2.2.

ZIDARSKI RADOVI

Zidari, odnosno radnici koji obavljaju zidarske radove, pripremaju materijal

za ugradbu. Pri tome se obavljaju radovi na "gašenju" vapna i izradi morta.
Ovaj posao predstavlja opasnost od požara u skladištima negašenog vapna,
te prskanja vapna i morta u oči radnika. Da bi se ove opasnosti spriječile,
negašeno ("živo") vapno mora se držati u posebno izvedenim spremištima
čije je dno iznad tla. Naslage vapna trebaju se pregledavati, a zajedno s njima
ne smiju se nalaziti zapaljivi predmeti (krpe i sl.). Jama u kojoj se gasi vapno
mora biti ograđena propisanom zaštitnom ogradom, a uz nju se mora nalaziti
radni pod na kojemu stoji radnik koji gasi vapno.

Za gašenje i vađenje vapna iz jame upotrebljavajte samo

alate s dugom drškom, jer ćete na taj način izbjeći prskanje
vapna u oči i udisanje para.

Ako se mort izrađuje ručno, za izradu morta također se moraju upotrebljavati

alati s drugom drškom. Radnik koji radi na izradi morta obvezno mora nositi
osobna zaštitna sredstva za zaštitu očiju i lica. Mjesto rada treba se zaštititi od
pada materijala s visine odgovarajućom nadstrešnicom.

Prilikom zidanja u iskopima postoji opasnost od pada materijala na zidare koji

se nalaze u iskopu, te opasnost od zarušavanja zemlje.

Prije nego počnete raditi u iskopu kanala ili na drugom mjestu

ispod razine tla provjerite jesu li osigurane bočne strane iskopa,
te da li je materijal odložen dovoljno daleko od ruba. Ako radite
na zidanju bunara, vežite se zaštitnim pojasom i užetom, te
upotrijebite i posebno uže za signalizaciju. Prema potrebi
ponesite i plinsku masku.

Za rad na visini od 4,50 m zidari mogu upotrebljavati pomoćne lako prenosive

ili pokretne skele i ljestve. Za rad na većim visinama zidari moraju upotrijebiti
odgovarajuće radne skele.

Ako radite s ljestava, obvezno se vežite zaštitnim pojasom i

ljestve upotrebljavajte samo za kratkotrajan privremeni rad.
Prije upotrebe skela provjerite njihovu ispravnost kako bi
eventualne nedostatke mogli odmah prijaviti.

Svi zidarski radovi ne mogu se izvoditi samo sa skela ili ljestava, odnosno sa
stalno zaštićenih površina, pa se u takvim slučajevima zidari moraju zaštititi
upotrebom zaštitnog pojasa.

Zidanje s tla ili radne skele smije se obavljati do visine 1,5 m od poda. Kada
konstrukcija koja se zida prijeđe tu visinu, radnik mora upotrebljavati radnu
skelu ili drugu radnu površinu. Na taj način sprečava se pad materijala koji
41
se ugrađuje zbog nepodesnog položaja i visine. Sav materijal i alat treba
odložiti uredno i paziti da se ne preoptereti radna površina.

Žbukanje predstavlja jedna od najopasnijih zidarskih radova. Naime, zbog

pada čestica morta u oko prilikom nabacivanja morta na zid ili strop česte
su ozljede očiju.

Prilikom žbukanja, bilo ručnog, bilo strojnog, upotrijebite

štitnik za oči i lice, te zaštitne gumene rukavice.

Zidarski radovi na uzidavanju, bušenju, dubljenju ili probijanju konstrukcija

mogu biti opasni zbog letećih čestica betona, cigle, kamena itd.

Pri radu na bušenju, dubljenju ili probijanju obvezno

upotrijebite štitnike za oči i lice. Štitnici mogu biti od žičanog
pletiva. Za rad odaberite samo ispravan alat bez "rascvjetanih"
udarnih ploha.

Pri izvođenju zidarskih radova česte su nezgode pri radu na dvostranim

ljestvama. Da bi rad na ovim ljestvama bio siguran, one moraju imati uređaj
za zaštitu od razmicanja krakova.

Odaberite ispravne ljestve i upotrebljavajte ih samo za svrhu

kojoj su namijenjene.

Zidarskim radovima smatraju se i svi radovi na rušenju

objekata. Kod toga su ugroženi radnici koji rade na rušenju,
kao i svi radnici koji se kreću ili zadržavajuu blizini tog
objekta.
Opasnosti se mogu izbjeći samo dobrom organizacijom rada
i poštovanjem određenih pravila.

Prostor oko objekta koji će se rušiti treba ograditi i na ogradu

postaviti odgovarajuća upozorenja.
Pri ručnom rušenju objekata zabranjen je istovremeni rad na
više etaža ili rad na različitim visinama.
Svi zidovi, stupovi i dimnjaci moraju se rušiti paralelno,
a ne naknadno i pojedinačno, jer postoji opasnost od zarušavanja.

Ako je potrebno da se udaljite s mjesta rada, javite se

najprije svojem neposrednom voditelju. Bez obzira na
kojem dijelu objekta radite, pri rušenju obvezno nosite
zaštitnu kacigu.

Rušenje zidova potkopavanjem ili prevaljivanjem veoma je opasno, pa je takav

način rušenja zabranjen.

42
Slobodno stojeće zidove rušite
postupno, odozgo prema dolje,
samo s odgovarajućih skela.

Teški demontirani dijelovi ograde, metalne konstrukcije i sl. ne

smiju se s objekta
bacati, već se moraju polagano spuštati užetima ili
dizalicama. Sipki materijal ne
smije se bacati s objekta, već se mora spuštati posebnim
koritima. Na kraju korita
postaviti "vreću bez dna" i stalno je polijevati da se spriječi
prašenje.

