UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU

I SIGURNOSNE STUDIJE
SARAJEVO

Amela Hadiahmetovi

OKVIRI BORBE PROTIV KORUPCIJE U BiH

(seminarski)

Mentor :
Student : Amela Hadiahmetovi

Sarajevo , novembar , 2016

 SADRAJ

1. Uvod Alphonse Bertillon......................................................................................................3

2. Opi principi i strateki prioriteti u BiH.................................................................................4

3. Definiranje pojma korupcije...................................................................................................6

4.Strateki okvir u borbi protiv korupcije u BiH........................................................................7

5.Normativni , institucionalni i drutveni okvir za borbu korupcije .........................................8

6. Usklaivanje antikorupcijskog zakonodavstva sa meunarodnim standardima...................10

7.Javnost u radu institucija i pristup informacijama..................................................................11

8.Korupcija kao krenje moralne norme ...................................................................................13

9.Zakljuak................................................................................................................................14

10.Literatura..............................................................................................................................15

2
 Uvod
Korupcija je ozbiljan problem u savremenom svijetu koji je, u razliitim oblicima i razmjerama
prisutan svugdje, pa i u ekonomski snanim, demokratskim i organiziranim dravama. Kao to
su faktori koji utjeu na stanje i razmjere korupcije raznovrsni, poput historijskih, drutvenih,
kulturolokih i politikih, tako su i posljedice korupcije u ivotu obinoga graanina i
cjelokupnoga drutva mnogobrojne i teke.

Korupcija negativno utjee na ekonomske tokove time to uzrokuje nepredvidive trokove za

investitore koji su obeshrabreni za budua ulaganja, uzrokuje rast sive ekonomije i smanjenje
prihoda drave po osnovu neplaenih poreza, carina i drugih dabina, poveava trokove
administracije, roba i usluga, te smanjuje produktivnost. Ova pojava, u drutvenom smislu,
utjee na izmijenjen sistem vrijednosti, pogotovo racionaliziranje, pa ak i opravdavanje
nezakonitog ponaanja.

U politikom smislu, naruava legitimitet i ugled institucija vlasti, ugroava ostvarenje naela
pravne drave i uzrokuje nepovjerenje graana u vlast i politiku nestabilnost poveanjem jaza
izmeu elita i obinog graanstva. Korupcija predstavlja posebnu opasnost za drave u
tranziciji, u kojima demokratski, institucionalni i vrijednosni sistemi jo nisu dovoljno
izgraeni. U takvim dravama, neadekvatni pravni i politiki mehanizmi ne pruaju dovoljno
garancija za efikasnu kontrolu raspolaganja javnim ovlastima, iju zloupotrebu korupcija,
zapravo, predstavlja.

Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu BiH), kao tranzicijska zemlja, u posljednje vrijeme
preduzima odreene sistematske aktivnosti na suprotstavljanju korupciji. Prema Indikatorima
upravljanja Svjetske banke, BiH se nalazi ispod sredine ljestvice od preko 200 zemalja i
teritorija, a slinu poziciju ima i prema Indeksu percepcije korupcije Transparency
Internationala koji rangira skoro 180 zemalja1.

Prema spomenutim i drugim pokazateljima, BiH je slabije rangirana od zemalja Zapadne

Evrope, ali i veine zemalja iz regije. Pristupanje Evropskoj uniji strateki je prioritet BiH.
Borba protiv korupcije jedan je od kljunih izazova vladavine prava u veini drava iz procesa

1
Economy Rankings, http://www.doingbusiness.org/rankings, pristupljeno 19. decembra 2014.; Globalni
Indeks percepcije korupcije (CPI) 2013,
http://www.mc.rs/upload/documents/saopstenja_izvestaji/2013/CPI/Srbija-CPI-2013.pdf, pristupljeno 1.
novembra 2016.

3
proirenja Evropske unije, u koje se ubraja i BiH, i povezana je sa potivanjem pitanja temeljnih
ljudskih prava, radom pravosudnih organa i institucija, pravdom i unutranjim poslovima.

Budui da se borbi protiv korupcije posveuje panja ve u ranoj fazi procesa pristupanja
Evropskoj uniji, a da se otvaranje odgovarajuih poglavlja temelji na uvjerljivim rezultatima,
BiH treba pokazati odlunost u preduzimanju konkretnih, sveobuhvatnih i odrivih aktivnosti
na suprotstavljanju korupcijskim praksama.

