ZATITA OD

ELEKTRINOG UDARA
U UVJETIMA KVARA

Doc.dr.sc. Zvonimir Klai

Doc.dr.sc. Zoran Kova

1. SUSTAVI UZEMLJENJA
-

HRN norme i IEC standard - vrste distribucijskih sustava niskog napona

odreuju se brojem i tipom aktivnih vodia te
vrstom sustava uzemljenja.
Kod distribucijskih mrea niskog napona i izmjenine struje postoje
sljedei tipovi sustava:
- jednofazni sustav s dva vodia;
- jednofazni sustav s tri vodia;
- dvofazni sustav s tri vodia;
- dvofazni sustav s pet vodia;
- trofazni sustav s tri vodia;
- trofazni sustav s etiri vodia;
- trofazni sustav s pet vodia.
Kod distribucijskih mrea istosmjerne struje postoje:
- sustav s dva vodia;
- sustav s tri vodia.

Oznaavanje sustava uzemljenja - pomou dva osnovna i

jednim do dva dodatna slova.

Oznaavanja vrste sustava uzemljenja.

Prvo slovo - odnos izmeu mree i uzemljenja:

T - izravno spojena jedna toka mree na zemlju (primjerice
neutralna toka transformatora)
I - svi aktivni dijelovi mree izolirani su od zemlje ili u jednoj
toki
spojeni sa zemljom preko impedancije.
Drugo slovo - odnos izmeu dohvatljivih vodljivih dijelova
(kuita troila i sl.) i uzemljenja:
T - izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova
(kuita troila i sl.) na zemlju, neovisno o sustavu uzemljenja
mree
N - izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova
(kuita troila i sl.) na uzemljenu toku sustava mree
(primjerice na uzemljenu neutralnu toku sustava).

Dodatno slovo (nalazi se uz drugo slovo) - raspored neutralnog i zatitnog

vodia:
S - neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) meusobno su odvojeni
u cijeloj mrei
C - neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) kombinirani su u
jednom (PEN) vodiu.

U distribucijskim mreama niskog napona - tri tipa mrea s obzirom

na sustav uzemljenja: TN, TT i IT sustav.

TN sustav
Osnovno obiljeje - jedna toka sustava (neutralna toka) izravno
spojena sa zemljom, dohvatljivi dijelovi (kuita) spojeni preko
zatitnog vodia na izravno uzemljenu neutralnu toku.
Kod nas su takvi sustavi poznati pod nazivom nulovani sustavi.
Kod TN mrea, kod kojih je zvjezdite pogonski uzemljeno, a vodljivi
dijelovi pogonskih sredstava prikljueni su posredstvom zatitnog
vodia sa zvjezditem, primjenjuje se:
- nulovanje
- naponska zatitna sklopka
- strujna zatitna sklopka.
S obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zatitnog vodia
postoje tri podvrste:
- TN-S sustav
- TN-C-S sustav
- TN-C sustav

TN-S sustav - u cijeloj mrei zatitni vodi (PE) odvojen od

neutralnog vodia (N), pogonska struja
ne tee kroz zatitni vodi.

TN-S sustav - razdvojeni neutralni i zatitni vodi u cijeloj mrei.

TN-C-S sustav - u dijelu mree PEN vodi ima funkciju zatitnog i

neutralnog vodia, a u drugom dijelu mree (blizu troila)
od zadnje razdjelne ploe, zatitni vodi odvojen od
neutralnog vodia.

TN-C-S sustav - neutralni i zatitni vodii sjedinjeni samo u dijelu mree.

TN-C sustav - u cijeloj mrei sjedinjen zatitni i neutralni

vodi u jedan PEN vodi.

TN-C sustav - sjedinjeni zatitni i neutralni vodi u jedan PEN vodi

u cijeloj mrei.

TT sustav
Osnovno obiljeje - neutralna toka sustava uzemljena posredstvom
jednog uzemljivaa, a kuita troila uzemljena preko drugih
uzemljivaa, elektrino neovisnih o uzemljenju neutralne toke sustava.

TT sustav - razdvojena pogonska i zatitna uzemljenja.

Kod TT mrea su zvjezdite i mase pogonskih sredstava uzemljeni,

ali tako da su prikljueni na razliite uzemljivae.
Prema tome, postoji pogonsko i zatitno uzemljenje.
Kod TT mrea primjenjuje se:
zatitno uzemljenje
strujna zatitna
sklopka
naponska zatitna
sklopka.

IT sustav
svi aktivni vodii izolirani su od zemlje ili su u jednoj toki spojeni
sa zemljom preko velike impedancije, kuita troila se uzemljuju.

IT sustav - izolirano zvjezdite i uzemljena kuita troila.

L1
L2
L3

PE
RE

RA

IT sustav - zvjezdite uzemljeno preko velike impedancije i

uzemljena kuita troila.

Kod IT mrea, kod kojih je mrea izolirana prema zemlji, a mase

pogonskih sredstava su zatitnim vodiem spojene s uzemljivaem,
pogodne su ove zatitne mjere:
sistem zatitnog
voda
kontrolnici
izolacije.

2. VRSTE ZATITE OD ELEKTRINOG

UDARA U UVJETIMA KVARA
Zatitne mjere od elektrinog udara u uvjetima kvara, s obzirom na nain
djelovanja, mogu se podijeliti na tri osnovne skupine (i podskupine), [2]:

1.

Skupina, istodobna zatita od elektrinog udara u pravilnome radu i

u uvjetima kvara:

SELV (engl. Safety Extra-Low Voltage)

PELV (engl. Protection by Extra Low Voltage)
FELV (engl. Functional Extra-Low Voltage)

2. Skupina, automatski isklop napajanja:

a) TT sustavi

Isklop s nadstrujnom zatitom

Isklop sa strujnim zatitnim sklopkama

b) TN (TN-C, TN-C/S, TN-S) sustavi
Isklop s napravama nadstrujne zatite
Isklop sa strujnim zatitnim sklopkama

c) IT sustavi s uporabom
Kontrolnika izolacije
Strujnih zatitnih sklopki
Zatitnih naprava nadstrujne zatite

3. Skupina, bez naprava za isklop struje kvara

Zatita primjenom opreme razreda II. ili jednako vrijednom izolacijom

Nevodljivim prostorima
Lokalnim izjednaavanjem potencijala bez spoja sa zemljom
Elektrinim odjeljivanjem (Elektrino odvajanje Galvansko
odvajanje).

