SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MARKO RANITOVI
DENI BARI
WTO I HRVATSKI GOSPODARSKI SUSTAV
SEMINARSKI RAD

Opatija, 2013.

SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MARKO RANITOVI
DENI BARI
WTO I HRVATSKI GOSPODARSKI SUSTAV
SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij):

Meunarodna ekonomija

Mentor:

prof. dr. sc. Ana Vizjak

Student:

Marko Ranitovi
Matini br.: 20148
Serijski br.: 006161 R-17

Smjer:

Meunarodni menadment u turizmu i hotelijerstvu

Zabok, prosinac 2013.

2

SADRAJ
POPIS SLIKA I ILUSTRACIJA.................................................................................................str.4
UVOD..........................................................................................................................................str.5
1. WTO................................................................................................................................str.6
1.1.
Izvorita WTO i povijesni
pregled............................................................................str.6
Runde

1.2.

pregovora......................................................................................................str.6
1.3.
Cilj i smjernice
WTO................................................................................................str.7
Naela

1.4.

WTO.............................................................................................................str.8
lanice

1.5.

WTO............................................................................................................str.8
1.6.
Organizacijska struktura
WTO................................................................................str.8
Glavna tijela WTO-

1.7.

a................................................................................................str.9
1.8.
Neformalne skupine
WTO......................................................................................str.10
2. RH i WTO.....................................................................................................................str.11
3. TRINO POZICIONIRANJE I GOSPODARSKA POLITIKA.................................str.13
3.1.
Pozicioniranje u turizmu
RH..................................................................................str.16
Makroekonomski

3.2.

pokazatelji..................................................................................str.17
ZAKLJUAK............................................................................................................................str.20
LITERATURA..........................................................................................................................str.21
4.

POPIS SLIKA I ILUSTRACIJA

Tablica 1. Osnovna obiljeja hrvatskoga gospodarstva...........................................................str.15
Grafikon 1. Struktura noenja stranih turista u 2010...............................................................str.16
Tablica 2. Dolasci i noenja po zemlji prebivalita, u tisuama..............................................str.17
Tablica 3. BDP RH od 2005. do 2007. Godine.........................................................................str.18
Tablica 4. Vanjskotrgovinska razmjena RH. Od 2007. do 2011. godine.................................str.18
Tablica 5.Najznaajniji partneri RH u izvozu...........................................................................str.19
Tablica 6. Najznaajniji partneri RH u uvozu..........................................................................str.19

UVOD
U ovom seminarskom radu pokuati emo objasniti WTO i hrvatsko gospodarstvo kroz pojedine
segmente te ulogom i pristupom RH kao lanice WTO. Seminarski rad smo podijelili na 3
cijeline. Prva cjelina govori o WTO, druga, cjelina govori o Republici Hrvatskoj i njenoj ulozi i
pristupu unutar WTO-a a trea cjelina govori o gospodarskom sustavu u pojedim segmentima
Hrvatskoga gospodarstva.
Hrvatsko gospodarstvo nakon pada realsocijalizma u devedesetima doivljava tranziciju prema
otvorenom trinom gospodarstvu. Jedna je od najjaih ekonomija u jugoistonoj Europi, a prema
BDP-u bolja je i od neki lanica Europske unije kojoj i sama tei. Glavne gospodarske grane u
Hrvatskoj ine poljoprivreda, prehrambena industrija, tekstilna industrija, drvopreraivaka
industrija, metalopreraivaka industrija, kemijska industrija, naftna industrija, elektroindustrija,
graditeljstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam.
Republika Hrvatska postala je 140. lanica Svjetske trgovinske organizacije 30.11.2000. godine.
lanstvo Hrvatske u WTO-u bilo je temelj integriranja hrvatskog gospodarstva u europsko i
globalno trite, s ciljem poveanja efikasnosti i konkurentnosti domae industrije i poveanja
izvoza. lanstvo u WTO-u bilo je tako prvi korak prema europskim i regionalnim gospodarskim
integracijama, poput CEFTA-e, sporazumu s EFTA-om i Turskom te u konanici prema lanstvu
u EU.

1. WTO
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) je meunarodna organizacija koja predstavlja
institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u podrujima carina i trgovine
robama, uslugama i intelektualnom vlasnitvu. Osnovana je i slubeno je otpoela s radom 1.
sijenja 1995. godine.
1.1.

