Stečaj

ODGOVOR: Poštovani stečaj je jedan od pravnih insituta kojima se reguliše prestanak i

brisanje pravnog lica. Stečaj je regulisan Zakonom o stečajnom postupku FBIH (“Službene
novine FBiH”, br. 29/2003, 32/2004, 42/2006, 4/2017 – odluka US i 52/2018). Stečaj je jako
kompleksan pravni insitut i ja ću Vam ovdje samo pisati o nekim opštim normama vezanim za
stečaj, te neću ići u detalje i sve moguće slučajeve. Stečaj se provodi nad pravnim licem koje
je platežno nesposobno. Platežna nesposobnost koja je potrebna za otvaranje stečajnog
postupka nastaje ukoliko pravno lice nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane
obaveze plaćanja. Ukoliko je pravno lice podmirlio ili može u cijelosti da podmiri
potraživanja samo nekih povjerilaca to ne znači da je isto platežno sposobno (član 6. stav 1
Zakona o stečaju). Ukoliko pravno lice u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje
dospjele novčane obaveze ta situacija je dovoljna za pokretranje stečajnog postupka (član 6.
stav 3. Zakona o stečajnom postupku).  Stečajni postupak može se otvoriti i zbog prijeteće
platežne nesposobnosti. Ova prijeteća platežna nesposobnost postoji ako pravno lice, prema
predviđanjima u vremenu dospjelosti potraživanja neće biti u stanju da ispuni te obaveze.
Pokretranje stečajnog postupka iz razloga prijeteće platežne nesposobnosti može
pokrenuti samo pravno lice tj. odgovorna osoba obavezna za zasutpanje tog pravnog lica
(član 6. stav 4).

 
Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom. Za podnošenje ovog prijedloga
za otvaranje stečajnog postupka ovlašteni su pravno lice i svaka osoba koja ima
potraživanje koje nije namireno od tog pravnog lica. Kada prijedlog za pokretanje
stečajnog postupka podnosi povjerilac on je dužan u prijedlogu priložiti odgovarajuću
dokumentaciju kojom će učiniti vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu
nesposobnost tog pravnog lica (član 4. stav 1 Zakon o stečaju).

Organ za zatupanje pravnog lica u slučaju nastupanja platežene nesposobnosti tog

pravnog lica dužan je bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka. Ovaj prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja
platežne nesposobnosti.  Organ za zastupanje dužan je pravnom licu nadoknaditi
umanjenje imovine prouzrokovano njegovim radnjama poduzetim nakon nastupanja
platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja poduzeta s pažnjom
dobrog privrednika.

Nakon što zaprimi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka sud je obavezan da taj
prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Ukoliko prijedlog ima
nekih manjkavosti onda će sud predlagaču vratiti taj prijedlog i naložiti mu koje sve
manjkavosti treba da ispravi. Ukoliko predlagač vrati sudu prijedlog  koji nije
ispravljen prema sudskim nalozima onda će sud takav prijedlog rješenjem odbaciti.
Ako predlagač nikako ne vrati prijedlog u ostavljenom roku onda će se smatrati da je
predlagač taj prijedlog povukao. U ovom slučaju sve troškove postupka snosi
predlagač (član 4 stav 3 Zakona o stečaju).

Prije isteka roka u kome sud mora da odluči o prijedlogu (15 dana) sud odnosno
stečajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje
predhodnog postupka. (član 4 stav 4. Zakon o stečaju).

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može se povući do otvaranja stečajnog

postupka i pravosnažnog odbacivanja ili odbijanja prijedloga u kom slučaju troškove
snosi podnosilac prijedloga.  Ukoliko pravno lice nakon podnošenja prijedloga za
pokretanje stečajnog postupka ispuni potraživanje podnosioca prijedloga, koje je bilo
razlog za podnošenje prijedloga za otvaranje stečjanog postupka, na prijedlog
podnosioca prijedloga ili pravnog lica stečajni sudija može obustaviti stečajni
postupak i u tom slučaju troškove postupka snosi pravno lice.

Stečajni postupak može se provesti nad imovinom pravnog lica, kao i nad imovinom
dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac u smislu ovog zakona jeste komplementar u
komanditnom društvu i osnivač društva s neograničenom solidarnom odgovornošću.