Kuita troila i opreme te ostale metalne mase - u redovitom pogonu nisu pod
naponom.
Uslijed kvara na izolaciji vodia mogu doi pod napon i predstavljati opasnost za
ljude koji dodiruju ovu opremu.

Dodirni napon pri vodljivom tlu

Napon kvara, Ug, - potencijal kuita troila prema zemlji.

Napon dodira, Ud, (dodirni napon) - napon koji se pojavljuje izmeu istodobno
dostupnih dijelova za vrijeme kvara.
Napon dodira (dodirni napon) moe poprimiti najvie vrijednosti faznog napona
ako je kvar zanemarive impedancije nastao na prikljunoj stezaljci jednog troila,
a drugi istodobno dostupni pristupani vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom.
Oekivani napon dodira - najvii napon dodira koji se moe pojaviti u
elektrinoj instalaciji prilikom kvara sa zanemarivom impedancijom.

2.1 Izjednaavanje potencijala

- Smatra se da sama ova mjera za sebe nije uvijek dovoljna.
Izjednaavanje potencijala - prua sve elemente djelotvorne zatite tek u
sklopu s ureajima za brzo iskljuivanje struje
kvara i s dobrim uzemljivaem.
- postie se meusobnim galvanskim spajanjem
svih metalnih dijelova, razliitih instalacija sa
zatitnim vodiem elektrine instalacije u
nekom prostoru.
U sluaju pojave napona kvara na kuitima elektrinih troila, taj isti napon
pojavit e se i na meusobno povezanim metalnim dijelovima drugih
instalacija, te nee postojati razlika napona izmeu tih vodljivih instalacija.
Ovim postupkom osjetno je smanjena mogunost da na ovjeka djeluje
napon dodira u sluaju ako doe istodobno u dodir s neispravnim
elektrinim troilom i s bilo kojim metalnim dijelom drugih instalacija.

Dvije vrste izjednaavanja potencijala:

glavno izjednaavanje potencijala koje obuhvaa cijeli objekt

lokalno dopunsko izjednaavanje potencijala, koje obuhvaa ui
prostor ili dio instalacije u objektu

Primjene glavnog izjednaavanja potencijala - sprjeavanje unoenja

vanjskih opasnih potencijala u postrojenje.
Vanjski opasni potencijali - u postrojenje - preko zatitnih ili PEN vodia i
preko metalnih plateva kabela.
Izjednaavanjem potencijala - cijela zgrada ekvipotencijalni sustav u kojem
je vrlo mala vjerojatnost pojave opasnih napona dodira, ak i kad je rije o
relativno visokim potencijalima u apsolutnome iznosu, koje bi cijeli sustav
mogao imati prema dalekoj zemlji.

Dananje zgrade
- veliki splet raznih instalacija s metalnim cijevima ili vodiima
- nemogue postii njihovo djelotvorno odvajanje i meusobno izoliranje
- to je jo jedan razlog za uvoenje glavnog izjednaavanja potencijala.
U blizini glavnog kunog prikljuka, postavljaju se sabirnice za izjednaavanje
potencijala na koje se prikljuuju spojni vodovi koji povezuju:

zatitni vodi elektrine instalacije,

dozemni vodi (zemljovod) uzemljenja,
glavni prikljuak vodovode instalacije,
glavni prikljuak plinske instalacije,
glavni prikljuak centralnog grijanja,
metalne konstrukcijske elemente objekta (zgrada).

Glavno izjednaavanje potencijala izvodi se s vodiima koji moraju imati

presjek koji nije manji od polovice presjeka najveeg zatitnog vodia u
instalaciji, ali ne smije biti manji od 6 mm2 na bakrene vodie.
Najvei presjek ne mora bit vei od 25 mm2 za bakrene vodie.

nain izvoenja izjednaavanja potencijala na glavnom prikljuku zgrade.

U posebnim sluajevima poveane opasnosti, kao to su primjerice, kupaonice

ili prostori ugroeni eksplozivnim smjesama. primjenjuje se lokalno dopunsko
izjednaavanje potencijala.
Jednako tako, mora se primijeniti dopunsko izjednaavanje potencijala na
dijelu elektrinih instalacija ili u nekom ogranienom prostoru, ako ne
moemo ispuniti sve uvjete za brzo isklapanje struje kvara posredstvom
automatskog iskljuenja, [4].

2.2 Istodobna zatita od elektrinog udara

u pravilnome radu i u uvjetima kvara
Primjena istodobne zatite od elektrinog udara u pravilnome radu i u
uvjetima kvara, kao uinkovita mjera zatite ograniena je s obzirom da se
mogu prikljuiti samo naprave malih snaga i na male udaljenosti.
SELV, PELV i FELV primjenjuju se:

za rune svjetiljke,
elektrini alat,
u upravljakim i signalnim strujnim krugovima,
poljodjeljstvu te
za djeje igrake.

2.2.1 SELV Sigurnosni mali napon (engl. Safety Extra-Low Voltage)

Upotrebljavaju se u situacijama gdje rad elektrinih ureaja predstavlja

ozbiljnu opasnost - bazeni, zabavni parkovi i slino.
Metoda - isporuka snage pri vrlo niskim naponima sa sekundarnih namotaja
izolirajuih transformatora posebno dizajniranih u skladu s nacionalnim ili
meunarodnim (IEC 60742) standardom.
Razina izolacije izmeu primarnih i sekundarnih namotaja vrlo je visoka te
se ponekad koristi i uzemljeni metalni izolator izmeu namotaja.
Efektivni napon na sekundaru nikad ne prelazi 50 V.