Izvorita WTO i povijesni pregled

Neuspjeli pokuaj stvaranja Meunarodne trgovinske organizacije (ITO) 1948. godine, kao jedne
od Bretton Woods institucija, rezultirao je pristupanjem 23 drave Opem sporazumu o carinama
i trgovini (GATT) u enevi. Inicijalni nacrt Povelje ITO bio je ambiciozan, nadilazio je pravila
svjetske trgovinske discipline budui je predviao pravila u podrujima zapoljavanja,
meunarodnih investicija, usluga, restriktivne poslovne prakse. Od inicijalno 50 drava ija je
namjera bila utemeljiti specijaliziranu agenciju UN, Meunarodnu trgovinsku organizaciju, 23
drave GATT-om su pokrenule postupnu trgovinsku liberalizaciju i uklanjanje protekcionistikih
mjera u trgovini robom koje su predstavljale ostavtinu iz 30-ih godina. Sve do 1994. godine,
tijekom 47 godina i kroz etiri runde pregovora, GATT-om je stvaran snaan i prosperitetan
multilateralni trgovinski sustav, koji je 1995. godine prerastao u Svjetsku trgovinsku organizaciju.
1.2.

Runde pregovora

Dillon runda (1960-1961), Kennedy runda (1964-1967), Tokyo runda (1973-1979) i Urugvajska
runda (1986-1994), pridonijele su postupnom postizanju veeg stupnja liberalizacije trgovine.
Nakon osnivanja WTO uslijedile su konferencije u Singapuru, enevi, Seattleu, Dohi, Cancunu, a
uskoro se oekuje VI Ministarska konferencija u Hongkongu.
Dillon runda pregovora 23 drave, rezultirala je usvajanjem 45,000 tarifnih koncesija, ili snienja
carina, pokrivi tako jednu petinu sveukupne svjetske razmjene. Dogovoreno je prihvaanje nekih
trgovinskih pravila iz nacrta Povelje ITO. Kombinirani paket trgovinskih pravila i tarifnih
koncesija poprimio je oblik Opeg sporazuma o carinama i trgovini. GATT je stupio na snagu u
sijenju 1948. godine te su 23 drave potpisnice postale formalno ugovorne stranke Opeg
sporazuma. Kennedy runda, nastavlja smanjivanje tarifnih barijera, a u GATT je ugraen
Sporazum o anti-damping mjerama. Tokyo runda, u kojoj su sudjelovale 103 drave, nastavila je
6

daljnju liberalizaciju trgovine. Predstavljala je ujedno ozbiljniji pokuaj reforme trgovinskog

sustava i uklanjanja necarinskih prepreka. Runda je razultirala smanjenjem carina za treinu, do
razine od 4,7% u prosjeku. Carinska snienja, rasporeena na razdoblje od osam godina unijela
su novi element "harmonizacije", odnosno proporcionalno veeg snienja u odnosu na vee
carine. Rezulat runde je i serija sporazuma o uklanjanju necarinskih prepreka u nekim novim
podrujima, kojima su pristupile uglavnom industrijalizirane drave stranke GATT. Kako nisu
bili prihvaeni od svih drava, neki od ovih sporazuma i nakon idue runde zadrali su obiljeje
dobrovoljnih vielateralnih sporazuma.
Urugvajska runda dopunila je vielateralne ugovore i neke pretvorila u multilateralne, odnosno
obvezujue, te su sporazmi u svega etiri podruja, dravnih nabavki, trgovini goveim mesom, i
civilnim zrakoplovima te mljekarstvu, zadrali oblik dobrovoljnih vielateralnih trgovinskih
sporazuma.
WTO je nastala kao rezultat etiri GATT runde pregovora. Formalno utemeljenje WTO proizlazi
iz Urugvajske runde koja je uspjeno okonana Ministarskom konferencijom u Marakeu,
Maroko, u travnju 1994. godine. Deklaracijom iz Marakea od 15. travnja 1994. godine
utemeljena je WTO kao meunarodna organizacija koja je u svoju strukturu ugradila dotadanji
Opi sporazum o carinama i trgovini, ali je svoju nadlenost proirila na dva druga nova podruja
trgovinu usluguma (GATS) i intelektualno vlasnitvo (TRIPS).
IV Ministarskom konferencijom 2001. g. u Dohi, Katar, pokrenuta je nova runda multilateralnih
trgovinskih pregovora, tzv. Doha runda, ime e nadlenost WTO biti dodatno proirena tzv.
Singapurskim podrujima ulaganja i zatite okolia.
1.3.

