1.

BIRANJE ZASTUPNIKA U SABOR

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici

Hrvatskoj. Zastupnici se biraju neposrednim i tajnim glasovanjem na vrijeme od 4 godine koliko
traje jedan mandat.

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i

inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti (Vlada, Sabor,
sudstvo) i odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Bira se
neposrednim tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina (maksimalno dva puta). Predsjednik
obavlja sljedeće dužnosti:
- raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
- raspisuje referendum
- povjerava mandat mandataru
- daje pomilovanja
- dodjeluje odlikovanja i priznanja
- obavlja druge dužnosti
- sve radi u skladu s Ustavom.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada Republike Hrvatske nositelj je izvršne vlasti Republike Hrvatske, a čine ju

predsjednik, jedan ili više potpredsjednika te ministri. Članove vlade bira mandatar, a povjerenje joj
izglasava Hrvatski Sabor većinom svih zastupnika. Vlada je odgovorna Hrvatskom Saboru. Vlada
Republike Hrvatske obavlja sljedeće dužnosti:
- predlaže Zakone i druge akte Hrvatskom saboru
- predlaže državni proračun
- provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora
- vodi vanjsku i unutarnju politiku
- nadzire rad državne uprave
- brine o gospodarskom razvitku zemlje
- usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi
- obavlja druge poslove u skladu s Ustavom i zakonom

4. NADLEŽNOST SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski sabor:
- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava
- donosi zakone
- donosi državni proračun
- odlučuje o ratu i miru
- donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora
- donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i obrane Republike Hrvatske
- odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske
- raspisuje referundum
- obavlja izbore u skladu s Ustavom i zakonom
- nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru
- daje amnestiju za kaznena djela obavlja druge poslove utvrđene Ustavom

1 od 11
5. USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože,
spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini,
rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Jamči se i ravnopravnost svih
pripadnika nacionalnih manjina. Svatko ima pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života, doma
i pisama, slobodu misli savjesti i vjeroispovijesti, pravo na slobodu izražavanja, pravo na rad i
slobodu rada, pravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji. Svi su pred zakonom jednaki.

6. TIJELA LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE

Građanima se jamči pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu. Pravo na samoupravu stječe

se preko predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim
izborima. Jedinice lokalne samouprave su gradovi i općine, a regionalne samouprave županije.
Jedinice lokalne i regionalne samouprave obavljaju poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe
građana, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,
komunalne djelatnosti, gospodarski razvoj, promet, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, sport i dr.

7. SUDBENA VLAST

Sudbenu vlast obavljaju sudovi na temelju Ustava i zakona. Sudbena vlast je samostalna i
neovisna. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud te osigurava jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost građana. Sudske su rasprave i presude javne i izriču se u ime Republike Hrvatske.
Javnost se isključuje iz rasprave u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za
interese pravde (bračni sporovi, maloljetnici, vojna tajna i dr.). Državno odvjetništvo poduzima
pravnje radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnosi pravna sredstva za zaštitu Ustava
i zakona.

8. USTAVNI SUD

Ustavni sud neovisan je od svih tijela državne vlasti, a jamči vladavinu Ustava. Ustavni sud
čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika
(sudaca, državnih odvjetnika, sveučilišnih profesora). Predsjednik Ustavnog suda bira se na četiri
godine. Ustavni sud Republike Hrvatske:
- odlučuje o suglasnosti Ustava sa zakonom
- odlučuje o suglasnosti drugih propisa sa Ustavom i zakonom
- prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvješčuje Hrvatski sabor
- rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
- odlučuje o odgovornosti Predsjednika Republike u skladu s Ustavom
- nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka
- obavlja druge poslove određene Ustavom
Ustavni sud može ukinuti zakon ili drugi propis ako je neustavan.