Postoje tri uvjeta eksploatacije koja se moraju potivati kako bi se

ostvarila zadovoljavajua zatita protiv indirektnog kontakta:

Niti jedan ivi vodi na SELV-u ne smije biti uzemljen

Izloeni vodljivi dijelovi SELV opreme ne smiju biti uzemljeni,
spojeni na ostale izloene vodljive dijelove ili na vanjske izloene
vodljive dijeove
Svi ivi dijelovi SELV krugova i ostalih krugova visokog napona
moraju biti razmaknuti na minimalnoj udaljenosti koja je
jednaka onoj izmeu primarnih i sekundarnih namotaja
izolacijskog transformatora

Ove metode zahtijevaju:

Da SELV krugovi moraju koristiti vlastite instalacijske cijevi ili

kanale osim kada se koriste kabeli izolirani od najviih napona
ostalih krugova
Utinice za SELV sustav ne smiju imati izvod za uzemljenje. SELV
utikai i utinice moraju biti posebno dizajnirane tako da se
onemogui sluajno spajanje na vie napone

Odvojni transformatori odnosno transformatori za elektrino odvajanje

se razlikuju od standardnih:

po posebnoj izolaciji izmeu primarnog i sekundarnog namota,

veim razmacima izmeu dijelova pod naponom meusobno i prema

zemlji te

veoj probojnoj vrstoi.

Grafiki simbol transformatora za elektrino odvajanje:
Transformatori za elektrino odvajanje se koriste za napajanje:

mjernih instrumenata i zatitnih ureaja

aparata za brijanje

elektrinih runih alata i ureaja (klase II) ako se koriste u ogranienim

vodljivim prostorima kao to su kotlovi, velike posude, te montane jame
elektrinih runih alata i ureaja koji su u doticaju sa vodom, kao to su
runi strojevi za poliranje

Osnovni zahtjev za sve ove izvore jest da se u sluaju kvara ne mogu pojaviti
vii naponi na krugu sigurnosnog malog napona od njegovog nazivnog napona.
Za dobivanje malog napona zabranjena je upotreba izvora napajanja kao to
su transformatori u tednom spoju, jednoarmaturni pretvarai i potenciometri.
Kada nazivni napon SELV sustava nije vei od 25 V efektivne vrijednosti
izmjenine struje, odnosno 60 V istosmjerne struje, nije potrebna nikakva
zatita od direktnog dodira.
Ako nazivni naponi prelaze navedene vrijednosti mora se osigurati zatita od
elektrinog udara u pravilnome radu s:

pokrovima ili omotaima stupnja zatite IP 2X, odnosno IPXXB ili

izolacijom koja izdrava ispitni napon od 500 V u vremenu od jedne
minute.

Kod primjene SELV sustava nije potrebna nikakva dodatna zatita od

indirektnog dodira, jer se ona osigurava samom izvedbom, a to je:

nazivni naponi su manji od trajno dogovorene granice dodirnog

napona (UL),
sigurnim elektrinim razdvajanjem od strujnih krugova viih
napona onemoguen je prijelaz tih napona na strujni krug
sigurnosnog malog napona.

Kada se kao izvori napajanja SELV sustava upotrebljavaju prenosivi

sigurnosni transformatori ili motor-generatori, ove naprave moraju
odgovarati zahtjevima opreme razreda II (zatitno izoliranje), [5].

2.2.2 PELV - Uzemljeni sigurnosni mali napon

(engl. Protection by Extra Low Voltage)
za openitu uporabu gdje su potrebni niski naponi ili zbog sigurnosnih razloga,

nije za lokacije visokog rizika.

IEC 60364-4-41 precizno definira vanost referentnog PELV-a.

Koncept slian kao kod SELV sistema, ali je sekundarni krug uzemljen u jednoj
toki (kuita troila ili vodia).

2.2.3 FELV - Mali radni napon

(engl. Functional Extra Low Voltage)
Zatita od direktnog i indirektnog dodira prema metodi u IEC 60364-4-41:

Tamo gdje se, zbog funkcionalnih razloga, koristi napon od 50 V ili manji,
ali nisu ispunjeni svi uvjeti koji se odnose na SELV ili PELV
(nisu nuni SELV ili PELV)
kada elektrini krug sadri opremu nedovoljno izoliranu od visokih napona
(transformatori, releji, kontaktori i sl.)

Konstrukcija transformatora je prema klasi II izolacijskih standarda.

U sluaju kada se nekoliko ureaja napaja s razdvojnog transformatora
potrebno je obratiti panju na sljedee:
Izloeni vodljivi dijelovi svih ureaja moraju biti meusobno povezani,
ali ne i uzemljeni.
Utinice moraju imati kontakt za uzemljenje koji u ovom sluaju slui
samo kako bi se osiguralo meusobno povezivanje svih izloenih
vodljivih dijelova.

2.3 Zatita automatskim isklopom napajanja

Kako bi zatita automatskim isklopom napajanja ispunila svoju zadau,
svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzroiti dovoljno jaku struju kvara
koja e izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nuno za sigurnost
ljudi.
Ova vrsta zatite temelji se na dva elementa:
postojanju zatvorenog strujnog kruga, odnosno kruga petlje
koji omoguava protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o
sustavu uzemljenja TT, TN i IT mree), te

o prekidanju struje kvara primjenom prikladnih zatitnih ureaja u

tako kratkim vremenima da ne doe do ozljeivanja osobe koja je bila
izloena naponu dodira.

2.3.1 TT sustav - isklop s nadstrujnom zatitom

U TT sustavu uzemljuje se
- neutralna toka sustava odnosno zvjezdite transformatora ili
generatora.
- sve mase troila odnosno izloeni vodljivi dijelovi opreme i ureaja,
koji mogu doi pod napon u sluaju kvara, galvanski se povezuju sa
zatitnim vodiem i uzemljuju preko posebnog uzemljivaa
- u nekom objektu moe se koristiti jedan uzemljiva za sva troila.

U sluaju proboja izolacije na opremi, odnosno kvara zanemarive impedancije,

struja kvara e protei kroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slici.

