MEDIJSKA REGULACIJA U EU

Doc.dr.sc.Franjo Maletić
Prof.visoke škole
Sveučilište Sjever
Mail:fmaletic51@gmail.com
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
UVODNO

• razumijevanje regulacije medija je

specijalističko područje aktivnosti
• ono podrazumijeva prekogranične asimilacije
i zakone koji se na to odnose
• utjecaj stranog vlasništva
• donošenje zakona o koncentraciji vlasništva
• odredbe o postojanju javnih
radiotelevizijskih servisa te odredbe o
• zaštiti autorskih prava
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
KOMPANIJE I REGULACIJA

Tržišno natjecanje ,velikih medijskih kompanija

npr.: Bertelsmana ,Pearsona ili Vivendi
Universala ,tehnoloških kompanija poput
Microsofta i Googlea,kao globalnih igrača nužno
je podvrči svojevrsnoj regulaciji.

• to činimo na nacionalnoj razini donošenjem

zakona u nacionalnom parlamentu

• zakonima reguliramo odnose i djelovanje u

okviru nacionalnih granica
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
MEDIJSKI ZAKONI I REGULACIJA
• medijske zakone i propise valja uvijek
promatrati kao poveznicu između,

• politike,
• gospodarstva,
• i medijske industrije
u privatnom i javnom vlasništvu

• u kontekstu EU medijsko zakonodavsto temelji

se i na vrijednostima i načelima EU a ne
samo nacionalnim interesima.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
GLOBALNI MEDIJI I REGULACIJA

• Globalni mediji i regulacija sve je veći

problem na svjetskoj razini?

• Globalni mediji podliježu zakonodavstvu

zemlje gdje je sjedište kompanije?

• Globalni mediji privatne su kompanije i

korištenje njihovih usluga vezano je uz
osobni pristanak na pravila privatne
kompanije?
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
NACIONALNA REGULACIJA I GLOBALNE
KOMPANIJE

Kakav je utjecaj nacionalnog zakonodavstva

na regulaciju globalnih medija ?

Države ne mogu utjecati

na regulaciju globalnih medija .

Mogu poduzimati mjere zabrane ,

korištenja usluga globalnih medija što i čine

Kina ,Pakistan ,Egipat, Turska itd.

 BRIGE ČLANICA EU GLEDE
REGULACIJE - MONOPOL

U EU vode se debate činjenici da je kod svih

članica EU prisutna je

• povećana koncentracija globalnih medija,

• koji ako nastave djelovati samostalno, mogu

zauzeti monopolističke položaje u
nacionalnom medijskom prostoru

• to bi moglo naštetiti nacionalnim medijima i

industrijama i iskriviti tržišno natjecanje
BRIGE ČLANICA EU GLEDE
REGULACIJE - MONOPOL

• Mediji posjeduju moćan glas,i ako se

koncentracija globalnih medijskih igrača u
medijima nastavi, ona bi mogla ugroziti:

1.PLURALIZAM MEDIJA”
2.ZDRAVU RAZMJENU POLITIČKIH IDEJA,
3.“SLOBODU GOVORA” OGRANIČAVAJUĆI ŠIRINU
SADRŽAJA TE
4.POTKOPATI DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI
BRIGE ČLANICA EU GLEDE
REGULACIJE - ŠTO DALJE?

• sve veči je broj zagovornika koji tvrde da

je “regulativa “ na bilo kojoj razini –
nacionalnoj,europskoj pa čak i međunarodnoj
nužna u zaustavljanju bujice medijske
koncentracije globalnih medijskih igrača

• tome doprinosi i sve prisutnija konvergencija

medija potaknuta razvojem informatičkih
tehnologija
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
EURONEWS

• kao primjer europskoga tipa emitiranja,

slučaj kanala „euronews“ otkriva i njegove
uspone i njegove složene padove.

• još važnije, on predstavlja trajan pokušaj

stvaranja istinskoga centra za proizvodnju
vijesti za građane EU-a stvorenoga na razini
EU-a, a ne na nacionalnoj razini. Njegovi su
ciljevi ambiciozni.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
EURONEWS

• euronews je vodeći međunarodni medijski kanal

koji pokriva svjetske vijesti iz europske
perspektive. pokrenut 1993. godine

• euronews je danas višejezičan (engleski,

francuski, njemački, španjolski, talijanski,
portugalski, ruski i arapski),

• višeplatformski medijski servis... euronews

ostaje jedini višejezični kanal koji
istovremeno emitira program na osam jezika za
globalno gledateljstvo.
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
EURONEWS

• euronews želi svojim gledateljima pokazati,

svakoga dana, europu kakva jest: izrazito
različitu i složenu...
• ambicija i nepristranost smjernice su koje će
oblikovati način na koji ovaj kanal pokriva
trenutačne događaje unutar europske unije i
izvan nje...
• nacionalni fokus sada je preuzak za
informiranje javnosti i raspravljanje o
problemima.
• euronews prati stvaranje, na terenu-istinske
europske javne arene
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
EURONEWS

• Euronews projekt Europske komisije

• prebačen iz javnoga u privatno ostao je na

medijskoj sceni s onime što se može opisati
kao inovativna mješavina javnoga i
privatnoga.