Sav materijal koji se sakupi prilikom rušenja treba odmah ukloniti kako bi se
spriječilo nagomilavanje, jer se tako preopterećuje strop i može doći do rušenja
konstrukcije. Stropovi, odnosno međukatne konstrukcije mogu se rušiti samo kada
su na istoj etaži porušeni svi zidovi, stupovi i dimnjaci.

U pojedinim slučajevima dijelovi objekta koji će se rušiti moraju se poduprijeti

(međukatne konstrukcije) kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi na rušenju
gornjih etaža.

Za sve faze na rušenju mora postojati utvrđeni program.

Ništa ne poduzimajte sami bez posebnog naloga.

Pri ostalim zidarskim radovima pojavljuju se uglavnom opasnosti koje su vezane

za transport materijala, za radove na visini, za rukovanje alatom i sl. što je već
obrađeno pri radovima zidanja, žbukanja itd.

Za pripremu i nabacivanje morta danas se sve češće upotrebljavaju strojevi

posebno konstruirani za tu svrhu. Rad s tim strojevima nije opasan, ali radnici
koji ih poslužuju moraju znati njima rukovati i biti upoznati sa svim opasnostima
i mjerama zaštite pri radu.

Miješalice za mort bez obzira na tip i izvedbu u većini slučajeva su pokretne,

to jest postavljene na kotače. Ako kotači nisu podloženi, ili na drugi način osigurani
od pokretanja, miješalica se može pomaknuti i prignječiti ili udariti rukovatelja i
radnike koji se nalaze u njezinoj blizini.

Prije nego započnete s radom na miješalici za mort provjerite

da li je osigurana od pokretanja i pomicanja.

Radnici koji rukuju miješalicama za mort čiji se bubanj okreće najčešće su

izloženi opasnosti da im pojedine dijelove tijela zahvate zupčanici za pokretanje
bubnja. Ista opasnost prisutna je i kod miješalica s "pužnom osovinom" i
lopaticama.

43
Svi zupčanici na miješalici moraju biti prekriveni zaštitnim pokrovom, a preko
korita s pužnom osovinom mora se postaviti zaštitna rešetka.

Zaštitne naprave na pokretnim dijelovima miješalica nikada

nemojte skidati. Ako nisu postavljene, nemojte početi s radom.
Želite li očistiti miješalicu s pužnom osovinom zbog čega treba
skinuti rešetku, najprije isključite stroj, izvadite osigurač i
zaključajte mehanizam za pokretanje stroja.

Prilikom usipavanja gašenog vapna u miješalicu, za vrijeme dolijevanja vode

ili samog miješanja, postoji opasnost od prskanja vapna ili morta u oči
rukovatelja. Da se to spriječi, rukovatelji moraju za vrijeme rada nositi štitnike
za oči i lice. Isto tako, za vrijeme usipavanja hidratiziranog vapna stvara se
prašina koja nagriza sluznicu i dišne organe. Rukovatelji zbog toga moraju
upotrebljavati respiratore za zaštitu dišnih organa ili gaze položene preko
ustiju i nosa.

Upotrebljavajte navedena osobna zaštitna sredstva jer ćete

jedino na taj način izbjeći nezgode i obolijevanja.

Električne uređaje nemojte nikada sami popravljati, već za

za sve tražite pomoć električara.

Ako miješalica za beton ima motor na tekuće gorivo, ne prilazite

spremniku za gorivo s otvorenim plamenom, a za vrijeme
pretakanja goriva nemojte pušiti.

Radnik koji rukuje strojem za automatsko žbukanje izložen je opasnostima

zbog pucanja posuda pod tlakom, te cijevi i pribora, opasnostima od prskanja
morta, kao i opasnostima od električne struje.

Kada rukujete strojem za automatsko žbukanje, kontrolirajte

mjerne uređaje ako oni postoje i odmah prijavite svaki kvar.
Za svaki popravak obvezno zatražite pomoć strojara. Ako su
mjerni uređaji u kvaru, nemojte započeti s poslom. Dođe li do
začepljenja cijevi, oslobodite najprije cijevi i tlačnu komoru od
tlaka, a zatim oslobodite pojedine spojeve.

Prilikom oslobađanja spojeva, kao i za vrijeme rada oko stroja za automatsko

žbukanje, rukovatelj stroja mora stalno nositi štitnik za oči i lice.

Svaki stroj za automatsko žbukanje mora imati zaštitnu mrežicu na mjestu

usipavanja morta. Ako mrežica ne postoji, ili je oštećena, u stroj će prodirati
krupniji komadi kamena, a postoji i opasnost da budu zahvaćene ruke radnika.

Radnici koji rukuju mlaznicama za štrcanje i nabacivanje morta i betona

izloženi su opasnostima od prskanja morta u oči i lice. Ove se opasnosti
mogu otkloniti samo upotrebom odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava
i pravilnom tehnikom rada.
44
Mlaznica mora biti udaljena od zida najmanje oko 1,5 m. Ako se približi zidu,
pojačat će se prskanje i odbijanje čestica od zida.

Dođe li do kvara na dovodnim cijevima, o tome

treba odmah obavijestiti
rukovatelja stroja.

Pri radu s mlaznicama obavezno upotrebljavajte

štitnike za
oči i lice, zaštitne kapuljače i nepropusna odijela i
gumene čizme.

Kvarove ne otklanjajte sami. Cijevi nipošto

nemojte oplitati
oko nogu ili tijela.

Zidari pri svojem radu upotrebljavaju različite alate kao što su čekići, posude
za mort, žlice, gladilice, strugače i miješalice za mort. Pri radu s ovim alatima
pojavljuju se opasnosti od ispadanja i odlijetanja dijelova alata, uboda na
stršeće ili oštećene dijelove i sl.

Iako postoje različite vrste čekića, kao što su običan zidarski čekić, čekić za
kamen, čekić za ozrnjavanje, čekić sjekač i sl., svi oni služe za udaranje, pri
čemu postoji opasnost od ispadanja čekića iz ruku radnika. Čekić može
ispasti zbog masne drške, polomljene ili sasušene, odnosno neuklinjene drške.

