H.B.

Politika ekonomija kao znanost

l
Osnovne karakteristike kapitalizma:
Privatno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju koja se nalaze u vlasnitvu kapitalistike klase
Odvojenost neposrednih proizvoaa od sredstava za proizvodnju i njihova formalno pravna sloboda
linosti
Ekonomska prinuda za neposredne proizvoae da prodaju svoju radnu snagu, to dovodi do toga
da radna snaga postaje roba
Stvaranje vika vrijednosti kao osnovnog pokretaa proizvodnje u tim uvjetima
STOPA VIKA VRIJEDNOSTI izraava stupanj oplodnje promjenjivog kapitala (npr. ako je ona 100% to
znai da je radna snaga stvorila dvostruko veu novostvorenu vrijednost dakle od ega je polovica viak
vrijednosti)
APSOLUTNI VIAK VRIJEDNOSTI postupak stvaranja vika vrijednosti koji se zasniva na poveanom
utroku rada

Viak vrijednosti se moe postii produljenjem radnog dana veoma rijetko, dogaa se u
iznimnim sluajevima kada je potrebno neki proces proizvodnje zavriti na vrijeme pa se radi
prekovremeno ali se posebno plaa uveanom najamninom ima vie povijesni karakter radnika
klasa je bila slabo organizirana i nije se izborila za svoja prava
Poveanje intenzivnosti rada podrazumijeva poveanje stupnja troenja radne snage u jedinici
vremena poveava se razmjerno ukupna masa novostvorene vrijednosti limitirano je fizikim i
psihikim mogunostima pojedinca (radnika) cijena radne snage raste sporije od stupnja porasta
intenzivnosti rada
RELATIVNI VIAK VRIJEDNOSTI poveanje vika vrijednosti koji nije rezultat poveanog angamana
ljudskog rada u procesu proizvodnje zasniva se na produktivnosti rada poveanje produktivnosti
rada dovodi do smanjenja vrijednosti pojedine robe tj.njene cijene te i time do smanjenja cijene radne
snage zbog koje dolazi do promjene izmeu potrebnog radnog vremena (koje se smanjuje )i vika
radnog vremena ukupno radno vrijeme se ne mijenja pa se poveava viak radnog vremena koji dovodi
do vika vrijednosti
AKUMULACiJA - skupljanje novanih sredstava ili drugih materijalnih vrijednosti koje e se
aktivirati u procesu proizvodnje
1.podjela na:
prvobitnu najznaajniji proces akumulacije u 1.fazama kapitalist.robne proizvodnje; odvijao se
nasilnim otimanjem, prevarama i pljakom koja su kasnije postala osnovom ekosploatacije i
bogaenja
tekuu
2.podjela na:
novanu ona novana svojstva koja se u odreenom vremenskom razdoblju prikupljaju u fondu
akumulacije kako bi se uloila u proces proirene reprodukcije; CILJ joj je stvarna akumulacija
stvarnu ulaganje novanih sredstava skupljenih u fondu akumulacije u dodatna sredstva za
proizvodnju i radnu snagu INVESTICIJSKA ULAGANJA
Kako bi se razdoblje izmeu njih smanjilo, koristi se tua novana akumulacija (pr.banke). Dakle
izvori akumulacije mogu biti vlastiti i tui.
Vlastiti izvor za kapitalista je viak vrijednosti profit, a za radnika tednja za osobnu potronju.
Tui izvori akumulacije su najee krediti banaka, ili pak poduzea koja imaju slobodna novana
sredstva a nemaju ih namjeru pretvoriti u stvarnu akumulaciju; ovdje spadaju igre na sreu i nasljedstvo.
AKUMULACIJA UZ NEPROMIJENJENU ORGANSKU STRUKTURU KAPITALA

koriste se iste tehnologije koje se ve nalaze u procesu proizvodnje

Page 1 of 8

H.B.