U BiH je do sada usvajano nekoliko stratekih dokumenata za borbu protiv korupcije na

dravnom, entitetskim i nivou Brko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu BD BiH),
kao i niim nivoima vlasti. Dosadanji strateki dokumenti nisu adekvatno implementirani, to
se konstatira i u izvjetajima o napretku BiH (prilozi uz saopenje Evropske komisije
Evropskom parlamentu i Vijeu EU) za posljednjih nekoliko godina. U njima se cjelokupni
angaman BiH ocjenjuje tek kao rana faza borbe protiv korupcije2 .

Borba protiv korupcije je dug i kompleksan proces u kojem nema brzih i jednostavnih rjeenja.
Potrebno je provoditi kontinuirane aktivnosti, zbog ega je neophodno da se u cilju nadogradnje
i kontinuiteta Strategije za borbu protiv korupcije BiH 20092014. i Akcionog plana za njeno
provoenje nastavi sa stratekom borbom protiv korupcije, odnosno izradi Strategija za borbu
protiv korupcije i njen provedbeni dokument Akcioni plan za period 20152019. godina.

Opi principi i strateki prioriteti u BiH

Imajui u vidu sve izraeniju drutvenu svijest i opredijeljenost za uspjeniju i angairaniju

borbu protiv korupcije, meunarodne obaveze BiH na ovom planu i standarde koje zemlja treba
ispuniti na putu evropskih integracija, Strategija za borbu protiv korupcije 20152019. (u
daljem tekstu Strategija) i Akcioni plan za provoenje Strategije (u daljem tekstu Akcioni plan)
predviaju provodive, jasne i konkretne ciljeve, koji uvaavaju sve specifinosti
administrativnog ureenja i drutva u BiH.

Oni su nadogradnja i kontinuitet Strategije i Akcionog plana BiH 20092014, te su usklaeni

sa meunarodnim standardima, obavezama zemlje iz ratificiranih antikorupcijskih konvencija
sa domaim zakonodavstvom, ali i bazirani na dobrim, domaim i meunarodnim praksama.
Borba protiv korupcije ne moe se posmatrati odvojeno od ostalih srodnih stratekih i

2
Radni dokument osoblja Komisije, izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2013., http://komorabih.ba/wp-
content/uploads/2013/11/ izvjestaj_napredak.pdf, pristupljeno 1. novembra 2016.

4
reformskih procesa u zemlji, u oblasti vanjskih poslova, reforme javne uprave, sigurnosti i
unutranjih poslova, pravosua i finansija. Zbog toga su Strategija i Akcioni plan usklaeni sa
odgovarajuim procesima, te razvojnim i sektorskim strategijama kako na dravnom, tako i na
ostalim nivoima vlasti u BiH.

Time se nastoji uvrstiti konsenzus o potrebi koordiniranog, sveobuhvatnog i sistematskog

djelovanja protiv korupcije, ime e biti osnaene pretpostavke za ukljuivanje u evropsku
zajednicu, ali i poboljavanje kvaliteta ivota svih graana u BiH. U koncipiranju Strategije
primijenjen je tzv. integrirani pristup, tretiranjem svih vanih oblasti borbe protiv korupcije
prevencije, represije i koordinacije.

To podrazumijeva utemeljenost antikorupcijskih aktivnosti na injenicama, te takav pristup

odlikuju transparentnost, nepristrasnost, strunost, inkluzivnost, sveobuhvatnost, mjerljivost i
orijentiranost na uinak, to su principi u borbi protiv korupcije koje zagovaraju Ujedinjene
nacije.

Posebna panja u izradi Strategije za borbu protiv korupcije 20152019. posveena je

iskustvima u provoenju prethodne Strategije za borbu protiv korupcije (20092014.) i
Akcionog plana za njeno provoenje, uoavanjem njenih prednosti i nedostataka. Strategija,
pored jasno definirane vizije, stratekih ciljeva, naela i prepreka u provoenju, odreuje
normativni, institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, prioritetne oblasti, programe
implementacije, ukljuujui mehanizme praenja i evaluacije njenog provoenja.