Cilj i smjernice WTO

Temeljni cilj WTO je postizanje odrivog rasta i razvitka gospodarstava, ope dobrobiti,
liberalnog trgovinskog okruenja, te doprinos postizanju bolje suradnje u voenju svjetske
ekonomske politike. Stoga, djelovanje WTO usredotoeno je na stvaranje:
otvorenog i ravnopravnog sustava trgovinskih pravila, progresivne liberalizacije i eliminacije
carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama, uklanjanje svih oblika
protekcionistikih mjera i diskriminatornih tretmana u meunarodnim trgovinskim odnosima,
7

integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju, te tranzicijskih zemalja u multilateralni sustav i

postizanje maksimalno mogueg stupnja transparentnosti trgovinskog multilateralnog sustava.
1.4.

Naela WTO

WTO sporazumi sadre nekoliko osnovnih naela kojima je cilj stvaranje multilateralnog
liberalnog trgovinskog sustava i obuhvaaju:

naelo nediskriminacije
princip Najpovlatenije-Nacije - NPN (Most-Favored-Nation / MFN) i
princip Nacionalnog Tretmana - NT (National Treatment / NT);
naelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoi nerazvijenim
zemljama.
1.5.

lanice WTO

lanice jesu drave ili carinski teritoriji (Taiwan) i prema stanju zabiljeenom u veljai 2005.
godine WTO obuhvaa 148 lanice. 32 drave i 7 meunarodnih organizacija i institucija imaju
status promatraa. Drave promatrai obvezne su, prema pravilima WTO, nakon razdoblja od 5
godina u statusu promatraa, pokrenuti pregovore o pristupanju u punopravno lanstvo. U
postupku pregovora o lanstvu trenutano je 28 drava, meu kojima BIH, SiCG, Libanon, Ruska
Federacija i dr. Meunarodne organizacije i institucije promatrai jesu UN, UNCTAD, WB, IMF,
FAO, WIPO i OECD. RH je postala lanicom WTO 30. studenog 2000. godine. Tijekom
posljednje pet godine, pored RH, est drava, Albanija, Gruzija, Jordan, Litva, Moldova i Oman,
postale su lanicama, tvorei RAM skupinu. Osim toga, lanovima su postali Kina i Tajvan.
1.6.

Organizacijska struktura WTO

Ministarska konferencija (Ministerial Conference) najvie je tijelo koje odluuje o pitanjima

WTO multilateralnih trgovinskih sporazuma. Sastavljeno je od visokih predstavnika drava
lanica, ministara, carinskih unija i neovisnih carinskih teritorija, i sastaje se najmanje jedanput
svake dvije godine. Odluke donosi konsenzusom. Odluivanje veinom glasova lanica mogue
je, no unutar WTO nikada nije bilo upotrijebljeno. Svi sporazumi kojima su WTO lanice
pristupile trebaju biti ratificirani u nacionalnim parlamentima.
Ministarske konferencije:
8

I Ministarska konferencija, Singapur, 9.- 13. prosinca 1996. g.

II Ministarska konferencija, eneva, vicarska, 18.-20. svibnja 1998. g.
III Ministarska konferencija, Seattle, SAD, 30. studenog 3. prosinca 1999. g.
IV Ministarska konferencija, Doha, Katar, 9.-13. studenog 2001. g.
V Ministarska konferencija, Cancun, Mexico 10-14. rujna 2003.
VI Ministarska konferencija - Hong Kong, prosinac 2005
VII Ministarska konferencija, 2. prosinca, 2009. Godine
VII. Ministarske konferencije, od 15. do 17. prosinca 2011. godine u enevi.
1.7.

Glavna tijela WTO-a

Glavno vijee (General Council) je tijelo koje odluuje o tekuim pitanjima WTO u razdoblju
izmeu Ministarskih konferencija. Zasjeda u obliku tijela Glavnog vijea kao Tijela za rjeavanje
sporova i Tijela za pregled trgovinskih politika. Sastavljeno je od predstavnika drava lanica i
odgovorno je i nastupa u ime Ministarske konferencije. Tijelo za rjeavanje sporova (Dispute
Settlement Body) zasjeda u obliku odnosno na razini Glavnog vijea i sadri dva pomona tijela:
Skupina strunjaka za rjeavanje sporova (Dispute Settlement Panels of experts) i albeno tijelo
(Appellate Body). Vijea su tijela tree razine organizacijske strukture WTO, odgovorna su
Glavnom vijeu, sastoje se od predstavnika svih lanica, nadlena su za pitanja iz pripadajuih im
sporazuma, sadre pomona tijela, odbore i radne skupine, koja su tijela etvrte razine, takoer
sastavljena od predstavnika svih lanica. Postoje tri vijea:
Vijee za trgovinu robama (Goods Council) sadri 11 odbora koji pokrivaju specifina podruja
sporazuma, odnosno Odbore za poljoprivredu, pristup tritima, primjenu sanitarnih i
fitosanitarnih mjera, tekstil i odjeu, tehnike prepreke trgovini, subvencije i kompenzacijske
mjere, investicijske mjere vezane uz trgovinu, zatitne mjere, anti-dumping mjere, postupke
doputanja uvoza, pravila o porijeklu, inspekciju prije transporta, te Radnu skupinu za dravna
trgovinska poduzea; Vijee za trgovinu uslugama (Services Council) sadri pomona tijela,
Radne skupine za profesionalne usluge, pravila trgovine uslugama i specifine obveze, te Vijee
za trgovinska pitanja vezana uz intelektualno vlasnitvo (TRIPS Council). Odbori i radne skupine
unutar Vijea tijela su etvrte najnie razine organizacijske strukture WTO.
Tajnitvo WTO nalazi se u enevi. Sastoji se od ureda Glavnog direktora i etiri ureda zamjenika
Glavnog direktora. Broji osoblje od 500 djelatnika i nema funkciju odluivanja. Osnovna
funkcija je pruanje tehnike podrke vijeima, odborima, ministarskim konferencijama, kao i
9

