FAKULTET POLITIKIH NAUKA SARAJEVO

KOMPARATIVNA POLITIKA

5: RUSKA FEDERACIJA

Doc. dr. DAMIR KAPIDI

damir.kapidzic@gmail.com
http://demokratizacija.wordpress.com
OSNOVNI PREGLED
Predsjednik: Vladimir Putin (07.05.2012.)
Premijer: Dimitry Medvedev (08.05.2012.)
Glavni grad: Moskva
Povrina: 17.098.242 km2 (*)
Stanovnitvo: 144,2 milijuna (2015.*)
BDP (PKM): 3,474 bilijuna US$ (2016; 6. u svijetu)
BDP per capita (PKM): $23.744 (2016; 53. u svijetu)
HDI: 0,798 (2014; visok; 50. u svijetu)
GINI: 40,1 (2013; srednja; 83. u svijetu)
ODREENJE NAZIVA
Zvanini naziv:
Ruska Federacija

(Rossijskaja Federacija)

Rusija
PREGLED
- Rusija kao kontinentalna imperija

- Teritorijalno irenje radi vlastite sigurnosti; predmet

brojnih ratova i osvajanja

- Prva drava na svijetu sa komunistikim sistemom

vlasti

- Prototip komunistikog totalitarizma

POVIJEST
- Dinastija Romanovih
- Duboko ukorijenjen carski apsoultizam
- Postupno i naizmjenino otvaranje prema zapadnoj
Europi i izolacionizam
- Oktobarska revolucija
- Sovjetski Savez i pobjeda komunizma
- Totalitarni komunizam (Staljin)
- Drugi svijetski rat
- Nuklearna velesila
POVIJEST
- Hladni rat sa zapadom (SAD)
- Gorbaov: glasnost & perestrojka
- Raspad SSSR i stvaranje Ruske Federacije
- Previranje i jaanje uloge Predsjednika spram
Federalne skuptine
- Jeljcin (1991-1999); Putin (1999-2008); Medvedev
(2008-2012); Putin (2008-)
- Novi ruski imperijalizam?
POVIJEST
15521917 Carska (apsolutistika) Rusija
1917 Oktobarska revolucija
19181991 Sovjetski Savez (19381953: Staljinizam)
1991 Raspad SSSR i neovisna Rusija; uvoenje
demokracije
1999 Putin dolazi na vlast
20002014 Politiko i ekonomsko jaanje Rusije;
nazadovanje demokracije
2014 Nova Rusija i novi imperijalizam ?
DEMOKRACIJA U RUSIJI
Tijekom par poslijednjih godina je isezlo bilo kakvo
uvjerenje da se Rusija moe nazvati demokratskom
dravom.
Iako Rusi imaju mnogo vee slobode nego to su imali
pod sovjetskim sustavom, sve demokratske strukture
uspostavljene 1990-ih godina su slabo institucionalizirane
i sve vie ograniene ili ignorirane od strane Predsjednika.
Takoer su i sve drutvene institucije i organizacije slabe i
pod kontinuiranim pritiskom izvrne vlasti.
Mediji podlijeu dravnoj (auto)cenzuri i kontroli.
Rusija se kree na samoj granici izmeu hibridnog reima
i blage autokracije.
DEMOKRACIJA U RUSIJI:
BTI INDEX
DEMOKRACIJA U RUSIJI:
BTI INDEX
DRUTVO
Dominantno homogeno drutvo (81% Rusi) sa velikim
brojem manjina (3,9% Tatari, 1,4% Ukrajinci,...)
Manjine su koncentrirane u pojedina podruja: Sjeverni
Kavkaz
Veoma rijetka prosjena naseljenost i koncentracija
stanovnitva na zapadu drave
Dugogodinji negativni prirataj; pozitivan prirataj od
2009. godine
EKONOMIJA
- Ogromna prirodna bogatstva

- Znatan rast privrede od 2000.

- Velika ovisnost privrednog rasta o eksporu nafte i

gasa

- Velika nejednakost u razvoju unutar zemlje

POLITIKI SUSTAV
Zvanino polupredsjedniki sustav (predsjednik:
poglavar drave; premijer: ef vlade)
Dvodomni parlament (Donji dom: Duma; Gornji dom:
Savjet Federacije)
Visoka sudska tijela: Ustavni Sud, Vrhovni sud, Vrhovni
albeni sud
Asimetrino federalno ureenje sa velikim brojem
federalnih jedinica (oblast, republika, kraj, autonomni
okrug, autonomna oblast, federalni grad)
Nedoreen i fleksibilan sustav podloan moi i
politikom autoritetu
POLITIKI SUSTAV:
IZVRNA VLAST
Kremlj kao sredite izvrne vlasti
Naglaena uloga predsjednika u polupredsjednikom
sustavu
Kontrola Predsjednika nad kljunim institucijama
(vanjskih poslova, unutranjih poslova, vojske,
sigurnosnih slubi)
Veliki znaaj osobnog politikog autoriteta (Putina) na
institucionalnim autoritetom
Ustavna fleksibilnost kao odraz hibridne demokracije ili
blae autokracije
POLITIKI SUSTAV:
ZAKONODAVNA VLAST
Rusija ima dvodomni parlament (Skuptina Federacije):
Duma sa 450 lanova
Savjet Federacije sa 166 lanova

Duma (donji dom) ima mnogo znaajnije ovlasti

Slabljenje uloge parlamenta spram izvrne vlasti od

2000. godine
POLITIKE STRANKE I
IZBORNI SUSTAV
Predsjednik se bira direktno na 6 godina sustavom
dvokrune veine. Do sada je pobjednik uvijek odluen u
prvom krugu glasovanja.
Duma (donji dom parlamenta) se bira na mandat od
etiri godine po proporcionalnom izbornom sustavu (sa
visokim pragom od 7%).
lanovi Savjeta Federacije (gornji dom parlamenta) se
delegiraju od strane federalnih jedinica.
Dominantna stranka je Jedinstvena Rusija.
TERITORIJALNO
UREENJE
Asimetrino federalno ureena drava
Velike tenzije izmeu centra i federalnih jedinica (npr. oko
imenovanja regionalnih upravitelja)

46 oblasti
21/22 republike (autonomne i esto etniki definirane)
9 krajeva (slino kao oblasti, ali granine teritorije)
4 autonomna okruga (unutar oblasti ili kraja)
1 autonomna oblast (jevrejska oblast)
2/3 federalna grada (Moskva & Sankt Petersburg;
Sevastopolj)
LITERATURA
1. Durakovic, Nijaz, Uporedni politicki sistemi. Sarajevo: Pravni
fakultet, 2007. (str. 169-200).
2. ONeil, Patrick H., Karl Fields, & Don Sher, Cases in
Comparative Politics. New York: W.W. Norton & Co., trece
izdanje, 2010. (str. 245-284).
3. Kesselman, Mark, Joel Krieger & William A. Joseph (ur.),
Introduction to Comparative Politics. Boston: Wadsworth Cengage
Learning, peto izdanje, 2010. (str. 517-575).