U koncipiranju Strategije posebna panja posveena je specifinostima politikog i drutvenog

ureenja BiH, zbog postojanja vie nivoa vlasti, kao i mogunosti da entiteti, BD BiH i kantoni
razviju vlastitu strategiju za borbu protiv korupcije i akcioni plan u skladu sa opim principima
utvrenim u dravnoj Strategiji za borbu protiv korupcije3 . Kako ne bi dolo do negativnog
preklapanja sa nadlenostima entiteta, BD BiH i kantona, Strategija i pratei akcioni plan nisu
sektorski orijentirani, s obzirom na injenicu da navedeni nivoi vlasti imaju konkretne
nadlenosti u sektorskim oblastima (unutranji poslovi, pravda, zdravstvo, obrazovanje i
drugo).

3
lan 22. Zakona o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, (Slubeni glasnik
BiH, broj: 103/09, 58/13).

5
Strategija i Akcioni plan usmjereni su ka najviim stratekim mjerama koje se odnose na oblast
prevencije, otkrivanja, procesuiranja, koordinacije, represije, poboljanja zakonodavnog
okvira, poveanja kapaciteta institucija, obuka i podizanja javne podrke za borbu protiv
korupcije. Takva orijentacija Strategije i Akcionog plana omoguava podizanje borbe protiv
korupcije na vii nivo od sektorskog, koji se odvija na nivou entiteta, BD BiH i kantona, tako
to omoguava strateki, ujednaen i dovoljno irok okvir za usklaivanje strategija i akcionih
planova za borbu protiv korupcije na tim nivoima vlasti.

Definiranje pojma korupcije

Pojam korupcije definiran je meunarodnim aktima na nekoliko naina, to moe prouzrokovati

razliita tumaenja i postupke u provoenju Strategije. Zakon o Agenciji definira korupciju
kao: svaku zloupotrebu moi povjerene javnom slubeniku ili licu na politikom poloaju na
dravnom, entitetskom, kantonalnom nivou, nivou Brko distrikta Bosne i Hercegovine,
gradskom ili opcinskom nivou, koja moe dovesti do privatne koristi. Korupcija posebno moe
ukljuivati direktno ili indirektno zahtijevanje, nuenje, davanje ili prihvatanje mita ili neke
druge nedoputene prednosti ili njenu mogucnost, kojima se naruava odgovarajuce obavljanje
bilo kakve dunosti ili ponaanja ocekivanih od primaoca mita.

Zbog uskog poimanja pojma korupcije kojeg daje ova definicija, za potrebe Strategije, kao iri
okvir uzeta je jedna od najobuhvatnijih i najpotpunijih definicija te vrste koja se nalazi u
Graanskopravnoj konvenciji protiv korupcije Vijea Evrope4 . Konvencija ukazuje na razne
pojavne oblike korupcije koji su sankcionirani normama krivinog zakonodavstva u BiH.
Prema Konvenciji, korupcija podrazumijeva traenje, nuenje, davanje ili primanje, direktno
ili indirektno mita ili bilo koje druge nezakonite koristi ili stavljanje toga u izgled, koje
izopauje propisano izvoenje neke dunosti ili ponaanja koje se zahtijeva od primatelja mita,
nezakonite koristi ili osobe kojoj se to stavlja u izgled.

Institucije i pojedinci koji e uestvovati u provoenju Strategije trebaju biti svjesni toga da
korupcija postoji ukoliko doe do namjernog naruavanja principa nepristrasnosti pri
odluivanju u cilju prisvajanja neke pogodnosti. Definiranje korupcije vano je kako bi se ova
pojava razlikovala od sluajeva kada je pristrasnost u odluivanju posljedica predrasuda ili
naklonosti, a ne namjere da se ostvari neka pogodnost za sebe ili drugog, kao i od situacija u
kojima je tetna odluka plod manjka informacija ili znanja kojim donosilac odluke raspolae.

4
Strasbourg, 4. 11. 1999. godine, stupila na snagu 1. 11. 2003. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 1. 11.
2003. godine; (Slubeni glasnik BiH broj: 36/2001).

6
 Strateki okvir u borbi protiv korupcije u BiH

Pored zakona, borbu protiv korupcije na razliitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini,
odreuju i postojee ili budue strategije za borbu protiv korupcije i akcioni planovi za njihovo
sprovoenje, koje na osnovu Zakona o Agenciji trebaju biti u skladu sa opim principima
utvrenim u Strategiji. Strateki dokument u borbi protiv korupcije Bosne i Hercegovine je: -
Strategija za borbu protiv korupcije BiH 2015.-2019.; S tim u vezi, u narednom periodu
predstoji usaglaavanje postojeih i donoenje novih stratekih dokumenata na nivou entiteta,
kantona i Brko distrikta Bosne i Hercegovine, te odreivanje tijela za spreavanje korupcije
gdje to nije uinjeno.