Politika ekonomija kao znanost

dolazi do poveanja kapitala bez ikakvih promjena u njegovoj strukturi

po istoj stopi raste ukupni uloeni kapital, postojani i promijenjivi
dovodi do stalnog i relativno brzog poveanja zaposlenosti

Ako bi tempo akumulacije bio bri od porasta stanovnitva - porasti e potranja za radnom
snagom, porasti e najamnine ( Porast najamnina moe se prihvatiti samo do trenutka kada on poinje
ugroavati obujam akumulacije. To znai da sve do trenutka dok se apsolutni iznos akumulacije poveava,
porast najamnina mogu je samo u sluaju nedostatka radne snage. Tada jedan dio vrijednosti se prelijeva
u korist radnika a apsolutni iznos akumulacije i dalje raste. )
Smanjenje akumulacije smanjuje i potranju za radnom snagom, uvjetuje smanjenje najamnina
AKUMULACIJA UZ PORAST ORGANSKE STRUKTURE KAPITALA
-obuhvaa tehniki progres
-postojani kapital (c) raste bre od promijenjivog kapitala (v)
- formiraju se vanjski objektivni faktori; -ekonomski poloaj poduzea oituje se u konkurentskoj utakmici
na tritu, na kojem djeluje zakon vrijednosti;
Akumulacija kapitala uz porast organske strukture kapitala je OSNOVNI UVJET ZA POVEAVANJE KAPITALA i
proirenu reprodukciju. to je akumulacija vea, tehniki progres je bri a to je tehniki progres vei i jai
mogunost za akumulaciju kapitala su vee.
posljedica: poveanje obujma proizvodnje, poveanje produktivnosti rada, smanjenje trokova
proizvodnje po jedinici proizvoda ekonomski razvitak poduzea
posljedica relativno smanjenje radne snage,postojeih radnih mjesta -jer se poveanje
promijenjivog kapitala obavlja sporije od ukupnog kapitala, dok je rast postojanog kapitala bri;
osnovni izvor akumulacije upravo je otputanje radnika,neplaeni rad onih koji su svojim radom
omoguili da se ostvari akumulacija i kupe nove tehnike i tehnologije
AKUMULACIJA I ZAPOSLENOST
Prva tehnoloka revolucija je omoguila znaajnija ulaganja postojani u odnosu na promijenjivi kapital u
procesu materijalne proizvodnje. Pojavom automatizacije, robotizacije nastao je problem zapoljavanja.
OBRT KAPITALA -jedan ekonomski krug u neprestanom kretanju koji se stalno ponavlja; cjelina procesa
reprodukcije
VRIJEME OBRTA KAPITALA: onaj vremenski interval u kojem kapital obavi jedan obrt.
svakodnevno odravanje dijelova stalnog kapitala( kontrole, podmazivanja,...), pa taj dio utroenih
sredstava se smatra OPTJECAJNIM KAPITALOM
vei popravci tj. osiguravanja funkcioniranja stalnog kapitala za cijelo razdoblje njegove aktivnosti
smatraju se STALNIM KAPITALOM JER se njihova vrijednost prenosi i ukljuuje u vrijednost
proizvedene robe pa se poslije prenosi u amortizacioni fond (gdje se nalaze sredstva jednaka
protuvrijednosti uveanoj za popravke)

TROKOVI PROIZVODNJE
izraava ih utroeni dio kapitala za kapitalistiko poduzee, tonije za kapitalistu.
Trokovi proizvodnje vezani su uz jedan obrtaj u kojem se utroak stalnog kapitala, kao i utroak
optjecajnog kapitala spajaju u jednistvenu kategoriju trokova proizvodnje.
Razlika izmeu trokova proizvodnje i prodajne cijene je profit kojega vlasnik poduzea prisvaja.
CIJENA KOTANJA
utroeni kapital po jedinici proizvoda, koji se dobiva ako se ukupni trokovi proizvodnje stave u
odnos s koliinom proizvedenih proizvoda.
PROFITNA STOPA (p)
pokazatelj stupnja ekonomske uspjenosti uloenog kapitala
izraunava se kao odnos izmeu ostvarenog profita (masa vika vrijednosti) i uloenog kapitala (K):

m
K

tj.

m
cv

Page 2 of 8

H.B.