9. KALENDAR RADA OSNOVNE ŠKOLE

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza. Nastavna godina počinje 7. rujna,
a završava 18. lipnja, odnosno 18. svibnja za učenike završnih razreda (srednja škola). Prvo
polugodište počinje 7. rujna, a završava 23. prosinca 2009. godine. Drugo polugodište počinje 11.
siječnja, a završava 18. lipnja 2010 godine.
Zimski praznici traju od 24. prosinca 2009. do 8. Siječnja 2010. godine.
Proljetni odmor traje od 1. travnja do 9. travnja 2010. godine.

2 od 11
 Ljetni odmor počinje 19. lipnja 2010. godine. Nastavna godina ima najmanje 175 nastavnih dana,
odnosno 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda najmanje 160 nastavnih dana, odnosno
32 nastavnih tjedana.

10. DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

Državnim pedagoškim standardom utvrđuju se minimalni kadrovski, infrastrukturalni,

financijski, zdravstveni, kulturni i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i
nastavnih planova i programa radi osiguravanja jednakih uvjeta učenja i poučavanja te cjelovitog
razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Državni pedagoški standard na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.

11. NACIONALNI KURIKULUM

Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve, koncepciju i

pristup učenju i poučavanju, obrazovne ciljeve po predmetima, vrednovanje i ocjenjivanje.
Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti i
opće ciljeve odgoja i obrazovanja, određuje očekivanja što učenici trebaju znati i za što trebaju biti
osposobljeni po završetku određenog stupnja obrazovanja, što i kako trebaju učiti te kako se prati i
vrednuje kvaliteta učeničkih postignuća i rada škola. Nacionalni okvirni kurikulum osnova je za
planiranje i programiranje nastave u školama, tj. za izradbu školskog kurikuluma. Nacionalni okvirni
kurikulum razvojni je dokument. Otvoren je za promjene i podliježe stalnom inoviranju u skladu s
promjenama i razvojnim smjerovima u društvu i obrazovanju.

12. ŠKOLSKI KURIKULUM

Školskim kurikulumom utvrđuje se dugoročni i kratkoročni plan rada škole s izvannastavnim

i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i
programa.
Školskim kurikulomom utvrđuju se aktivnost, program ili projekt te njihovi ciljevi, namjena,
nositelji, način realizacije, vremenik, detaljan troškovnik te način vrednovanja i način korištenja
rezultata tih vrednovanja.
Donosi ga školski odbor najkasnije do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog
(nastavničkog) vijeća.

13. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj sati za obvezne i izborne
predmete, njihov raspored po razredima te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.

14. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM

Godišnji plan i program donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog

kurikuluma, a donosi ga školski odbor najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine. U pravilu
sadrži:
- podatke u uvjetima rada
- izvršiteljima poslova
- godišnji kalendar rada
- podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada
- tjedni i godišnji broj sati po razredima
- planove rada ravnatelja, učitelja (nastavnika) te stručnih suradnika
3 od 11
 - planove rada školskog odbora i stručnih tijela
- plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja (po potrebama škole)
- podatke o ostalim aktivnostima (odgojno-obrazovnim i poslovnim)

15. TIJELA ŠKOLSKIH USTANOVA

Tijela školskih ustanova su školski odbor, stručna tijela, ravnatelj, vijeće roditelja, vijeće
učenika. Stručni organi u školi su razredno vijeće, učiteljsko odnosno nastavničko vijeće.

16. ŠKOLSKI ODBOR

Školski odbor je upravljačko tijelo škole. Čini ga 9 članova od kojih jednoga bira radničko
vijeće, a ako tako vijeće ne postoji biraju ga radnici neposrednim i tajnim glasovanjem. Članovi se
biraju na vrijeme od četiri godine. Ostalih 8 članova bira osnivač i to:
- dvoje na iz reda učitelja, nastavnika ili stručnih suradnika na prijedlog učiteljskog
(nastavničkog) vijeća
- jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole, a na prijedlog vijeća roditelja
- dvoje članova na prijedlog ureda državne uprave (Gradski ured)
- troje članova samostalno
Školski odbor:
- imenuje i razriješuje ravnatelja
- daje prethodnu suglasnost u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa
- donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja
- donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog odbora
- donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja
- daje osnivaču i ravnatelju prijedloge koji su važni za rad i sigurnost škole

17. RAVNATELJ

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj škole, koji je odgovoran za zakonitost i stručnost

njezinog rada. Ravnatelj se bira na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor. Za ravnatelja može
biti imenovana osoba koja ima završen diplomski studij, koja ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika
ili stučnog suradnika, koja ima licenciju za rad ravnatelja, koja ima najmanje 8 godina staža u
školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja.

