Knjigovođa

Sadržaj današnjeg predavanja

1. Predujmovi

2. Popis imovine i obveza

3. Vrste popisa

4. Predmet popisa

5. Popisne razlike
 3

PREDUJAM
• S našeg žiro računa dajemo predujam budućem dobavljaču (prema
sklopljenom ugovoru, poslanoj ponudi ili usmenom poslovnom dogovoru),
tako stječemo potraživanje za pretporez u danom predujmu, ali tek onda kada
od primatelja predujma primimo račun za predujam (ako isporuka nije
obavljena u istom obračunskom razdoblju sukladno čl. 60. Zakona o PDV-u).

• Predujam se može dati za nabavu dugotrajne ili kratkotrajne imovine ili

naručene usluge i to za tuzemne isporuke, pri stjecanju i isporukama unutar
EU ili u vezi s uvozom ili izvozom dobara.

• Dobavljač po primljenom predujmu isporučuje robu i dostavlja račun za

redovnu isporuku (kroz dva ili više obračunskih razdoblja).

• Obvezu prema dobavljaču zatvaramo sa danim predujmom i stornirarmo

pretporez po računu za predujam (čl. 159. Pravilnik o PDV-u).
 4

KNJIŽENJE IZVODA PO KOJEM SMO DALI PREDUJAM

OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

Dani predujmovi za nabavu robe 670 5.000,00

Transakcijski račun u banci 1000 5.000,00

Pretporez iz predujmova - 25% 140022 1.000,00

Dani predujmovi za nabavu robe 670 1.000,00
UKUPNO 6.000,00 6.000,00
 5

TEMELJNICA – obračun predujma

OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

Obveze prema dobavljačima 2200 5.000,00
Pretporez - 25% 140012 1.000,00
Roba na skladištu (veleprodaja) 6600 4.000,00
Zatvaranje obveze sa predujmom 2200 5.000,00
Isknjiženje predujmova iz bilance 670 4.000,00
Storno PDV-a iz svote predujma 140022 - 1.000,00
UKUPNO 9.000,00 9.000,00
 6

KNJIŽENJE IZVODA PO KOJEM SMO PRIMILI

PREDUJAM
• Prema čl. 30. Zakona o PDV-u i čl. 37. Pravilnika o PDV-u, obveza obračuna
PDV-a na primljenu svotu nastaje u trenutku primitka predujma.

• Za primljene predujmove koji se odnose na isporuke u tuzemstvu

obvezno se treba izdati račun za predujam, kako to proizlazi iz odredbe čl.
78. Zakona o PDV-u. Navedeni račun treba sadržavati sve elemente računa
koje propisuje čl. 79. Zakona o PDV-u.
 7

OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

Transakcijski račun u banci 1000 5.000,00
Obveze za predujmove 225 4.000,00
Obveza za PDV, izdan R za predujam 240022 1.000,00
Potraživanja od kupaca 1200 5.000,00
Prihodi od prodaje robe 7600 4.000,00
Obveza za PDV - 25% 240012 1.000,00
UKUPNO 10.000,00 10.000,00
 8

• Na izdanom redovnom računu R isporuke za koju je primljen predujam,

smanjuje se iznos PDV-a obračunan na primljeni predujam (u prošlom
obračunskom razdoblju) pri čemu se navodi broj izdanog računa za primljeni
predujam i bruto iznos uplaćenog predujma (čl. 159. Pravilnika o PDV-u).

• Cjelokupna vrijednost isporuke za platiti (na računu) se smanjuje za neto

svotu predujma i PDV-a (“zbog obračuna predujam razlika za plaćanje
iznosi...”).

OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

Obveze za predujmove 225 5.000,00

Obveze za PDV-a za 240022 -1.000,00

predujam - 25%
Potraživanja od kupaca 1200 5.000,00

UKUPNO 4.000,00 4.000,00

 9

POJAM POPISA

• Popis imovine i obveza (inventura) - postupak utvrđivanja stvarnog stanja

imovine i obveza poduzeća te usporedba s knjigovodstvenim stanjem.

• Inventura se obavlja kako bi se analizirale eventualne razlike zatečenog

stvarnog stanja imovine i obveza na dan popisa s podatcima unesenim u
poslovne knjige poduzeća.

