VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

ODJEL SIGURNOSTI I ZAŠTITE

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI I ZAŠTITE

Matej Aščić

Zaštita na radu u građevinarstvu

ZAVRŠNI RAD

Karlovac, 2015.

1
 VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

ODJEL SIGURNOSTI I ZAŠTITE

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI I ZAŠTITE

ZAVRŠNI ZADATAK

Naslov teme: Zaštita na radu u građevinarstvu

Opis zadatka:
1. Uvod
2. Građevinske tehnike
3. Koordinatori zaštite na radu
4. Uređenje gradilišta
5. Vrste radova na gradilištu
6. Rad na visini
7. Rukovanje strojevima uređajima, alatima, zapaljive i eksplozivne tvari
8. Osobna zaštitna sredstva

Zadatak zadan: Rok predaje rada: Predviđen datum obrane:

Mentor: Predsjednik Ispitnog povjerenstva:

Zabranjena je upotreba glazbenih uređaja na gradilištu jer ometaju komunikaciju i

signalizaciju te tako narušavaju sigurnost svih prisutnih.

2
 1.1. Zone opasnosti

Na gradilištu, unutar objekta postoje dvije opasne zone i to:

- I. Zona opasnosti - obuhvaća dio gradilišta, tj. radni prostor unutar ograđenog
prostora gdje se izvode građevinski radovi, površine za skladištenje, te
prometnice za istovar i utovar materijala. Ovdje vrijede osnovna pravila zaštite
na radu (prometnice, uzemljenja, osvjetljenja, radne površine, sprječavanje
nastanka požara, osiguranje od udara električne struje). Zaposlenici na takvim
poslovima moraju primjenjivati posebna pravila zaštite na radu koja se odnose
na radnike a vezano na stručnu spremu, osposobljenost, životnu dob, spol,
zdravstveno stanje).
- II. Zona opasnosti je prostor, koji se nalazi izvan I. zone opasnosti tj. gdje se
direktno ne obavljaju radni procesi.
Da bi se ostvarilo stalno upućivanje na pojedine mjere i normative zaštite
pri radu postavljaju se ploče upozorenja. Ploče upozorenja postavljaju se kao
stalne ili kao privremene. Stalne ploče upozorenja postaviti će se na mjestima
gdje prijeti stalna opasnost za život ili zdravlje ljudi, odnosno moguće oštećenje ili
uništenje sredstava rada ili objekta.
Privremene ploče upozorenja postaviti će se na mjestima gdje prijeti
opasnost, ali samo za vrijeme trajanja opasnosti te se moraju ukloniti po
prestanku opasnosti.

1.2. Ploče upozorenja

Na gradilištima je investitor obavezan postaviti ploče upozorenja kako se

prolaznici ili sami zaposlenici gradilišta ne bi ozlijedili prilikom obavljanja radova.

Svako gradilište zahtijeva postavljanje raznovrsnih znakova sigurnosti. ZIRS1

je, savjetujući se s inspekcijom rada, kreirao skupnu ploču obveznih znakova za
privremena radilišta tako da su na jednom mjestu istaknuti neophodni znakovi
sigurnosti. Skupna ploča se izrađuje u veličini 940x800 mm.

1 Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti

3
Uvijek je prije zahvaćanja tereta potrebno provjeriti da kuka nije oštećena,
deformirana ili bez sigurnosnog osigurača.

Slika 55: Više dizalica istovremeno na gradilištu

Uvijek prije bilo kakve operacije sa dizalicom potrebno je provjeriti eventualne

zapreke na putu tereta

Slika 56: Oštećenja lanaca i užadi

4
Uvijek prije upotrebe provjeriti stanje dodatne opreme za dizanje (čelične užadi,
lanaca, traka) koja ne smije biti oštećena, zgnječena i deformirana.

Slika 57: Moguće opasnosti od pada tereta

Uvijek prije početka kretanja sa teretom upozoriti osobe u blizini da se uklone.

Važno je voditi brigu o tome da se nikad ne prenosi teret preko ljudi, odnosno
nikad pod teretom stajati, hodati ili raditi.