Kada odabirete čekić za rad, uzmite samo onaj koji je propisno

uklinjen i čija je drška ispravna.

Udarna ploha čekića zbog upotrebe gubi svoj oblik i zaobljuje se, udubljuje,
odnosno "rascvjeta". Takav čekić ne smije se upotrebljavati, jer otkinuti dio
može ozlijediti oko ili lice radnika koji rukuje čekićem.

Zidarske posude za mort, žlice i strugači predstavljaju opasnost od uboda ako

su bez drške. Ovaj alat također može iskliznuti ili ispasti iz ruke ako je drška
mokra, masna, ili nije dobro učvršćena. Budući da se i ovim alatom zamahuje,
drške moraju biti dobro nasađene i osigurane spojnim prstenom.

Sve gladilice za izradu betonske košuljice, žljebova, za fugiranje, za zaribavanje

i slično, moraju imati oble drške. Metalne gladilice moraju imati drvene drške.

Alat za miješanje morta mora imati dugu dršku. Drške se moraju osigurati od
izvlačenja ili ispadanja s alata pribijanjem čavla ili vijkom.

45
2.3. TESARSKI RADOVI

Tesarski radovi obuhvaćaju radove na pripremi konstrukcija na tlu, postavljanje

i skidanje oplata, skela, tretina, mostova, ljestava itd.

Kod pripreme materijala pojavljuju se opasnosti od posjekotina raznim alatima,

od uboda na limove, žice, čavle, od upala kože zbog štetnog djelovanja ulja za
premazivanje oplate i sl. Navedene opasnosti otklanjaju se ispravnim rukovanjem
alatima, te redovnim čišćenjem građe nakon betoniranja, uz vađenje i odsijecanje
čavala.

Kod premazivanja oplate uljima, zatražite da vam se osiguraju

zaštitne rukavice otporne prema naftnim derivatima.

Svi ostali tesarski radovi odnose se na izradu, postavljanje i skidanje pomoćnih

konstrukcija, pa o njihovoj ispravnoj izvedbi ovisi sigurnost ostalih radnika koji te
konstrukcije primjenjuju. Tesari su pri tom izloženi opasnostima od pada s visine.

Padovi s visine za vrijeme postavljanja ili skidanja pomoćnih konstrukcija mogu

se spriječiti ako se poštuju određena načela.

Kada postavljate oplatu, prethodno se zaštitite od pada s visine

prihvatnim ili konzolnim skelama, mrežama, ili iznimno, zaštitnim
pojasevima.

Radnici koji postavljaju zaštitne konstrukcije, tj. izvlače konzolu iznad praznog
prostora, ili vješaju mrežu na kuke također iznad praznog nezaštićenog prostora,
prvenstveno se moraju zaštititi zaštitnim pojasevima.

Za ovaj posao odaberite zaštitni pojas kojemu je mjesto vješanja

na leđima, a spojno uže dugačko najviše 1,5 m. Iznimno, uz
odobrenje neposrednog voditelja i prema njegovoj uputi,
možete upotrijebiti dugačko čelično uže s automatskom kočnicom.

Tesarima koji postavljaju oplatu treba osigurati ispravan radni pod za nesmetano
i sigurno obavljanje posla.

Prilikom postavljanja oplate ne krećite se po cijevima metalne

skele, po uskim mosnicama, gredama ili zidićima, već najprije
postavite odgovarajući radni pod.

Radnici koji se prvi uspinju do mjesta gdje treba postaviti radni pod moraju
upotrebljavati ljestve i zaštitne pojaseve, jer ne postoji druga, sigurna, mogućnost
za kretanje, odnosno stajanje. Isto tako, za uspinjanje na oplate zidova ili stupova
moraju se primjenjivati ljestve.

Ne uspinjite se po oplati ili armaturi, jer upravo pri tome dolazi

do nezgoda.

46
Radnici koji rade na prihvatu tereta s dizalica izloženi su opasnostima od udara
teretom i pada tereta s visine. Da bi se to spriječilo, potrebno je osigurati propisno
izveden radni pod i zaštitnu ogradu.

Kada skidate oplatu, poštujte propisane postupke. Oplatu ne

smijete "rušiti", već je demontirati i složenu ili u dijelovima
spustiti na tlo pomoću dizalice, konopcima i čekrcima i sl.

Danas se na gradilištima u većini slučajeva koriste moderne tehnologije oplatnih

sistema, koje su jednostavnije, brže a istovremeno i sigurnije ( sistem PERI, DOKA i
sl.)

Navedene moderne tehnologije razvile su u potpunosti sisteme zidnih i stropnih oplata,

uključujući istovremeno i elemente radnih platformi sa zaštitnim ogradama.

Umjesto inače izvođenih teških cijevnih skela, postavljanja fosni, učvršćivanja zaštitne
ograde, danas koristimo oplate kompletirane sa postoljem već spremnim za
betoniranje, oplate sa mogućnošću brzog montiranja konzolnih skela za betoniranje, te
raznih konzola i stupova ograde za bočnu zaštitu kod stropnih oplatnih sistema.

47
Kod postavljanja skela osnovno je pravilo da se radnik koji prvi stupa na do tada
nezaštićeno mjesto osigura zaštitnim pojasom, da za uspinjanje upotrijebi ljestve,
te da stoji na njima, a ne na cijevima skele ili na uski gredama.

Na jednoj mosnici možete stajati privremeno, dok ne postavite ostale mosnice radnog
poda; po jednoj mosnici nipošto ne smijete hodati.

Na ljestve se mogu položiti i pričvrstiti klupčice s kukama za zakvačivanje, pa

se na taj način može dobiti maleni podest. Radnik koji privremeno radi s tog
podesta mora se također vezati zaštitnim pojasom za čvrsto uporište.