Ravnatelj obavlja i sljedeće poslove:

- predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada, statut i druge opće akte, financijski plan
te polugodišnji i godišnji obračun
- provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora
- posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i
stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje
- predlaže školski kurikulum
- brine se o sigurnosti i pravima učenika i radnika škole te odgovara za njihovu sigurnost
- surađuje sa učenicima, roditeljima, osnivačem, tijelima državne uprave te drugim ustanovama

Ravnatelj se bira na mandat koji traje 5 godina. U vremenu od dva mandata može mu se čuvati
mjesto na kojem je prije radio (učitelj, nastavnik ili stručni suradnik).

18. DOKUMENTACIJA TRAJNE VRIJEDNOSTI U ŠKOLI

Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i ljetopis (spomenicu).

4 od 11
 19. MATIČNA KNJIGA

Matična knjiga ili matica škole vodi se za sve učenike i sadrži:

- opće podatke o školi i matičnoj knjizi (naziv i sjedište škole, županije, redni broj matične knjige
itd.)
- matični broj učenika, ime i prezime učenika
- osobne podatke o učenike (rođenje, datum i mjesto, državljanstvo, JMBG i dr.)
- nadnevak upisa
- vrsta škole
- temelj upisa (naziv i broj javne isprave)
- status učenika (redovni učenik, odrasli, razlikovni itd.)
- popis nastavnih predmeta i uspjeh po školskim godinama
- podatke o općem uspjehu, izostancima, vladanju
- ime, prezime i potpis razrednika
- posebnosti važne za školovanje učenika
- podatke o izdavanju svjedodžbe o položenim ispitima

20. KAKO ČUVATI IMENIK I EVIDENCIJU O ISPITIMA UČENIKA?

Imenik i evidencija u ispitima učenika čuvaju se 10 godina.

21. OBVEZNA PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA U ŠKOLI

U osnovnim školama obvezno se vodi:

1. Matična knjiga
2. Dnevnik rada
3. Imenik učenika
4. Ljetopis škole
5. Svjedodžba
6. Učenička knjižica
7. Svjedodžba prijevodnica
8. Pregled rada izvannastavnih aktivnosti
9. Knjiga evidencije zamjena nenazočnih učitelja
10. Zapisnik o ispitu (razrednom, predmetnom, dopunskom ili razlikovnom)
11. Zapisnik o popravnom ispitu.

22. PEDAGOŠKE MJERE

Pedagoške mjere su pohvale, nagrade ili kazne.

Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno pohvaljeni (razrednik), pismeno pohvaljeni
(razredno vijeće) i nagrađeni (učiteljsko vijeće).

Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obaveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj
školi su:
1. Opomena (izriče ju razrednik)
2. Ukor (razredno vijeće)
3. Strogi ukor (učiteljsko vijeće)
4. Odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka (učiteljsko vijeće)
5. Preseljenje u drugu školu (ravnatelj)

Pedagoške mjere u srednjoj školi su iste uz izuzeće strogog ukora i dodatak opomene pred isključenje koju
izriče učiteljsko vijeće.
5 od 11
Učenik i roditelj se mogu žaliti na izrečenu pedagošku mjeru, a njoj se ovisno o njenoj težini odlučuje
razredno vijeće, učiteljsko vijeće, ravnatelj ili Ministarstvo.

23. DAROVIT UČENIK, UČENIK S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad
(dodatna nastava) prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu od
propisanog.
Učenik može raditi po obogaćenom programu gdje se ne izdvaja iz razredne zajednice ili po
akceleriranom programu gdje ima pravo završiti dva razreda u jednoj školskoj godini.

