Uredba o obavezi dostavljanja godinjeg izvjetaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za
upravljanje otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06),
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine
FBiH, br. 38/06),
Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih
teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije (Sl. novine FBiH, br. 39/06),
Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine FBiH, br. 43/07)
Uredba o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i
graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli,
ivot zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i ire, za koju urbanistiku
saglasnost izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja (Slubene novine FBiH,
br. 85/07),

Odluke
Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BIH (Slubene
novine FBiH, br. 41/07),
Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 46/07).

Pravilnici
Pravilnik o posebnom reimu kontrole djelatnosti koje ugroavaju ili mogu ugroziti
sredinu (Slubeni list SRBH, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88).
Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SRBH,
46/89),
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene laboratorije i sadraju i nainu
izdavanja ovlatenja (Slubene novine FBiH, br. 54/99),
Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita
voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04),
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH, br.
09/05),
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH, br. 09/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, br. 09/05),

362

 Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene

novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br.
12/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH,
br.12/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubene novine FBiH, br. 39/05),
Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije uticaja
na okoli i visini naknade i ostalih trokova nastalih u postupku procjene uticaja na
okoli (Sl. novine FBiH, br. 68/05, 92/07),
Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine
FBiH, br. 68/05)
Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone
i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o minimumu sadrine opteg akta o odravanju, koritenju i osmatranju
vodoprivrednih objekata (Sl. novine FBiH, br. 18/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne
vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik
(Slubene novine FBiH, br. 50/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon
preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene
novine FBiH, br. 50/07),
Pravilnik o registru zagaivanja i postrojenjima (Slubene novine FBiH, br. 82/07),
Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i
kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada
(Slubene novine FBiH, br. 92/07)
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubene novine
FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadraja sumpora u gorivu (Sl. novine FBiH,
br. 6/08),
Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama
proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine FBiH, br. 6/08),
Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata
(Slubene novine FBiH, br. 6/08),

363

 Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla

koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08),
Pravilnik o uvjetima i krterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu
dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Sl. novine FBiH, br. 17/08).
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnoenje zahtjeva za
izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 29/08).
Uputstva
Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnim materija u zemljitu
metode njihovog ispitivanja (Sl.novine FBiH, br. 11/99).

REPUBLIKA SRPSKA

U RS nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu entitetskih i

optinskih nadlenih organa vlasti.
Relevantni propisi u RS 18: (zakoni, uredbe, odluke, pravilnici, uputstva), a koji se tiu
razmatranog sektora proizvodnje piva, daju se u nastavku.

Zakoni

Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik RS, br. 11/95, 51/02).

Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 18/99, 58/01, 62/02),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja i o radijacionoj sigurnosti (Slubeni glasnik
RS, br. 52/01),
Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02),
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik RS, br. 25/02, 91/06),
Zakon o Fondu za zatitu ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 51/02),
Zakon o zatiti ivotne sredine-Preieni tekst (Slubeni glasnik RS, br. 53/02,
28/07),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 34/08),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o umama (Slubeni glasnik RS, br. 66/03, 53/05, 91/06),
Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni glasnik RS, br. 51/04),
Zakon o zatiti od nejonizirajueg zraenja (Slubeni glasnik RS, br. 2/05),
Zakon o rudarstvu (Slubeni glasnik RS, br. 107/05),
Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS, br. 113/05, 1/08),
Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06),
Zakon o ureenju prostora (Slubeni glasnik RS, br. 84/02, 112/06),

18 http://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/vlada/ministarstva/mgr/PAO/Documents/Forms/AllItems.aspx

364

 Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni glasnik RS, br. 112/06).

Podzakonski akti
Uredbe
Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik RS, br. 42/01),
Uredba o graninim vrijednostima kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni
glasnik RS, br. 39/05),
Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubeni
glasnik RS, br. 94/05),
Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i
kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu
sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o nainu sudjelovanja u javnosti u upravljanju vodama (Slubeni glasnik RS,
br. 35/07).

Odluke
Odluka o visini vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 29/98, 4/99,
6/00, 55/01, 49/02),
Odluka o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova (Distrikta) i slivova na teritoriji
RS-a (Slubeni glasnik RS, br. 98/06).

