1.

EKONOMIJA podruje drutvene znanosti kojoj je cilj izuavanje kako drutva koriste
oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih razliitim ljudima.

2. KLJUNE PRETPOSTAVKE U EKONOMIJI

1.Oskudnost dobara takvo stanje da su dobra na elje ograniena. Kada bi dobara u prirodi
bilo u neogranienim koliinama, ekonomija ne bi trebala postojati.
2.elja za efikasnou upotreba oskudnih sredstava na najuinkovitiji nain u zadovoljenju
ljudskih elja i potreba, te smanjenje rasipnosti u proizvodnji i potronji

3. MIKROEKONOMIJA prouavanje individualnih entiteta poput trita, poduzea i

domainstava, utemeljitelj-Adam Smith(Istraivanje prirode i bogatstva naroda), u kojoj je
prouavajui odnose cijele zemlje, rada i kapitala konkretno izloio naela trine ekonomije
MAKROEKONOMIJA prouava ukupno djelovanje gospodarstva, prouava kako se odreuju
ukupne investicije i potronja, kako sredinje banke upravljaju novcem i kamatnim stopama,
to uzrokuje meunarodne financijske krize te zato neke nacije rastu brzo dok druge
zaostaju. Utvruje meuodnos izmeu vanijik ek. agregata(nacionalni dohodak, tednja,
investicije, uvoz, izvoz, agregatna potronja), zaetnik- John Maynard Keynes
4. 3 PROBLEMA EKONOMSKE ORGANIZACIJE
-koja se dobra proizvode i u kojim koliinama(drutvo mora odrediti koliko e se nekog
dobra, izmeu mnogo moguih proizvoditi i kada e se proizvoditi)
-kako se dobra proizvode(tko e proizvoditi, s kojim resursima i koje e tehnike proizvodnje
upotrijebiti)
-za koga se dobra proizvode(prilikom odabira vrste dobara koja e se proizvoditi i na koji
nain e se proizvoditi, drutva moraju odgovoriti na pitanje za koga e se dobra proizvoditi)

5. Privredna uinkovitost nema otpada, privremeni resursi se koriste s najveom moguom

uikovitou da bi se zadovoljile ljudske elje i potrebe( kada se moe proizvesti vie nekog dobra
bez da se proizvodi manje drugog dobra- na granici proizvodnih mogunosti

6.GRANINA KORISNOST

svaka jedinica korisnosti nema istu vanost za potroaa

izraz granini je kljuni pojam u ekonomiji i uvijek oznaava dodano(ekstra)
oznaava dodatnu korisnost, koju dobivate od koritenja dodatne jedinice neke robe(porast
vae koristi)

ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISNOSTI

korisnost tei poveanju kad troimo neko dobro, meutim kad troimo sve vie, vaa e
ukupna korisnost rasti po sve sporijoj stopi
rast ukupne korisnosti usporava se jer vaa granina korisnost smanjuje kad se iskoritava
vie dobara
opadajua gran.korisnost-posljedica injenice da se uivanje u dobru smanjuje kako ga
koristimo sve vie
7.SUPSTITUTI- zamjena nekog dobra npr. zbog cijene-prijelaz na jeftinije dobro

KOMPLEMENTARNA DOBRA- ako poveanje cijene jednog dobra smanjuje potranju za drugim
dobrom(automobili i gorivo)

NEZAVISNA DOBRA- ako promjena cijene jednog dobra nema uinaka na potranju za drugim dobrom

8.PARADOKS VRIJEDNOSTI- to vie ima neke robe, manja je relativna poeljnost njene posljednje
jedinice, velike su koliine element koji vue gran.korisnost prema dolje i tako smanjuje cijene tih
roba(voda)

9.POTROAEV VIAK- jaz izmeu ukupne vrijednosti nekog dobra i njegove ukupne trine
vrijednosti, viak nastaje stoga to dobivamo vie nego to plaamo zbog djelovanja zakona
opadajue gran.korisnosti-ne plaamo isti iznos za svaku jedinicu robe+graf.prikaz

10.NAELO JEDNAKOGRANINOSTI

temeljni uvijet maks. Zadovoljstva ili korisnosti

potroa e postii maksimum zadovoljstva ili korisnost kada je gran.korisnost posljednje
novane jedinice utroene na svako dobro jednaka gran.korisnosti posljednje novane
jedinice utroene na bilo koje drugo dobro