tehnike pomoi zemljama u razvoju, pravne pomoi u postupku rjeavanja sporova, te savjeta
vladama u postupku pristupanja. Godinji proraun Tajnitva iznosi 117 milijuna vicarskih
franaka.
1.8.

Neformalne skupine WTO

U kontekstu promicanja svojih interesa, osim nastupajui zasebno, drave lanice grupiraju se,
prema odreenim zajednikim interesima ili sukladno tijeku pregovora, te nastupaju zajedniki u
okviru nekoliko neformalnih ili konzultativnih skupina.
CAIRNS skupina nastala je pred poetak Urugvajske runde kako bi drave ojaale svoje pozicije
unutar pregovora o liberalizaciji trgovine poljoprivrdnim proizvodima. Grupa je postala vaan
imbenik u pregovorima o poljoprivredi. Stav CAIRNS grupe je da poljoprivreda treba biti
liberalizirana. Obuhvaa zemlje s etiri kontinenta, od lanica OECD-a do nerazvijenih zemalja.
lanice grupe su Argentina, Australija, Brazil, Kanada, ile, Kolumbija, Fiji, Maarska,
Indonezija, Malezija, Novi Zeland, Paragvaj, Filipini, Tajland i Urugvaj.
EU skupina sljedea je znaajna WTO skupina. Predstavnik EK nastupa u ime 15 drava lanica
EU (osim u podruju usluga), ali je svaka drava zasebno WTO lanica.
ASEAN skupina zemalja esto nastupa zajedniki unutar WTO. Obuhvaa Maleziju, Indoneziju,
Singapur, Filipine, Tajland i Brunei.
ACP skupina povremeno nastupa zajedniki i obuhvaa odreene afrike, karipske i zemlje Tihog
oceana.
NAFTA skupina (Kanada, SAD i Meksiko)
MERCOSUR skupina (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) ponekad sukladno postojanju
zajednikih interesa iznose jedinstven stav u WTO pregovorima.
Nekadanja CEFTA plus skupina - iako je veina njenih lanica formalno napustila CEFTAu
zbog pridruenja EU, esto u promicanju zajednikih interesa nastupa jedinstveno. U ovoj
neformalnoj skupini nalaze se Poljska, eka, Maarska, Slovaka, Slovenija, Bugarska i
Rumunjska, Litva, Estonija, Latvija i RH.

