Izvanugovorna teta

tetna radnja mogla bi se definirati kao inidba ili propust tetnika, kojom je prouzroena teta
odreenoj osobi. tetna radnja je, osim inidbe, i svaki propust odnosno pasivno dranj, kojim je
tetnik propustio uiniti zakonsku ili ugovornu obvezu. tetna radnja moe nastati na dva
osnovna naina: graanskim, odnosno izvanugovornim prijestupom (deliktom) i neispunjenjem
ugovorne obveze.
Graanskim, odnosno izvanugovornim prijestupom smatramo tetnu radnju koja za posljedicu
nije imala neispunjenje zakljuenog ugovora izmeu stranaka, a ipak je njezina posljedica teta.
tetnik prouzroi tetu a da s oteenim ne mora biti u poslovnoj ili bilo kakvoj drugoj vezi. Tu se
radi o imovinsko-pravnom ili graansko-pravnom deliktu. Takvom tetnom radnjom nastaje
izravan odnosno izvoran odnos izmeu tetnika i oteenika. tetnik je duan naknaditi tetu tek
na zahtjev oteenika za naknadom.
teta je posljedica ili rezultat ostvarenja tetne radnje; izmeu tetne radnje i tete mora postojati
uzrono posljedina veza koju dokazuje oteenik jer se uzronost, kao preduvjet odgovornosti
za tetu nikad ne presumira.
Odgovornost za tetu institut je obveznog prava. Temeljem tog instituta oteena strana ima pravo
zahtijevati naknadu za poinjenu joj tetu, a tetnik ima obvezu naknaditi tetu oteenoj osobi.
Da bi postojala odgovornost za tetu neke osobe, moraju se u naelu, kumulativno ispuniti nuan
osoba je izvrila protupravnu radnju prema oteeniku; i dovoljan uvjet postojanje uzronoposljedine veze izmeu izvrene protupravne radnje i nastale tete.
Izvanugovorna odgovornost za tetu postoji kad teta bude prouzroena graanskim
deliktom.

Propisi:
BRUXELLES I.
Uredbu je donijela Europska Zajednica po uzoru na Bruxellesovu konvenciju o
nadlenosti, priznanju i ovrsi sudskih odluka u graanskim i trgovakim
predmetima 1968. Ova uredba predstavlja novelu te konvencije te se iz tog
razloga naziva Bruxelles I.
Ova se Uredba primjenjuje u graanskim i trgovakim predmetima, bez obzira na
prirodu i vrstu suda. Ta se ne odnosi posebno na porezne, carinske i upravne
predmete. Uredba se ne primjenjuje na:
a) osobna stanja i pravnu sposobnost fizikih osoba, vlasnika prava iz branih
odnosa, oporuke i nasljeivanje;
b) steajeve, prinudne nagodbe i sline postupke;
c) socijalno osiguranje;
d) arbitrau.
Ova Uredba se primjenjuje samo na pokrenute pravne postupke i na isprave koje su
formalno sastavljene ili registrirane kao javne isprave nakon njezinog stupanja na
snagu.
2. Meutim ako je u dravi lanici porijekla pokrenut postupak prije stupanja na
snagu ove Uredbe, odluka donesena poslije tog dana priznaje se i ovruje u skladu s
III. Poglavljem,
a) ako je postupak u dravi lanici porijekla pokrenut nakon stupanja na snagu
Bruxelleske ili Luganske konvencije kako u dravi lanici porijekla tako i u dravi
lanici gdje je podnesen zahtjev;
b) u svim drugim sluajevima, ako se nadlenost zasniva na pravilima koja
odgovaraju onima bilo iz II. Poglavlja ili konvencija zakljuenih izmeu drave lanice
porijekla i drave lanice gdje je zahtjev podnesen, a ta su pravila bila na snazi kad
je postupak pokrenut.

