Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

Utvrđivanje rezistentnosti repine pipe (Bothynoderes

punctiventris) na 3 skupine insekticida na lokaciji
Črnkovec

Samostalni pokus

Jan Čanji
Iris Butković

Zagreb, travanj, 2019.

Sadržaj
1. Uvod....................................................................................................................................2
2. Materijali i metode..............................................................................................................4
2.1. Sintetski piretroidi (lambda-cahalotrin).......................................................................4
2.2. OP insekticidi (klorpirifos)..........................................................................................5
2.3. Neonikotinoidi (acetamiprid)......................................................................................5
3. Očitavanje pokusa i analiza rezultata..................................................................................6
4. Rezultati..............................................................................................................................7
4.1. Učinkovitost prema formuli Schneider-Orelli.............................................................7
 1. Uvod

Repina pipa (Bothynoderes punctiventris Germar 1824., Coleoptera: Curculionidae)

predstavlja najznačajnijeg štetnika šećerne repe na području istočne Hrvatske. Provedena su
mnoga istraživanja o životnom ciklusu i ekologiji navedenog štetnika u susjednim zemljama,
ali navedeni podaci na području Hrvatske nedostaju (Drmić, 2016.). Posljednjih godina, kao
rezultat sve većih šteta od repine pipe, provedena su istraživanja u svrhu pronalaska najbolje
metode kojom bi se repina pipa uspješno suzbila. Zbog specifične morfološke građe i velikog
kapaciteta ishrane pipe te male lisne površine biljaka u vrijeme primjene insekticida,
zadovoljavajući učinak insekticida često izostaje (Drmić, 2016.) što rezultira značajnim
smanjenjem prinosa šećerne repe i time dovodi do smanjenja poljoprivrednih površina pod
šećernom repom u Republici Hrvatskoj. Uzgoj šećerne repe smanjio se sa 19 533 ha (2017.
godine) na svega 14 066 ha u 2018. godini. Trend smanjenja površina pod šećernom repom
započeo je od 2015., dok je u razdoblju od 2010. do 2014. godine sa šećernom repom bilo
zasijano više od 20 000 ha u Republici Hrvatskoj (https://www.dzs.hr).

Suzbijanje repine pipe temelji se uglavnom na upotrebi kemijskih insekticida kao što
su klorirani ugljikovodici (Čamprag, 1984.), organofosforni insekticidi (Radin, 1983.) i
piretroidi u kombinaciji sa organofosfornim insekticidima (Bažok i sur., 2012.). Broj
djelatnih (aktivnih) tvari koje imaju dozvolu za primjenu na području Republike Hrvatske u
svrhu suzbijanja repine pipe, značajno se smanjio u posljednjih nekoliko godina. Danas na
tržištu postoje dva pripravka na osnovi djelatne tvari tiametoksama koja se koristi za
tretiranje sjemena šećerne repe u zaštićenom prostoru koji je trajni staklenik
(https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Osim navedene djelatne tvari, dozvolu ima i lambda-
cihalotrin te deltametrin i cipermetrin (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Insekticidi koji su u
prethodnim godina imali dozvolu i koji su se kontinuirano primjenjivali u suzbijanju repine
pipe, nisu imali zadovoljavajući učinak zbog specifične morfološke građe pipe koju
karakterizira veliki kapacitet ishrane, a problem je predstavljala i lisna površina koja je u
vrijeme tretiranja vrlo mala.

Rezistentnost koja je karakteristična za mnoge štetnike pa tako i za repinu pipu, može

imati vrlo ozbiljne negativne posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji zbog čega je od izrazite
važnosti raspolagati s provjerenim informacijama o statusu osjetljivosti određenih štetnika na
insekticide kako bi se izbjegle ili barem ublažile negativne posljedice koje uzrokuje pojava
rezistentnosti (Bažok i sur., 2019.). Naime, rezistentnost dovodi do otežanog suzbijanja
određenog štetnika, rasta financijskih gubitaka, prekomjerne primjene insekticida te u
konačnici do odustajanja od proizvodnje određene kulture (Bažok i sur., 2019.). Iz tog
razloga proveden je pokus kako bi se utvrdila osjetljivost repine pipe na određene insekticide
odnosno kako bi se utvrdila učinkovitost insekticida na mortalitet odraslih oblika repine pipe.
 2. Materijali i metode

Laboratorijski pokusi provedeni su 2019. godine na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju

Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, radi utvrđivanja osjetljivosti repine pipe na tri
skupine insekticida: organofosforni insekticid (OP), piretroidi (P) i neonikotinoidi (NEO).
Pokusi je proveden prema protokolu kojeg su pripremile Helena Virić Gašparić, mag. ing.
agr. i Prof. dr. sc. Renata Bažok u Zagrebu, 2. travnja 2018. godine. Repine pipe sakupljene
su na lokalitetu Črnkovci u Osječko-baranjskoj županiji. U svrhu sakupljanja pipa korišteni
su feromonski mamci koji su postavljeni na prošlogodišnjem repištu na navedenom
lokalitetu.

Korištena su tri insekticida u tri različite doze što je ukupno 9 varijanti plus 2
netretirane kontrele što je konačnici 11 varijanti. Svaka varijanta je postavljena u 4
ponavljanja sa 10 odraslih oblika repine pipe po ponavljanju što čini 40 pipa po varijanti,
odnosno 440 pipa po lokalitetu. U tablici 1 navedeni su insekticidi koji su korišteni u pokusu.

Tablica 1. Popis insekticida korištenih u pokusu

Skupina Insekticid / d.t Oblik insekticida
OP Klorpirifos Čista d.t. 99,2 %
Piretroidi Lambda-cihalotrin Čista d.t. 98,7 %
Neonikotinoidi Acetamiprid Pripravak Mospilan 20 SP

2.1. Sintetski piretroidi (lambda-cahalotrin)

U pokusu se koristila lambda-cihalotrin (certified reference material) distributera BioVit

d.o.o., čistoće 98,7 %. Pokus je postavljen u tri varijante + netretirana kontrola u četiri
ponavljanja.

Primijenjena doza čiste d.t. Lambda-cihalotrina:

1. 200 % - 0,15 µg/cm2 bočice

2. 100 % - 0,075 µg/cm2 bočice – odgovara preporučenoj dozi od 7.5 g aktivne tvari/ ha
3. 20 % - 0,015 µg/cm2 bočice

Za postizanje 200 % pune doze (varijanta 1) u bočicu od 100 ml odmjereno je 99,2 ml

(99200 mg) acetona i 0,8 mg (800 µg) tehničke Lambde. Za varijantu 2 (100 % pune doze)
odmjereno je 5 ml iz varijante 1 te je dodano 5 ml acetona, a za dobivanje 20 % pune doze
(varijanta 3), od varijante 1 odmjereno je 1 ml te je dodano 9 ml acetona.
 Od svakog razrjeđenja odpipetirana je količina od po 1,5 ml u 4 bočice. Bočice su zatim
označene odgovarajućim brojem varijante i brojem ponavljanja te su postavljene na roler pri
sobnoj temperaturi. Bočice su ostavljene na roleru dok otopina nije isparila u potpunosti te su
zatvorene čepom i čuvane prema uputama do postavljanja kukaca u pokus (Heimbach, 2006).

2.2. OP insekticidi (klorpirifos)

Prema IRAC 025 kao standard se koristila tehnički čista d.t. klorpirifos. U pokusu je
korišten klorpirifos 100 mg (PESTANAL, analytical standard) distributera BioVit d.o.o.,
čistoće 99,2 %. Isto kao i za lambdu-cihalotrin pokus je postavljen u tri varijante + netretirana
kontrola u četiri ponavljanja.

Primijenjena doza čiste d.t. klorpirifosa:

1. 200 % - 19,2 µg/cm2 bočice.

2. 100 % - 9,6 µg/cm2 bočice – preporučene doze 960 g aktivne tvari po ha
3. 20 % - 1,92 µg/cm2 bočice

Za postizanje 200 % pune doze (varijanta 1) u bočicu od 50 ml odmjereno je 49,949 ml

(49949 mg) acetona i 51 mg Pestanala. Od varijante 1 odmjereno je 5 ml i dodano 5 ml
acetona kako bi se dobila varijanta 2 (100 % pune doze) te je za dobivanje varijante 3 (20 %
pune doze), iz varijante 1 odmjereno 1 ml i dodano 9 ml acetona.

Daljnji postupak jedan postupku koji je proveden u pokusu sa lambda-cihalotrinom.

Kontrola je pripremljena na način da je u 4 bočice dodano po 1,5 ml acetona te je

provedeno sušenje na roleru. Nakon sušenja svih bočica, u svaku bočicu je stavljeno po deset
živih odraslih oblika repine pipe. Bočice su zatvorene plastičnim čepom i položene
horizontalno u trajanju od 24 sata.

2.3. Neonikotinoidi (acetamiprid)

Za tretiranje repine pipe korišten je pripravak Mospilan 20 SP koji se koristiti u dozi od

0,125 kg/ha. Pokus je također postavljen u tri varijante sa netretirananom kontrolom u četiri
ponavljanja prema metodici IRAC 007 umakanjem listova šećerne repe u škropivo.

Primijenjena doza čiste d.t. acetamiprida:

1. 200% - 0,25 kg/ha

2. 100% - 0,125 kg/ha
3. 20% - 0,025 kg/ha
 Listovi šećerne repe su se prvo umakali u posudu s 1 l čiste vode nakon čega je uslijedilo
njihovo sušenje. Škropiva su pripremljena u različitim dozama na način da se odmjerila
određena količina insekticida u 1 l vode. Količina pripravka za dozu od 200 % iznosila je 250
mg/1 l vode, za 100% 125 mg/1 l vode te za 20% 25 mg/1 l vode. Listovi su zatim umakani u
pripremljeno škropivo u trajanju od 5 sekundi i ostavljeni na sušenju.

Pripremljeno je 16 petrijevih zdjelica za potrebe pokusa tako da je na dno zdjelica

postavljen navlaženi filter papir, a na poklopac je vodootpornim markerom napisan broj
varijante i redni broj ponavljanja. U svaku je petrijevu zdjelicu dodan tretirani list i na njega
po 10 odraslih jedinki repine pipe.

3. Očitavanje pokusa i analiza rezultata

Za lambda-cihalotrin i klorpirifos očitavanje pokusa uslijedilo je nakon 24 sata u

uvijetima jakog osvjetljenja kako bi se stimuliralo kretanje kukaca. Bilježio se broj živih i
mrtvih kukaca (kukaca na umoru), a oni kukci koji nisu mogli postići koordinirane pokrete
bilježili su se kao mrtvi. Za acetamiprid očitavanje je uslijedilo nakon 24 sata te ponovno
nakon 48 sati. Na svakoj posudici je posebno označen datum očitavanja te broj mrtvih i živih
jedinki.

Temeljem utvrđenog broja mrtvih i živih jedinki u ponavljanju izračunat je mortalitet

kukaca, a temeljem izračunatog mortaliteta na svim varijantama uključujući i netretiranu
kontrolu izračunata je učinkovitost pri čemu je za izračun korištena formula Schneider-Orelli
(1947.):

mortalitet na tretmanu ( % )−mortalitet na kontroli ( % )

% Učinkovitost = x 100
100−mortalitet na kontroli ( % )

Podatci koji su dobiveni pokusom obrađeni su statistički uz pomoć analize varijance

(ANOVA).
 4. Rezultati

4.1. Učinkovitost prema formuli Schneider-Orelli

Mortalitet odraslih oblika repine pipe razlikovao se ovisno o primjenjenom pripravku i

dozi pripravka. Grafički je prikazan mortalitet primjenom lambde-cihalotrina (graf 1) i
acetamiprida (graf 2), dok je mortalitet primjenom klorpirifosa za sva ponavljanja i za svaku
dozu iznosio 100%.

Lambda-cihalotrin, mortalitet (%)

120

100

80

60

40

20

Graf 1. Mortalitet odraslih oblika repine primjenom djelatne tvari lambda-cihalotrin u tri
različite doze nakon 24 sata

Mortalitet (%) nakon 24 h Mortalitet (%) nakon 48 h

45 70
40 60
35
50
30
25 40

20 30
15
20
10
10
5
0 0

Graf 2. Mortalitet odraslih oblika repine pipe primjenom djelatne tvari acetamiprid u tri
različite doze nakon 24 sata i 48 sati
 Na temelju mortaliteta izračunata je učinkovitost svakog testiranog insekticida prema
formuli Schneider-Orelli (Vidi: 3.Očitavanje pokusa i analiza rezultata). U tablicama 2
prikazana je učinkovitost primjenjenih insekticida u 3 različite doze nakon 24 sata.
Učinkovitost acetamiprida nakon 48 sati prikazana je u tablici 3.

Tablica 2. Učinkovitost (%) acetamiprida, lambda-cihalotrina i klorpirifosa nakon 24 sata

Doza Ponavljanje Acetamipri Lambda- Klorpirifos

d cihalotrin
I 0 100 100
II 25 87,5 100
200 % III 11.11 100 100
IV 20 100 100
I 0 88,89 100
II 0 100 100
24 sata 100 % III 0 100 100
IV 10 90 100
I 0 66,67 100
II 0 12,5 100
20 % III 0 22,22 100
IV 20 40 100

Doza Ponavljanje Učinkovitost Tablica 3.

(%) Učinkovitost
I 12,5 (%)
II 50 acetamiprida
200 % III 55,56 nakon 48 sati
IV 55,56
I 12,5
II 25
48 sati 100 % III 22,22
IV 33,33
I 0
II 0
20 % III 22,22
IV 11,11