Povijesni razvoj ekonomske misli

• Riječ je o jednoj od najmlađi znanosti, čiji su problemi

zapravo jedni od najstariji.
• Ekonomiju je stoga nemoguće razumjeti bez svijesti o
njenoj povijesti (J.K. Galbraith)
• Ona nije nastala odjednom niti se ijedan od teoretičara
može smatrati njeni “ocem”.
• Politička ekonomija kao znanost nije postojala ni u trenutku
kad se prvi put javila složenica “politička ekonomija” – u
djelu A. Monchretiena – Trakt o političkoj ek. (1615)
• 1776. godina i objavljivanje djela “Istraživanje o uzorcima i
bogatstvu naroda”- A. Smitha prijelomna je točka od koje
počinje razvoj znanstvene političke ekonomije.
• Zbog toga, iako se određena ekonomska učenja javljaju i
u starom i u srednjem vijeku, naglasak će se staviti na
doktrinama novog vijeka.
• (1) Merkantilizam, fiziokratizam i kameralisti (16. –
17.st.)
• (2) A. Smith (1776.) – Uzroci o bogatstvu naroda
utemeljuje – Klasičnu liberalnu školu (prekretnica u
razvoju) – 17.-18.st.
• (3) Pravci koji se javljaju kao reakcija na liberalizam –
Socijalisti utopisti, Marksistička škola i Historijska
škola. (18.-19.st.)
Ekonomski pravci 19. i 20.st.
Institucionalizam
Neoklasična škola
Keynesijanska škola
Monetaristička škola
Ekonomika ponude
Ekonomika racionalnih očekivanja
Neoklasična sinteza
Merkantilizam (lat. mercato – trgovina)
Pravac koji se javljaju u razdoblju nakon napuštanja feudalnog poretka u
kojem je “zemlja” bila dominantni čimbenik proizvodnje. Na mjesto “zemlje”
i rente koja se temeljem nje ubirala dolazi “kapital” i to onaj “trgovački”.

Nekoliko je čimbenika utjecalo na propast feudalnog poretka i pojavu

merkantilizma:

(1)razvoj trgovine i obrtništva - te jačanje gradskog sloja društva –koje

izmiče vlasti feudalaca

(2) velika zemljopisna otkrića – naglo pritjecanje plemenitih metala (zlata i

srebra).

(3) formiranje nacionalnih država – s kojima dolazi do transformacije

dotadašnjih institucija vlasti. Upravljačke ovlasti više ne proizlaze iz
vlasništva nad zemljom, nego dolazi do razdvajanja aparata državne prisile od
institucija ekonomske sfere.
 Merkantilisti posebnu važnost pridaju novcu odnosno
plemenitim metalima (zlatu i srebru), a bogatstvo se mjeri
njihovim zalihama a ne upotrebnom vrijednošću proizvoda
ljudskog rada.

Trgovina je prevladavajuća djelatnost, pri čemu se unutarnjom

trgovinom samo vrši redistribucija individualnih bogatstava,
dok se samo vanjskom trgovinom uvećava bogatstvo jer se
njome osigurava novi priliv plemenitih metala.

Pri svemu tome uplitanje države važan je čimbenik ove

doktrine: (1) promiče se aktivna trgovinska politika – usmjerena
na uvoz; (2) neophodna je državna regulacija u sferi vanjske
trgovine i (3) potiče razvoj domaćeg obrta i industrije.
Doprinos pravca:
• (1) novac jedino mjerilo bogatstva, i njegova količina
može se povećati eksploatacijom plemenitih metala i
vanjskom trgovinom u kojoj izvoz nadmašuje uvoz.
• (2) Većina za zabranu izvoza plemenitih metala i pozitivnu
platnu bilancu
• (3) Zapostavljanje proizvodnje na račun prometa
(trgovine).
Predstavnici:
• A. Monchretien / J. Bodin / J.B. Colbert / J. Steurt
Klasična liberalna škola
• Ovaj pravac obilježavaju 3 ideje: liberalizma, privredne
samoregulacije i “nevidljive ruke” odnosno tržišta.
• Država i njen intervencionizam (za razliku od
merkantilista) samo je čuvar poštivanja pravila ekonomske
igre.
• A. Smith (1776.- Bogatstvo naroda) + D. Ricardo (O
načelima političke ekonomije i oporezivanju 1817.) -
najistaknutiji su predstavnici pravca.
• https://www.youtube.com/watch?v=GDJiyOlHDGY
• https://www.youtube.com/watch?v=Yuwz4FTYeh0
• https://www.youtube.com/watch?v=4KWUdliOGuc
Postavke pravca:
Moć tržišnog
natjecanje ne smije se
1776. – Bogatstvo
ograničavati, dok je
naroda – afirmira
državni
tržište, slobodnu
intervencionizam
konkurenciju i
štetan i nepotreban.
poduzetništvo kao
Tržište je sposobno
osnove novog
osigurati ekonomski
gospodarskog ustroja.
prosperitet i
optimalan razvoj.

