R AČUNOVODS T VO

Prof. dr. sc. Ivica PERVAN*

Računovodstveni, pravni i porezni

aspekti spajanja subjekata / poslovanja
pod zajedničkom kontrolom
S pajanje društava trgovačkih društava obavlja se zbog posebnog interesa vlasnika. To je složena
UDK657.1

poslovna kombinacija zbog toga što obuhvaća prave radnje koje se moraju obaviti odlukama
mjerodavnih tijela društava i sastavljanje odgovarajućih dokumenata te prijavu u sudski registar. Jed-
nako tako i u računovodstveno i poreznom smislu taj poslovni pothvat ima svoje posebnosti koje tre-
ba imati u vidu kada se planira poslovna kombinacija.
U ovom članku autor obrađuje sve te aspekte poslovnih spajanja onih društava koja su pod zajed-
ničkom kontrolom prije spajanja.

1. UVOD ¾¾ pripajanja društava i

Spajanje subjekata / poslovanja pod zajedničkom
kontrolom predstavlja specifičan oblik poslovnog
spajanja koji je za korisnike MSFI-ja izvan djelokruga
MSFI-ja 3, pri čemu se javlja problem izbora prikladne
računovodstvene metode. Iz HSFI-ja 2 neizravno se
može zaključiti da se prijenos preuzete imovine i ob-
veza kod stjecatelja može provesti prema zatečenim
knjigovodstvenim vrijednostima. U članku se detaljno
analizira u praksi često primjenjivana metoda knjigo-
vodstvene vrijednosti prednika (s i bez usvajanja per-
spektive kontrolirajućeg subjekta). Kroz više primjera
obrađuju se pripajanja / spajanja društava članica iste
grupe, uz moguće varijacije s obzirom na postojanje
prije nastalog goodwilla / dobitka od povoljne kupnje
i manjinskih dioničara u pripojenim / spojenim druš-
tvima. S obzirom na to da je riječ o vrlo kompleksnim
transakcijama, u uvodnom su dijelu članaka obrađeni
važni pravni i porezni aspekti vezani uz ovakve tran-
sakcije, koji također imaju određene reperkusije na
pojedine pozicije financijskih izvještaja.
¾¾ spajanja društava.
Pod pripajanjem (engl. Statutary Merger) ZTD u
čl. 512. st. 1. podrazumijeva poslovno spajanje pri
kojemu se jedno ili više društava (pripojenih društa-
va) pripaja drugom društvu (preuzimatelju), tako da
se cijela imovina pripojenih društava prenosi druš-
tvu preuzimatelju u zamjenu za dionice ili udjele
preuzimatelja2. Provedba pripajanja prema prethod-
noj definiciji ZTD-a podrazumijeva da se transakcija
poslovnog spajanja provodi u jednoj fazi tako da se
bivšim vlasnicima pripojenog društva prema ugovo-
ru o pripajanju obavlja plaćanje davanjem dionica
/ udjela društva preuzimatelja. Upisom pripajanja
u trgovački registar u kojemu je upisano društvo
preuzimatelj pripojeno društvo prestaje postojati, a
njegova cjelokupna imovina i obveze prelaze na pre-
uzimatelja (slika 1).
2
Gorenc, V. (2015.) Zakon o trgovačkim društvima. Zagreb: RRiF
plus, str. 149.

2. PRAVNI OKVIR ZA SPAJANJE SUBJEKATA / NOVO!2020.

POSLOVANJA POD ZAJEDNIČKOM KONTROLOM
Pravni ustroj poslovnih spajanja u Hrvatskoj pri-
marno uređuje Zakon o trgovačkim društvima1 (dalje: HRVATSKI RAČUNOVODSTVENI
ZTD). U skladu s odredbama ZTD-a spajanje subje-
kata pod zajedničkom kontrolom spada u statusne
SUSTAV
promjene koje mogu biti ustrojene kao: VIII. izdanje, 2020.
Svi tekstovi hrvatskih i međunarodnih
*
Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet računovodstvenih standarda.
1
Nar. nov., br. 113/93. – 40/19.
Narudžbenica na kraju časopisa

50 RRIF KOLOVOZ 2020.

 R AČUNOVODS T VO

99 Slika 1. Pripajanje društava kapitala prema ZTD-u 99 Slika 2. Spajanje društva kapitala prema ZTD-u

Društvo A Društvo A
(preuzimatelj) (društvo koje se spaja)
Društvo C
Društvo A
(novo društvo
(preuzimatelj)
preuzimatelj)
Društvo B Društvo B
(pripojeno društvo) (društvo koje se spaja)

Spajanje subjekata pod zajedničkom kontrolom
u pravnoj formi pripajanja prema ZTD-u u praksi se
često javlja kao druga faza poslovnog spajanja, gdje
se u prvoj fazi stječu sve dionice / udjeli (ili kontrol-
ni paket), dok se u drugoj fazi ovisno društvo pravno
pripaja preuzimatelju. Prva faza predstavlja poslovno
spajanje prema odredbama MSFI-ja 3 / HSFI-ja 2 u
kojoj su vlasnici stečenog društva isplaćeni (u novcu
ili nekoj drugoj imovini), dok je druga faza restruk-
turiranje grupe, što se prema MSFI-ju 3 / HSFI-ju 2
ne tretira kao poslovno spajanje, nego kao spajanje
subjekata pod zajedničkom kontrolom. U slučaju pri-
pajanja ovisnog društva (ZTD čl. 520. st. 1. t. 1.) u ko-
jemu preuzimatelj drži 100 % dionica / udjela, preu-
zimatelj ne smije povećavati svoj temeljni kapital radi
provedbe transakcije. S obzirom na to da nema pove-
ćanja temeljnog kapitala kroz emisiju novih dionica
/ udjela, onda nema niti mogućnosti da se definira
omjer zamjene dionica / udjela.
Pripajanje prema ZTD-u drugoj fazi poslovnog
spajanja moguće je provoditi i ako vladajuće druš-
tvo drži manje od 100 % dionica/udjela, tj. ako
postoje manjinski dioničari / udjeličari u ovisnim
društvima. Ako se uz suglasnost imatelja najmanje
75 % dionica / udjela (čl. 516. st. 2. i čl. 536, st. 2.)
donese odluka o pripajanju ovisnog društva u koje-
mu postoje manjinski dioničari, preuzimatelj mora
emitirati nove dionice / udjele, koji će biti dani
manjinskim dioničarima kao naknada za dionice /
udjele pripojenog društva koje je prestalo postoja-
ti. S obzirom na to da se emisijom novih dionica
/ udjela povećava temeljni kapital preuzimatelja,
nužno je definirati omjer zamjene, tj. broj novih
dionica / udjela preuzimatelja koji će manjinski di-
oničari dobiti za svaku dionicu / udjel pripojenog
društva koje je prestalo postojati.
Drugi oblik integracije uz provedbu statusnih pro-
mjena prema ZTD-u (čl. 512. st. 2.) naziva se spajanje
(engl. Statutary Consolidation) te podrazumijeva in-
tegraciju dvaju ili više društava bez provedbe likvida-
cije, osnivanjem novog društva na koje prelazi cijela
imovina društava koja se spajaju u zamjenu za dioni-
ce novoosnovanog društva3. Sva društva koja sudje-
luju u spajanju smatraju se društvima koja se spajaju,
a samo se novoosnovano društvo smatra preuzima-
teljem. U trenutku upisa novog društva u trgovački
registar društva koja se spajaju prestaju postojati, a
njihova cjelokupna imovina i obveze prelaze na novo
društvo. Taj oblik integracije društava kapitala prika-
zan je na slici 2.
3
Gorenc, V. (2015.) Zakon o trgovačkim društvima. Zagreb: RRiF plus,
str. 149.
Provedba transakcije pripajanja / spajanja prema
ZTD-u zahtijeva izradu ugovora o pripajanju / spaja-
nju, definiranje omjera zamjene dionica / udjela, iz-
vješća uprava, stajališta i izvješća nadzornih odbora i
donošenje odluke skupština svih društava koja sudje-
luju u spajanju (preuzimatelja i spojenih društava) te
izvještaj revizora pripajanja. Revizija nije obvezna
ako se svi imatelji dionica / udjela kroz izjavu odre-
knu revizije prema čl. 515. st. 5. ZTD-a.
Važan element pripajanja / spajanje subjekata pod
zajedničkom kontrolom predstavlja pravno strukturi-
ranje vlasništva nad dionicama / udjelima u realizaci-
ji transakcije. Ako se, primjerice, spajaju dva društva
koja imaju 100-postotnoga istog vlasnika, primjerice
vladajuće društvo, onda se vlasnički omjeri u spoje-
nom subjektu zbog transakcije neće, u načelu, iz-
mijeniti jer je riječ o istom 100-postotnom vlasniku.
Provedba spajanja subjekata pod zajedničkom kon-
trolom može biti bitno kompliciranije ako u društvi-
ma koja se pripajaju / spajaju postoje manjinski dio-
ničari (slika 3). Pripajanje / spajanje ovisnih društava
uz postojanje manjinskih dioničara znači, u pravilu,
da manjinski dioničari ulaze u vlasničku strukturu
preuzimatelja jer dobivaju njegove dionice / udjele.
99 Slika 3. Pripajanje ovisnog društava vladajućem
društvu uz manjinske dioničare
Alfa d.d. prije
X d.d. pripajanja drži
Alfa d.d.
80 % dionica
Beta d.d.
80 % dionica X d.d. prije
20 % dionica pripajanja drži
20 % dionica
Beta d.d. Beta d.d.
Beta d.d. je
Alfa d.d.
prestala postojati
10 % dionica X d.d. je zamijenio
20 % dionica
Beta d.d. za 10 %
X d.d. Beta d.d. dionica Alfa d.d.
Manjinski dioničari mogu se na glavnoj skupštini
protiviti odluci o pripajanju / spajanju jer, primjerice,
nisu zadovoljni s takvom poslovnom odlukom, pose-
bice predloženim omjerom zamjene dionica / udjela,
i jer mogu smatrati da je vrijednost njihovih dionica
/ udjela u društvu koje se pripaja / spaja podcijenje-
na, odnosno da je vrijednost dionica / udjela druš-