Učenici su teškoćama su:

1. Učenici s teškoćama u razvoju
2. Učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima
3. Učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim
čimbenicima

Učenici s teškoćama u razvoju mogu biti integrirani u razredne odjele ili se za njih mogu
osnovati posebni razredni odjeli, ovisno o stupnju oštećenja.

24. DODATNI RAD I DOPUNSKA NASTAVA

Dodatni rad organizira se za nadarene učenike, a dopunska nastava za učenike koji imaju
poteškoća s praćenjem redovne nastave. Dodatna i dopunska nastava individualizirani je oblik rada u
skupinama, u pravilu do 8 učenika.

25. KOJE UVJETE MORA ZADOVOLJITI DJELATNIK DA BI SE MOGAO ZAPOSLITI NA

NEODREĐENO VRIJEME U OSNOVNOJ ŠKOLI?

Djelatnik mora imati završen diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste (predmetna ili
razredna nastava), položeni stručni ispit, potvrdu o nekažnjavanju ne stariju od 6 mjeseci. Iznimno se
može zaposliti osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od propisane ako je ta razina obrazovanja
najviša moguća na tom području (učitelji tambure) te ako ima pedagoške kompetencije.
Osoba koja se prvi puta zapošljava zasniva radni odnos kao pripravnik. Radni odnos se zasniva na
temelju natječaja i na temelju ugovora o radu. Pripravnički staž traje godinu dana, a nakon toga
pripravnik ima rok od godine dana da položi stručni ispit.

26. OPIŠITE KADROVSKU STRUKTURU ŠKOLE

Zaposlenici škole se prvenstveno ravnatelj i učitelji (nastavnici) razredne i predmetne

nastave te stručni suradnici. Uz njih škola zapošljava i jednog tajnika, jednog računovođu, jednu ili
više spremačica (ovisno o veličini škole). Stručni suradnici su pedagog, psiholog, knjižnjičar,
zdravstveni djelatnik, defektolog (posebne škole). Ostali zaposlenici su kuharica, vozač, ložač,
domar.

27. KAKO SE IZRAČUNAVA PLAĆA

Profesori tambure spadaju pod radna mjesta I. vrste za koji je opći uvjet visoka stručna
sprema. Za radna mjesta prve vrste koeficijent složenosti se kreće od 1,05 do 3,50. Za učitelja
predmetne nastave (tambure) koeficijent složenosti je 1,14. Koeficijent složenosti uvećava se po
broju godina radnog staža:
6 od 11
 20 do 29 godina staža za 4%
30 do 34 godina staža za 8%
35 i više godina staža za 10%

Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (Državni zavod za statistiku), a
koeficijent složenosti utvrđuje Vlada. Uz to na plaću idu i dodaci kao što su prekovremeni rad,
smjenski rad, rad noću, rad vikendom, dvokratni rad. Zaposlenik ima pravo na dodatak na plaću i
ako radi po posebnim uvjetima rada kao što su rad u kombiniranom razrednom odjelu, rad sa
učenicima sa poteškoćama u razvoju i dr.

28. KOLIKE SU UKUPNE TJEDNE OBAVEZE UČITELJA U OSNOVNOJ ŠKOLI?

Ukupne tjedne obaveze iznose 40 sati te se utvđuju godišnjim planom i programom. U to

spada neposredni nastavni rad i ostali poslovi koji proizlaze iz nastavnog i odgojno-obrazovnog rada
te izvršenje aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.
Učitelji u sklopu 40 sati ukupne tjedne obaveze izvode radovnu i izbornu nastavu, dodatni i dopunski
nastavni rad, rad u izvannastavnim aktivnostima, te sat razrednika.
Drugi poslovi se odnose uglavnom na administrativni rad kao što je početak i kraj školske godine,
priprema za sat, vođenje dnevnika rada i imenika, provođenje ispita, sudjelovanje u kulturnoj i
javnoj djelatnosti škole, razgovor sa roditeljima, dežurstvo i dr. Od tih 40 sati tjedna norma za
učitelje predmetne nastave (tambure) je 22 sata.