Pravilnici
Pravilnik o nainu odravanja rijenih korita i vodnog zemljita (Slubeni glasnik RS,
br. 34/01, 22/06),
Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao
osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju vodoprivredne laboratorije kao pravna
lica ili u okviru pravnih lica koje vre odreenu vrstu ispitivanja kvaliteta povrinskih,
podzemnih i otpadnih voda (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za podruja gradova i naselja gdje nema
javne kanalizacije (Slubeni glasnik RS, br. 68/01),
Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva sanitarne
zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i voda
namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03).
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03),

365

 Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje

(nominalne termalne snage manje, jednak ili vee od 50 MW) (Slubeni glasnik RS,
br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS,
br. 39/05),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 90/06),
Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u oblastima upravljanja otpadom za koje je
potrebna dozvola(Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 3/07),
Pravilnik o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad,
djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada (Slubeni glasnik RS, br.
39/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listam (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o transportu opasnog otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Pravilnik o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranino kretanje
otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik RS, br.
118/05),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Pravilnik o uslovima, nainu, mjestima i rokovima sistematskih ispitivanja sadraja
radionuklida u ivotnoj sredini (Slubeni glasnik RS, br. 77/06),
Pravilnik o metodologiji i nainu voenja registra postrojenja i zagaivaa (Slubeni
glasnik RS, br.92/07),
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 22/08),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubeni glasnik RS,
br. 22/08),
Pravilinik o uslovima za obavljanje djelatnosti pravnih lica iz oblasti zatite ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 36/08).

Uputstva
Uputstvo o nainu, postupku i rokovima obraunavanja i plaanja optih i posebnih
vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 27/01).
Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br.
118/05).
BRKO DISTRIKT

366

U Brko Distriktu nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu
nadlenih odjeljenja u Vladi BD.
Relevantni propisi u BD 19:: (zakoni, pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora proizvodnje
piva, daju se u nastavku.

Zakoni

Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 3/00,
9/02).
Zakon o prostornom ureenju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 09/03,
23/03, 15/04),
Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04,
1/05),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 25/04, 1/05),
Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.25/04, 1/05),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04,
1/05),
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.
30/04),
3. Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 131/06).

Podzakonski akti

Pravilnici
4. Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH,
br.30/06),
5. Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za
sagorijevanje (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
6. Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH, br.30/06),
7. Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
8. Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
9. Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.30/06),
10. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na
ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad
samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br
30/06),
19 http://www.bdcentral.net/Members/javni_poslovi/akti/Pravilnici_eko/folder_contents

367

11. Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i

prodavaa na operatora za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
12. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
13. Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06),
14. Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom
(Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 32/06
15. Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07),
16. Pravilnik o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br. 02/07),
17. Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07).

PROPISI VEZANI ZA NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE

SITUACIJE

Svi pogoni i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojima su opasne supstance prisutne u

koliinama iznad koliina navedenih u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i
puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04, lan 10
i 11), Uredbi o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06, lan 6 i 7) i Pravilniku o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/06, lan 7 i 8) ovih podzakonskih akata
spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesree veih razmjera i za njih nadlena
entitetska ministarstva i odjeljenje u Brko Distriktu izdaju okolinsku/ekoloku dozvolu.
Mjeavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladitima trebaju biti tretirane
na isti nain kao i iste supstance pod uslovom da ostaju u okviru granica koncentracija koje
su odreene na osnovu njihovih svojstava u spomenutim lanovima ovih podzakonskih akata
(lan 11, 7 i 8).
Izvjetaj o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutranji plan intervencije
su duni pripremiti operatori svih pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojim su
opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Prilogu Pravilnika o
sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju
unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br. 68/05) koji ine
sastavni dio ovog podzakonskog akta.
Odredbe ovog podzakonskog akata koje se odnose na plan sprjeavanja nesrea veih
razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama duni su pripremiti i operatori pogona i
postrojenja, ukljuujui skladita, iz lana 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i

