SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK

ELEKTRINE INSTALACIJE I
RASVJETA
Doc.dr.sc. Zvonimir Klai
Doc.dr.sc. Zoran Kova

T
O

1. ELEKTRINA ENERGIJA

jedan od najvanijih temelja dananjeg industrijskog drutva;

jedinstven proizvod zbog svoje neopipljivosti i promjenjivosti;

moe se prenositi na velike udaljenosti;

pretvorba elektrine energije u druge oblike:

- najjednostavnija,
- najpouzdanija,
- najbra,
- najistija,
- najudobnija
- u ukupnosti esto i najekonominija.

T
O

Elektrina energija i ekologija

T
O

2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
1. Proizvodnja
Proizvodnja elektrine energije u elektranama
(TE, HE, TE-TO, PTE, NE, VE).

T
O

2. Prijenos
Prijenos elektrine energije putem elektroenergetske mree
nazivnog napona 400, 220, 110 kV.

T
O

3. Distribucija
Distribucija elektrine energije putem distribucijskih mrea
nazivnog napona 0,4, 10, 20, 35, 110 kV.

T
O

Hijerarhijske razine elektroenergetskog sustava

T
O

Dovod elektrine energije do potroaa:

niskonaponske mree
elektrine instalacije.

T
O

Zatita - vana u elektroprivrednom sustavu

Dosljedno provoenje suvremene tehnike regulative:
- elektrina energija bezopasna

T
O

2.1. Temeljni pojmovi i definicije

Elektrina instalacija - skup meusobno spojene niskonaponske

elektrine opreme u promatranom prostoru ili prostoriji,
predviena za ispunjavanje odreene namjene.
Izvor napajanja - transformatorska stanica, elektrana,
akumulatorska baterija ili agregat.
Mali napon (ELV) - napon koji nazivno ne prelazi 50 V izmjenine
struje ili 120 V istosmjerne struje (bez valovitosti) i to bilo
meusobno izmeu vodia ili izmeu vodia i zemlje,
to obuhvaa SELV, PELV i FELV.
Niski napon (LV) - napon koji nazivno ne prelazi 1000 V izmjenino
ili 1500 V istosmjerno.

T
O

Visoki napon (HV) - napon koji nazivno prelazi 1000 V izmjenino

ili 1500 V istosmjerno.

Pet pravila sigurnosti - zatitne mjere koje sadre:

1. potpuno iskljuenje i odvajanje od napona;
2. sprjeavanje ponovnog ukljuenja;
3. utvrivanje beznaponskog stanja;
4. uzemljavanje i kratko spajanje;
5. ograivanje mjesta rada od dijelova pod naponom.

T
O

12
E

T
O

Djelovanje elektrine struje na

ljudsko tijelo
Elektrini udar- je patofizioloki efekt koji nastaje prilikom

prolaza elektrine struje kroz ljudsko ili ivotinjsko tijelo.

Elektrina struja, prolazei kroz ljudski organizam, djeluje

na sljedee naine:
TOPLINSKI - pri emu se tijelo zagrijava, naroito na
mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela, do te mjere da nastaju
teke vanjske i unutranje opekline.

13
E

T
O

MEHANIKI - jer za vrijeme prolaza struje kroz tijelo dolazi

do grenja miia, to moe izazvati kidanje krvnih ila,
ivaca, pa ak i lomove kostiju.
KEMIJSKI - jer elektrina struja, prolazei
kroz krv, elektrolitiki rastvara krvnu
plazmu.
BIOLOKI - to se oituje grenjem
miinog tkiva, paralizom disanja, grevima
krvotoka, treptanjem sranih klijetki.