KOLOVOZ 2020. RRIF 51

R AČUNOVODS T VO
tva preuzimatelja koje trebaju dobiti precijenjena.
Međutim, ZTD (čl. 516. st. 2.) definira da se odluka
na skupštini ovisnog društva donosi ¾ većinom gla-
sova, odnosno vladajuće društvo koje ima 75 % dio-
nica može restrukturirati poslovanje svojih ovisnih
društava provodeći spajanja / pripajanja poštujući
odredbe ZTD-a i bez suglasnosti manjinskih dioniča-
ra. Upravo u takvim situacijama gdje može doći do
prijepora oko omjera zamjene dolazi do izražaja važ-
nost metoda za procjenu vrijednosti dionica / udje-
la društava koja sudjeluju u transakciji. U poslovnoj
praksi kao metode vrednovanja mogu se primijeniti:
¾¾ statička metoda temeljena na knjigovodstvenoj
vrijednosti neto-imovine
¾¾ statička metoda temeljena na fer vrijednosti ne-
to-imovine
¾¾ multiplikatori na temelju usporedivih cijena s
burze (P/E, P/EBIT, P/EBITDA itd.)
¾¾ multiplikatori usporedivih transakcija (TV/B,
TV/E, TV/EBIT, TV/EBITDA itd.)
¾¾ diskontirani novčani tokovi (metoda DCF)
¾¾ prosječna ponderirana vrijednost dionica /
udjela na temelju kombinacija više metoda.
Različite metode procjene rezultirat će različitim
vrijednostima dionica / udjela društava koja sudjeluju
u transakciji te je ZTD-om (čl. 515. st. 3.) predviđeno
da neovisni revizor pripajanja / spajanja u svom pi-
sanom izvješću mora objasniti primjerenost primi-
jenjenih metoda. Broj razmijenjenih novoemitiranih
dionica / udjela kod preuzimatelja izravno proizlazi
iz definiranog omjera zamjene dionica. Pritom, ZTD
nema posebne upute prema kojima nominalna vrijed-
nost temeljnog kapitala pripojenog / spojenog društva
mora biti identična nominalnoj vrijednosti temeljnog
kapitala koji emitira preuzimatelj. Dakle, strukturi-
ranje odnosa temeljnog kapitala i kapitalnih pričuva
(premija na emitirani kapital) preuzimatelja je pita-
nje slobodnog izbora, uz poštovanje općih odredaba
ZTD-a koje uređuju nominalnu vrijednosti kapitala.
Naime, za dionička društva nominalna vrijednost di-
onice (ZTD, čl. 163.) ne može biti manja od 10,00 kn i
mora biti višekratnik broja 10. Za d.o.o. nominalna vri-
jednost poslovnog udjela (ZTD, čl. 163.) ne može biti
manja od 200,00 kn i mora biti višekratnik broja 100.
Spajanje poslovanja (gospodarskih cjelina) pod
zajedničkom kontrolom nije posebno uređeno kroz
odredbe ZTD, ali prema terminologiji MSFI-ja 3 i
HSFI-ja 2 riječ je samostalnim dijelovima trgovačkog
društva koji imaju određenu imovinu, realiziraju po-
slovne procese i stvaraju određene učinke. Takav oblik
spajanja poznaje i porezna regulativa jer se u Zakonu
o porezu na dobit4 osim uređenja statusnih promje-
na (spajanja i pripajanja) odvojeno uređuje prijenos
imovine (čl. 20.a, 20.c – 20.f), a koji se odnosi na pri-
jenos gospodarske cjeline. Takav se prijenos pravno
može urediti kroz ugovore između dvaju subjekata
iste grupe, tako da se iz jednog društva prenose imovi-
na i obveze koje predstavljaju poslovanje, dok to druš-
tvo kao naknadu dobiva dionice / udjele koje emitira
preuzimatelj. Slika 4 prikazuje restrukturiranje grupe
Alfa tako da se iz ovisnih društava X d.d. i Y d.d. zbog
povećanja učinkovitosti poslovanja prenosi identično
4
Nar. nov., br. 177/04. – 32/20.
52 RRIF KOLOVOZ 2020.
„poslovanje A“, i to osnivajući novo društvo Z d.d. koje
preuzima „poslovanje A“ iz društava X d.d. i Y d.d., koji
nastavljaju s preostalim poslovanjima. Novoosnovano
društvo Z d.d. preuzima imovinu i obveze iz X d.d.-a i
Y d.d.-a, dok svakom od tih društava zauzvrat daje po
50 % svojih novoemitiranih dionica. Kontrola se nije
promijenila jer Alfa d.d. kontrolira sve članice grupe
prije i nakon transakcije.
99 Slika 4. Spajanje poslovanja pod zajedničkom
kontrolom
Alfa d.d.
100 % dionica 100 % dionica
X d.d. Y d.d.
– poslovanje A – poslovanje A
– poslovanje B – poslovanje F
– poslovanje C – poslovanje G
Alfa d.d.
100 % dionica 100 % dionica
X d.d. Y d.d.
– poslovanje B – poslovanje F
– poslovanje C – poslovanje G
50 % dionica 50 % dionica
Z d.d.
– poslovanje A
Alternativno bi se transakcija spajanja dviju gospo-
darskih cjelina iz ovisnih društava mogla provesti kao
odvajanje s osnivanjem, gdje bi se poslovanje A pre-
nijelo iz društava X d.d. i Y d.d. u društvo Z d.d. prema
odredbama čl. 550.a – 550.p. ZTD-a. Razlika u odnosu
na model sa slike 4 bila bi u tome što bi se zajedno s
prijenosom imovina i obveza obavio i prijenos dijela
glavnice iz društava X d.d. i Y d.d. Nadalje, pri proved-
bi odvajanja s osnivanjem vlasnik dionica novoosno-
vanog društva Z d.d. postala bi Alfa d.d. (vlasnik dru-
štava koja se dijele), a ne društva X d.d. i Y d.d.
3. POREZNI OKVIR ZA SPAJANJE SUBJEKATA /
POSLOVANJA POD ZAJEDNIČKOM KONTROLOM
3.1. OSNOVNI MODEL OBRAČUN POREZA
NA DOBITAK PRI SPAJANJU SUBJEKATA
/ POSLOVANJA POD ZAJEDNIČKOM
KONTROLOM
Osnovni dio uređenja poreza na dobitak za tran-
sakcije pripajanja / spajanja prema ZTD-u uređuju
čl. 17., 19. i 20. Zakona o porezu na dobit5, dok se na
dodatne elementi uređenja tzv. „porezne povlastice“
odnose čl. 20.a – 20.r koji su aktivirani danom ulaska
Republike Hrvatske u EU. Zakon o porezu na dobit
(čl. 19. st. 4.) ističe da prava i obveze pripojenih / spo-
jenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odno-
sa preuzima pravni slijednik, tj. društvo preuzimatelj.
5
Nar. nov., br. 177/04. – 32/20.
 R AČUNOVODS T VO

Takva odredba, primjerice, znači da društvo preuzi-
matelj prilikom pripajanja / spajanja prema ZTD-u
ima pravo iskoristiti porezne gubitke prenesenog
društva radi smanjenja svojih poreznih obveza. Pravo
na smanjenje porezne osnovice za preuzeti porezni
gubitak proizlazi i iz čl. 17. st. 2. Zakona o porezu na
dobit, gdje je definirano da se gubitak može iskoristi-
ti tijekom pet godina u odnosu na godinu u kojoj je
gubitak utvrđen. U slučaju statusnih promjena pripa-
janja / spajanja (čl. 17. st. 3.), pravo na prijenos i ko-
rištenje poreznog gubitka definirano je povoljnije jer
razdoblje korištenja poreznoga gubitka počinje teći
od kraja one godine u kojoj je pravni slijednik stekao
pravo na prijenos poreznoga gubitka. Pritom, valja
voditi brigu o tome da se pravo korištenja preneseno-
ga gubitka gubi u sljedećim slučajevima (čl. 17. st. 5.):
1. ako pravni prednik već dva porezna razdoblja
prije statusne promjene ne obavlja djelatnost
2. ako se u sljedećim dvama razdobljima od na-
stanka statusne promjene bitno promjeni dje-
latnost pravnog prednika (neovisno o formalnoj
promjeni NKD-a).
Prethodno navedene situacije ne dovode do gubit-
ka prava iskorištenja poreznoga gubitka za poreznog
slijednika koji bitno promijeni djelatnost radi oču-
vanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja. U kon-
tekstu mogućnosti iskorištenja prenesenih poreznih
gubitaka prenesenog društva treba naglasiti i učinke
primjene MRS-a 12 / HSFI-ja 14. Naime, u slučaju po-
stojanja neiskorištenih poreznih gubitaka zbog pri-
mjene MRS-a 12 / HSFI-ja 14 u bilanci preuzimatelja
na dana spajanja može se pojaviti poseban oblik imo-
vine – odgođena porezna imovina. MRS 12 / HSFI 14
zahtijevaju da se prizna odgođena porezna imovina
za prenesene neiskorištene porezne gubitke, neisko-
rištene porezne olakšice i sve odbitne privremene
razlike u visini za koju je vjerojatno da će oporezivi
dobitak biti raspoloživ i za koji se preneseni porezni
gubitak, neiskorištene porezne olakšice i odbitne pri-
vremene razlike mogu iskoristiti.
Prema čl. 20. st. 1. Zakona o porezu na dobit u slu-
čaju pripajanja / spajanja porezni je obveznik obve-
zan prethodno iskazana usklađenja vrijednosti ili
procjene imovine uključiti u poreznu osnovicu, osim
ako primjenjuje porezne povlastice iz čl. 20.a – 20.r
Zakona. Međutim, ako porezni obveznik nema iska-
zana usklađenja vrijednosti imovine te ako u skla-
du s računovodstvenim propisu (MSFI / HSFI) nije
bio obvezan, nije izvršio i ne treba izvršiti određena
usklađenja vrijednosti imovine, tada transakcije
pripajanja / spajanja nemaju utjecaja na oporeziva-
nje. Ako su vrijednosna usklađivanja prije iskazana
ili moraju biti iskazana na dan pripajanja / spajanja
prema računovodstvenim standardima, porezni je ob-
veznik obvezan za svrhe oporezivanja procijeniti imo-
vinu i otkriti skrivene pričuve, a razliku, zajedno s već
iskazanim pričuvama, uključiti u poreznu osnovicu,
osim ako primjenjuje odredbe čl. 20.a – 20.r Zakona.
Polazeći od prethodno opisanih odredaba čl. 20.
Zakona, proizlazi da je ključni element za neplaćanje
poreza na dobitak činjenica da su imovina i obveze
pripojenog / spojenog društva prenesene u društvo
preuzimatelja prema zatečenim knjigovodstvenim vri-
jednostima koje su ujedno i porezne vrijednosti pre-
ma čl. 20.b st. 4. Zakona. Realizacija pravih poslovnih
spajanja (uz promjenu kontrole) u pravnoj formi pri-
pajanja / spajanja prema ZTD-u uz poštovanje čl. 20.
Zakona o porezu na dobit i nadležnih računovodstve-
nih standarda (MSFI 3 i HSFI 2) znači da se preuzeta
imovina i obveze moraju uskladiti s knjigovodstvenih
na fer vrijednosti. Dakle, preuzimatelj je obvezan pre-
ma računovodstvenim i poreznim propisima iskazati
„skrivene pričuve“ koje zajedno s „već iskazanim pri-
čuvama“ mora uključiti u poreznu osnovicu u Obras-
cu PD (slika 5). Utjecaja na poreznu osnovicu neće
biti samo ako su zatečene knjigovodstvene vrijednosti
imovine i obveza identične poreznim vrijednostima,
odnosno fer vrijednostima. U suprotnom, sva poveća-
nja vrijednosti imovine ili smanjenja vrijednosti obve-
za zbog usklađivanja na fer vrijednosti na dan spajanja
uzrokuju povećanje porezne osnovice.
99 Slika 5. Utjecaj računovodstvenih metoda na
obračun poreza na dobitak
Poslovno spajanje
(stjecanje dionica / udjela,
pripajanje / spajanje prema
ZTD, stjecanje poslovanja)
Poslovno spajanje prema Poslovno spajanje prema
MSFI 3 / HSFI 2 MSFI 3 / HSFI 2
(uz promjenu kontrole) (uz promjenu kontrole)
Metoda knjigovodstvene
Metoda stjecanja
vrijednosti prednika
Ima Nema Ima Nema
usklađivanja usklađivanja usklađivanja usklađivanja
imovine i imovine i imovine i imovine i
obveza obveza obveza obveza
Porezna osnovica se Porezna osnovica se ne
povećava za skrivene povećava jer se skrivene
pričuve pričuve ne iskazuju
Bitan element obračuna poreza na dobitak pri
pripajanjima / spajanjima može biti i tzv. realizacija
revalorizacijskih pričuva, tj. „već iskazanih pričuva“
prema terminologiji čl. 20. st. 3. Zakona o poreza na
dobit. Ako je društvo koje se pripaja / spaja prema
ZTD-u provelo, primjerice, revalorizaciju nekretni-
na, postrojenja i opreme prema MRS-u 16 / HSFI-ju
6, javlja se problem utvrđivanja trenutka u kojemu
dolazi do realizacije evidentirane revalorizacijske
pričuve. Prema MRS-u 16 / HSFI-ju 6 revalorizacijske
se pričuve realiziraju tj. prenose u zadržani dobitak
bez knjiženja u računu dobitka i gubitka postupno
tijekom uporabe revalorizirane imovine (u visini do-
datne amortizacije zbog revalorizacijskog povećanja)
ili u cijelosti ako je imovina povučena izvan uporabe
ili otuđena. Porezni tretman revalorizacijskih pričuva
pripojenih / spojenih društava, formiranih nakon 1.
siječnja 2005. godine uređen je čl. 39. st. 2. Pravilnika

