DEBATA MEUNARODNA EKONOMIJA

Student : Armin Bungur , 45-II UPD.

Hipoteza koju zastupam : Slobodna trgovina i liberalizacija trita je optimalna trgovinska politika
koja vodi veoj efikasnosti i ekonomskom rastu.

Na osnovu uvida u obaveznu literaturu, predstavljam stajalite koje pozitivno argumentira

gledite slobodne trgovine i liberalizacije trita , a u kontektstu vee efikasnosti i ekonomskog
rasta. S obzirom da slobodna trgovina podrazumijeva slobodan protok dobara i usluga izmeu
drava, identificiraju se sljedei pozitivni argumenti:

1. Otvoren pristup tritu oponentno protekcionistikom ekonomskom pristupu, pozitivno

doprinosi i aktivnostima biznismena , firmi kao i potrebama potroaa. Slobodna trgovina
producira vii ivotni standard, ekonomski rast, infrastrukturu pa ak i promicanje mira.

2. Stvaranje trgovine - Slobodna trgovina vodi ka irokom spektru proizvoaa i

uinkovitijim proizvodima. Samim tim, nacionalne drave biraju najpovoljnije usluge i
suradnje van svoje drave, a tako mogu doprinjeti poboljanju vlastitog gospodarstva. Otvorene
ekonomije rastu tri puta bre nego zatvorene.[OECD 2010].

3. Komparativna prednost- odnosi se prije svega na prirodnu obdarenost drava odreenim

resursima, to implicira specijalizaciju u proizvodnji proizvoda koji omoguavaju unikatnost
u globalnoj konkurenciji.

4. Zaposlenost Podaci o zaposlenosti u industriji, pokazali su da poveanje izvozva unutar

slobodne trgovine poveava i zaposlenost. [Love, Lattimore 2009]. Kako cijene pada, kupovna
mo kupaca poveava se u razliitim sektorima, to dovodi do stvaranja novih radnih mjesta
[EK 2006].

5. Poboljanje investicijske klime- Liberalizirani trgovinski uslovi poboljavanju

investicijsku klimu. Dolazak investicija kroz slobodnu trgovinu podrazumijeva i vei broj
ulaganja, ulaganja vode ekonomskom rastu, koji doprinosi dobrobiti potroaa. [Mehta,Smita
2007].

6. Prevencija monopola Slobodna trgovina djeluje kao mjera protiv kreiranja trinog
monopola. Liberalizacijom trita, domae firme se susreu sa konkurencijom iz inostranstva,
a to moe dovesti do obaranja cijena i tako sprijeiti eventualni monopol cijenama na domaem
tritu

7. Razmjena sirovina- Slobodna trgovina kreira povoljne uslove za razmjenu vika sirovina
kojima drave raspolau i tako prua mogunost suradnje na obostrano zadovoljstvo i
ostvarenje profita.

8.Unutar industrijska trgovina- Slobodna trgovina pospjeuje i benefite industrija,

omoguava povezivanje na meunarodnom nivou i otvara djelovanje industrija ka veem
tritu. Meunarodna trgovina poveava opseg trita tvrtki , a to dovodi do poveane
proizvodnje i same produktivnosti. [Akerman, Forslid, 2009].

9. Dobici od teajnih razlika - Zemlje sa stabilnim steajem bre poveavaju svoj uvoz i
izvoz. Fleksibilni teaj u odnosu na euro, donosi vie razine socijalne skrbi nego fiksni teaj.
10. Proizvodne uinkovitosti- Pristup stranom tritu i konkurencijama iz drugih drava,
poveava konkurentnost i produktivnost domae proizvodnje, roba i usluga. Takoer vea
konkurencija, doprinosti koritenju i novih tehnologija, metoda marketinga i distribucije.

11.Vea suradnja- Posredstvom slobodne trgovine, firmama ali i pojedincima otvara se

mogunost i stvaranja novih kontakata i suradnje na meunarodnom nivou. Tako se stvaraju
meunarodne mree trgovinskog karaktera , a to dovodi do snanog rasta trgovine i ulaganja.

12.Poveanje ivotnog standardna- Drave involvirane u slobodnu trgovinu , poveavaju svoj

ivotni standard , veim prihodima i gospodarskim rastom. Zemlje koje su se otvorile
slobodnom tritu, doivjele su i vee smanjenje siromatva.

13. Nie cijene - Slobodna trogovina moe donijeti kratkorone beneficije u vidi poreza na robu
koja se uvozi. Shodno tome i cijene na tritu e biti jeftnije za krajnje korisnike , tj potroae.

Jedan od najbitnijih aspekata koji producira slobodna trgovina, odnosi se na povoljno stvaranje
uslova za uspjeno poslovno okruenje i rast proizvodnje.Postoji daljna potreba za ustupima u
zemljama u razvoju kako bi se sprijeio trgovaka neravnotea. To bi se moglo postii kroz
poticanje bilateralnih trgovinskih sporazuma.