Gospodarstvo od gr.

Rijei okonomia voenje

kuanstva
U 17 st. Ekonomija se prouavala u sklopu filozofije
1776. djelo autora Adama Smitha Bogatstvo naroda, ta
se godina uzima kao godina osnutka ekonomije kao
znanosti
Ekonomija je znanost koja prouava nain na koji drutvo
upotrebljava ograniene resurse za proizvodnju korisnih
dobara i kako ih raspodjeljuje unutar drutva.
Dvije grane ekonomije: mikroekonomija, makroekonomija
Mikroekonomija gr. Rije mikros maleno, pruava
pojedine dijelove gospodarstva, podruje ekonomije koje
analizira pojedina poduzea, pojedinana trita
Makroekonomija gr. Rije makros veliko, prouava
funkcioniranje gospodarstva u cjelini
Primjeri mikroekonomije izvoz jednog ili nekoliko
proizvoda, izvoz jednog poduzea, koliko je odreene
dobne skupine zaposleno
Primjeri Makroekonomije ukupan izvoz iz RH, izvoz
jedne upanije iz RH, ukupna nezaposlenost u RH
Mikroekonomija utjee na makroekonomiju i obrnuto:
proizvodnja automobila u Njemakoj mikroekonomija,
raste broj zaposlenih, raste izvoz-makroekonomija
Zakon ogranienosti objanjava da su dobra rijetka
(ograniena), jer nema dovoljno resursa, da se proizvedu
sva dobra koja ljudi ele potroiti
Problem oskudnosti resursi su rijetki, dovode do
ogranienosti dobara, a ograniena dobra dovode do
problema oskudnosti
Ogranieni resursi- prisiljavaju nas na odabir, pa biramo
Oportuitetni troak- druga najbolja varijanta od koje se
odustaje

Primjer cd/ulaznice za koncert, cd- novac, sluanje u

nedogled,
ulaznice-oportuitetni
troak-dobra
zabava,doivljaj,autogram
Upotreba oportuitetnog troka u ekonomiji prilikom
razmatranja i donoenja alternativnih poslovnih odluka
initelji proizvodnje-su prirodni,proizvedeni iljudski izvori
koji su ogranieni i potrebni su za proizvodnju
ekonomskih dobara (proizvodi i usluge)
Prirodni
izvori-prirodna
bogatstva-nafta,plin,zemni
plin,ugljen
Rad- fizike i mentalne (umne) sposobnosti
Kapital financijski kapital koji se ulae u neku
proizvodnju i davanje usluge (ekonomska dobra). Trajno
dobro ekonomskog gospodarstva koje omoguuje
proizvodnju nekih ekonomskih dobara, npr. Stroj trajno
dobro koje slui za proizvodnju, prostor zgrade, vozilaautomobil da, taxi ne
Poduzetnitvo ljudska aktivnost koja organizira i
kombinira navedena tri initelja proizvodnje
Poduzetnici su osobe koje se angairaju u poduzeu za
pronalaske, organizaciju proizvodnje i preuzimanje rizika
Temeljna ekomonska pitanja: 1) to proizvoditi, koje
usluge davati? 2) kako, kojim tehnalogijama i resursima?
3) za koga proizvesti, tko e se koristiti tim dobrima, hoe
li na tritu biti dovoljno potroaa, koliki e dohodak ono
ostvariti?
4 tipa ekomonskih sustava (3 su onsovne metode
donoenja odgovora na pitanja):obiajno,komandno i
trino (gospodarstvo), mjeovito
Obiajno - Bila su zastupljena u prolosti, danas su ona
karakteristina za zemlje koje nemaju razvijenu industriju,
koje nemaju nacionalnog gospodrastva, svako pleme,

gdje je gospodarstvo za sebe (somalija, nomadi,

plemena)
Komandno obiljeja komunistikih (sj. Koreja, kuba,
vijetnam, bivi sssr, kina), drava donosi sve odluke u
vezi proizvodnje i raspodjele, drava je vlasnik svih
resursa i poduzea, poslodavac je veine zaposlenih,
odreuje plae i cijene proizvoda
Trino initelji proizvodnje su u privatnom vlasnitvu,
odluke o proizvodnji i potronji donose privatna poduzea
i pojedinci
Mjeovita- veina suvremenih gospodarstva pripada
mjeovitim gospodarstvima, niti jedno gospodarstvo
danas nema obiljeja iskljuivo jednog od ova tri
gospodarska sustava
Ponuda i potranja :Izravan susret- kupac i proizvoa,
neizravan pota,internet,telefon
Potranja- je koliina dobara koju su potroai spremni
kupiti na odreenom tritu po odreenim cijenama i u
odrereno vrijeme
Potranja ovisi o- cijeni, posebnim utjecajima i o veliini
trita
Zakon potranje- kada cijena dobra ili usluge raste,
potraivana koliina se smanjuje i obrnuto
Zakon ponude-ponuda je koliina dobara i usluga koje se
nude na prodaju po odreenim cijenama, na odreenom
tritu u odreeno vrijeme
Prema zakonu ponude i potranje optimalna (najbolja)
cijena na tritu utvruje se izjednaavanjem ponude i
potranje najbolje i za proizvoaa i za kupca/potroaa
Ravnotea koliina koju potroai ele kupiti jednaka je
koliini koju prodavai ele prodati
Formiranje trine cijene- izjednaavanjem ponude i
potranje