Opa nadlenost:
Osobe sa prebivalitem u toj nekoj od drava lanica, bez obzira na
dravljanstvo, moe biti utuene pred sudovima te drave. Nadlenost ne

ovisi o dravljanstvu stranaka. Sud drave tuenikova prebivalita je nadlean

i onda kad je on dravljanin druge drave ak i onda kad ta drava nije
lanica. Ovom Uredbom je odreena samo meunarodna nadlenost. Koji sud
drave tuenikova prebivalita e biti stvarno i mjesno nadlean e se
odrediti prema unutranjem pravu te drave. Ako osoba nema dravljanstvo
niti jedne drave predlae se vezanost za neku drugu okolnost poput
boravita.
Posebna nadlenost:
Osim u dravi prebivalita tuenika, tuitelj moe postupak pokrenuti pred
sudovima neke druge drave sa kojom je predmet spora osobito povezan.
lanak 5.propisuje da osoba s prebivalitem u nekoj dravi lanici moe biti
utuena u drugoj dravi lanici, u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti
za tetu ili odgovornosti koja je istovjetna toj odgovornosti, pred sudom
mjesta gdje je tetni dogaaj nastupio ili mogao nastupiti.
Isti taj lanak ureuje i mjesnu nadlenost sudova drava lanica. Sud mjesta
gdje je tetni dogaaj nastupio ili gdje bi mogao nastupiti mjesno je nadlean,
bez obzira na pravila o legis fori.
Nadlenost u adhezijskim postupcima:
Propisuje nadlenost sudova drava lanica za izvanugovornu odgovornost
za tetu o kojoj se odluuje u adhezijskom postupku u okviru kaznenog
postupka. Za zahtjeve za popravljanje tete ili povrat u prijanje stanje, koji
se temelje na kaznenom djelu,tuba se moe podnijeti pred kaznenim sudom
pred kojim se vodi kazneni postupak ako taj sud moe odluivati i o
graanskopravnim stvarima.
Pretpostavka za nadlenost je da je oteenik u kaznenom postupku
postaviograanskopravni zahtjev.

Rim II.
nadopunjuje i zamjenjuje Bruxellesku konvenciju iz 1968. o nadlenosti i ovrsi odluka
u graanskim i trgovakim predmetima.
Polje primjene ratione materiae:

Pozitivnim je izriajem propisano da se Uredba primjenjuje na izvanugovorne

obveze u graanskim itrgovakim stvarima u sluajevima koji ukljuuju sukob

zakona.Prvenstveno se namee pitanje tumaenja pojma izvanugovornih

obveza pa je tu bitno odreenje pojma tete kao bilo koje posljedice
proizale ili za koju je vjerojatno da e proizai iz tetneradnje, stjecanja bez
osnove, poslovodstva bez naloga ili culpa in contrahendo. Takoer se navodi i to
kako se Uredba odnosi ne samo na izvanugovorne obvezekoje su nastale ve i na
one za koje je vjerojatno da e tek nastati.
Sve navedeno nije, meutim,dostatno za tono odreenje pojma
izvanugovornih obveza, te je potrebno pribjei njegovom tumaenju. Pritom
je zakonodavac bio od pomoi utoliko to je u recitalima uputio na to da je taj
pojam podloan tumaenju koje ne zavisi ododreenog nacionalnog prava.
Takoer je navedeno da ukljuuje jednakoobjektivnu kao i subjektivnu
odgovornost.
Nadalje, polje primjene rationemateriae i odredbe ove Uredbe trebaju biti
tumaene u skladu s Uredbom BriselI te propisima koji se odnose na pravo
mjerodavno za ugovorne obveze, pri emu se misli na Rimsku konvenciju.
Polje primjene ratione teritorii
Uredba Rim II primjenjuje se na podruju svih drava lanica izuzev
Danske. Naime, sukladno lancima 1. i 2. Protokola o poloaju Danske,dodanom Ugovoru o
Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Danska a priori ne sudjeluje u suradnji
temeljem Glave IV. Ugovora koja seodnosi na Vize, azil, useljenje i druge politike povezane sa
slobodnimkretanjem osoba, to ukljuuje i usvajanje ove Uredbe
Polje primjene ratione temporis
Budui da se radi o uredbi, nije potrebno preuzimanje u
nacionalnazakonodavstva, ve je Uredba Rim II obvezujua u cijelosti i
izravno primjenjivau dravama lanicama od trenutka koji je njome propisan.
Ona postavlja dvojakiuvjet za svoju primjenu s obzirom na vrijeme. Naime,
prema opim pravilima ostupanju na snagu propisa Zajednice, ova Uredba
stupa na snagu dvadesetogdana od objavljivanja u Slubenom glasilu, te je
njome propisano da
se primjenjuje na sve tetne dogaaje koji su nastupili nakon toga dana, tj. 20
.kolovoza 2007.
Takoer je propisano da se primjenjuje od 11. sijenja 2009. nadalje
Naelo univerzalnosti i iskljuenje
renvoi
U duhu dosadanjih propisa sekundarnog prava Zajednice koji
ureuju pitanja meunarodnog privatnog prava, i Uredba Rim II poiva na naelu primjene
erga omnes. Naime, pravo odreeno ovom Uredbom primjenjuje se bez obzira je li ili nije pravo
drave lanice. Stoga takva pravila djeluju jednakokao i autohtona kolizijska pravila unutarnjeg
prava ija primjena nije uvjetovana uzajamnou.

