ODGOVORI NA PITANJA IZ SOCIJALNE PSIHOLOGIJE!

1.
Metoda koja je koritena je korelacijska metoda. S obzirom na to da znanstvenici ele vie od
opisa socijalnog ponaanja koriste korelacijsku metodu. Ona ima dva cilja:- procjeniti jesu li
dvije ili vie varijabli povezane i procjeniti koja vea postoji izmeu varijabli. Odnosno tei se
da se otkrije u kojoj se mjeri na osnovu jedne varijable moe predvidjeti druga. U naem
primjeru je cilj utvrditi povezanost-korelaciju izmeu konzumiranja kafe i nivoa stresa.
Ovakve osnose istraivai otkrivaju raunajui koeficijent korelacije. Pozitivna korelacijaporast vrijednosit u prvoj varijabli je povezan s porastom vrijednosti u drugoj varijabli K = 1.
Negativna korelacija- porast vrijednosti u prvoj varijabli prouzrokuje smanjenje vrijednosti u
drugoj varijabli K=-1. Neutralna korelacija-varijable su potpuno nepovezane K=0. Ova vrsta
istraivanja ima i jedan veliki nedostatak: ne moe pruiti uzrono-posljedine dokaze.
Dokazi za uzrok i posljedicu najbolje se mogu dobiti laboratorijskim eksperimentom.
2. Na osnovu ovoga ne moemo izvesti zakljuak o uzrono posljedinoj vezi izmeu
temperature i agresivnog ponaanja. To se radi uz pomo laboratorijskog eksperimenta, al s
obzirom na to da u prethodnom primjeru nemamo podatke o tome da se proveo
laboratorijski eksperiment nego samo odnos izmeu temperature i agresivnog ponaanja to
je korelacijska metoda. Jedini nain dokazivanja uzrono-posljedine veze je laboratorijski
eksperiment u kojem istraiva manipulira dogaajame kako bi ga razliiti sudionici doivjeli
na isti nain. Kako je utvreno da s porastom temperature raste broj agresivnih postupaka
imamo pozitivnu korelaciju u kojoj, lako je zakljuiti, porastom jedne vrijednosti varijable
dolazi do porasta vrijednosti i u drugoj varijabli.
3. a) da li se na osnovu opisane studije moe zakljuivati o kauzalnoj vezi izmeu
anksioznosti i uspjeha na testu iz statistike ?
Ne moe. Korelacija nije uzrono-posljedina veza. Ona govori samo da li dvije ili vie
varijabli povezane. Jedini nain dokazivanja uzrone povezanosti je metoda
eksperimenta-u kojoj istraiva sluajno rasporeuje sudionike u razliite situacije
istovjetne po svemu osim po nezavisnoj varijabli. A s obzirom na to da je ovdje
provjeravan odnos-relacija izmeu anksioznosti studenata i njihovih retultata na testu
koritena je korelacijska metoda.

4. Pod drutvenim kontekstom obino se podrazumijevaju takvi imbenici kao to su

obiteljska struktura, kulturalna povijest i politiko-ekonomska organiziranost. Dokazi tome
kako takvi faktori utjeu na razvoj openito i socijalizaciju posebno mogu se dobiti
usporedbom: a) razliitih drutava; i b) razliitih subkultura unutar nekog drutva. vano je
biti svjestan injenice da je svako drutvo sloeno od brojnih drutvenih okolina. Ipak,
openito se moe rei: od roenja do adolescencije pojedinac je izloen brojnim
razliitim i esto suprotstavljenim utjecajima. U veini drutava obitelj je glavni izvor utjecaja
na dijete sve do dobi od otprilike pet godina. Sve primarne veze su vane, poevi od one s
majkom i znaajnim drugim ljudima (otac, brat/sestra, roaci). Iz tog relativno zatvorenog
svijeta obitelji dijete poinje vie komunicirati sa susjedstvom u kojem ivi. Osobito je vaan

utjecaj vrnjaka i vrnjakih grupa na drutveno ponaanje. Takvi imbenici nude iskustvo iz
prve ruke i razvijaju svijest takvim stvarima kao to su razlike u statusu, poredak i osobe
od autoriteta.
5. Jedna od najizrazitijih, ako ne i najizrazitija, razlika izmeu ljudi i ivotinja jest ta to
posjedujemo govor koji nam omoguuje da mislimo, priamo i piemo o onom to vidimo i
osjeamo, zamiljamo i prikazujemo svijet u kojem ivimo. Druge ivotinje posjeduju
komunikacijske sustave ali nijedan nije tako razraen, dobro razvijen ili formalno nauen kao
kod ljudi (Hockett, 1960). U svjetlu Wienerovih preduvjeta da bi se ponaanje moglo svrstati
kao komunikativno, trebali bismo se na ponaanje ivotinja osvrtati kao na signalizaciju, a ne
komunikaciju. Istraivanja na mnogim ivotinjskim vrstama sugeriraju da postoji snana
bioloka osnova sustava signalizacije, ipak ako ivotinje nisu izloene signalizirajuem
ponaanju odraslih (iste vrste), ti sustavi signaliziranja ne postanu toliko razraeni ili sloeni.
Ljudi obraaju vie panje na neke znakove; na primjer, najvie vremena gledamo drugoga u
podruje lica,
posebno u oi, i ramena, a nasuprot tome, vrlo malo vremena provodimo gledajui u stopala
i noge te osobe. Gledanje je kad jedna osoba gleda drugu u podruje oiju bez obzira na to
uzvraa li druga osoba pogled ili ne. Kontakt oima dogaa se kad oboje ljudi gledaju jedno
drugo u podruje oiju. Obino su
razdoblja kontakta oima vrlo kratka. Kad su produena, ili kad jedna od osoba pokua
produiti kontakt oima tako da pone buljiti u drugu, moe doi do pojave tjeskobe i to se
moe protumaiti kao prijetnja (Ellsworth I Carlsmith, 1973). Pokazalo se i da su gledanje i
kontakt oima sinkronizirani s govorom, posebno s izmjenama govornika izmeu dvoje ljudi
(Kendon, 1967).
6. Navedite pristupe promjeni stavova, a posebno elaborirajte teoriju kognitivne
disonance.
Bosna se prvi put spominje sredinom X stoljea (oko 958. godine) u djelu uenog
vizantijskog cara pisca Konstantina Porfirogenita u svom spisu De administrando
imperio, tim imenom naziva malu zemlju (horion Bosona), sa dva grada Katera i Desnek.