Čim ste na skeli postavili radni pod propisane širine, odmah

postavite zaštitnu ogradu, a tek nakon toga počnite s nastavljanjem
stupova nosača i spajanjem ostalih dijelova konstrukcije. Sav
potreban materijal primajte s donje etaže. Zaštitni pojas, odnosno
spojno uže, nemojte osloboditi sve dok niste do kraja postavili
zaštitnu ogradu sa svim elementima popune.

Budući da je kretanje zaštitnim pojasom i spojnim užetom dugim svega 150 cm

otežano, na skeli se može po dužini napeti čelično uže za koje se mogu zakvačiti
spojna užeta. Isto tako, može se u povoljnim situacijama upotrebljavati čelično
spojno uže s bubnjem za namatanje i s automatskom kočnicom.

48
Kada ste postavili kompletnu zaštitnu ogradu, možete pristupiti
vezanju skele za objekt, osiguranju skele od izvijanja itd. Ako skelu
skidate i demontirate, poštujete sva navedena pravila, samo
obrnutim redoslijedom. Čim na jednom dijelu skele, ili na jednom
polju, skinete zaštitnu ogradu, morate se odmah vezati zaštitnim
pojasom. Odmah zatim skinite i radni pod na tom, nezaštićenom
dijelu skele.

Sav demontirani materijal mora se sa skele spuštati pomoću konopaca i čekrka,

ili pomoću dizalica, a nikako bacati s visine, jer će se oštetiti i ugroziti ostale
radnike.

Kod postavljanje nosivih skela, otvori između pojedinih elemenata moraju se

zaštititi prihvatnim mrežama. Prilikom skidanja nosivih skela treba upotrijebiti
pomoćne podupirače.

Mjesta vješanja i način ovješenja zaštitnih mreža, te broj i

raspored pomoćnih podupirača, uvijek mora odrediti neposredni
voditelj.

Pomoćne konstrukcije tesari trebaju izvesti tako da uz primjenu navedenih pravila

osiguraju i drugim radnicima siguran rad i kretanje. Ulazi, prilazi i prolazi kroz
objekt u radu moraju se zaštititi prihvatnim nadstrešnicama od pada materijala
s visine, nadstrešnice se moraju postaviti i iznad građevinskih strojeva.

Krov nadstrešnice uz objekte izradite od dva reda križno

položenih mosnica. Nadstrešnica mora biti na odgovarajućoj
visini, ali nikad niže od 220 cm iznad tla.

Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju se izvesti od položenih i povezanih mosnica

u širini od najmanje 60 cm i pod nagibom od najviše 40%. Veći nagib dopušta se
jedino kada se rampa postavlja između podesta u objektu za vrijeme dok se ne
izrade stepenice, ili za vrijeme njihovog betoniranja. No, u tom se slučaju po rampi
koja ima veći nagib od 40% ne smije obavljati transport materijala.

Mosnice poda rampe spojite "na sudar", ako to nije

moguće,preklop izvedite s umetnutom trokutastom
letvom.
49
Da se spriječi klizanje po kosini, na pod od mosnica moraju se pribiti poprečne
letvice dimenzija 28 x 48 mm, i to na jednakim razmacima do najviše 35 cm.
Kada rampa dosegne visinu iznad 1 m, na tom mjestu mora se postaviti
propisna zaštitna ograda.

Poprečna letvice moraju se redovno čistiti od blata, a zimi od snijega i leda.

Sve polomljene letvice odmah zamijenite novima. Za prolaz japanera ili kolica letvice
presijecite u širini od oko 10 do 15 cm, koliko je potrebno za prolaz kotača. Ako se
rampa uvija, izradite poduporu.

Ljestve za brzo i lako prenošenje, koje se upotrebljavaju za svladavanje

visinskih razlika, moraju se izraditi od čvrstog drveta s usječenim ili urezanim
prečkama. Prečke se ne smiju pribijati čavlima, jer će se vrlo brzo izvuči i otpasti.
Ljestve treba izraditi tako da im unutarnja čista širina iznosi najmanje 45 cm, a
razmak od nogostupa do nogostupa ne bude veći od 32 cm.

Oštećene prečke ili krakove odmah zamijenite novima. Krakove

nemojte nastavljati pribijanjem nastavaka sa strane.

Radni pod osnovna je pomoćna konstrukcija. Mora se izraditi od čvrstih i zdravih

mosnica ukupne širine najmanje 60 cm. Ako će se na radnom podu odlagati neki
materijal, širina potrebna za prolaz uvijek mora iznositi najmanje 60 cm.

Na radni pod koji se nalazi na visini iznad 2 m od tla postavite

ploču s podacima o nosivosti i dopuštenom opterećenju radnog
poda. Podatke o nosivosti zatražite od voditelja gradilišta.

Svaki radni pod postavljen na visini iznad 1 m od tla mora imati propisnu zaštitnu
ogradu. Mosnice radnog poda treba spojiti "na sudar", odnosno preklopiti i umetnuti
trokutastu letvu. Ukupna dužina preklopa mosnice preko nosača ne smije nipošto
biti veća od 20 cm, jer će se u protivnom slučaju, prilikom opterećenja slobodnog
kraja prevelikog preklopa, mosnica podići uvis. Radni pod smije biti udaljen od zida
ili drugog nepokretnog objekta najviše 20 cm.

Ako se radni pod iz tehnoloških razloga mora odmaknuti za više

od 20 cm od zida, na njemu treba postaviti zaštitnu ogradu, s obje
strane, odnosno radnici koji rade na tom mjestu moraju se vezati
zaštitnim pojasom. Primijetite li da se radnici ne vežu, odnosno da
zaštitna ograda nije vraćena na svoje mjesto, upozorite na to
neposrednog voditelja.

Zaštitna ograda mora se postaviti na svim mjestima na visini iznad 1 m od tla ili
od etaže. Zaštitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm. Razmak elemenata
popune ne smije biti veći od 30 cm kod drvene ograde, odnosno 35 cm kod ograde
od cijevi. Svaka zaštitna ograda mora imati rubnu dasku visoku najmanje 20 cm.
50
Umjesto srednje prečke na zaštitnoj ogradi može se postaviti žičana mreža s
okcima veličine 2 x 2 cm.