T
O

Sva ova djelovanja mogu dovesti do lakih i teih ozljeda

ovjeka, pa ak i do smrti.
Na temelju raznih ispitivanja te analize ozljeda i smrtnih

sluajeva, dobiveni su podaci o fiziolokom djelovanju

elektrinih struja raznih jakosti na ljudski organizam koji
su prikazani u slijedeem pregledu:
12-15 mA - ruke se teko odvajaju od elektroda, snani
bolovi u prsima i rukama, bol se moe trpjeti 5-10 minuta.
20-25 mA - paraliza ruku, veoma jaki bolovi, oteano

T
O

50-80 mA- paraliza disanja, poetak treperenja sranih

klijetki.
80-100 mA- paraliza disanja i rada srca.
Iznad 3.000 mA- paraliza disanja i rada srca pri djelovanju
duljem od 0.1 sekunde, razaranje tkiva toplinskim
djelovanjem struje.
Ovi podaci odnose se na prolaz izmjenine struje 50 Hz od
jedne ruke k drugoj ruci.

T
O

Na teinu ozljeivanja elektrinom strujom utjeu

istodobno i jakost struje i trajanje prolaska struje kroz

organizam.
Istraivanja o djelovanju struje na ljudski organizam, koja

su se u zadnjih desetaka godina provodila pod

ingerencijom IEC-a, mogu se predoiti dijagramom (Slika
1.1.)

SLIKA 1. Utjecaj elektrine struje na ljudski organizam

T
O

Dijagram se odnosi na izmjeninu struju frekvencije 15-

100 Hz te za put struje od lijeve ruke prema objema

nogama.
Oznaena podruja:

1. podruje gdje nema reakcije (prag osjetljivosti je

0,5 mA)
2. nema fizioloki opasnog djelovanja
3. poveanje krvnog tlaka, opasnost fibrilacije srca
postoji, ali je vrlo mala

T
O

T
O

4. opasnost fibrilacije srca i je vrlo vjerojatna i to:

4.1. opasnost fibrilacije srca je ispod 5 % vjerojatnosti
4.2. opasnost fibrilacije srca je ispod 20 % vjerojatnosti
4.3. opasnost fibrilacije srca je iznad 50 % vjerojatnosti.
Unutar podruja 3 nalazi se konvencionalna krivulja (L)
koja predstavlja preporuenu granicu opasnosti, uzimajui
u obzir jakost struje i dozvoljeno vrijeme njezinog
protjecanja kroz ljudsko tijelo.
Ta krivulja predstavlja osnovu za izbor zatitnih mjera od
strujnih udara.

E
F
Na osnovi toga moe se zakljuiti da je 30 mA najvea struja
O

koja nee ugroziti ovjeka bez obzira na vrijeme njezinog

protjecanja.
Struja od 10 mA naziva se otputajua struja jer se kod te
jakosti ovjek jo moe snagom svojim miia osloboditi iz
strujnog kruga (za 50 Hz).
Ukupna teina ozljede ovisi o:
q

jakosti struje kroz tijelo ovjeka

vremenu protjecanja

putu kojim struja tee kroz tijelo ovjeka

frekvenciji i

osobnim svojstvima ovjeka

Moe se rei da su najopasnije struje frekvencije 50-60 Hz.

SPAAVANJE UNESREENE OSOBE

Ako je unesreeni jo uvijek u strujnom

krugu, treba ga to prije osloboditi.

Spasilac mora paziti i na vlastitu sigurnost.
Ovisno o situaciji strujni krug se prekida izvlaenjem

utikaa iz utinice, vaenjem osiguraa ili odvajanjem

elektrinog vodia od tijela pomou predmeta od
izolirajueg materijala (plastika, suho drvo, debeli sloj
suhe tkanine ili papira).
Dobro je koristiti gumene rukavice i izme. Eventualni

poar na mjestu nezgode ne smije se gasiti vodom.

T
O

Impedancija ljudskog tijela i

naponi dodira
Napon dodira je napon izmeu istodobno dostupnih

vodljivih dijelova, odnosno napon koji ovjek moe

premostiti svojim tijelom.
Odnos izmeu dozvoljene struje kroz ljudsko tijelo i

dozvoljenog napona dodira nije linearan.

Tome je uzrok, prije svega, promjenljiva impedancija

ljudskog tijela.
Impedancija ljudskog tijela sastoji se od radnih i

T
O

T
O

Kapacitativni dio se moe zanemariti pa se nadomjesni

otpor ljudskog tijela moe prikazati nadomjesnom

shemom (Slika 2.)