TT sustav s nadstrujnim zatitnim ureajima

Karakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i ukupni otpor

uzemljivaa moraju se odabrati tako da u sluaju kvara zanemarivog otpora
nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u vremenu ne duljem od 0,2
sekunde (strujni krugovi s prikljunicama, prijenosnim troilima ili troilima
koja se za vrijeme rada dre u ruci) odnosno 5 sekundi u svim ostalim
strujnim krugovima.
Zbog toga mora biti ispunjen uvjet:

gdje je:
- doputeni napon dodira (50 V ili 25 V)
- ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa do
tienog troila
- struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zatitnog ureaja

Presjeci zatitnih vodia odreuju se ovisno o jakosti struje i doputenom

zagrijavanju vodia prema normi HRN HD 60364 5-54: 2007., ali ti presjeci ne
smiju biti manji od vrijednosti navedenih u donjoj tablici.
Istom normom odreeni su i minimalni presjeci uzemljivaa.

Presjek faznog vodia (mm2)

Presjek zatitnog vodia SPE (mm2)

SL 16

SPE = SL

16 SL 35

SPE = 16

SL 35

SPE = SL / 2

Odnos izmeu presjeka zatitnog vodia i faznih vodia u TT i TN

sustavima

Kod nadstrujnih ureaja s inverznom karakteristikom t/I osiguraa,

struja Ia mora biti tolike jakosti da sigurno izazove isklapanje ureaja u
vremenu ne duljem od 5 odnosno 0,2 sekunde.
Kod zatitnih ureaja s trenutanom karakteristikom isklapanja,
vremena isklapanja su manja od 0,1 sekunde, ali struja kvara mora biti vea
od struje isklapanja ureaja.
U sluaju da se za vie troila s razliitim nadstrujnim zatitnim ureajima
koristi samo jedan uzemljiva, ukupni otpor rasprostiranja tog uzemljivaa
mora zadovoljiti uvjete za ono troilo koje zahtjeva najmanji otpor
uzemljivaa.

2.3.2 TT sustav - isklop napajanja zatitnim strujnim sklopkama

Masa tienog troila povezuje se sa zatitnim vodiem na posebni uzemljiva.
Ukoliko se jednim zatitnim ureajem titi vie troila, njihove mase moraju
biti povezane na isti uzemljiva.

Zatitni ureaj diferencijalne struje u TT sustavu

Djelovanje ove zatitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje

posredstvom diferencijalnog transformatora.
U normalnom pogonskom stanju struja koja dolazi i odlazi iz troila je
jednaka, a magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja meusobno se
ponitavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana.
Ako na izolaciji troila nastane kvar, struja kvara prolazi kroz otpor
uzemljivaa i otpor pogonskog uzemljenja. Uslijed nastale razlike izmeu
ulazne i izlazne struje koja prolazi kroz jezgru transformatora, ona se
magnetizira i daje vrlo brzo impuls za iskljuenje prekidaa.
Pri normalnom pogonu, kad su struje u sve tri faze jednake, vektorski
zbroj struja iznosi nula. U tom sluaju jednak je i nuli zbroj
magnetskih tokova, pa se zbog toga u sekundarnom namotaju tog
transformatora nee inducirati nikakav napon.

Za ispravnost zatite automatskog iskljuivanja napajanja zatitnim ureajima

diferencijalne struje treba biti ispunjeno:
- ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa do tienog troila
- nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isklapanja sklopke
- doputeni napon dodira (50 V ili 25 V)

S obzirom da je vrijeme isklapanja ovakvih zatitnih ureaja manje od 0,1

sekunde, vrijeme isklapanja nije posebno propisano.
U sluaju vie serijski spojenih ureaja diferencijalne struje, da bi se osigurala
selektivnost, vremensko zatezanje moe maksimalno iznositi 1 sekundu.
Sva pogonska sredstva tiena strujnom zatitnom sklopkom potrebno je
uzemljiti tako da pri protjecanju struje kvara njihov uzemljiva ima dovoljno
maleni otpor uzemljenja tako da se na pogonskom sredstvu ne pojavi previsoki
napon dodira.
In (A)

0,03

0,1

0,3

0,5

RA ()

1660

500

166

100

50

Maksimalno dozvoljeni otpori uzemljenja TT mree ovisno o veliini

struje kvara (In) i FI sklopke pri Ud = 50 V

2.3.3 TT sustav - zatitna naponska sklopka (FU)

Zatitna sklopka automatski se isklapa ako izmeu kuita i pomonog
uzemljvaa nastane previsok napon. Ona se koristi samo kao dopunska
zatita.

FU sklopka u TT mrei

Jedan kraj naponskog releja spaja se s kuitima troila, a drugi kraj releja je
spojen s posebnim uzemljivaem.
Djelovanje ove zatite sastoji se u tome da se posredstvom naponskog releja
stalno nadzire napon izmeu kuita troila i pomonog uzemljivaa, pa ako
taj napon prijee odreenu granicu (50 V) relej isklapa troilo pomou
sklopke u vremenu od 0,1 s.
Zatitne naponske sklopke se obino grade tako da razliitim naponima
odgovara sljedei otpor uzemljivaa:
Napon
(V)

Otpor
uzemljivaa
()

24 V

200

50 V

600

65 V

800

Otpor uzemljivaa pri razliitim naponima

Ova mjera zatite nije pouzdana kad se primjenjuje za strojeve koji imaju
relativno dobro prirodno uzemljenje kao to su graevinski strojevi koji lee na
tlu na veim metalnim plohama, kada je tlo vlano ili mokro, jer tada postoji
mogunost da naponski relej bude premoten i da sklopka ne djeluje
pouzdano, [2].

2.3.4 TN sustav - isklop s napravama nadstrujne zatite

U TN sustavima uzemljuje se neutralna toka sustava odnosno zvjezdite
transformatora.

Sve izloene vodljive dijelove opreme, ureaja i instalacija, koje mogu doi
pod napon u sluaju kvara galvanski se povezuju sa zatitnim vodiem.

Zatitni vodi mora biti spojen na neutralnu toku sustava i uzemljen.

Kako bi se u sluaju kvara potencijal zatitnog vodia odrao to blie

potencijalu zemlje, zatitni vodi se uzemljuje i u drugim tokama.