Prečke zaštitne ograde moraju se pribiti ili pričvrstiti samo s unutarnje strane zaštitne
ograde. Prečke učvršćene samo klinovima između okvira nisu ispravne i ne mogu se
smatrati ogradom.

Prečke zaštitne ograde smiju se nastavljati samo

naizmjenično, a ne sve tri na istom mjestu. Za
postavljanje ograda koje nisu tipske tražite uvijek
od neposrednog voditelja detaljno objašnjenje.

Umjesto zaštitnih ograda za zaštitu otvora koji služe za podizanje materijala,

za prolaženje i sl., mogu se izraditi zaštitni poklopci, tako da s donje strane
imaju izbočeni okvir kojim se sprečava pomicanje položenog poklopca.

Otvori koji se ne mogu zaštititi zaštitnim ogradama ili poklopcima moraju se

zaštititi prihvatnim mrežama.

Prihvatne mreže postavite prema uputama neposrednog

voditelja na osnovi crteža ili skica. Prihvatnu mrežu ni na
jednom mjestu ne smijete postaviti niže od 3 m od mjesta
s kojeg se može pasti.

Skele, kako radne tako i nosive, zahtijevaju najsloženije tesarske radove.

Skele su konstrukcije koje se moraju izvoditi na osnovi posebnih projekata
i strogo utvrđenih pravila.

Skela se mora postaviti na ravnu, nabijenu i po potrebi nasutu

podlogu. Stupovi skele ne smiju se postaviti na balkone, istake,
nesigurne grede, ili na slobodne mosnice položene na nosačima.

Prije nego se pristupi postavljanju skele moraju se ukloniti sve

prepreke, na primjer drveće, stršeći dijelovi, zračni vodovi i sl.

Skele se smiju izvoditi samo uz upotrebu tipskih sredstava za

vezanje, kao što su čavli, spojnice, vijci, skobe i dr., koja su
predviđena hrvatskim normama.

Radni pod skele mora biti širok najmanje 80 cm. Ovaj zahtjev
odnosi se na čistu širinu poda. Pod skele mora biti pun, to jest
izveden od zbijenih mosnica, bez otvora i razmaka.

Ako je skela, odnosno radni pod skele, udaljen od zida ili drugog
objekta više od 20 cm, zaštitna ograda se mora postaviti s obje
strane radnog poda.

51
Na svim mjestima na skeli kod kojih je radni pod više od 1 m
iznad tla ili etaže, mora se postaviti propisna zaštitna ograda.

Na svaku etažu skele mora se osigurati pristup, i to ljestvama

s donje etaže, spojenim mostićem s objekta, ili na drugi
siguran način.

Skele postavljene uz javnu prometnu površinu ili iznad nje

moraju se po cijeloj vanjskoj strani pokriti trskom, jutenim
vrećama, plastičnim folijama i sl.

Sve skele treba pregledavati prije upotrebe, tijekom uporabe

svakih mjesec dana, odnosno nakon svakog popravka,
proširenja ili dopune, nakon nezgoda na skeli ili poslije
vremenskih nepogoda. Podaci o pregledu skele moraju se
upisivati u kontrolnu knjigu skele ili ovjeriti potpisom određene
stručne osobe na gradilištu.

Skele na nogarima izrađuju se od drvenih ili metalnih teleskopskih nogara.

Nastavljanje nogara ili podlaganje nogara nije dopušteno. Iznimno se smiju
nastaviti građom iste dimenzije i oblaganjem daskama. Nogari se smiju
postaviti na najveći dopušteni razmak od 2 m, mjereno od osi do osi, uz uvjet
da će se na njih položiti mosnice debljine najmanje 50 mm.

Ako nogare postavite na veći razmak, ili umjesto mosnica

postavite daske, može doći do uvijanja i pucanja radnog poda.
Upotrijebe li se za popunu radnog poda daske debljine 24 mm,
razmak nogara treba proporcionalno smanjiti.

Nogari se smiju postaviti najviše u dva reda jedna iznad drugo, odnosno
najviše do 4 m visine.

Nogari se smiju postaviti najviše u dva reda jedan iznad drugog, s tim da visina radnog
poda gornje skele ne bude na visini većoj od 4 m od tla ili niže etaže.

52
Mosnice radnog poda skele na nogarima moraju biti sljubljene osigurane od
razmicanja. Da se to postigne, krajnja mosnica radnog poda mora se zakovati,
ili klanfama (skobama) učvrstiti za nogar. Skele na nogarima ne smiju se
postavljati na konzolne ili uz viseće skele.

Ako se na skelu na nogarima postavljaju sredstva za dizanje tereta, skela se

mora izraditi prema posebnom projektu i proračunu.

Osim spomenutih zahtjeva, na ovu skelu odnose se i svi opći zahtjevi

zajednički za sve skele.

Skele na ljestvama upotrebljavaju se samo za lakše građevinske radove na

održavanju i popravcima objekata. Ljestve za skelu moraju biti od čvrstog drva
s usađenim prečkama i željeznim zategama koje će spriječiti razmicanje krakova.

Oštećene, produljene ljestve, ili ljestve s pribijenim prečkama

ne smiju se upotrebljavati ni za kratkotrajne radove.

Ljestve se moraju ukopati ili položiti na mosnice, te blago nagnuti prema objektu.
Mosnice koje služe kao podloga moraju se postaviti tako da oba kraka ljestava budu
oslonjena na jednu mosnicu, kako bi u slučaju slijeganja tla skela ravnomjerno
slijegala.

Ljestve na vrhu povežite za ispuštenu krovnu gredu, a

po mogućnosti i za nekoliko ispuštenih greda iz objekta.
Na taj način spriječit ćete nagibanje skele.