SLIKA 2. Nadomjesni otpori

tijela
R1-za ake i ruke
R2- za trup tijela
R3-za noge i stopala
Rt-unutranji otpor tijela

Impedancija ljudskog tijela ovisi o:

q istoi i vlanosti koe
q debljini koe
q naponu koji djeluje na ljudsko tijelo
q

duljini trajanja prolaza struje kroz tijelo

q jakosti struje
q kontaktnom pritisku i povrini dodira

Vrlo veliki utjecaj na impedanciju tijela imaju vanjski

utjecaji, prije svega vlaga i otpor tla.

T
O

T
O

Vanjski uvjeti mogu se svrstati u 3 skupine:

1.

Suhi i vlani prostori (normalni uvjeti) - stambeni,

poslovni, industrijski i slini prostori.

2.

Mokri prostori (loi uvjeti) - instalacija na otvorenom,

gradilita, kampovi, poljoprivredni objekti i sl.

Uvjeti kod potapanja (naroito loi uvjeti) - npr. bazeni

Za uvjete pod 1. i 2. mogue je izraunati impedancije
ljudskog tijela (Z1 i Z2) i na osnovi oekivanog napona
dodira odrediti jakost struje kroz ljudsko tijelo te uz pomo
krivulje L (u prethodnom dijagramu) odrediti dozvoljeno
vrijeme trajanja te struje (i doputeno vrijeme trajanja
napona dodira), a rezultati su predoeni tablicom.
3.

TABLICA 1. Impedancije ljudskog tijela i oekivani

naponi dodira
Oekivani napon
dodira Uc(V)

Normalni uvjeti
Z1()

I(mA)

t( s)

Z2 ()

I ( mA)

t (s)

25

1075

23

50

1725

29

925

54

0,47

75

1625

46

0,60

825

91

0,30

90

1600

56

0,45

780

115

0,25

110

1535

72

0,36

730

151

0,18

150

1475

102

0,27

660

227

0,10

220

1375

160

0,17

575

383

0,035

280

1370

204

0,12

570

491

0,020

350

1365

256

0,08

565

620

500

1360

368

0,04

560

893

T
O

Loi uvjeti

Vrijednosti u tablici odnose se na odrasle osobe, na putu struje ruka-ruka ili

ruka-noga i dodirnu povrinu 50-100 cm2 te izmjeninu struju frekvencije 50
Hz.

Pomou rezultata u tablici, mogue je prikazati

grafiki odnos izmeu napona dodira i njegovo
doputeno trajanje (L1 - za normalne uvjete i
L2 - za loe uvjete ( slika 1.3.)

SLIKA 3.Doputeno
trajanje napona dodira
L1-normalni uvjeti
L2-loi uvjeti

T
O

T
O

Dozvoljeni napon dodira (UL) je najvea vrijednost

napona dodira koja se moe izdrati neogranieno

vrijeme bez tetnih posljedica.
Oekivani napon dodira (UC) je najvii napon dodira koji

se oekuje u sluaju kvara zanemarive impedancije.

U tom smislu moe se na osnovi tablice i dijagrama

zakljuiti i upamtiti:
q u normalnim uvjetima je granica opasnog dodirnog

napona 50V (120V -)

q u loim uvjetima je granica opasnog dodirnog napona

25 V (60 V -).

Opasni napona dodira najee se pojavljuju

kao posljedica kvarova, a doputene granice

ovise o uvjetima okoline.
TABLICA 2. Trajno dozvoljeni naponi dodira
Izmjenini sustavi
(AC)

Istosmjerni
sustavi (DC)

Uvjeti okoline

Trajno dozvoljeni
napon dodira (V)

Trajno dozvoljeni
napon dodira bez
izmjenine
komponente (V)

Normalni (suho i
vlano)

< 50

< 120

Loi (mokro)

< 25

< 60

Iznimno loe
(potapanje)

< 12

T
O

3. ELEKTROTEHNIKA REGULATIVA
Niskonaponske mree - strujni krugovi od izvora struje do sabirnica,
odnosno prikljuka za osigura na kunom prikljunom mjernom
ormariu (KPMO) nazivnog napona do 1 kV.
Niskonaponske mree:

podrune (nadzemne) i

gradske (kabelske)

Elektrina instalacija - strujni krugovi poslije (gledajui u smjeru

toka el. energije) sabirnica, odnosno osiguraa u KPMO.