• njegova će budućnost ovisiti naravno o

tržišnoj poziciji i političkoj volji njegovih
osnivača zemalja članica EU.
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ARTE-JAVNO PRIVATNI SERVIS

• ARTE javno privatni servis,projekt njemačke i

francuske :

• raste, preuzima i spaja se, dijeli

planiranje, programiranje i izvore, u biti
stvara europsku mrežu.

• u „javnom sektoru“ primjer zajedništva

prekograničnih inicijativa poput franko-
germanske organizacije za emitiranje ARTE.
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU

• Stvoren kako bi tvorio prekogranični televizijski

projekt, Arte je počeo s emitiranjem 1993.
• prvenstveno je namijenjen gledateljstvu koje
govori njemački i francuski jezik.

• Iako ne zauzima veliki tržišni udjel, Arte je

renomirana i jedna od najinovativnijih i kulturno
najživljih televizijskih formi na svijetu.

• Naravno, drugi javni radiotelevizijski servisi ne

bi se s time složili.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
KATEGORIJE REGULATORNOG OKVIRA

• kada se služimo modelom odlučivanja EU-a

prenesenim na medijski sustav, ipak, moramo
pomnožiti broj tih odnosa s brojem država
članica koje sudjeluju.

• „država“ u tome smislu postaje ne samo

nacionalna država nego kolektiv koji
predstavljaju institucije EU-a.

• to znači da mediji i njihova regulacija

moraju biti definirani na višeslojni način.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
KATEGORIJE REGULATORNOG OKVIRA

• Zakon(i)
koji donose parlamenti i državna
tijela plus proces suodlučivanja EU-a
kroz direktive,preporuke i sl.;
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
KATEGORIJE REGULATORNOG OKVIRA

• tržišna regulacija
koja uključuje vlasništvo, potrošače i
oglašivače na nacionalnim i europskim
razinama;

Tržišna regulacija nacionalno

kontrolirana kroz agencije za tržišno
natjecanje?
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
KATEGORIJE REGULATORNOG OKVIRA

• udruge,
• čak i lobističke skupine:
koje okupljaju građane i druge
interesne skupine zainteresirane za
medije i njihove sadržaje ;
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
KATEGORIJE REGULATORNOG OKVIRA

• medijska samoregulacija
kroz novinare, kodeks postupanja i
profesionalno poslovno ponašanje, ponovno
na nacionalnoj i europskoj razini.

Samoregulacija
Medijski kodeksi,kompanijski ,nacionalni ,
Europskih medijskih udruga
 
PRAVNI PRESEDANI
SLUČAJ FRAG ,NJEMAČKA 1961,1981,
Pravni presedani utjecat će na europsku medijsku regulaciju.

Pokušaj da se uspostavi privatni radiodifuzijski servis u

Zapadnoj Njemačkoj propao je na njemačkom Ustavnom sudu 1961.
godine.poznat kao Slučaj FRAG

Mogućnost uspostave privatnih kanala ukidanje

državnog monopola ,ocjenjeno je prema njemačkom
temeljnom zakonu/ustavu/ da ne bi doprinijelo
razvoju pluralizma u medijima

Tako je presudio Ustavni sud SR NJemačke 1961.god.

MEDIJSKA REGULACIJA U EU
PRAVNI PRESEDANI

Ponovno razmatranje i drugi pokušaj iz 1981.,

poznat kao slučaj FRAG, Ustavni Zapadne
Njemačke odbacio je tu presudu iz 1961.te
zaključio da je monopol taj koji sputava
pluralizam.

Slučaj FRAG otkriva nacionalne pritiske koji

okružuju zakone koji nastaju pri bavljenju
medijima u Europi:
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
PRAVNI PRESEDANI ,Sacchi 1974

Sacchi je bio kabelski operater u Italiji 1974.

koji je tvrdio da nacionalni sustav
emitiranja prihod od oglašavanja
nepravedno oduzima privatnom sektoru.

Iako su sudovi presudili protiv te kompanije u Italiji ,

Europski sud pravde utvrdio je kako su
radiodifuzni signali gospodarska aktivnost.

