Osnovi prava intelektualnog vlasnitva blok I openito o pravu

intelektualnog vlasnitva

Ono to vodi i vue svijet nisu lokomotive, nego ideje!

Pojam prava intelektualnog vlasnitva

Sam pojam intelektualno vlasnitvo, odnosno kovanica intellectual property prvi put se spominje u presudi
okrunog suda amerike savezne drave Massachussets iz 1845. godine.
Ova sauvana presuda smatra se prvim pisanim izvorom koji sadri termin intelektualno vlasnitvo, no postoje
indicije kako je ovaj izraz bio u upotrebi i mnogo ranije.
Dokaz za to moemo pronai i u pravnoj teoriji i francuskoj literaturi, gdje je godinu dana kasnije, odnosno 1846.
godine, izraz propriete intellectuelte prvi put upotrijebio Alfred Nion u svom djelu Droits civils des auteurs,
artistes et inventeurs.

Pojam prava intelektualnog vlasnitva

Od prvog pominjanja pojma, pravni sistemi irom svijeta polagano usvajaju jedinstvene standarde sadraja i
primjene intelektualnog vlasnitva.
Kada bi eljeli jednu krovnu definiciju za itav fenomen intelektualnog vlasnitva tada bi poli od injenice da je
za pravnu nauku intelektualno vlasnitvo u prvom redu (posebno) pravo.
to to konkretno znai? Sam pojam intelektualnog vlasnitva oznaava posebna, specifina, prava koja imaju
autori, pronalazai i ostali nosioci intelektualnog vlasnitva.

Intelektualno vlasnitvo, znai, nije neko konkretno, materijalno vlasnitvo nad nekim predmetom, ve pravo,
odnosno skup ovlatenja koje pravni poredak zemlje priznaje nosiocu intelektualnog vlasnitva.

Pojam prava intelektualnog vlasnitva

Koja su to ovlatenja i na koji nain se ostvaruju, kako emo vidjeti, zavisi od vrste djela koje titimo i pravnog
sistema u kojem traimo zatitu.
Zahvaljujui vrlo ranim multilateralnim konvencijama, podruje intelektualnog vlasnitva jedno je od rijetkih
grana prava koje uiva visok nivo usaglaenosti u veini svjetskih pravnih sistema.

1
U novije vrijeme, kroz rad velikih multilateralnih organizacija poput Svjetske trgovinske organizacije ili
Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo, polako dolazi do daljeg ujednaenja ostvarivanja sadraja
prava na meunarodnom nivou.

Ignorantia iuris nocet! - Neznanje prava kodi!

Pravo intelektualnog vlasnitva je zajedniki naziv za nekoliko pravnih grana, a tradicionalno te pravne grane su
svrstane u dvije grupe:
autorsko pravo i srodna prava, i
pravo industrijskog vlasnitva.
ta je pravo intelektualnog vlasnitva
U autorsko i srodna prava ubrajaju se:
- autorsko pravo,
- pravo izvoaa,
- pravo proizvoaa fonograma,
- pravo filmskog producenta,
- pravo radiodifuzne organizacije i
- pravo proizvoaa baze podataka.

Autorsko i srodna prava?

U pravo industrijskog vlasnitva ubrajaju se:

Patentno pravo,
Pravo iga,
Pravo zatite oznake geografskog porijekla,
Pravo zatite industrijskog dizajna,
Pravo zatite topografije integrisanog kola,
Pravo zatite biljne sorte,
- Pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i
- Poslovna tajna (engl. - know-how).

Prava industrijskog vlasnitva

2
Objektivno i subjektivno piv
OBJEKTIVNO PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNITVA - Nabrojane pravne grane ine pravo
intelektualnog vlasnitva u objektivnom smislu.
SUBJEKTIVNO PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNITVA - Misli se na konkretnu pravnu vlast koju
odreeni subjekt crpi iz normi odgovarajue grane objektivnog prava intelektualnog vlasnitva.

Odnos: objektivno pravo subjektivno pravo

Objektivno pravo intelektualnog vlasnitva
Subjektivno pravo intelektualnmog vlasnitva
Objektivno pravo Subjektivno pravo
Dva osnovna naela zatite intelektualnog vlasnitva
Nematerijalni, odnosno duhovni ili intelektulani karakter predmeta zatite (intelektualno), te
Ekonomska funkcija koja obezbjeuje da subjekt zatite prisvaja materijalnu korist od privredne
eksploatacije predmeta zatite (vlasnitvo)

Nematerijalnost objekta zatite

Objekt zatite je UVIJEK nematerijalna intelektualna tvorevina.
Objekt zatite se STROGO mora razlikovati od predmeta koji utjelovljava tu nematerijalnu int. tvorevinu!

Stvarno pravo i pravo intelektualnog vlasnitva

Pravo intelektualnog vlasnitva povodom odreene nematerijalne intelektualne tvorevine je u cijelosti odvojeno i
nezavisno od prava vlasnitva ili drugih stvarnih prava na materijalnom dijelu prirode na kom je ta nematerijalna
tvorevina fiksirana!
Odnos pravo-intelektualno dobro-predmet
Autorsko pravo autorsko djelo predmet na kom je autorsko djelo fiksirano
Patent pronalazak proizvod u kom je pronalazak integrisan
ig oznaka proizvod ili usluga oznaeni igom zatienom oznakom

Ako prodate svoju knjigu niste prodali i autorska prava na toj knjizi!
Ako ste ustupili autorska prava na vaoj knjizi ne znai i da ste prenjeli pravo vlasnitva na primjercima te knjige

Intelektualno vlasnitvo i vlasnitvo su razliiti i odvojeni!

Ekonomska funkcija zatite intelektualnog vlasnitva

3
Priroda predmeta zatite intelektualnog vlasnitva je takva da se lako saznaje i da je nemogue je odstraniti
jednom kada se sazna, sa dozvolom ili bez.
Iz tog razloga, intelektualno vlasnitvo se titi tako to se zabranjuje svim neovlatenim licima da se okoriste
nedozvoljeno steenim znanjem, odnosno, da jedino ovlatenik intelektualnog vlasnitva moe, pravno
dozvoljeno, da se koristi intelektualnim dobrom te da jedino to lice ili lica koja isti ovlasti mogu da ostvare
ekonomsku korist.
Nitko drugi ne moe ostvariti ekonomsku korist od odreenog intelektualnog dobra osim nosioca prava!

Druge Karakteristike intelektualno-pravne zatite

Predmet zatite intelektualnog vlasnitva nisu sva nematerijalna dobra, ve samo odreena, strogo i iskljuivo
definisana, kvalifikovana, nematerijalna dobra;
Uslovi pod kojima su odreene vrste nematerijalnih dobara predmet zatite, propisani su zakonom i vrlo
restriktivni;
Sadrina zatite usmjerena je prvenstveno na radnje privrednog/ekonomskog koritenja zatienog nematerijalnog
dobra,iako se tite i izvjesna moralna prava;
Zatita ima raznovrsna ogranienja bilo da su ona vremenska, sadrinska, predmetna, a iji je cilj da se i treim
licima omogui koritenje zatienog nematerijlnog dobra, ukoliko je to u optem interesu.
U sri zatite intelektualnog vlasnitva se nalazi ideja balansiranja interesa ovlatenika sa jedne strane i interesa
cijelog drutva sa druge strane

Prisvajanje koristi od nematerijalnih dobara

Dakle, pravo intelektualnog vlasnitva regulie odnos prisvajanja nematerijalnih dobara, pri emu se taj odnos
uglavnom svodi na prisvajanju ekonomske vrijednosti od korienja nematerijalnih dobara.
Na osnovu ova dva svojstva formiran je i naziv "intelektualno vlasnitvo".
U ovoj sintagmi, rije "intelektualno" odnosi se na nematerijalni predmet zatite (npr. pronalazak, robna oznaka,
autorsko djelo, interpretacija), a rije vlasnitvo" figurativno oznaava pravni odnos u kojem je odreeno lice
ovlateno da prisvaja odreeno pravno dobro.

Predmet prava intelektualnog vlasnitva

4
Predmet prava intelektualnog vlasnitva su drutveni odnosi koji nastaju povodom stvaranja i korienja
intelektualnih dobara koja su najee rezultat ljudskog stvaralatva (na prim. autorsko delo ili pronalazak) ali
mogu biti i neki fenomeni nematerijalne prirode (oznaka porijekla proizvoda) .

Bit razlike
Dakle, za razliku od stvarnopravnog vlasnitva, nosilac subjektivnog prava intelektualnog vlasnitva ne moe
nikoga sprijeiti da "dri" nematerijalno dobro, ve mu moe samo zabraniti da se tim dobrom koristi.
Pravo intelektualnog vlasnitva nije direktna prepreka irenju znanja, ideja, informacija. Ono je direktna
prepreka koritenju (po pravilu, ekonomskom koritenju) zatienog znanja, od strane neovlatenih lica.

Kompromisni cilj piv

Pravo intelektualnog vlasnitva ima kompromisan cilj: ono je u funkciji zatite subjekata koji stvaraju
intelektualna dobra, s tim da su nain i mjera te zatite takvi da ne ugroavaju razvojne interese zajednice, ve,
naprotiv, podstiu razvoj.

Izuzetci ogranienja koritenja

Zakljuno, moemo da konstutujemo da je sloboda korienja tuih nematerijalnih dobara dominantan princip
(uzgajanje polj.kultura, jezik, pismo i.t.d.).
Izuzetno od ovog principa koritenje tuih nematerijalnih dobara je zabranjeno ili ogranieno samo ako je tako
propisano u zakonima koji ureuju oblast prava intelektualne vlasnitva.

Pravo intelektualnog vlasnitva je jedna heterogena cjelina, koja poiva na samo dvjema zajednikim
osobinama svih njenih dijelova - nematerijalnom (duhovnom, intelektualnom) karakteru predmeta zatite, i
ekonomskoj funkciji koja obezbjeuje da subjekt zatite prisvaja materijalnu korist od privredne
eksploatacije predmeta zatite.

MATA JE VANIJA OD ZNANJA.

AKO IMATE CILJ?

AKO NEMATE CILJ?

Znaaj, uloga i oblici intelektualnog vlasnitva

5
Prava intelektualog vlasniva dobivaju svoj pravi znaaj tek onda kad se nau u prometu i postanu dostupna
veem broju subjekata.
Tim vie to ova prava predstavljaju znaajan oblik imovine pravnih lica.
Ovom imovinom oni mogu sami raspolagati i koristiti je na osnovu ovlatenja koja imaju kao njihovi nosioci.
To znai da samo nosilac prava ili lica koja on ovlasti mogu da prava prenesu na druga lica.
Transfer prava intelektualnog vlasnitva odvija se na osnovu ugovora, a u odreenim sluajevima i na osnovu
zakona ili nasljeivanjem.

Zato je ova tema bitna?

Ne proe niti nekoliko dana a da se na medijima, iz usta politiara, privrednika i naunika ne uje rije
intelektualno vlasnitvo ili zatita intelektualnog vlasnitva, to nas podsjea na tu nematerijalnu, eterinu
kategoriju vlasnitva.
Zbog ega je intelektualno vlasnitvo sve ee u aritu javnog interesa i zato mu se posveuje toliko panje?
Procjenjuje se, da se preko 50% GDP u svijetu ostvaruje tehnologijama i uslugama znanja, posmatranog
kao intelektualno vlasnitvo.

Koreja i IBM ta moemo nauiti

Primjer Koreje ezdesetih godina XX vijeka siromana poljoprivredna zemlja, sa 100$ dohotkom po glavi
stanovnika, danas 12.000$ zahvaljujui razvoju tehnoloke industrije koja je uslovljena zatitom intelektualnog
dobra.
1993-2004 IBM-u je priznat 29.021 patent. Od 1996. godine uloio 5.000.000.000$ u istraivanje, ima preko
40.000 patenata, preko 1.000 (samo najvanijih) igova, a broj se aurira svakog mjeseca.
U svom nastupnom govoru za drugi predsjedniki mandat bivi ameriki predsjednik Clinton najavio je ubrzan
razvoj ekonomije znanja bazirane na zatiti i eksploataciji intelektualnog vlasnitva.

Uloga trita u zatiti intelektualnog vlasnitva

Predmet ili objekt zatite je uvijek nematerijalno, intelektualno dobro.
Da bi se moglo koristiti to intelektualno dobro se mora materijalizovati.
Da bi se moglo ekonomski iskoritavati, to materijalizovano intelektualno dobro mora se staviti na trite.
TRITE JE TOKA NA KOJOJ SE OMOGUUJE I PROVODI ZATITA INTELEKTUALNOG
VLASNITVA!

Uloga trita u pravu intelektualne svojine

6
Cijena velike veine proizvoda na tritu sadri vei ili manji postotak koji se odnosi na intelektualno vlasnitvo
nosilaca povodom intelektualnih dobara koji su fiksirani u tom proizvodu.
Visina tog udjela ovisi od vrste proizvoda. Kod raunarskih procesora, na primjer, taj postotak je otprilike 40%;
kod knjiga 30%; a kod CD-ova ili DVD-ova 90% ukupne cijene proizvoda u pitanju.
Uloga prava intelektualnog vlasnitva je da obezbjedi da samo nosilac odreenog intelektualnog vlasniva smije
da proizvodi i stavlja u promet robu ili uslugu u kojoj je materijalizovano odreeno zatieno intelektulano dobro.
Uloga drave u zatiti intelektualnog vlasnitva
Uloga drave zavisi od grane prava intelektualnog vlasnitva
Manja je kod autorskog prava, vea kod prava industrijskog vlasnitva
Ukratko, drava stoji iza ovlatenja koja dobija nosilac prava povodom intelektualne tvorevine.
Uloga organa pravosua
Svakodnevno moemo pratiti vijesti o pljenidbama krivotvorene robe i policijskim racijama protiv osoba koje su
na ovaj ili onaj nain povrijedile neije pravo intelektualnog vlasnitva.
Svojim akcijama pravosudna tijela BiH tite prava intelektualnog vlasnitva, no istovremeno se kroz
obavjetavanje irih drutvenih slojeva o kanjivosti nezakonitog postupanja s pojavnim oblicima intelektualnog
vlasnitva alje poruka o vanosti zatite intelektualnog vlasnitva za drutvo u cjelini.