TN-S sustav s nadstrujnim zatitinim ureajima

Karakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i presjeci vodia moraju se tako

odabrati da u sluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko
iskljuivanje napajanja u utvrenom vremenu prema vrijednostima iz tablice
za strujne krugove s prikljunicama nazivnih struja koje ne prelaze 63 A,
prenosivim i pominim troilima.
Nazivni napon mree prema zemlji
U0 (V)

Vrijeme iskljuenja
t (s)

120

0,8

230

0,4

277

0,4

400

0,2

580

0,1

Najvea vremena isklopa u TN sustavima

Ova zatitna mjera biti e djelotvorna ako je ispunjen slijedei uvjet:

U0 - napon faznog vodia prema zemlji

Zs - impedancija petlje kvara koja obuhvaa izvor, vodi pod naponom do
mjesta kvara i zatitni vodi izmeu mjesta kvara i izvora napajanja
Ia - struja djelovanja ureaja koja osigurava iskljuivanje napajanja u
propisanim vremenima, ovisno o vrsti strujnog kruga.
Ispravna zatita od indirektnog dodira s automatskim iskljuivanjem napajanja
mora iskljuiti u propisanom vremenu ili prije.
Da bi smo utvrdili vrijeme iskljuivanja nadstrujnog zatitnog ureaja potrebno
je poznavati njihove karakteristike isklapanja.
Kod primjene osiguraa s rastalnim ulocima iz t/I karakteristike se pomou
struje kvara Ia pronalazi vrijeme u kojem e osigura sigurno pregorjeti, to
vrijeme mora biti manje od zahtijevanog.

2.3.5 TN sustav - nulovanje

Prema nainu djelovanja, zatitna mjera od indirektnog dodira u TN sustavu s
automatskim iskljuivanjem napajanja pomou nadstrujnih zatitnih ureaja
jednaka je nulovanju, ali su uvjeti za ispravnost zatitne mjere razliiti.
Prema prijanjim tehnikim normativima za ispravno nulovanje moraju biti
ispunjeni slijedei osnovni uvjeti:

struja kvara mora biti vea od isklopne struje zatitnog ureaja a to je

ispunjeno ako je otpor petlje kojim prolazi struja kvara takav da je
ispunjeno:

Vf - fazni napon (V)

Rpe - otpor petlje ()
In - nazivna struja zatitnog ureaja (A)
k - faktor isklopne struje

Nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na nultom

vodiu niti u sluaju kratkog spoja, niti u sluaju zemljospoja nee pojaviti
napon vii od 50 V, a ako se pojavi da e se odrati samo najkrae vrijeme
odnosno do iskljuenja strujnog kruga zatitnim ureajem.
Nulti vodi treba obavezno uzemljiti kod napojne transformatorske stanice i
na vie mjesta u niskonaponskoj mrei.
Presjek nulvodia mora biti u odreenom odnosu spram presjeka faznih vodia.
Mora imati jednaki presjek kao fazni vodi ako presjek faznog vodia nije vei
od 16 mm2 kod bakrenih izoliranih vodova i kabela, odnosno ako presjek
vodia nije vei od 50 mm2 za nadzemne vodove. Ako su presjeci faznih
vodia vei od navedenih vrijednosti onda nulvodi moe imati za dva stupnja
manji presjek iz standardnog niza za presjeke vodia, ali nikada ne smije
presjek nulvodia biti manji od polovice presjeka faznog vodia.
Nulvodi mora sainjavati mehaniki i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj
duljini, te nigdje ne smije biti prekidan niti osiguraima niti drugim
zatitnim ureajima.

2.3.6 Zatitno uzemljenje u nulovanoj mrei

Ukoliko se u mrei nalaze troila tiena pojedinanim zatitnim uzemljenjem,
prijeti opasnost od pojave napona na nultom vodiu i na kuitima svih
nulovanih troila uslijed proboja izolacije vodia na troilu s pojedinanim
uzemljivaem.

Zatitno uzemljenje u nulovanoj mrei tieno pjedinanim zatitnim uzemljenjem

Za sluaj kvara na izolaciji troila tienog pojedinanim uzemljivaem, struja

kvara tee od pojedinanog uzemljivaa, preko pogonskog uzemljenja, prema
zvjezditu transformatora i u tom sluaju uzrokuje pad napona na pogonskom
uzemljenju koji die potencijal nultog vodia prema zemlji u cijeloj mrei to
moe predstavljati opasnost za ljude koji bi u tom trenutku dodirivali kuita
nulovanih troila.
Zbog ovoga se nulovanje i zatitno uzemljenje s pojedinanim uzemljivaem
primjenjuje u istim mreama samo onda ako je za sluaj kvara na izolaciji troila
tienog pojedinanim uzemljivaem sprijeena pojava vea od 50 V na nultom
vodiu. Taj e uvjet sigurno biti ispunjen ako je zadovoljeno:

Rp - ukupni otpor uzemljenja nultog vodia cjelokupne mree

Rz min - najmanji otpor od svih otpora pojedinanih uzemljivaa

Ako je Rp = 0,2 onda je mogua primjena zatitnog uzemljenja s pojedinanim

uzemljivaem u nulovanoj mrei bez provjere iznosa pojedinih uzemljivaa.

Zatitno uzemljenje u nulovanoj mrei s dodatnim povezivanjem na pojedinani

ili zatitni uzemljiva

Ako se u nulovanoj mrei pojedina troila jo dodatno povezuju i na

pojedinani ili zajedniki uzemljiva, struja kvara ima dva paralelna puta od
troila do transformatora: jedan nultim vodiem, drugi pojedinanim ili
zajednikim uzemljivaem.
Sada je ukupni otpor petlje Rpe manji pa e doi bre i sigurnije do prorade
nadstrujnih zatitnih ureaja.