KOLOVOZ 2020. RRIF 53

R AČUNOVODS T VO
o porezu na dobit6, koji navodi da se pričuva realizira
u slučaju uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi na-
čin. Iako pitanje realizacije prije formiranih pričuva
kod statusnih promjena nije jasno uređeno tim član-
kom Pravilnika o porezu na dobit, stajalište Porezne
uprave jasno je definirano Mišljenjem7 središnjeg
ureda Porezne uprave iz 2007. godine. Iz navedenog
mišljenja proizlazi da u trenutku statusne promjene
(spajanja, pripajanja ili podjele) dolazi do realizacije
cijele revalorizacijske pričuve pripojenog / spojenog
društva. Preciznije rečeno, dolazi do povećanja pore-
zne osnovice u Obrascu PD za cijelu svotu prije iska-
zanih revalorizacijskih pričuva. Dakle, iako se na dan
spajanja ne moraju pojaviti „skrivene pričuve“ zbog
primjene MSFI-ja 3 / HSFI-ja 2, može se dogoditi da
se porezna osnovica mora uvećati zbog „već iskaza-
nih pričuva“ zatečenih kod prenesenog društva.
Kako iz MSFI 3 / HSFI 2 (opisano u cjelini 3 članka)
proizlazi da se za spajanja subjekata / poslovanja pod
zajedničkom kontrolom (slika 5) preuzeta imovina i
obveze mogu prenositi uz primjenu metode knjigovod-
stvene vrijednosti prednika prema knjigovodstvenim
vrijednostima, onda se segmentu „skrivenih pričuva“
može postići kontinuitet u oporezivanju poštujući ra-
čunovodstvene i porezne propise. Ako se preuzimatelj u
takvim transakcijama ipak odluči na usklađivanje imo-
vine i obveza na fer vrijednost uz iskazivanje goodwilla
/ dobitka od povoljne kupnje, otkrivaju se skrivene pri-
čuve, čime se otvara mogućnost njihova oporezivanja.
Međutim, u odnosu na „skrivene pričuve“ i „već
iskazane pričuve“ prema čl. 20.a – 20.r Zakona o po-
rezu na dobit i Mišljenju8 Ministarstva financija od
25. svibnja 2014. godine za određene statusne pro-
mjene mogu se (ali i ne moraju) primijeniti određe-
ne povlastice vezane za oporezivanja kapitalnih do-
bitaka i pričuva, ali uz odobrenje Porezne uprave. U
spomenutom mišljenju se navodi:
… primjena odredbi članaka 20.a - 20.r Zakona,
kojim se postiže porezna neutralnost pri statusnim
promjenama, ne postiže se inercijom već zahtjeva
određeni postupak kojim porezni obveznik sudionik
postupka mora dokazati kako se postupak provodi
radi valjanih gospodarskih razloga, poput restruktu-
riranja ili racionalizacije poslovanja društava koja
sudjeluju u postupku te otkloniti pretpostavku kako
taj postupak za glavni cilj ili jedan od glavnih ciljeva
ima utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza.
… nakon što Porezna uprava provede propisane
postupke u skladu sa svojim ovlastima odnosno kada
utvrdi zadovoljavanje svih propisanih uvjeta u skla-
du sa Zakonom i Pravilnikom, te nakon što se utvrde
obveze sudionika statusnih promjena, a ovisno o tome
koji se postupak provodi, moći će se primijeniti odre-
đene pogodnosti koje se odnose na neoporezivanje
kapitalnih dobitaka i pričuva sadržanih u člancima
20.a - 20.r Zakona.
Dakle, korištenje poreznih povlastica vezanih uz
pripajanja / spajanja nije izravno porezno pravo po
inerciji zakona, nego se zahtijeva prijava postupka
i dokazivanje određenih činjenica Poreznoj upravi,
što je detaljnije prezentirano u odjeljku 2.2.
6
Nar. nov., br. 95/05. – 1/20.
7
KLASA: 410-01/07-01/234.
8
KLASA: 410-01/14-01/1387.
54 RRIF KOLOVOZ 2020.
Značajno pitanje s motrišta obračuna poreza na
dobitak predstavljaju goodwill / dobitak od povoljne
kupnje koji se mogu pojaviti pri poslovnim spajanjima
subjekata / poslovanja pod zajedničkom kontrolom.
Obveznici primjene HSFI-ja koji se odluče iskazati go-
odwill moraju amortizirati goodwill stečen u poslov-
nom spajanju u korisnom vijeku od najviše pet godi-
na. Međutim, čl. 22. st. 6. Pravilnika o porezu na dobit9
propisano je da „amortizacija goodwilla“ nastalog pri
statusnim promjenama nije porezno priznat rashod.
Drugim riječima, amortizacija goodwilla predstavlja
uvećanje u Obrascu PD. Obveznici primjene MSFI-ja
koji se odluče iskazati goodwill ne mogu amortizirati
goodwill, nego ga trebaju najmanje jednom godišnje
testirati na smanjenje u skladu s MRS-om 36. U slučaju
smanjenja vrijednosti goodwilla, prema MRS-u 36 evi-
dentira se „vrijednosno usklađenje goodwilla“ kao ras-
hod razdoblja. Zakonom i Pravilnikom o porezu na do-
bit nije izričito propisano (ne)priznavanje vrijednosnog
usklađenja goodwilla te je dulji niz godina bilo otvoreno
pitanje poreznog priznavanja tog rashoda. Međutim, u
lipnju 2012. godine izdano je Mišljenje10 središnjeg ure-
da Porezne uprave u kojemu je izričito navedeno da se
vrijednosno usklađivanje goodwilla ne priznaje u pore-
zne svrhe. Ako se pri računovodstvenom obračunu pri-
pajanja / spajanja prema ZTD-u pojavi dobitak od po-
voljne kupnje, on se iskazuje jednokratno u prihodima
i povećava dobitak prije oporezivanja te je bez traženja
i odobrenja poreznih povlastica iz čl. 20.a – 20.r Zako-
na o porezu na dobit potrebno platiti porez na dobitak.
Prema čl. 19. st. 5. Zakona o porezu na dobit pro-
izlazi obveza da porezni obveznici koji se pripajaju /
spajaju dostave Poreznoj upravi financijska izvješća
i poreznu prijavu poreza na dobitak (s bilancom i
računom dobitka i gubitka), s nadnevkom koji pret-
hodi nadnevku poslovnog spajanja. Društva koja u
transakciji statusne promjene pripajanja / spajanja
prestaju postojati, brišu se iz sudskog registra i iz re-
gistra poreznih obveznika poreza na dobitak. Bez ob-
zira na to traži li porezni obveznik porezne povlastice
prema čl. 20.a – 20.r ili ne, važno je Poreznoj upravi,
radi odredaba čl. 5.a Zakona, što detaljnije prezenti-
rati razloge zbog kojih se provodi transakcija spajanja
subjekata pod zajedničkom kontrolom. U suprot-
nome, bez jasnih objašnjenja porezni organi mogu
sumnjati u autentičnost transakcije radi mogućeg
izbjegavanja plaćanja poreza. Stoga je preporuka da
se pri provedbi svake transakcije poslovnog spajanja
detaljno opiše prijenos imovine, obveza, gospodar-
skih cjelina, formiranih pričuva, rezerviranja, pre-
nesenih poreznih gubitaka te poreznih, poslovnih i
financijskih poticaja za transakciju.
3.2. POREZNE POVLASTICE VEZANE ZA
OBRAČUN POREZA NA DOBITAK PRI
SPAJANJU SUBJEKATA / POSLOVANJA POD
ZAJEDNIČKOM KONTROLOM
Problematika oporezivanja transakcija poslovnih
spajanja porezom na dobitak značajno se izmijenila
od dana ulaska Republike Hrvatske u EU (30. lipnja
2013.) jer su od tog datuma aktivirani čl. 20.a – 20.r
9
Nar. nov., br. 95/05. – 1/20.
10
KLASA: 410-01/12-01/481.

