Predmet: Privredno pravo

Nastavnik: Muhamed Moćević

Nastavna jedinica: Statusne promjene poslovnih subjekata

Ekonomski razlozi statusnih promjena prvenstvene se odnose na koncentraciju kapitala i uvođenje

novih tehnologija i znanja, što ima za cilj jačanje konkurentske sposobnosti na tržištu učesnika tih
procesa. Osim toga, ovi postupci mogu imati za posljedicu stvaranje monopolskog polažaja na tržištu
i time ugroziti konkurenciju na tržištu, što može rezultirati nizom negativnih posljedica: slabiji izbor
proizvoda, skuplji proizvodi, lošiji kvalitet, narušavanje tržišne ravnoteže, opadanje proizvodnje, rast
nezaposlenosti. Propisima antimonopolskog prava svaka država nastoji osujetiti i sankcionirati
ovakvo ponašanje. Kod nas je ova oblast regulirana državnim Zakonom o konkurenciji.

Vrste statusnih promjena

Statusne promjene privrednih društava mogu biti izražene kao fuzija (spajanje i pripajanje) i podjela.
Ukoliko dođe do statusnih promjena društva, vlasnici udjela, odnosno dioničari društava koja ulaze u
navedene statusne promjene, dobijaju udjele, ili dionice, koje društvo emitira po tom osnovu, ili
isplatu u novcu u iznosu od 10% od ukupne nominalne vrijednosti udjela (dionica) društva sljednika.

a) Spajanje društava, kao statusna promjena, predstavlja postupak u kome se dva ili više društava
spajaju u novo društvo (društvo sljednik), čime spojena društva prestaju postojati bez
provođenja postupka likividacije. Novo društvo je pravni sljednik (univerzalni sukcesor) spojenih
društava po samom zakonu (ex lege), jer preuzima prava i obaveze tih društava. Kod spajanja
obavezno se donosi plan reorganizacije kojim se reguliraju pitanja zaštite članova društva
(dioničara) i povjerilaca, i koji je osnov donošenja odluke o spajanju. Osim toga, uvažavajudi
potrebu zaštite interesa povjerilaca, zakon propisuje obavezu odvojenog upravljanja imovinom
spojenih društava sve do namirenja povjerilaca, ili barem njihovog obezbjedenja. Statusnom
promjenom spajanja mogu se spojiti privredna društva istog tipa (npr. više dioničkih društava),
ili različitih oblika (npr. dioničko društvo i dva društva sa ograničenom odgovornošdu). To znači
da se ne mogu spajati društva kapitala sa personalnim društvima (npr. dioničko društvo sa
komanditnim društvom). Razlog za to je različit sistem odgovornosti članova društva za obaveze
društva.
b) Pripajanje je statusna promjena kojom se jedno ili više privrednih društava pripaja drugom
društvu, pri čemu pripojeno društvo prestaje postojati kao samostalni poslovni subjekt, a
društvo kome se pripojilo postaje njegov (njihov) pravni sljednik. Sukcesor na ovaj način ne
mijenja svoj pravni status, ali koncentracijom kapitala postaje jače. Statusna promjena
pripajanja se može izvršiti između društava istog oblika (tipa) ili različitih tipova. To znači da se
dioničko društvo može pripojiti samo društvima kapitala.

Pripajanje se vrši prijenosom cjelokupne imovine društva koje se pripaja drugom društvu
(dioničkom društvu ili društvu sa ograničenom odgovornošdu), koje u zamjenu za dionice pripojenog
društva emitira svoje dionice ili udjele. Pripojeno društvo prestaje postojati bez provođenje
postupka likvidacije. Pripajanje je mogude i kod personalnih društava. Međutim, u ovom slučaju ne
može se izbjedi niti ograničiti zakonska odgovornost članova za obaveze pripojenog društva. U
slučaju pripajanja, za razliku od spajanja, ne nastaje novo društvo.
Podjela (cijepanje) kao statusna promjena implicira provođenje postupka podjele jednog društva na
dva ili više novih društava, tako da ono prestaje postojati kao samostalni subjekt i bez provođenja
postupka likvidacije. Pravno je mogude podijeliti svaki oblik društva na dva ili više novih društava, u
istom i drugom obliku. Drugim riječima, to znači da se dioničko društvo može podijeliti ne samo na
dva nova dionička društva, ved i na dva ili više javnih trgovačkih društava, ili komanditnih društava.
Za obaveze podijeljenog društva, prema tredim osobama, solidarno i neograničeno odgovaraju
novonastala društva.

Promjena oblika ne nosi sa sobom mogudnost sukcesije, jer prethodno, ovom statusnom
promjenom, ne dolazi do prestanka društva. Poslije ove promjene ostaju isti članovi društva, s tim
da se mijenja obim prava i obaveza članova društva, kao i njihov odnos prema društvu. Obaveze
prema tredim osobama (povjeriocima) ostaju iste. Po našem pravu javno trgovačko društvo (društvo
sa neograničenom solidarnom odgovornošdu), kao personalno društvo, ne može promijeniti svoj
oblik. S druge strane, komanditno društvo može se transformirati samo u komanditno društvo na
dionice. Dioničko društvo može promijeniti oblik u društvo sa ograničenom odgovornošdu i obrnuto.
Uz to, po našem zakonu, ostavljena je mogudnost promjene oblika društava kapitala u neko od
personalnih društava.