Politika ekonomija kao znanost

to znai ako poduzea uloe iste kapitale, ali su im razliite mase ostvarenog vika vrijednosti
(profit) onda e i profitna stopa biti razliita
ustvari kapital stvara viak vrijednosti, odnosno profit, a ne radna snaga kao dio uloenog kapitala
profitna stopa kao pokazatelj rentabilnosti kapitalistikog poduzea postaje determinirajui
imbenik za odluku o angairanju kapitala i za mjerenje efikasnosti njegovog ulaganja
imbenici koji utjeu na visinu profitne stope:
UNUTRANJI FAKTORI (uvjetovani proizvodnim procesom u samom poduzeu):
Stupanj vika vrijednosti to je vei, to je i profitna stopa vea i obrnuto, jer rast stupnja vika
vrijednosti dovodi do poveanja mase vika vrijednosti profita, a to prema formuli poveava i profitnu
stopu (ako su svi ostali imbenici nepromjenjivi)
Organska struktura kapitala porast Osk dovodi do pada prvobitnih profitnih stopa i obrnuto ( ako se
svi ostali imbenici ne mijenjaju)
Brzina obrtaja kapitala - brzi obrtaj dovodi do poveanja profitne stope i obrnuto (ako se svi ostali
imbenici ne mijenjaju)
mjerna jedinica vremena obrta kapitala je jedna kalendarska godina
broj obrtaja kapitala (n) se izraunava odnosom izmeu jedne godine (O) i vremena trajanja jednog obrtaja
(o):
promjenljivi kapital u svakom obrtaju stvara viak vrijednosti, vei broj obrtaja ostvarit e veu masu vika
vrijednosti, a da se prilikom toga ne mijenja uloeni kapital
NAJAMNINA je protuvrijednost koju najamni radnici dobivaju od kapitalista za svoju prodanu radnu snagu
Najamnina prema nainu plaanja:
Najamnina od vremena
Najamnine po komadu jedan od izvedenih oblika najamnine od vremena
Analitike kategorije najamnina tri kategorijalna oblika najamnina:
a) Nominalna najamnina ukupan iznos novanih sredstava kojega radnik dobiva za svoju
prodanu radnu snagu, bez obzira na nain njegovog plaanja; predstavlja trinu cijenu njegove
radne snage kao robe
b) Realna najamnina -koliina robe, odnosno dobara potrebnih za radnikovu reprodukciju, a
radnik ih moe kupiti za novac koji je dobio prodajom svoje radne snage; predstavlja kupovnu
snagu same nominalne najamnine-veliina realne najamnine ovisi od dva imbenika:
1. visina nominalne najamnine
2. visina cijena onih roba koje radnici kupuju
c) Relativna najamnina
- Predstavlja odnos izmeu nominalne najamnine i vika vrijednosti, jer iskazuje njezin
relativni iznos nasuprot iznosa vika vrijednosti
- Tako e se relativna najamnina smanjivati ili poveavati ukoliko se viak vrijednosti
poveava ili smanjuje, odnosno ukoliko se nominalna najamnina poveava ili smanjuje
- Razvitak kapitalizma rezultirao je tendencijom pada relativne najamnine
Trgovaki profit (komercijalna dobit)
-tenja kapitalista da na uloene kapitale ostvare profit motivira i kapitalista trgovca da na svoj uloeni
kapital ostvari odgovarajui profit (komercijalnu dobit), to je i osnovni pokreta svakog ulaganja u
kapitalistikom nainu proizvodnje
-to
1.
2.
3.

se tie trgovakog profita moemo zakljuiti sljedee:

prilikom izraunavanja profitne stope uzeti su u obzir ukupni industrijski i trgovaki kapital
trgovac od industrijalca kupuje robu koja ima cijenu niu od njene vrijednosti
trgovac prodaje robu po cijeni koja je jednaka njenoj vrijednosti

Page 3 of 8

Politika ekonomija kao znanost

H.B.