Zakona o porezu na dobit koji omogućavaju odre-
đene porezne povlastice. Osnovno načelo tog dijela
Zakona o porezu na dobit, kao i vezanog Mišljenja11
Ministarstva financija iz 2014. godine, je porezna ne-
utralnost transakcije, odnosno načelo da preuzima-
telj ne bi trebao platiti niti više niti manje poreza na
dobitak u odnosu na situaciju da je pripojeno / spoje-
no društvo nastavilo samostalno poslovanje. U kon-
tekstu ostvarivanja porezne neutralnosti transakcije
poslovnog spajanja svi dodatni rashodi amortizacije
/ vrijednosnog usklađivanja nastali zbog povećanja
vrijednosti zatečene imovine ili iskazivanja nove sa-
monikle nematerijalne imovine (patent, trgovačko
ime, goodwill itd.) predstavljaju uvećanje porezne
osnovice kod preuzimatelja. S druge strane, ako se
zbog transakcije iskaže prihod / dobitak od povoljne
kupnje, ona predstavlja smanjenje porezne osnovi-
ce kod preuzimatelja.
Člankom 20.a Zakona definirani su osnovni pojmo-
vi, pri čemu valja razlučiti spajanja od prijenosa imo-
vine. Bitna karakteristika pojma spajanja je u tome što
takav oblik poslovnog spajanja podrazumijeva pravni
i porezni prestanak postojanja jednoga ili više društa-
va koja sudjeluju u transakciji. Dakle, pojam spajanja
iz Zakona o porezu na dobit obuhvaća pojmove pripa-
janja i spajanja prema ZTD-u. Nadalje, valja zamijetiti
da se porezne povlastice ne mogu ostvariti ako plaća-
nje u novcu kod plaćanja pripajanja / spajanja iznosi
više od 10 % nominalne ili knjigovodstvene vrijedno-
sti zamijenjenih vrijednosnih papira.
Za razliku od spajanja, pojam prijenos imovine
prema čl. 20.a Zakona označava transakciju u kojoj
društvo bez prestanka postojanja prenosi jednu ili
više gospodarskih cjelina u drugo već osnovano ili
u društvo koje se osniva u zamjenu za izdavanje/
prijenos dionica/udjela društva preuzimatelja čla-
novima prenesenog društva. Dakle, kod prijenosa
imovine nije riječ o kupnji trgovačkog društva kroz
postupak razmjene dionica uz njegovo gašenje,
nego je riječ o kupnji dijela poslovanja (gospodarske
cjeline) uz plaćanje u dionicama / udjelima društva
preuzimatelja, pri čemu društvo koje prenosi imo-
vinu i dalje može nastaviti s poslovanjem. Dakle,
prijenos imovine za razliku od spajanja ne podra-
zumijeva nikakvo plaćanje u gotovini.
Bitan zahtjev čl. 20.b st. 1. Zakona je i obveza iska-
zivanja skrivenih pričuva. Skrivene pričuve utvrđu-
ju se kao razlika fer vrijednosti i porezne vrijednosti
prenesene imovine i obveza. Fer vrijednost je svota
po kojoj se može prodati ili na drugi način zamijeniti
imovina, ili kojim je moguće podmiriti obveze, ili za
koju je moguće zamijeniti podijeljen kapital izme-
đu dobro obaviještenih i voljnih stranaka u poslu, u
kojemu su stranke međusobno neovisne i jednako-
pravne. Porezna vrijednost pojedine imovine ili ob-
veza je svota koja se dobije procjenom te imovine i
obveza kod obračuna poreza, odnosno svota koju se
dobije izračunom porezno priznatih prihoda i ras-
hoda, odnosno dobitka ili gubitka. Dakle, ako preu-
zimatelj želi iskoristiti porezne povlastice vezane uz
pripajanja / spajanja, obvezan je iskazati sve skrive-
ne pričuve iskazivanjem imovine i obveza prema fer
11
KLASA: 410-01/14-01/1387.
R AČUNOVODS T VO
svotama. Međutim, kako MSFI 3 / HSFI 2 dopuštaju
prijenos imovine i obveza prema zatečenim knjigo-
vodstvenim vrijednostima prednika, onda nije nuž-
no knjiženje skrivenih pričuva, nego samo njihovo
vjerodostojno iskazivanje u sklopu cjelovite prijave
postupka pred Poreznom upravom.
Vrlo je važno istaknuti čl. 20.g st. 2. Zakona koji ističe
da kod spajanja porezni obveznik u poreznom razdo-
blju koje prethodi spajanju iskazuje skrivene pričuve,
koje se ne oporezuju u trenutku spajanja, podjele ili
djelomične podjele, ali se povećanoj amortizaciji su-
čeljavaju prihodi u istoj svoti. Zadnji dio rečenice koji
zbog povećane amortizacije spominje uvećanje pri-
hoda treba razumjeti na način da za dodatnu amorti-
zaciju treba uvećati osnovicu poreza u obrascu PD, jer
knjiženje prihoda po toj osnovi nije predviđeno pre-
ma MSFI-ju / HSFI-ju. U kontekstu navedenog članka
Zakona valja razmatrati i pitanje realizacije revalori-
zacijskih pričuva iskazanih kod prenesenog društva.
Naime, mišljenje središnjeg ureda Porezne uprave iz
2007. godine isticalo je da u trenutku statusne pro-
mjene dolazi do realizacije cjelokupne revalorizacij-
ske pričuve zatečene kod prenesenog društva. Takvo
postupanje zasigurno nije porezno neutralno jer da
pripajanje / spajanja nije bilo preneseno društvo ne bi
platilo porez na dobitak na cjelokupnu revalorizaciju
pričuvu, nego bi se porezna osnovica u Obrascu PD
uvećala samo do visine dodano obračunane amorti-
zacije. Stoga, koristeći se poreznim povlasticama u
vezi s realizacijom revalorizacijskih pričuva zateče-
nih kod prenesenog društva, preuzimatelj može po-
stupiti tako da se zatečene pričuve prenose u Obra-
zac PD kao da do spajanja nije došlo, odnosno samo
u visini dodatno obračunane amortizacije.
Dodatni aspekti ostvarivanja porezne neutralno-
sti transakcije kod preuzimatelja uređeni su i sljede-
ćim odredbama iz čl. 20.h Zakona:
(1) Društvo preuzimatelj može preuzeti rezervira-
nja koje je stvorilo preneseno društvo, te prava
i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim
uvjetima koja bi vrijedila u prenesenom društvu
da do prijenosa nije došlo.
(2) Društvo preuzimatelj može preuzeti porezne gu-
bitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili u prene-
senom društvu, da do prijenosa nije došlo.
(3) Kod društva preuzimatelja ne oporezuju se do-
bici koje ostvari kod ukidanja udjela u kapitalu
prenesenog društva ako je prije spajanja imalo
udjele u kapitalu prenesenog društva.
(4) Društvo preuzimatelj procjenjuje preuzetu imo-
vinu i obveze, amortizira preuzetu imovinu te
utvrđuje dobit ili gubitak u svezi s preuzetom
imovinom i obvezama prema poreznoj vrijed-
nosti na dan prijenosa kod prenesenog društva
odnosno na način kao da prijenos nije izvršen.
(5) Ako član društva koji kod spajanja, podjele ili
djelomične podjele pri zamjeni vrijednosnih pa-
pira prenesenog društva za vrijednosne papire
društva preuzimatelja ostvari dobit odnosno
gubitak, neće se oporezivati, odnosno priznati u
svrhe oporezivanja.
(6) Stavak 5. ovoga članka se ne primjenjuje ako je
član društva rezident Republike Hrvatske i primi
naknadu u novcu ili ako nije rezident Republike
KOLOVOZ 2020. RRIF 55
R AČUNOVODS T VO
Hrvatske, a imatelj je vrijednosnih papira u pre-
nesenom društvu i društvu preuzimatelju preko
poslovne jedinice koju ima u Republici Hrvatskoj.
Vrlo bitna odredba je da društvo preuzimatelj pro-
cjenjuje preuzetu imovinu i obveze, amortizira pre-
uzetu imovinu te utvrđuje dobit ili gubitak u svezi s
preuzetom imovinom i obvezama prema poreznoj
vrijednosti na dan prijenosa kod prenesenog druš-
tva odnosno tako kao da prijenos nije učinjen. Ta je
odredba posebno zanimljiva s motrišta goodwilla i
ostale samonikle nematerijalne imovine. Porezna ne-
utralnost amortizacije / vrijednosnog usklađivanja
goodwilla postiže se povećanjem porezne osnovice
u Obrascu PD, što je dodatno uređeno Pravilnikom o
porezu na dobit i mišljenjem Porezne uprave.
Ako se zbog transakcije poslovnog spajanja iskazu-
je dobitak od povoljne kupnje, nadležni računovod-
stveni standardi nalažu jednokratno knjiženje priho-
da u računu dobitka i gubitka u godini transakcije, što
bi bez smanjenja u Obrascu PD dovelo do plaćanja
poreza na dobitak kod društva preuzimatelja. Stoga
bi, s ciljem postizanja porezne neutralnosti i postu-
panja prema čl. 20.h st. 3. i 4. Zakona o porezu dobit
za svotu dobitka od povoljne kupnje trebalo provesti
smanjenje u Obrascu PD u godini transakcije. Ako se
postupi na takav način i odgodi plaćanje poreza na
dobitak, zadržani dobitak proizišao iz transakcije
mora biti zasebno evidentiran i ako se donese odluka
o njezinoj isplati cijela svota mora biti iskazana kao
povećanje u Obrascu PD u godini isplate.
Ako je riječ o pripajanju (prema ZTD-u) kupljenoga
ovisnog društva u istoj godini u kojoj je stečena kontro-
la, a stjecatelj je u prvoj fazi transakcije (stjecanja dioni-
ca / udjela) iskazao dobitak od povoljne kupnje u kon-
solidiranom računu dobitka i gubitka, taj se dobitak
od ukidanja udjela (čl. 20.h st. 3.) može (ali i ne mora),
ovisno o primijenjenom načelu iz metode knjigovod-
stvene vrijednosti prednika prenijeti u račun dobitka i
gubitka stjecatelja u drugoj fazi transakcije (pripajanju
prema ZTD-u). Naime, ako se primjenjuje načelo kon-
trolirajućeg subjekta, dobitak od povoljne kupnje bio bi
prenesen u prihode stjecatelja. U suprotnome, ako se
ne bi primijenilo načelo kontrolirajućeg subjekta, onda
bi se dobitak od povoljne kupnje pojavio kao uvećanje
pričuva stjecatelja. Ako se pripajanje kao druga faza
transakcije javlja u nekoj od idućih godina, onda se do-
bitak od povoljne kupnje nalazi u konsolidiranome za-
držanom dobitku. Uz načelo kontrolirajućeg subjekta,
konsolidirani zadržani dobitak bio bi prenesen u zadr-
žani dobitak preuzimatelja. Ako se pripajanje provodi u
idućim godinama bez načela kontrolirajućeg subjekta,
onda se dobitak od povoljne kupnje iskazuje kao uve-
ćanje pričuva stjecatelja. Ako se dobitak od ukidanja
udjela iskazuje u prihodima stjecatelja s ciljem po-
rezne neutralnosti transakcije, potrebno je provesti
smanjenje u Obrascu PD, dok unos dobitka od ukida-
nja udjela izravno u zadržani dobitak ili pričuve stje-
catelja na zahtijeva korekcije u Obrascu PD u godini
transakcije. U svim slučajevima radi nadzora poreznih
tijela valja voditi zasebnu evidenciju o zadržanom do-
bitku i pričuvama iz transakcije pripajanja / spajanja i
ako se u narednim godinama donese odluka o isplati
dobiti iz pripajanja / spajanja, ta svota predstavlja po-
većanje u Obrascu PD u godini isplate.
56 RRIF KOLOVOZ 2020.
Određeno ograničenje za isplatu dobitka iz pri-
čuva nastalih kroz pripajanja / spajanja je zahtjev
čl. 220. st. 8. ZTD-a prema kojemu se prije prestanka
društva može podijeliti samo onaj dobitak koji je pro-
izišao iz računa dobitka i gubitka. S obzirom na to da
se zbog spajanja subjekata pod zajedničkom kontro-
lom zbog primjene metode knjig. vrijednosti predni-
ka izravno iskazuju pričuve (bez knjiženja prihoda),
postavlja se pitanje kako se pričuve iz pripajanja /
spajanja mogu iskoristiti za isplatu poreza na dobi-
tak? Polazeći od činjenice da je prema čl. 522. st. 3.
ZTD-a društvo preuzimatelj sveopći pravni slijednik
pripojenog društva, moglo bi se tumačiti da pravni
slijednik nakon transakcije može iz pričuva pripaja-
nja / spajanja isplatiti onoliko dobitka koliko je mo-
gao isplatiti i pravni prednik.
U određenim situacijama se zbog provedbe tran-
sakcije spajanja subjekata pod zajedničkom kon-
trolom kod subjekta u grupi mora provesti zamjena
vrijednosnih papira, tj. dionica / udjela. Primjerice,
ako vladajuće društvo grupe ima 100 % udjela u ovi-
snim društvima A i B koje spaja prema ZTD-u treće
društvo C, u odvojenoj bilanci vladajućeg društva
kao člana društava koja se spajaju dolazi do zamjene
vrijednosnih papira. Vladajuće društvo umjesto dio-
nica / udjela u društvima koja se spajaju (A i B) dobi-
va novoemitirane dionice / udjele društva C. Pritom,
procjena vrijednosti novih dionica / udjela može biti
veća ili manja od vrijednosti starih dionica / udjela te
se mogu pojaviti dobitci ili gubitci. Prema čl. 20.h st.
5. Zakona proizlazi da se takvi dobitci ne oporezuju,
odnosno da gubitci nisu porezni priznati, tj. da se
iskazuju kao uvećanje u Obrascu PD.
Ograničenje korištenja poreznih povlastica kod
spajanja s obzirom na rezidentnost preuzimatelja
/ prenesenog društva i mjesto prijenosa imovine i
obveza (gospodarske cjeline) definira čl. 20.j Zakona
tako da se porezne olakšice mogu iskoristiti samo u
sljedećim slučajevima:
¾¾ Preneseno društvo i društvo preuzimatelj su
rezidenti Republike Hrvatske, neovisno o tome
nalazi li se gospodarska cjelina prenesenog
društva u Republici Hrvatskoj ili drugoj članici
EU-a. Primjerice, društvo Alfa d.d. iz Hrvatske
pripoji društvo Beta d.d. iz Hrvatske koje ima
gospodarsku cjelinu u Sloveniji.
¾¾ Preneseno društvo je rezident druge članice EU-
a, a društvo preuzimatelj je rezident Republike
Hrvatske, pod uvjetom da nakon spajanja pre-
nesena imovina, obveze, rezerviranja, pričuve i
gubitci ne pripadaju poslovnoj jedinici preuzi-
matelja izvan Republike Hrvatske. Primjerice,
društvo Alfa d.d. iz Hrvatske pripoji društvo Beta
GmbH iz Austrije i prebaci njezino poslovanje u
svoju poslovnu jedinicu u Hrvatskoj.
¾¾ Društvo preuzimatelj je rezident druge člani-
ce EU-a, a preuzeto društvo rezident Republike
Hrvatske ili druge članice EU-a pod uvjetom da
nakon spajanja prenesena imovina, obveze, re-
zerviranja, pričuve i gubitci pripadaju poslovnoj
jedinici preuzimatelja u Republici Hrvatskoj. Pri-
mjerice, društvo Beta GmbH iz Austrije pripoji
društvo Alfa Srl iz Italije i prebaci njezino poslo-
vanje u svoju poslovnu jedinicu u Hrvatskoj.