29. KOJI SU TO POSEBNI POSLOVI?

Posebni poslovi se odnose na poslove satničara, sindikalnog povjerenika, pročelnika odjela.

U umjetničkim školama to su još poslovi voditelja instrumentarija, nototeke i fonoteke. Svi ovi
poslovi ulaze u tjednu normu i to na način da se učiteljima koji su ispod norme razmjerno povećava
tjedno radno vrijeme, a učiteljima koji su iznad norme razmjerno se smanjuje tjedno radno vrijeme.

30. ŠTO SVAKI UČITELJ RADI SVAKODNEVNO? KONKRETNO.

Izvodi redovnu nastavu.

31. ŠTO MOŽE BITI RAZLOG OTKAZIVANJU RADNOG ODNOSA?

Razlog može biti:

- nesavjesno, nemarno izvršavanje ili neizvršavanje radnih obaveza
- neopravdan izostanak s posla
- zlopuoraba položaja
- nedozvoljeno korištenje sredstvima Škole
- nekorektno ponašanje prema zaposlenicima
- zlopuporaba korištenja bolovanja

Svaki zaposlenik ima pravo na otkazni rok i na otpremninu.

7 od 11
32. KOME RAVNATELJ ŠKOLE NE SMIJE URUČITI OTKAZ BEZ PRETHODNE SUGLASNOSTI
SINDIKALNOG POVJERENIKA?

To su sljedeće osobe:
- radnik sa 25 godina staža kod istog poslodavca i 50 godina života
- trudnica, odnosno žena koji doji dijete
- majci djeteta do 7 godina
- samohranom roditelju
- roditelju sa troje ili više djece do 15 godina
- invalidnoj osobi
- roditelju djeteta sa teškoćama u razvoju
Ako se sindikalni povjerenik ne izjesni u roku od 8 dana, smatra se da je suglasan s odlukom
poslodavca.

33. OSIM PLAĆE, KOJA SU JOŠ MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA?

Dnevnica i putni troškovi. Dnevnica se odnosi na službena putovanja kao što su stručno
usavršavanje, stručna vijeća, natjecanja itd. Ako putovanje traje od 8 do 12 sati, isplaćuje se pola
dnevnice, a ako je preko 12 sati, isplaćuje se puna dnevnica. Zaposlenik ima pravo i na plaćeni
hotelski smještaj i putne troškove. Posebni putni troškovi su na svakodnevnoj relaciji zaposlenika od
kuće do škole i odnose se na mjesni i međumjesni prijevoz.

34. PRAVILNIK O NAČINU PRAĆENJA I OCJENJIVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Učenika se tokom cijele školske godine prati, provjerava, ispituje i ocjenjuje.

Prati se njegov razvoj, njegova motivacija i sposobnosti, usvojenost odgojno-obrazovnog sadržaja,
njegov odnos prema radu, zadacima i odgojnim vrijednostima.
Njegovo znanje se provjerava i ispituje pojedinačno ili u grupi, usmenim ili pisanim putem,
zadacima, nastupima i dr. Pri provjeri se vodi računa o učenikovoj ličnosti, potiče se njegovo
samopouzdanje i napredak, omogućuje mu se da se sam javi za provjeru znanja, osposobljava se
učenika za samoučenje i samoprocjenu svoga znanja i znanja drugih.
Pri ocjenjivanju vodi se računa o usvojenosti i razumijevanju odgojno-obrazovnih sadržaja,
usmenom i pismenom izražavanju i praktičnoj i kreativnoj primjeni naučenog gradiva.
Ocjene su odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.
Ocjene iz vladanja su uzorno, dobro i loše.
Izricanje ocjena je javno.