Slika 58: Pogrešno hvatanje tereta

Slika 59: Pogrešno dizanje neuravnoteženog tereta

5
Pri radu dizalicom posebno je zabranjeno:
- opterećivati dizalicu teretom većim od dopuštene nosivosti dizalice (osim
pri pokusnom opterećenju)
- koristiti sigurnosne uređaje (granične sklopke - krajnje isključivače, zaštitne
automatske sklopke i drugo) kao stalne radne uređaje
- podizati teret s koso postavljenim užetom
- ljuljanjem spuštati teret na mjesto koje se nalazi izvan granice
manipulacijskog prostora dizalice (mosne ili druge dizalice s kukom);
- prenositi radnike na teretu odnosno sklopu (uređaju) za prihvat tereta
(radnoj platformi i sl.) ako takvo sredstvo nije za to posebno opremljeno
- ostavljati teret da bez potrebe visi na kuki odnosno užetu dizalice (za
prekida rada ili nestanka struje)
- opterećenom dizalicom istodobno obavljati više radnih operacija nego što
to zbog potpune zauzetosti ruku dopušta upravljački sustav dizalice, ako to
uputom proizvođača dizalice nije predviđeno, te dizati odnosno spuštati
teret uz istodobno kretanje voznog vitla na nosivom užetu (kabelu)
kabelske dizalice
- činiti pun okret kraka bez povratka ako dizalica nije za to konstruirana
(građevinska stupna dizalica s horizontalnim krakom i gipkim dovodnim
kabelom i sličnim)
- podizati teret koji nije slobodan (nalazi se ispod drugog tereta) ili čupati
predmete učvršćene (ukopane) za zemlju ili zamrznute za zemlju
- zaustavljati pokret stavljanjem komandi u suprotni smjer ako pogon nije za
to osposobljen
- manipulirati dizalicom bez signalista ako dizaličar nije u mogućnosti sa
svojeg radnog mjesta potpuno pratiti kretanje pri dizanju, prijenosu ili
spuštanju tereta odnosno nosivog ili zahvatnog sredstva
- manipulirati teretom ako znakove daje više osoba
- vezivanje tereta neodgovarajućim ili neispravnim pomoćnim sredstvom,
npr. oštećenom čeličnom užadi, sintetičkim trakama i sličnog
- nejednoliko raspoređivanje tereta na noseća sredstva
- manipulacija tereta dizalicom, a da prostor manipulacije nije slobodan i čist
- dizanje i prenošenje tereta dok se isti njiše, a posebno ako puše jaki vjetar,
te ako se radnici nalaze u blizini ili ispod tereta.
6
- Pri utovaru i istovaru tereta dizalicom iz kamiona, radnici se moraju
odmaknuti od tereta na udaljenost izvan zone opasnosti
- Ako se teret utovaruje ili istovaruje u blizini zida građevine ili drugih
prepreka, radnici se ne smiju nalaziti između tereta i zida, odnosno drugih
prepreka kako bi se onemogućilo uklještenje radnika između tereta i
prepreke
- Podizanju ili spuštanju tereta dizalicom smije se pristupiti tek ako je 100%
utvrđena težina tereta

Slika 60: Način davanja rukom znakova za izvođenje potrebnih pokreta

dizalicom

7
8
2. Vrste radova na gradilištu

2.1. Zemljani radovi

Zemljani radovi su naizgled jednostavni. Međutim, kod zemljanih radova

postoje velike opasnosti za radnike koji se moraju pridržavati određenih pravila
kako se ne bi dogodile nezgode.
Kod iskopa rovova i kanala postoji opasnost od obrušavanja i zarušavanja
zemlje.
Da se spriječi zarušavanje zemlje iskop se mora obavljati određenom
tehnikom i uz osiguranje bočnih strana (razupiranjem).
Razupiranje strane iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa
uređenja po kutem unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop
vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine manje od 200 cm.
Kod kopanja rovova i kanala iskop zemlje u dubini većoj od 100 cm smije
se vršiti samo uz postepeno osiguravanje bočnih strana iskopa. Podupiranje
zasječenog tla izvesti na osnovu posebnih crteža, prema uputama neposrednog
rukovodioca.

Slika 32: Osiguranje bočnih strana iskopa prilikom zemljanih radova

Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti
najmanje za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala sa terena
u iskop.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost

9
od ruba iskopa (min. 1,0 m) da ne postoji mogućnost obrušavanja tog materijala u
iskop.