To je klasini izbor koji je ve okuan u Rimskoj konvenciji.

Meutim, kada je u pitanju propis Zajednice, potrebno je potivati ogranienjakoja proizlaze
iz na Zajednicu prenijetih ovlasti, naela podrednosti i
Odnos s drugim pravnim izvorima
Iako je nepoeljno stanje u kojem se pravila meunarodnog privatnog pravanalaze u nekoliko
propisa i u kojem postoje razlike izmeu tih pravila, ono jestvarnost u pravu Zajednice. Uredba
Rim II stoga sadri pravila o usklaivanjunjezine primjene u odnosu na postojee propise
Zajednice, kao i meunarodneugovore.
Kada je u pitanju odnos s drugim propisima Zajednice, Uredba RimII im daje prednost ako
kolizijskopravno ureuju posebne vrste izvanugovornihobveza.
U uvodnom dijelu Uredbe takoer se navodi da ona ne prijei primjenudrugih propisa koji
utvruju pravila stvorena kako bi doprinijela urednomdjelovanju unutarnjeg trita ukoliko ne
mogu biti primijenjena zajedno
s pravom mjerodavnim prema pravilima ove Uredbe. Primjena odredabamjerodavnog prava
odreenog pravilima ove Uredbe ne ograniava slobodnokretanje roba i usluga kako je ureeno
propisima Zajednice
Kada su pak u pitanju meunarodne konvencije, valja razlikovati meunarodnekonvencije
zakljuene s treim dravama i one zakljuene iskljuivo izmeudvije ili vie drava lanica.
Prve spomenute konvencije imaju prednost predUredbom u mjeri u kojoj propisuju kolizijska
pravila za izvanugovorne obveze.To pod uvjetom da je drava lanica stranka odreenog
meunarodnog ugovorau vrijeme usvajanja ove Uredbe, jer nakon donoenja Uredbe drave
lanicenemaju vie pravo samostalno sklapati meunarodne ugovore koji bi
Rationemateriae zadirali u postojee propise Zajednice
Nasuprot navedenom, u odnosima izmeudrava lanica Uredba ima
prednost pred konvencijama zakljuenima iskljuivoizmeu dvije ili vie od
njih u mjeri u kojoj se te konvencije odnose na pitanjaureena samom
Uredbom
Ope kolizijsko pravilo
Autonomija volje stranaka jedno je od osnovnih naela nove Uredbe,
stoga je pod uvjetima koje ona propisuje stranaki izbor presudan za utvrivanjemjerodavnog
prava. Ope podredeno pravilo koje sadri Uredba Rim II upuujena pravo mjesta nastanka tete,
s time da predvia dva izuzetka: prvi, zasluajeve u kojima oboje, i oteenik i tetnik, imaju
svoje uobiajeno boraviteu istoj dravi i, drugi, u obliku izbjegavajue klauzule. Takoer, bitnim se
iniosvrnuti na sluajeve izvanugovorne odgovornosti iz prometnih nesrea jer iakosu pokriveni
opom odredbom, imaju odreene posebnosti
Lex autonimiae