Teoriju radne
Uvodi pojam Podjele vrijednosti – prema
rada – koja će po kojoj je (tržišna)
njemu unaprijedit cijena svake robe
njegovu efikasnost. proizlazi iz rada
uloženog u nju.
 D. Ricardo – nastavlja učenje A. Smitha ali ga i u mnogim segmentima
nadograđuje (teorija radne vrijednosti).

Roba, ako je korisna, dobiva prometnu vrijednost iz dva razloga : njene

rijetkosti i količine rada koja je potrebna za njenu proizvodnju.

Skeptičan je u pogledu identificiranja općih i pojedinačnih interesa.

Razvio je teoriju komparativnih prednosti u međ. trgovini po kojoj je

trgovina među zemljama određena onim u čemu je svaka zemlja relativno
bolja (Smith – teorija apsolutnih prednosti).
Ostali predstavnici: R. Malthus i J.B. Say

• Malthusova teorija stanovništva – stanovništvo se

množi geometrijskom progresijom, a hrana
aritmetičkom – što za posljedicu ima prenaseljenost i
siromaštvo. Sukladno zakonu opadajući prinosa –
svaka nova jedinka stanovništva ima manje i
prirodnih bogatstava i hrane.
• Sayov zakon tržišta - stajalište da svaka
proizvodnja i ponuda dobara stvara svoju potražnju.
• zbog toga što je ukupna kupovna moć jednaka
ukupnim dohocima i ukupnoj proizvodnji, suvišak
potražnje ili ponude nije moguć.
 Marksistička škola ekonomske
misli
• https://www.youtube.com/watch?v=E4YlOyugato
• https://www.youtube.com/watch?v=zBxW2WLO9
d8
• https://www.youtube.com/watch?v=69Lienv2KZs
• https://www.youtube.com/watch?v=UhEkJ4noN68
• https://www.youtube.com/watch?v=E4YlOyugato
&t=39s
 Marksistička škola
• Karl H. Marx (Kapital) – najistaknutiji predstavnik.
• Usmjerena na kritiku kapitalističkog sustava
• Po njima i kapitalizam je poput feudalizma prolazan poredak,
i on će poslužiti samo za razvoj proizvodnih snaga, koji će biti
temelj novih društvenih odnosa u kojima će se ukinuti
privatno vlasništvo, a tržišni sustav nadomjestiti planskim
upravljanjem društvenom reprodukcijom.
• Po Marxu, PE bi trebala istražiti društvene odnose koji se
među ljudima uspostavljaju u ekonomskom procesu, otkriti
zakonitosti tog procesa i proniknuti u bit pojavnih oblika
ekonomskog života.
• Marx – osporavan ili slavljen – jedno od najznačajnijih imena
u povijesti ekonomske misli.
 Institucionalizam (19.st. – Veblen)
• Pravac nastao u SAD-u - kraj 19.st. – T.B.Veblen
• Temeljna postavka pravca: gospodarski odnosi i društvene
institucije su povezani i one utječu na pojedince.
• Veblen institucijom smatra određeno načelo (princip)
djelovanja, koji u sebi objedinjuje različite ideje, religijska
djelovanja, estetske kriterije i sl.
• Po njemu u svakom razdoblju neosporno je postojanje
takvih institucija ali zadaća je ekonomskih istraživanja
proučavanje utjecaja tih institucija na ponašanje i
djelovanje pojedinca u gospodarskom procesu (doticaj sa
historijskom školom).
• Po Veblenu, pojam homo economicusa je previše
simplificiran u teorijskom smislu, da bi pojasnio svu
složenost ljudske motivacije.
• Kako na ponašanje ljudi djeluje i niz drugih,
neekonomskih faktora, analiza se ne može ograničiti
samo na problem vrijednosti, cijena, tržišta.
• U djelu Teorija privrednog poduzeća (1904.) on iznosi
svoja opažanja o sukobu koji postoji između
gospodarskih subjekata i to znanstvenika i inženjera s
jedne strane i poslodavaca (vodstva) s druge strane.
• Dok prvi teže osloboditi kreativnost, koja osigurava
napredak tehnike i tehnologije, drugi teže
maksimiziranju profita.
• Veblen je bio skeptičan u pogledu prognoziranja
budućnosti kapitalista,
• I iako ova škola nije stekla “kritičnu masu” mnoge
njegove postavke, a posebice skepticizam, danas su
jako aktualni.
 Neoklasična škola (19.st.)