• Cilj inventure - provjeriti razinu kvalitete rukovanja

Inventura
imovinom poduzeća od strane njegovih zaposlenika
i ovlaštenih osoba, te provjeriti koliko se ažurno
podmiruju obveze poduzeća prema njegovim
komitentima.
 10

• Osnovna zadaća inventure jest prikazati istinito i stvarno stanje imovine,

obveza i kapitala.

• Inventura je zakonska obveza te predstavlja godišnji popis imovine i

obveza.

• Obveza proizlazi iz Zakona o računovodstvu, Zakona o porezu na dobit i

Općeg poreznog zakona te se odnosi na sva trgovačka društva, obrtnike
koji su obveznici poreza na dobitak i druge obveznike poreza na dobitak
koji vode dvojno knjigovodstvo
 11

SVRHA POPISA

• Utvrđivanje i usporedba stvarnog stanja s knjigovodstvenim stanjem, te

utvrđivanje popisnih razlika, potrebna pisana Odluka.

• Inventura se obavlja kako bi se analizirale eventualne razlike zatečenog

stvarnog stanja imovine i obveza na dan popisa s podacima unesenim u
poslovne knjige poduzeća.

• Stvarno stanje je veće od knjigovodstvenog – popisni viškovi (knjiženje u

prihod), stvarno stanje > od knjigovodstvenog.

• Stvarno stanje je manje od knjigovodstvenog – popisni manjkovi (

knjiženje u rashod), stvarno stanje < od knjigovodstvenog.
 12

PREDMET POPISA

• Vlastita imovina – nekretnine, postrojenja i oprema, novac i vrijednosni

papiri, novac u banci i blagajni, razna potraživanja, zalihe materijala, sitnog
inventara, ambalaža, automobilske gume, poluproizvodi, gotovi proizvodi,
roba, materijal, roba na putu, na doradi i obradi i preradi i dr.

• Obveze – za primljene kredite, prema dobavljačima, prema zaposlenima,

prema državi i sl.

• Tuđa imovina zatečena na dan popisa – obuhvaća imovinu prema osnovi

zajedničkog rada, povezanog poslovanja, te imovinu primljenu na posudbu,
čuvanje, popravak i sl.
 13

VRSTE POPISA

• A) prema vremenu provedbe:

- redoviti popis
- izvanredni popis

• B) prema predmetu obuhvata:

- potpuni popis
- djelomočni popis
- kontinuirani popis
 14

• Redoviti (kontinuirani) popis – obavlja se redovito prema unaprijed

određenim rokovima (31.12.) radi se o potpunom popisu svih oblika
imovine i obveza poslovnog subjekta, popis predstavlja zakonsku obvezu
poduzetnika.

• Izvanredni popis - potpuni – koji se provodi kada to zahtijevaju posebne

prilike (kod statusnim promjenama – spajanje, pripajanje, podjela, kod
stečaja i likvidacije i dr.), odnosi se na popisivanje svih oblika imovine i
obveza poslovnog subjekta

• Izvanredni popis - djelomični – koji se provodi kada to zahtijevaju

posebne prilike (kod primopredaje dužnosti osoba koji rade s materijalnim i
novčanim vrijednostima, prilikom izmjena cijena određenim artiklima, kod
krađa, požara i dr.), odnosi se na popis pojedinih oblika imovine i obveza
 15

FAZE PROVOĐENJA INVENTURE

1. Pripremne radnje – sastoje se od imenovanja popisne komisije, pripreme

popisnih mjesta i popisnog materijala, definiranja i sastavljanja plana te
uputa za provedbu popisa.

2. Provođenje popisa – fizička provjera imovine i obveza, ispunjavanje

popisnih lista sa stvarnim stanjem.

3. Usporedba knjigovodstvenog i stvarnog stanja – utvrđivanje inventurnih

razlika, odnosno inventurnih viškova i manjkova.

4. Sastavljanje izvještaja o obavljenom popisu – donošenje zaključaka o

rezultatima popisa, prijedlog postupanja s određenim oblicima imovine i
obveza.
 16

5. Donošenje odluke o postupanju s utvrđenim rezultatima popisa –

finalnu odluku o postupanju s utvrđenim rezultatima popisa donosi vlasnik ili
uprava društva, te ona predstavlja osnovu za računovodstvenu provedbu.

