Albanska „mafija“

koju se još naziva Bektašijaskom mafijom, prema viđenju nekih stručnjaka, uskoro bi mogla prerasti
u “kolumbijski mafijaški sindrom” → posebna vjera, jezik, pravila, izrazito jaka obiteljska tradicija i
hijerarhija, bazirana je na poslušnosti obitelji, tzv. „fisova“, čiji skup čini tzv. „mafijašku lozu“.

nema jednog vođu nego je organizacija s većim brojem “kumova” (česti međumafijaški obračuni na
Kosovu i Metohiji)

Albanska mafija kontrolira više od 70 % heroina koji ulazi na zapadnoeuropsko tržište i više od
polovine ukupne količine ove droge koja stiže u SAD.

Smatra se da albanski narko kartel "Kamila" predstavlja jednu od pet najjačih mafijaških grupa na
svijetu (treću) odmah poslije kolumbijske i talijanske, uz trgovinu drogom, ljudima, prvenstveno
ženama i djecom, ali i organima najmlađih.

Stanje organizovog kriminaliteta u BiH

Na području BiH postoji 10 kriminalnih skupina u kojima se nalazi prosječno oko 10-ak članova.
Unutarnja struktura nije strogo piramidalna, nego fleksibilna. U proteklom desetljeću detektirano
postojanje ćelija, kampova i sljedbenika terorističkih org. poput Al Qaide koje svoje djelatnosti vrlo
suptilno obavljaju pod krinkom humanitarnih i vjerskih org.

Dva glavna problema:

1.ne postoji jaka volja državne strukture da se suprotstavi kriminalnim strukturama

2.uključenost državne elite u ilegalne aktivnosti