U skladu s opim trendovima irenja stranake autonomije u usporednommeunarodnom

privatnom pravu izvan tradicionalnih okvira,Uredba Rim II omoguava strankama
izvanugovornog odnosa podvrgnuti ga pravu kojeizaberu. Iako je u sustavu
Uredbe Rim II odredba o stranakom izborumjerodavnog prava smjetena iza
ope i posebnih kolizijskih odredbi, ona praktiki ima prednost pred njima u

svim onim sluajevima kada je udovoljenonjezinim uvjetima. Stoga je

poveznica stranakog izbora zapravo primarna poveznica,
iako njezino mjesto u sustavu poveznica u Uredbi mogue ukazujena
suprotno.
Sloboda izbora stranaka predmetom je ogranienja i s obzirom na
vrstuizvanugovorne obveze. Javni interesi nalau iskljuenje u odnosu
na prouzrokovanje tete u okoliu, povrede prava trinog natjecanja, kao i k
od povreda prava intelektualnog vlasnitva s obzirom na njihovu
teritorijalnost.
Lex loci damni
Ope pravilo glasi da je za izvanugovornu obvezu proizalu iz tetne radnjemjerodavno pravo
drave u kojoj je teta nastala, bez obzira na dravu u kojoj jenastupio dogaaj koji je prouzroio
nastalu tetu i bez obzira na dravu ilidrave u kojima su nastale neizravne posljedice tog
dogaaja. Iako je naelo lex loci delicti commissi osnovno kolizijskopravno rjeenje za
izvanugovorneobveze u doslovce svim dravama lanicama
Stoga navedena odredba razlikuje tri sastavna dijela izvanugovorneobveze:
(a) dogaaj koji je prouzroio nastanak tete,(b) izravnu tetu i(c) neizravne
tetne posljedice.
Lex firmae habitationis communis
Kada i oteenik i tetnik imaju svoje uobiajeno boravite u istoj dravi uvrijeme nastanka tete,
primjenjuje se pravo te drave, a ne
lex loci damni
.
Smatra se to iznimkom koja u ovom sluaju, jednako kao i odredba omjerodavnosti
lex loci damni
u ostalim sluajevima, odgovara opravdanimoekivanjima obiju stranaka jer im je objema
unaprijed poznato
UredbaRim II ne odreuje sadraj pojma uobiajenog boravita fizike osobe. Ono tonavodi jest
da je uobiajeno boravite fizike osobe koja djeluje u okviru
svoje poslovne djelatnosti njezino glavno poslovno mjesto.
S druge strane, uobiajeno boravite pravnih osoba podrobnije je odreeno. Prvenstveno pravilo
glasi da jeuobiajeno boravite trgovakih drutava i drugih tijela, bez obzira nastaju li natemelju
upisa u upisnik ili ne, mjesto njihove sredinje uprave. Meutim, kadadogaaj koji je prouzroio
tetu nastupi ili teta nastane u okviru
poslovanja podrunice, zastupnitva ili bilo kojeg drugog poslovnog nastana, mjesto ukojem je
smjetena podrunica, zastupnitvo ili bilo koji drugi poslovni nastansmatra se mjestom
uobiajenog boravita
zbjegavajua klauzula
Navedena opa pravila koja propisuju mjerodavnost
lex loci damni
i

lex firmae habitationis communis

u iznimnim sluajevima mogu zbog
svoje krutosti biti potrebita ispravka koji Uredba prua u obliku izbjegavajue klauzule
Kada je iz svih okolnosti sluaja jasno da je tetna radnja oito u uoj vezi
sdravom razliitom od one iz [lanka 4.] stavaka 1. i 2. [Uredbe Rim
II], primjenjuje se pravo te druge drave. Oito
ua veza s drugom dravom moese temeljiti posebice na prethodnom
odnosu izmeu stranaka, kao to je ugovor koji je usko povezan s odnosnom
tetnom radnjom.