10

RAM - Recently Accepted Members ili Grupa nedavno pridruenih lanica odnosi se na grupu
zemalja primljenih u WTO neposrdno prije IV. Ministarske konferencije u Dohi, kada je poloaj
tih zemalja, u koje se ubraja i RH, posebno apostrofiran u l. 9 Deklaracije iz Dohe.
2. RH i WTO
RH je zapoela pripreme za prisupanje GATT-u 1993. godine i slubeno dobila status promatraa,
te je 27. listopada 1993. godine uspostavljena Radna skupina RH za pristupanje WTO. RH je
pristupila WTO-u 30. studenog 2000. Pregovori RH o pristupanju u lanstvo WTO trajali su 6,5
godina. Odrano je 6 slubenih i 4 neslubenih sjednica Radne skupine za prijam RH u WTO,
odnosno rundi multilateralnih pregovora, te 20 rundi bilateralnih pregovora. U multilateralnim
pregovorima potvrena je usklaenost hrvatskog trgovinskog, carinskog, deviznog, poreznog i
drugog zakonodavstva s pravilima WTO sporazuma. Tijekom bilateralnih pregovora RH je
pregovarala s 19 WTO lanica koje su izrazile interes pregovarati o carinskim uvjetima za pristup
njihovih roba i pruanje usluga na hrvatskom tritu: SAD, EK, Japan, Maarska, Slovenija,
eka, Slovaka, Poljska, Norveka, vicarska, Turska, Australija, Novi zeland, Kanada,
Urugvaj, Ekvador, Meksiko, Kirgistan i Indija.
RH je od rujna 1999. godine bila blokirana u postupku prijama u lanstvo WTO radi oprenih
stavova i zahtjeva SAD i EU (Francuske) glede liberalizacije audiovizualnih usluga, pri emu su
SAD zastupale stav liberalizacije a EK stav zatite kulturne raznolikosti. RH je traila isti tretman
kao Baltike zemlje, argumentirajui svoj stav kako je RH europska zemlja orijentirana
integraciji u europske strukture, lanica Vijea Europe i potpisnica Konvencije o prekograninoj
televiziji. Takav model SAD nisu prihvatile, uz argumentaciju da RH nema ugovorom
institucionaliziran odnos s EU, kao to to imaju Baltike zemlje Sporazumima o pridruivanju. U
veljai 2000. godine izmijenjena je hrvatska ponuda na nain da je pribliena zahtjevima EK, no
nije bila prihvaena od amerike strane. Novim neformalnim prijedlogom postignut je dogovor
koji ne ukljuuje obveze glede sadraja programa, ve obveze davanja koncesija pri stjecanju
vlasnitva i upravljanja radio i TV postajama. Pristupivi u lanstvo WTO, u RH su prosjene
carinske stope na industrijske proizvode smanjene sa 9,7 % na 6,5 %, te nakon prijelaznih
razdoblja od 2-5 godina na 5,34%. Za poljoprivredne proizvode prosjene carinske stope
smanjene su sa 33,7 % na 25 %, dok e nakon prijelaznih razdoblja do 7 godina biti smanjene na

11

16,4 %, ukljuujui i carine na uvoz ribe i ribljih proizvoda, koje e biti smanjene sa 32,1 % na
15,5 %.
RH je tijekom pregovora o prijamu prihvatila gotovo sve prijedloge carinskih stopa "0 za 0" (za
proizvode: drvo, igrake, elik, pivo, papir, metale, poljoprivednu, medicinsku, znanstvenu i
graevinsku opremu) i carinske harmonizacije za tekstile (12-14 %) i kemikalije (6,5 %). U
podruju usluga RH je znaajno otvorila trite, a glede audiovizualnih usluga slijedila je baltiki
model kojim je odobren izuzetak od naela naj-povlatenije-nacije te dodatne obveze u
podrujima

audiovizualnih

kinematografskih,

kazalinih

telekomunikacijskih

usluga,

ukljuujui ukidanje poreza na dodanu vrijednost na kinematografske ulaznice. S danom prijama

u lanstvo RH je pristupila WTO vielateralnom Sporazumu o trgovini civilnim zrakoplovima.
Pregovori o pristupanju multilateralnom Sporazumu o dravnim nabavkama pokrenuti su
temeljem zatraenog statusa promatraa od 14. lipnja 1999. godine u veljai 2002. godine.
RH u kontekstu promicanja svojih interesa, u WTO nastupa i u okviru neformalne konzultativne
skupine zemalja CEFTA plus. Kao lanica prvi put je sudjelovala na Ministarskoj konferenciji
2001. godine u Dohi kojom je pokrenuta nova runda multilateralnih trgovinskih pregovora.
Stajalita RH iznijeta su na plenarnom zasjedanju Konferencije, i u okviru neformalne skupine
CEFTA plus te skupine novih lanica.
RH glede WTO multilateralnog trgovinskog sustava zastupa stajalita:

pokretanje nove sveobuhvatne runde pregovora

sustavna multilateralna trgovinska liberalizacija i jaanje WTO sustava
fleksibilnost u preuzimanju novih obveza do isteka ugovorenih prijelaznih razdoblja u

podrujima poljoprivrede i pristupa tritu

poseban poloaj RH unutar RAM inicijative, ukljuujui dua prijelazna razdoblja i grace

period zbog ustupaka koje je RH ve dala prilikom pristupa u WTO

podrava pregovore, odnosno ukljuivanje novih podruja, odnosa trgovine i investicija,

konkurencije i okolia u WTO multilateralni sustav

trgovinsku liberalizaciju unutar regionalnih okvira suradnje kao WTO sustavu

komplementarnog procesa
podrava ne-trgovinske aspekte

poljoprivrede
podrava poseban tretman zemalja u razvoju.

poljoprivrede

12

tj.