U prvim stoljeima nove ere, podruje dananje Bosne bilo je sastavni dio Rimskog Carstva.
Veinom su ga naseljavali Iliri. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako Bizantsko
Carstvo, tako i zapadni nasljednici Rima. Slaveni se ovdje naseljavaju u 7. vijeku zatiui na
ovim prostorima dijelove ilirskih i trakih plemena koja su bila romanizirana a prilikom
dolaska
Slavena
se
povlae
uglavnom
u
planine.
Dvije stotine godina Slaveni ive na stupnju vojne demokratije, organizovani u tkzv.
kaganate, ije granice ne moemo sa sigurnou utvrditi. Istovremeno sa slabljenjem
Avarskog uticaja jaa slovenski etniki element i sopstvena organizacija. Avari su bili samo
nosioci vojnih i ostalih vanih funkcija, te lanovi nekog vojnikog reda, ali je masa obinih
vojika i onih koji su proizvodili, bila sastavljen od Slavena. Prvobitna bosanska zajednica je
nastajala na elemetima i osnovima avarske dravne tvorevine, a dokaz tome su oskudni
izvori koji za sve instante vlasti i asnike imaju avarska imena. Avarskog su porijekla i termini
ban, banovina, upan, upa. Ve krajem VII stoljea, slavenski doseljenici postaju

dominantan faktor ovog prostora, masom svoje populacije, jeziki, kulturno kao i
dravnopolitiki.
Avari gube bitku sa Franakim carstvom i defintivno nestaju sa politike pozornice. Narod
Avarski se asimilirao u masu Slavena koji ve stvaraju vrste plemenske zajednice. Slaveni
asimiliraju zateeno ilirsko i iliroromansko stanovnitvo, te ostatke doseljenika iz IV stoljea u
vrijeme Velike seobe naroda. Slavenska masa je bila ve ranije podijeljena u plemena, ali su
Slaveni ipak bili daleko homogeniji nego u vrijeme dolaska Hrvatskih i Srpskih plemena dvije
stotine godina poslije. Kako su se tacno zvali oni to su se naselili u Bosni, teko je rei zbog
nedostatka dokumenata. Da li su bili sastavljeni od razliitih bratstava ili plemena, jo je tee
tvrditi. Jedno je samo sigurno, a to je da su to bili prvi slavenski stanovnici Bosne koji e
poslije zajedno sa slaviniziranim starosjediocima stvoriti PRVU BOSANSKU dravu.

Upliv srpskih i hrvatskih plemena se desio mnogo poslije i nije sigurno da li se radilo o
doseljavanju istih u manjem broju u Bosnu, ili nametanju svog imena. To je bila drava
Bonjana, bez obzira kako se oni prije toga zvali pojedinano po bratstvima ili plemenima.
iji je etno element bio dominantniji u gradji prvih Bonjana, starosjedilaki ili staroslovenski,
je tema daljeg istraivanja. U vrijeme dolaska Srpskih i Hrvatskih plemena, Bonjani su ve
poeli stvarati svoj zaseban etnos, kao cjelina i kao rezultat 200 godina homogenizacije svih
stanovnika Bosne.

Dosadanja historiografija je zapoinjala historiju Bosne od prvog spomenutog bana Boria.

Dananja historiografija izuava "vrijeme bezimenih banova", i poetke ustroja Bosanske
drave. Bizantski car Konstantin Porfirogenet je ostavio zapis o istoimenoj dravi koja se
nalazi na sjevernoj granici drave Rake.

Bosanska banovina

Kroz vlastiti unutranji razvoj i s uticajem razvijenijih i naprednijih vanjskih drutvenih i

politikih faktora (najee Bizanta) i Franaka, i u Bosni se poelo raspadati staro rodovskoplemensko drutvo i razvijati elementi ranofeudalnog drutva. Do kraja 9. vijeka Bosna je
postala drava sa razvijenim feudalnim karakteristikama. Od rodovsko-plemenskih starjeina
nastaje bosanska vlastela koja vodi mladu dravu. Prema ekonomskoj moi vlastela se dijeli
na: velmoe, vlastelu i vlastelie. Oni su uivali feudalne posjede koji su