11.POTRANJA- kada se cijena dobra povea a drugi imbenici su isti kupci u pravilu kupuju manje tog
dobra. Kada se cijena spusti, traena koliina raste. Traena koliina pada kako cijena raste iz 2
razloga:

1. Uinak zamjene- kada cijena dobra raste, zamijenit e se druga slina dobra za to dobro
2. Uinak dohotka- kada cijena dobra raste pojedinci postaju donekle siromaniji te moraju
smanjiti svoju potronju dobara
12.SILE U POZADINI POTRANJE

1.Ukusi ili preferencije (kulturni, povijesni, tradicionalni, religiozni utjecaji)

2.Prosjeni dohodak potroaa porastom dohotka raste trina potranja za

dobrom pri svakoj cijeni.

3.Cijene i raspoloivost povezanih proizvoda-utjeu na potranju za dobrom

Dobra su supstituti ako ispunjavaju istu funkciju pa porastom cijene supstituta dobra A

raste potranja za dobrom A i krivulja se trine potranje pomie udesno.

Dobra su komplementi ako se koriste zajedno pa porastom cijene komplementa A opada

potranja za dobrom A i krivulja se trine potranje pomie ulijevo.

4.Veliina trita mjerena brojem stanovnika.

5. Posebni utjecaji dostupnost alternativnih oblika prijevoza, sigurnost automobila

13.PONUDA- krivulja ponude prikazuje odnos cijena i koliina, kroz te je tpke povuena krivulja koja
daje krivulju ponude

14.SILE U POZADINI PONUDE

1.Cijene inputa (faktora proizvodnje) poput rada, strojeva ili energije proizvoai

u proizvodnji dobra upotrebljavaju razne faktore proizvodnje.

Porastom cijene nekog od njih rastu trokovi proizvodnje i ponuena koliina

se smanjuje pri svakoj cijeni i krivulja ponude se pomie ulijevo.

2.Tehnoloki napredak ( znanstvena otkria, bolja primjena postojeih

tehnologija ili reorganizacija toka poslovanja) ine promjene koje smanjuju

koliinu inputa potrebnu za proizvodnju iste koliine dobra.

3.Cijene povezanih dobara, osobito dobara koja su alternativni proizvod procesa

proizvodnje.

4.Dravne politike

5.Posebni utjecaji

15.RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE-javlja se kada je dobrovoljno ponuena koliina jednaka

dobrovoljno traenoj koliini-nema vikova i manjkova

16.CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE- postotna promjena traene koliine podijeljena

postotnom promjenom cijene. Mjeri za koliko e se posto promijeniti potraivana koliina dobra kada
se promijeni njegova cijena za 1 posto.

Ekonomski imbenici odreuju veliinu cjenovne elastinosti pojedinanih dobara: elastinosti su vie
kad su dobra luksuzna, kad postoje nadomjesci, potroai se imaju vremena prilagoditi
17.TRITE-mehanizam putem kojega se susreu kupci i prodavai kako bi odredili cijene te
razmijenili robe i uslugesveukupnost odnosa ponude i potranje koji na odr.mjestu i u odr.vrijeme
utjeu na prodaju robe

18.TRINA RAVNOTEA- predstavlja ravnoteu izmeu svih kupaca i prodavaa. Kuanstva ili
poduzea ele kupiti ili prodati odreene koliine ovisno o cijeni. Trite pronalazi ravnotenu cijenu
koja istovremeno zadovoljava elje kupaca i prodavaa.

previsoka cijena uzrokuje nagomilavanje zaliha

preniske cijene izazivaju ogromnu potranju i nestaicu roba

one cijene za koje kupci ele kupiti upravo onu koliinu koju proizvoai ele prodati predstavljaju
ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu

19.SPECIJALIZACIJA RADA U TRINOM GOSPODARSTVU-

ostvaruju se kad ljudi usredotouju svoje napore na poseban skup zadaa-omoguuje svakoj
osobi i zemlji da najbolje iskoristi prednosti svojih specifinih vjetina i sredstava
napredna gospodarstva uputaju se u specijalizaciju i podjelu rada, to poveava
proizvodnost njihovih resursa
pojedinci i zemlje tada dobrovoljno trguju dobrima za koja su se specijalizirali da bi dobila
druga dobra, silno poveavajui raspon i koliinu potranje, te imaju mogunost poveati
svaiji ivotni standard

20.EKONOMSKE ULOGE DRAVE U TRINOM GOSPODARSTVU (i objasnit)