Dakle, iz tako opisanog opsega obuhvata pore-
znih povlastica proizlazi da se one odnose na spa-
janja društva rezidenata Republike Hrvatske, ali i na
određena spajanja između društava rezidenata ra-
zličitih članica EU-a, nakon čega društvo preuzima-
telj preuzeto poslovanje prebacuje u svoju poslovnu
jedinicu u Hrvatskoj.
Kod transakcija prijenosa imovine (poslovanja /
gospodarske cjeline) u čl. 20.c st. 1. Zakona o porezu
na dobit ističe se da ako preneseno društvo ostvaru-
je dobitak koji se pripisuje prenesenoj gospodarskoj
cjelini, taj dobitak se ne oporezuje. Obratno, ako se
u prenesenom društvu ostvaruju gubitci koji se pri-
pisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini, ti se gubitci
ne priznaju. Preneseno je društvo obvezno procije-
niti primljene vrijednosne papire društva preuzima-
telja prema njihovoj fer vrijednosti na dan prijenosa.
Preuzimatelj na jednak način kao i kod spajanja ima
pravo korištenja rezerviranja i poreznih gubitaka, te
se na jednak način tretiraju preuzeta imovina i obve-
ze te obračunavanje amortizacije. Članak 20.e st. 1.
– 2. Zakona o porezu na dobit dopušta da se razlika
(između fer vrijednosti danih dionica / udjela i pore-
zne vrijednosti neto-imovine) ne oporezuje:
(1) kada tuzemno preneseno društvo prenosi dio
ili cijelu gospodarsku cjelinu na društvo pre-
uzimatelja sa sjedištem u državi članici EU-a
u zamjenu za dionice društva preuzimatelja,
pod uvjetom da društvo preuzimatelj nastavi
obavljati djelatnost u tuzemstvu putem po-
slovne jedinice
(2) kada preneseno društvo sa sjedištem u jednoj
državi članici EU-a, koje u tuzemstvu obavlja
djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio
ili cijelu gospodarsku cjelinu na društvo preu-
zimatelja u drugoj državi članici u zamjenu za
dionice prenesenog društva, pod uvjetom da
društvo preuzimatelj nastavi obavljati djelat-
nost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.
Ako društvo preuzimatelj ne nastavi obavljati dje-
latnost u skladu sa st. 1. i 2. čl. 20.e ili u roku od 5 go-
dina od dana prijenosa otuđi prenesenu gospodarsku
cjelinu, pozitivna razlika se oporezuje. Ograničenje
korištenja poreznih povlastica kod prijenosa imovi-
ne definirano je čl. 20.f Zakona o porez na dobit tako
da se porezne olakšice mogu iskoristiti samo u sljede-
ćim slučajevima:
¾¾ preneseno društvo i društvo preuzimatelj su re-
zidenti Republike Hrvatske za prijenos gospo-
darske cjeline u Republici Hrvatskoj ili drugoj
članici EU-a
¾¾ preneseno društvo je rezident druge članice EU-
a, a društvo preuzimatelj je rezident Republike
Hrvatske za prijenos gospodarske cjeline koja se
nalazi u Republici Hrvatskoj, a nakon prijenosa
prenesena imovina, obveze, rezerviranja, priču-
ve i gubitci ne pripadaju poslovnoj jedinici pre-
uzimatelja izvan Republike Hrvatske
¾¾ društvo preuzimatelj je rezident druge članice
EU-a, a preuzeto društvo rezident Republike
Hrvatske ili druge članice EU-a, pod uvjetom da
nakon prijenosa prenesena imovina, obveze, re-
zerviranja, pričuve i gubitci pripadaju poslovnoj
jedinici preuzimatelja u Republici Hrvatskoj.
R AČUNOVODS T VO
Iz tako opisanog opsega olakšica za prijenos
imovine proizlazi da se one odnose na prijenose
gospodarskih cjelina između društava rezidenata
Republike Hrvatske, ali i na određene prijenose gos-
podarskih cjelina između društava rezidenata razli-
čitih članica EU-a, nakon čega društvo preuzimatelj
preuzeto poslovanje prebacuje u svoju poslovnu je-
dinicu u Hrvatskoj.
S ciljem dobivanja svih već opisanih poreznih
povlastica, preuzimatelj mora prijaviti postupak
spajanja ili prijenosa imovine prema zahtjevima čl.
41.h ili 4.1j Pravilnika o porezu na dobit, te je po-
trebno predočiti vjerodostojne isprave i podatke o:
rezidentnosti subjekata u transakciji, opis prenese-
ne imovine, obveza, gospodarskih cjelina, formira-
nih pričuva, rezerviranja, prenesenih poreznih gu-
bitaka, poreznih, poslovnih i financijskih poticaja
za transakciju itd. Prema čl. 41.h st. 6. i čl. 4.1j st. 3
Pravilnika o porezu na dobit Porezna uprava može
rješenjem odbiti davanje povlastica ako zaključi da
je jedna od glavnih namjera transakcije bila plaća-
nje manje poreza (ili izbjegavanje plaćanja poreza),
posebno ako nema bitnih poslovnih razloga (reor-
ganizacija / racionalizacije) ili financijskih razloga
za transakciju. Dakle, unatoč činjenici da porezna
regulativa dopušta mogućnost korištenja poreznih
povlastica kod poslovnih spajanja, postoji rizik da
Porezna uprava okarakterizira transakciju kao pre-
težno porezno motiviranu te rješenjem odbije dava-
nja povlastice. S ciljem minimiziranja takva rizika,
važno je ispunjavanje svih formalnih uvjeta i uvjer-
ljivo obrazlaganje poslovnih i financijskih razloga
za provedbu poslovnog spajanja. U tom je segmen-
tu posebno važno objasniti poslovne razloge za re-
organizaciju, primjerice novi organizacijski ustroj
kojim se spajaju isti odjeli (nabave, prodaje, marke-
tinga, financija itd.), na temelju čega dolazi do uki-
danja određenog broja radnih mjesta i optimizacije
poslovnih procesa. Nadalje, važno je proračunati i
pokazati da će troškovne uštede od reorganizacije
poslovanja biti značajne za društva koja sudjeluju u
poslovnom spajanju. Takvim se detaljnim elabora-
cijama poslovnog spajanja može značajno smanjiti
rizik odbijanja poreznih povlastica.
3.3. OBRAČUN OSTALIH POREZA PRI
SPAJANJU SUBJEKATA / POSLOVANJA POD
ZAJEDNIČKOM KONTROLOM
Pitanje oporezivanja poslovnih spajanja PDV-om
uređuje Zakon o PDV-u12 kroz definiranje oporeziva-
nja u slučaju tzv. gospodarske cjeline. Prema Općem
poreznom zakonu13 čl. 38. gospodarska cjelina ozna-
čava svu imovina i obveze koje u poslovnom i orga-
nizacijskom smislu čine samostalni subjekt, odnosno
subjekt sposoban za samostalno poslovanje. Zakon
o PDV-u u čl. 7. st. 9. definira: Kod prijenosa uz na-
knadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo,
ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodar-
sku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primate-
lja) smatra se da nije došlo do isporuke, a taj porezni
obveznik smatra se pravnim slijednikom prenosite-
12
Nar. nov., br. 73/13. – 121/19.
13
Nar. nov., br. 115/06. – 42/20.
KOLOVOZ 2020. RRIF 57
R AČUNOVODS T VO
lja. Nadalje, i Pravilnik o PDV-u14 u čl. 18. st. 2. ističe:
Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društava u
skladu s propisima koji uređuju to područje ne podli-
ježu oporezivanju. Međutim, da bi prijenos imovine u
okviru gospodarske cjeline bio neoporeziv PDV-om,
nužno je ispuniti i sljedeća dva uvjeta propisana Pra-
vilnikom o PDV-u (čl. 19. st. 1. – 3.):
¾¾ prenositelj i primatelj imovine su obveznici PDV-a
¾¾ primatelj nastavlja s obavljanjem gospodarske
djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pret-
poreza.
Ako nisu ispunjena prethodna dva uvjeta, riječ je o
oporezivoj isporuci te je isporučitelj obvezan obraču-
nati i platiti PDV.
Zakon o porezu na promet nekretninama15 ure-
đuje promet nekretnina (zgrade i zemljišta), odnosno
stjecanje vlasništva nad nekretninama u Republici
Hrvatskoj. Porez na promet nekretnina plaća stjeca-
telj nekretnine uz primjenu stope od 3 %. Članak 5.
Zakona o porezu na promet nekretninama precizira
se da je riječ o stjecanju nekretnina na koje se na
plaća PDV, odnosno o sljedećim nekretninama:
¾¾ nekretninama izgrađenim do 31. prosinca 1997.
godine, poljoprivredna i građevinska zemljišta
(čl. 135. Zakona o PDV-u) te
¾¾ zgradama i drugim građevinskim objektima kod
kojih je od datuma prvog nastanjenja / korište-
nja do datuma prijenosa prošlo više od dvije go-
dine (čl. 40.j Zakona o PDV-u).
Ako se u transakciji poslovnog spajanja iz pripoje-
nog / spojenog društva prenose prethodno navedene
nekretnine na društvo preuzimatelja, relevantne su
odredbe Zakon o porezu na promet nekretninama.
Taj zakon u čl. 14. st. 2. definira da se porez na promet
nekretninama ne plaća ako se nekretnine stječu u
postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava u
smislu ZTD-a. S obzirom na to da zakon ne predviđa
izravna oslobođenja od plaćanja poreza na nekretni-
ne za poslovna spajanja u formi stjecanja poslovanja
/ gospodarske cjeline, u takvim situacijama stjecatelj,
u načelu, treba platiti taj porez. Iznimka od nastanka
obveze plaćanja mogla bi biti situacija u kojoj se ne-
kretnine prenose kao dio poslovanja / gospodarske
cjeline u novoosnovano društvo koje u toj transakciji
formira / povećava temeljni kapital (ali ne u svoti ma-
njoj od vrijednosti nekretnina). Naime, zakon o po-
rezu na promet nekretninama u čl. 14. st. 1. definira
da se porez na promet nekretninama ne plaća ako se
nekretnine unose u temeljni kapital društva.
U slučaju prijenosa nekretnina pri poslovnim spa-
janjima, bez obzira na to nastaje li porezna obveza
poreza na promet nekretninama ili ne, društvo pre-
uzimatelj treba prijaviti nastalu promjenu vlasništva
nad nekretninom (u roku od 30 dana od promjene).
Prijava se mora izvršiti u ispostavi Porezne uprave
koja je nadležna na području na kojemu se nalazi
nekretnina. Na temelju podataka iz prijave nadležna
Porezna uprava treba donijeti rješenje prema koje-
mu se zbog statusnih promjena ili unosa u temeljni
kapital utvrđuje oslobođenje od plaćanja poreza na
promet nekretninama.
14
Nar. nov., br. 79/13. – 1/19.
15
Nar. nov., br. 115/16. – 106/18.
58 RRIF KOLOVOZ 2020.
Prema Zakonu o posebnom porezu na motorna
vozila16 (čl. 26. st. 1.) propisano je da trgovačka druš-
tva sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvat-
skoj plaćaju upravnu pristojbu na stjecanje rablje-
nih motornih vozila u Republici Hrvatskoj na koja se
plaća posebni porez na motorna vozila iz čl. 1. toga
Zakona. Međutim, u čl. 26. st. 2. spomenutog Zakona
ističe se da se stjecanjem ne smatra stjecanje rablje-
nih motornih vozila na temelju statusnih promjena
u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Stoga,
ako se prijenos vozila iz pripojenog / spojenog druš-
tva ne smatra stjecanjem, onda ne nastaje niti obve-
za obračuna upravne pristojbe za prenesena vozila.
S obzirom na to da zakon ne predviđa iznimku od
plaćanja upravne pristojbe kod poslovnog spajanja
u formi stjecanja poslovanja / gospodarske cjeline, u
takvim bi situacijama stjecatelj trebao platiti uprav-
nu pristojbu za prenesena vozila.
4. RAČUNOVODSTVENI OKVIR ZA SPAJANJE
SUBJEKATA / POSLOVANJA POD ZAJEDNIČKOM
KONTROLOM
MSFI 3, t. 12.c pri definiranju područja primje-
ne jasno ističe da se taj standard ne primjenjuje za
spajanja subjekata / poslovanja pod zajedničkom
kontrolom (engl. Business Combinations Under
Common Control). Poslovno spajanje subjekata pod
zajedničkom kontrolom označava poslovno spaja-
nje u kojemu su svi subjekti (ili poslovanja) koji se
spajaju pod krajnjom kontrolom iste strane ili stra-
na i prije i nakon poslovnog spajanja, a ta kontrola
nije privremena. U skladu s prethodno navedenim,
bilo koja poslovna kombinacija unutar neke grupe
zbog koje se ne mijenja posredni ili neposredni vla-
snik koji drži kontrolu nad spojenim subjektima /
poslovanjima ne predstavlja poslovno spajanje, niti
je obvezna primjena odredbi MSFI-ja 3. Iz perspek-
tive MSFI-ja 3 u transakcijama spajanja subjekata
pod zajedničkom kontrolom riječ je o pravno-orga-
nizacijskom restrukturiranju poslovanja grupe, pri
čemu se ne mijenja stvarna krajnja kontrola nad su-
bjektima unutar grupe koji se, primjerice, pripajaju
ili spajaju prema odredbama ZTD-a.
HSFI 2 (t. 34.) u kontekstu problematike spajanja
subjekata pod zajedničkom kontrolom rabi istu de-
finiciju kao i MSFI 3 te definira sljedeće postupanje:
Prihodi i rashodi i novčani tokovi poduzetnika koji
prestaje ostvareni do datuma stjecanja u poslovnom
spajanju poduzetnika pod zajedničkom kontrolom
unutar grupe konsolidirajućih poduzetnika uklju-
čuju se u zadržanu dobit izvještajnog poduzetnika.
Prethodno definirano postupanje s prihodima, ras-
hodima i novčanim tokovima ostvarenim do dana
spajanja pokazuje elemente primjene metode ud-
ruživanja interesa, prema kojoj se, osim zbrajanja
imovine i obveza spajajućih društava, mogla spaja-
ti cijela pasiva, uključujući i zadržane dobitke. Iako
se u odredbama HSFI-ja 2 nigdje izričito ne definira
postupanje s imovinom i obvezama iz pripojenog /
spojenog društva, neizravno se može zaključiti da
se ne zahtijeva usklađivanje na fer vrijednost, od-
nosno da se preuzeta imovina i obveze mogu pre-
16
Nar. nov., br. 15/13. – 121/19.
 R AČUNOVODS T VO