S obzirom na dosadanja iskustva, tj. pojavu metodoloke raznolikosti izraene u manjem

procentu kod koncepta pojedinih planova borbe protiv korupcije, prepoznat je visoki rizik kako
u pogledu kvalitetne implementacije takvih dokumenata, tako i u smislu njihovog monitoringa,
evaluacije i izvjetavanja o stepenu provedbe. Imajui u vidu navedeno, Agencija ovim
smjernicama eli da standardizira metodoloki pristup izradi planova borbe protiv korupcije,
ime e se osigurati da koncept ovih dokumenata ponudi konzistentnost, ujednaenost,
mjerljivost i provodivost.

Plan borbe protiv korupcije potrebno je vremenski koncipirati na dvogodinjoj osnovi (2016. i
2017. godina) ime se osigurava direktna poveznica sa vremenskim rokovima predvienim za
provedbu specifinih aktivnosti iz Akcionog plana za provedbu Strategije. Plan borbe protiv
korupcije se sastoji iz dva konstitutivna dijela: - I Tekstualni dio; - II Tabelarni pregled
aktivnosti koje e provesti institucija.

Tekstualni dio plana borbe protiv korupcije referira se na iri kontekst borbe protiv korupcije u
Bosni i Hercegovini, kao i viziju institucije vezano za oekivani uinak realizacije Plana.
Takoer, tekstualnim dijelom Plana potrebno je obuhvatiti i prezentaciju nadlenosti institucije,
organizacionu strukturu i zakonodavni okvir.

Pored navedenog, sastavni dio ovog tekstualnog opisa je i definirati pojam korupcije,
odgovornost institucije u sistemu borbe protiv korupcije, vremenski okvir plana, obaveze i
odgovornosti organizacionih jedinica institucije u smislu uloge u provedbi, finasijska projekcija
implementacije i eventualni rizici u implementaciji Plana.

Kako bi osigurali prijeko potrebnu harmoniziranost ovih dokumenata, prilikom izrade

tekstualnog dijela poeljno je kontekstualno koritenje teksta Strategije, sa fokusom na

7
specifine oblasti kojima se bavi, a koje e biti zastupljene u tabelarnom pregledu aktivnosti
kao sastavnom dijelu Plana. Takoer, u tekstualni dio Plana potrebno je uvrstiti i definiciju
korupcije iz Zakona o Agenciji5 : Korupcija je svaka zloupotreba moi povjerene javnom
slubeniku ili licu na politikom poloaju, dravnom, entitetskom, kantonalnom nivou, nivou
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, gradskom ili optinskom nivou, koja moe dovesti do
privatne koristi.

Korupcija posebno moe ukluivati direktno ili indirektno zahtijevanje, nuenje, davanje ili
prihvatanje mita ili neke druge nedoputene prednosti ili njenu mogunost, kojima se naruava
odgovarajue obavlanje bilo kakve dunosti ili ponaanja oekivanih od primaoca mita.

Normativni , institucionalni i drutveni okvir za borbu protiv korupcije

Svaki reformski proces, a posebno kompleksan kao to je borba protiv korupcije, zahtijeva
odgovarajui efikasan okvir za njegovo provoenje, koji sadri normativnu, institucionalnu i
drutvenu komponentu. Zbog postojanja vie nivoa vlasti, normativni okvir za borbu protiv
korupcije u BiH je kompleksan jer postoji veliki broj zakona na svim nivoima vlasti koji
reguliraju ovu oblast, u kojima su, pored Zakona o Agenciji, najznaajniji oni koji reguliraju
sljedee oblasti: krivinopravne propise; javne nabavke; sukob interesa; finansiranje
politikih stranaka; slobodan pristup informacijama; izborne procese; spreavanje pranja
novca; zatitu lica koja prijavljuju korupciju.