T
O

Projekt - pisani rad kojim se odreuju svi potrebni podaci

za izvedbu i odravanje.
Cilj i zadatak projekta:

tehniki:

- izvedba
- odravanje

ekonomski: trokovi

regulativni:
- elektroenergetska suglasnost
- urbanistika suglasnost

T
O

Projekt moe biti:

- idejni
- investicijski
- glavni
- izvedbeni
Projekt se sastoji od:
- uvoda (podaci o investitoru i projektantu)
- projektnog zadatka
- regulativnog dijela
- tehnikog opisa
- prorauna
- trokovnika
- specifikacije materijala

T
O

T
O

Proraun treba sadravati:

- odreivanje snage troila;
odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova
el. instalacije i cijele el. instalacije
- odreivanje tipa presjeka vodova
proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda
potrebnog za zatitu od previsokog napona dodira i prenapona.
Sheme prikazuju elektrine ureaje pomou simbola, skica,
slika ili pojednostavljenih konstrukcijskih nacrta.

Principijelna shema
pojednostavljeno, najee
jednopolno prikazivanje spojeva
bez pomonih vodia gdje se
prikazuju
samo bitni dijelovi ureaja.

principijelna shema elektrine instalacije

stana

T
O

Strujna shema - prikazuje spojeve za

osnovu toka struje sa svim dijelovima i
vodiima.

strujna shema upravljanja asin.

motorom

T
O

4. GROMOBRANI I GROMOBRANSKE
INSTALACIJE
IZRAUNAVANJE OTPORA RASPROSTIRANJA RA

T
O

4.1. Temeljni pojmovi i definicije

Zemlja - izraz pod kojim razumijevamo, primjerice, spoj sa zemljom.
Tlo - izraz za vrstu tla kao tvar.
Referentna zemlja - podruje zemljita, a naroito njegova povrina
koja je od uzemljivaa toliko udaljena da izmeu bilo kojih toaka
toga podruja ne postoji potencijalne razlike.
Uzemljivai su vodljivi predmeti poloeni u zemlju koji su
sa zemljom u vodljivoj vezi (cijev, traka, ploa, itd.).
Zemljovod (dozemni vod ) - vod koji spaja uzemljeni dio postrojenja
s uzemljivaem bez obzira je li poloen nad zemljom ili izoliran u tlu.

T
O

Postrojenje za uzemljenje je skup meusobno vodljivo vezanih

uzemljivaa s njihovim dozemnim vodovima i sabirnim
dozemnim vodovima.
Uzemljiti znai povezati neku toku pogonskog strujnog kruga ili
vodljivog dijela koji ne pripada pogonskom krugu sa zemljom
posredstvom ureaja za uzemljenje.
Specifini otpor tla A - elektrini otpor kocke tla duljine brida 1 m
izmeu dvije suprotne stranice (m2/m = m).
Otpor rasprostiranja uzemljivaa RA - otpor tla izmeu
uzemljivaa i referentne zemlje. RA je praktiki djelatan otpor.
Otpor rasprostiranja moe biti stacionarni, udarni i valni.
Udarni i valni otpor interesantni su kod prenaponske zatite.

T
O

T
O

Otpor uzemljenja zbroj otpora rasprostiranja uzemljivaa i

otpora zemljovoda.
Ukupni otpor uzemljenja - otpor uzemljenja koji se moe izmjeriti
na jednom mjestu uzimajui u obzir zajedniko djelovanje
svih uzemljenja.
Pogonsko uzemljenje - uzemljenje aktivnih dijelova i
uzemljenja nulvodia.
Zatitno uzemljenje - neposredan spoj kuita s uzemljivaima
ili uzemljenim dijelovima, kako bi se postiglo iskapanje prilikom kvara
na izolaciji posredstvom prekostrujnih zatitnih organa.