6. Računovodstvena evidencija – nakon izvršene inventure, neophodno je

provesti i potrebna knjiženja.
 17

• Pripremne radnje uključuju:

- osiguranje dostupnosti imovine,
- omogućavanje dostupnosti dokumentacije o imovini i obvezama koje
su predmet inventure,
- provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini,
- provjera je li za svako pojedino potraživanje i obvezu, za koju postoji
pravna osnova, ispostavljen dokument i jesu li svi poslovni događaji iz
dokumenata proknjiženi,
- usklađivanje podataka evidentiranih u pomoćnim knjigama i
evidencijama sa stanjem u Glavnoj knjizi.
 18

Primjer odluke o godišnjem popisu i

osnivanju povjerenstva za popisu.
 19

POPISNE LISTE

• Popisne liste trebale bi sadržavati podatke o:

- mjestu i predmetu popisa,

- datumu početka i završetka popisa,
- imenima članova popisne komisije,
- nazivu, vrsti i inventarnom ili drugom broju imovine, jedinici mjere,
- stvarnom i knjigovodstvenom stanju, te razlici među njima u količini i
vrijednosti,
- potpise članova popisne komisije, kratak komentar ili primjedbe
komisije, te po potrebi i druge podatke.
 20

Izgled popisne liste

materijalne
imovine.
 21

ZADACI POVJERENSTVA (KOMISIJE)

• Utvrditi stvarno stanje i unijeti u popisne liste.

• Unijeti knjigovodstveno stanje u popisne liste.

• Obaviti popis u utvrđenom roku.

• Sastaviti izvješće i sa popisnim listama dostaviti središnjem povjerenstvu.

• Dostaviti jedan primjerak internoj kontroli.

 22

• Popisna komisija treba imati najmanje jednog predsjednika i dva člana, a

koji mogu biti radnici tvrtke ili pak osobe koje nisu zaposlenici tvrtke, npr.
vanjski suradnici.

• Predsjednik i članovi komisije ne bi trebale biti osobe koji rukovode

materijalnim i novčanim vrijednostima, koje su predmet popisa, te osobe
koje obavljaju kontrolu i nadzor.

• U komisiji ne bi trebali biti niti osobe neposredno zadužene za

knjigovodstvenu evidenciju predmeta popisa, te rukovoditelj knjigovodstva.
 23

POPISNE RAZLIKE I NJIHOVI UZROCI

• Popisne razlike - utvrđene razlike između stvarnog stanja utvrđenog

popisom imovine i obveza i knjigovodstvenog stanja.

• Inventurni viškovi - stvarno stanje koje je utvrđeno popisom veće je od

knjigovodstvenog stanja imovine i obveza.

• Inventurni manjkovi - knjigovodstveno stanje imovine i obveza veće je od

stvarnog stanja koje se utvrđuje popisom.
 24

• Kalo, rasip, lom, kvar, tehnološki manjak

- manjak koji nastaje kao posljedica kala, rasipa, loma ili kvara, a sve
u dopuštenim vrijednostima knjiži se kao razduženje zaliha na
potražnoj (P) strani i redoviti trošak na dugovnoj (D) strani (cto.
7131).
- ako gubici prelaze dopuštene vrijednosti riječ je o prekomjernom
manjku koji se knjiži kao rashod (cto. 7133 + PDV).

• Viša sila

- to su štete koje su nastale pod utjecajem raznih oblika elementarne

nepogode kao što su poplava, požar, potres i sl.
 25

• Knjigovodstvene pogreške

- Djelatnici u knjigovodstvu odgovaraju za ispravnost podataka o

knjigovodstvenom stanju

• Gubitak odgovarajuće dokumentacije

- ako odgovorna osoba prodaje robu „na crno“ bez odgovarajuće

dokumentacije i takva se roba otkrije popisom - nesavjesno
rukovanje
 26

Manjak utvrđen u visini i na način propisan Odlukom HGK ili HOK-a ne podliježe plaćanju
PDV-a.

Kalo je gubitak na težini ili količini određenog proizvoda koji nastaje kao
posljedica prirodnih procesa - isušivanja, isparavanja, smrzavanja, topljenja i
kvarenja robe.