Slika 33: Iskopani materijal bez opasnosti od urušavanja

Za silaženje u iskop treba koristiti odgovarajuće ljestve. Nije dozvoljeno

spuštanje u iskop po oplati ili po razuporama jer se može narušiti stabilnost
iskopa. Potrebno je postaviti ograde uz iskop.
Potrebno je izbjegavati svako kretanje i zadržavanje u blizini strojeva za iskop
zemlje. Najmanja dopuštena udaljenost od zahvatnih naprava strojeva koji se
koriste za betoniranje iznosi 5 m. Kod izvođenja zemljanih radova uz urušavanje
zemlje, opasnost predstavlja i prisutnost plinova (posebno kod čišćenja postojećih
okna i kanala). Prisutnost plinova kod radova u šahtovima i kanalima ispituje se
posebnim instrumentom i to prije početka radova. Ako se ustanovi prisutnost
plinova, potrebno je provesti provjetravanje s ventilatorom u “S” izvedbi, sve dok
se pouzdano ne ustanovi da plinova više nema. Tek nakon toga se može početi s
radovima uz stalni nadzor.

Slika 34: Primjer radnika u rovu bez zaštitne kacige

10
2.2. Betonski radovi

Izvođačima betoniranja prijeti opasnost od zarušavanja, šiljastih predmeta,

pada predmeta s visine, pada radnika s visine i druge opasnosti.
Pri sipanju betona u oplatu, betonirci često stoje na samoj oplati, na cijevima,
gredama i sl., pa uvijek prijeti opasnost od pada. Na takvim mjestima na radilištu
treba postaviti posebne radne podove, konzolne skele ili se radnici moraju vezati
zaštitnim pojasom sa spojnim užetom.
Betonski radovi većeg opsega na visinama i u dubinama mogu se izvoditi
samo sa stručno obučenim i zdravstveno sposobnim radnicima, upoznatim s
opasnostima pri tim radovima i pod nadzorom određene stručne osobe na
gradilištu.
Za radove pri izradi betonske ploče poduzeti mjere zaštite od pada u dubinu
(radovi iznad 1m), zaštitne ograde, rukohvati, osiguranje zaštitnim pojasom (kada
nema zaštitnih ograda). Prije početka betoniranja svi oštri vrhovi ili rubovi
sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele (čavli, spone, žice i drugo), koji vire
iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele za betoniranje moraju se
podviti ili pokriti.
Nasilno skidanje (čupanje) oplate pomoću dizalice ili drugih uređaja, nije
dopušteno.

Slika 35: Primjer betonskih radova

Pri klizanju i skidanju oplate pomoću posebnih uređaja za dizanje

zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaćenje oplate.

11
Posebne mjere opreza su potrebne kod betoniranja u šahtovima i kanalima, u
kojima postoji mogućnost prisutnosti plinova, što se mora provjeriti i postupiti kao
kod zemljanih radova.

2.3. Zidarski radovi

Kod zidarskih radova opasnost predstavlja stalna mogućnost pada

predmeta s visine, pada predmeta na noge, upadanje žbuke u oči, kao i opasnost
od električne struje (električna mješalica), trovanja plinom i slično.

Mjere zaštite koje je potrebno poduzimati su:

- Za rad na visini do 4,50 m zidari mogu koristiti pomoćne lako prenosive ili
pokretne skele i ljestve. Za rad na većim visinama zidari moraju upotrijebiti
odgovarajuće radne skele. Pri radu sa ljestvama obavezno se treba vezati
zaštitnim pojasom i ljestve koristiti samo za kratkotrajan privremeni rad.
Prije upotrebe skela provjerite njihovu ispravnost, kako bi eventualne
nedostatke mogli odmah prijaviti.
- Svi zidarski poslovi ne mogu se izvoditi samo sa skela ili ljestava, odnosno
sa stalno zaštićenih površina, pa se u takvim slučajevima zidari moraju
zaštititi upotrebom zaštitnog pojasa.
- Zidanje sa tla ili radne skele smije se obavljati do visine 1,5 m od poda.
Kada konstrukcija koja se zida pređe tu visinu, radnik mora koristiti radnu
skelu ili drugu radnu površinu.
- Prilikom žbukanja, bilo ručnog, bilo strojnog, potrebno je upotrijebiti štitnike
za oči i lice, te zaštitne gumene rukavice.
- Za gašenje eventualnog požara bitumena priredite pijesak. Za razastiranje
bitumena i nabacivanje koristite ispravan alat i štitnik za lice i oči uz već
navedena osobna zaštitna sredstva koja se koriste za prenošenje
bitumena.
- Pri radu na bušenju, dubljenju ili probijanju obavezno upotrijebite štitnike za
oči i lice. Štitnici mogu biti od žičanog pletiva. Za rad odaberite samo
ispravan alat bez «rascvjetanih» udarnih ploha. Pri krečenju također se
moraju upotrijebiti štitnici za oči i lice.