Ljestve se po potrebi smiju produljivati pod uvjetom da je dužina preklopa

najmanje 1,5 m i da je preklop izveden čvrstim zategama. Već prema namjeni
skele ljestve se mogu postavljati na horizontalnom razmaku od najviše 3 m.
Okomit razmak između radnih podova najčešće je određen razmakom prečaka
ljestava i iznosi 2 m.

Skelu na ljestvama ukrutite po vanjskoj strani dijagonalnim prečkama pod kutom

od 45°. Pri tome nastojte ostvariti vezu između dijagonalnih prečki i ispuštenih
veznih greda. Jednom neprekinutom dijagonalnom prečkom treba obuhvatiti
najmanje troje ljestve ili dvoje i dvoje ako se skela izrađuje u obliku tornjeva. Ostali
zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za ostale skele.

Skele na drvenim stupovima za zidarske radove ili za održavanje i popravak

objekta trebaju se izrađivati od čvrstog zdravog drveta. Za stupove - nosače
mogu se upotrijebiti drvene grede ili oblice.

Ako ste odabrali oblu građu, svaki stup mora na tanjem kraju
imati promjer najmanje 8 cm. Deblju stranu okrenite prema
dolje, položite je na mosnice i blago nagnite prema objektu.
53
Svi susjedni poprečni stupovi moraju se položiti na zajedničku mosnicu kako
bi se u slučaju slijeganja tla ravnomjerno slijegali.

Kutne stupove, odnosno stupove koji se nalaze na

spoju koji je smješten na spoju dviju skela, obvezno
udvostručite i ukopajte do dubine od oko 50 cm. U
iskop položite ploču od mosnice. Taj dio stupa prije
ukopavanja impregnirajte, odnosno premažite
katranom, bitumenom i sl.

Preklopi stupova moraju iznositi najmanje 2 m, a izvode se naizmjenično

s obje strane. Horizontalni razmak stupova smije iznositi najviše 2,5 m ako
je skela namijenjena za zidarske radove, a 3,5 m ako je skela namijenjena
za lakše radove na popravcima. Okomiti razmak radnih podova određen je
preklopom stupova koji se nastavljaju, a obično iznosi 2 m. Stupovi moraju
nadvisiti objekt u kojem se izvode radovi kako bi se mogli vezati za ispuštenu
krovnu gredu. Isto tako, stupovi se moraju povezati za objekt na ispuštene grede.

Skelu na drvenim stupovima ukrutite po vanjskoj strani

dijagonalnim letvama pod kutom od 45°. Pri tome nastojte
ostvariti vezu između dijagonalno postavljenih prečki i
ispuštenih greda.

Radni pod na ovoj skeli polaže se na poprečne grede. Poprečne grede

položene su na razmaku od 120 do 150 cm po uzdužnoj gredi. Uzdužna
greda mora imati svoj ležaj na nosivom stupu. Uzdužne grede smiju se
nastavljati samo iznad ležaja na stupu.

Kod jednorednih skela od drvenih stupova, umjesto ležaja

na drugoj uzdužnoj gredi, za poprečnu gredu, mora se u
zidu objekta postaviti ležaj dužine najmanje 20 cm. Svaku
drugu poprečnu gredu treba čvrsto vezati za objekt.

Poprečne grede morate obvezno položiti

na ležaj, a nipošto poduprijeti mosnicama.
Isto tako, za poprečne grede nemojte
upotrijebiti mosnice.

Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele

jednaki su onima za ostale skele.

54
Metalne skele ili cijevne skele izrađuju se od bešavnih cijevi raznih dužina,
specijalnih trnova i spojnica. Ravne neoštećene cijevi polažu se na podložene
pločice, a podložene pločice prikuju se čavlima na podnu mosnicu.

Ako podložena pločica ima rupu, čavao

zabijte kroz tu rupu. Ako je nema, čavao
pribijte i presavijte preko ruba podložene
pločice. Na taj način spriječit ćete klizanje
i pomicanje cijevi po mosnici ili podlozi.

Cijevi se nikada ne smiju polagati izravno na tlo, bez obzira na to jesu li postavljene na
podloženu pločicu ili nisu. Cijevi se moraju nastavljati umetanjem trnova i stezanjem
spojnicama.

Svaki spoj koji je izveden samo sa spojnicom bez trna nije

ispravan i veoma je opasan. Improvizacije, umetanje drvenih
trnova i klinova umjesto metalnih, nisu dopuštene. Ako na
gradilištu nema dovoljno trnova, skelu ne treba raditi.

Spojevi cijevi moraju se izvodit naizmjenično kako bi se izbjegao oslabljeni

presjek, to jest tako da se, na primjer, za dva susjedna stupa - nosača odaberu
prve cijevi različite dužine kako spoj ne bi bio na istoj visini. U nastavku se zatim
mogu odabirati cijevi iste dužine.

Za stupove - nosače uvijek odaberite što duže cijevi, kako bi

se smanjio broj nastavaka, jer je tada cijela skela čvršća i
stabilnija.

Razmak između stupova nosača u horizontalnom smjeru, okomiti razmaci

između uzdužnih cijevi, te poprečnih cijevi radnog poda, određuje se projektom.
Međutim, u praksi se često primjenjuju slijedeće mjere:

55
 Dopušteno Najveći dopušteni razmaci (cm)
Vrsta skele opterećenje
(kg/m²) Okomiti Uzdužna Poprečna
stupovi ukrućenja ukrućenja

Skele za
održavanje
objekata i 60 300 350 150
popravke

Skele za
žbukanje 200 240 300 120

Skele za
zidanje 300 200 300 100

Načelo naizmjeničnog nastavljanja cijevi vrijedi i kod spajanja uzdužnih cijevi.

Spoj cijevi mora uvijek biti uz nosivi stup, i to s jedne strane stupa za jednu
uzdužnu cijev, a s druge strane drugog stupa za drugu uzdužnu cijev.