4. trgovac prisvaja profit (komercijalnu dobit) kao razliku izmeu svoje nabavne i svoje prodajne cijene
Trokovi prometa
a) Proizvodni trokovi prometa
- oni trokovi koji su nastali prilikom transporta i uvanja robe
- rad u tim oblastima ulazi u sastav robnih vrijednosti
- proizvodni karakter transportnih trokova oituje se u tome to se dovozom robe do potroaa
zatvara krug proizvodnje, tj. proizvod je gotov kada je dostupan proizvoau
- uvanje robnih rezervi vezana je uz sam proces proizvodnje i prodaje jer je nezamisliv proces
proizodnje a da na uvanju nema odreenih koliina sirovina ili repromaterijala koji je potreban za
proizvodnju
b) isti trokovi prometa
- oni trokovi koji se javljaju prilikom pretvaranja robe iz robnog oblika u novani i obrnuto, tj. oni
trokovi koji su u izravnoj vezi s trgovinom u standardnom smislu
- da bi dolo do realizacije proizvoda potrebno je organizirati adekvatnu trgovaku mreu, reklamirati
robu, voditi evidenciju o trgovakom psolovanju te angairati odreenu radnu snagu koja e
obavljati sve navedene poslove; to mora uiniti sam trgovac
- ovakvo izdvajanje dijela trgovakog kapitala ima neproizvodni karakter i predstavlja neproizvodne ili
iste trokove prometa
- ovdje spadaju i tiskanje i odravanje novca; ovo su trokovi drave
c) Nadoknada istih trokova prometa
-proizvodni trokovi su u istom odnosu s trokovima proizvodnje, jedni i drugi ulaze u vrijednost robe i
vraaju se kapitalistima, a takoer i radna snaga stvara novostvorenu vrijednost kojom kapitalisti
podmiruju najamnine i ostvaruju odgovarajui profit
-neproizvodni trokovi se mogu nadoknaditi samo iz vika vrijednosti, odnosno iz profita, te ih podjednako
snose proizvoa i trgovac
Visina kamatne stope ovisi o nekoliko grupa faktora:
1. prvi faktor se oituje u visini profitne stope, tj.u okviru one profitne stope koju posueni kapital
moe ostvariti
2. ponuda i potranja za kreditima
-posebnu ulogu je tu odigrao dioniki kapital, koji utjee na usporavanje potranje za kreditima
3. drava:

a) direktno- odreivanjem visine kamatne stope

b) indirektno-mjerama ekonomske politike

Banka ustanova ili poduzee koja se bavi prikupljanjem novanih sredstava iz svih izvora i njegovim
plasiranjem putem kredita; one postaju trite novanog kapitala
Bankovni poslovi:

1) pasivni (emisija novca, prikupljanje depozita, poslovanje sa iro raunima...) -banka se javlja kao
dunik pa u tom sluaju svojim vjerovnicima plaa kamatu koja se zove pasivna kamata

2) aktivni (davanje kredita, eskontiranje mjenica, hipotekarni, lombardni i investicijski krediti...)

banka se pojavljuje kao vjerovnik, pa joj dunici plaaju kamatu

3) neutralni (platni promet, devizna arbitraa...) kada banka radi za svoje komitente i za taj posao
naplauje bankovnu proviziju

4) vlastiti (burzovni poslovi, osnivanje vlastitih poslovnica...) kada banka obavlja razne transakcijske
ili pekulativne poslove iskljuivo za svoj raun
-na temelju aktivnosti kojima se banke bave dijele se:
novane banke u koje ulaze centralne ili emisione banke

Page 4 of 8

H.B.
depozitne prikupljaju novana sredstva iz svih izvora i plasiraju ih uglavnom u kratkorone
kredite (komercijalne banke, tedionice, kreditne zadruge)
poslovne na koje se oslanjaju velika poduzea, posebno veliki koncerni
investicione obavljaju poslove dugoronog plasmana sredstava (hipotekarni, investicijski
krediti...)
osiguravajua drutva kao banke posebne vrste prikupljaju novana sredstva na temelju izdanih
polica osiguranja svojim osiguranicima