1. poveanje uinkovitosti
2. promicanje jednakosti
3. jaanje makroekonomske stabilnosti i rasta

21.FAZE RAZVOJA TRINOG GOSPODARSTVA

Liberalizam-faza potpuno slobodne konkurencije(pustimo neka sve ide samo od sebe)

Monopolizam- postoji trina dominacija, vrlo brzo se moe izroditi u ekonomsku krizu

Ekonomska kriza
22.KRUNI TOK EKONOMSKOG IVOTA

TRITE PROIZVODA

POTRANJA cijene na tritima proizvoda PONUDA

Cipele,stan.,pizze cipele,stan.,pizze

Dolarski glasovi i potronja dolarski trokovi proizvodnje

Potroai poduzea

Vlasnitvo nad inputima proizvodnost faktora

Rad, zemlja, kapitalna dobra cijene na tritima faktora rad, zemlja, kap.dobra

(nadnice, rente, kamate

PONUDA TRITE FAKTORA POTRANJA

23.Ukupni proizvod-odreuje ukupnu koliinu proizvedenog proizvoda izraenu u fizikim jedinicama

Granini proizvod inputa-dodatni proizvod proizveden jednom dodatnom jedinicom inputa dok se
drugi inputi dre nepromijenjenima

Prosjeni proizvod-jednak je ukupnom proizvodu podijeljenom s ukupnim jedinicama inputa

24.Ukupni proizvod raste uz sve manje i manje priraste, kako se dodaju dodatne jedinice rada.
Spajanjem toaka dobivamo krivulju ukupnog proizvoda

Ukupni proizvod granini proizvod

25.Zakon opadajuih prinosa

kae da emo dobivati sve manje i manje dodatnog proizvoda kada dodajemo dodatne doze
inputa dok druge inpute drimo nepromijenjenima
granini proizvod svakog inputa padati e kako se poveava koliina tog inputa ako svi drugi
inputi ostanu konstantni
odrava temeljnu vezu, to se vie inputa, poput rada, dodaje fiksnoj koliini zemlje, strojeva i
drugih inputa, rad ima sve manje i manje imbenika s kojima operira
zemlja postaje prenatrpana, strojevi preoptereenigranini proizvod opada

26.Vrste poduzea prema povezanosti s partnerima

1. Vertikalno povezivanje-vri oblik povezivanja, ostvaruje se na osnovama stroge

hijerarhije, naroito s aspekta funkcije upravljanja
2. Horizontalno povezivanje-manje vrsti oblik povezivanja, odreuju oblike odreene
suradnje na temelju ugovornih odnosa

27. 5 oblika trajnog udruivanja poslovnih subjekata:kartel,holding,konglomerat,koncern,trust

28.Fiksni troak(FC)-sastoji se od stavki poput najma tvornice, opreme, plaanje kamata, plae
zaposlenika

moraju biti plaeni ako poduzee nita ne proizvodi i ne mijenjaju se ako se promijeni
proizvodnja
nije pod utjecajem promjene koliine proizvodnje
29.Varijabilni troak(VC)-mijenjaju se s promjenom proizvodnje poput materijala potrebnih za
proizvodnju odreenog proizvoda, radnika u proizvodnji na pokretnim trakama, energije za
pokretanje tvornice. Ukljuuje sve trokove koji nisu fiksni

30.Ukupni troak(TC)-najnie ukupne novane izdatke potrebne za proizvodnju svake razine odreuje
koliina proizvodnje. Raste ako koliina proizvodnje raste TCFC+VC

31.Ganini troak(MC)-dodatni troak koji nastaje proizvodnjom jedne dodatne jedinice proizvoda

32.Uloga konkurencije-djeluje preko ekonomskih zakona te se preko cijena ostvaruje ravnotea

drutvenog privreivanja i provodi princip racionalnosti proizvodnje. Konkurencija je temeljni odnos
u trinom mehanizmu i zbog toga kada drava intervenira na tritu, najvie intervenira u podruju
konkurencije.