To je taj sektor dovelo pod nadležnost

europskog tržišta, a time i njezinih sudova.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
PRAVNI PRESEDANI Debauve 1981

Slučaj Debauve iz 1981. Europski sud

utvrdio je da se nijedan radiodifuzni signal u EU ne
smije ograničiti zbog nacionalnog podrijetla.

To je otvorilo tržište za sve države

članice glede emitiranja i predstavlja
još jedan prijelomni slučaj.

Ova dva slučaja pojačala su zamah koji je

doveo do
Direktive o televiziji bez granica iz 1989.
PRAVNI PRESEDANI HAHNOVO
IZVJEŠĆE IZ 1983.

Nakon važne sudske odluke na Europskome sudu pravde –

presude u slučaju Debauve 1980. – nekoliko političkih
stranaka (uglavnom pripadnika ljevice) izdalo je izvješća
koja su proizlazila iz Europskog parlamenta.

 Pozivali su na dvije nove medijske inicijative:

 zaštitu državnih radiotelevizijskih servisa te
 zakonsku regulativu koja bi osiguravala ravnotežu
glede medijskog okrupnjavanja i monopola
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
PRAVNI PRESEDANI Bangemann

Rasprava o budućnosti europskih medija još

nije dovršena. Bangemannovo izvješće, iako
je zapravo postojalo više od jednog izvješća,
smatra se pionirskim, jer je izričito tvrdilo:

nije vrijeme za restrikciju medijskog tržišta,

nego, naprotiv, trenutak je da se ima
„povjerenja u tržišne mehanizme“.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
PRAVNI PRESEDANI Bangemann

Tvrdilo se kako bi Europa trebala prihvatiti „informacijsko

društvo“ kao sredstvo za povećavanje globalne
konkurentnosti EU-a.

Isto se tako vjerovalo da se vlasništvo nad medijima ne bi

trebalo mjeriti sadržajem ili kanalima, čak niti brojem
medijskih vlasnika, nego kroz tržišni udio.
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

Realnost medijskih promjena u Europi jest

njihova istodobna

globalizacija,
internacionalizacija,
amerikanizacija,
europeizacija i
lokalizacija.

Ovi procesi mijenjaju nekadašnje nacionalne

regulatorne mreže, ali ne potpuno.
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

• Mreže rastu, međusobno se ispreplećući dok se

prilagođavaju;
• tijekom svog razvoja nisu zamijenjene novima, nego se
poboljšavaju i dopunjavaju.

• Unatoč tomu, kao i općenito u politici, medijski sektor

EU-a usko je povezan s nacionalnim državama koje
društveno i kulturno definiraju i u konačnici nadziru cijeli
sustav.
 MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

• Nacionalne države zadržavaju ključnu ulogu u

regulatornom smislu.
• Istodobno, čini se da je u tijeku konvergencija
općih propisa i načela koji su sada ubačeni u
međunarodne, europske i transnacionalne
okvire.

• Regulatorni svijet medija se mijenja.

 
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

• Zakonodavci, odnosno "europska" regulatorna

tijela, ostaju nacionalni, ali djeluju prema
savjetima europskih tijela na institucionalnoj
razini EU-a. Koriste se instrumentima za kreiranje
politika koje smo vidjeli : smjernicama,
propisima, preporukama i nalozima.

• Unatoč tomu, budućnost zahtijeva još veću

transparentnost medijskog prostora ako želimo
napredovati prema jedinstvenijem i usklađenijem
tržištu.
 
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

Ustavi država članica EU-a stoga imaju

važnu ulogu u kreiranju
transnacionalnih politika koje se
odnose na medijsku regulativu jer
upravo oni daju zakonske temelje i
obuhvaćaju

kulturne, političke i pravne presedane

MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

Nacionalne države mogu zadirati u one dijelove

regulative u koje Europska unija ne može.

Nacionalni sustavi po svojoj su prirodi često u

velikoj mjeri "konzervativni", no reagiraju na
promjene zbog "demokratskih" i ekonomskih
pritisaka.

Međutim, kako usporediti, razmotriti i okupiti

sve te različite nacionalne propise u Europskoj
uniji na jednome mjestu?
MEDIJSKA REGULACIJA U EU
ZAKLJUČCI

Glavne tržišne definicije u Europi određene su onime

što je poznato pod nazivom NACE klasifikacija (u
SAD-u postoji nešto slično pod nazivom NAICS).
Tržišne definicije obično prate tržište i njegove
promjene, kao što su internetske usluge ili
teletrgovina, pa se stoga stalno ažuriraju.
NACE je izvedenica iz francuskog "Nomenclature
générale des Activités économiques dans les
Communautés Européennes" (statistička klasifikacija
gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici)

U Hrvatskoj je to Nacionalna klasifikacija djelatnosti

–NKD 2007