Politika ekonomija kao znanost

Nominalna vrijednost i cijena dionice

Na svakoj dionici prilikom tiskanja oznaena je njezina vrijednost; na dionici nazaen iznos, koji se ne moe
promijeniti zove se njezina nominalna vrijednost
na temelju nominalne vrijednosti dionice odreuje se postotak udjela u raspodjeli ostvarenoga
profita, odnosno iznos dividende
u cijeloj transakciji s dionicama vlasnik dionice njenom prodajom prodaje ustvari dividendu koju ona
donosi, jer vlasnik novanog kapitala nju eli i kupiti
cijena dionice ovisi o tri faktora:
1.nominalna vrijednost 2. visina kamatne stope 3.
visina dividendne stope

osnivaka dobit zarada kod koje itav niz osnivaa dionikih drutava rauna na ostvarivanje
znaajnijih dobiti ve prilikom samog osnivanja poduzea, ona poiva na razlici izmeu oekivane
dividendne stope i vaee kamatne stope

7.1.2. CIJENA POLJODJELNIH PROIZVODA

Problem diferencijalne rente u poljodjelstvu usko je vezan za formiranje prodajnih cijena poljodjelnih
proizvoda. Kako drutveno prosjeni uvjeti proizvodnje odreuju trinu vrijednost robe jer imaju ope
znaenje, svoje e djelovanje iskazati i prilikom formiranja vrijednosti poljodjelnih proizvoda.
Cijeli problem kod poljodjelstva vezan je uz regulacijske trokove proizvodnje, a oni su pod izravnim
utjecajem prirodnih imbenika koji imaju determinirajui utjecaj na nivo regulatornih trokova proizvodnje.
Prema tome, najloiji uvjeti proizvodnje (najvii trokovi proizvodnje po jedinici proizvoda) u poljodjelstvu
reguliraju trokove proizvodnje, pa se zbog toga zovu i regulatorni trokovi proizvodnje, te odreuju i cijenu
poljodjelnih proizvoda.
Dakle, najloiji uvjeti proizvodnje (najvii trokovi proizvodnje po jedinici proizvoda) odreuju cijenu
poljodjelskom proizvodu. Znai da proizvodnja (najvia cijena poljodjelskom proizvodu) postaje regulator za
sve cijene iste vrste i kvalitete poljodjelskih proizvoda.

7.2.1. DIFERENCIJALNA RENTA I.

Osnovni uvjeti koji e utjecati na formiranje i visinu diferencijalne rente u poljodjelstvu jesu: prirodna
plodnost tla (i ostali prirodni faktori) te razlike u udaljenosti parcela od trita na kojemu se prodaju
poljodjelski proizvodi.
Diferencijalnom rentom II. moemo nazvati ekstraprofit koji e pripasti zemljovlasniku onda ako
zakupac izvri na zemljitu takve zahvate koji e trajno poboljati kvalitetu zemljita. To su postupci
ulaganja kapitala koji imaju trajni karakter, kao to su melioracije (navodnjavanje, odvodnjavanje),
desalinizacija zemljita, krenje makije, izgradnja prometnice i sl.

Page 5 of 8

Politika ekonomija kao znanost

H.B.