Pored zakona, borbu protiv korupcije na razliitim nivoima vlasti u BiH odreuju i postojee
ili budue strategije za borbu protiv korupcije i akcioni planovi za njihovo provoenje, koje na
osnovu Zakona o Agenciji trebaju biti u skladu sa opim principima utvrenim u Strategiji.
Zbog postojanja velikog broja institucija koje na odgovarajuem nivou vlasti imaju nadlenosti,
institucionalni okvir za borbu protiv korupcije u BiH je takoer kompleksan i obuhvata sljedee
institucije: Parlamentarnu skupstinu Bosne i Hercegovine (PS BiH); Vijece ministara Bosne
i Hercegovine (VM BiH) i drzavne institucije; Agenciju za prevenciju korupcije i
koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK); Tijela za suprotstavljanje korupciji na nivou
entiteta, BD BiH i kantona; Parlament Federacije BiH (PF BiH) i Narodnu skupstinu
Republike Srpske (NS RS); Entitetske vlade i institucije; Skupstinu BD BiH; Vladu i
institucije BD BiH; Zakonodavna tijela kantona; Vlade i institucije kantona; Javna
preduzeca i ustanove u BiH. Pored normativne regulative i rada javnih institucija, veoma vanu

5
Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (Slubeni glasnik BiH br.:
103/09 i 58/13).

8
ulogu u borbi protiv korupcije imaju i svi ostali segmenti drutva koji su, ili bi trebali biti,
zainteresirani za smanjenje tetnih posljedica korupcije: Politicke stranke; Privatni sektor i
drugi oblici njegovog udruivanja; Mediji; Univerziteti i druge akademske i obrazovne
institucije; Udruzenja i organizacije civilnog drustva; Graani. Uspjena borba protiv
korupcije zahtijeva, koliko je mogue, vii nivo saradnje i koordinacije izmeu svih nabrojanih
institucija i drutvenih subjekata, a njihova uloga u tom procesu je detaljnije obraena u
odgovarajuim stratekim ciljevima Strategije.

Borba protiv korupcije, kao sastavni dio uspostavljanja i odranja vladavine prava,
podrazumijeva postojanje jasnih i sveobuhvatnih pravila, koja e se koristiti kako za
spreavanje, tako i za otkrivanje i kanjavanje korupcije, ali i postojanje dobro ureenih
institucija. Te institucije trebale bi imati jasne zadatke, potrebna ovlatenja, sredstva, znanja i
vjetine za ispunjenje postavljenih ciljeva i integriteta, koji je potreban kako bi norme bile
provedene u djelo.

Institucionalni okvir u BiH za suprotstavljanje korupciji nije dovren, a pojedine institucije koje
su od velikog znaaja za borbu protiv korupcije ne raspolau dovoljnim kapacitetima. Osnovni
normativni okvir za borbu protiv korupcije postoji, ali potrebno ga je unaprijediti, kako
harmoniziranjem sa meunarodnim standardima, tako i unutar zemlje, otklanjanjem normi i
procedura koje poveavaju rizik od nastanka korupcije i unoenjem pravila koja e te rizike
umanjiti. Zajedniki rezultat poboljanih normi i ojaanih institucija treba da bude uspjena
primjena kvalitetnih antikorupcijskih zakona, to se, po zajednikim ocjenama domaih i
stranih aktera, smatra najveim problemom u BiH6.

U BiH postoji vie tijela i institucija koje, na osnovu svojih zakonskih ovlatenja, imaju ulogu
u borbi protiv korupcije, koje se mogu na osnovu svoje pozicije i nadlenosti, podijeliti u dvije
grupe: U prvu grupu spadaju institucije i tijela koji imaju zajedniku karakteristiku da
koordiniraju aktivnosti u borbi protiv korupcije, gdje spadaju APIK i tijela za spreavanje
korupcije7 , koja su odreena ili se trebaju odrediti na nivou entiteta, kantona, i BD BiH.

U drugu grupu spadaju tijela i institucije sa nadlenostima u borbi protiv korupcije iz

zakonodavne, izvrne i sudske vlasti na svim nivoima u BiH, posebno one iz oblasti donoenja

6
Izvor: Studija sistema nacionalnog integriteta Bosna i Hercegovina 2013., http://ti-bih.org/wp-
content/uploads/2012/12/TIBIH-NIS-WebFIN.pdf, pristupljeno 1 novembra 2016
7
U smislu l. 23. st. 1. Zakona o Agenciji

9
propisa, prevencije, kontrole, nadzora, otkrivanja, dokazivanja i procesuiranja koruptivnog
ponaanja.