Cijevnu skelu povežite uz objekt na svakih 6 m

u vodoravnom i okomitom smjeru. Po cijeloj
vanjskoj strani cijevnu skelu ukrutite dijagonalno,
pod kutom od 45°. Dijagonalno krućenje potrebno
je i na kraju svake etaže. Svi ostali zahtjevi za
izvođenje cijevne skele jednaki su onima za
ostale skele

Konzolne skele u pravilu se primjenjuju samo za lakše građevinske radove,

kada postavljanje drugih skela nije praktično, odnosno ako postoje mogućnosti
sigurnog učvršćivanja ove skele za objekt ili konstrukciju, što se dokazuje
crtežima ili proračunom.

U pravilu, konzolu za konzolnu skelu treba

upeti, učvrstiti na najmanje dva mjesta, ali
tako da se ne primjenjuju nikakvi protuutezi.
Za nosače konzole odaberite drvene grede
ili tipske metalne okvire. Mosnice se nipošto
ne smiju upotrijebiti za nosače konzole.

Na konzolnoj skeli treba se na vidljivom mjestu istaknuti ploča s podacima o

dopuštenom opterećenju (odnosno broju osoba) kojim se skela smije opteretiti.

Podatke o nosivosti zatražite od voditelja gradilišta, odnosno

od neposrednog voditelja.
56
Razmaci nosača konzola određeni su projektom skele. Međutim, u praksi
vrijedi pravilo da se konzole, koje zapravo predstavljaju poprečne grede
radnog poda, trebaju postaviti na međusobnom razmaku od oko 100 do
150 cm, što ovisi o namjeni skele i predviđenom opterećenju. Metalni okviri
konzolne skele smiju se upotrebljavati samo ako se mogu lako demontirati,
bez opasnosti za zaposlene radnike.

Konzolne skele ne moraju se uvijek nalaziti samo na objektu. One mogu

biti sastavni dio nekih oplata, kao što su klizne oplate, montažne i druge
oplate. U tom slučaju se uvjeti rada, montaža i demontaža posebno opisuju.

Ako na takvoj oplati trebate postaviti konzolnu skelu, a nije

vam objašnjen postupak, zatražite da vam se stave na uvid
nacrti, odnosno da vam se daju odgovarajuća objašnjenja.

Ostali zahtjevi za izradu i postavljanje ove skele jednaki su

onima za ostale skele.

Prihvatne skele postavljaju se pod istim uvjetima kao i nosive skele. Prihvatna
skela služi za zaštitu od pada predmeta s visine i istovremeno zaštićuje radnike
koji bi mogli pasti s povišenih mjesta. Širina poda ove skele ovisi o mjestu
postavljanja, pa kod dubine od 200 cm pod mora biti širok najmanje 130 cm,
a kod najniže dopuštene dubine postavljanja od 300 cm širina poda prihvatne
skele mora iznositi najmanje 150 cm.

Prihvatnu skelu za zaštitu od pada s visine

smijete skinuti tek kada se iznad nje postavi
nova prihvatna skela. Pod prihvatne skele
može se izraditi od mosnica, ali isto tako i
od mreže.

Ako je pod prihvatne skele izveden od mosnica, a

služi ujedno za zaštitu od
pada predmeta s visine, materijal koji se nakupio u
prihvatnoj skeli povremeno
treba uklanjati. Da bi do kraja ostvario svoju
funkciju, pod i dio ograde ove skele
moraju se izvesti s potpuno sljubljenim mosnicama, odnosno daskama. Ako je
umjesto popune od dasaka postavljena mreža, kretanje ispod takve skele treba
ograničiti.

Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za ostale skele.

Nosivim skelama nazivaju se sve one skele koje služe na nošenje oplata,
za oblaganje zidova kamenom i sl. Nosiva skela uvijek se mora izvesti prema
posebnom projektu i nacrtima. Ako se za podupirače primjenjuju cijevi s
nastavcima u obliku vilica, spojnica, vijaka itd., moraju se poštovati pravila
koja vrijede za postavljanje cijevnih skela.
57
Ako postavljate podupirače oplate, čija vam konstrukcija,
način spajanja ili pričvršćenja nije jasan odmah zatražite
sve potrebne upute od svojeg neposrednog voditelja.

Upotrebljavaju li se za podupirače drvene oblice, moraju se odabrati samo

one koje na tanjem kraju imaju promjer najmanje 8 cm.

Ukupan broj nastavljenih podupirača na jednom polju

za podupiranje oplate ploče smije iznositi najviše jednu
polovinu od ukupnog broja podupirača. Broj nastavljenih
podupirača za betonsku gredu smije iznositi najviše jednu
trećinu od ukupnog broja podupirača.

Drveni podupirači smiju se nastaviti samo na jednom mjestu.

Drvene podupirače nipošto ne nastavljajte u drugoj trećini

visine. Isto tako podupirače ne podlažite ciglom, drvenim
sanducima itd.

Svi podupirači moraju se međusobno povezati, odnosno

ukrutiti, prema crtežima i proračunu skele.

Ostali zahtjevi za izvođenje ove skele jednaki su onima za

ostale skele.

Radove na razupiranju, podupiranju, podgrađivanju i osiguranju zemljanih masa,

te radove na podupiranju i osiguranju objekata uz koje se rade iskopi, obavljaju
tesari. Svi navedeni radovi moraju se izvoditi na osnovi posebnih projekata i
crteža.

Kada ste raspoređeni na jedan od navedenih radova, zatražite

odgovarajuće nacrte i upute. Ako radite na osiguranju zemljanih
masa, odmah započnite s razupiranjem i podupiranjem, a ne
naknadno. Ako razupore trebate postaviti naknadno, cijelu
oplatu priredite na tlu i spustite je u iskop bez silaženja,
odnosno zatražite da vam se osigura zaštitna metalna košara.
U svemu ostalom postupite u skladu sa zahtjevima za osiguranje
zemljanih masa.