35. OPĆI AKTI ŠKOLE

Opći akti škole su statut, pravilnici, poslovnici i odluke kojima se uređuju pojedina pitanja iz
djelatnosti Škole. Opći akti su:
- statut Škole
- pravilnik o radu
- pravilnik o zaštiti na radu
- pravilnik o zaštiti od požara
- poslovnik o Školskog odbora
- poslovnik o radu Školske knjižnice
- ostali opći akti

8 od 11
 36. KAKO JE ORGANIZIRAN ODGOJNO OBRAZOVNI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ?

U Republici Hrvatskoj postoji osnovno obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje i visoko

obrazovanje. Osnovna škola traje 8 godina i obavezna je za sve te može izvoditi redovite i posebne
programe. Srednja škola može biti gimnazija, strukovna ili umjetnička škola te o njenoj vrsti ovisi i
njezino trajanje. Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge. Umjetniče škole izvode
program u najmanje četverogodišnjem trajanju na osnovnoškolskoj razini i najmanje
četverogodišnjem trajanju na srednjoškolskoj razini. Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i
sposobnosti za rad i nastavak školovanja.

37. OPTEREĆENOST UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni s najviše 25 sati redovne, izborne, dodatne i
dopunske nastave i satom razrednika, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave
s najviše 30 sati. Nastavni sat u pravilu traje 45 minuta (u glazbenim školama i 30).

38. PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U RAZREDNOM ODJELU TE ODGOJNO-OBRAZOVNOJ

GRUPI

Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom

razrednom odjelu ili u odgojno-obrazovnim skupinama. Nastava se izvodi u školskom prostoru ili
izvan škole. Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, najmanje 14, a najviši 28. U razredni
odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama. Kombinirani razredni odjel ustrojava se od
učenika dvaju ili iznimno više razreda. Razredni odjel osnovne glazbene škole ima, u pravilu, od 12
do 17 učenika. Broj učenika u grupi ovisi o programu i može biti od 2 do 8 učenika. Zbor osnove
glazbene škole ima najmanje 25 učenika, a orkestar najmanje 15 učenika.

39. KAKO SE U USTAVU RH SPOMINJE ŠKOLSTVO?

Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje
u skladu s njegovim sposobnostima. Dužnost Vlade RH je omogućiti što bolji sustav obrazovanja
pristupačan svima u svrhu napretka cjelokupnog sustava obrazovanja i društva.

40. RAZREDNIK, ULOGA I ZADAĆE

Svaki razredni odjel ima svog razrednika. Razrednika određuje ravnatelj na prijedlog
Učiteljskog i nastavničkog vijeća.
Razrednik: skrbi o redovitom pohađanju nastave i izvršavanju drugih obveza učenika, s k r b i o
realizaciji nastavnog plana i programa, godišnjeg plana i programa rada i školskog kurikuluma, prati
rad učenika odjela i skrbi o njima, skrbi o redovitom popunjavanju razredne dokumentacije, ispunjava i
supotpisuje razredne svjedodžbe, učeničke knjižice, svjedodžbe prevodnice i drugu razrednu
dokumentaciju, saziva sjednice razrednog vijeća i predsjedava im, podnosi izvješća o radu razrednog odjela
Učiteljskom i nastavničkom vijeću i ravnatelju Škole, izvješćuje učenike i njihove roditelje,
odnosno skrbnike o postignutim rezultatima učenika u učenju i vladanju izračunava i priopćuje
učeniku opći uspjeh, organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima, skrbi o redovitom ocjenjivanju
učenika, obavlja i druge poslove određene propisima i općim aktima Škole.

9 od 11
41. TKO ČINI POVJERENSTVO ZA STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA I KOJE SU NJEGOVE
ZADAĆE?
Ravnatelj, mentor i stručni suradnik. Povjerenstvo mora prijaviti pripavnika i izraditi
program pripravničkog staža najkasnije 30 dana od početka rada pripravnika. Pripravnički staž traje
godinu dana. Povjerenstvo je dužno pružati pedagošku, metodičku i stručnu pomoć pripravniku te
pratiti njegov rad i napredak. Pripravnik je obavezan biti nazočan nastavnim satima mentora i to
najmanje 30 sati tijekom nastavne godine, a mentor je obavezan biti nazočan na satima pripravnika
najmanje 10 sati tijekom nastavne godine. Povjerenstvo je obavezno biti na nastavnim satima
pripravnika i to najmanje dva puta po dva sata.