Dijelovi gromobranske instalacije:

glavni prihvatni vod- nalazi se na krovu zgrade, odnosno
na sljemenu i zubatima i slui za prihvaanje direktnog
udara munje

odvodi - spojevi izmeu glavnog prihvatnog voda i

uzemljivaa koji idu rubom krova i okomito se sputaju
niz zid

pomoni vodovi- povezuju sve metalne dijelove na krovu

i due dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom ili
odvodima

T
O

uzemljiva - postavlja se oko zgrade na dubini oko 80 cm

i razmaku od zgrade 2m koji povezuju cijevi za uzemljenje
- Trakasti metalne trake u zemlji, traka najee od
pocinanog elika, a rjee i od bakra
- tapni - metalna ipka ili cijev okomito ukopana
u zemlju
- Temeljni - metalni vodii postavljeni u temelje
objekta i preko velike povrine betona dolaze u
kontakt sa okolnom zemljom

mjerni spoj - spoj za odvajanje instalacije na krovu od

uzemljivaa zbog odreivanja otpora uzemljenja i
provjere instalacije

T
O

Dijelovi gromobranske instalacije

E

T
O

Pravilno postavljena gromobranska

instalacija

T
O

T
O

Ovisnost broja
odvoda o izvedbi
krova

Vertikalni oluk
iskoriten u svrhu
odvoda

T
O

Prijelaz odvoda s krova preko vodoravnog i okomitog oluka na

okomiti odvod prema uzemljivau (maksimalni R zakrivljenosti
T
E
F
odvoda smije biti 200 mm)
O

Izjednaenje potencijala je odstranjivanje razlike potencijala.

RA = A k

[1]

Gdje je:
RA - otpor rasprostiranja
A - specifini otpor tla u m
k - faktor ovisan o veliini i obliku uzemljivaa.

1
4l
ln
2 l
d

Za cijev:

Za traku:

1
2l2
k
ln
2 l
hd

[2]

[po Loblu]

[3]

T
O

Rasprostiranje struje u zemlju kroz

uzemljiva

131

U1,2

T
O

Cijev

h=0,8 m

Naini ugradnje cijevnog i trakastog uzemljivaa

Traka

d - promjer ili nadomjesni promjer u metrima

- specifini otpor tla u m
l - duljina trake
Ako su uzemljivai meusobno poloeni na udaljenosti
h dubina ukapanja trake
manjoj od 20 m, potrebno ih je zdruiti, odnosno spojiti.

Tablica 1. Vrijednosti specifinog otpora tla A pri izmjeninim

strujama industrijske frekvencije.
Vrsta tla

Specifini otpor A u m

Movarno tlo

5 do 40

Ilovaa, glina, crnica

20 do 200

Pijesak

200 do 2500

ljunak

2000 do 3000

Kamen

2000 do 3000

Morska voda

0,3

T
O

5. TROILA I POTROAKA POSTROJENJA

Troilo je pogonsko sredstvo koje pretvara elektrinu energiju
u drugu neelektrinu energiju.
Podjela troila niskog napona prema elektrinim karakteristikama:
Prema nazivnom naponu troila

Prema vrsti struje

- izmjenina
- istosmjerna

Prema broju faza

- jednofazna
- trofazna

Prema frekvenciji

Prema struji pokretanja

Prema prikljunoj snazi

- velike snage (preko 1000 W)
- srednje snage (100 do 1000 W)
- male snage (ispod 100 W).

T
O

Podjela troila u potroakim postrojenjima:

a) Prema vrsti energije u koju se pretvara elektrina energija:
- rasvjetna
- termika
- motorna
- ostala.
b) Prema potroakim postrojenjima u kojem se nalazi troilo:
- kuanstvo
- industrija
- javna rasvjeta
- poljoprivreda
c) Prema pokretnosti:
- stalna
- pokretna

T
O

Podjela troila u potroakim postrojenjima (2):

d) Vrste pogona:
- trajan pogon pogon traje tako dugo dok se ne dostigne
najvia doputena temperatura
- isprekidani pogon uklapanje i isklapanje je u pauzama
koje nisu dovoljne da se troilo ohladi do temperature okoline
- kratkotrajan pogon pogonsko vrijeme je tako kratko,
a pauza tako duga da se nakon svakog ciklusa troilo
ohladi na temperaturu okoline.