Usklaivanje antikorupcijskog zakonodavstva sa meunarodnim standardima

Imajui u vidu ustavnopravno ureenje BiH i ratificirane meunarodne konvencije, radi

ostvarivanja naela vladavine prava neophodno je da se u potpunosti osigura ispunjenje
meunarodnih obaveza BiH. Generalno gledano, primjena meunarodnih standarda je korisna
zato to vodi usklaivanju sa drugim zemljama, od ega moe zavisiti efikasnost saradnje u
krivinopravnim stvarima. Meutim, treba voditi rauna da se meunarodni standardi ne shvate
ili ne predstave krivo za potrebe domaih rasprava.

Standardi su, u najveem broju sluajeva minimalni, odnosno takvi da ih se sve strane
potpisnice moraju pridravati i da su prihvatljivi ak i onim najskeptinijima. Zbog toga ni u
kojem sluaju ne treba sniavati dostignuti nivo sveobuhvatnosti antikorupcijskih propisa radi
usaglaavanja sa meunarodnim standardima, niti koristiti minimalne standarde kao izgovor
za neprovoenje dodatnih reformi, za koje je jasno prepoznata potreba u zemlji.

Bosna i Hercegovina je ratificirala vie meunarodnih konvencija koje su od znaaja za borbu

protiv korupcije, meu kojima su Graanskopravna i Krivinopravna konvencija protiv
korupcije Vijea Evrope8 , kao i Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije9.

Osim toga, u kontekstu pridruivanja Evropskoj uniji poveat e se znaaj i drugih dokumenata
kao to su Rezolucija 97 (24) o dvadeset vodeih principa u borbi protiv korupcije, Zajednika
pravila protiv korupcije u finansiranju politikih stranaka i izbornih kampanja i drugo. Norme
meunarodnih konvencija nisu uvijek u potpunosti razraene u domaem pravu. Osim toga,
sama ispunjenost pojedinih normi je upitna, jer od tumaenja zavisi koliko iroko e neka
obaveza biti shvaena, naroito kada je rije o kvalitativnim kategorijama, poput
uspostavljanja efikasnih mehanizama i slinih odredaba.

Poznato je da u nekim oblastima usaglaenost zakonodavstva i prakse BiH sa konvencijama

nije potpuna, kao to je konstatirano u izvjetajima GRECO10-a, izvjetajima Evropske komisije

8
Strasbourg, 4. 11. 1999. godine, stupila na snagu 1. 11. 2003. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 1. 11.
2003. godine; (Slubeni glasnik BiH broj: 36/2001).
9
Stupila na snagu 14. 12. 2005. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 26. 10. 2006. godine, (Slubeni
glasnik BiH, meunarodni ugovori, broj: 05/06).
10
Group of States against Corruption - Grupa zemalja za borbu protiv korupcije

10
kao i drugih organizacija (npr. SIGMA11-e) i meunarodnim istraivanjima koja mjere
ostvarenje nekih od meunarodnih standarda. Strateki programi: 12.Usklaivanje
zakonodavnog okvira u BiH sa obavezama iz ratificiranih meunarodnih konvencija
13.Provoenje preporuka relevantnih meunarodnih institucija i organizacija za borbu protiv
korupcije.

Javnost u radu institucija i pristup informacijama

Transparentnost u radu dravnih organa jedan je od nezamjenjivih uslova za uspjeh

antikorupcijskih napora. Prema meunarodnim konvencijama, ona se, pored osiguravanja
pristupa javnosti informacijama pod kontrolom javnih organa, ostvaruje i kroz ustanovljavanje
i promoviranje mehanizama za prijavljivanje koruptivnog ponaanja, otvaranje prostora za
komentiranje rada javnih institucija, te naroito objavljivanjem osnovnih informacija o
njihovom djelokrugu, nainu i rezultatima rada.

Prevencija je uvijek bolja opcija od represivnog djelovanja u svim oblastima, pa tako i na planu
borbe protiv korupcije jer se time spreavaju tetne posljedice prije nego to doe do njih.
Prevencija se moe provoditi kroz aktivnosti koje preduprjeuju ili eliminiraju korupciju kao
to je, naprimjer, ukidanje obaveza pribavljanja neke dozvole, to je ranije stvaralo prilike za
podmiivanje ili kada ovaj nain prevencije nije mogu, smanjenjem vjerojatnoe da e
korupcija nastati time to se jasno i precizno definira izdavanje takve dozvole.