368

puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Federacije BiH,
br.19/04). Operator pogona i postrojenja u FBiH je duan Unutranji plan intervencije
dostaviti Federalnoj/Kantonalnoj upravi civilne zatite.
Izvjetaj o stanju sigurnosti treba da sadri najmanje:
18. Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera;
19. Opis lokacije pogona i postrojenja;
20. Opis pogona i postrojenja;
21. Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjere prevencije,
22. Mjere zatite i plan intervencije kojima se sprjeava irenje posljedica nesree.
Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvruje organizaciona struktura, podjela odgovornosti,
razrauju procedure, procesi i vri raspodjela resursa u cilju sprjeavanja nastanka nesrea
velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi donoenjem Plana sprjeavanja
nesrea veih razmjera a koji treba da sadri sljedee podatke: (i) organizacionu strukturu i
kadrove, (ii) identifikaciju i evaluaciju nesrea veih razmjera, (iii) kontrolu rada pogona i
postrojenja, (iv) upravljanje promjenama u radu postrojenja, (v) plan upravljanja u
izvanrednim situacijama, (vi) praenje djelotvornosti (monitoring), te (vii) audit i kontrolu.
Unutranjim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga
pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Spoljnim planom intervencije se
definiu mjere koje je potrebno poduzeti izvan kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree
veih razmjera.
Akcidentna situacija u osnovi predstavlja pojavu neoekivanog ili nedozvoljenog dogaaja.
Akcidentne situacije u pivarama predstavljaju pojavu velike emisije, poara ili eksplozije
nastale kao rezultat neplanskih dogaanja u okviru neke industrijske aktivnosti, koja ugroava
ljude i okoli/ivotnu sredinu, u okviru ili van granica preduzea, i to ukljuujui jednu ili
vie zagaujuih materija. Moguu akcidentnu situaciju u pogonima za proizvodnju i preradu
mlijeka moe proizvesti neadekvatan rad rashladnog postrojenje koje kao rashladni medij
koriste amonijak (npr. poputanje ventila na spremniku to ima za posljedicu isticanje
amonijaka i sl.).
Uslove i stanje zatite na radu, zatite od poara, kao i zatite i spaavanja ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i dugih nesrea. te tehniko-tehnoloka uputstva za siguran rad definiu
Zakoni o zatiti na radu (Slubeni list SRBiH, br. 22/90, Slubeni glasnik RS, br. 26/93,
14/94, 21/96 i 10/98; Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.31/05, 35/05), Pravilnik o
nainu i postupku vrenja periodinih pregleda i ispitivanja iz oblasti zatite na radu
(Slubeni list SRBIH, br.02/91), Zakoni o zatiti od poara (Slubeni list SRBIH, br.
15/87, 36/90,3/93; Slubeni glasnik RS, br. 16/95, 16/02 i 2/05, Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.9/06), Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 39/03, 22/06), Uredba o sadraju i nainu izrade
planova zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br.
23/04), te Zakon o civilnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br.26/02, 39/03).

MEUNARODNE OBAVEZE KOJE SE TIU INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Osim vaee zakonske regulative BiH i meunarodnih standarda kojima se obezbjeuje

osiguranje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, u narednom periodu svi proizvoai
iz prehrambenog sektora BiH, pa i sektora proizvodnje i prerade mlijeka e biti u obavezi da
odgovore meunarodnim i EU propisima iz ove oblasti :