12
 - Prije rada na mješalici za mort obavezno treba provjeriti da li je osigurana
od pokretanja i pomicanja. Zaštitne naprave na pokretnim dijelovima
mješalica nikada se ne smiju skidati, ako nisu postavljene ne smije se ni
započeti s radom. Kod čišćenja mješalice s pužnom osovinom najprije je
potrebno isključiti stroj, izvaditi osigurače i zaključati mehanizam za
pokretanje stroja. Ako mješalica za beton ima motor na tekuće gorivo,
rezervoaru za gorivo ne smije se prilaziti s otvorenim plamenom, a za
vrijeme pretakanja goriva zabranjeno je pušenje.
- Pri rukovanju sa strojem za automatsko žbukanje potrebno je kontrolirati
mjerne uređaje, ako oni postoje, i odmah je potrebno prijaviti svaki kvar. Za
svaki popravak obavezno zatražiti pomoć strojara. Ako su mjerni uređaji u
kvaru, ne smije se započeti s poslom. Kod začepljenja cijevi, najprije treba
osloboditi cijevi i tlačnu komoru od pritiska, a zatim osloboditi pojedine
spojeve.
- Pri radu s mlaznicama obavezno koristiti štitnike za oči i lice, zaštitne
kapuljače, i nepropusna odijela i gumene čizme.

2.4. Tesarski radovi

- Pri postavljanju oplate prethodno je potrebno zaštititi se od pada s visine

prihvatnim ili konzolnim skelama, mrežama ili zaštitnim pojasevima.
- Zaštitni pojas mora imati vješanje na leđima, a spojno uže dugačko najviše
1,5 m. Uz odobrenje neposrednog rukovodioca može se upotrijebiti
dugačko čelično uže s automatskom kočnicom.
- Kod postavljanja oplate mora se postaviti odgovarajući radni pod.
Zabranjeno je uspinjanje po oplati ili armaturi.
- Kod skidanja oplate, oplata se ne smije rušiti, već demontirati i složenu u
dijelovima spustiti na tlo pomoću dizalice, konopcima i čekrcima i sl.
- Kod premazivanja oplate uljima potrebno je osigurati zaštitne rukavice
otporne prema naftnim derivatima.
- Na jednoj mosnici se može stajati samo privremeno dok se ne postave
ostale mosnice radnog poda, a hodanje po jednoj mosnici nije dozvoljeno.
Zaštitna ograda postavlja se odmah nakon postavljenog radnog poda

13
 propisane širine, a tek nakon toga postavljaju se stupovi nosača i spajanje
ostalih dijelova konstrukcije. Sav se potreban materijal prima s donje etaže.
Zaštitni pojas, odnosno, spojno uže ne smije se skidati sve dok nije
postavljena zaštitna ograda sa svim elementima popune. Kako je kretanje
zaštitnim pojasom otežano, Na skeli se može po dužini napeti čelično uže,
za koje se mogu okačiti spojna užeta. U povoljnim situacijama može se
koristiti čelično spojno uže s bubnjem za namatanje i s automatskom
kočnicom.
- Krov nadstrešnice uz objekte izrađuje se od dva reda križno položenih
mosnica, nadstrešnica mora biti na odgovarajućoj visini, ali nikad niže od
220 cm iznad tla. Mosnice radnog poda treba spojiti «na sudar», odnosno,
preklopiti i umetnuti trokutastu letvu. Ukupna dužina preklopa mosnice
preko nosača ne smije nipošto biti veća od 20 cm, jer će se u protivnom
slučaju, prilikom opterećenja slobodnog kraja prevelikog preklopa, mosnica
podići uvis. Radni pod smije biti udaljen od zida ili drugog nepokretnog
objekta najviše 20 cm.
- Ako se radni pod iz tehnoloških razloga mora odmaknuti za više od 20 cm
od zida, na njemu treba postaviti zaštitnu ogradu, s obje strane, odnosno,
radnici koji rade na tom mjestu moraju se vezati zaštitnim pojasom.
- Zaštitna ograda mora se postaviti na svim mjestima na visini iznad 1 m od
tla ili od etaže. Zaštitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm.
- Kružna pila ne smije se koristiti ako nije opremljena čvrstom zaštitnom
kapom iznad podložnog stola i pomičnom zaštitnom napravom ispod
podložnog stola, koja prekriva list pile i kada pila nije u pogonu. Ako
kružna pila nije opremljena razdjelnim klinom na smije se koristiti. Zaštitnu
kapa namješta se tako da se nalazi najviše 5 mm iznad predmeta koji se
obrađuje. Razdjelni klin se postavlja iza lista pile na udaljenosti od 3 do 10
mm, tako da se vrh klina nalazi pri dnu najvišeg zupca. Kod obrade malih
komada koriste se potiskivači, potrebno je skinuti zaštitne rukavice, jer
onemogućuju osjećaj opipa, pa list pile može zahvatiti rukavicu i povući
prste. Pri piljenju manjih komada kružnom pilom potrebno je koristit
potiskivače kao na slici 33:

14
 Slika 36: Potiskivači u građevinskim radovima

2.5. Krovopokrivački radovi i ostali radovi na krovu

Krovopokrivački radovi su izrazito opasni jer se obavljaju s visine veće od 3

metra i zahtijevaju često penjanje na krov i silaženje s njega.
Radnici često stoje na rubu krova, kreću se i rade na kosim krovovima. Pri
takvim radovima najčešće je jedini način zaštite radnika vezanje zaštitnim
pojasom.

Slika 37: Pravilna zaštita krovopokrivača

Pri radu na kosom krovu potrebno je osigurati gazište, odnosno oslonac za

noge.
Posebnu je pozornost potrebno posvetiti opasnosti od propadanja kroz
nedovoljno čvrste ili oštećene krovne ploče. Pri kretanju na takvim krovnim
površinama potrebno je koristiti odgovarajuće elemente za hodanje.

15
 Slika 38: Krovna zaštitna rešetka

Slika 39: Rad na kosom krovu

2.6. Rad u skučenom prostoru

Prostori u koje nije moguće normalno ulaziti, kretati se i obavljati redovan

posao, nazivaju se skučeni prostori. Rad u ovakvim prostorima može se obavljati
samo uz neprirodan položaj tijela, radi čega dolazi do brzog umaranja radnika i
njegov je učinak puno manji od rada u normalnim uvjetima.

16
 Slika 61: Rad u skučenom prostoru, rad u šahtu

U skučeni prostor radnik ne smije ulaziti sam bez nadzora, nego uvijek
mora biti određena osoba koja će komunicirati i stalno nadzirati njegov rad. Prije
ulaska u skučene prostore treba osigurati dobru rasvjetu unutarnjosti. Za rasvjetu
se koriste obično produljene električne lampe, čiji napon ne smije biti veći od 24
V. U skučene prostore treba obvezno ulaziti sa osobnim zaštitnim sredstvima. Za
ulazak i rad u ovim prostorima koriste se ljestve, konop, opasač i drugi pribor koji
mora biti ispravan, da u slučaju potrebe može poslužiti svrsi za koju je namijenjen
(brzo napuštanje prostora, izvlačenje radnika i slično). Kod ulaska u prostor u
kojemu je povećana temperatura treba koristiti laganu odjeću, ali se po izlasku iz
tog prostora treba utopliti odgovarajućom toplom odjećom.
Kod zavarivačkih radova u zatvorenom prostoru treba osigurati djelotvorno
provjetravanje. Za plinsko zavarivanje se moraju koristiti ispravne savitljive cijevi
za dovod kisika i acetilena, koje moraju biti dobro pričvršćene, a treba voditi
računa da cijevi ne dođu u dodir s vrućim predmetima.
Radove na bojanju i lakiranju u zatvorenim prostorima treba obavljati uz stalni
nadzor koncentracije zapaljivih i otrovnih para.

17
1. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,
http://www.hzzzsr.hr/index.php
2. Reduce risks – cvu costs, Economy and occupational safety and health,
International Labour Organisation, 2007., www.ilo.org
3. Fernández-Muńiz, B., Montes-Peón, J. M., Vázquez-Ordás, C., J.: Relation
between occupational safety management and firm performance, Safety Science
No. 47, 2009.,

18