Kada je postupanje javnih slubenika ureenije i kada postoje djelotvorni mehanizmi kontrole
i sankcioniranja, vee su mogunosti otkrivanja korupcije i kanjavanja poinilaca. Isto tako,
to je rad javnih slubenika transparentniji, to se smanjuje mogunost da se koruptivne prakse
primjenjuju nezapaeno. Prevencija korupcije na nivou institucija obuhvata jaanje kontrolnih
mehanizama i uope kulture integriteta, djelimice kroz primjenu kodeksa ponaanja i
odgovarajue obuke.

S druge strane, ako postoje faktori koji negativno utjeu na primjenu pravnoga okvira, kao to
su nedostatak volje, neodgovornost i nedostatak resursa, zakonski propisi nee imati adekvatan
uinak. U okviru ovog cilja Strategija posveuje posebnu panju prevenciji u onim oblastima

11
SIGMA je zajednika inicijativa Evropske unije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iji je cilj
da podri reformu administracije zemalja koje se nalaze u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

11
koje su se u BiH do sada pokazale najproblematinijim, ali i onima koje su prepoznate kao
standardni dio antikoruptivnih aktivnosti u meunarodnim dokumentima i praksama uspjenih
reformskih zahvata irom svijeta.

To su: javnost u radu institucija, ureeno finansiranje politikih stranaka, jaanje etike i
integriteta u javnim slubama, ureeni procesi javnih nabavki, efikasno vrenje nadzora nad
radom institucija i pojedinaca, kvalitetan rad zakonodavnih tijela i transparentno upravljanje
javnim prihodima i javnim rashodima.

Visoki etiki standardi i integritet javnih funkcionera i dravnih slubenika su najbolja,

najjednostavnija i, po pitanju upotrijebljenih resursa za njih, najmanje zahtjevna prepreka
korupciji. Meutim, ma kakve mjere se provodile, ne moe se sa sigurnou raunati na to da
e se svi dravni slubenici u praksi uvijek ponaati etino, naroito u situacijama kada su
korupcijska iskuenja velika, bilo zbog vrijednosti mogue nezakonite koristi, zbog odsustva
kontrolnih mehanizama ili zbog navodno moralnog opravdanja takvih postupaka.

Potivanje visokih etikih standarda naroito je bitno u vezi sa spreavanjem sukoba interesa,
u postupanju sa korisnicima usluga javnog sektora i poslovnim partnerima javnih institucija, jer
se od javnog sektora oekuje potivanje i promocija viih moralnih naela. Etika naela, kao
to nalau konvencije koje su donijeli Ujedinjene nacije i Vijee Evrope, treba da budu
ugraene u zakonima i etikim kodeksima. Kada su pravila precizna, ona olakavaju primjenu
ali i prepoznavanje ponaanja koje od tih pravila odstupa.

Jednako je bitno upoznavanje javnih slubenika sa sadrajem kodeksa ve prilikom

zapoljavanja, odravanje obuka sa temama koje su elaborirane u kodeksima, promoviranje u
komunikaciji sa zaposlenicima, kao i izmeu njih. Prilikom donoenja ili izmjene kodeksa
zaposleni treba da budu konsultirani, a potivanje kodeksa podvrgnuto i unutranjoj i spoljnoj
provjeri, a rezultati primjene objavljeni.

12
 Korupcija kao krenje moralne i pravne norme

Ukoliko se udaljimo od pokuaja defi niranja korupcije po etimolokom kriteriju, dolazimo do

dvojakog odreenja korupcije: korupcije kao krenja moralne norme i korupcije kao krenja
pravne norme. Odreenje korupcije kao krenja moralne norme sugerira na nepogreivo
upozorenje da je drutvo izgubilo pretpostavljene vrline.