Zbog toga je doputeno mijeanje ova dva sustava u istoj mrei bez ikakvih
dodatnih uvjeta.
Ovakvu kombinaciju nulovanja i zatitnog uzemljenja sa zajednikim
uzemljivaem esto susreemo u mreama vlastite potronje niskog napona u
elektroenergetskim postrojenjima, u elektranama i transformatorskim
stanicama. Sva su troila niskog napona nulovana, a jednako tako su kuita
tih troila i ureaja spojena na zajedniki uzemljiva objekta zbog
sprjeavanja pojave previsokog napona dodira uslijed kvara u mrei visokog
napona, [2]

2.3.7 Nulovanje u mrei sa zatitnim uzemljenjem

U mrei sa zatitnim uzemljenjem pojedinanim uzemljivaem nije
dozvoljeno nulovanje jednog troila, iz istih razloga iz kojih nije dozvoljeno da
se u nulovanoj mrei neko troilo zatitno uzemlji pojedinanim
uzemljivaem.
Ako se radi o mrei sa zatitnim uzemljenjem sa zajednikim uzemljivaem,
struja kvara ima dva paralelna puta od troila do transformatora jedan
preko uzemljivaa i zemlje, gdje je zbog velikog otpora struja mala i drugi kroz
spojni vod uzemljenja koji je povezan s pogonskim uzemljenjem gdje se
zatvara vei dio struje kvara jer je otpor petlje manji.
Stoga je mogue u mrei sa zatitnim uzemljenjem sa zajednikim
uzemljivaem provesti nulovanje pojedinih potroaa.
Nije dozvoljeno da se u mrei sa zatitnim uzemljenjem neko od troila
dodatno i nuluje.

Dio struje kvara (preko Rz1) tee preko zatitnog uzemljenja Rz0, ali u
pravilu vei dio struje tee preko pogonskog uzemljenja Rp. Sada je napon
nulvodia V0 u pravilu neto manji od sluaja zatitnog uzemljenja sa
pojedinanim uzemljivaem u nulovanoj mrei, ali jo uvijek moe biti vei
od 50 V. Stoga se izbjegava dodatno nulovanje troila u mrei sa zatitnim
uzemljenjem, [2].

Nulovanje u mrei sa zatitnim uzemljenjem

2.3.8 Zatita ureajima diferencijalne struje u TN sustavima

Princip rada zatitne strujne sklopke

Strujna zatitna sklopka u TN-C/S sustavu

Kod trofaznih troila, princip rada ovog ureaja je jednak samo to kroz jezgru
transformatora prolaze sva tri fazna vodia i prema potrebi neutralni vodi, ali
nikako ne smije prolaziti zatitni vodi PE.
Zatitni ureaji diferencijalne struje kad se koriste u TN sustavima, mogu se
koristiti samo u TN-S ili dijelu TN-C/S sustava gdje su neutralni i zatitni
vodi odvojeni.
U TN-C sustavu gdje se koristi PEN vodi, nije mogua primjena zatitnih
ureaja diferencijalne struje.
Zatitni ureaji diferencijalne struje proizvode se za slijedee nazivne struje:
In
(A)

0,03

0,1

0,3

0,5

Nazivne struje zatitnih ureaja diferencijalne struje

Za ispravan rad ove zatitne mjere mora biti ispunjen uvjet:

Zpe - impedancija petlje kvara

Vf - nazivni napon mree prema zemlji
Ia - struja kvara dovoljna da izazove isklapanje ureaja diferencijalne
struje u zahtijevanom vremenu:
0,4 s za strujne krugove s prikljunicama, za pokretna i prenosiva
troila
5 s za radijalne strujne krugove stabilnih troila, a koji ne mogu
utjecati na strujne krugove s prikljunicama
no kod zatitnih ureaja diferencijalne struje koji nemaju
vremensku zadrku isklopna vremena od nastanaka kvara do
isklapanja su vrlo kratka, 0.1 s

Zbog izvanrednih karakteristika, visoke pouzdanosti te vrlo kratkih vremena

isklapanja ovi ureaji su primjenjivi u svim uobiajenim tipovima
niskonaponskih mrea.
U skladu s prijanjim tehnikim normativima, u elektrinim mreama gdje je
primijenjeno nulovanje, nisu se primjenjivale strujne zatitne sklopke odnosno
ureaji diferencijalne struje kao sustavno rjeenje. Doputala se primjena FI
sklopki za pojedinana troila pod uvjetom da se masa troila nije spajala s
nulvodiem PEN ve se uzemljavala s posebnim uzemljivaem kao u TT
sustavu.

2.3.9 IT sustav
Zatitni ureaji:
- kontrolnici izolacije,
- nadstrujni zatitni ureaji te
- zatitni ureaji diferencijalne struje.
IT sustavi primjenjuju se u sredinama s tekim uvjetima rada kao to su
rudnici i u prostorima ugroenim od eksplozije.
Primjenjuju se i u industrijskim mreama u kojima nema jednofaznih
troila.
Sustav zatitnog voda u opisanom IT sustavu s kontrolnikom izolacije
odgovara, prema prijanjim tehnikim normativima, zatitnoj mjeri od
previsokog napona dodira nazvanoj sustav zatitnog voda.
U pogledu izoliranja zvjezdita mree od zemlje nema razlike izmeu stare
i nove tehnike regulative. Glede uzemljenja mase troila, sustav zatitnog
voda predvia samo jedan uzemljiva i zatitni vod za sva troila na
koji se spajaju i sve ostale pristupane metalne mase.

Otpor zatitnog uzemljenja RA je ogranien i ne smije biti vei od 20 .

Obvezna je primjena ureaja za trajan nadzor stanja izolacije sa zvunom
ili svjetlosnom signalizacijom za neispravno stanje (unutarnji otpor ureaja
ne smije biti manji od 15 k).
Ako se ne moe postii otpor uzemljivaa od 20 , u mreu se mora postaviti
relej koji nadzire napon zatitnog voda prema zemlji i koji iskljuuje cijelu
mreu ako taj napon prijee granicu doputenog napona dodira 50 V.
Prijanji tehniki propisi za izvoenje elektrinih instalacija u zgradama
nemaju odredbu o brzom iskljuivanju u sluaju drugog kvara, takve zahtjeve
postavljaju jedino tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima i
prostorima ugroenim od eksplozije.