naelo

multif-unkcionalnosti

3. TRINO POZICIONIRANJE I GOSPODARSKA POLITIKA

Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Hrvatska je pokazala spremnost za izazove
globalne liberalizacije svjetskog trita. Takoer se aktivno ukljuila u europske integracijske
procese kao to su Pakt o stabilnosti, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju EU-u, lanstvo u
CEFTA-i, te je potpisala pristupni ugovor kojim 1. srpnja 2013. postaje lanica EU-a. 1. travnja
2009. Hrvatska je postala punopravnom lanicom NATO-a, to je hrvatskim tvrtkama otvorilo
mogunost sudjelovanja u NATO tenderima. S obzirom na relativno malo trite i otvoreno
gospodarstvo, Republika Hrvatska se zahvaljujui usmjerenosti gospodarske politike na jaanje
izvoznih potencijala, razvijanje trgovinske suradnje u skladu sa suvremenim standardima te
razvijanje institucijske podrke gospodarskim ciljevima posljednjih godina uspjeno istaknula u
regiji. Vlada Republike Hrvatske je na vrijeme prepoznala izazove budunosti u smislu
gospodarenja i suradnje sa regionalnim, ali i globalnim trinim partnerima.
Slijedom navedenoga, jasni su prioriteti hrvatske gospodarske politike nastavak izgradnje
stabilnog i snanog trino orijentiranog gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tritu, stalno
jaanje makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnoga
i odrivoga gospodarskog razvitka, poveanja proizvodnje, posebice izvoza i poveanja
zaposlenosti. Naglasak je osobito stavljen na stvaranje povoljnog poslovnog okruenja
usklaenog s poslovnim okruenjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta
trine ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju meunarodne konkurentnosti te
poduzetnikih i trinih sloboda.
S ciljem promoviranja sustava trinog natjecanja Hrvatski sabor je u rujnu 1995. osnovao
Agenciju za zatitu trinog natjecanja (AZTN), koja obavlja upravne i strune poslove u svezi sa
zatitom trinog natjecanja te poslove odobravanja, nadzora provedbe i povrata opih i
pojedinanih dravnih potpora. Ovlasti su utvrene Zakonom o zatiti trinog natjecanja (NN,
br.122/2003) i Zakonom o dravnim potporama (NN, br.47/2003).
U svrhu jaanja poduzetnitva tijekom 2005. pokrenut je servis HITRO.HR s ciljem
pojednostavnjenja administrativne procedure i uklanjanja birokratskih zapreka kao smetnje brem
razvoju poduzetnitva, a od sijenja 2006. pokrenuta je usluga e-PDV, kojom korisnici sustava
PDV-a prijavu poreza na dodanu vrijednost mogu podnijeti elektronikim putem. U pet godina
13

rada, do svibnja 2010., osnovano je 38.507 tvrtki i obrta, od kojih su 2594 tvrtke u stranom
vlasnitvu. Nadalje, vrlo aktivan je i Vladin program e-Hrvatska, kojim se namjerava provoditi
informatizacija ukupnoga hrvatskog obrazovnog sustava, a planira se i on-line pristup
zdravstvenim uslugama, to bi omoguilo pruanje kvalitetne medicinske pomoi. Srednjoronim
planom predvieno je uspostavljanje i umreavanje sustava, koji e putem interneta omoguiti
koritenje usluga javne uprave, zdravstva, kolstva i pravosua.
U cilju poboljanja investicijskog ozraja i izgradnje snanog imida Hrvatske kao poeljnog
investicijskog odredita, u regionalnom i globalnom smislu, razvija se zajedniko djelovanje
hrvatskih znanstvenih strunjaka, gospodarstvenika i Vladinih resora. Kao sektori budunosti
prepoznati su sektori informacijsko-komunikacijskih tehnologija i poslovnih ulaganja te sektor
biotehnologije.
Tijekom 2006. godine pokrenuta je inicijativa sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj kako bi se
unaprijedila suradnja gospodarstva i znanosti. Tako je Ekonomski fakultet u Zagrebu potpisao
vie ugovora o poslovnoj suradnji s hrvatskim tvrtkama s ciljem uspostavljanja stalne i jae
komunikacije izmeu gospodarstvenika i znanosti. Usmjerena je pozornost i na poveanje
konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga radi postizanja trine fleksibilnosti, to e
pridonijeti rjeavanju pitanja nezaposlenosti. S tim u svezi osnovano je u veljai 2002.
Nacionalno vijee za konkurentnost, s namjerom trajnog promoviranja i poticanja potrebe razvoja
konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja odrivog rasta
ivotnog standarda.
Poveanjem proizvodnje i izvoza, kroz stimuliranje izvoznih aktivnosti, restrukturiranje velikih
hrvatskih tvrtki u dravnom vlasnitvu i poveanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na
svjetskim tritima, utjecat e se na pozitivno rjeavanje vanjskog duga i deficita platne bilance.
Vlada RH je na svojim web stranicama u prosincu 2013. objavila dokument pod nazivom
'Pokretanje novog investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012.-2015. s
posebnom analizom za 2013. godinu'.