nositi prema knjigovodstvenim 99 Slika 7. Spajanje ovisnih društava pod zajedničkom kontrolom
vrijednostima zatečenim kod
pripojenih / spojenih društava.
Nadalje, HSFI 2 t. 58. definira Alfa d.d.
da se prijeboj knjigovodstve- Alfa grupa prije
100 % dionica 100 % dionica
ne vrijednosti dionica / udjela spajanja ovisnih
u odnosu na udjel u glavnici društava
može provesti tako da se na- Beta d.d. Gama d.d.
stale razlike dodaju ili odbijaju
od pričuva. Dakle, ne postoji
obveza iskazivanja goodwilla Spajanje ovisnih
Beta d.d. Gama d.d. Delta d.d. društava
ili dobitka od povoljne kupnje,
nego se sva usklađenja provode
u okviru pričuva stjecatelja.
Spajanje subjekata pod za- Alfa d.d. Alfa grupa
jedničkom kontrolom u praksi nakon spajanja
se najčešće javlja ako stjecatelj 100 % dionica ovisnih društava
u prvom koraku kupi 100 % dio-
nica / udjela u ciljnom društvu,
te ga u drugom koraku pravno Delta d.d.
pripoji prema ZTD-u. Prvi korak,
stjecanje kontrole, predstavlja
poslovno spajanje uz primjenu U situacijama spajanja subjekata pod zajedničkom
MSFI-ja 3 / HSFI-ja 2, dok je drugi korak, restrukturi- kontrolom iz računovodstvene perspektive korisnika
ranje grupe, bez promjene kontrole. MSFI-ja nameće se pitanje ako MSFI 3 nije nadležan,
99 Slika 6. Pripajanje ovisnog društava vladajućem a IASB još uvijek radi na projektu novog standarda17,
društvu kako računovodstveno obračunati transakciju? S ob-
zirom na to da MSFI 3 ništa striktno ne propisuje, kao
I. faza – II. faza – alternativne metode za računovodstveni obračun
povezivanje prema pripajanje prema mogu se razmatrati sljedeće dvije metode:
ZTD-u ZTD-u 1. metoda stjecanja iz MSFI-ja 3 (engl. Acqusition
Alfa d.d. preuzima Method)18 i
imovinu i obveze 2. metoda knjigovodstvene vrijednosti prednika
Alfa d.d. Alfa d.d. Beta d.d. (engl. Predecessor Book Value Method).
Dionice Beta d.d. Iako su odredbe MSFI-ja 3 stavile spajanja pod za-
se isknjižavaju jedničkom kontrolom izvan svog djelokruga, nigdje
100 % dionica
u MSFI-ju 3 nije definirano da je za takve transakcije
Upisom pripajanja zabranjeno primjenjivati metodu stjecanja. Stoga,
Beta d.d. Beta d.d. Beta d.d. prestaje metoda stjecanja stoji kao opcija za primjenu, prema
postojati kojoj se stečena imovina i obveze moraju uskladiti s
knjigovodstvenih na fer vrijednosti, uz iskazivanje in-
terno generirane imovine te goodwilla ili dobitka od
Dodatni primjer spajanja subjekata pod zajed- povoljne kupnje.
ničkom kontrolom može biti spajanje prema ZTD-u U skladu s MRS-om 8, t. 12. ako određena tran-
dvaju ili više ovisnih društava u jedno ovisno društvo sakcija nije uređena kroz MSFI, izvještajni subjekti
(slika 7). Društva koja se spajaju prestaju postojati, a mogu razmatrati standarde drugih računovodstve-
sva njihova imovina i obveze prelaze na novoosnova- nih tijela (FASB, ASC…), stručnu literaturu ili prak-
nog preuzimatelja. Vladajuće društvo svoje dionice u su pojedinih industrija. Pojedine velike revizorske
društvima koja se spajaju mijenja za dionice društva kompanije za spajanje subjekata pod zajedničkom
preuzimatelja. kontrolom preporučuju metodu knjigovodstvene
vrijednosti prednika19, koja je temeljena na osnov-
AKTUALNO!2020. nim načelima prije primijenjene metode udruživa-
nja interesa20 (engl. Pooling of Interest Method). Na-

RRIF-ov RAČUNSKI PLAN 17

https://www.iasplus.com/en/projects/research/short-term/

ZA PODUZETNIKE common-control, pristupljeno 15. svibnja 2020. godine.

XXIV. izdanje
Novo XXIV. izdanje RRiF-ova računskog plana za
poduzetnike obuhvaća dopune koje su proizišle iz
posljednjih izmjena poreznih propisa u području
dohotka, dobitka i PDV-a koje se primjenjuju od 1.
siječnja 2020. godine.
Narudžbenica na kraju časopisa
18
Opširnije: Pervan, I. (2012.) Računovodstvo poslovnih spajanja, Za-
greb: RRiF Plus, str. 31-40.
19
https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/us/Documents/
audit/ASC/Roadmaps/us-aers-roadmap-to-common-control-transacti-
ons-2016.pdf, pristupljeno 20. svibnja 2020. godine.
20
https://www.grantthornton.com.au/globalassets/1.-member-
firms/australian-website/technical-publications/local-technical--financi-
al-alerts/gtal_2010_ta-alert-2010-02-common-control-business-combi-
nations.pdf, pristupljeno 20. svibnja 2020. godine.
KOLOVOZ 2020. RRIF 59
 R AČUNOVODS T VO