3.2.1. ELASTINOST POTRANJE

Elastina potranja zbog rasta cijena neke robe dolazi do znaajnih promjena u koliini potranje za
tom robom
Nedovoljno elastina potranja kada rast ili pad cijene neke robe ne dovede do znaajnijih promjena
u potranji za tom robom
Stupanj elastinosti potranje za pojedinom vrstom robe izraava se koeficijentom elastinosti.
Kako se izraunava???
Koliina robe prodane po niim cijenama x cijena u odnosu s koliinom prodanih roba po viim cijenama
3.4.3. KONKURENCIJA
Konkurencija nadmetanje dvaju ili vie proizvoaaistih uporabnih vrijednosti da to jednostavnije
realiziraju svoje proizvode s ciljem da ostvare u tom trenutku najviu moguu zaradu ili postignu neku
drugi oekivani uinak.
3 oblika konkurencije:
1) Cjenovna konkurencija zasniva se na privlaenju porencijalnih kupaca nudei proizvode iste
upotrebne vrijednosti i iste vrijednosti po niim cijenama od onih koje nude drugi proizvoai
takva poduzea unose stalno nova poboljanja kako bi dolo do poveanja produktivnosti rada
uvoenje nove tehnologije, organizacije, otputanje radnika,smanjenje trokova proizvodnje
smanjenje cijene kotanja
2) Prodor kada poduzee otkrije neki proizvod ili razvije do tada neto novo to e se prvi put
pojaviti ostvarivanje izuzetno velikih profita jer su prvi poduzee koje ostvaruje prodor lake
dolazi do kredita moe se ostvariti i izlaenjem sa starim proizvodom na novo trite to znai
da je za to trite taj proizvod novi a za proizvoaa stari strah od konkurencije je osnovni
pokreta novih prodora
3) Monopol kapitalistima osigurava ostvarivanje visokih profita izbjegavanjem svih oblika
konkurencije monopolist moe osigurati niske nabavne a visoke prodajne cijene
Horizontalna konkurencija javlja se u okviru jedne grane proizvodnje formira trinu vrijednost i
izjednaava trinu cijenu sa cijenom proizvodnje
Vertikalna konkurencija javlja se izmeu svih grana proizvodnje svodi vrijednost na cijenu
proizvodnje i ide k izjednaavanju profitnih stopa
Slobodna konkurencija (neograniena, potpuna, perfektna) nema nikakvih ogranienja u kretanju robe
i samih elemenata proizvodnje svaki proizvoa dolazi na trite s relativno malim dijelom ukupne
proizvodnje preduvjet je pokretljivost poduzea i potpuna informiranost svakog poduzea o aktivnostima
drugih poduzea moe postojati jedino teorijski
Ograniena konkurencija (nepotpuna) razliiti ekonomski, institucionalni, politiki ili neki drugi
imbenici ograniavaju ili onemoguavaju slobodnu utakmnicu prodavalaca i kupaca roba povezano
djelovanjem monopola i intervenciju drave
6.3. DRAVNE MJERE U SUVREMENOM KAPITALIZMU
U suvremenom kapitalizmu drava dobiva veliku ekonomsku mo iz razloga to:

1. ulazi u vlasniki odnos, tj. postaje vlasnikom sredstava za proizvodnju (kapitala). Svoje
vlasnitvo poveava nacionalizacijom ili otkupom velikih tehnoloko-ekonomskih sistema i zemljita
te vojnoindustrijskog kompleksa.
2. donosi mjere ekonomske politike kojima odreuje i usmjerava ekonomske tokove radi
odravanja normalnog procesa drutvene reprodukcije (odreuje smjer i veliinu investicijskih
ulaganja u dravi, sama takoer investira u industrijsku proizvodnju, drutvenu infrastrukturu kao
npr. u naune i obrazovne institucije, u neproizvodne djelatnosti kao npr. vojnu industriju, brine o
poveanju stupnja zaposlenosti i osobne potronje, donosi socijalne zakone npr. o zdravstvenom

Page 6 of 8

H.B.
osiguranju, socijalnoj zatiti i dr.) Svojim mjerama drava ograniava privatno vlasnitvo. Iako je
interes drave povezan s interesom kapitala, a posebno monopolistikih poduzea koji su ukljueni
u dravne organe, ipak se ona radi ostvarivanja zajednikih interesa, a posebno socijalnog mira,
esto izdie iznad interesa i zahtjeva pojedinanih monopolistikih organizacija.

Politika ekonomija kao znanost

PROIZVODNA POTRONJA = troenje sredstava za proizvodnju od samih robnih proizvoaa (proizvodna

potronja je dio procesa proizvodnje roba).
OSOBNA POTRONJA = proces zadovoljavanja odgovarajuih ovjekovih potreba troenjem potronih
dobara u odreenom vremenskom razdoblju ( potronja pojedinca, obitelji, grupe, naroda)
DRUTVENA REPRODUKCIJA podrazumijeva proces neprekidnog obnavljanja drutvene proizvodnje
JEDNOSTAVNA REPRODUKCIJA
(kvantitativno i kvalitativno)