14

Poljoprivreda, lov, umarstvo i ribarstvo

5,9%

Rudarstvo, vaenje, preraivaka industrija, opskrba el.

16,7%

energijom, plinom i vodom

Graevinarstvo

7,0%

Trgovina na veliko i malo, popravak motor. vozila i

9,5%

ostalo
Hoteli i restorani

3,9%

Prijevoz, skladitenje i veze

7,3%

Financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama,

21,3%

poslovne usluge
Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje,

15,7%

obrazovanje, zdrav. zatita, soc. skrb i dr.

Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode

12,9%

Izvor: DZS RH,

Tablica 1. Osnovna obiljeja hrvatskoga gospodarstva

3.1.

Pozicioniranje u turizmu RH.

Hrvatska je nesumnjivo vana turistika destinacija na Mediteranu, ima dugu turistiku tradiciju
i velike razvojne mogunosti, posebno u selektivnom turizmu, te u turistikoj ponudi koja nee
nuno ovisiti o sezonskim trendovima. Gospodarska vanost turizma ogleda se i u mogunosti
razvoja ponude domaih proizvoda u hotelijerstvu, kao i uinak visokokvalitetne promocije
ukupne domae ponude proizvoda i usluga ujedinjavanjem turistikih koncepata. Posebno se
predvia afirmacija turistikih sadraja usmjerenih na etnoturizam, lovni, kongresni, kulturni
turizam te odmor u prirodi.
Posljednjih godina Hrvatsku svrstavaju meu turistike destinacije u Europi s najbrim stopama
rasta. Za 2008. zabiljeeno je 11,260.807 dolazaka (1% vie nego prethodne godine), od ega je
bilo 9,415.105 stranih te 1,845.702 domaa turista, a turisti su ostvarili 57,103.494 noenja (2%
15

vie u odnosu na 2007.). U 2009. osjetio se pad, zbog globalne krize, u dolascima za 3 posto i
noenjima za 1 posto u odnosu na 2008. U 2010. Hrvatsku je posjetilo 10,6 milijuna turista i
ostvareno je 56 milijuna noenja. U odnosu na isto razdoblje prole godine, to je porast od 3,2,
odnosno 2,6 posto.

.
Grafikon 1. Struktura noenja stranih turista u 2010

U 2009. godini prihodi od turizma iznosili su 6,4 milijardi eura ili oko 15 posto manje nego u
2008. godini. Hrvatska raspolae hotelijerskim kapacitetima od 160.000 postelja, 300.000 u
privatnom smjetaju, 190.000 u kampovima i 49 marina sa 13.000 vezova. Prema trenutanoj
hotelskoj kategorizaciji 53 posto hotelskih kapaciteta je u objektima koji imaju tri zvjezdice, a 13
posto u objektima sa etiri ili pet zvjezdica.

Dolasci tur
Ukupno
2005.

9 995

2006.

10 385

2007.

11 162

2008.

11261

2009.

10 270
16

2010.

10 604
Tablica 2. Dolasci i noenja po zemlji prebivalita, u tisuama

3.2. Makroekonomski pokazatelji

Bruto domai proizvod - tijekom posljednjih pet godina prosjeni realni rast bio je vei od 4 posto
godinje, to za Hrvatsku predstavlja preduvjet za smanjenje razlike u visini gospodarskog
razvitka u usporedbi sa zemljama EU-a. Zahvaljujui pojaanim privatnim ulaganjima, snanoj
izvedbi robnog izvoza te dobrim rezultatima u turizmu, 2006. godine stopa rasta BDP-a iznosila
je 4,8 posto, a 2007. 5,6posto. U 2008. godini BDP po stanovniku iznosio je 10 681 EUR, dok je
stopa rasta BDP-a iznosila 2,4% u odnosu na 2007.