Korupcija je patoloka pojava, sustavna aberacija u kojoj vladajua politika klasa osobni
interes stavlja iznad interesa politike zajednice. S tog motrita korupcija se osuuje kao
nemoralna i tetna za politiku konstituciju drutva. Tako Aristotel govori o kvarenju politikih
poredaka, govori o koruptivnim formama drava, Machiavelli analizira gubitak valjanosti
graanskog morala i uzoritosti vodeih ljudi. Montesquieu kod analize uzroka pada i propasti
Rima navodi korupciju kao proces koji je tome na samo potpomogao nego i bio glavni znak
gubitka moralne superiornosti Rima pred barbarima. I u obinom se govoru osjeaj nelagode i
osude temelji na shvaanju da je korupcija moralno zlo12.

Moralne kategorije nisu normativno uvijek jasne. Taj nedostatak ne postoji kod pravnih defi
nicija. Pojavom modernog i demokratskog drutva sve se vie istie sustavna disfunkcionalnost
korupcije. Ona se ne smatra samo moralno tetnom ve jednim od uzroka neuinkovitosti
drave. Korupcija je sasvim nesumnjivo i pravom zabranjeno ponaanje.

Kaznenopravno ureenje razliitih oblika korupcije i zloporabe poloaja nalazimo u najstarijim

zakonicima starog vijeka (zakonik Bilalame, oko 2000. g. pr. kr.; Hamurabijev zakonik). Samo
donoenje Zakonika XII ploa bilo je uglavnom uvjetovano zloporabama vlasti i korupcijom13.

Radi se o krenju imperativne ili prohibitivne pravne norme, uglavnom norme kaznenog prava,
koja korupciju inkriminira prema klauzuli supsidijariteta. Kazneno pravo se bavi korupcijom
samo onda kada ostali pravni i nepravni mehanizmi drutvene regulacije ne daju oekivane
rezultate, parcijalno zatiujui najvie vrijednosti zajednice ugroene korupcijom.14

12
Kregar, Pojava korupcije, HLJKPP 1/1997, str. 26-27.
13
Dereninovi, Mit(o) korupciji, Zagreb, 2001., str. 130-134.
14
Korupcijska kaznena djela u uem smislu: zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti (l. 338.),
protuzakonito posredovanje (l. 343.), primanje mita (l. 347.), davanje mita (l. 348.). Marijan, Zbirka kaznenih
zakona, Zagreb, 2004., str. 188-195

13
 Zakljuak

Suprostavljanje korupciji podrazumijeva postojanje jasne i komplementarne strategije koja

ukljuuje tri razliite komponente. Prva se komponenta sastoji u postojanju i funkcioniranju
normativnih instrumenata, odnosno zakona i ostalih propisa kojima se odreena ljudska
ponaanja izdvajaju kao nedoputena i za ije se nositelje predvia odreena sankcija.

Samo postojanje tih elemenata nije dovoljno ve se trai i da oni u svakodnevnoj primjeni
djeluju uinkovito i time utjeu na suzbijanje korupcije. Druga se komponenta sastoji u
uklanjanju pretpostavki, uzroka i povoda ponaanja koje predstavlja korupciju. Te dvije
komponente nisu uinkovite ako ih ne prati i trea, edukacijska komponenta koja predstavlja
niz instrumenata upuenih irokom krugu adresata.

Sve su tri komponente izrazito meuzavisne. Strategija koja ukljuuje sve tri komponente
(normativnu, preventivnu i edukacijsku) moe uspijeti u borbi protiv korupcije.

Upravo je u tome vanost Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije koja propisuje
sveobuhvatne mjere koje su drave dune provesti u sprjeavanju i suzbijanju korup cije.
Donoenje Konvencije je znaajna meunarodnopravna prekretnica u suprostavljanju korupciji
zbog toga to se s mjera kaznenog progona teite preusmjerava na mjere za spreavanje
korupcije, oduzimanja imovinske koristi i njezina povrata u dravu porijekla.

14
 Literatura

1. Brioschi, C. Alberto (2007..), Kratka povijest korupcije od staroga vijeka do naih dana,
Mate d. o. o., Zagreb.
2. Kregar, J. (1999.), Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, RIFIN, Zagreb
3. Dereninovi, D. (2001.), Mit(o) korupciji, NOCCI, Zagreb.
4. https://ti-bih.org/wp-content/uploads/2016/10/Izvje%C5%A1taj-o-evaluaciji-
Strategije-za-borbu-protiv-u-BiH-2009-2014.pdf pristupljeno 1 novembar 2016
5. https://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/strategije/default.aspx?id=57932&langT
ag=bs-BA&pril=b pristupljeno 1 novembar 2016

15