Rasip nastaje kao posljedica manipulacije, pretovara, prijevoza, premještanja

proizvoda te drugih postupaka zbog kojih se gubi (rasipa, razlijeva) određena
količina proizvoda.

Kvar proizvoda nastaje kao posljedica djelovanja mikroorganizama i drugih

prirodnih procesa (truljenja, klijanja, užegnuća), zbog čega proizvodi gube
svojstva koja su prihvatljiva za upotrebu.

Lom nastaje kao posljedica manipulacije određenim proizvodima koji se mogu

polomiti.
 27

POREZNI ASPEKT MANJKOVA

• Manjak utvrđuje komisija, odnosno ovlaštene osobe određene aktom
pravne osobe odnosno obrtnika.
•
Dopušteni manjak u trgovini na malo i veliko izražava se u postocima
koji se primjenjuju od količine proizvoda prodanih u obračunskom razdoblju.

• U trgovini na veliko, najviši dopušteni manjak utvrđuje se u iznosu

od 50% utvrđenih normativa manjka za trgovinu na malo.

• Manjak zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja te kala,

rastepa, kvara i loma iznad visine utvrđene Odlukom nadležne komore,
može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni
službenik Porezne uprave ili ako trgovac raspolaže odgovarajućom
dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzete
robe koja je dana na zbrinjavanje ili uništenje.
 28

UTVRĐIVANJE MANJKOVA
• Dopušteni manjak izračunava se na temelju prodane količine svakog
pojedinog proizvoda.

• Ako je, na primjer, dopuštena stopa za neki proizvod 1,5%, to znači da smo
kroz godinu trebali prodati 150 komada tog proizvoda kako bi nam 1 komad
bio porezno priznati inventurni manjak.

Manjkovi uslijed više sile

Pod ovim manjkovima podrazumijevaju se manjkovi (štete) nastali od:

• elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.),

• ratnih razaranja i
• provalnih krađa,

- do visine utvrđene temeljem očevidnika nadežnog tijela za procjenu šteta

(ili policijskog zapisnika)
 29

MANJAK NA TERET ODGOVORNE OSOBE

• Inventurni manjak odgovorna osoba može nadoknaditi na jedan od

sljedećih načina jer je bio ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne
osobe, a to nije učinio:

a) platiti
b) obustaviti iznos utvrđenog manjka od redovne plaće
c) inventurni manjak se smatra primitkom u naravi (plaćom) odgovorne
osobe

• Primitak u naravi (vrijednost manjka s PDV-om) smatra se neto plaćom

radnika na koji se obračunavaju obvezni doprinosi, porez na dohodak i
prirez

• Ako se inventurni manjak utvrđuje kao plaća, poslodavac ne smije bez

suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom
isplate plaće ili nekoga njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade
plaće ili dijela naknade plaće
 30

MANJAK NA TERET VLASNIKA DRUŠTVA

• Ako se inventurni manjak smatra izuzimanjem vlasnika (člana društva) u

naravi (obračunava se porez na dohodak od kapitala po stopi 30% )

• Inventurni manjak se prebije sa pozajmicom vlasnika

• Ako upravni odbor, skupština trgovačkog društva ili nadzorni odbor, donese
odluku da se za nastali manjak neće teretiti odgovornu osobu zbog
nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti
radnika, člana društva ili druge fizičke osobe, te se utvrđeni manjak
evidentira na teret rashoda poduzetnika

• Tako nastali rashod nije porezno priznat, odnosno uvećava osnovicu

poreza na dobit
 31

Primjeri:

Inventurni višak u trgovini na veliko

• Popisom trgovačke robe u veleprodajnom skladištu utvrđen je inventurni

višak trgovačke robe nabavne vrijednosti od 50,00 EUR.

Inventurni manjak u trgovini na veliko

• Popisom robe utvrđen je manjak robe u vrijednosti 100,00 EUR. Za utvrđeni

manjak tereti se društvo. Manjak je u okviru porezno dopuštenog kala,
rastepa, kvara i loma.
 32

Inventurni višak materijala

• Popisom je utvrđen višak materijala tržišne vrijednosti (bez PDV-a) 150,00

EUR.
 33

KONTAKT