BDP, tekue cijene (mlrd. EUR)

BDP, realne stope rasta %
Tablica 3. BDP RH od 2005. do 2007. godine

U 2009. dolo je do usporavanja gospodarskog rasta zapoetog u drugoj polovici 2008. pa je

stopa rasta za 2009. iznosila -6,0 posto. BDP je u 2010. godini pao 1,2% u odnosu na 2009.
Kreditni rejting
14. prosinca 2012. Standard and Poor's snizio je dugoroni kreditni rejting Hrvatske na BB+,
najviu neinvesticijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske po agenciji Moody's je i dalje na najnioj
investicijskoj razini - Baa3.
Robna razmjena sa svijetom Prema podacima DZS-a, hrvatski robni izvoz u 2011. ukupno je
iznosio 8,8 milijardi eura, to je za 1 posto manje nego godinu prije, dok je uvoz smanjen za 3,3

17

posto, na 14,6 milijardi eura. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom izraen u eurima lani je
iznosio 5,8 milijardi eura, to je u odnosu na 2010. smanjenje za 6,7 posto.
Vanjskotrgovinska razmjena
RH (mln Euro)
Izvoz iz RH
Uvoz u RH

Razlika

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

9 004

9 585

7 529

8 905

8 815

18

20

15

15

14

833

817

220

137

630

-9

-11

-7

-6

-5

829

232

691

232

815

Tablica 4. Vanjskotrgovinska razmjena RH. Od 2007. do 2011. godine

indeks

rang

zemlja

izvoz u 000 Eura

1.

Italija

1 384 998

83

2.

Bosna i Hercegovina

1 068 669

101

3.

Njemaka

875 386

95

4.

Slovenija

718 856

103

5.

Austrija

493 241

105

2011/10

Tablica 5.Najznaajniji partneri RH u izvozu

indeks

rang

zemlja

uvoz u 000 Eura

1.

Italija

2 398 472

104

2.

Njemaka

1 849 896

98

3.

Rusija

1 154 837

85

4.

Kina

1 039 647

96

18

2011/10

5.

Slovenija

916 823

Tablica 6. Najznaajniji partneri RH u uvozu

19

104

ZAKLJUAK
Hrvatsko gospodarstvo razvija se u moderno i dinamino gospodarstvo, a u strukturi domaeg
proizvoda na sektor usluga otpada neto manje od dvije treine ukupne vrijednosti, na
poljoprivrednu oko 8 posto, graevinarstvo oko 7 posto, a ostatak otpada na industriju
(ukljuujui rudarstvo, vaenje i opskrbu elektrinom energijom, plinom i vodom).
Hrvatsko gospodarstvo nije preteito ovisno niti o jednoj pojedinoj gospodarskoj aktivnosti. Ipak,
neki sektori i djelatnosti su perspektivniji, propulzivniji i s veim potencijalom nego drugi.
Svojom dominantnou u formiranju bruto domaeg proizvoda istie se sektor usluga koji e
svoju vodeu ulogu sigurno zadrati u budunosti, posebice u pitanju turizma i financijskog
sektora. Privlani za ulaganje su i industrija, poljoprivreda i proizvodnja hrane, graditeljstvo,
transport, komunikacije i dr.
Za uspjeno hrvatsko gospodarstvo, vei rast BDP-a, vii ivotni standard te vie zaposlenih
potrebna je usmjerenost k izvozu. U tom smislu je u sijenju 2007. godine predstavljena Hrvatska
izvozna ofenziva (HIO) kao projekt koji je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva radilo
u suradnji s udrugom "Hrvatski izvoznici", Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom
obrtnikom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom bankom za obnovu i
razvitak. Glavni ciljevi strategije usmjereni su rjeavanju kljunih problema za rast izvoza, kao
to su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje te nedovoljna konkurentnost. Posebno znaenje
strategiji daje osnivanje est klastera za izvoz, i to: vode, male brodogradnje, tekstila i odjee,
ICT-rjeenja, drva i namjetaja te marikulture i hrvatske ribe.

20

LITERATURA
linkovi

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva www.mingorp.hr

Ministarstvo financija www.mfin.hr

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture www.mmpi.hr

Ministarstvo turizma www.mint.hr

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva www.mrrsvg.hr

Hrvatska narodna banka www.hnb.hr

Dravni zavod za statistiku RH www.dzs.hr

Hrvatska gospodarska komora www.hgk.hr

knjige

Drui, I.: Sirotkovi, J.: Uvod u hrvatsko gospodarstvo, Ekonomski fakultet Zagreb,

Zagreb, 2002.
Karaman Aksentijevi, N., Kopal, M.: Izvozna usmjerenost Hrvatske i Europska unija,

Ekonomski pregled, Zagreb, 1997., vol. 48., br. 7-8, p. 424.-435

Paali, .: Trite i gospodarstvena politika, kolska knjiga, Zagreb, 1994.10.
Sirotkovi, J., Drui, G.: Utjecaj ekonomske politike na hrvatsko gospodarstvo, HAZU i
Hita consulting, Zagreb, 1999.

21