3.4. Izbjegavajua klauzula

Navedena opa pravila koja propisuju mjerodavnost
lex loci damni
i
lex firmae habitationis communis
u iznimnim sluajevima mogu zbog
svoje krutosti biti potrebita ispravka koji Uredba prua u obliku izbjegavajue klauzule.
Takva je mogunost prvi put uvedena u austrijsko meunarodno privatno pravo,
a danas je rasprostranjena i u drugim dravama, ukljuujui Lihtentajn, Njemaku, vicarsku i
Ujedinjeno Kraljevstvo.
Opa izbjegavajua klauzula u lanku 4. stavku 3. Uredbe Rim II glasi:Kada je iz svih okolnosti
sluaja jasno da je tetna radnja oito u uoj vezi sdravom razliitom od one iz [lanka 4.]
stavaka 1. i 2. [Uredbe Rim II], primjenjuje se pravo te druge drave. Oito
ua veza s drugom dravom moese temeljiti posebice na prethodnom odnosu izmeu stranaka,
kao to je ugovor koji je usko povezan s odnosnom tetnom radnjom.
104
Ispravljanje rezultataupuivanja treba biti mogue samo u iznimno rijetkim sluajevima, pa se
stogaova odredba treba strogo tumaiti. To posebice proizlazi iz dijela odredbe kojiglasi oito u uoj vezi,
kao i iz prethodnih odredbi ije upuivanje
ispravlja jer su one nomotehniki oblikovane, ne u obliku predmnijeva, ve kao stroga pravila.
105
Odredba takoer prua primjer okolnosti u kojima bi moglo, ali ne moranuno, biti osnove za
njezino djelovanje prethodni odnos izmeu stranaka.Takav prethodni odnos poglavito postoji iz
ugovora, primjerice kada je ugovor proglaen nitetnim. U tim okolnostima mogue je
primijeniti pravo koje bi bilomjerodavno za taj ugovor i na taj nain potivati opravdana
oekivanja stranakakao i dosljednost u dijeljenju pravde. Ako bi, meutim, takav prethodni
odnos bio iz potroakog ugovora ili pojedinanog ugovora o radu u odnosu na koji jeizbor
mjerodavnog prava ogranien prisilnim pravilima inae mjerodavnog prava, ova odredba ne bi
imala uinka na takva prisilna pravila
Posebno ureenje prometnih nezgoda:

kao mjerodavno primjenjuje pravo drave u kojoj je dolo do nesree,a na temelju ope odredbe
lanka 4. Uslijed vrlo razliitih iznosa naknada kojedodjeljuju nacionalni sudovi pojedinih drava
lanica, mogue je da se u sluajukada oteenik u prometnoj nezgodi koja se dogodila u jednoj
dravi, imauobiajeno boravite u drugoj dravi,
108
iznos naknade izraunava prema pravu istandardima prve drave, a ne one u kojoj ima uobiajeno
boravite i u kojoj ese oporavljati od ozljeda i mogue ivjeti s posljedicama te nesree.
109
S tim usvezi Uredba Rim II u svojem uvodnom dijelu navodi kako sud u opisanimsluajevima
treba uzeti u obzir sve odluujue stvarne okolnosti pojedinanertve, ukljuujui posebice
stvarne gubitke i trokove naknadne skrbi izdravstvene njege
Posebna kolizijska pravila
Posebna pravila predviena su za sljedee vrste odgovornosti: odgovornostza proizvode,
nepoteno trino natjecanje i radnje ograniavanja slobodnogtrinog natjecanja, tetu u okoliu,
povredu prava intelektualnog vlasnitva teindustrijsku akciju. Ona imaju prednost pred opim
pravilima, no ona katkadupuuju natrag na njih
Odgovornost za proizvode:
posebna odredba prvenstveno upuuje na opu odredbu koja se primjenjuje kada i oteenik i
tetnik imaju uobiajeno boravite u istoj dravi, iza izvanugovornu obvezu proizalu iz tete
koju je prouzroio proizvod,mjerodavno je
lex firmae habitationis communis
Ako ne postoji takav stjecajokolnosti, mjerodavno je:(a) pravo drave u kojoj je oteenik
imao svoje uobiajeno boravite uvrijeme nastanka tete, ako je proizvod bio prisutan na tritu te
drave,ili ako tome nije tako,(b) pravo drave u kojoj je proizvod pribavljen, ako je proizvod bio
prisutanna tritu te drave, ili ako tome nije tako,(c) pravo drave u kojoj je teta nastala, ako je
proizvod bio prisutan natritu te drave.
Nepoteno trino natjecanje i radnje ograniavanja slobodnog trinog natjecanja
Osnovno je pravilo da je pravo mjerodavno za izvanugovornu obvezu proizalu iz radnje
nepotenog trinog natjecanja pravo drave u kojoj ima ili jevjerojatno da e imati uinak na
odnose izmeu takmaca na tritu ili skupneinterese potroaa
kada radnja nepotenogtrinog natjecanja ima uinak iskljuivo na interese odreenog takmaca.
Tadase primjenjuju ope odredbe sadrane u lanku 4. Uredbe Rim II.
Druga kategorija izvanugovornih obveza u lanku 6. Uredbe Rim II jesu
one proizale iz ogranienja trinog natjecanja. Za te odnose Uredba Rim II predvia mjerodavn
ost prava drave na ijem tritu ogranienje ima ili jevjerojatno da e imati uinak.
Dakle, potvruje se mjerodavnost prava draveodnosnog trita
lex mercati