Ukoliko prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi povjerilac, on je obavezan

da uplati predujam u iznosu koji odredi stečajni sudija za pokriće predhodnog
postupka (član 13 stav 1. Zakona o stečaju).  Ako povjerilac ne uplati predujam u roku
od 15 dana, stečajni sudija će rješanjem odbaciti prijedlog(član 13. stav 2. Zakona o
stečaju). Moram malo da se osvrnem na ove zakonske odredbe kojima je
povjeriocima ograničena mogućnost pokretanja stečajnog postupka, naime malo je
nelogično da se od povjerioca koji ima nepodmireno potraživanje traži da uplati
predujam za pokriće troškova postupka. Sada imate situaciju da radnik ili radnici koji
imaju neizmirena potraživanja od pravnog lica imaju ograničeno pravo pokretanja
stečajnog postupka iako imaju na to pravo. Nelogično je to da se od osobe koja traži
svoje pravo traži podmirivanje troškova postupka unaprijed, to bi radi pravne
sigurnosti trebalo urediti na način da se povjerilac oslobodi ove obaveze plaćanja
predujma za troškove postupka jer ipak je on u nezavidnom položaju. Dok je zakon za
stečajnog dužnika (pravno lice nad kojim se provodi stečaj) ostavio mogućnost da ga
stečajni sudija oslobodi plaćanja tog predujma ako dužnik dokaže da ima dovoljno
sredstva za finasiranje predhodnog postupka. (član 12 stav 4. Zakona o stečaju).

Nakon što primi dopušteni prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudija
dužan je bez odlaganja utvrditi da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka i
 da li je prijedlog osnovan. Stečajni sudija može u tu svrhu imenovati privremenog
stečajnog upravnika ili odgovarajućeg vještaka (član 14 stav 1. Zakona o stečaju).
Zakonski zastupnici pravnog lica nad kojim se provodi stečaj dužni su omogućiti
potpuni uvid u poslovnu dokumentaciju, a na zahtjev stečajnog sudije tu
dokumentaciju i predati (član 14. stav 2. Zakona o stečaju)

Stečajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi osiguranja budeće stečajne mase.
Stečajni sudija naročito može:

 odrediti mjere radi osiguranja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima

ili potraživanja stečajnog dužnika, čak i ako ova podliježu razlučivanju ili izlučivanju;
 uvjetovati raspolaganje stečajnog dužnika saglasnošću stečajnog suda ili ograničiti
na drugi način;
 postaviti privremenog stečajnog upravnika,
 narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe člana 61.
ovog zakona.

Ukoliko poslovanje stečajog dužnika još nije obustavljeno, stečajni sudija obavezno
postavlja privremenog stečajnog upravnika.  Privremeni stečajni upravnik dužan je
osigurati imovunu stečajnog dužnika i starati se o njoj. Privremeni stečajni upravnik
dužan je ispitati da li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li
postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnijeti izvještaj o svojim
nalazima sudu u roku od 30 dana od dana imenovanja (član 16. stav 2. Zakona o
stečaju).

Za vrijeme trajanja stečajnog postupka i privremene uprave ugovorni partner

stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos.

U toku trajanja stečajnog postupka formiraju se tri organa to su stečajni sudija,

stečajni upravnik, skupština povjerilaca i odbor povjerilaca.

Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenje prijedloga za

otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.

Stečajni upravnik je osoba koja je ovlaštena i obavezna bez ikakvog odlaganja ući u
posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njom, i po mogućnosti
nastaviti poslovanje od izvještajnog ročišta.
Skuštinu povjerilaca saziva stečajni sudija. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši
se u okviru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Druge sjednice skupština
povjerilaca moraju se sazivati samo ako to zatraži stečajni upravnik, odboro
povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno najmanje zastupaju petinu
prijavljenih iznosa potraživanja.

Skupština iz reda povjerilaca bira odbor povjerilaca, odobor povjerilaca dužan je

podržavati i nadzirati stečajnog upravnika u njegovom radu.

Stečajna masa jeste cjelokupna imovina koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme
otvaranja stečajnog postupka, kao i imovina koju stečajni dužnik stekne za vrijeme
stečajnog postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka,
povjerilaca koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski
zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku
otovorenog stečajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci
mase).

Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove.

Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti
namireni povjerioci predhodnog isplatnog reda. Stečajni povjerioci istog isplatnog
reda namiruju se srazmjerno veličini svojih potraživanja.

U potraživanja višeg isplatnog rada ulaze potraživanja radnika i prijašnjih dužnikovih

radnika nastala do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u ukupnom
bruto iznosu. Otpremine se isplaćuju samo do iznosa koji je propisan zakonom, dakle
ako je propisana veća otpremina u internim aktima stečajnog dužnika radnik će dobiti
samo iznos otpreminene koji je proisan zakonom. U potraživanja višeg isplatnog reda
također spadaju i potraživanja na osnovu naknade štete pretrpljene zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolesti.

Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni upravnik mora pismenim putem u roku
od 60 dana, raskinuti radni odnos sa zaposlenikom stečajnog dužnika po osnovu
procjene da nema potrebe za radom zaposlenika u toku odvijanja stečajnog
postupka. Zahtjevi koji za zaposlenike mogu nastati na osnovu ugovora o radu, kao
što su naknada štete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpreminama,
mogu se ostvariti samo kao stečajna potraživanja općeg isplatnog reda.

Nakon okončanja stečajnog postupka te diobe stečajne mase i namirenja stečajnih

dužnika donosi se odluka o zaključenju stečajnog postupka. Na osnovu te odluke vrši
se brisanje pravnog lica iz sudskog registra i samim time to pravno lice prestaje sa
svojim postojanjem.