42. POLAGANJE STRUČNOG ISPITA?

Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik ima rok od godinu dana da položi stručni
ispit. Ispitni rokovi za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama su:
- Od 15. siječnja do 1. ožujka
- Od 15. travnja do 1. lipnja
- Od 1. listopada do 15. studenoga
Ispitno povjerenstvo čine viši savjetnik ili savjetnik Ministarstva, ispitivač metodike
(sveučilišni profesor), učitelj sustručnjak pripravnika, ravnatelj škole, učitelj hrvatskog jezika.
Stručni ispit sastoji se od pismenog ispita, napisane pismene priprave za nastavni sat,
izvođenja nastavnog sata i usmenog ispita.

43. PUČKI PRAVOBRANITELJ

Pučki pravobranitelj je osoba koja štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred
državnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti (postupci koji se vode u Ministarstvu obrane,
oružanim snagama, službama sigurnosti, pred tijelima lokalne i regionalne samouprave). Bira ga
hrvatski sabor na 8 godina. Sadašnji pučki pravobranitelj je Jurica Malčić.
44. DRŽAVNI ODVJETNIK
Predstavlja državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH). Bira ga Hrvatski sabor na
prijedlog Vlade RH uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora na mandat od četiri godine.
Ovlašten je postupati protiv počinitelja kaznenih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine
RH i pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. (Sadašnji državni odvjetnik u trećem mandatu je
Mladen Bajić).
45. HRVATSKA NARODNA BANKA
Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske. U svom je radu samostalna i
odgovorna Hrvatskom saboru. Odgovorna je za stabilnost hrvatske valute (kune) i opću likvidnost
plaćanja u zemlji i inozemstvu. Nadzire poslovanje banaka u Hrvatskoj (ZABA, Privredna i dr.).
Dobit ostvarena poslovanjem HNB-a pripada državnom proračunu. (Sadašnji guverner Hrvatske
narodne banke je Željko Rohatinski).

46. ŠTRAJK?
Do štajka može doći zbog povrede kolektivnog ugovora. Prije samog štrajka provodi se
postupak mirenja koji provodi mirovno vijeće. Po jednog člana vijeća bira Vlada i Sindikat, a trećeg
biraju zajedno. Ako se ne mogu usuglasiti oko trećeg člana, imenuje ga Gospodarsko-socijalno
vijeće. U slučaju da proces mirenja ne uspije Sindikat je dužan najaviti štajk Vladi RH i ravnatelju
škole te navesti razlog, mjesto, dan i vrijeme štajka i podatke o štajkačkom odboru. Štrajkom se ne
smiju ugroziti pravo na život, zdravlje i osobnu sigurnost. Poslodavac ne smije spriječavati ili
ometati štajk koji se se provodi po zakonu i po kolektivnom ugovoru niti smije sudionika štajka
stavljati u nepovoljan položaj.

10 od 11
47. DRŽAVNA MATURA
Cilj državne mature je provjera i vrednovanje postignutih znanja i sposobnosti učenika
stečenih obrazovanjem prema propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima.
Provodi se polaganjem ispita državne mature iz općeobrazovnih predmeta (hrvatski jezik,
matematika, strani jezik i izborni predmet). Ispiti su standardizirani u cijeloj državi, a provodi ih
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Državna matura sastoji se od obveznog dijela (hrvatski jezik, matematika, strani jezik) i
izbornog dijela (izborni predmeti, broj nije ograničen). Matura se polaže na dvije razine (viša razina,
osnovna razina). Pripremu i provedbu državne mature provodi školsko ispitno povjerenstvo koje čini
ravnatelj škole (predsjednik povjerenstva) te šest članova iz reda nastavničkog vijeća od kojih je
jedan ispitni koordinator. Ispiti se šalju u Centar gdje se ocjenjuju bodovima, postotnim bodovima i
ocjenama.

11 od 11