• Veže se uz pojavu teorije subjektivne vrijednosti robe i

djelovanje H. H. Gossena, A. Marshalla, L. Walrasa itd.
• https://www.youtube.com/watch?v=AYuHUdE_pys
• Gossen ekonomski proces analizira sa psihološko-
subjetkivističkog stajališta (za razliku od klasičara)
• Utemeljio je teoriju marginalne (granične) korisnosti.
• Vrijednost robe se objašnjava graničnom (marginalnom)
korisnošću i produktivnošću, odnosno psihološki faktorima
tj. subjektivnim odnosom prema robi.
• Koristeći pojam ljudskog uživanja u hrani, Gossen
postavlja 2 Zakona o ljudskom uživanju:
• https://www.youtube.com/watch?v=-01GuzRWYHo
• 1G.- Objašnjava logiku opadanja užitka, tvrdeći da najveći
užitak pruža prvi, a najmanje zadnji zalogaj hrane (jer tada
nastupa zasićenje).
• 2G.- definira kako se postiže ukupni maksimum prilikom
trošenja različitih vrsta dobara u jednom vremenu
• Čovjek može birati između nekoliko užitaka, ali nema
vremena da svakog od njih ostvari. Stoga, pojedinac
zadovoljava različite potrebe prema redoslijedu, određenom
potrebom.
• Zakon pokazuje da se korisnost roba uspoređuje, te se
zadovoljenjem određene potrebe prelazi na sljedeću.
• Pojava marginalizma uzrokovala je potpunu
diferencijaciju PE od ekonomike, gdje se prva bavi
društvenom analizom ekonomskih odnosa, a druga samo
racionalnim gospodarenjem rijetkih resursa.
• Objavljivanje djela A. Marshalla – Principi (načela)
ekonomike (1890) – formalno je došlo do raskola.
• Doprinos A.Marshalla ogleda se u analizi granične
korisnosti i teorije troškova proizvodnje.
• On izvodi i zakon potražnje prema kojem se količina
potražnje povećava sa smanjenjem cijena, odnosno
smanjuje se njihovim povećanjem (elastičnost potražnje).
• Iako je neoklasična škola bitno korigirala područje
interesa i analize, fokusirajući se na problem
gospodarske ravnoteže, proučavanje faktora koji ju
narušavaju i čimbenika koji dovode do njene
ponovne uspostave – niz je kritika na njihovo
učenje.
 Keynesijasnka škola
(državnog intervencionizma)
• Nastala nakon Velike ekonomske krize (1929.-1931), jer tadašnja
aktualna neoklasnična teorija nije nalazila rješenje za novonastale
probleme: nezaposlenost, depresija i sl. (nema lijeka za bolest koja
ne može postojati).
• https://www.youtube.com/watch?v=qtAeINU3FKM
• https://www.youtube.com/watch?v=adQVlCBu2OQ
• 1936. J.M.Keynes – Opće teorije zaposlenosti, kamata i novca =
potpuni zaokret u ekonomskoj teoriji.
• Po njemu
• (1) tržište nije svemoguće;
• (2) nema podudarnosti u općim i individualnim interesima,
• (3) država treba imati aktivnu i nenadomjestivu ulogu u
gospodarskom životu zemlje. Primarni alat intervencije pri tome
bila bi fiskalna politika,
• Keynes u prvi plan stavlja makroekonomsku problematiku –
analizira gospodarstvo u cjelini i njegove agregate:
narodni dohodak, nivo potrošnje, odnos štednje i
investicija.
• Nedovoljan potražnja je očito, suprotno Say-u, bila moguća.
• Gospodarsku ravnotežu moguće je ostvariti i bez pune
zaposlenosti.
• Trošeći iznad realnih prihoda, država ne djeluje štetno na
gospodarstvo, nego ga oživljava i omogućava izlazak iz krize.
• Rješenje Keynes nalazi u odnosu štednje i investicija.
Nije svaka štednja dobra, i njena veličina često ne
korespondira sa veličinom, investicija u uvjetima pune
zaposlenosti.
• Ako štednja nadmaši investicije to može dovesti do
nedovoljne potražnje, gomilanja zaliha i hiperprodukcije.
• Ravnoteža se tada uspostavlja: smanjivanjem prihoda, a
povećanjem državne potrošnje, pa čak i do te mjere da se
država zadužuje.
• Umjesto snižavanja kamatnih stopa koje bi destimulirale
štednju i povećale investicije, Keynes, predlaže da država
svojim ulaganjima i narudžbama bude u funkciji
poticanja potrošnje.
• https://www.youtube.com/watch?v=kukKpqd_B2c&t=56s
Monetaristička škola – 20.st. -
M.Freedman
• Reakcija na neučinkovitost Keynsova koncepta
sudjelovanja države u ekonomskom životu.
• Polazna teza monetarista je da: državni
intervencionizam štetno djeluje na odvijanje
gospodarskih procesa, jer anticklička ekonomska
politika koju vode države, je glavni uzročnik
nezaposlenosti, inflacije i neiskorištenih potencijala.
• Za kontinuitet ekonomskog rasta, po monetaristima,
bitna je količina novca u opticaju.
https://www.youtube.com/watch
?v=YWrWQ4TUVW0&t=90s
• M. Freedman – oporgava Keynsove teze da niske
kamate potiču investicije, smatrajući da se takvom
monetarnom politikom samo povećava količina novca
u optjecaju (pada vrijednost).
• On zagovara da se monetarna masa, odnosno količina
novca u optjecaju odredi neovisno o trenutnim
gospodarskim kretanjima.
• M. Freedman – 1976. Nobelova nagrada za ekonomiju
 Ekonomika racionalnih
očekivanja
• Srodan pravac monetaristima s početka 70-tih 20.st.
• Glavni predstavnici Lucas i Sargent
• Skloni kritici teorije državne intervencije, smatraju da
nema smisla da se država bilo monetarnom ili fiskalnom
politikom upliće
• Počiva na 2 teze:
• 1. Ljudi su potpuno informirani
• 2. cijene i dohoci su fleksibilni
• Ključna postavka pravca – da su gospodarski subjekti
dovoljno sposobni da donese kvalitetne procjene o
okolnostima privređivanja, ne oslanjajući se pri tome
na iskustva prošlosti, već na prikupljanje relevantnih
informacija.
• Prema Lucasu- gospodarstvenici su kadri proniknuti
sami u nakane nositelja ekonomske politike i
https://www.youtube.com/watch?v=tZvjh1dxz08pred
vidjeti
mjere koje će oni poduzeti ??????
 Ekonomika ponude