2.3.10 IT sustav s kontrolnikom izolacije

Osnovna je karakteristika IT sustava niti jedan dio mree, koji se nalazi pod
naponom, ne smije biti direktno uzemljen, odnosno cijela mrea mora biti
izolirana od zemlje.
Mogue je uzemljenje zvjezdita samo preko velike impedancije, ija vrijednost
u pravilu iznosi ~ (5-6)Un ().
Mase troila moraju biti uzemljene a uzemljenje moe biti:
- pojedinano za svako troilo,
- skupno za nekoliko troila ili
- zajedniko za sva troila u mrei.
U sluaju proboja izolacije nekog od faznih vodia, prema masi troila potei
e struja zemljospoja male vrijednosti zato to se njezin strujni krug prema
izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih
ispravnih faznih vodia u mrei.

Struju zemljospoja moe se pojednostavljeno izraunati prema izrazu:

IT sustav s kontrolnikom izolacije

Budui da je struja kvara odnosno struja zemljospoja u sluaju prvog kvara

male jakosti i ne moe izazvati djelovanje nadstrujnih zatitnih ureaja, nuni
su ureaji za nadzor stanja izolacije koji pogonskom osoblju dojavljuju
nastanak kvara.
Kontrolnik izolacije mora dati zvuni ili vizualni signal u sluaju kvara, a mogu
biti graeni i da daju impuls za isklapanje mrea.
U takvim mreama potrebno je prvi kvar to bre ukloniti, jer ako se pod tim
okolnostima dogodi i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi, struja kvara moe
poprimiti znatne iznose i izazvati visoke napone dodira.
Veliina struje kvara i mogui napon dodira prvenstveno ovise o nainu
uzemljenja masa troila, [2].

2.3.11 IT sustav s pojedinanim uzemljivaem

Ako su sva troila u mrei uzemljena preko jednog zajednikog vodia na jedan
uzemljiva, kod istodobnog kvara na dva troila u razliitim fazama, struja
kvara ne prolazi zemljom ve od jedne faze na izvoru napajanja preko mjesta
prvog kvara, potom dijelom zajednikog zatitnog vodia i natrag fazom do
izvora te nastaju sline okolnosti kao u TN-S sustavu.
Da se ne bi predugo zadrao previsok napon dodira mora biti ispunjen sljedei
uvjet, [4]:

Nazivni naponi U0/U

Vremena isklopa u sekundama

(V)

Neutralni vodi nije

razdijeljen ili ga nema

Neutralni vodi
razdijeljen

230/400

0,4

0,8

400/690

0,2

0,4

580/1000

0,1

0,2

Najvea vremena isklopa u IT sustavu

Dva istodobna kvara u IT sustavu s pojedinanim uzemljivaem

Ako su mase troila uzemljene pojedinano ili po skupinama, a dva istodobna

kvara nastaju na troilima iz razliitih skupina i na razliitim fazama, na oba
troila nastupaju pojave sline kao u TT sustavu. Da se ne bi zadrao previsok
napon dodira moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:

2.4 Zatita bez naprava za isklop struje kvara

2.4.1 Zatita primjenom opreme klase II ili odgovarajuom izolacijom
Osim normalnom odnosno osnovnom pogonskom izolacijom, elektrini ureaji
opremaju se jo i dopunskom zatitnom izolacijom koja onemoguava dodir
ili spoj s vodljivim dijelovima ureaja koji mogu doi pod napon u sluaju kvara
na osnovnoj izolaciji.
Zatita se postie:
- izradom kuita troila od izolacijskih materijala,
- ugradnjom dopunske izolacije na opremu koja ima samo temeljnu
izolaciju te
- postavljanjem pojaane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom.
Elektrina oprema izraena s dvostrukom i pojaanom izolacijom oznaava se
simbolom kvadrat u kvadratu:

Ako se zatita postie dopunskom ili pojaanom izolacijom, radi raspoznavanja

vrste zatite na vanjskoj strani kuita postavlja se znak koji predstavlja
precrtani znak uzemljenja:

Ugrauje li se oprema i ureaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih

kuita, tada izolacijska kuita moraju imati stupanj zatite najmanje IP 2X to
znai da otvori moraju biti manji ili jednaki od 12 milimetara.

Kod opreme i ureaja klase II izloeni vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi
dijelovi ne smiju se spajati sa zatitnim vodiem.
Zbog toga prenosiva troila u prikljuenom kabelu imaju samo fazni i neutralni
vodi, a utika nema zatitni kontakt. Za ispravnost ove mjere zatite presudna
je kvaliteta i stanje izolacije troila, [2].

Elektrino troilo razreda II

2.4.2 Zatita elektrinim odjeljivanjem

Strujni krug troila se pomou transformatora za odvajanje ili motorgeneratora s namotima odgovarajue izolacije galvanski odvoji od ostale
elektrine mree.
Sekundarni krug se ne smije uzemljiti.
Zatitno djelovanje temelji se na injenici da e struja kvara i kod potpunog
spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo mala jer se strujni krug zatvara smo preko
otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodia.

Elektrino odjeljivanje

Budui da struja kvara raste s duinom prikljuenih vodova, preporua se da

umnoak nazivnog napona u voltima i duine strujnog kruga u metrima ne
prijee vrijednost od 100 Vm, pod uvjetom da duljina vodova strujnog kruga nije
vea od 500 metara.
Nazivni napon elektrino odvojenih strujnih krugova ne smije biti vei od 500 V.
Za razliku od prijanjih tehnikih normativa nova norma doputa mogunost da
se iz jednog izvora za elektriko odvajanje napaja vie troila, uz neke dodatne
uvjete, [4].

2.4.3 Zatita postavljanjem u nevodljivi prostor

Zatita od indirektnog dodira postavljanjem opreme i ureaja u nevodljivi
prostor primjenjuje se:
- u sluajevima kada se zatita od indirektnog dodira ne moe ostvariti
automatskim iskljuivanjem napajanja jer se napajanje ne smije ni
kratkotrajno prekinuti ili
- kada je zatita sa automatskim iskljuivanjem napajanja nepouzdana.
Pri toj zatiti dozvoljena je primjena opreme klase 0 kod koje se zatita od
elektrinog udara temelji samo na osnovnoj izolaciji, to znai da ne postoji
nikakva veza dostupnih vodljivih dijelova opreme sa zatitnim vodiem u
elektrinoj instalaciji, a sigurnost u sluaju nezadovoljavajue osnovne izolacije
se oslanja na okolinu.
Zadatak ove zatite je sprijeiti istodobni dodir dijelova opreme s razliitim
elektrinim potencijalima u sluaju kvara osnovne izolacije dijelova pod
naponom.