369

23. FAO/WHO CODEX Alimentarius,

24. Council Regulation EC 1881/2006 Maximum levels for certain contaminants in
foodstuffs ,
25. Council Directive , No. 93/43/EEC Directive on the Hygiene of Foodstuffs.
Vezano za meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora prema direktivama EU, a
kojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodama i zrakom, od stratekog znaaja su
sljedee direktive:
26. Direktiva o otpadu 2006/12/EC,
27. Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 91/692/EC i Uredbom EC 807/2003,
28. Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003,
29. Direktiva o deponijama 99/31/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom EC
1882/2003,
30. Direktiva o spaljivanju otpada 200/76/EC,
31. Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 75/439/EEC,
32. Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu 2002/96/EC,
33. Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EC koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom
94/31/EC i Uredbom EC 166/2006,
34. Okvirna Direktiva o kvalitetu zraka 96/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Uredbom 1882/2003/EC,
35. Direktiva o graninim vrijednostima SO2, NO2, NOx, lebdeih estica i Pb u zraku
99/30/EC;
36. Direktiva o ozonu 2002/3/EZ,
37. Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC koja je izmijenjena i dopunjena Odlukom
2455/2001/EC,
38. Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EC,
39. Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EC,
40. Direktiva Vijea 99/32/EC EZ o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima do
31.12.2011. godine,
41. Direktiva 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva,
42. Direktiva 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i
emisijama CO2 kod prodaje novih putnikih vozila,
43. Direktiva 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata odreenih javnih i
privatnih projekta na okoli, kako je ona dopunjena Direktivom Vijea 97/11/EC od
3. marta 1997. godine i Direktivom 2003/35/EC Evropskog parlamenta i Vijea od
26. juna 2003. godine,
44. Direktiva 1999/32/EC od 26. aprila 1999. godine o smanjenju sadraja sumpora u
odreenim tenim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/EEC,
45. Direktiva 85/337/EEC o ocjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na
okolinu,
46. Direktiva 1996/62/EC o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka
47. Direktiva 1999/30/EC o graninoj vrijednosti SO2, NOx, NO2, vrstih estica i
olova u zraku,

370

48. Regulativa 1836/93/EEC postavlja eko-upravljanje i eme audita za industrijske

kompanije koje nastoje da promoviu unapreenje okolia/ivotne sredine. ema
zahtjeva od postrojenja da:
uspostave i implementiraju politiku, programe i sisteme upravljanja,
kontroliu proizvodnju,
obezbijede izvjetaje za javnost o uticaju proizvodnje na ivotnu sredinu.
Ovo se odnosi na industrijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju energije i recikliranje i
moe se proiriti na druga postrojenja. Uesnici moraju preduzeti sljedee korake:
usvojiti okolinsku politiku-ona bi trebala ukljuiti zadovoljenje regulativnih
instrumenata, nastavak unapreenja okolia/ivotne sredine i smanjenja
negativnog uticaja na okoli/ivotnu sredinu;
pregled postrojenja prema propisima o okoliu/ivotnoj sredini;
uvoenje ekolokih programa i sistema upravljanja okoliom/ivotnom
sredinom;
pripremanje ekolokih izvjetaja dostupnih javnosti, koji bi ukljuili detalje o
uticaju postrojenja na okoli/ivotnu sredinu;
sprovoenje verifikacije ekolokih izvjetaja preko nezavisnih verifikatora
akreditovanih putem dravnih akreditovanih sistema.

MEUNARODNI STANDARDI

Odreeni standardi primjenjivi u sektoru proizvodnje piva nisu obavezujui, ali

organizacijama koje ih implementiraju daju izvrstan alat za upravljanje kvalitetom svojih
procesa i proizvoda, ukljuujui zatitu potroaa i okolia/ivotne sredine.
Organizacije koje se bave proizvodnjom piva mogu usvojiti, implementirati i certificirati
sljedee sisteme upravljanja:
49. Sistem upravljanja kvalitetom prema meunarodnom standardu ISO 9001.
50. Sistem okolinskog upravljanja prema meunarodnom standardu ISO 14001.
51. Sistem upravljanja sigurnosti hrane (HACCP sistem) prema meunarodnom standardu
ISO 22000 ili prema ALI-NORM 93/13, Anex 2 - Codex Alimentarius.
Svaki od njih se moe implementirati ponaosob ili kao sastavni dio integriranog sistema
upravljanja organizacije.
Bez obzira na sve prednosti koje nudi primjena meunarodnih standarda, trenutno u BiH tri
od est pivara nema implementirane standarde serije ISO i HACCP, te je neophodno
proizvoaima piva ukazivati na njihov znaaj u smislu usklaivanja proizvoda sa zahtjevima
kvaliteta koje postavlja zakonska regulativa (do vremena kada e implementacija standarda
HACCP kao alata za osiguranje zdravstveno ispravnog proizvoda biti zakonska obaveza, u
skladu sa Direktivom Evropske zajednice Directive on the Hygiene of Foodstuffs, No.
93/43/EEC of the Council of June 14, 1993., koja je propisala opta pravila i procedure radi
poveanja povjerenja potroaa u sigurnost prehrambenih proizvoda namijenjenih za ljudsku
ishranu.

371