T
O

5.1. Potroaka postrojenja niskog napona

T
O

Potroa - fizika ili pravna osoba, odnosno korisnik elektrine energije.

Potroako postrojenje - skup pogonskih sredstava u vlasnitvu
ili nadlenosti jednog potroaa (primjerice, instalacija u stanu).

Karakteristike NN potroakog postrojenja:

- Nazivni prikljuni napon
- Broj faza
- Najvea potrebna snaga ili vrno optereenje
- Instalirana snaga
- Potrebna elektrina energija
- Trajanje upotrebe instalirane snage ili vrnog optereenja
- Vrsta pogona, sezonske oscilacije, krivulja optereenja
- Osjetljivost na prekid opskrbe elektrinom energijom
Perspektivne promjene vrnog optereenja,
potrebne energije i ostalih karakteristika.

T
O

T
O

Dobavlja elektrine energije mora osigurati potroau opskrbu elektrinom

energijom odgovarajue kvalitete, uvaavajui karakteristike potroakog
postrojenja. Pri tome dobavlja moe postaviti neke uvjete putem
elektroenergetske suglasnosti.

Pod kvalitetom elektrine energije podrazumijeva se (EN50160):

Pouzdanost dobave;

Dozvoljena odstupanja frekvencije;

Dozvoljena odstupanja od nazivnog napona;

Dozvoljena odstupanja od sinusoidalnog napona;

Dozvoljena odstupanja od simetrije tri fazna napona.

T
O

Visina tete od prekida u napajanju elektrinom energijom moe ovisiti o broju

neisporuenih kWh, izgubljenih kW, uestalosti ispada, trajanju ispada, te vrsti
potroakog postrojenja.
15

10

Trokovi pre kida [$/kW]

5

0
10

100
Trajanje [min.]

Trokovi prekida u SAD-u za

1996. godinu po vrstama
potroaa.

T
O

Prema Europskom vijeu za regulaciju elektrine energije (CEER) temeljna obiljeja

kontinuirane isporuke elektrine energije su:
Tip prekida: planski ili neplanski;

Trajanje svakog prekida: kratkotrajni ili dugi.

(Prema Europskom standardu EN 50160 koji definira da su
kratkotrajni prekidi svi oni koji ne traju dulje od 3 minute,
a svi ostali su dugotrajni);

Naponska razina za vrijeme zastoja: nizak/srednji/visoki napon;

Pokazatelj pouzdanosti: broj ili trajanje zastoja.

U Hrvatskoj elektroprivredi potrebno provesti:

istraivanje glede teta uzrokovane planiranim i

neplaniranim zastojima;
istraivanje glede kvalitete elektrine energije sukladno EN50160 te
napraviti model ekonomskog valoriziranja teta.

5.2. Dijagram optereenja

Konzumna podruja zahtijevaju elektrinu snagu koja se mijenja
tijekom dana, tjedna, mjeseca, sezone i godine.
Iskoritenost instaliranih postrojenja pokazuje faktor optereenja m.

Wd
m
24 PV
gdje je:
Wd - ukupno potroena elektrina energija tijekom dana;
PV - vrno optereenje.

[4]

T
O

Dnevni dijagram optereenja

T
O

5.3. Faktor potranje i istodobnosti

Faktor potranje fp odreuje se za jedno potroako postrojenje ili
grupu troila.
Slika prikazuje principijelnu spojnu shemu elektrine instalacije stana.

P4 (prikljunice)

P3 (grijanje vode)

P2 (el. tednjak)

P1 (rasvjeta)

PV

T
O

Sva troila u domainstvu nisu nikada istovremeno

prikljuena pa
se moe pisati:
PV < Pi
[6]
Odnosno uvoenjem faktora potranje:

PV
fp
Pi

[7]

gdje su:
Pi - instalirana snaga odnosno suma nazivnih snaga svih pojedinih
troila
potroakog postrojenja;
PV - vrno optereenje, odnosno najvea snaga koja se pojavljuje u
odreenom vremenskom razdoblju, npr. tijekom godine na mjestu
napajanja potroakog postrojenja i prema tomu mora biti stalno
na raspolaganju.