ime, dugi niz godina se za poslovna spajanja (prema Metoda knjigovodstvene Metoda stjecanja
MRS-u 22 i APB-u 16) utemeljena na razmjeni dio- Tema
vrijednosti prednika (MSFI 3)
nica / udjela mogla primijeniti metoda udruživanja Goodwill ili Ne iskazuje se nikakav Goodwill ili dobitak
interesa, koja je zabranjena usvajanjem SFAS-a 141 dobitak od goodwill ni dobitak od od povoljne kupnje
(2001. godine) i MSFI-ja 3 (2004. godine). Primjenom povoljne kupnje povoljne kupnje. mjeri se kao razlika
metode udruživanja interesa imovina i obveze u po- Razlika između troška stje- između ukupne
slovnim spajanjima prenose se stjecatelju prema za- canja i glavnice (neto-imo- svote (naknada
tečenim knjigovodstvenim svotama bez iskazivanja vine) pripojenog društva + fer vrijednost
iskazuje se kao povećanje udjela od prije +
goodwilla ili dobitka od povoljne kupnje. Prema toj ili smanjenje pričuva stje- NKI) i fer vrijednosti
metodi se osim imovine i obveza u spojeni subjekt catelja. neto-imovine.
prenosi i zadržani dobitak spajajućih društava, što Nekontrolirajući Mjere se prema udjelu u Mjere se prema
sugeriraju i odredbe iz HSFI-ja 2 (t. 34.). Primjena interesi – NKI knjigovodstvenoj vrijedno- fer vrijednosti ili
metode udruživanja interesa također podrazumi- sti neto imovine. prema udjelu u fer
jeva da se svi izravni rashodi vezani uz transakciju vrijednosti neto
moraju iskazati kao rashodi razdoblja21. imovine.
Odbor europskih regulatora za vrijednosnice
(Committee of European Securities Regulators – Primjena metode knjigovodstvene vrijednosti pred-
CESR; od 2011. zamijenjen s ESMA-om) je u odgo- nika dodatno otvara i pitanje iskazivanja usklađivanja
voru na pitanje jedne kompanije 2007. godine dao vrijednosti imovine i obveza, koje je na razini konso-
mišljenje – Decision ref. EECS/0508-0422 prema lidiranih izvještaja prema MSFI-ju 3 / HSFI-ju 2 na
kojemu je prijenos imovine i obveza prema knjigo- dan poslovnog spajanja moralo iskazati vladajuće
vodstvenim iznosima prihvatljiv u slučaju spajanja društvo. Naime, ako se međusobno spajaju dva ovisna
subjekata pod zajedničkom kontrolom. Američki društva ili ako se vladajućem društvu pripaja ovisno
FASB je također u prije korištenom SFAS-u 141 (t. društvo, valja imati na umu da prethodno navedena
D9-D14) dopustio prijenos imovine i obveza prema usklađivanja imovine / obveza neće biti evidentirana
zatečenim knjigovodstvenim vrijednostima ako se u bilanci stečenika. Iznimka od tog pravila može biti
spajaju subjekti pod zajedničkom kontrolom. U tom primjena koncepcije „nove osnovice“ ili „push down
se standardu navodi da kompanije u praksi takav accounting“ (dopušteno prema US GAAPU, ASC 805-
postupak provode slično kao što je prije bilo defini- 50, nije dopušteno prema MSFI-ju) prema kojoj je
rano metodom udruživanja interesa. Trenutačno va- prije stečeni subjekt u svojoj bilanci iskazao usklađe-
žeći FASB-ov standard ASC 805 – Business Combina- nja imovine i obveza na fer vrijednosti, uz iskazivanje
tions i uputa ASC 805-50-30-5 također zahtijevaju da goodwilla i kreiranje revalorizacijskih pričuva. U od-
kod spajanja subjekata pod zajedničkom kontrolom nosu na problem iskazivanja usklađivanja vrijednosti
stjecatelj priznaje neto-imovinu prema zatečenim imovine i obveza stečenika, stjecatelj treba odlučiti
knjigovodstvenim iznosima. Razlike između metoda hoće li usvojiti perspektivu kontrolirajućeg subjekta24
knjigovodstvene vrijednosti prednika i metode stje- (engl. Controlling Party Perspective), prema kojoj kon-
canja iz MSFI-ja 3 prikazuje sljedeća tablica23: solidirani financijski izvještaji prije i nakon transakcije
trebaju biti identični. Ako stjecatelj izabere perspek-
99 Tablica 1. Razlike između metode knjigovodstvene tivu kontrolirajućeg subjekta, potrebno je iskazati
vrijednosti prednika i metode stjecanja sva usklađivanja koja nastaju kao posljedica prije re-
Metoda knjigovodstvene Metoda stjecanja aliziranoga poslovnog spajanja. Drugim riječima, sva
Tema usklađivanja vrijednosti imovine, obveza, utvrđeni go-
vrijednosti prednika (MSFI 3)
Preuzeta Mjere se prema knjigovod- Moraju se uskladiti odwill / zadržani dobitak od povoljne kupnje prethod-
imovina i stvenim svotama zatečenim prema fer vrijedno- no iskazani u konsolidiranim financijskim izvještajima
obveze kod pripojenog društva. sti na dan stjecanja. prelaze u nekonsolidirane izvještaje stjecatelja.
Usklađenja su moguća
samo radi usklađivanja s 24
https://www.grantthornton.global/globalassets/1.-member-firms/
računovodstvenim politika- global/insights/article-pdfs/ifrs/ifrs-viewpoint-4---common-control-bu-
ma stjecatelja. siness-combinations.pdf, str. 5, pristupljeno 2. lipnja 2020. godine.
Interno Priznaje se samo u svota- Može se iskazati
generirana ma zatečenim kod pripoje- nova svota interno
nematerijalna
imovina
nog društva, uz primjenu
MRS-a 38.
generirane nema-
terijalne imovine RRiF-ov POREZNI
ako je ispunjen
kriterij odvojivosti
ili pravne osnove,
PRIRUČNIK 2020.
uz mjerljivu fer
vrijednost. MOGUĆN
OST
PRETRA
21
Wiseman, J., A., Cashin, J., A. (1998.) Financijsko računovodstvo III,
ŽIVANJA!
Zagreb; Faber & Zgombić Plus, 363.
22
https://www.iasplus.com/en/binary/europe/0805cesrifrsdecisions3.
pdf, pristupljeno 15. svibnja 2020. godine. Najkompletniji
23
https://www.grantthornton.global/globalassets/1.-member-firms/
global/insights/article-pdfs/ifrs/ifrs-viewpoint-4---common-control-bu- priručnik u Hrvatskoj
siness-combinations.pdf, pristupljeno 20. svibnja 2020. godine.
Narudžbenica na kraju časopisa

60 RRIF KOLOVOZ 2020.


99 Slika 8. Dvije opcije primjene metode
knjigovodstvene vrijednosti prednika
Metoda knjigovodstvene
vrijednosti prednika
Uz usvajanje perspektive Bez usvajanja perspektive
kontrolirajućeg subjekta kontrolirajućeg subjekta
Ne priznaju se usklađivanja
Priznaju se sva imovine, obveza, goodwill
usklađivanja imovine, / dobit od povoljne kupnje
obveza, goodwill / dobit prema svotama iz konsoli-
od povoljne kupnje prema diranih izvještaja VEĆ samo
svotama iz konsolidiranih izvorne vrijednosti
izvještaja imovine i obveza zatečene
kod stečenika
Važno je naglasiti da se radi provedbe spajanja
pod zajedničkom kontrolom uz perspektivu kontro-
lirajućeg subjekta ne smije iskazivati nikakav novi
goodwill jer je priznavanje interno generiranoga
goodwilla izričito zabranjeno odredbama MRS-a 38
(t. 48. – 49.) i HSFI-ja 5 (t. 24.). Iskazivanje prije nasta-
loga goodwilla kod stjecatelja podrazumijeva da će se
u narednim razdobljima taj goodwill testirati na sma-
njenje prema MRS-u 36, odnosno amortizirati kroz
pet godina prema HSFI-ju 2.
Ako se stjecatelj ne odluči na perspektivu kontroli-
rajućeg subjekta, onda se neće iskazivati usklađivanja
vrijednosti imovine, obveza, utvrđeni goodwill / zadr-
žani dobitak od povoljnog, te će posljedično imovina,
obveze i pričuve u bilanca stjecatelja biti drukčije u od-
nosu na primjenu perspektive kontrolirajućeg subjekta.
U tom slučaju usklađivanja preuzete imovine i obveza
mogu biti samo rezultat usklađivanja s računovodstve-
nim politikama stjecatelja. Valja primijetiti da takva pri-
mjena približava metodu knjigovodstvene vrijednosti
prednika metodi udruživanja interesa prema kojoj se
goodwill nije iskazivao. Dvojako tumačenje primjene
metode knjigovodstvene vrijednosti prednika je mogu-
će jer, kao što je već istaknuto, ništa nije striktno propi-
sano kroz MSFI / HSFI, a u literaturi i praksi se nalaze
donekle različita tumačenja primjene te metode.
Bez obzira na (ne)usvajanje perspektive kontroli-
rajućeg subjekta u postupku spajanja društava čla-
nica grupe, potrebno je eliminirati sve međusobne
transakcije i salda koja postoje na dan spajanja. Ako
pripajaju / spajaju društava koja imaju međusobno
iskazane prihode, rashode, potraživanja i obveze (za
dividende, prodanu robu, prodane usluge, zajmove,
kamate itd.), takve je stavke prije transakcije potreb-
no uskladiti, a u samoj transakciji međusobno eli-
minirati. Primjerice, ako je društvo A dalo zajam od
1 mil. kn društvu B, društvo A će imati potraživanje
za kredit u aktivi u svoti od 1 mil. kn, dok će društvo
B imati obvezu u pasivi. Nakon spajanja društava A i
B u novo društvo AB, to novo društvo ne može imati
potraživanje, niti obvezu samo prema sebi. Stoga se
potraživanje i obveza za kredit od 1 mil. kn elimini-
raju u postupku spajanja.
R AČUNOVODS T VO
Važan element obračuna predstavlja i strukturira-
nje glavnice kod stjecatelja, koji zbog transakcije pri-
pajanja / spajanja može emitirati određeni broj dioni-
ca / udjela prema definiranom omjeru zamjene. Ako
je stjecatelj vladajuće društvo koje pripaja svoje ovisno
društvo u 100-postotnom vlasništvu, neće biti emisije
novog kapitala, dok pripajanje ovisnog društva s ma-
njinskim dioničarima obično podrazumijeva emisiju
novih dionica / udjela stjecatelja. Pritom, ako je defi-
nirana nominalna vrijednost dionica / udjela, emiti-
rani temeljni dionički kapital treba zasebno iskazivati
od premija na emitirane dionice. Ako se spajaju dva
ovisna društva uz osnivanje novog društva, zasigurno
dolazi do emisije novih dionica / udjela kod stjecatelja.
Na strukturu i svotu ukupne glavnice također utje-
če i (ne)usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjek-
ta. Ako je prethodno realizirano spajanje rezultiralo
pozitivnim goodwillom, usvajanje perspektive kon-
trolirajućeg subjekta znači da će taj goodwill biti iska-
zan u aktivi stjecatelja, bez dodatnih usklađivanja na
pričuvama. U suprotnome, ako se stjecatelj ne odluči
na usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta bez
iskazivanja goodwilla, nužno je smanjiti pričuve stje-
catelja, i to upravo za svotu goodwilla. Time će uku-
pna imovina i glavnica stjecatelja biti manje u odnosu
na usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta.
Ako je prethodno realizirano spajanje prouzročilo
dobitak od povoljne kupnje, ona bi se uz usvajanje
perspektive kontrolirajućeg subjekta iskazala u okviru
zadržanog dobitka stjecatelja. U suprotnome, ako se
ne usvoji perspektiva kontrolirajućeg subjekta, došlo
bi do povećanja pričuva (umjesto zadržanog dobitka),
dok bi ukupna svota glavnice ostala ista kao i u slučaju
primjene perspektive kontrolirajućeg subjekta.
5. PRIMJERI SPAJANJA SUBJEKATA
PO ZAJEDNIČKOM KONTROLOM
5.1. PRIPAJANJE OVISNOG DRUŠTVA
U 100-POSTOTNOM VLASNIŠTVU
UZPOSTOJANJE GOODWILLA
Društvo X d.d. je u prvoj fazi transakcije poslovnog
spajanja kupilo 100 % dionica Y d.d., za svotu od 100
mil. kn, te je primjenom odredaba MSFI-ja 3 utvrđen
goodwill od 18 mil. kn. Donesena je odluka da se u
drugoj fazi Y d.d. pravno prema odredbama ZTD-a pri-
poji vladajućem društvu X d.d. Tablica 2 prikazuje od-
vojene financijske izvještaje X d.d.-a, Y d.d.-a te konso-
lidirane financijske izvještaje grupe X prije pripajanja.
KONTROLING
Sastavni dio praktične poslovne
ekonomije i računovodstva
Opseg: 620 str.
Autor: Prof. dr. Klaus ZIEGENBEIN,
IX. prerađeno i aktualizirano izdanje,
prijevod s njemačkog jezika
s a d a u nakladi RRiF- plus, Zagreb,
biblioteka RAČUNOVODSTVO
Narudžbenica na kraju časopisa
KOLOVOZ 2020. RRIF 61
R AČUNOVODS T VO

99 Tablica 2. Odvojeni i konsolidirani izvještaji članica grupe X prije pripajanja

X d.d. Y d.d. Eliminacija Konsolidirano
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje X grupa
Goodwill 0 0 18.000.0001 18.000.000
Građevinsko zemljište 25.000.000 10.000.000 35.000.000
Zgrade 80.000.000 50.000.000 130.000.000
Strojevi 200.000.000 110.000.000 310.000.000
Ulaganje u Y d.d. 100.000.000 0 100.000.000 0
Zalihe 43.000.000 24.000.000 67.000.000
Potraživanja od kupaca 22.000.000 11.000.000 33.000.000
Novac 11.000.000 4.000.000 15.000.000
Ukupna aktiva 481.000.000 209.000.000 608.000.000
Redovite dionice 30.000.000 20.000.000 20.000.000 30.000.000
Pričuve 42.000.000 25.000.000 25.000.000 42.000.000
Zadržani dobitak 74.000.000 37.000.000 37.000.000 74.000.000
Dugoročne obveze 200.000.000 95.000.000 295.000.000
Kratkoročne obveze 135.000.000 32.000.000 167.000.000
Ukupna pasiva 481.000.000 209.000.000 100.000.000 100.000.000 608.000.000
1 – Iskazivanje goodwilla

S ciljem provedbe druge faze poslovnog spajanja
izrađen je ugovor o pripajanju, koji su odobrile skup-
štine X d.d.-a i Y d.d.-a, prema kojemu se društvo Y d.d.
pripaja stjecatelju X d.d. Stjecatelj preuzima cjeloku-
pnu imovinu i obveze Y d.d.-a, dok se dionice Y d.d.
isknjižavaju iz aktive stjecatelja jer društvo prestaje
postojati. Za računovodstveni obračun primjenjuje se
metoda knjigovodstvene vrijednosti prednika te se raz-
matra knjiženje s i bez perspektive kontrolirajućeg su-
bjekta. Knjigovodstvene svote imovina i obveze Y d.d.-
a su identične fer svotama na dan spajanja, a jedino
otvoreno pitanje je iskazivanje goodwilla koji nije bio
iskazan u odvojenoj bilanci pravnog prednika (Y d.d.-
a), nego samo na razini konsolidirane bilance grupe X.