Nadlene institucije za zatitu i provedbu

prava intelektualnog vlasnitva u BIH

Institut za intelektualno vlasnitvo BiH
Uprava za indirektno oporezivanje (UINO)
Policija
Trine inspekcije RS, FBiH i Brko Distrikt
Sudovi
Sud Bosne i Hercegovine
Tuiteljstvo/Tuilatvo BiH
Agencija za istrage i zatitu (SIPA)
Vijee za zatitu potroaa
Agencija za sigurnost hrane
Organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava
Najvanija meunarodna konvencija za autorska prava
BERNSKA KONVENCIJA O ZATITI KNJIEVNIH I UMJETNIKIH DJELA ( iz 1886. godine)

7
Harmonizira brojna najvanija pitanja povodom intelektualnopravne zatite autorskih djela.
Instigirana zalaganjem Victor Hugo-a
Drave potpisnice bernske konvencije
Najvanija meunarodna konvencija za industrijsko vlasntvo
PARISKA KONVENCIJA O ZATITI INDUSTRIJSKOG VLASNITVA (iz 1884. godine)
Harmonizira najvanija pitanja u polju zatite industrijskog vlasnitva
Vezana za Ajfelov toranj

Drave potpisnice parike konvencije

trips
Isto tako, tokom, tzv. Doha runde pregovora Svjetske trgovinske organizacije (WTO World Trade Organization)
posebna su panja i publicitet posveeni Deklaraciji o TRIPS-u (Trade Related Aspects of Intellectual Property
Rights), jednom od krovnih meunarodnih dokumenata koji formiraju svjetsku politiku zatite prava
intelektualnog vlasnitva.

Sto - wto
Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization WTO) meunarodna je organizacija koja predstavlja
institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog ureenja u podrujima carina i trgovine robama,
uslugama i intelektualnom vlasnitvu.
Osnovana je i slubeno je poela s radom 1. januara 1995. godine.

TRIPS
TRIPS, odnosno sporazum zemalja lanica Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) o trgovinskim aspektima
prova intelektualnog vlasnitva, je meunarodna povelja koja postavlja minimalne obavezujue standarde u
pogledu pravne regulacije intelektualnog vlasnitva za sve zemlje lanice Svjetske trgovinske organizacije.
Budui da e BiH biti lan WTO-a, odredbe TRIPS-a imaju veliki znaaj kao orijentir za dalju izgradnju propisa u
oblasti intelektualnog vlasnitva. Tek zavretkom ovog posla stvorie se uslovi da materija intelektualnog
vlasnitva ne bude prepreka pristupanju BiH u lanstvo WTO-a. U ovom trenutku, ovaj sporazum je najiri i
najvaniji svjetski multilateralni sporazum na podruju intelektualnog vlasnitva.
Cilj Trips-a
Cilj TRIPS-a jeste smanjenje smetnji i poremeaja u meunarodnoj trgovini.
TRIPS ovaj cilj pokuava da postigne kroz stvaranje efikasnih i odgovarajuih mehanizama zatite intelektualnog
vlasnitva.

8
TRIPS ovdje pokuava da uspostavi balans tako da takva zatita u jednu ruku poveava kreativnost i intelektualno
stvaralatvo, te u istu ruku da bude podsticaj a ne prepreka meunarodnoj trgovini, izmeu ostalog i tim idejama i
nematerijalnim, intelektualnim dobrima.

Evropska unija i izvori prava intelektualnog vlasnitva

Direktive eu koje ureuju materiju autorskog prava

Direktiva 2009/24/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o pravnoj zatiti raunalnih programa
Direktiva Vijea 93/83/EEZ od 27. rujna 1993. o usklaivanju odreenih pravila koja se odnose na autorsko pravo
i srodna prava, primjenjivih na emitiranje preko satelita i kabelsku retransmisiju
Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 11. oujka 1996. o pravnoj zatiti baza podataka
Direktiva 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 22. svibnja 2001. o usklaivanju odreenih aspekata
autorskog i srodnih prava u informatikom drutvu
Direktiva 2001/84/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 27. rujna 2001. o pravu slijeenja u korist autora
izvornika umjetnikog djela
Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 29.travnja 2004. o provoenju prava intelektualnog
vlasnitva
Direktiva 2006/115/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o pravu iznajmljivanja i pravu
posudbe i o odreenim pravima srodnim autorskom pravu u podruju intelektualnog vlasnitva (kodificirana
verzija)
Direktiva 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o trajanju zatite autorskog i
odreenih srodnih prava (kodificirana verzija)
Direktiva eu koja ureuje materiju patenata
Direktiva 98/44/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 6. jula 1998. o pravnoj zatiti biotehnolokih izuma
Propisi eu iz oblasti igova
Uredba Vijea (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o igu Zajednic
Prva direktiva Vijea od 21. prosinca 1988. o pribliavanju zakona drava lanica u vezi sa igovima 89/104/EEZ
Uredba Vijea (EZ) br. 422/2004 od 19. veljae 2004. kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 40/94 o igu
Zajednice
1,2 triliona eura ekonomije EU zemalja se na neki nain oslanja na intelektualno vlasnitvo, dodatna vrijednost
450 miliona eura, 5,3% BND, 5,2 miliona zaposlenih
Izvor: Global Intellectual Property Center; U.S. Chamber of Commerce, izvjetaj o promociji intelelktualnog
vlasnitva u svijetu i strategije razvoja za 2012. godinu

9
Piv i stvarni ivot
Najpoznatiji oblici intelektualnog vlasnitva, poput patenata, autorskog prava i igova, sastavni su dio modernog
poslovanja i svake djelatnosti.
Koliko puta u kolokvijalnom govoru moemo uti o problemima koje neki kreativni stvaratelj ima zbog
nepotivanja njegovog prava, o dobiti koja mu je nezaslueno izmakla, ili, s druge strane, o pretjeranoj cijeni koju
plaamo za odreeni proizvod samo zato to je zatien odreenom robnom markom, odnosno igom?

Problem krivotvorenja
Savremeni poslovni svijet je preplavljen problemima zloupotrebe intelektualnog vlasnitva.
U svim zemljama, nezavisno od nivoa razvijenosti, standarda stanovnitva, drutvenog ureenja itd., problem
krae intelektualnog vlasnitva doivio je takav nivo da krivotvorci i oni koji zloupotrebljavaju intelektualno
vlasnitvo ostvaruju enormne zarade, dok u isto vrijeme tvorci i izumitelji inovacija ostaju bez zasluene
nagrade.
Navedeno ostavlja ozbiljne posljedice na nacionalni, korporativni, ali i globalni nivo.

Inovacije i novotarije su oduvijek privlaile panju ljudske radoznalosti.

Zahvaljujui inovacijama, ovjeanstvo je napredovalo i uspijevalo da permanentno napreduje i ostvaruje bolji
ivotni standard, a time i dui ivotni vijek.
Zato se moe i konstatovati da je problem zatite intelektualnog vlasnitva postojao od prvih primitivnih
pronalazaka, ali da je pravo zatite intelektualnog vlasnitva dobilo na svom znaaju u posljednih nekoliko godina.
Samo J.K. Rowling: 798,000,000$
Zbog ega je intelektualno vlasnitvo vano?

Koji motivi pokreu neko drutvo da nosiocima intelektualnog vlasnitva prua, esto vrlo iroku, zatitu i
podrku? Interes ire drutvene zajednice velikim dijelom moe se poistovjetiti s potrebom stalnog privrednog
razvoja. Da bi do tog razvoja dolo, nuan je kontinuirani tehnoloki i tehniki napredak. Pronalascima pritom
pripada vrlo znaajna uloga. Kratak uvid u svjetske statistike daje nam za pravo, jer danas se patentira i na drugi
nain zatiuje vie pronalazaka nego ikad prije. Drutvo je zainteresovano da maksimalno pomogne pronalaske,
da stimulie invenciju i zato drutvo titi pronalazae pruajui im efektivno monopol na eksploataciju plodova
svoje kreativnosti.

Oblici intelektualnog vlasnitva

10
U bosanskohercegovakoj pravnoj teoriji prevladava podjela prava intelektualnog vlasnitva na autorsko
pravo i srodna prava s jedne strane, odnosno, prava industrijskog vlasnitva s druge.
Postoji vie razloga koji su do ove podjele doveli a najbitnija je Konvencija (lan 2) o osnivanju SOIV (WIPO),
bliske veze izmeu prava industrijskog vlasnitva i autorskih i srodnih prava, te zajednikih karakteristika koje
opravdavaju postojanje jedinstvene pravne discipline a ovakva podjela je regulisana i Zakonom o osnivanju
Instituta za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine, kao i odvojenom prouavanju ovih podruja na
bosanskohercegovakim, evropskim i svjetskim pravnim fakultetima.
Da ponovimo!
Ukratko, u intelektualno vlasnitvo danas se mogu ubrojiti sljedei pravni instituti:
autorsko pravo kao pravo autora knjievnih, naunih i umjetnikih djela,
srodna prava poput prava umjetnika izvoaa,
patenti kao najraireniji oblik zatite pronalaska,
robni znakovi poput iga koji omoguavaju raspoznavanje robe na tritu,
zatita industrijskog dizajna,
zatita oznake geografskog porijekla,
zatita topografije integrisanog kola,
zatita biljne sorte,
suzbijanje nelojalne konkurencije,
poslovna tajna, odnosno know-how kao tehnika znanja, postupci i druga pravila poslovanja.

Opiv Blok II - AUTORSKO PRAVO

11
Pravni sistem prua zatitu na autorsko pravo u trenutku samog nastanka autorskog djela.
Autorsko pravo traje ogranieno vrijeme. U Bosni i Hercegovini (kao i u svim drugim evropskim dravama), opi
rok trajanja autorskog prava iznosi ivot autora i 70 godina poslije njegove smrti.

Iskljuivo subjektivno autorsko pravo

Linopravna ovlatenja su uglavnom vjena.
Opti rok trajanja (u pravilu na cijeloj planeti) autorskog prava je: kompletan ivot autora i 70 godina
poslije njegove smrti.

Pojam autorskog djela

Drugi tematski blok
Definicija autorskog djela
Autorsko djelo jeste indivdidualna odnosno objektivno originalna nematerijalna umna tvorevina nastala
kreativnim, intelektualnim djelovanjem ljudskih bia, koja ima duhovni sadraj odnosno iji sadraj je subjektivno
originalan, koja ima bilo kakvu formu podobnu za prenos tog sadraja licima koja nisu autor, te koja se moe
svrstati u oblast knjievnosti, nauke ili umjetnosti.
Ljudska tvorevina
Samo fiziko lice moe stvoriti autorsko djelo.
Da bi se odreena nematerijalna tvorevina mogla klasifikovati autorskim djelom, ona mora nastati intelektualnim /
duhovnim / umnim djelovanjem fizikog lica.
Fizika lica se mogu koristiti svim moguim pomonim sredstvima u postupki nastanka autorskog djela.
ivotinje i maine ne mogu stvoriti tvorevinu koja e biti autorskopravno zatiena.
Tvorevine koje naine ivotinje ne mogu biti autorskopravno zatiene (ali mogu po drugim pravnim osnovama)
Autorsko djelo moe stvoriti samo ljudsko bie koji kreativno, intelektualno djeluje da stvori predmetnu umnu
tvorevinu, te koji se tada zove autor!

Pojam autora

Tko moe biti autor?

12
Autor moe biti svako ljudsko bie.
Autorom se moe biti od trenutka roenja do momenta smrti.
Obrazovanost apsolutno ne utie na sposobnost biti autorom.
ZAISP ne stavlja nikakav uslov za autorstvo.
Autorstvo i poslovna sposobnost
Poslovna sposobnost nije potrebna da bi lice bilo autorom.
Lice koje nema ili kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost moe biti autor kao i sva druga lica.
Lice koje nema, ili kome je oduzeta poslovna sposobnost ne moe slobodno raspolagati autorskim pravom.
Nije izvjesno kako se nedostatak poslove sposobnosti odraava na zatitu moralnih prava autora.
Nije mogue ni na koji nain i bilo kakvom odlukom oduzeti licu sposobnost da bude autor.

Pravna lica i autorstvo

Pojam pravnog lica

Pravno lice je drutvena tvorevina koja je nastala sa odreenim ciljem ili svrhom, koja je koherentno
organizovana, koja je nastala udruivanjem troje ili vie fizikih, pravnih, te fizikih ili pravnih lica koji su
lanovi, i koja ima imovinu razliitu od imovine lanova, a koja ispoljava pravno relevantnu volju kroz voje
organe, i koja je zastupana fizikim licem koje je zakonski zastupnik pravnog lica.
U BiH:
Pravno lice ne moe biti autor.
Pravno lice ne moe biti nosiocem moralnih prava autora.
Pravno lice moe da bude nosiocem jednog ili vieimovinskih prava autora.

U uporednom autorskom pravu

Pravno lice moe da bude nosiocem autorskog prava (prvenstveno u onim pravnim sistemima koji ne prepoznaju
zasebna moralna prava autora.)
Pravno lice, uslovno reeno, u tim pravnim sistemima se moe smatrati autorom.
Budui da ne podlijee prirodnoj smrti, u takvim sluajevima autorsko pravo autora pravnih lica traje odreeni niz
godina nakon nastanka ili objavljivanja autorskog djela u pitanju (obino 70).
Diskusija: da li bi pravna lica trebala imati autorska prava u BIH!

Pojam duhovne ili intelektualne tvorevine

13
Zato ja ne volimo izraz duhovna tvorevina

Pojam intelektualne tvorevine

Jeste nematerijalno dobro;
Zahtjeva kreativno djelovanje za nastanak;
Zahtjeva umno ili intelektualno djelovanje za nastanak;
Neophodno sadri tragove uma autora koji ju je stvorio.

Knjievnost, nauka, umjetnost

Odreenje da li odreena intelektualna tvorevina je iz oblasti knjievnosti jeste injenino pitanje koje se utvruje
u svakom konkretnom sluaju!
Kako bi vi definisali knjievnost?
Odreenje da li odreena intelektualna tvorevina je iz oblasti nauke jeste injenino pitanje koje se utvruje u
svakom konkretnom sluaju!
Kako bi vi definisali nauku?

Kao i u prethodna dva sluaja Odreenje da li odreena intelektualna tvorevina je iz oblasti umjetnosti jeste
injenino pitanje koje se utvruje u svakom konkretnom sluaju!
Kako bi vi definisali umjetnost?

Duhovni sadraj autorskog djela (subjektivna orgiginalnost a. D.)

Autorsko djelo proizilazi i nastaje iz ljudskog duha i obraa se ljudskom duhu.
Aut. dj. predstavlja duhovnu obrada stvarnosti.
Duhovni sadraj autorskog djela jeste trag kreativnog intelektualnog djelovanja autora na stvarnost.

Duhovna originalnost ne mora da prenosi konkretnu poruku ve mora da rezonuje u linosti korisnika autorskog
djela linosti autora tog autorskog djela

Odreenost forme
Forma je odreena kada omoguava autoru da sadraj autorskog djela prenese prema drugim licima.
Autorsko djelo ima formu ako moe postojati odvojeno od linosti autora.