Vrijednosti faktora potranje

Namjena

kole, radionice, trgovine

1,0

Mali stanovi

0,9

Vei stanovi

0,8

Veliki stanovi

0,7

Uredi

0,6

Motorni pogoni

0,61

T
O

T
O

5.4. Faktor istodobnosti

U konzumnom podruju koje se sastoji od grupe potroakih

postrojenja (stanova) algebarska suma pojedinih vrnih optereenja
potroakih postrojenja PV1, PV2, PVi vea je od vrnog optereenja
grupe potroakih postrojenja PVn zato to svako domainstvo
ivi svojim ritmom.

PVn
fi
PV 1 PV 2 PV 3 PVi

[8]

5.5. Modeliranje potranje potroakog postrojenja

Modeliranje tarifom.
Ogranienje snage je zapravo maksimiranje vrnog optereenja.
Metode za provoenje ogranienja snage provode se uporabom:
- Rastalnih osiguraa
- Instalacijskih automatskih prekidaa
- Tarifnih prekidaa
Tarifnih prekidaa i strujne zatitne sklopke u obliku
jednog aparata
- Ograniavanje programiranjem

T
O

6. VODOVI I MREE NISKOG NAPONA

Tehnikim propisima odreeni standardni presjeci i
najmanji doputeni presjeci - osigurava se osnovna kvaliteta voda.
Standardni presjeci vodia i njihov otpor pri istosmjernoj struji u /km
u zavisnosti o temperaturi.
Standardni presjek vodia
mm2

Elektrini otpor vodia u

/km
20C

40C

60C

1,5

11,9

12,81

13,72

2,5

7,14

7,69

8,23

4,46

4,8

5,14

2,98

3,2

3,43

10

1,786

1,92

2,06

16

1,116

1,201

1,286

T
O

Trajno strujno optereenje PVC-instalacijskih vodova

pri temperaturama okoline do 25C:

T
O

Najvee nazivne struje zatitnih organa kojima se osiguravaju

pojedine vrste i presjeci vodia za elektroenergetske instalacije

(temperatura okoline 30 C).

Presjek vodia Cu
mm2

Nazivna struja zatitnog organa

A
Grupa I

Grupa II

Grupa III

0,75

10

10

10

1,5

10

10

20

2,5

16

20

25

20

25

35

25

35

50

10

35

50

63

16

50

63

80

25

63

80

100

T
O

Grupa 1. Vodovi poloeni u cijevi, ukljuivi i zatitne vodie, npr. P,

P/F
Grupa 2. Instalacijski vodovi koji nisu poloeni u cijevima npr. PP,
PP/R
Grupa 3. Jednoilni vodovi poloeni slobodno u zraku na
meusobnom
razmaku jednakom najmanje njihovom promjeru.
Jednoilni spojni vodovi u razvodnim ormarima.

T
O

T
O

6.1. Pad napona i gubitak snage

Doputeni pad napona - 3% od uvoda do posljednjeg troila.
Za jednofaznu izmjeninu struju
vrijedi:

200 l P
%
2
A U

[9]

Za trofaznu izmjeninu struju vrijedi:

100 l P
%
2
A U

[10]

Kritina duljina voenja nakon koje e vod biti optereen

ispod strujne optereenosti:

u A U 2
l kr
m
100 P

[11]

Gubitak snage - prvenstveno ekonomska (gospodarska) veliina.

Pokazuje koliki se dio proizvedene elektrine energije gubi u vodiima.
Gubitak snage u vodiima za jednofaznu izmjeninu struju:

200 P l
%
2
2
A U cos

[12]

vodljivost s obzirom na vrstu materijala vodia

Gubitak snage u vodiima za trofaznu izmjeninu struju:

100 P l
%
2
2
A U cos

[13]

T
O