teta u okoliu
Posebna odredba proglaava mjerodavnim za izvanugovornu
obvezu proizalu iz tete u okoliu, ili tete pretrpljene od strane osoba ili imovinsketete kao
posljedice takve tete pravo drave u kojoj je teta nastala, izuzev akoosoba koja zahtijeva
naknadu tete izabere kao temelj svoje tube pravo drave
nastupa dogaaja koji je prouzroio tetu. To dakako ako se stranke nisusporazumjele o mjerodavnom
pravu u skladu s lankom 14. Ralanjujui
ovo posebno kolizijsko pravilo razvidno je da sadri dvije alternativne povezniceoblikovane in
favorem oteenika kojem je omoguen jednostrani izbor izmeunjih. Nasuprot tome, tetnik
nema nikakav utjecaj na to hoe li mjerodavno pravo biti odreeno na temelju poveznice
locus damni ili locus actus
Povreda prava intelektualnog vlasnitva
Isprva nije bila predviena posebna odredba za ovu kategoriju izvanugovornihobveza niti su one
bile iskljuene iz polja primjene Uredbe. Tijekom javnih konzultacija ukazano je na taj
nedostatak. Zakonodavac se opredijelio zaureenje ovih obveza u okviru Uredbe. Primarno
kolizijsko pravilo glasi da jeza izvanugovornu tetu proizalu iz povrede prava intelektualnog
vlasnitvamjerodavno pravo drave za koju se trai zatita.
Pri opravdanju ovogodstupanja od opeg pravila o mjerodavnom pravu, Uredba navodi da
valjaodrati ope priznato naelo
lex loci protectionis
Industrijska akcija
Toan sadraj pojma industrijske akcije, kao to je trajk ili
lock-out razlikuje se od jedne drave lanice do druge i podvrgnut je
unutarnjim pravilima svake drave lanice. S ciljem zatite prava i obveza radnika i poslodavaca,
Uredba Rim II pretpostavlja kao ope naelo primjenu pravadrave u kojoj je industrijska akcija
provedena.
U literaturi se takoer navodida je industrijska akcija usko povezana s javnim poretkom mjesta
njezina provoenja, da je jednostavno nezamisliva primjena nekog drugog prava, te dase to pravo
protee i na privatnopravne posljedice sudjelovanja u takvoj akciji.
2. Obveze iz kvazikontrakata
Zakonodavac je uvjerenja da je potrebno predvidjeti posebne odredbe
kada je izvanugovorna obveza nastala zbog radnje koja nije tetna radnja u smisluUredbe
(obligatio quae quasi ex contractu nascitur), i pritom razlikuje condictio sine causa, negotiorum
gestio i culpa in contrahendo
Stjecaj bez osnove
Prvenstveno, ako se takva izvanugovorna obveza odnosi na postojeiodnos izmeu stranaka, kao
to je odnos koji proizlazi iz ugovora ili tetneradnje, a koji je usko povezan s tim stjecanjem bez
osnove, podvrgnuta je pravukoje je mjerodavno za taj odnos.
Podredno tome, kada mjerodavno pravo nemoe biti utvreno na temelju ovog pravila, a stranke
imaju svoje uobiajeno boravite u istoj dravi u vrijeme nastupa dogaaja koji je prouzroio
stjecanje bez osnove, mjerodavno je