14
Forma je neophodna za bilo koji oblik koritenja autorskog djela.
ZAISP ne odreuje neku posebnu formu koju intelektualna tvorevina mora imati da bi bila autorskim djelom.
Forma obino jeste odreeni raspored znakova koje ljudska bia koriste u komunikaciji.
Digitalna forma autorskog djela
Intelektualna tvorevina moe imati formu digitalnog binarnog zapisa kog ljudska bia ne mogu percipirati (jer je u
obliku magnetnog zapisa) i koji nije opte razumljiv ljudskim biima (u obliku jedinica i nula).
Ono to je bitno jeste da autorsko djelo bude u takvom obliku koji omoguuje prenos sadraja autorskog djela sa
autora na sva druga lica, bez obzira koja odrua se koristila za takav prenos.
originalnost

Originalnost je najvaniji kriterij za kvalifikovanje odreene intelektualne tvorvine autorskim djelom.

Orginalnost
Jeste individualnost odnosno jedinstvenost autorskog djela.
Specifini, individualni, duhovni peat koji autor ostavlja na autorsko djelo.
Razlog zato pravo priznaje autorskopravnu zatitu za intelektualnu tvorevinu.
Odreuje obim autorskopravne zatite odreene intelektualne tvorevine.

Pojam originalnosti se sastoji od pojma: objektivne i subjektivne originalnosti!

Objektivna originalnost
Jednoznanost.
Identinost.
Objektivna originalnost podrazumjeva da ne postoje dva potpuno identina autorska djela.
Zbog prirode autorstva nije vjerovatno da mogu nastati dva apsolutno identina autorska djela.
Potpuna objektivna originalnost je nemogua.
Stojim na ramenima divova.

Subjektivna originalnost
Zasnovana na teoriji slobodnih izbora.

15
Podrazumjeva da se linost autora nerazdvojivo i nesumljivo integrie u tkaninu intelektualne tvorevine koja je
autorsko djelo, da autor ostavlja neizbrisiv i karakteristian trag na autorsko djelo.
Podrazumjeva da taj trag jeste jedinstven i da razlikuje tog autora i to autorsko djelo od svih drugih autora i svih
drugih autorskih djela.
Teorija slobodnih izbora
Postulira da autorska djela nastaju kao rezultat serije odluka na osnovu slobodnih izbora koje autor donosi
prilikom kreativnog, intelektualnog stvaralakog djelovanja kojim nastaje intelektualna tvorevina.

Teorija slobodnih izbora

Izbori koje autori donose moraju biti doista slobodni, odnosno ne smije ih diktirati vrsta djela, forma, okolina,
drugo lice, okolnosti, tehnika ili bilo ta drugo.
U zavisnosti od slobode izbora i od koliine izbora i intelektualna tvorevina e biti vie ili manje originalna.

Za klasifikaciju djela autorskim djelom nemaju znaaja:

Praktina svrha i iskoristivost djela;
Kvalitet, posebno isti mjeren kulturolokim kriterijima
Da li je saoptavanje javnosti ili objavljivanje protivno zakonu;
Obim;
Vrijeme, novana sredstva ili trud uloeni u stvaranje.

Vrste autorskih djela

Nota bene!
Svaka intelektualna tvorevina koja zadovolji elemente definicije autorskog djela e biti autorskopravno zatiena
bez obzira da li ili ne moe se svrstati u odreenu kategoriju ili vrstu autorskog djela.
Zakonodavac u ZAISP-u samo navodi vrste autorskih djela exempli causa.
Pisana autorska djela
Knjievni tekstovi, studije, prirunici, lanci i ostali napisi, kao i raunarski programi (o njima vie malo kasnije)
Govorna autorska djela
Govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode
Dramska, dramsko-muzika i lutkarska djela

Koreografska i pantomimska djela

16
Muzika djela sa rijeima ili bez rijei

Audiovizuelna djela
Filmska djela i djela stvorena na nain slian filmskom stvaranju
Djela likovne umjetnosti
Crtei, slike, grafike,kiovi i druga djela iste prirode
Djela arhitekture
Skice, planovi, nacrti i izgraeni objekti
Djela svih grana pirmjenjenih umjetnosti, grafikog i industrijskog oblikovanja

Fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom

Kartografska djela
Prezentacije naune, obrazovne ili tehnike prirode
Tehnike skice, planovi, grafikoni, formulai, ekspertize, nalazi vjetaka, prezentacije u plastinom obliku i
druga djela iste prirode
SASTOJCI AUTORSKOG DJELA
Osnutak autorskog djela, nezavreno autorsko djelo, naslov autorskog djela, bilo koje druge intelektualne
tvorevine, bez obzira na obim i druge karakteristike, koje sainjavaju sastojke autorskog djela, pod uslovom da
predstavljaju individualnu intelektualnu tvorevinu su zatieni kao autorska djela.
Obim zatite autorskog djela
Odreen je stepenom originalnosti djela.
Mogu biti zatieni:
Dijelovi autorskog djela mogu biti zatieni
Naslov autorskog djela
Imena likova
Bilo koji drugi originalni elementi autorskog djela
Intelektualne tvorevine i pseudotvorevine
Intelektualne tvorevine su nematerijalna dobra nastala kreativnim, umnim, intelektualnim djelovanjem fizikih
lica, koje sadre odreeni duhovni sadraj
Pseudotvorevine su nematerijalna dobra koja nastaju kao manifestacija i rezultat privrednog djelovanja bilo
fizikih ili pravnih lica.
Intelektualne tvorevine izuzete iz autorskopravne zatite

17
Intelektualne tvorevine su iz autorskopravne zatite izuzete po svojoj prirodi ili po zakonu.

Po svojoj prirodi autorskopravno nisu zatieni

Po svojoj prirodi, iz autorskopravne zatite su izuzete sve intelektualne tvorevine kojima nedostaje jedan ili vie
elemenata definicije autorskog djela.
Tako, intelektualna tvorevina koja nije subjektivno originalna, odnosno koja nema duhovni sadraj ne moe biti
autorskopravno zatiena.
Skup intelektualnih tvorevina koje su na ovaj nain izuzete iz autorskopravne zatite nije jo konaan.
injenino je pitanje da li ili ne odreena intelektualna tvorevina se moe autorskopravno zatiti.
Od pomoi moe biti teorija o nivoima apstrakcije.
Teorija o nivoima apstrakcije
Diskusija: da li bi ili ne, i zato, ideje trebalo izuzeti iz autorskopravne zatite?

Po zakonu Autorskopravno nisu zatieni (l. 8 ZAISP-A)

Ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematike operacije, naela ili otrkia;
Slubeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvjetaji, zapisnici, sudske
odluke i slino);
Politiki govori i govori odrani tokom sudskih rasprava;
Dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadrane u obavjetenju za tampu;
Narodne knjievne i umjetnike tvorevine.
Podjela autorskih djela:

Autorska djela se djele na:

1. Izvorna djela
2. Djela prerade i
3. Zbirke

Podjela autorskih djela

Izvorno djelo je autorsko djelo koje u sebi ne sadri prepoznatljive originalne elemente drugih, ranije stvorenih
autorskih djela;
Djelo prerade autorsko djelo koje je originalno ali i u kom su prepoznatljivi karakteristini elementi nekog
drugog autorskog djela;

18
Zbirke Vrsta autorskog djela koje se sastoji od skupa ve postojeih autorskih djela ili njihovih dijelova ili
drugih podataka, a koje je autorskopravno zatieno.

Status autorskog djela:

Autorsko djelo moe biti:
1. Neobjavljeno
2. Objavljeno, i
3. Izdato autorsko djelo

Neobjavljeno autorsko djelo je jednako zatieno kao i objavljeno i izdato autorsko djela!

Statusi autorskih djela

Neobjavljeno autorsko djelo je svako autorsko djelo koje nije izalo iz privatne sfere linosti autora, odnosno sa
ijim postojanjem javnost nije upoznata.
Neobjavljeno autorsko djelo je zatieno kao i bilo koje drugo autorsko djelo.
Jedino autor pravno moe da objavi autorsko djelo.

Javnost
Po lanu 2 ZAISP-a javnost jeste skup veeg broja lica koja nisu meusobno povezana rodbinskim vezama ili bilo
kojim drugim linim vezama
Objavljeno autorsko djelo
Objavljeno autorsko djelo jeste svako autorsko djelo sa ijim je postojanjem, autorskim djelovanjem ili
djelovanjem lica koje je izriito na takvo djelovanje ovlateno od strane autora, javnost prvi put upoznata.

Izdato autorsko djelo

Izdato autorsko djelo jeste svako autorsko djelo koje je u dovoljnom broju primjeraka, sa dozvolom autora ili
ovlatenog lica, stavljen u pravni promet.
ta predstavlja dovoljan broj primjeraka e zavisiti od nekoliko faktora ukljuujui: djelo, interesovanje
javnosti, vrstu djela, kao i druge.

Koautorstvo i koautorska djela

Koautorstvo

19
Nastaje kada dvoje ili vie lica kreativno intelektualno stvaralaki, kvantitativno i kvalitativno dovojno
podjednako djeluju da stvore odreenu autorskopranvo zatienu intelektualnu tvorevinu.
Potreban je objektivan element stvarne saradnje kao i subjektivan element kolaborativnosti.
Lica koja su stvorila koautorsko djelo se nazivaju koautori.
Koautori imaju jednaka autorska prava na rezultirajuem autorskom djelu.
Autorskog prava koautora povodom tog autorskog djela traju sedamdeset godina poslje smrti posljednjeg
koautora.
Koautorstvo se moe raskinuti u pojedinim sluajevima.
Spojena autorska djela djela
Spojeno autorsko djelo jeste autorskopravno zatiena intelektualna tvorevina koja je nastala mehanikim
spajanjem dva ili vie zasebna autorska djela radi zajednikog iskoritavanja istih.

OPIV Blok III Subjektivna autorska prava i ogranienje subjektivnih

autorskih prava

20
Sadraj subjektivnog autorskog prava
Subjektivno autorsko pravo se sastoji od niza zasebnih, razliitih, individualnih prava autora, odnosno ovlatenja
na konkretno koritenje ili postupanje vis-a-vis autorskog djela te iskljuenje svih drugih lica od takvog
postupanja.
Sva ta prava smo sistematizovali u tri velike skupine:
1. Autorska moralna prava,
2. Autorska imovinska prava,
3. Druga prava autora.
Autorska prava su...
Apsolutna
Negativna
Teritorijalno ograniena
Vremenski ograniena
Sadrajno ograniena
Prenesiva (imovinska i druga) ili neprenosiva (moralna)
Autorska moralna prava
Takoe poznata i kao linopravna autorska prava
Pisati je veoma lako, samo sjednete za pisau mainu ... I krvarite!
Hemingway
Autorska moralna prava
Autorska moralna prava tite iskljuivo autora (i eventualno univerzalnog sljednika autora) u pogledu dubokih i
iznimno privatnih i intimnih duhovnih, intelektualnih i linih veza koje postoje imeu tog autora i tog autorskog
djela.
Sadraj autorskih moralnih prava
Pravo autora na objavljivanje autorskog djela
lan 17. ZAISP-a
Autor ima iskljuivo pravo odluiti da li e, kada, na koji nain i u kojoj formi njegovo djelo biti objavljeno.
Objavljivanje je iskljuivo manifestacija volje autora.
Objavljivanje suprotno volji autora moe biti krivino djelo po lanu 242. KZ BiH

Pravo priznavanja autorstva

lan 18. ZAISP-a

21
(1) Autor ima iskljuivo pravo da bude priznat i oznaen kao stvaralac svog djela.
(2) Autor ima pravo odrediti da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom, pseudonimom, odnosno nekom
drugom oznakom ili anonimno.

Pravo paterniteta
Pravo paterniteta jeste iskljuivo i neotuivo moralno pravo autora da bude priznat od strane svih drugih lica i da
bude prepoznat i oznaen kao lice koje je stvorilo odreenu individualnu intelektualnu tvorevinu koja je
autorskopravno zatiena.
Ovo pravo je efektivno vjeno.
Povreda moe biti krivino djelo pod lanom 242. KZ BiH
Pravo autora da oznai svoje autorsko djelo
Autorsko djelo je nematerijalna tvorevina, te po svojoj prirodi ne moe biti oznaena. Ovdje se misli na
oznaenje forme odnosno primjerka autorskog djela.
Uklanjanje ili mjenjanje oznake kojom je autor oznaio primjerak autorskog djela moe biti krivino djelo po
lanu 242. KZ BiH

Autor moe oznaiti autorsko djelo svojim imenom

Autor moe oznaiti primjerak autorskog djela pseudonimom
Pseudonim iz grkog pseudo: lani i nomos: ime
Pseudonim je ime koje nije stvarno ime autora, ali kojim autor, iz bilo kog razloga, eli da oznai svoje autorsko
djelo.
Autor mora biti savjestan kada oznaava djelo pseudonimom (Ja ne mogu oznaiti svoje djelo sa pseudonimom
J.K. Rowling)
Autor moe da oznai primjerak autorskog djela bilo kojom podobnom oznakom
Oznaka moe biti bilo koja vidljiva kombinacija linija, taaka, elemenata ili bilo kojih drugih vidljivih tragova
koja je podlona da razlikuje identitet autora od identiteta svih drugih autora.
Autor moe da oznai djelo kao anonimno
Autor ima (implicitono) pravo i da autorsko djelo ne oznai na bilo kakav nain
Pravo potivanja autorskog djela
lan 19. ZAISP-a
Autor ima iskljuivo pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi djela ako bi takvo mijenjanje ili
upotreba vrijeali njegovu ast i ugled.
Sastoji se iz niza eksplicitnih i implicitnih ovlatenja autora

22
Sujeta autora
Kao standard za pravo potivanja djela ne uzima se iskljuivo potpuno subjektivno miljenje autora, zbog realnog
problema sujete autora, ve mora postojati pored subjektivnih elemenata naruenja integriteta autorskog djela i
objektivni elementi naruenja integriteta autorskog djela.

Pravo autora na zatitu integriteta autorskog djela

Autor ima iskljuivo i neotuivo moralno pravo da se surpostavi bilo kakvom naruavanju integriteta intelektualne
tvorevine koja je autorskopravno zatiena koju je stvorio.
Neovlateno naruavanje integriteta autorskog djela moe predstavljati krivino djelo po lanu 242. KZ BiH
Naruavanje integriteta autorskog djela mjenjanjem autorskog djela
Autor ima iskljuivo moralno pravo da se suprostavlja svakom mijenjanju autorskog djela ukoliko bi takvo
mijenjanje vrijeali ast i ugled autora.
Svako ima pravo da mjenja bilo koje autorsko djelo pod uslovom da to radi za privatne potrebe i da takva izmjena
nikada ne postane dostupna javnosti.

Naruavanje integriteta autorskog djela neprimjerenom upotrebom autorskog djela

Autor ima iskljuivo moralno pravo da se suprostavi svakoj upotrebi djela ako takvo djelovanje vrijea ast i
ugled tog autora.
Na primjer: upotreba za politike svrhe ili propagandu, upotreba u pornografskim filmovima ...
Autor ima pravo na autorski ast i ugled!