• Još jedna o škola nastala kao reakcija na teoriju DI.

• Zagovara za razliku od Keynesa, da se ne treba poticati
potrošnja, nego ponuda.
• Ponuda se oživljava stimuliranjem putem fiskalne
politike (smanjenje poreznih opterećenja), rastom štednje
i investicija, uz istodobno smanjenje proračunske
potrošnje.
• Teorija koja je u praksi zaživjela u SAD – za vrijeme R.
Reagana, odnosno u VB – M. Thacher
 NEOKLASIČNA SINTEZA

• Postklasični pravac ekonomske mislim koji objedinjuje

teorijsku baštinu marshalijansku mikroekonomiju i
Keynesove postavke makroekonomije.
• Temelje ovog pravca dao je John R. Hicks, a
najistaknutiji predstavnik je Paul Anthony Samuelson.
• MJEŠOVITA PRIVREDA – sustav koji se zasniva na
djelovanju dvojnog mehanizma koordinacije i
upravljanja društvenom reprodukcijom.
• Tržište nije savršen ali je nezamjenjiv sustav čije
nedostatke i granice efikasnosti nadopunjuje
državni intervencionizam.
• Keynesa treba prilagoditi novim okolnostima.
• Predstavnici tragaju za novim modelom.
• https://www.youtube.com/watch?v=sjNbMJOYUZ
I