33.Savrena konkurencija- trite ili trina situacija u kojoj potpuno slobodno meusobno
konkuriraju tvrtke, a cijena se formira na temelju ponude i potranje. Trite koje omoguuje
maksimizaciju dobiti za sve sudionike, svijet prihvatitelja cijena(price takers), idealizirano trite

Pretpostavke

1. u uvjetima SK postoji velik broj malih poduzea, a svako proizvedi identian proizvod i svako
takvo poduzee je premalo da bi utjecalo na cijene
2. sudionik SK suoava se s potpuno vodoravnom krivuljom potranje(savreno elastina)
3. dodatni prihod ostvaren od svake dodatne prodane jedinice jednak je trinoj cijeni

34.Monopol-jedan prodavatelj s potpunim nadzorom nad cijelim privrednim sektorom. Jedini

proizvoa u svom sektoru, nijedan drugi sektor ne proizvodi neki dobar nadomjestak. Postoje samo
uz dozvolu drave. Prirodni monopol-tehnologija omoguuje proizvodnju na razini ukupne
potranje(nie cijene, svejedno ostvarivanje dobiti)

35.Oligopol-2 do 15 poduzea(prodavatelja), svako moe utjecati na trinu cijenu. Stanje nesavrene

konkurencije na tritu ovisi o broju i veliini poduzea i njihovom ponaanju. Strateko
meudjelovanje je pojam koji opisuje kako poslovna strategija svakog poduzea ovisi o poslovnom
ponaanju njihovih suparnika. Kad postoji malen broj poduzea na tritu, ona biraju izmeu
suradnikog i nesuradnikog ponaanja
Duopol-trite na kojemu proizvode ili usluge pruaju dva poduzea.

36.Monopolistika konkurencija-kad velik broj prodavatelja proizvodi razluene proizvode. Struktura

slina savrenoj konkurenciji(postoje mnogi prodavatelji od kojih nijedan nema velik udio u tritu),
razlikuje se po tome to proizvodi koje prodaju razliita poduzea nisu identini

37.Nesuradniko ponaanje poduzea-ponaaju se na svoju ruku bez ikakvog javnog ili tajnog
sporazuma s drugim poduzeima. To izaziva cjenovne rastove.

Suradniko ponaanje poduzea-pokuavaju minimizirati konkurenciju kad poduzea u oligopolu

aktivno surauju jedno s drugim, ulaze u tajni sporazum. Oligopolisti esto osnivaju trust ili kartel

38.Ukupni prihod(TR)-zbroj svih primanja poduzea koje ono realizira prodajom svojih
dobara(koliina x cijena)

Granini prihod(MR)-prihod koji donosi dodatno prodana jedinica dobra(razlika ukupnog

prihoda/razlika koliine)

Prosjeni prihod(AR)-ukupni prihod po jedinici prodanog dobra(ukupni prihod/koliina cijena)

39.Cijena dobra jednaka je graninom i prosjenom prihodu u uvjetima savrene

konkurencije(P=MR=AR)

40.Sve do razine dok smanjenje cijene dobra znai pozitivan granini prihod, ukupni prihod monopola
raste. U tom podruju trina potranja je cjenovno elastina. Kada je granini prihod monopola =0,
ukupni prihod monopola ne raste ni ne pada, on je maksimalan. U tom sluaju trina potranja je
jedinina ili stabilno elastina. Kada smanjenje cijene dobra znai negativan granini prihod, ukupni
prihod monopola opada. U tom podruju trina potranja je cjenovno neelastina.

41.Negativan granini prihod-poduzee mora sniziti cijene prethodnih jedinica ako eli prodati
dodatne jedinice proizvoda i to u toj mjeri da mu ukupni prihod pada(5 jedinica, ukupni
prihod=5x100=500, 6 jedinica5x80+1x80=480 granini prihod izmeu 5. I 6. jedinice480-
500=-20)
42. 3 osnovna elementa ponude rada:

1. Radni sati-broj sati koje stanovnitvo eli raditi na poslovima koji donose zaradu
Uinak supstitucije-s porastom nadnice, naknade po satu rada rastu i dodatni rad
zamjenjuje dokolicu jer se svaki dodatni sat rada sve vie plaa
Uinak dohotka-s viom nadnicom i dohotkom moe se kupiti vie dobara i usluga a eli se i
vie vremena za dokolicu
2. Udio radne snage-npr. snaan priljev ena u radnu snagu
3. Imigracije-vane za SAD i EU-poveanje ponude niskokvalificiranih radnika u odnosu na
visokokvalificirane i istovremeno pad nadnica manje obrazovanih skupina u odnosu na visoko
obrazovane
43. Razlike u nadnicama-u nesavrenoj konkurenciji razlike u nadnicama uzrokuju:

1. Razlike u poslovima-poslovi se razlikuju po svojoj privlanosti, stoga je potrebno povisiti

nadnice da bi se privuklo ljude na manje privlane poslove
-kompenzirajue razlike-razlike u nadnicama koje slue za kompenzaciju za relativnu
privlanost
2. Razlike meu ljudima
a) Kvaliteta rada-velike kvalitativne razlike meu ljudima, iji su uzroci u neekonomskim
imbenicima
Ljudski kapital odnosi se na koliinu korisnih i vrijednih vjetina i znanja stvorenu u
procesu odgoja obrazovanja pojedinca(ulaganja)
b) Rente jedinstvenih pojedinaca-iznimno talentirani ljudi imaju odreene osobine koje
se visoko cijene-izvan struke bi zaradili puno manje, viak u njihovim nadnicama
moe se gledati kao ista ekonomska renta
3. Nesavrena konkurencija-trita rada su segmentirana na nekonkurentne skupine(postoji
puno podtrita rada)
-Rad je vrlo segmentiran faktor.
-Potrebno je puno vremena i novca da se postane strunjak na nekom podruju
44. Nadnica-dohodak od rada koji se razlikuje ovisno o vrsti posla, djelatnosti ili dravi

Nominalna nadnica-odreeni iznos koji radnika dobiva za svoj rad

Realna nadnica-izraava kupovnu mo nominalnih nadnica(usporeenih s odreenom

ekonomskom veliinom-trine cijene, trokovi ivota)

45. ista ekonomska renta-plaanje za koritenje faktora proizvodnje koji imaju fiksnu ponudu

Zemljina renta-specifian prihod ili dohodak od stanovnitva, a stjee ga vlasnik zemlje ukoliko
koristi zemlju kao kapital. Plaanjem rente omoguuje se racionalno koritenje prirodnih resursa i
sprjeava pogrena alokacija

46. Graf formiranja rente-trite zemlje e biti u ravnotei (E) pri cijeni pri kojoj je ukupna ponuda
zemlje jednaka ukupnoj potranji
 x-koliina zemlje, y-zemljina renta

Promjena visine rente-ako je renta via od ravnotene smanjit e se potranja za zemljom to e

dovesti do pada rente

47. Obiljeja potranje za zemljom-vrijednost zemlje se prvenstveno izvodi iz vrijednosti proizvoda, a

ne obrnuto.

48. Sadanja vrijednost zemlje-sadanja novana vrijednost tijeka dohotka tijekom vremena. Izraun:
koliko je novca potrebno uloiti danas da se proizvede budui tijek primitaka od zemlje

V(sadanja vrijednost)=N(budua vrijednost)/i(kamatna stopa)

49. Kapital-izvedeni initelj proizvodnje za razliku od rada i zemlje koji su primarni faktori
proizvodnje. Kapital je potrebno prethodno proizvesti. Istovremeno je input i output potrebno ga
je prethodno proizvesti da bi se mogao koristiti u novom procesu proizvodnje

Vrste kapitalnih dobara

Graevine(tvornice, infrastrukturni objekti)

Oprema(trajna potrana i proizvodna dobra)
Zalihe inputa i outputa
50. Ravnotea na tritu kapitala u kratkom roku-nije odriva na dulje vrijeme jer se temelji na donjoj,
fiksnoj ponudi kapitala. U toki ravnotee poduzea su spremna platiti za posudbu novca
namijenjenog investiranja upravo onoliko za koliko su zajmodavci spremni ponuditi svoj novac.
Trina ravnotea ostvaruje se kada je stopa povrata jednaka trinoj kamatnoj stopi.

51. Ravnotea na tritu kapitala u dugom roku-koliina kapitala u dugoronoj ravnotei je ona koja
se javlja kada one realne kamatne stope gdje je vrijednost sredstava koja ljudi ele posjedovati
jednaka vrijednosti kapitala koju poduzea ele proizvesti. U toki E nestaje neto tednja, fond
kapitala vie ne raste.
Kratkorono (x-koliina kapitala, y-stopa povrata) dugorono

52. Dohodak-sva novana primanja to ga neka osoba ili domainstvo ostvare tijekom danog
vremenskog razdoblja. Sastoji se od najamnine, rente, kamata, dividendi i transfernih plaanja, a
njegove su osnove rad, vlasnitvo i socijalna skrb

Razlika izmeu dohotka i profita-profit je 4.vrsta dohotka pored najamnine, kamate i rente.

53. Grafiki prikaz GPM