Pravo pokajanja l. 84. ZAIsp-a

(1) Autor ima iskljuivo pravo jednostranom izjavom volje raskinuti ugovor kojim je prenio autorska imovinska
prava i uskratiti daljnje iskoritavanje svog djela ako za to ima ozbiljne moralne razloge i ako prethodno
nadoknadi obinu tetu nosiocu tih prava.
(2) Raskid iz stava (1) ovog lana ima uinak od dana kad autor poloi osiguranje za naknadu tete iz stava (1)
ovog lana.
(3) Nosilac prava iskoritavanja mora, u roku od tri mjeseca od dana prijema izjave o raskidu, saopiti autoru obim
obine tete. Ako nosilac prava iskoritavanja to ne uini, izjava o raskidu ima uinak istekom tog roka.
(4) Ako autor kasnije odlui da se djelo u pogledu kojeg je ostvario pravo pokajanja moe ponovo koristiti, duan
je da pravo iskoritavanja najprije i pod prijanjim uslovima ponudi onome s kim je prethodno raskinuo ugovor.
(5) Autor se ne moe odrei prava iz stava (1) ovog lana.
(6) Odredbe ovog lana ne odnose se na kompjuterske programe, audiovizuelna djela i baze podataka.

23
Autorska imovinska prava

Autorska imovinska prava

Autorska imovinska prava se sastoje od odredbi kojma se autor ili nosilac prava na kog je autor prenjeo izvjesna
autorska imovinska prava iskljuivo ovlauju na odreeno postupanje radi iskoritavanja odreenog autorskog
djela i primjeraka tog autorskog djela, te dalje ovlauju da svim drugim licima zabrane takvo iskoritavanje tog
autorskog djela u obimu koji je definisan Zakonom.
Autorsko djelo se moe iskoritavati iskljuivo uz izriitu dozvolu autora, osim ako zakonom nije drugaije
odreeno!

Autorska imovinska prava

Za razliku od autorskih moralnih prava, autorska imovinska prava se mogu prenjeti na druga lica.
Nositeljem autorskih imovinskih prava, koja je autor na pravno dozvoljen nain prenjeo, mogu biti fizika i pravna
lica.
Autora po zakonu (ex lege) sljeduje autorska naknada za svako individualno prenoenje svakog individualnog
autorskog imovinskog prava, osim ako se strane drugaije ne dogovore.
Autorska imovinska prava na koritenje autorskog djela u tjelesnom obliku

Nota bene!
Autorsko djelo je nematerijalno dobro.
Da bi se moglo koristiti autorsko djelo se mora materijalizovati.
Materijalizovanje je postupak pronoenja autorskog djela u materijalnu prirodu.
Autorsko djelo se materijalizuje tako to se intelektualna tvorevina koja sainjava autorsko djelo fiksira na
materijalni nosa.
Postupak fiksiranja intelektualne tvorevine koja je autorskopravno zatiena na materijalni nosa se zove i
reprodukcija autorskog djela.
Rezultat fiksiranja zatiene intelektualne tvorevine na materijalni nosa jeste primjerak autorskog djela.
Kao to je prije istaknuto, primjerak autorskog djela i autorsko djelo nisu ista stvar.
Autorsko djelo je jedinstveno nematerijalno dobro.
Moe biti neogranien broj primjeraka autorskog djela, mogu nastati sa voljom ili protivno volji autora, mogu biti
u raznom obliku i pod raznoj formi, itd.

24
Pravo reproduciranja

lan 21. ZAISP-a

Pravo reproduciranja je iskljuivo pravo fiksiranja djela na materijalnom nosau (primjerku djela) neposredno ili
posredno, privremeno ili trajno, djelimino ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i na bilo kakav nain. (stav 1 od 2)

Pravo reproduciranja
Djelo se reproducira naroito u obliku grafikog umnoavanja, trodimenzionalnog umnoavanja, fotografiranja,
fotokopiranja i umnoavanja drugim postupcima kojima se postie isti uinak, zvunog ili vizuelnog snimanja,
izgradnjom, odnosno izvoenjem arhitektonskog objekta i pohranjivanjem djela u elektronskoj formi. (stav 2 od 2)
Pravo reproduciranja
Reproduciranje autorskog djela jeste svako i bilo koje djelovanje koje kao rezultat ima fiksiranje autorskog djela
na materijalni nosa.
Jedino autor ima pravo da reproducira svoje autorsko djelo, ako Zakonom nije drugaije odreeno.
Autor ima pravo da svakom drugom zabrani da reproducira autorsko djelo.
Autor ima pravo da ovlasti drugo lice da reproducira autorsko djelo, odnosno da prenese ovo pravo na drugo lice.
Povreda ovog prava moe biti krivino djelo po lanu 243. KZ BiH a moe biti i prekraj po lanu 170. ZAISP-a.

Pravo distribuiranja
lan 22. ZAISP-a
Pravo distribuiranja je iskljuivo pravo stavljanja u promet originala ili kopije djela, snimke izvoenja ili
fonograma na materijalnom nosau, prodajom ili drugim nainom prijenosa vlasnitva, ukljuujui uvoz radi
takvog stavljanja u promet i javne prodaje ili drugog oblika prijenosa vlasnitva. (stav 1 od 2)

Pravo distribuiranja
Pravo distribuiranja obuhvata i iskljuivo pravo da se umnoeni primjerci djela uvoze u odreenu dravu radi
daljnjeg stavljanja u promet, nezavisno od toga da li su izraeni na zakonit nain ili ne. (stav 2 od 2)

Neke terminoloke napomene

Pravo distribuiranja se zove i pravo na stavljanje primjeraka autorskog djela u promet.
Pravo reproduciranja i pravo distribuiranja, su odvojena, zasebna, individualna prava, ali koja kada su zajedno
prenesena na drugo lice se zovu pravom izdavanja odnosno izdavanjem autorskog djela.

25
Povreda prava reproduciranja nije neophodno i povreda prava distribuiranja autorskog djela i obrnuto.
Ova prava su individualna i zasebna.
Izuzetak je kod ugovora o izdavanju gdje postoji oboriva pravna predpostavka da ukoliko je preneseno pravo na
reproduciranje autorskog djela preneseno je i pravo na distribuiranje autorskog djela.
Povreda ovog prava moe predstavljati krivino djelo ili prekraj kao i kod prava reproduciranja.
Pravo davanja u zakup
lan 23. ZAISP-a
Pravo davanja u zakup je iskljuivo pravo davanja na koritenje originala ili primjerka djela na vremenski
ogranieni period, u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. (stav 1 od 3)
Pravo davanja u zakup - izuzetci
Odredbe stava (1) ovog lana ne odnose se na koritenje (stav 2 od 3):
a) arhitektonskih objekata,
b) originala ili primjerka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja,
c) originala ili primjerka djela radi saopavanja javnosti,
d) originala ili primjerka djela radi uvida na licu mjesta,
e) u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograniena iskljuivo na vrenje radnih obaveza iz
tog odnosa,
f) kompjuterskog programa ako on nije vaan predmet zakupa.
Pravo davanja u zakup kompjuterskog programa ne primjenjuje se na davanje u zakup kompjuterskog programa
ako sam program nije osnovni predmet davanja u zakup. (stav 3 od 3)

Autorska imovinska prava na koritenje autorskog djela u bestjelesnom obliku

Nota bene!
Kao to znamo koritenje autorskog djela koje nema materijalnu komponentu forme jeste nemogue.
Izraz bestjelesni u izrazu ove kvalifikacije ne treba se tumaiti da aludira na nematerijalnost autorskog djela i
koritenje autorskog djela kao nematerijalnog dobra, to je indicirano koritenjem izraza oblik, ono na to se
ovdje misli jeste na koritenje primjeraka autorskog djela koji nisu fiksirani na tradicionalnim trajnim materijalnim
nosaima, kao to je to na primjer knjiga, ve su to instance koritenja primjerka autorskog djela u svim moguim
oblicima objedinjeni injenicom da se sadraj autorskog djela na bilo koji mogui nain saoptava javnosti.
Ovo je i razlog zato ZAISP ovo pravo naziva pravom saopavanja javnosti.
Pravo saopavanja javnosti
lan 24. ZAISP-a
26
Pravo saopavanja javnosti je iskljuivo pravo da se djelo uini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku...
Pravo saopavanja javnosti se sastoji od brojnih drugih prava.
Pravo javnog izvoenja se sastoji iz tri razliita individualna prava autora, a ureen je lanom 25. zaisp-a

Pravo javnog recitiranja

Pravo javnog recitiranja je iskljuivo pravo saopavanja javnosti djela iz oblasti knjievnosti ili nauke njegovim
itanjem ili recitiranjem uivo.
Pravo javnog muzikog izvoenja
Pravo javnog muzikog izvoenja jeste iskljuivo pravo saopavanja javnosti muzikog djela njegovim
izvoenjem uivo.

Pravo javnog scenskog prikazivanja

Pravo javnog scenskog prikazivanja jeste iskljuivo pravo saopavanja javnosti dramgskog, dramsko-muzikog,
koreografskog, lutkarskgo ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjem uivo.
Pravo javnog prenoenja
lan 26. ZAISP-a
Pravo javnog prenoenja je iskljuivo pravo da se recitacija, muzika izvedba ili scensko prikazivanje djela saope
javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo uivo recitira, izvodi ili scenski prikazuje putem zvunika,
ekrana ili drugog tehnikog ureaja.

Pravo javnog prikazivanja

lan 27. ZAISP-a
Pravo javnog prikazivanja je iskljuivo pravo saopavanja javnosti audiovizuelnog djela ili djela iz oblasti
fotografije, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti, industrijskog oblikovanja, kartografije ili
prikaza naune ili tehnike prirode pomou tehnikih ureaja.

Pravo javnog saopavanja s fonograma i videograma

lan 28. ZAISP-a
Pravo javnog saopavanja s fonograma i videograma je iskljuivo pravo da se recitacije, izvedbe ili scenska
prikazivanja djela koja su snimljena na fonograme ili videograme saopavaju javnosti.
Pravo na radiodifuzno i kablovsko emitiranje

27
lan 29. ZAISP-a
Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog emitiranja je iskljuivo pravo saopavanja djela javnosti pomou
radijskih ili televizijskih programskih signala namijenjenih za javni prijem, beinim prijenosom (ukljuujui
satelit) ili ianim prijenosom, odnosno ianim prijenosom (ukljuujui kablovski ili mikrotalasni sistem). (stav 1
od 3)
Poseban sluaj emitiranja putem satelita
Stavovi 2 i 3 lana 29. ZAISP-a
Emitiranje putem satelita iz stava (1) ovog lana postoji kad se pod kontrolom i odgovornou organizacije za
radiodifuziju programski signali koji su namijenjeni za javni prijem alju u neprekinutom komunikacionom lancu
prema satelitu i nazad na Zemlju.
Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelita postoji pod uslovom da su sredstva za dekodiranje
signala dostupna javnosti od organizacije za radiodifuziju koja vri emitiranje ili od ovlatenog treeg lica.

Pravo na radiodifuzno i kablovsko reemitiranje

lan 30. ZAISP-a
Pravo radiodifuznog, odnosno kablovskog reemitiranja je iskljuivo pravo da se istovremeno, u neizmijenjenom
obliku i cjelini, saopava javnosti radiodifuzno emitirano djelo kada:
a) takvo saopavanje vri druga organizacija za radiodifuziju od one koja djelo izvorno emitira, ili
b) drugi subjekt vri saopavanje kablovskim ili mikrotalasnim sistemom koji obuhvata vie od 100
prikljuaka, ili kada se djelo izvorno emitira iz druge drave (kablovsko reemitiranje).

Pravo na sekundarno koritenje djela koje se radiodifuzno emitira

lan 31. ZAISP-a
Pravo sekundarnog koritenja djela koje se radiodifuzno emitira je iskljuivo pravo da se djelo koje je
radiodifuzno emitirano, odnosno radiodifuzno ili kablovski reemitirano, istovremeno saopava javnosti putem
zvunika, ekrana ili slinog tehnikog ureaja.
Pravo injenja dostupnim javnosti
lan 32. ZAISP-a
Pravo injenja dostupnim javnosti je iskljuivo pravo da se djelo saopi javnosti ianim ili beinim prijenosom
na nain koji pojedincu omoguava pristup djelu s mjesta i u vrijeme koje sam odabere (internet, video-on-
demand, music-on-demand i slino).

Pravo prerade

28
Pravo prerade lan 33. ZAISP-a
Pravo prerade je iskljuivo pravo da se izvorno djelo prevede, dramski ili muziki obradi, promijeni ili na bilo koji
drugi nain preradi.
Pravo iz stava (1) ovog lana obuhvata i sluaj kada se izvorno djelo u neizmijenjenom obliku ukljui ili ugradi u
novo djelo.
Autor izvornog djela zadrava iskljuivo pravo na koritenje svog djela u preraenom obliku, ako ovim zakonom
ili ugovorom nije drugaije odreeno.

Druga prava autora

Druga prava autora

Kao to im ime sugerira, druga prava autora su sva takva prava autora koja se ne mogu klasifikovati u autorska
moralna prava niti u autorska imovinska prava, ve predstavljaju sui generis (sebi svojstvenu) klasu prava autora,
te koji se prikladno odnose na razne aspekte odnosa autora i autorskog djela, autora i primjerka autorskog djela te
autora prema drugim licima povodom autorskog djela.
Pravo na naknadu za davanje na poslugu
lan 34. ZAISP-a
Autor ima pravo na odgovarajuu naknadu ako se original ili primjerak njegovog djela daju na poslugu putem
javnih biblioteka, odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost. (stav 1 od 4)
Davanje na poslugu, u smislu ovog Zakona, znai davanje na upotrebu u vremenski ogranienom periodu, bez
ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. (stav 2 od 4)
Izuzetci prava na naknadu za davanje na poslugu
Odredbe st. (1) i (2) ovog lana ne odnose se na upotrebu: (stav 3 od 4)
a) originala ili primjeraka bibliotekog materijala u nacionalnim bibliotekama, bibliotekama javnih
obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim bibliotekama,
b) arhitektonskih objekata,
c) originala ili primjeraka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja,
d) originala ili primjeraka djela radi saopavanja javnosti,
e) originala ili primjeraka djela radi uvida na licu mjesta ili za njihovo pozajmljivanje izmeu javnih
ustanova,
f) u okviru radnog odnosa, ako je upotreba ograniena iskljuivo na vrenje radnih obaveza iz tog
odnosa.
29
Davanje na poslugu originala ili primjeraka kompjuterskih programa i baza podataka je iskljuivo pravo njihovog
autora. (stav 4 od 4)

Pravo slijeenja
lan 35. ZAISP-a
Ako je original djela likovne umjetnosti, nakon to ga je autor prvi put prodao, ponovo prodat, autor ima pravo da
bude obavijeten o prodaji i novom vlasniku i da potrauje naknadu u obimu koji je odreen u ovom lanu pod
uslovom da se prodava, kupac ili posrednik profesionalno bave prometom umjetnikih djela (prodajni saloni,
galerije, aukcionarske kue i slino). (stav 1 od 7)
Za obaveze iz stava (1) ovog lana odgovaraju prodava, kupac i posrednik solidarno. (stav 2 od 7)

Kvalifikacija a.d. za pravo slijeenja

Kao originali djela likovnih umjetnosti iz stava (1) ovog lana smatraju se slike, crtei, kolai, grafike, gravure,
fotografije, tapiserije, kipovi, umjetnika djela izraena u keramici, staklu ili drugom materijalu i slina djela koja
je stvorio autor svojeruno, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatraju originalima. Reprodukcije
djela smatraju se originalima ako ih je izradio autor ili lice koje je on ovlastio u ogranienom broju primjeraka koji
su, u pravilu, numerirani i koje je potpisao autor. (stav 3 od 7)

Zakonom definisana visina naknade povodom prava slijeenja

Naknada na osnovu prava slijeenja plaa se u procentu od prodajne cijene originala bez ukljuenog poreza.
Naknada iz stava (4) ovog lana iznosi:
a) 4% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KM,
b) 3% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KM,
c) 1% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KM,
d) 0,5% od dijela cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KM,
e) 0,25% od dijela cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM.
Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu prava slijeenja ne moe iznositi vie od 25.000 KM.
(stavovi 4, 5 i 6)

Pravo slijeenja ne moe biti predmet odricanja, prenoenja pravnim poslovima meu ivima i prinudnog
izvrenja.
(stav 7 od 7)
Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu
30
ovo pravo uspostavlja balans izmeu prava autora ili nosioca prava s jedne strane i prava korisnika prema
primjerku autorskog djela iji je vlasnik s druge strane.

Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu

Vezana za lan 46. ZAISP-a (Pravo korisnika na reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu)
Ureena lanom 36. ZAISP-a
Ovo pravo se ostvaruje iskljuivo kolektivno.
Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu lan 36. zaisp-a
Ako se, prema odredbama lana 46. ovog Zakona, autorsko djelo moe reproducirati bez autorovog odobrenja,
autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, moe oekivati da e biti reproducirana fotokopiranjem ili
snimanjem na nosae zvuka, slike ili teksta, za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu ima pravo na naknadu od takve
upotrebe.
Naknada iz stava (1) ovog lana za zvuno i vizuelno snimanje plaa se:
a) pri prvoj prodaji ili uvozu novih tehnikih ureaja za zvuno i vizuelno snimanje i
b) pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosaa zvuka, slike ili teksta.
Naknada iz stava (1) ovog lana za fotokopiranje plaa se:
a) pri prvoj prodaji ili uvozu novih ureaja za fotokopiranje,
b) od izraenih fotokopija namijenjenih za prodaju.
Za potrebe ovog Zakona uvoz u Bosnu i Hercegovinu znai svako putanje u promet i svako unoenje robe na
teritoriju Bosne i Hercegovine osim ako se radi o malim koliinama namijenjenim za privatnu i nekomercijalnu
upotrebu, koje se unose kao dio linog prtljaga ili alju u malim poiljkama.
S fotokopiranjem su izjednaene sve druge tehnike reproduciranja, a s ureajima za zvuno i vizuelno snimanje
izjednaeni su svi drugi ureaji kojima se omoguava postizanje istog efekta.
Pravo na naknadu, prema odredbi stava (1) ovog lana, ne moe biti predmet odricanja, raspolaganja za vrijeme
ivota i prinudnog izvrenja.
Lica koja su obavezna da plaaju naknadu po ovom pravu lan 37. ZAISP-a
Naknadu iz lana 36. st. (2) i (3) taka a) ovog Zakona plaaju proizvoai ureaja za zvuno i vizuelno snimanje,
proizvoai ureaja za fotokopiranje i proizvoai praznih nosaa zvuka, slike ili teksta.
Ako se ureaji i prazni nosai iz stava (1) ovog lana uvoze u Bosnu i Hercegovinu, naknadu iz lana 36. ovog
Zakona plaa uvoznik.
Proizvoai iz stava (1) ovog lana ne plaaju naknadu za ureaje i prazne nosae koji se izvoze iz Bosne i
Hercegovine.

31
Naknadu iz lana 36. stav (3) taka b) ovog Zakona plaaju fizika i pravna lica koja uz naplatu obavljaju usluge
fotokopiranja.

Iznos naknade po ovom pravu lan 38. zaisp-A

Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu, koji pripadaju zajedniki svim
nosiocima prava prema ovom Zakonu, odreuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine.
Iznosi iz stava (1) ovog lana odreuju se posebno za razliite kategorije ureaja i nosaa, i to:
a) za svaki ureaj za zvuno snimanje - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i injenice da
li se radi o ureajima namijenjenim iskljuivo reproduciranju zvunih snimaka ili ne,
b) za svaki ureaj za audiovizuelno snimanje - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i
injenice da li se radi o ureajima namijenjenim iskljuivo reproduciranju audiovizuelnih ili
videosnimaka ili ne,
c) za svaki prazan nosa zvuka ili slike - u zavisnosti od tehnologije (analogno, digitalno) i najdueg
mogueg trajanja reprodukcije zvuka ili slike,
d) za svaki ureaj za fotokopiranje ili drugi ureaj sa slinom tehnikom reproduciranja (faks, printer,
fotoprinter i sl.) - u zavisnosti od najveeg mogueg broja kopija u minuti i od mogunosti
reproduciranja u boji,
e) za svaku pojedinanu fotokopiju napravljenu za prodaju fizikim licima.

Pravo pristupa autorskom djelu

lan 39. st. 1 ZAISP-a
Autor ima pravo pristupa originalu ili primjerku svog djela koji se nalazi u posjedu drugog lica ako je to
neophodno za vrenje njegovog prava reproduciranja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima
posjednika.

Pravo predaje primjerka autorskog djela

lan 39. st. 2 i 3 ZAISP-a
Autor moe od posjednika zahtijevati da preda original djela likovne umjetnosti ili fotografije radi izlaganja u
Bosni i Hercegovini, ako dokae da postoji jai interes.
Posjednik moe predaju originala, prema stavu (2) ovog lana, uslovljavati davanjem garancije ili zakljuenjem
ugovora o osiguranju u visini trine vrijednosti djela.

32
Pravo pristupa djelu, kao i izlaganje djela ostvaruju se na autorov troak i s najmanjim moguim smetanjem
posjednika. U sluaju oteenja originala ili primjeraka djela autor odgovara za svu tetu, bez obzira na svoju
krivicu.

Sadrajna ogranienja autorskog prava, film, raunarski program te prava srodna autorskim pravima

etvrti pojmovni blok

Nikada ne smijemo zaboraviti da pravo intelektualnog vlasnitva predstavlja balans interesa subjekta prava (npr.
Autora) s jedne strane sa interesom korisnika i cjelokupnog drutva sa druge.

Autorska prava u pravnom smislu su apsolutna prava!

To ne znai da su ona neograniena, ve samo znai da autorska prava djeluju erga omnes prema svima.

Autorska prava su strogo ograniena !

Autorska prava su ograniena:

Svojom prirodom: Autor ima samo ona prava koja je pravni poredak putem relevantnih pravnih normi dao autoru.
Autorskopravno je zatieno samo ono djelovanje koje je kao takvo oznaeno. Svako drugo djelovanje naspram
autorskog djela je dozvoljeno svim licima.
Pravnom normom: I kod djelovanja koja su dozvoljena, da bi uspostavio ravnoteu, pravni poredak postavlja
ogranienja na djelovanja iz opravdanih razloga i u tano oznaenim sluajevima.
Autorsko pravo je ogranieno vremenom: u pravilu, prava autora traju sedamdeset godina nakon smrti.

Sadrajna ogranienja autorskog prava

Sadrajna ogranienja autorskog prava

Sadrajna ogranienja autorskog prava moraju biti izriito odreena zakonom, i to relevantnim poglavljem ZAISP-
a, u skladu sa lanom 40. istog.
Pored toga, odredbe koje vre sadrajno ogranienje autorskog prava se moraju tumaiti u skladu sa:

33
 Namjerom koja se eljela postii, i
Dobrim obiajima.

Zakonska licenca
Licenca je tradicionalno izraz za dozvolu za neko djelovanje.
Kao pravilo, u autorskom pravu, autor je taj koji daje dozvolu za odreeno, zatieno djelovanje po pitanju
autorskog djela.
Kod zakonske licence, sam zakon je taj koji daje dozvolu za odreeno djelovanje, kao i uslove za takvo djelovanje,
tako da korisnik mora samo da plati naknadu da bi mogao dozvoljeno da djeluje, bez da trai odobrenje autora.
zakonska licenca se odnosi na koritenje autorskih djela u nastavnim materijalima i u periodici.

U svakom sluaju koritenja autorskog djela na osnovu zakonske licence, korisnik mora naznaiti ime ili oznaku
autora te izvor autorskog djela koje se koristi, pod uslovom da su takvi podatci naznaeni na koritenom
autorskom djelu.

Koritenje a.d. Na osnovu zakonske licence u nastavnim materijalima

lan 41. st. 1 t.a ZAISP-A
Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaanja odgovarajue naknade, doputeno je
reproducirati u itankama, udbenicima, radnim sveskama i ispitnim materijalima odlomke autorskih djela i
pojedinana autorska djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i
grafikog dizajna i kartografije ako se radi o objavljenim djelima,
Koritenje a.d. Na osnovu zakonske licence u periodici
lan 41. st. 1 t. b ZAISP-a
Bez pribavljanja imovinskog autorskog prava, a uz obavezu plaanja odgovarajue naknade, doputeno je
reproducirati u periodinoj tampi ili u pregledima takve tampe (kliping) pojedinane objavljene lanke o
aktuelnim politikim, privrednim, vjerskim i drugim slinim tekuim pitanjima, osim ako je to autor izriito
zabranio.
Slobodna upotreba autorskih djela

n.b. Kada se slobodno koristi autorsko djelo uvijek se mora naznaiti ime ili oznaka autora i izvor autorskog djela,
pod uslovom da su isti na autorskom djelu koje se koristi bili naznaeni.

Slobodna upotreba autorskog djela za potrebe lica sa invaliditetom

34
lan 42. ZAISP-a
Doputeno je reproduciranje i distribuiranje djela za potrebe invalidnih lica ako to djelo ne postoji u traenom
obliku, ako je njegova upotreba u direktnoj vezi s invalidnou tih lica i ograniena na njen obim, te ako to nije
uraeno s namjerom da se ostvari posredna ili neposredna ekonomska korist.
Privremeno reproduciranje

Isp internet service provider

internet kao medij je posebno podloan povredi autorskih prava, to znai da Isp-ovi su potencijalni podstrekivai
ili sauesnici u krenju autorskih prava.

Slobodno koritenje a.d. Za privremeno reproduciranje

lan 43. ZAISP-a
Privremeno reproduciranje autorskog djela doputeno je ako predstavlja prolaznu ili prateu radnju koja ini
sastavni i bitan dio tehnolokog procesa i nema nikakvog samostalnog ekonomskog znaaja, a njena jedina svrha
je da omogui prijenos djela u mrei izmeu treih lica putem posrednika, ili njegovo ovlateno koritenje.

Informiranje javnosti
Informiranje javnosti l. 44 zaisp-a
Doputeno je u obimu potrebnom za informiranje javnosti o tekuim dogaajima:
a) reproducirati autorska djela koja se pojavljuju kao sastavni dio tekueg dogaaja o kojem se
informira javnost,
b) pripremiti i reproducirati kratke izvode ili saetke iz pojedinih objavljenih novinskih i drugih
slinih lanaka u pregledima tampe,
c) reproducirati javne politike, vjerske i druge govore odrane u organima dravne ili lokalne vlasti,
vjerskim ustanovama ili prilikom dravnih ili vjerskih sveanosti,
d) slobodno koristiti dnevne informacije i vijesti koje imaju prirodu novinskog izvjetaja.

Slobodno korienje autorskih djela za potrebe nastave

Slobodno koritenje a.d. Za potrebe nastave lan 45. zaisp-a

Za potrebe nastave doputeno je:
a) javno izvoenje objavljenih djela u obliku neposrednog pouavanja na nastavi,

35
 b) javno izvoenje objavljenih djela na besplatnim kolskim priredbama pod uslovom da izvoai ne
prime naknadu za svoje izvoenje,
c) javno saopavanje radiodifuzno emitiranih kolskih emisija putem zvunika, ekrana ili slinih
tehnikih ureaja koji se nalaze u obrazovnoj ustanovi.

Slobodna upotreba a.d. Reproduciranjem za privatnu upotrebu l. 46 st. 1 i 2 zaisp-a

Reproduciranje objavljenog autorskog djela je slobodno ako je uraeno samo u jednom primjerku i ako iskljuivo
fiziko lice reproducira autorsko djelo:
a) na papiru ili slinom nosau, upotrebom fotokopiranja ili druge fotografske tehnike sa slinim
efektom,
b) na bilo kojem drugom nosau ako to ini za privatnu upotrebu, ako primjerci nisu namijenjeni ili
pristupani javnosti i ako tim reproduciranjem nema namjeru da ostvari direktnu ili indirektnu
imovinsku korist.

Slobodna upotreba a.d. Za drugu vlastitu upotrebu l. 46 st. 1 i 3 zaisp-a

Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili naune ustanove mogu za vlastite potrebe slobodno
reproducirati djelo na bilo kojem nosau ako to uine iz vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjem nemaju
namjeru da ostvare posrednu ili neposrednu imovinsku korist, te pod uslovom da je takvo reproduciranje uraeno
samo u jednom primjerku.
da malo predahnemo...
Ogranienje slobodne upotrebe a.d. Reproduciranjem za privatnu i drugu vlastitu upotrebu l. 46 st. 4 zaisp-a
Ako ZAISP-om ili ugovorom nije drugaije odreeno, nezavisno prethodno reenog, nije doputeno
reproduciranje:
a) pisanih djela u obimu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjige rasprodati najmanje dvije
godine,
b) grafikih izdanja muzikih djela (notni materijali) - osim runim prepisivanjem,
c) elektronskih baza podataka i kompjuterskih programa,
d) djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta,
e) bilo kojeg djela ako bi takvo reproduciranje bilo suprotno uobiajenom iskoritavanju djela i
oteivalo u nerazumnoj mjeri zakonite interese autora, odnosno nosioca autorskog prava.

Slobodna upotreba autorskog djela citiranjem l. 47 zaisp-a

36
Doputeno je doslovno navoenje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog djela ili pojedinanih objavljenih
djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti i industrijskog i grafikog dizajna radi
naunog istraivanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza,
suoenja ili upuivanja koje se eli postii i u skladu s dobrim obiajima.

Slobodna upotreba autorskih djela koja su nebitni sastojci glavnih djela

l. 48. ZAISP-a
Objavljena djela koja predstavljaju nebitan sastojak u odnosu na glavno djelo u koje su ukljuena, ili u odnosu na
stvar kojom se zajedno koriste u slobodnoj su upotrebi pri iskoritavanju takvog glavnog djela ili takve stvari.

Slobodna upotreba a.d. U javnim izlobama ili aukcijama

L. 49. ZAISP-a
Organizatori javnih izlobi ili aukcija umjetnikih ili drugih autorskih djela mogu slobodno da koriste ta djela u
vezi s promocijom tih izlobi ili aukcija u obimu potrebnom za postizanje takve svrhe i pod uslovom da to ne ine
s namjerom da postignu direktnu imovinsku korist.

Slobodna upotreba autorskog djela slobodnom preradom autorskog djela

lan 50 ZAISP-a
Slobodna prerada autorskog djela za potrebe parodije i karikature
Doputena je slobodna prerada objavljenog autorskog djela ako se radi o parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili
ne moe stvarati zabunu u pogledu izvora djela.
Diskusija: da li bi trebala biti parodija i karikatura dozvoljena?

Slobodna prerada djela

Doputena je slobodna prerada objavljenog autorskog djela ako se radi o privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja
nije namijenjena i nije pristupana javnosti.
Doputena je slobodna prerada objavljenog autorskog djela ako se radi o preradi u vezi s doputenim koritenjem
djela koja je prouzrokovana samom prirodom ili nainom tog koritenja
Slobodna upotreba baze podataka
lan 51 ZAISP-a
Ovlateni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka moe slobodno reproducirati ili preraditi tu bazu
podataka ako je to potrebno radi pristupa njenom sadraju i redovnog koritenja tog sadraja. Ako je korisnik
ovlaten samo za dio baze podataka, doputeni su mu reproduciranje i prerada samo tog dijela.

37
Nosilac prava i korisnik ne mogu drugaije odrediti.

Slobodna upotreba autorskih djela trajno smjetenim na javnim mjestima

lan 52 ZAISP-a
Doputena je slobodna upotreba autorskih djela koja su trajno smjetena na trgovima, u parkovima, na ulicama ili
drugim mjestima pristupanim javnosti, pod sljedeim uslovom:

Slobodna upotreba autorskih djela trajno smjetenim na javnim mjestima

Autorska djela trajno smjetena na javnim mjestima ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku,
upotrijebiti za istu namjeru kao izvorno djelo ili upotrijebiti za ostvarivanje imovinske koristi.
Slubeni postupci
l. 53 ZAISP-a
Doputena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodno u pojedinanom konkretnom sluaju radi
provoenja zadataka javne sigurnosti ili bilo kojeg slubenog postupka.
Dok god je to potrebno za javnu sigurnost ili kao sastavni dio slubenog postupka, u obimu tog slubenog
postupka je dozvoljeno slobodno koristiti bilo koje autorsko djelo.
Provjera ureaja
lan 54 ZAISP-a
Pogoni ili trgovine koje proizvode ili prodaju fonograme i videograme, ureaje za reproduciranje ili javno
saopavanje fonograma i videograma ili ureaje za prijem zvuka i slike, kao i radnje u kojima se popravljaju takvi
ureaji mogu slobodno reproducirati i javno saopavati autorska djela u obimu koji je potreban da se provjeri
ispravno funkcioniranje tih predmeta pri proizvodnji ili direktnoj prodaji kupcima ili za njihov popravak.
Snimci autorskih djela uraeni na ovom osnovu moraju se bez odgaanja izbrisati.

Opiv blok IV prava srodna autorskim pravima

Prava srodna autorskim pravima

Srodna prava su slina ali razliita od autorskih prava.

38
Autorska prava su u funkciji zatite autora povodom intelektualne tvorevine, a srodna prava prvenstveno tite
privredni aspekt stvaranja tvorevina i pseudotvorevina.
Srodna prava su poseban oblik intelektualnog vlasnitva.
Predmet zatite je uvijek nematerijalno dobro (kao i kod autorskog prava)
Obim prava je znaajno ui.
Vremensko trajanje prava je znaajno krae.
PRAVA SRODNA AUTORSKIM PRAVIMA: PRAVA IZVOAA, PROIZVOAA FONOGRAMA,
FILMSKOG PRODUCENTA, ORGANIZACIJE ZA RADIODIFUZIJU, PRAVA IZDAVAA,PRAVA
PROIZVOAA BAZE PODATAKA.

Pravo izvoaa

Izvoa - interpretator

Prava izvoaa
Po ZAISP-u izvoai su glumci, pjevai, muziari, plesai i druga lica koja glumom, pjevanjem, sviranjem,
pokretima, recitiranjem ili interpretiranjem na drugi nain izvode autorska ili folklorna djela.
Izvoaima se smatraju i reiseri pozorinih predstava, dirigenti orkestara, voe pjevakih horova, te varijetetski i
cirkuski umjetnici.

Predmet zatite prava izvoaa

Predmet zatite je interpretacija.
Interpretacija moe biti pseudotvorevina.
Interpretacija moe biti i autorsko djelo prerade u zavisnosti da li zadovoljava elemente definicije.

Moralna prava izvoaa

Pravo da bude naznaen kao izvoa;
Pravo da oznai interpretaciju svojim imenom ili oznakom;
Pravo na potivanje interpretacije, sa svim pravima koja se podrazumjevaju time.

Imovinska prava izvoaa (l. 119 ZAISP-a)

Izvoa ima iskljuivo pravo:
a) snimanja svog ivog izvoenja,

39
 b) direktnog ili indirektnog reproduciranja snimka svog izvoenja na bilo koji nain i u bilo kojem
obliku,
c) prenoenja javnosti svog ivog izvoenja,
d) radiodifuznog emitiranja svog ivog izvoenja, osim reemitiranja od organizacije ili uz dozvolu
organizacije koja vri emitiranje,
e) injenja dostupnim javnosti snimaka svog izvoenja,
f) distribuiranja primjeraka snimka svog izvoenja,
g) davanja u zakup primjeraka snimka svog izvoenja.
Dodatna prava izvoaa
Izvoa ima pravo na naknadu za privatnu upotrebu;
Pravo na naknadu za javno saopavanje;
Pravo na davanje u zakup snimka izvoenja.
Vremensko ogranienje prava izvoaa
Prava izvoaa traju 50 godina od dana izvoenja.
Ako je snimak izvoenja u tom roku zakonito izdat, ili zakonito saopen javnosti, prava izvoaa traju 50 godina
od dana prvog izdanja ili prvog saopavanja, zavisno od toga koji je dan bio ranije.
Rok poinje tei od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala injenica od koje se rauna
poetak roka.

Prava proizvoaa fonograma

Pojam proizvoaa fonograma

Proizvoa fonograma jeste fiziko ili pravno lice koje preduzme inicijativu i snosi odgovornost za prvo snimanje
zvukova jednog izvoenja ili drugih zvukova, ili onoga to predstavlja zvukove.

Proizvoa fonograma nije onaj tko izvodi zvukove koje ine fonogram. (moe biti!)

Pojam snimanja
Snimanje znai fiksiranje zvukova ili onoga to predstavlja zvukove na nosa s kojeg se oni mogu sluati,
reproducirati ili saopavati putem odreenog ureaja.

40
Pojam fonograma
Fonogram jeste snimak zvukova izvoenja ili drugih zvukova ili onoga to predstavlja zvukove, osim ako se radi o
snimku koji je ukljuen, odnosno ugraen u audiovizuelno djelo.

Naglasak je na privrednom angamanu lica a ne na kreativnom djelovanju.

Proizvoa fonograma nema moralnih prava!

Prava proizvoaa fonograma (l. 127 ZAISP-a)

Proizvoa fonograma ima iskljuivo pravo:
a) direktnog ili indirektnog reproduciranja svojih fonograma, na bilo koji nain i u bilo kojoj formi,
b) distribuiranja svojih fonograma,
c) davanja u zakup svojih fonograma,
d) injenja dostupnim javnosti svojih fonograma.

Druga prava proizvoaa fonograma

Proizvoa fonograma ima pravo na naknadu za saopavanje javnosti;
Pravo na naknadu za privatnu upotrebu.
Vremensko ogranienje prava proizvoaa fonograma
Prava proizvoaa fonograma traju 50 godina od dana prvog fiksiranja. Ako je fonogram u tom roku zakonito
izdat, prava traju 50 godina od dana prvog izdanja. Ako fonogram u tom roku nije zakonito izdat, ali je zakonito
saopen javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog prvog saopavanja javnosti.
Rok poinje tei od 1. januara godine koja slijedi poslije godine u kojoj je nastala injenica od koje se rauna
poetak roka.

Film kao sui generis autorsko djelo

Film je autorsko djelo!
U autorskopravnom smislu film je vrsta audiovizuelnog autorskog djela.

Pojam audiovizuelnog autorskog djela

lan 109 ZAISP-a

41
Audiovizuelna djela su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni i kratki muziki videofilmovi,
te druga audiovizuelna djela izraena slikama koje u slijedu stvaraju utisak pokreta, sa zvukom ili bez zvuka,
nezavisno od vrste nosaa na kojem su fiksirana.
Audiovizuelno autorsko djelo je karakteristino po tome da zakon sam definie tko su koautori istog.

Koautori audiovizuelnog djela l. 111 ZAISP-A

Koautorima audiovizuelnog djela smatraju se:
a) autor prilagoavanja,
b) glavni reiser,
c) autor scenarija,
d) autor dijaloga,
e) glavni snimatelj (direktor fotografije),
f) kompozitor filmske muzike, stvorene posebno za koritenje u tom djelu.

AKO JE CRTE ILI ANIMACIJA BITAN ELEMENT

Ako je crte, odnosno animacija bitan element audiovizuelnog djela, koautorom tog djela smatra se i glavni crta,
odnosno glavni animator.

AUTORI DOPRINOSA AUDIOVIZUELNOM DJELU

Kompozitor muzike, glavni crta i glavni animator, koji se ne smatraju koautorima audiovizuelnog djela kao i
scenograf, kostimograf, slikar maski i montaer imaju prava na svojim individualnim doprinosima audiovizuelnom
djelu (autori doprinosa).

AUTOR AUTORSKOG DJELA IMA POSEBNO ISKLJUIVO PRAVO AUDIOVIZUELNOG

PRILAGOAVANJA SVOG AUTORSKOG DJELA UREENO LANOM 110 zaisp-a

Iskljuivo autorsko pravo audiovizuelnog prilagoavanja

Pravo audiovizuelnog prilagoavanja je iskljuivo pravo da se izvorno djelo preradi ili ukljui u audiovizuelno
djelo.

Ugovor o audiovizuelnom prilagoavanju

Zakljuenjem ugovora o audiovizuelnom prilagoavanju smatra se da je autor izvornog djela prenio na filmskog
producenta pravo prerade i ukljuivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorska imovinska prava na

42
tom audiovizuelnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na fotografijama nastalim
u vezi s produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

Prava kojima se ne moe disponirati ovim ugovorom

Bez obzira kako je ureeno u ugovoru o audiovizuelnom prilagoavanju, autor zadrava:
a) iskljuivo pravo novog audiovizuelnog prilagoavanja, ali tek nakon isteka deset godina od sklapanja
ugovora ,
b) iskljuivo pravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetniki oblik,
c) pravo na odgovarajuu naknadu od filmskog producenta za svako davanje u zakup primjerka
audiovizuelnog prilagoenog djela.
Autor se ne moe odrei ovih prava.

BUDUI DA PO DEFINICIJI AUDIOVIZUELNO AUTORSKO DJELO IMA VIE KOAUTORA, POTREBNO

JE UREDITI ODNOSE IZMEU ISTIH I ODREDITI LIC EKOJE E IH ZATUPTAI U PRAVNOM
PROMETU, KAO I OBAVLJATI DRUGE VITALNE FUNKCIJE TO LICE JE FILMSKI PRODUCENT, a
ugovor je ugovor o filmskoj produkciji

Ugovor o filmskoj produkciji

Odnosi izmeu filmskog producenta i koautora audiovizuelnog djela i autora doprinosa tom djelu, kao i odnosi
izmeu samih autora ureuju se ugovorom o filmskoj produkciji, koji mora biti u pisanoj formi.

Ugovor o filmskoj produkciji

Zakljuenjem ugovora o filmskoj produkciji smatra se da su koautori iskljuivo i neogranieno prenijeli na
filmskog producenta sva svoja autorska imovinska prava na audiovizuelnom djelu, njegovom prijevodu, njegovim
audiovizuelnim preradama i fotografijama nastalim u vezi s produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije
drugaije odreeno.

Ugovor o filmskoj produkciji

Koautorima audiovizuelnog djela pripada posebna naknada za svako preneseno autorsko imovinsko pravo ili
drugo pravo autora.
Takoe se smatra da su autori doprinosa iskljuivo prenjeli prava na filmskog producenta

Prava filmskih producenata

43
Ovo je srodno pravo!
Filmski producent se naziva i proizvoa videograma, a ovo pravo se nekada zove pravo proizvoaa videograma

Pojam filmskog producenta

Filmski producent je fiziko ili pravno lice koje u svoje ime daje inicijativu, prikuplja finansijska sredstva,
organizira, rukovodi i preuzima odgovornost za fiksiranje audiovizuelnog djela.

Pojam videograma
Videogram je niz slika koje, kada su prikazane u sekvencijalnom slijedu, stvaraju utisak pokreta, koji moe ali ne
mora biti praen zvukom.
Videogram je nematerijalno dobro.
Ukoliko zvuk ulazi u sastav videograma, onda taj zvuk, dok je u sastavu videograma nije fonogram.
Filmski producent nema moralnih prava.

Prava filmskog producenta l. 132 ZAISP-a

Filmski producent ima iskljuivo pravo:
a) reproduciranja svojih videograma,
b) distribuiranja svojih videograma,
c) davanja u zakup svojih videograma,
d) javnog prikazivanja svojih videograma,
e) injenja dostupnim javnosti svojih videograma.

Filmski producent takoe ima pravo na naknadu za privatnu upotrebu.

Vremensko ogranienje prava proizvoaa videograma

Prava filmskog producenta traju 50 godina od dana prvog fiksiranja videograma.
Ako je videogram u tom roku zakonito izdat ili zakonito saopen javnosti, prava traju 50 godina od dana takvog
prvog izdanja ili dana takvog prvog saopavanja, zavisno od toga koji dan je bio ranije.

Prava organizacije za radiodifuziju

Srodno pravo!
Ovo pravo je poznato i kao pravo proizvoaa emisije.

44
Pojam organizacije za radiodifuziju
Organizacija za radiodifuziju je pravno lice koje preduzima inicijativu i snosi odgovornost za proizvodnju emisije.
Pojam emisije
Emisija je zvuni, vizuelni, odnosno zvuno-vizuelni sadraj pretvoren u elektrini, elektromagnetni ili drugi
signal koji se emitira radi saopavanja javnosti.
Prava organizacije za radiodifuziju l. 136 zaisp-a
Organizacija za radiodifuziju ima iskljuivo pravo:
a) reemitiranja svojih emisija beino ili putem ica,
b) sekundarnog koritenja svojih emisija, u smislu lana 31. ovog Zakona, ako se to radi uz naplatu
ulaznica,
c) snimanja svojih emisija,
d) reproduciranja snimaka svojih emisija,
e) distribuiranja snimaka svojih emisija,
f) injenja dostupnim javnosti svojih emisija.

Vremensko ogranienje prava organizacije za radiodifuziju

Prava organizacije za radiodifuziju traju 50 godina od dana prvog emitiranja.

Prava izdavaa
Srodno pravo!
Izdava ima pravo na naknadu za privatnu upotrebu.

Prava izdavaa povodom neobjavljenih slobodnih djela l. 139 zaisp-a

Lice koje prvi put zakonito izda ili saopi javnosti jo neobjavljeno autorsko djelo na kojem su autorska prava ve
istekla stie prava koja odgovaraju autorskim imovinskim pravima i drugim pravima autora.
Ova prava traju 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ili prvog zakonitog saopavanja javnosti.

Po pitanju kritikih i naunih izdanja slobodnih djela

Lice koje pripremi izdanje autorskog djela na kojem su autorska prava ve istekla, a koje je rezultat naunog
istraivanja ili obrade i bitno se razlikuje od postojeih izdanja tog djela stie prava koja odgovaraju autorskim
imovinskim pravima i drugim pravima autora.
Ova prava traju traju 30 godina od prvog zakonitog izdanja djela.

45
Pravo proizvoaa baze podataka
Srodno pravo!
Pojam baze podataka
Baza podataka jeste zbirka samostalnih djela, podataka ili druge grae u bilo kojm obliku koja je sistematski ili
metodiki ureena i pojedinano pristupana putem elektronskih ili drugih sredstava i kod koje je pribavljanje,
verifikacija ili predstavljanje njenog sadraja trailo kvalitativno ili kvantitativno znaajno ulaganje ljudskih,
tehnikih ili finansijskih sredstava.

Rije ili dvije o sve veem znaaju baza podataka

Pojam proizvoaa baze podataka

Proizvoa baze podataka je pravno ili fiziko lice koje preduzima inicijativu i preuzima rizik ulaganja sredstava u
njeno izraivanje.

Nota bene!
Zatita baze podataka ili njenog sadraja nezavisna je od njene zatite autorskim pravom ili drugim
pravima. Ukljuivanjem grae u bazu podataka i njenim koritenjem ne smije se zadirati u prava koja
postoje na toj grai.
Obim zatite baze podataka
Zatita baze podataka obuhvata:
a) cjelokupan sadraj baze podataka,
b) svaki kvalitativno ili kvantitativno znatan dio sadraja baze podataka,
c) kvalitativno ili kvantitativno neznatne dijelove sadraja baze podataka ako se ti dijelovi koriste
ponavljano i sistematski, pa je to suprotno redovnom koritenju baze podataka ili u nerazumnoj
mjeri nanosi tetu zakonitim interesima njenog proizvoaa.

Zatita se ne odnosi na kompjuterske programe koji su koriteni za izradu baze podataka ili za rad s bazama
podataka koje su dostupne elektronskim putem!

Subjektivna prava proizvoaa baze podataka lan 143 ZAISP-A

Proizvoa baze podataka ima iskljuivo pravo:
a) reproduciranja svoje baze podataka,

46
 b) distribuiranja primjeraka svoje baze podataka,
c) davanja u zakup primjeraka svoje baze podataka,
d) injenja dostupnim javnosti svoje baze podataka,
e) drugog oblika saopavanja javnosti svoje baze podataka.

PRAV0 OVLATENIH KORISNIKA BAZE PODATAKA

Ovlateni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka moe se slobodno koristiti kvalitativno ili
kvantitativno neznatnim dijelovima njenog sadraja u bilo koju svrhu.
Ako je korisnik ovlaten samo u pogledu dijela baze podataka on ima ovo pravo samo na tom dijelu baze
podataka.
Ugovorne odredbe koje su suprotne ovome su nitave.

OBAVEZE OVLATENIH KORISNIKA BAZE PODATAKA

Ovlateni korisnik objavljene baze podataka ne smije obavljati radnje koje su suprotne uobiajenom koritenju te
baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose tetu zakonitim interesima njenog proizvoaa.
Ovlateni korisnik objavljene baze podataka ne smije nanijeti tetu autorskom ili srodnim pravima u pogledu dijela
ili predmeta zatite koji su sadrani u bazi podataka.
Ugovorne odredbe koje su suprotne ovome su nitave.

Ogranienja prava proizvoaa baze podataka

Ovlateni korisnik objavljene baze podataka moe se slobodno koristiti znatnim dijelovima njenog sadraja
u sluaju:
a) privatne ili druge vlastite upotrebe baze podataka koja nije elektronska, pod istim uslovima kao i
za autorska djela,
b) nastave, pod istim uslovima kao i za autorska djela.
Upotreba baze podataka je slobodna u provoenju zadataka javne sigurnosti i u slubenim postupcima, pod
istim uslovima kao i za autorska djela.

Vremensko ogranienje trajanja prava proizvoaa baze podataka

Prava proizvoaa baze podataka traju 15 godina od zavretka njene izrade.
Ako je u tom roku baza podataka zakonito objavljena, prava traju 15 godina od takvog prvog objavljivanja.
Znaaj izmjena baze podataka na vremensko ogranienje trajanja prava proizvoaa baze podataka

47
Svaka kvalitativno ili kvantitativno znatna izmjena sadraja baze podataka, ukljuujui izmjenu nastalu
akumuliranjem postepenih dopuna, brisanja ili izmjena, koja se moe smatrati kao kvalitativno ili kvantitativno
novo znatno ulaganje u tu bazu podataka, prouzrokuje poetak ponovnog roka trajanja zatite prava.

VLASNITVO SVIH JE ONO TO MISLI.

TVOJE JE SAMO ONO TO OSJEA.

Blok V - Ostvarivanje i kolektivno ostvarivanje

autorskih i srodnih prava,
Institut za intelektualno vlasnitvo BiH

48
Ostvarivanje autorskih i srodnih prava
Autorska (i srodna) prava povodom odreenog autorskog djela se ostvaruju kroz vrenje ili izvoenje ovlatenog
djelovanja (svako konkretno, iskljuivo pravo autora) nad i povodom tog autorskog djela i kroz iskljuivanje svih
drugih, neovlatenih, lica od takvih djelovanja na i povodom tog autorskog djela.
Autor moe da ostvaruje svoja autorska prava sam, osim ako je zakon drugaije odredio!

Ostvarivanje autorskih prava putem zastupnika.

Autor moe da ostvaruje svoja autorska prava i posredstvom zastupnika.
Zastupnik moe da bude drugo fiziko lice ili pravno lice.
Pravna osnova za zastupanje jeste punomo, kao pravno valjanja izjava pravno relevantne volje, ili zakon (ukoliko
autor nema poslovnu sposobnost).
Zastupnik nije nosilac prava.
Zastupnik ostvaruje autorska prava u ime i za raun autora.
Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinano autorsko djelo (individualno ostvarivanje prava) ili za
vie autorskih djela vie autora zajedno (kolektivno ostvarivanje prava).

Kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava

Ostvarivanje autorskog prava za vie autorskih djela veeg broja autora zajedno posredstvom pravnih lica
specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja ispunjavaju zakonske uslove i koje imaju dozvolu Instituta za
intelektualno vlasnitvo za djelovanje.

Kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava u BiH prije donoenja zakona iz 2010. godine
Prije 2010. godine nije bio ureen pravni oblik organizacije za k.o.
Postojao je paralelizam organizacija za istu vrstu prava konkurencija i nejasnoa u pogledu njihovih repertoara.
Nedoumica korisnika
Opta neurednost izvravanja zakonskih obaveza u ovom podruju.
Trenutna situacija povodom kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava u Bosni i hercegovini
Kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava je ureeno Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i
srodnih prava (slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 63/10)

Prava koja se mogu kolektivno ostvarivati

49
Ostvarivanje autorskog prava moe se obavljati na kolektivan nain u pogledu svih prava priznatih prema
odredbama ZAISP-a, pod uslovima ZKOAISP.
Pravna osnova za ovakvo ostvarivanje prava je ugovor izmeu autora ili nosioca prava s jedne strane i kolektivne
organizaicje sa druge.
Obavezno kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava
Ostvarivanje autorskog prava mora se obavljati samo na kolektivan nain u sluaju:
a) ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slijeenja),
b) ubiranja naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrebu djela,
c) kablovskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijama radiodifuznih
organizacija, nezavisno od toga da li su to izvorna prava radiodifuznih organizacija, ili prava
koja su na njih prenijeli drugi nosioci prava,
d) pravo reproduciranja aktuelnih novinskih i slinih lanaka o tekuim pitanjima u pregledima
takve tampe (kliping).

Za sluajeve obaveznog kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava nadlena kolektivna organizacija
ostvaruje prava bez ugovora sa autorom.

Pravna priroda kolektivnog ostvarivanja aisp-a

Kolektivna organizacija obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog prava u svoje ime, a za raun
autora.
Kolektivno ostvarivanje autorskog prava mogue je samo u sluaju objavljenih autorskih djela.
Poslovi kolektivnog ostvarivanja aisp-a l. 3 Zkoaisp
a) sklapanje ugovora o prijenosu neiskljuivih prava korisnicima za koritenje autorskih djela iz repertoara
kolektivne organizacije pod jednakim uslovima za iste vrste korisnika, za iste vrste djela i za iste naine koritenja,
b) sklapanje kolektivnih ugovora s reprezentativnim udruenjima korisnika o uslovima za koritenje autorskih
djela,
c) objavljivanje usaglaene tarife o visini naknada za koritenje autorskih djela i upoznavanje korisnika s visinama
tih naknada,
d) naplatu naknade za koritenje autorskih djela, e) raspodjelu naplaenih, odnosno primljenih naknada autorima
prema unaprijed odreenim pravilima o raspodjeli,

Poslovi kolektivnog ostvarivanja aisp-a l. 3 Zkoaisp

f) kontrolu nad koritenjem autorskih djela koja ine repertoar kolektivne organizacije,

50
g) pokretanje i voenje postupaka zatite kod sudova i drugih dravnih organa u sluaju povreda prava koja
ostvaruje kolektivna organizacija,
h) sklapanje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udruenjima,

i) druge aktivnosti koje su povezane s kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno predstavljati
trokove poslovanja kolektivne organizacije (obrazovne i promotivne aktivnosti za podizanje svijesti o potrebi
potivanja autorskog prava, njegove zatite i slino). U promotivne aktivnosti kolektivne organizacije treba
ukljuiti sve radiostanice i televizije koje su registrirane u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i
Hercegovine (RAK), zbog ravnopravnosti korisnika.
Kolektivna organizacija
Kolektivna organizacija je pravno lice koje uz dozvolu Instituta obavlja poslove kolektivnog ostvarivanja
autorskih i srodnih prava na osnovu ugovora s autorom, odnosno na osnovu ovog Zakona, kao svoju jedinu i
neprofitnu djelatnost.

Monopol kolektivne organizacije

Za kolektivno ostvarivanje autorskih prava koja se odnose na istu vrstu prava na istoj vrsti djela moe da postoji
samo jedna kolektivna organizacija.
Standardi poslovanja Kolektivne organizacije
Kolektivna organizacija mora da obavlja poslove na nain koji osiugrava najvei mogui stepen:
a) efikanosti,
b) da se pridrava pravila dobrog poslovanja, i
tedljivosti,
da djelatnost obavlja transparentno,
da se pridrava meunarodnih i opteprihvaenih pravila, standarda i principa iz prake k.o.p.
Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava
Kolektivna organizacija moe da ostvaruje autorska prava na osnovu ugovora s autorom, osim ako zakonom nije
izriito predviena mogunost kolektivnog ostvarivanja prava na osnovu samog zakona .

Ugovor mora da sadri naroito:

51
 a) odredbu o iskljuivom prijenosu odgovarajueg imovinskog prava autora na kolektivnu
organizaciju,
b) nalog autora kolektivnoj organizaciji da u svoje ime, a za raun autora, ostvaruje prenesena
prava,
c) vrstu djela i prava koja kolektivna organizacija ostvaruje za raun autora,
d) vrijeme trajanja ugovora koje ne moe biti due od pet godina; poslije isteka trajanja ugovor se
moe neogranieno produavati za iste periode.
Ako je ostvarivanje prava prema zakonu ili ugovoru preneseno na kolektivnu organizaciju, autor ne moe sam
ostvarivati ta prava na individualan nain, osim u sluaju izuzetnog individualnog ostvarivanja prava.
Institut za intelelktualno vlasnitvo bosne i hercegovine daje dozvolu za osnivanje i djelovanje te vri kontrolu nad
radom kolektivne organizacije za ostvarivanje autorskih i srodnih prava.

Odnos kolektivne organizacije prema autorima

Kolektivna organizacija ne moe odbiti zahtjev za sklapanje ugovora za kolektivno ostvarivanje prava iz oblasti
svoje djelatnosti.
Autori koji su povjerili kolektivnoj organizaciji ostvarivanje svojih prava su njeni lanovi. Vrste lanstva i prava u
vezi s njima odreuje statut kolektivne organizacije.
lan kolektivne organizacije ne moe iz kolektivnog ostvarivanja prava izuzeti svoja pojedina djela ni pojedine
oblike koritenja tih djela, osim u sluaju kad je to predvieno ugovorom izmeu njega i kolektivne organizacije.

Pretpostavka kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava

Postoji pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizirana,
ovlatena da djeluje za raun svih autora.
Autor koji ne eli svoja prava ostvarivati na kolektivan nain duan je o tome u pisanoj formi obavijestiti
odgovarajuu kolektivnu organizaciju.
Kolektivna organizacija duna je autore koji je nisu obavijestili da e svoja prava ostvarivati na individualan nain
tretirati ravnopravno s autorima koji su s njom sklopili ugovor.

Pravila o raspodjeli prihoda kolektivne organizacije

52
Kolektivna organizacija duna je autorima koji su s njom zakljuili ugovor kao i onima koji svoja prava u Bosni i
Hercegovini ostvaruju na osnovu ugovora zakljuenog izmeu te kolektivne organizacije i strane kolektivne
organizacije raspodijeliti sav prihod od svoje djelatnosti, u skladu s godinjim planom koji usvoji skuptina
kolektivne organizacije.
Kolektivna organizacija dijeli sredstva za autorske honorare lanova u skladu sa usvojenim pravilima o raspodjeli.
Osnovni principi i pravila raspodjele prihoda moraju biti odreeni statutom kolektivne organizacije, moraju
osiguravati srazmjernost, primjerenost i pravinost raspodjele i moraju efikasno onemoguavati bilo kakvu
proizvoljnost.

Mehanizam kolektivnog ostvarivanja autorskih i srodnih prava ( kolektivna org i udruenje korisnika)

Tarifa
Visina i nain izraunavanja naknada koje pojedini korisnik mora da plati kolektivnoj organizaciji za koritenje
autorskog djela iz njenog repertoara odreuje se tarifom.
Visina naknade mora biti primjerena vrsti i nainu koritenja autorskog djela.
Tarifa se odreuje kolektivnim ugovorom izmeu kolektivne organizacije i reprezentativnog udruenja korisnika
ili, ako to nije mogue, ugovorom s pojedinanim korisnikom, odnosno odlukom Vijea za autorsko pravo.
Kolektivni ugovor
Kolektivna organizacija zakljuuje kolektivni ugovor s reprezentativnim udruenjem korisnika autorskih djela iz
repertoara kolektivne organizacije na osnovu prethodno obavljenih pregovora.
Kolektivnim ugovorom smatra se i ugovor koji zakljui kolektivna organizacija s pojedinim korisnikom autorskih
djela iz njenog repertoara ako je on zbog prirode svoje djelatnosti jedini koji obavlja tu djelatnost.

Reprezentativno udruenje
Kao reprezentativno udruenje smatra se ono udruenje korisnika koje na teritoriji Bosne i Hercegovine
predstavlja veinu korisnika u oblasti odreene djelatnosti, odnosno ono kome je reprezentativnost priznata na
osnovu drugih propisa.

Kolektivni ugovor (nast.)

53
Kolektivnim ugovorom odreuju se naroito:
a) tarifa, osnovica za obraun i nain primjene tarife,
b) uslovi za koritenje autorskih djela iz repertoara kolektivne organizacije,
c) okolnosti koritenja zbog kojih se visina odreene naknade prema tarifi uveava, smanjuje ili
oprata,
d) rok i nain naplate naknade,
e) nain naplate naknade za koritenje autorskih djela i nain obraunavanja naplaenih naknada u
sluaju postojanja privremene tarife iz lana 26. ovog zakona za koritenje tih djela do momenta
zakljuenja kolektivnog ugovora, ako se tim ugovorom prvi put odreuje tarifa za pojedinu
vrstu koritenja autorskih djela.

Vijee za autorsko pravo

Vijee za autorsko pravo je struni, nezavisni i nepristrasni organ koji je ovlaten da u oblasti ostvarivanja
autorskog prava:
a) odreuje primjerenu tarifu za koritenje autorskih djela,
b) odluuje o drugim spornim pitanjima u vezi sa zakljuivanjem kolektivnih ugovora,
c) vri provjeru da li je objavljeni kolektivni ugovor u skladu sa zakonom kojim se ureuju autorsko
pravo i srodna prava, te s ovim zakonom.
Sastav vijea
Vijee ine predsjednik i etiri lana.
Predsjednik i lanovi Vijea, kao i njihovi zamjenici moraju imati visoku strunu spremu i najmanje pet godina
radnog iskustva u struci.
Sva lica u sastavu Vijea moraju imati znanje iz oblasti autorskog prava.

Mandat i postupak imenovanja

Predsjednika i lanove Vijea imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Instituta za intelektualno
vlasnitvo Bosne i Hercegovine.
Osim predsjednika i lanova, imenuju se i zamjenik predsjednika i dva zamjenika lana Vijea.
Mandat predsjednika i lanova Vijea, kao i njihovih zamjenika iznosi pet godina.
Predsjednik i lanovi Vijea, kao i njihovi zamjenici kojima je mandat istekao mogu biti ponovo imenovani.

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

54
Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu
lan 100.
(Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca)
(1) Ako autorsko djelo stvori zaposlenik u izvravanju svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca,
smatra se da su sva autorska imovinska prava iskljuivo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana
zavretka takvog djela, ako ugovorom ili drugim aktom nije drugaije odreeno.
(2) Nakon isteka roka iz stava (1) ovog lana prava poslodavca prestaju tako to se vraaju autoru, osim ako je
poslodavac prije isteka tog roka zatraio njihov ponovni iskljuivi prijenos bez ogranienja. U tom sluaju autoru
pripada pravo na odgovarajuu naknadu za daljnje iskoritavanje njegovog djela.

Raunarski programi i odredbe o autorskom pravu povodom autorskog djela stvorenog u radnom odnosu

Institut za intelektualno vlasnitvo bosne i Hercegovine

Ukratko o institutu za intelektualno vlasnitvo

Osnovan Zakonom o osnivanju Instituta za intelektualno vlasnitvo BiH (Sl. Glasnik BiH 43/04);
Od 01.01.2007 Djeluje kao samostalna dravna upravna organizacija;
Odgovorna Vijeu ministara BiH;
Sjedite u Mostaru, ispostave u Sarajevu i Banja Luci;
Pravni sljednik Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH (osnovan 01.10.1992.)

Pravni status Instituta

Samostalna dravna upravna organizacija,
Nadlean za obavljanje poslova u podruju intelektualnog vlasnitva utvrenih zakonom,
Finansira se iz Prorauna/Budeta institucija BiH,
Institut uestvuje u prihodu Prorauna/Budeta institucija BiH sa sredstvima koja ostvaruje pruanjem usluga iz
svoje nadlenosti (administrativne takse i posebni trokovi postupka) i lanstva u meunarodnim organizacijama,
Za svoj rad odgovara Vijeu/Savjetu ministara Bosne i Hercegovine,
Institutom rukovodi direktor imenuje Vijee ministara BiH

Nadlenosti instituta

55
 Prava industrijskog vlasnitva voenje upravnog postupka za sticanje, odravanje, promet i prestanak
prava na patent, robni i usluni ig, industrijski dizajn, geografsku oznaku i topografiju integrisanih kola
Autorsko pravo i srodna prava upravni i struni poslovi, dodjela dozvole udrugama za kolektivno
ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, nadzor nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje
autorskog i srodnih prava
Meunarodna saradnja sa institucijama i organizacijama drugih drava na svjetskoj, regionalnoj ili
drugoj osnovi
Zakonodavne aktivnosti priprema zakona, osnova za potpisivanje bilateralnih i multilateralnih
sporazuma, konvencija i drugih propisa iz podruja intelektualnog vlasnitva
Publicistika djelatnost iz podruja intelektualnog vlasnitva
Postupci pred Institutom: za prava industrijskog vlasnitva
Upravni postupak za sticanje, odravanje, promet i prestanak prava industrijskog vlasnitva (prvostepeni
postupak)
Priznanje prava industrijskog vlasnitva (patent, robni i usluni ig, industrijski dizajn, registracija GI,
topografija integrisanog kola) postupak se pokree prijavom za priznanje prava
Meunarodno registrovanje prava (ig, patent, industrijski dizajn)postupak se pokree prijavom
Postupak za oglaavanje rjeenja o priznanju nitavim (patent, ig, industrijski dizajn, GI) postupak se pokree
pisanim prijedlogom
Postupak za prestanak iga zbog nekoritenja pokree se pisanim zahtjevom

Organizacijska struktura instituta

1. Ured direktora i Ured zamjenika direktora
2. Sektor za industrijsko vlasnitvo
3. Sektor za autorsko pravo i srodna prava
4. Sluba za razvoj sistema intelektualnog vlasnitva i pravne poslove
5. Sluba za kadrovske, ope i finansijske poslove.
Komisija za albe Instituta (drugostepeni postupak)
Nezavisni organ Instituta za rjeavanje o albi protiv odluka donesenih u prvom stepenu (rjeenje, zakljuak).
Rok za albu 15 dana od dana dostavljanja odluke.
Odluke Komisije za albe su konane.
Protiv odluke Komisije za albe moe se pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH
Registri

56
REGISTAR PRIJAVA za priznanje prava industrijskog vlasnitva (prijava patenta, iga, industrijskog
dizajna...),
REGISTAR PRIZNATIH PRAVA industrijskog vlasnitva (patent, ig, industrijski dizajn i geografska
oznaka i topografija integr. kola),
REGISTRI O PROMETU PRAVA (prenos, licenca, franiza, zalog);
REGISTAR ZASTUPNIKA ZA ZATITU INDUSTRIJSKOG VLASNITVA
druge neophodne evidencije za efikasan rad na polju zatite intelektualnog vlasnitva
Slubeni glasnik Instituta
Zvanina publikacija Instituta u kojoj se objavljuju podaci o pravima industrijskog vlasnitva u BiH
- prijave prava (patent, ig, ind.dizajn..)
- priznata prava
- statusne promjene nosilaca prava (naziv i adresa)
- podaci o prometu prava (prenos prava, licenca, franiza, zalog)
- prestanak prava
- nitavost prava
- Odluke komisije za albe
- statistiki i drugi podaci ....

Registri koje vodi institut za intelektualno vlasnitvo Bih

Registri
Institut u elektronskoj formi vodi Registar prijava za priznanje industrijskog dizajna, Registar industrijskog
dizajna i Registar zastupnika koji su objedinjeni u jedinstveni sistem registara industrijskog vlasnitva BiH u
elektronskoj formi.

zastupanje
(1) Fizika i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku zatite industrijskog dizajna pred Institutom moraju
biti upisana u Registar zastupnika.
(2) Strano fiziko ili pravno lice u postupku pred Institutom mora da zastupa zastupnik upisan u Registar
zastupnika, a domae pravno i fiziko lice moe da istupa i samostalno pred Institutom.
(3) U Registar zastupnika upisuju se fizika i pravna lica koja ispunjavaju uslove utvrene provedbenim propisom.

57
Raunarski programi kao sui generis autorska djela
Poseban problem autorskih djela koja su materijalizovana u digitalnom obliku
Analogno reproduciranje a.d.
Digitalno reproduciranje a.d.
Digitalni primjerci autorskog djela se mogu neogranieno reprodukovati bez znaajnog ulaganja sredstava ili
gubitka kvalitete. Digitalna kopija je istovjetna digitalnom izvornom primjerku.

Definicija raunarskog programa

Raunarski program je izraaj ureenog skupa izvrivih izjava i uputstava, u svakom njihovom obliku, datih
napravi koja je sposobna da procesuira podatke, za postizanje izvjesnog rezultata.
Definicija iz magistarskog rada Harisa Hasia, MA
Raunarski programi kao sui generis autorska djela
Raunarski programi su autorska djela.
Raunarski programi su sui generis autorska djela.
Odreeni raunarski program moe se nalaziti u raznim formama kao to su objektini kod, mainksi kod.
U svakom obliku raunarski program jeste autorsko djelo.
ZAISP odreuje da su raunarski programi, u smislu zakona, prrogrami u bilo kojoj formi, ukljuujui i pripremnu
materiju za izradu raunarskih programa.
Kratka terminoloka napomena (iako to znate)
hardware
software
Software je autorskopravno zatien.

Raunarski programi su zatieni kao pisana autorska djela ako su intelektualne tvorevine svog autora.

l. 102 st. 2 ZAISP-a

Ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji element kompjuterskog programa, ukljuujui elemente koji su
osnov za njegov interfejs, nisu zatieni.
Prava autora raunarskog programa

Autor ima iskljuivo pravo (l. 104 st. 1 t. A):

reproduciranje sastavnih dijelova ili cijelog kompjuterskog programa bilo kojim sredstvima i na bilo koji nain,
nezavisno od toga da li se radi o privremenom ili trajnom reproduciranju; ako uitavanje, prikazivanje, stavljanje u

58
rad, prenoenje ili pohranjivanje programa zahtijeva njegovo reproduciranje, za te radnje trai se dozvola autora
kompjuterskog programa,

Autor ima iskljuivo pravo (l. 104 st.1 t. B)

prevoenje, prilagoavanje, obradu ili bilo koju drugu preradu kompjuterskog programa i reproduciranje rezultata
tih prerada s tim da ostaju netaknuta prava lica koje je preradilo program,

Autor ima iskljuivo pravo (l. 104 st.1 t. c)

distribuiranje originala ili primjeraka kompjuterskog programa u bilo kojem obliku, ukljuujui njihovo davanje u
zakup.

ta je to torrent
torrent
Sadrajna ogranienja prava autora raunarskog programa

Sadrajna ogranienja autorskih prava (l. 105 st.1)

Zakoniti korisnik kompjuterskog programa moe bez dozvole autora da izvri radnje iz lana 104. stav (1) ta. a) i
b) ovog Zakona, ukljuujui otklanjanje greaka, ako je to potrebno radi koritenja kompjuterskog programa u
skladu s njegovom namjenom.

Sadrajna ogranienja autorskih prava (l. 105 st.2)

Ovlateni korisnik kompjuterskog programa moe bez dozvole autora da reproducira najvie jednu sigurnosnu
kopiju programa, ako je to potrebno radi njegove upotrebe.
Ne moe se po ovom pitanju disponirati.

Sadrajna ogranienja autorskih prava (l. 105 st.3)

Ovlateni korisnik primjerka kompjuterskog programa moe bez dozvole autora da posmatra, prouava ili testira
funkcioniranje programa s ciljem otkrivanja ideja i principa koji ine osnov bilo kojeg elementa tog programa, ako
to ini prilikom njegovog uitavanja, prikazivanja, rada, prenoenja ili pohranjivanja na koje je ovlaten.
Ne moe se po ovom pitanju disponirati.

59
Sadrajna ogranienja autorskih prava (l. 105 st.4)
Odredbe ovog Zakona o privatnom i drugom vlastitom reproduciranju (lan 46.) i o pravu pokajanja (lan 84.) ne
odnose se na kompjuterske programe.

Sadrajna ogranienja autorskih prava (l. 105 st.5)

Kompjuterski programi ne smiju se javno davati na poslugu (lan 34.), osim ako je ugovorom s njihovim autorom
drugaije utvreno.
Patentovanje raunarskih programa!

Interoperabilnost i dekompiliranje raunarskih programa

Posebne mjere zatite lan 107 ZAISP

Povredom prava na kompjuterskom programu smatraju se naroito i sljedee radnje:
a) bilo koja distribucija primjerka kompjuterskog programa za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da
povreuje autorsko pravo,
b) posjedovanje primjerka kompjuterskog programa u komercijalne svrhe za koji se zna ili za koji se
osnovano sumnja da povreuje autorsko pravo.

Closed source I open source

krekovanje raunarskih programa

Video igre kao raunarski programi sui generis i autorska djela sui generis

60