Ureaji i oprema s dostupnim vodljivim dijelovima moraju biti tako

rasporeeni u prostoru da u normalnom pogonu nije mogu istodobni dodir
dostupnih vodljivih dijelova razliitih potencijala.
Ako to nije mogue osigurati tada treba vodljive dijelove ureaja i opreme
meusobno povezati vodiem za izjednaenje potencijala bez spoja sa zemljom.
Zatita od indirektnog dodira izvodi se na taj nain da se elektrini ureaji
smjetaju u prostor u kojem su i podovi i zidovi nevodljivi i da su pri tome tako
razmjeteni da nije mogu istodobni dodir sa dvije mase (izloeni vodljivi
dijelovi) ili masom troila i bilo kojim stranim vodljivim dijelom, [2].

Osnovni zahtjevi za primjenu ove zatite:

u nevodljivim prostorima ne smije biti zatitnih vodia

mora se osigurati potreban sigurnosni razmak izmeu dostupnih vodljivih
dijelova ureaja i drugih vodljivih dijelova, a koji mora biti :
- meusobni razmak najmanje 2,5 m
- izvan dosega rukom najmanje 1,25 m

ako se ne mogu osigurati propisani sigurnosni razmaci, dostupni vodljivi

dijelovi ureaja se mogu izolirati ili odvojiti izolacijskim pregradama, i to
izolacijom ispitnog napona 2000 V (struja odvoda < 1 mA).
nevodljivi prostor mora biti izveden sa elektrinim otporom izolacijskih
zidova i podova i to najmanje:
- 50 k za elektrine instalacije Un < 500 V
- 100 k za elektrine instalacije Un > 500 V

Zatita od indirektnog dodira postavljanjem u nevodljivi prostor se rijetko

primjenjuje.

2.4.4 Zatita lokalnim izjednaavanjem potencijala bez spajanja sa

zemljom
Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom moe se postii tako da
sve vodljive mase troila i sve strane vodljive dijelove meusobno poveemo s
vodiem za izjednaavanje potencijala, a pri tome se mora osigurati da ni
troila, niti strane vodljive mase, ni vodi za izjednaavanje potencijala nemaju
nikakvog galvanskog spoja sa zemljom ili uzemljivanim dijelovima.
U takvim uvjetima u sluaju proboja izolacije prema masi nekog troila i svi
strani vodljivi dijelovi poprime jednak napon, te u tom prostoru nema razlike
potencijala pa nema ni napona dodira.
Budui da je struja kvara jednaka struji odvoda, nema ni znaajnog pada
napona du vodia za izjednaavanje potencijala, pa ni opasnosti od takvog
uzroka.

Troila i instalacije mogu raditi u sluaju kvara na izolaciji.

Ukoliko u takvom prostoru postoji vodljiv pod vezan za izjednaavanje
potencijala i izoliran od zemlje, postoji opasnost razlike potencijala pri ulasku
u takav prostor, to se moe sprijeiti postavljanjem izolacijskih prostirki na
ulazu ili slino.
Zatita se primjenjuje uz zatitu postavljanjem u nevodljivi prostor, inae se
rijetko primjenjuje.

METODE ZATITE OD DIREKTNOG DODIRA

Direktan dodir - neposredan dodir aktivnih dijelova.

Aktivni dijelovi, (dijelovi koji su za vrijeme pogona pod naponom)
moraju biti u cijelosti :
izolirani ili
zatieni od direktnog
dodira.
Zatita od direktnog dodira aktivnih dijelova moe se provesti :

zatvaranjem

poloajem

rasporedom.

Prevlake lakom, emajlom, oksidnim slojem te razna vlaknasta

opredanja ne smatraju se dovoljnom mjerom za zatitu od
direktnog dodira.
Zatita zatvaranjem provodi se:
raznim pregradama,

reetkama,

izbuenim limovima i sl.

Razine zatite zatvaranjem :

1 - prsti kroz otvor ne prolaze;
2 - kroz svaki otvor moe proi po jedan ili dva prsta - ogranienje: korijen prstiju;
3 - u otvor se mogu uvui etiri prsta - ogranienje: korijen palca;
4 - palac savijen prolazi kroz otvor - ogranienje: irina dlana (ne uvijek);
5 prolaze svi prsti - ogranienje: irina ake;
6, 7, 8 i 9 - prolaz ruke - ogranienje: u razliitim dijelovima ruke;
10 - otvor dovoljno velik da se provue cijela ruka i dio ramena
- ogranienje : glava i tijelo ovjeka

Ispitivanje razine zatvaranja ispitnim prstom.

Pokrovi, zatitne reetke, kuita i slino, moraju biti

pouzdano uvreni i mehaniki otporni.

Na slici je prikazano ispitivanje mehanike otpornosti limenog pokrova elektrinog

ureaja. Deformiranje pokrova pri djelovanju sile od 392 N (oko 40 kp) ne smije biti
toliko da se razmak d smanji ispod propisanog minimuma.

Zatvaranje kao zatitna mjera nije potrebno ako se upotrebljavaju:

nazivni naponi nii od 42 V (osim u prostorijama ugroenim
eksplozivno i od poara)
pri elektrolizi, zavarivanju, kod pei za arenje i slino,
ako je zatita iz pogonsko-tehnikih razloga neprovediva.
-

U tim okolnostima treba izolirati pod i upotrebljavati iskljuivo:

- izolirane izme
- izolirane rukavice
- izolirani alat.

LITERATURA
[1] Amir Halep, Elektrine instalacije i osvjetljenje, Sarajevo 2000.
[2] Egon Mileusni, Bernard Jinek, Ispitivanje elektrinih instalacija
niskog napona, Zagreb 2011.
[3] Vjekoslav Srb, Elektrine instalacije i niskonaponske mree, Zagreb
1982.
[4] http://www.zvne.fer.hr/
[5] http://www.trafostanice.com.hr/