Osim navedenih radova, tesari izrađuju i postavljaju drvena krovišta, vrata,

dijelove baraka, drvene stepenice itd. Pri svim ovim radovima koriste se
raznovrsnim alatima i skelama, odnosno drugim pomoćnim konstrukcijama
za zaštitu od pada s visine.

Tesari pri radu upotrebljavaju različite ručne i mehanizirane alate i strojeve.

58
Tesarski alat kao sjekire, pile, dlijeta i sl. naročito je opasan zbog oštrih
reznih ploha. Tesarske sjekire raznih oblika s ravnim i zaobljenim rezom
moraju biti uklinjene i dobro naoštrene. Neuklinjen alat lako može ispasti.
Ako je sjekira tupa, ona neće zasjeći drvo već će se odbiti, pa pri tom
postoji opasnost od ozljeda.

Sjekire prenositi u kožnim tobolcima. Za

vrijeme rada ne odlažite ih na tlu s oštricom
prema gore, niti na mjesta iznad glave. Ako
trupce obrađujete tesanjem, zaštitite noge
kožnim potkoljenicama.

Ručne pile za obradu profila i žljebova uvijek moraju biti oštre i s odvrnutim
zupcima. Svaka ručna pila mora imati ispravno oblikovanu glatku ručicu.
Ručna pila za rezanje balvana također mora biti oštra, a obje ručice
pravilno oblikovane, te dobro usađene u pilu.

Pile prenosite i odlažite uvijek samo u odgovarajuće kutije

ili tobolce.

Ručna bila za obradu dasaka i oble drvene građe, koja se sastoji od okvira,
konopca i lista pile, također mora biti oštra i s odvrnutim zupcima. Nakon rada
zupce na listu pile treba okrenuti prema okviru.

Tesari koji rade na postavljaju ili skidanju cijevnih skela upotrebljavaju

ključeve za stezanje spojnica. Budući da se radi na visini, pad alata može
biti opasan za radnike koji se nalaze ispod skele ili u blizini skele.

Ključeve za stezanje spojnica vežite oko zgloba šake da vam

ne ispadnu. Ključeve nemojte nastavljati polugama ili cijevima,
jer tako postignutom silom možete slomiti glavu vijka.

Kod tesarskih radova u novije vrijeme često se upotrebljava pištolj za

upucavanje čavala s eksplozivnim punjenjem koji može biti veoma opasan
ako se njima nestručno rukuje, ili ako nije opskrbljen odgovarajućim zaštitnim
kapama. To ustvari vatreno oružje može teško ozlijediti kako radnika koji njime
rukuje, tako isto i okolne radnike koji se nađu na radu u neposrednoj blizini.

Zbog toga treba upotrebljavati samo ispravne pištolje s osiguračem koji

isključuje mogućnost nepredviđenog ispaljivanja, te s zaštitnim kapama
odgovarajućeg oblika za različite radne situacije, u svrhu zaštite pri
eventualnom skretanju čavala od željene putanje.

Upotrebljavajte pri radu samo one zaštitne kape na pištolju za upucavanje čavala koje
odgovaraju vrsti rada kojega obavljate.
59
Pištoljem mogu raditi samo one osobe koje poznaju siguran postupak pri
radu, te sve opasnosti i mjere zaštite.

Ne upotrebljavajte pištolj ako niste sigurni kako se njime

rukuje. Za upute obratite se vašem voditelju.

Pri radu s pištoljem postoji opasnost od slučajnog opaljivanja, pa se zbog

toga cijev nikada ne smije usmjeriti prema ljudima. Osim toga, rukovatelj
mora voditi računa o tome da neovlaštene osobe ne smiju upotrebljavati
pištolj. Zbog toga se pištolj, njegov pribor, naboji i čavli moraju čuvati i
transportirati u specijalnim sanducima koji se mogu zaključati. Za zaštitu
od čestica koje pri radu s pištoljem mogu upasti u oko trebaju se nositi
zaštitne naočale, a za zaštitu sluga od prekomjerne buke pri opaljivanju,
štitnik za zaštitu sluha.

Pri punjenju cijev pištolja nemojte nikada usmjeriti prema

sebi ili prema drugim osobama, već uvijek od sebe, koso
prema dolje. Napunjeni pištolj ne ostavljajte bez nadzora.
Pri radu nosite zaštitne naočale i štitnik za zaštitu sluha.

Za zaštitu okolnih radnika potrebno je ograditi prostor na kojem se radi

s pištoljem, a na prilaze tom prostoru postaviti ploču upozorenja s tekstom:
Pozor, ovdje se puca pištolje za ispaljivanje čavala, ulaz i prolaz
strogo zabranjen.

Ne upotrebljavajte pištolj u prostoru gdje je dopušten pristup drugim osobama.

Pri radu se upotrebljava i prenosiva električna kružna pila, kod koje naročitu
opasnost predstavlja alat koji rotira. Ako radnik dođe u dodir s rotirajućim listom
pile, on može biti teško ozlijeđen. Da bi se što je moguće više spriječile nezgode,
list pile mora biti zaštićen na propisani način.

Prenosivu električnu kružnu pilu nemojte upotrebljavati ako

nije opremljena čvrstom zaštitnom kapom iznad podložnog
stola i pomičnom zaštitnom napravom ispod podložnog stola
koja prekriva list pile i kada pila nije u pogonu.

Velika opasnost postoji i od iskakanja pile iz reza, odnosno vraćanje pile

prema radniku. Da bi se spriječile ove opasnosti, kružne pile moraju biti
s donje strane opremljene razdjelnim klinom koji vodi list pile i sprečava
uklještenje, a prema tome i povratni udar.

Ne upotrebljavajte prenosivu električnu kružnu pilu ako nije

opremljena razdjelnim klinom.

Pri radu s kružnom pilom pojavljuje se opasnost od izravnog dodira ruke

radnika i lista pile. Ova opasnost sprečava se postavljanjem zaštitne kape
iznad lista pile.
60