lex firmae habitationis communis

. Naposljetku, akonije mogue utvrditi mjerodavno pravo niti na jedan od dva opisana
naina, primjenjuje se pravo drave u kojoj se dogodilo stjecanje bez osnove. Kada je izsvih
okolnosti sluaja jasno da je izvanugovorna obveza, proizala iz
stjecanja bez osnove, oito ue povezana s dravom razliitom od one koju odreujunavedene
poveznice, primjenjuje se pravo te druge drave.
Poslovodstvo bez naloga
Jednako kao i u sluaju stjecanja bez osnove postoje tri poveznice
u podrednom odnosu koje utvruju mjerodavno pravo te posebna izbjegavajuaklauzula koja je
istovjetna navedenoj pa ju nije potrebno ponavljati. Prematome, ako se izvanugovorna obveza
proizala iz radnje poduzete bez potrebnogovlatenja u svezi s poslovima druge osobe
(negotiorum gestio) odnosi na postojei odnos izmeu stranaka, kao to je odnos ex contractu
Ili ex delicto, koji je usko povezan s tom izvanugovornom obvezom, prosuuje se premaistom
pravu prema kojem i taj odnos. Ne moe li mjerodavno pravo biti utvrenona opisani nain, a u
vrijeme nastupa dogaaja koji je prouzroio nastanak tetestranke imaju svoje uobiajeno
boravite u istoj dravi, mjerodavno je pravo tedrave. Ako niti to nije mogue primijeniti na
injenice sluaja, mjerodavno je lex loci actus
Culpa in contrahendo
Pravo mjerodavno za izvanugovornu obvezu proizalu iz postupanja koja su prethodila
zakljuenju ugovora, bez obzira na to je li ugovor doista zakljuen ili nije, stvarni je ili putativni
lex conctracti Kada mjerodavno pravo ne
moe biti utvreno na temelju ovog pravila, tada Uredba predvia tri alternativne poveznice:
(a) lex loci damni
ili
(b) lex firmae habitationis communis
u vrijeme nastupa tetnog dogaaja ili(c) pravo drave razliite od onih iz toaka (a) i (b) kada je
iz svih okolnostisluaja jasno da je izvanugovorna obveza, proizala iz postupanja koja
su prethodila zakljuenju ugovora, oito ue povezana s tom dravom.
U uvodu Uredbe posebno se naglaava da je pojam culpa in contrahendo podloan nezavisnom
tumaenju radi postizanja ujednaenosti te da ne treba bitinuno tumaen prema pojmovima koje
poznaje odreeno nacionalno pravo.
NAE PRAVO: ZRSZ RH
lanak 28.
Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije
drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo

mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije
za oteenika.
Pravo iz stavaka 1. ovog lanaka mjerodavno je i za izvanugovornu odgovornost za
tetu koja je nastala u vezi s pravnim odnosima iz lanaka 27. ovog zakona.
Za protupravnost radnje mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili gdje
je posljedica nastupila, a ako je radnja izvrena ili je posljedica nastupila na vie
mjesta - dovoljno je da je radnja protupravna po pravu bilo kojega od tih mjesta.

lanak 29.
Ako je dogaaj iz kojeg proizlazi obveza za naknadu tete nastao na brodu, na
otvorenom moru ili u zrakoplovu, pravom mjesta gdje su se dogodile injenice koje
su uzrokovale obvezu naknade tete smatra se pravo drave iju pripadnost brod
ima odnosno pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.

OSTALI UGOVORI KOJI SE PRIMJENJUJU: