SVJESTSKA BANKA I NJENE FUNKCIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA : MEĐUNARODNO FINANSIJSKO

PRAVO

Predmetni profesor: Student:

Prof.dr. Halil Kalač Selma Palavra

Index: I-2492/18

Kiseljak, januar 2021 godine.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
1. SVJETSKA BANKA..............................................................................................................4
1.1. Upravljanje.......................................................................................................................6
2. HISTORIJA SVJETSKE BANKE.........................................................................................8
3. FUNKCIJA SVJETSKE BANKE........................................................................................10
3.1. Zadatci Svjestke banke..................................................................................................10
3.2. Ciljevi Svjetske banke....................................................................................................11
4. MEĐUNARODNA BANKA ZA REKONSTRUKCIJU I RAZVOJ..................................13
5. MEĐUNARODNA RAZVOJNA ASOCIJACIJA...............................................................14
6. MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA........................................................15
7. MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE..............................................16
8. MEĐUNARODNI CENTAR ZA REŠAVANJE INVESTICIONIH SPOROVA...............17
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................18
LITERATURA.........................................................................................................................20

2|Page
UVOD
Svjetska banka je jedna od najvažnijih međunarodnih financijskih institucija te ima
veliki značaj za očuvanje internacionalnog makroekonomskog poretka. Ona je zapravo
bankarska grupa koja se sastoji od svojih institucija (IDA, IFC, MIGA, ICSID), koje su u
vlasništvu 188 zemlje članice, te je time jedan od najvećih svjetskih izvora financiranja
zemalja u razvoju. Njen glavni cilj je da upotrebom svojih financijskih resursa, osoblja i
ogromnog iskustva, pomogne siromašnim ljudima i siromašnim zemljama. U današnjem
svijetu koji je ujedno i veoma bogat i veoma siromašan sve je izraženija pojava ekstremnog
bogatstva i ekstremnog siromaštva, te je izazov za smanjenje siromaštva veoma veliki.

Svjetska banka upotrebom svojih financijskih resursa,osoblja i ogromnog iskustva radi na

smanjenju ovih razlika i pretvaranju prihoda bogatih zemalja u sredstvo razvoja siromašnih
zemalja i to putem pomaganja vladama zemalja članica u njihovim naporima da investiraju u
školstvo i zdravstvene centre, da osiguraju vodu i električnu energiju, kao i u naporima u
borbi protiv bolesti poput HIV-a i malarije i u zaštiti životne sredine.

Ključne riječi: Banka, MMF, krediti, novac, pomoć..

3|Page
1. SVJETSKA BANKA
Svjetska banka osnovana je 1. juna 1944. god. u Bretton Woods-u, SAD, kao
Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj. Na toj sjednici su prisustovale 44 vlade
zemalja. Kada je prvi put počela sa funkcioniranjem imala je 38 zemalja članova. Taj broj je
naglo narastao 50-ih i 60-ih godina, kada je veliki broj zemalja dobio neovisnost i pridružio se
Svjetskoj banci.

Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu je bila osnovana radi financiranja obnove

porušenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata, tj. cilj joj je bio pomaganje u
obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata.

Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD 1 bio je namijenjen za obnovu Francuske.
Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje siromaštva u svijetu. Fond je
stvoren da bi štitio međunarodno tržište kapitala i njegova uloga se do danas nije bitno
izmijenila. Prije je Svjetska banka imala kancelarije u kojem su bili tehnički stručnjaci kao i
stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u Washingtonu.

Svjetska banka posluje pod vodstvom i po uputama predsjednika, menadžmenta, starijeg

osoblja i podpredsjednika zaduženih za regije, sektore, mreže i funkcije te raspolaže jednim
znatno većim kadrom (u njenim kancelarijama radi oko 10 000 stručnjaka za razvoj iz gotovo
svih zemalja sveta iz 109 zemalja), te ima stručnjake iz ekonomije, vanjske politike,
stručnjake za pojedina područja te stručnjake za socijalna pitanja , edukatore, specijaliste za
životnu sredinu, finansijske analitičare, antropologe, inženjere itd.

40 % tih stručnjaka danas radi u uredima smještenim u državama s kojima ta svjetska

institucija ima odnose.

Sama Svjetska banka daje tzv. tvrde zajmove, pretežno prema tržišnim uvjetima i pretežno
državama u razvoju ili s privremenim strukturnim problemima. Na osnovi stroge provjere
plasmana, obveznice Svjetske banke nose oznaku najsigurnijih za investitore: AAA. Profiti
ostvareni u Svjetskoj banci se koriste pretežno za financiranje plasmana IDA koja plasira tzv.
meke kredite, pretežno sa grace razdobljima, ispod ustaljenih uvjeta na tržištima kapitala. IFC

1
USD - Američki dolari

4|Page
je investicijska banka unutar grupe i djeluje isključivo na području privatnog poduzetništva u
zemljama u razvoju.

Iako se vlade siromašnih država često oslanjaju na nju kao izvor financija za razvoj, Banka i
njene podružnice bile su često kritizirane zbog podrivanja nacionalnog suvereniteta zemalja
primateljica pomoći kroz politiku Banke koja promovira ekonomski liberalizam i garancije za
međunarodne investicije.

Aktivnosti Svjetske banke su trenutno usredotočene na ekonomski manje razvijene zemlje u

poljima kao što su obrazovanje, poljoprivreda i industrija. Pruža zajmove po povoljnim
stopama zemljama koje imaju poteškoće. Zauzvrat se od njih traži da preduzmu političke
mjere kojima se, na primjer, suzbija korupcija i promovira demokracija.

Djelovanje Banke je predmet dugotrajne i oštre kritike od strane raznih nevladinih

organizacija i akademika, a u nekim slučajevima i internih studija Banke. Optužuju je da
predstavlja oruđe SAD-a i drugih zapadnih država kojima one nameću ekonomske politike u
zapadnom interesu. Kritičari tvrde da politika reforme u smjeru slobodnog tržišta - za koju se
Banka zalaže - u praksi često dovodi do štetnih posljedica ako se provodi loše, prebrzo,
pogrešnim redoslijedom i u slabim, nekompetitivnim privredama.

Kao jedna od najvećih svjetskih institucija koje nude pomoć, Svjetska banka pomaže
zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i
strujom kao i u borbi protiv bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu
''banka'' već posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje članice.
Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za način na koji se
njena sredstva koriste.

Svjetska banka, od osnivanja 1944. godine, prerasla je iz jedne institucije u grupu od pet
razvojnih institucija. Njena misija se razvila od Međunarodne banke za obnovu i razvoj
(IBRD), kao pokretača poslijeratne obnove i razvoja, u današnji mandat ublažavanja svjetskog
siromaštva koji se ostvaruje kroz suradnju članica Grupe:

 Međunarodne organizacije za razvoj (IDA),

 Međunarodne financijske korporacije (IFC),
 Multilateralne agencije za garantiranje investicija (MIGA) i
 Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID).

5|Page
Svjetska banka ima multidisciplinarno i raznovrsno osoblje koje uključuje ekonomiste, javne
političke eksperte, sociologe, a više od trećine osoblja je zaposleno u rezidentnim uredima
zemalja članica2.

1.1. Upravljanje

Svjetska banka ima 188 zemalja članica, ili dioničara, čiji su predstavnici u Odboru
guvernera (Upravnom odboru Svjetske banke). Odbor guvernera se sastoji od jednog
guvernera i jednog zamjenika guvernera koje imenuje svaka zemlja članica, a obično su to
ministri financija, guverneri središnjih banaka ili visoki funkcionari sličnog ranga. Biraju se
na razdoblje od pet godina i mogu biti ponovo imenovani. Sastaju se jednom godišnje na
godišnjim sastancima Odbora guvernera Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Guverneri delegiraju određene poslove na 25 izvršnih direktora koji rade u Svjetskoj banci.
Pet najvećih dioničara imenuje izvršnog direktora, dok ostale zemlje članice predstavljaju
izabrani izvršni direktori. Izvršni direktori čine Odbor direktora Svjetske banke koji se obično
sastaje najmanje dva puta tjedno da nadgleda poslovanje Svjetske banke, uključujući i
odobravanje kredita i garancija, nove politike, administrativni proračun, strategije pomoći i
zaduživanja zemalja i financijske odluke. Predsjednik Odbora izvršnih direktora predsjedava
sastancima i odgovoran je za opće rukovođenje Svjetskom bankom, bira se od strane Odbora
izvršnih direktora na razdoblje od pet godina, s pravom ponovnog izbora. Funkcije Odbora
guvernera Upravljanje Svjetskom bankom je povjereno Odboru guvernera, kao najvišem tijelu
nadležnom za donošenje odluka u skladu sa Statutom Svjetske banke. Dio svojih ovlaštenja
Odbor guvernera je prenio na Odbor izvršnih direktora, a u svojoj nadležnosti zadržao je
sljedeća ovlaštenja: prijem i suspenzija članova, povećavanje ili smanjivanje kapitala,
raspodjela neto prihoda Svjetske banke, odlučivanje o žalbama, zaključuvanje aranžmana s
drugim međunarodnim organizacijama, ukidanje operacija Svjetske banke, određivanje broja
izvršnih direktora i usvajanje izmjena Statuta. Odbor izvršnih direktora Odbor izvršnih
direktora čini predsjednik Grupe Svjetske banke i dvadest i pet izvršnih direktora. Predsjednik
je predsjedatelj i obično nema pravo glasa osim u slučaju neriješenog glasovanja. Izvršni
direktori kao pojedinci ne mogu predstavljati Svjetsku banku osim ako nisu posebno ovlašteni
od strane Odbora. Od decembra 2010. godine ukupan broj izvršnih direktora je dvadeset i pet.
Zamjenici izvršnih direktora imaju ovlaštenja da djeluju u odsustvu svojih izvršnih direktora.

2
Četvrti svjestki rat / drugačij svijet je moguć - Dražen Šimleša, Zagreb, 2006 str 1-54

6|Page
Pored toga, viši savjetnici i njihovi zamjenici pružaju pomoć izvršnim direktorima u radu i
mogu biti nazočni na sastancima Odbora u ulozi savjetnika, bez prava glasa. Glasačka moć
Svjetska banka kao i MMF ima ponderirani sustav glasovanja. Prema Statutu, članstvo u
Svjetskoj banci je dozvoljeno svim članicama MMF-a. Pet izvršnih direktora imenuje pet
članica s najvećim brojem dionica (trenutno Sjedinjene Američke Države, Japan, Njemačka,
Francuska i Velika Britanija). Kina, Rusija i Saudijska Arabija biraju svoje izvršne direktore,
a ostale izvršne direktore biraju druge članice. Glasačka moć se razlikuje od institucije do
institucije u okviru Grupe Svjetske banke3.

3
The World Bank - Who we are, https://www.worldbank.org/en/who-we-are, preuzeto 11.01.2021 godine.

7|Page
2. HISTORIJA SVJETSKE BANKE
Svjetska banka osnovana je 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su
prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedište joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe
nakon II. Svjetskog rata. Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje
siromaštva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala sto jer u kojem su bili tehnički stručnjaci
kao i stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u Washingtonu. Danas
raspolaže jednim znatno većim stožerom koji ima stručnjake iz ekonomije, vanjske politike,
stručnjake za pojedina područja te stručnjake za socijalna pitanja, 40 % tih stručnjaka danas
radi u uredima smještenim u državama s kojima ta svjetska institucija ima odnose. Svjetska
banka je danas puno veća i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju čine već
navedena Međunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj
(IDA), Međunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje
investicija (MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju
(ICSID). U 80-im godinama djelovala je u različitim smjerovima. Početkom tih godina bila je
suočena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja
dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zaštitu okoliša. Tijekom
suočavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim
načelima u projektima koji su privlačili više pozornosti. Kako bi se suočili sa dvojbama oko
kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvješće o radu. Nedugo
poslijetoga počela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti
dali su prigovori upućeni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve veći i dosegli su
vrhunac 1994. na godišnjem zasjedanju u Madridu.

Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije učinili znatan korak prema naprijed. Svaka
organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim
time je došlo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro došle, a i neki su priznali
kako su zadovoljni učinjenim. Više nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na značenju na
svjetskoj političkoj sceni. Zajedno sa partnerima uspješno je se angažirala u različitim
kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini nakon rata4, pomoći Istočnoj

4
Bosna i Hercegovina Postkonfliktna rekonstrukcija i tranzicija na tržišnu ekonomiju OED, evaluacija podrške
Svjetske banke - Svjetska banka Washington DC, 2004,
http://ieg.worldbank.org/sites/default/files/Data/reports/bosnia_cae_bosnian.pdf, preuzeto 13.01.2021 godine.

8|Page
Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoći
Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd5.

5
Povijest Svjetske banke - https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka, preuzeto 11.01.2021 godine.

9|Page
3. FUNKCIJA SVJETSKE BANKE
Svjetska banka podupire kako industrijske tako i zemlje u razvoju na području davanja
zajmova, garancija, analiza i savjeta, opraštanje dugova, povećanje kapaciteta kao i pravnom
zastupanju.

Početkom 2003. vodstvo Banke je odredilo sedam područja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS,
zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i financije,
trgovina i ustrajnost u zaštiti okoliša. Ta područja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji
financijska sredstva su ona u kojim će Banka težiti kako bi u najkraćem roku poboljšala
projekte. Kada je 1944. Međunarodna banka za obnovu i razvoj osnovana, „razvoj“ nije bila
zadaća koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe
nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno načelo je bilo da bogate zemlje rade zajedno
na tome kako bi poboljšale životni standard u siromašnim.

Strategija Svjetske banke za smanjenje siromaštva se bazira na izradi povoljne klime za

investiranje te investiranje u siromašne.

3.1. Zadatci Svjestke banke

 Pomaganje obnove i razvoja proizvodnje i gospodarstva nedovoljno razvijenim

zemljama Članicama tako da olakšava investiranje kapitala.
 poticanje privatnih investicija putem garancija ili učešća u zajmovima vlastitim ili
posuđenim sredstvima,
 pomaganje razvijanja medunarodne trgovine i održavanja ravnoteže u bilancama
plaćanja poticanjem međunarodnih investicija u cilju razvoja gospodarstva zemalja
Članica, pridonoseći na taj način rastu produktivnosti, životnog standarda i
poboljšanju uvjeta rada.

Pored navedenih osnovnih zadaća banka obavlja i druge poslove, kao što su:

 preko svojih specijalista sudjeluje u analizi ekonomskih problema i tehničkih rješenja

 osnovan je Institut za ekonomski razvoj i obučavanje kadrova, kako bi se izvršila
izobrazba kadrova za ekonomska, financijska i tehnička pitanja

Navedene zadaće Međunarodna banka za obnovu i razvoj obavlja kapitalom koji formira po
osnovi učešća zemalja članica i sredstava koja mobilizira na tržištu kapitala. Učešće zemalja

10 | P a g e
članica u kapitalu banke sastoji se od uplaćenog kapitala u visini od 20 posto kvote i
garancijskog kapitala u visini od 80 posto kvote. Visina kvote zemalja članica ovisna je o
visini nacionalnog dohotka, stanju bilance plaćanju deviznim rezervama, stabilnosti
gospodarskog kretanja i opsegu vanjskotrgovinske razmjene6.

Međunarodna banka za obnovu i razvoj ima sljedeće organe upravljanja:

 Savjet guvernera
 Savjet uprave
 Predsjednik banke

3.2. Ciljevi Svjetske banke

Bez obzira na beskrajni napredak koji je učinjen proteklih 20 godina u smanjivanju

siromaštva još uvijek živi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1 USD kao i
2,8 milijardi čiji je prihod manji od 2USD, no u svakom slučaju je broj siromašnih u tom
razdoblju smanjen za 200 milijuna ljudi.

Razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. godine, 189 zemalja Ujedinjenih naroda dogovorile
predstavljao dređene zadaće na kojima će se raditi i predstavlja one koji nude novac tj. pomoć
kao i one koji tu pomoć primaju.

Neki od ciljeva:

 okončanje ekstremnog siromaštva i gladi

 obezbeđenje osnovnog obrazovanja svoj deci
 promovisanje jednakih prava za žene
 smanjenje stope smrtnosti dece
 poboljšanje zdravlja trudnica i majki
 savladavanje side, malarije i ostalih bolesti
 zaštita životne sredine i prirodnih resursa
 razvoj internacionalnog partnerstva za razvoj

6
Svjetska banka, moj-bankar.hr, https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Svjetska-banka, preuzeto 12.01.2021
godine.

11 | P a g e
Zadnji cilj između ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju. Da bi se
spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih zemalja oko
gospodarske politike, učinkovitog i nekorumpiranog menadžmenta javnog sektora što bi
pridonijelo ulaganju dodatnog kapitala.

12 | P a g e
4. MEĐUNARODNA BANKA ZA REKONSTRUKCIJU I RAZVOJ
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (akronim MBOR; engleski International Bank
for Reconstruction and Development, akronim IBRD), međunarodna financijska ustanova
osnovana prema zaključcima Konferencija u Bretton Woodsu 1944., započela je s radom u
junu 1946. Poznata je još i pod imenom Svjetska banka, no osim nje, u skupinu Svjetske
banke ulaze još četiri ustanove: Međunarodna financijska korporacija, Međunarodno
udruženje za razvoj, Multilateralna investicijska garancijska agencija i Međunarodni centar za
rješavanje investicijskih sporova. Isprva je, u razdoblju nakon II. svjetskog rata, Banka bila
usmjerena na obnovu i razvoj ratom razrušenih europskih zemalja, a u 1950-ima njezino se
djelovanje proširilo na velik broj manje razvijenih zemalja. Osnovna misija Banke borba je
protiv siromaštva i poboljšanje uvjeta života u manje razvijenim zemljama te njihov brži
ekonomski razvoj. To se postiže odobravanjem kredita i jamstava, te pružanjem nefinancijske
pomoći u obliku analitičkih usluga i savjeta. Sva sredstva koja banka pozajmljuje zemljama
moraju biti iskorištena za točno određene projekte, npr. za smanjivanje siromaštva,
poboljšanje socijalnih usluga, obrazovanje, energetiku, poljoprivredu ili zaštitu okoliša, a
krediti se odobravaju samo vladama ili ustanovama koje imaju državna jamstva. Sredstva za
odobravanje kredita Banka osigurava od kapitala zemalja članica, koji je dijelom uplaćen, a
dijelom postoji kao potencijalna obveza, te od sredstava dobivenih izdanjem obveznica na
međunarodnom tržištu kapitala. S obzirom na to da Banka ima najvišu kreditnu sposobnost,
sredstva koja pribavlja na tržištu koristi za to da bi korisnike svojih programa kreditirala po
povoljnijim uvjetima, u većim iznosima, s dužim rokovima dospijeća i na mnogo održiviji
način, nego što bi to te zemlje mogle pribaviti na međunarodnom tržištu kapitala. Kredite
Svjetske banke mogu dobiti samo zemlje članice (koje moraju biti i članice Međunarodnoga
monetarnog fonda), i to samo one koje se nalaze ispod određene razine razvijenosti, najčešće
mjerene razinom bruto domaćeg proizvoda. Banka financiranjem određenih programa u
zemljama članicama često nadopunjuje programe MMF-a kojima se financiraju zemlje s
trenutačnim problemima u platnoj bilanci7.

7
Međunarodna banka za obnovu i razvoj - Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020,
preuzeto 11.01.2021 godine.

13 | P a g e
5. MEĐUNARODNA RAZVOJNA ASOCIJACIJA
Međunarodna razvojna asocijacija (engl. International Development Association, IDA,
franc. Association internationale de développement) jeste međunarodna finansijska institucija
koja nudi koncesijske zajmove i grantove najsiromašnijim zemljama sveta u razvoju. IDA je
član Grupe Svjetske banke i sjedište joj je u Vašingtonu u Sjedinjenim Državama. Ona je
osnovana 1960. godine kao dopuna postojećoj Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj
davanjem kredita zemljama u razvoju koje pate od najnižeg bruto nacionalnog dohotka,
problematične kreditne sposobnosti ili od najnižeg dohotka po stanovniku. Međunarodno
udruženje za razvoj i Međunarodna banka za obnovu i razvoj zajednički su poznati kao
Svjetska banka, jer slijede isto izvršno rukovodstvo i rade sa istim osobljem.

Udruženje djeli misiju Svjetske banke za smanjenje siromaštva i ima za cilj da obezbjedi
pristupačno finansiranje razvoja zemljama čiji je kreditni rizik toliko loš da ne mogu priuštiti
komercijalno zaduživanje ili druge programe Banke. Navedeni cilj IDA-e je da pomogne
najsiromašnijim zemljama u bržem, pravičnijem i održivom rastu u smanjenju siromaštva.
IDA je najveći pojedinačni davalac sredstava za projekte ekonomskog i humanog razvoja u
najsiromašnijim državama sveta. Od 2000. do 2010. godine finansirala je projekte kojima je
regrutovano i obučeno 3 miliona nastavnika, imunizovano 310 miliona djece, finansirano 792
miliona dolara kredita za 120.000 malih i srednjih preduzeća, izgrađeno ili obnovljeno
118.000 kilometara asfaltiranih puteva, izgrađeno ili obnovljeno 1.600 mostova, i proširen
pristup poboljšanoj vodi za 113 miliona ljudi i poboljšani sanitarni objekti za 5,8 miliona
ljudi. IDA je ukupno izdala zajmove i grantove u iznosu od 238 milijardi američkih dolara od
svog pokretanja 1960. godine. Trideset i šest zemalja koje su se zadužile u asocijaciji prešlo je
prag o ispunjavanju uslova za njeno koncesijsko pozajmljivanje. Međutim, devet od tih
zemalja je imalo manje uspješan razvoj8.

8
Međunarodna razvojna asocijacija- wikipedija,
https://sr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_razvojna_asocijacija, pristupljeno 10.01.2021 godine.

14 | P a g e
6. MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA
Međunarodna finansijska korporacija (engl. International Finance Corporation, IFC)
međunarodna finansijska institucija je koja nudi investicione, savetodavne i usluge
upravljanja imovinom kako bi podstakla razvoj privatnog sektora u manje razvijenim
zemljama. IFC je član Grupe Svetske banke sa sedištem u Vašingtonu u Sjedinjenim
Državama.

Osnovana je 1956. godine, kao ogranak privatnog sektora Grupe Svetske banke, radi
unapređenja ekonomskog razvoja ulaganjem u profitne i komercijalne projekte za umanjenje
siromaštva i podsticanje razvoja. Cilj IFC-a je da stvori mogućnosti za ljude da izbegnu
siromaštvo i postignu bolji životni standard mobilizacijom finansijskih resursa za privatna
preduzeća, promovisanjem pristupačnih i konkurentnih tržišta, pružanjem podrške
preduzećima i drugim subjektima iz privatnog sektora i stvaranjem radnih mesta i pružanjem
potrebnih usluga onima koji su pogođeni siromaštvom ili na drugi način ranjivi.

Od 2009. godine, IFC se usredsredio na niz razvojnih ciljeva na koje se očekuje da će njegovi
projekti imati u fokusu. Njeni ciljevi su povećanje održivih poljoprivrednih mogućnosti,
poboljšanje zdravstvene zaštite i obrazovanja, povećanje pristupa finansiranju
mikrofinansiranja i poslovnih klijenata, unapređenje infrastrukture, pomoć malim
preduzećima u rastu prihoda i ulaganje u klimatsko zdravlje9.

9
Međunarodna finansijska korporacija (engl. International Finance Corporation, IFC),
https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/corp_ext_content/ifc_external_corporate_site/about+ifc_new, preuzeto
12.01.2021 godine.

15 | P a g e
7. MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE
MIGA je agencija Svjetske banke osnovna 1988 godine radi globalne promocije
stranih direktnih investicija na tzv. tržištima u nastajanju i s tim u vezi, eliminacije ili
ublažavanja posljedica realizacije nekomercijalnih rizika u međunarodnim ekonomskim
odnosima. Osim što osigurava direktne strane investicije od političkog rizika, rizika ratnih
konflikata i drugih hazarda koji nisu imanentni redovnoj poslovnoj aktivnosti, MIGA
prosljeđuje pravno-ekonomske i pruža tehničku pomoć stranim investitorima u cilju
sigurnijeg ulaganja, naročito u manje razvijene zemlje. Takođe MIGA djeluje i kao
savjetodavac zemalja domaćina stranih direktnih investicija. Organi upravljanja agencije su:

 Savjet guvernera
 Odbor direktora
 Predsjednik

Na aktivnoj strani, osnovni izvor prihoda Agencije su premije za date garancije. Osnovna
aktivnost MIGA je podsticanje međunarodnog kretanja dugoročnog kapitala, tj. Stranih
direktnih investicija. U tom smislu MIGA podržava aktivnosti IBRD i IFC. MIGA izdaje
garancije kojima pokriva nekomercijalne rizike investiranja u zemlje plasmana kapitala.
Rizike valutnog transfera, tj. one rizike do kojih bi moglo dovesti uvođenje devizne kontrole u
zemlji domaćinu investicija Članstvo u MIGA je otvoreno svim zemljama članicama Svjetske
banke. Miga ima početni kapital od SDR 1 mlrd podijeljen u 100.000 dionica sa nominalnom
vrijednošću od SDR 10.000 po dionici. Članice uplaćuju svoj dio dionica u konvertibilnoj, ili
tzv. slobodno upotrebljivoj valuti. Manje razvijene zemlje mogu optirati za uplatu od 25% u
konvertibilnoj valuti te za uplatu ostatka kapitala u domaćoj valuti. Prava članica su
ograničena visinom njenih dionica. Svaka članica ima početnih 177 glasova. Svaka dopunska
dionica donosi po jedan glas. Od ukupno 100.000 dionica USA imaju 20.519 dionica,
Njemačka 5071, Japan 5095, Velika Britanija 4860. drugu grupu zemalja članica MIGA čine
132 manje razvijene zemlje sa ukupno 40.577 dionica. Kao član grupacije Svjetske banke,
misija MIGA je da promovira direktna strana ulaganja (FDI) u zemlje u razvoju kako bi
podržala ekonomski rast, reducirala siromaštvo i poboljšala ljudske živote10.

10
MULTILATERALNA AGENCIJA Z A GARANTOVANJE INVESTICIJA (M I G A) - Slide Sere,
https://www.slideserve.com/nadda/multilateralna-agencija-z-a-garantovanje-investicija-m-i-g-a, preuzeto
13.01.2021 godine.

16 | P a g e
8. MEĐUNARODNI CENTAR ZA REŠAVANJE INVESTICIONIH
SPOROVA
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova, ili ICSID, osnovana je pod
Konvencija o rješavanju investicijskih sporova između država i državljana drugih država,
naziva se i Washingtonom ili Konvencijom ICSID, usvojena dana 18 marta1965, koji je
stupio na snagu “30 dana nakon datuma polaganja dvadesetog instrumenta ratifikacije,
prihvaćanje ili odobrenje”, na 14 septembra 1966.

ICSID je dio Svjetske banke i njegovo je sjedište „u glavnom uredu Međunarodne banke za
obnovu i razvoj”. U skladu sa čl 1 ICSID Konvencije, svrha ICSID-a je „osigurati olakšice za
mirenje i arbitražu investicijskih sporova između država ugovornica i državljana drugih
država ugovornica u skladu s odredbama ove Konvencije.” trenutno, Konvencija ICSID se
računa 162 Države potpisnice i države ugovornice, s tim da je Džibuti najnovija država za
koju je Konvencija ICSID stupila na snagu, na 9 maja 2020. Biti strankom ICSID konvencije
ne znači da je arbitraža automatski moguća s državom domaćinom u slučaju spora. Država
domaćin također mora dati svoj pristanak na arbitražu, na primjer u bilateralnom ugovoru o
ulaganju11.

11
Međunarodna arbitraža, https://www.international-arbitration-attorney.com/hr/the-international-centre-for-
settlement-of-investment-disputes-icsid/, preuzeto 09.01.2021 godine.

17 | P a g e
ZAKLJUČAK
Glavni zadatak je da se novac upotrebi na načine koji doprinose zemljama u razvoju.
Ovi fondovi se odobravaju sa nultom ili niskom kamatom, ili kao grantovi, onim zemljama
koje nemaju pristup međunarodnom tržištu.

Zemlje članice obraćaju se Svjetskoj banci za ekonomska istraživanja, savjete u vezi sa

politikom rada i tehničku pomoć u izradi i ostvarivanju razvojnih projekata. Ove zemlje
izrađuju sopstvene programe uz tehničku podršku koju im pruža bančino osoblje. Međutim,
ovi programi moraju da imaju specifične ciljeve razvoja kao što su smanjenje siromaštva i
pružanje socijalnih usluga, između ostalog.

Vrsta finansijske pomoći koju će dobiti neka od zemalja u razvoju zavisi od nivoa njenih
potreba. Zemlje koje posuđuju od IBRD (Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj)
uglavnom su zemlje sa srednje visokim dohotkom, manjim od 5185 dolara po glavi
stanovnika za godinu dana. 75 procenata najsiromašnijih ljudi na zemlji (oni koji žive sa
manje od 1 dolara dnevno) živi u ovim zemljama, i mogu da posuđuju novac samo na
privatnim tržištima sa nepovoljnim kamatama. IBRD im nudi zajmove pod boljim uslovima i
sa dužim periodima plaćanja.

Najsiromašnije zemlje sveta (one u kojima je nacionalni dohodak po glavi stanovnika 875
dolara ili manje) dobijaju grantove i beskamatne zajmove za projekte koji obezbeđuju
najosnovnije usluge. U slučaju ovih zajmova, svaka zemlja ima period otplate od 35 do 40
godina, sa desetogodišnjim grejs periodom. Prihodi od finansijskih operacija Svjetske banke
odlaze u rezerve, koje nude visok nivo zaštite i pomoći za finansiranje glavnih izvora podrške,
kao što su IDA (Međunarodna agencija za razvoj) i redukcije dugovanja.

Formirajući IFC (Međunarodnu finansijsku korporaciju) i MIGA (Multilateralnu agenciju za

garantovanje investicija), Svjetska banka je pokušala da stvari učini pravičnijim za zemlje u
razvoju i privlačnijim za investitore. IFC radi sa privatnim sektorom u zemljama u razvoju.
Ona uzima manji udeo u nekoj privatnoj kompaniji da bi privukla privatne investitore.
Garancije koje pruža MIGA osiguravaju investitore i zajmodavce od finansijskog i političkog
rizika u zemljama u razvoju, nudeći pokriće od nekomercijalnih rizika poput ratova i
građanskih nemira.

18 | P a g e
U proteklih nekoliko godina Svjetska banka je uložila značajna sredstva u aktivnosti
namijenjene globalnom uticaju. Jedna od njih je oslobađanje od duga i, zahvaljujući pojačanoj
inicijativi Prezaduženih siromašnih zemalja (Heavily Indebted Poor Countries – HIPC), 26
siromašnih zemalja dobilo je oslobađanje od duga koje će im vremenom uštedeti 41 milijardu
dolara. Novac koji ove zemlje budu uštedele u otplati duga biće, sa druge strane, uložen u
izgradnju domova, obrazovanje, zdravstvo i programe socijalne pomoći za siromašne.

Među brojnim drugim globalnim partnerstvima, Svjetska banka stavila je finansiranje borbe
protiv HIV/AIDS-a na vrh liste prioriteta. Ona je najveći svetski dugoročni finansijer
HIV/AIDS programa. Tekuća Bančina izdvajanja za ove programe iznose više od 1,3
milijarde dolara, od čega je polovina namenjena Podsaharskoj Africi.

19 | P a g e
LITERATURA

 Bosna i Hercegovina Postkonfliktna rekonstrukcija i tranzicija na tržišnu ekonomiju

OED, evaluacija podrške Svjetske banke - Svjetska banka Washington DC, 2004,

 Četvrti svjestki rat / drugačij svijet je moguć - Dražen Šimleša, Zagreb, 2006 str 1-54

 http://ieg.worldbank.org/sites/default/files/Data/reports/bosnia_cae_bosnian.pdf,

preuzeto 13.01.2021 godine

 https://sr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_razvojna_asocijacija, pristupljeno

10.01.2021 godine.

 https://www.slideserve.com/nadda/multilateralna-agencija-z-a-garantovanje-

investicija-m-i-g-a, preuzeto 13.01.2021 godine

 Međunarodna arbitraža, https://www.international-arbitration-attorney.com/hr/the-

international-centre-for-settlement-of-investment-disputes-icsid/, preuzeto 09.01.2021

godine.

 Međunarodna banka za obnovu i razvoj - Hrvatska enciklopedija, Leksikografski

zavod Miroslav Krleža, 2020, preuzeto 11.01.2021 godine.

 Međunarodna finansijska korporacija (engl. International Finance Corporation, IFC),

https://www.ifc.org/wps/wcm/connect/corp_ext_content/ifc_external_corporate_site/

about+ifc_new, preuzeto 12.01.2021 godine.

 Međunarodna razvojna asocijacija- wikipedija,

 MULTILATERALNA AGENCIJA Z A GARANTOVANJE INVESTICIJA (M I G

A) - Slide Sere,

 Povijest Svjetske banke - https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka, preuzeto

11.01.2021 godine

20 | P a g e
 Svjetska banka, moj-bankar.hr, https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Svjetska-banka,

preuzeto 12.01.2021 godine.

 The World Bank - Who we are, https://www.worldbank.org/en/who-we-are, preuzeto

11.01.2021 godine

21 | P a g e