neprekidno

kretanje

proizvodnje

nepromijenjenom

obujmu

- uvjet svake proirene reprodukcije

3UVJETA ZA NORMALNO ODVIJANJE JEDNOSTAVNE REPRODUKCIJE:
1. I(c + v + m) = I c + II c
ukupna ponuda i potranja sredstava za proizvodnju podudaraju se
tako je osigurana realizacija ukupne proizvodnje I. odjeljka, a time i osigurana
nadoknada utroenih sredstava za proizvodnju u oba odjeljka
to pokazuje da ukupna proizvodnja I. odjeljka mora biti jednaka utroenim sredstvima
za proizvodnju u oba odjeljka

1. II (c + v + m) = I (v + m) + II (v + m)
ukupna ponuda i potranja sredstava za osobnu potronju takoer se podudaraju
tako su ostvarene pretpostavke za realizaciju ukupne proizvodnje II. odjeljka, a time
je osigurana i reprodukcija proizvoaa u oba odjeljka
ukupna novostvorena vrijednost u I. i II. odjeljku mora biti jednaka ukupnoj proizvodnji
II. odjeljka koji proizvodi upravo sredstva za osobnu potronju
2. I (v + m) = II c
odnosi ponude i potranje izmeu oba odjeljka pokazuju mogunost realizacije
ukupnog drutvenog proizvoda, i to na taj nain to e se dio proizvoda I. odjeljka
realizirati u II. odjeljku, a dio proizvoda II. odjeljka u I.
I. odjeljak e moi osigurati svoju reprodukciju jedino pod uvjetom da doe do
odgovarajue koliine sredstava za osobnu potronju, a koju e u razmjeni osigurati s
II. odjeljkom

PROIRENA REPRODUKCIJA stalno poveanje obujma proizvodnje

Uvjeti za normalno odvijanje proirene reprodukcije:
1. potrebno je osigurati odgovarajue materijalne pretpostavke dodatnu koliinu sredstava za
proizvodnju i sredstava za osobnu potronju u odnosu na raniji proces reprodukcije
- da bi se to ostvarilo potrebno je proizvesti u prethodnom proizvodnom ciklusu vie
sredstava za proizvodnju od one koliine koja je utroena u procesu reprodukcije, tj. od
koliine koja osigurava jednostavnu reprodukciju
- pretpostavlja se da se ukupna novostvorena vrijednost stvorena u prethodnom ciklusu ne
upotrebljava u potpunosti za osobnu potronju u razdoblju u kojemu je i stvorena, ve se
jedan njezin dio mora izdvojiti za proirenu reprodukciju

Page 7 of 8

H.B.

Politika ekonomija kao znanost

2. osiguravanje dodatne koliine radne snage potrebne za proirenje obujma proizvodnje

4.2.Temeljni razmjeri proirene drutvene reprodukcije
Osnovne proporcije proirene reprodukcije:
I. (c + v + m) > I. c + II. c
- vrijednost I. odjeljka mora biti vea od zbroja utroenog konstantnog kapitala I. i II.
odjeljka
II. (c + v + m) < I. (v + m) + II. (v + m)
- vrijednost proizvodnje II. odjeljka mora biti manja od zbroja novostvorene vrijednosti I. i
II. odjeljka
III. (v + m) > II. c
- novostvorena vrijednost I. odjeljka mora biti vea od utroenog konstantnog kapitala II.
odjeljka
-prosperiteti jaki gospodarski usponi karakteristini za kapitalizam u kojima se ostvaruje izuzetan rast
osobne potronje
imbenici znaajni za nastanak prosperiteta:
1. prvi imbenik je vezan za niske cijene proizvoda, visoke trokove proizvodnje i niske stope uzrokovane
krizom zbog toga je potrebna modernizacija proizvodnog procesa
2. svi elementi procesa proizvodnje postoje na tritu u velikim koliinama te su zbog toga jeftini u tom
sluaju sredstva za proizvodnju imaju nisku cijenu, najamnine su takoer niske, zbog ega dolazi do
dodatnog poticaja za novim investicijama

Page 8 of 8