99 Tablica 3. Pripajanja Y d.d.-a s i bez usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta

Opcija 1: Usvajanje perspektive Opcija 2: Neusvajanje perspektive
Pozicija bilance kontrolirajućeg subjekta kontrolirajućeg subjekta Razlika
Duguje Potražuje X d.d. Duguje Potražuje X d.d.
Goodwill 18.000.0001 18.000.000 0 18.000.000
Građevinsko zemljište 10.000.000 35.000.000 10.000.000 35.000.000 0
Zgrade 50.000.000 130.000.000 50.000.000 130.000.000 0
Strojevi 110.000.000 310.000.000 110.000.000 310.000.000 0
Ulaganje u Y d.d. 0 100.000.000 0 0 100.000.000 0 0
Zalihe 24.000.000 67.000.000 24.000.000 67.000.000 0
Potraživanja od kupaca 11.000.000 33.000.000 11.000.000 33.000.000 0
Novac 4.000.000 15.000.000 4.000.000 15.000.000 0
Ukupna aktiva 608.000.000 590.000.000 18.000.000
Redovite dionice 30.000.000 30.000.000 0
Pričuve 42.000.000 18.000.0002 24.000.000 18.000.000
Zadržani dobitak 74.000.000 74.000.000 0
Dugoročne obveze 95.000.000 295.000.000 95.000.000 295.000.000 0
Kratkoročne obveze 32.000.000 167.000.000 32.000.000 167.000.000 0
Ukupna pasiva 227.000.000 227.000.000 608.000.000 227.000.000 227.000.000 590.000.000 18.000.000
1 – Iskazivanje goodwilla
2 – Umanjenje pričuva

Prva opcija knjiženja pripajanja polazi od tzv.
perspektive kontrolirajućeg subjekta, te se iskazuje
goodwill (18 mil. kn) nastao na dan spajanja kada
je X d.d. kupio 100 % dionica Y d.d.-a. U drugoj op-
ciji knjiženja pripajanja izostavljeno je evidentiranje
prije nastalog goodwilla te se prema metodi knjigo-
vodstvene vrijednosti prednika razlika između dane
naknade (ulaganja u dionice Y d.d.-a) od 100 mil. kn
i preuzete glavnice Y d.d.-a od 82 mil. kn mora iska-
zati kao smanjenje pričuva (18 mil. kn) stjecatelja.
Usporedbom te dvije opcije knjiženja dolazi se do
zaključka da će prva opcija rezultirati većom imovi-
nom i glavnicom stjecatelja, i to upravo za svotu prije
nastaloga goodwilla. U slučaju da je ovisno društvo
Y d.d. provelo tzv. „push down accounting“, goodwill
bi bio iskazan u bilanci Y d.d.-a uz povećanje revalo-
rizacijskih rezervi odnosno bilanca stjecatelja X d.d.
bi nakon pripajanja izgledala identično prvoj opciji
knjiženja pripajanja iz tablice 3.

62 RRIF KOLOVOZ 2020.

 R AČUNOVODS T VO

5.2. PRIPAJANJE OVISNOG DRUŠTVA U od povoljne kupnje u svoti od 26 mil. kn. Dobitak od
100-POSTOTNOM VLASNIŠTVU UZ povoljne kupnje iskazuje se kao prihod na razini kon-
POSTOJANJE DOBITKA OD POVOLJNE KUPNJE solidiranog dobitka i gubitka te posljedično povećava
Društvo A d.d. je u prvoj fazi transakcije spajanja konsolidirani zadržani dobitak. Tablica 4 prikazuje
steklo 100 % dionica B d.d.-a za svotu od 105 mil. kn odvojene financijske izvještaje A d.d.-a, B d.d.-a te
te je primjenom odredaba MSFI-ja 3 utvrđen dobitak konsolidirane financijske izvještaje grupe A.
99 Tablica 4. Odvojeni i konsolidirani izvještaji članica grupe A prije pripajanja
A d.d. B d.d. Eliminacija Konsolidirano
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje A grupa
Građevinsko zemljište 35.000.000 20.000.000 55.000.000
Zgrade 90.000.000 60.000.000 150.000.000
Strojevi 200.000.000 130.000.000 330.000.000
Ulaganje u B d.d. 105.000.000 0 105.000.000 0
Zalihe 43.000.000 26.000.000 69.000.000
Potraživanja od kupaca 22.000.000 12.000.000 34.000.000
Novac 11.000.000 5.000.000 16.000.000
Ukupna aktiva 506.000.000 253.000.000 654.000.000
Redovite dionice 50.000.000 60.000.000 60.000.000 50.000.000
Pričuve 42.000.000 28.000.000 28.000.000 42.000.000
Zadržani dobitak 74.000.000 43.000.000 43.000.000 26.000.0001 100.000.000
Dugoročne obveze 230.000.000 85.000.000 315.000.000
Kratkoročne obveze 110.000.000 37.000.000 147.000.000
Ukupna pasiva 506.000.000 253.000.000 131.000.000 131.000.000 654.000.000
1 – Iskazivanje dobitka od povoljne kupnje

Nakon stjecanja kontrole i povezivanja, donese- pripajanja primjenjuje se metoda knjigovodstvene

na je odluka da se B d.d. prema odredbama ZTD-a
pravno pripoji vladajućem društvu A d.d. S ciljem
provedbe druge faze izrađen je ugovor o pripaja-
nju, koji su odobrile skupštine A d.d.-a i B d.d.-a, a
prema kojemu se društvo B d.d. pripaja stjecatelju
A d.d. Stjecatelj preuzima svu imovinu i obveze B
d.d., dok se dionice B d.d. (105 mil. kn) isknjižavaju
iz aktive stjecatelja. Za računovodstveni obračun
vrijednosti prednika te se razmatra knjiženje s i bez
perspektive kontrolirajućeg subjekta. Knjigovod-
stvene svote imovine i obveze B d.d.-a su identič-
ne fer svotama na dan spajanja, a jedino otvoreno
pitanje je iskazivanje dobitka od povoljne kupnje,
koja nije iskazana u odvojenoj bilanci pravnog
prednika (B d.d.-a), nego samo na razini konsolidi-
rane bilance grupe A.

99 Tablica 5. Pripajanja B d.d.-a s i bez usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta

Opcija 1: Usvajanje perspektive Opcija 2: Neusvajanje perspektive
Pozicija bilance kontrolirajućeg subjekta kontrolirajućeg subjekta Razlika
Duguje Potražuje A d.d. Duguje Potražuje A d.d.
Građevinsko zemljište 20.000.000 55.000.000 20.000.000 55.000.000 0
Zgrade 60.000.000 150.000.000 60.000.000 150.000.000 0
Strojevi 130.000.000 330.000.000 130.000.000 330.000.000 0
Ulaganje u B d.d. 0 105.000.000 0 0 105.000.000 0 0
Zalihe 26.000.000 69.000.000 26.000.000 69.000.000 0
Potraživanja od kupaca 12.000.000 34.000.000 12.000.000 34.000.000 0
Novac 5.000.000 16.000.000 5.000.000 16.000.000 0
Ukupna aktiva 654.000.000 654.000.000 0
Redovite dionice 50.000.000 50.000.000 0
Pričuve 42.000.000 26.000.0002 68.000.000 -26.000.000
Zadržani dobitak 26.000.0001 100.000.000 74.000.000 26.000.000
Dugoročne obveze 85.000.000 315.000.000 85.000.000 315.000.000 0
Kratkoročne obveze 37.000.000 147.000.000 37.000.000 147.000.000 0
Ukupna pasiva 253.000.000 253.000.000 654.000.000 253.000.000 253.000.000 654.000.000 0
1 – Iskazivanje dobitka od povoljne kupnje
2 – Povećanje pričuva

Prva opcija knjiženja pripajanja polazi od tzv. per- ženja pripajanja izostavljeno je evidentiranje dobitka
spektive kontrolirajućeg subjekta te se iskazuje dobitak od povoljne kupnje (porast zadržanog dobitka) te se
od povoljne kupnje nastala na dan kada je A d.d. kupio prema metodi knjigovodstvene vrijednosti prednika
B d.d., i to u svoti od 26 mil. kn. U drugoj opciji knji- razlika (26 mil. kn) između dane naknade (ulaganja u

KOLOVOZ 2020. RRIF 63

R AČUNOVODS T VO

dionice B d.d.-a) od 105 mil. kn i preuzete glavnice B nja iskazan goodwill u svoti od 22,3 mil. kn. Dakle, u
d.d.-a od 131 mil. kn mora iskazati kao povećanje pri- prvoj fazi transakcije u rukama manjinskih dioniča-
čuva. Usporedbom te dvije opcije knjiženja dolazi se ra (NKI) ostalo je 200.000 dionica Y d.d.-a. Podatke o
do zaključka da se za razliku od prethodnog primjera s stanju glavnice i temeljenog kapitala za oba društva
goodwillom razlike ne javljaju u ukupnoj svoti imovine prije pripajanja prikazuje tablica 6:
i glavnice, nego samo u strukturi glavnice stjecatelja.
99 Tablica 6. Stanje glavnice i temeljenog kapitala X
5.3. PRIPAJANJE OVISNOG DRUŠTVA UZ d.d.-a i Y d.d.-a prije pripajanja
POSTOJANJE GOODWILLA I MANJINSKIH Stavka X d.d. Y d.d.
DIONIČARA Glavnica (kn) 168.000.000 83.000.000
U prethodna je dva primjera, prema ZTD-u, pri- Broj dionica ukupno 1.000.000 2.000.000
pajano ovisno društvo u 100-postotnom vlasništvu Broj dionica u vlasništvu NKI 0 200.000
stjecatelja te nije bilo emisije novog kapitala niti se Nominalna vrijed. dionica/udjela (kn) 60,00 10,00
izračunavao omjer zamjene dionica. Međutim, u
Knjigovodstvena vrijednost dionica /
praksi se može dogoditi pripajanje ovisnog društva udjela (kn) 168,00 41,50
u kojemu postoje manjinski dioničari, radi kojih se
mora povećati kapital stjecatelja, kao što se mora de- Tablica 7 prikazuje odvojene financijske izvještaje
finirati i omjer zamjene dionica pripojenog društva i X d.d.-a, Y d.d.-a te konsolidirane financijske izvje-
stjecatelja. Pretpostavka je da je društvo X d.d. kupilo štaje grupe X, uz iskazivanje goodwilla i NKI-a prema
1.800.000 dionica (90 %) od ukupno 2.000.000 dioni- MSFI-ju 3. NKI je mjeren prema udjelu (10 %) u fer
ca društva Y d.d.-a za 97 mil. kn te je na dan stjeca- vrijednosti neto-imovine Y d.d.-a.
99 Tablica 7. Odvojeni i konsolidirani izvještaji članica grupe X prije pripajanja
X d.d. Y d.d. Eliminacija NKI Konsolidirano
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje Svota (kn) grupa X
Goodwill 0 0 22.300.0001 22.300.000
Građevinsko zemljište 35.000.000 20.000.000 55.000.000
Zgrade 90.000.000 70.000.000 160.000.000
Strojevi 210.000.000 120.000.000 330.000.000
Ulaganje u Y d.d. 97.000.000 0 97.000.000 0
Zalihe 45.000.000 34.000.000 79.000.000
Potraživanja od kupaca 23.000.000 15.000.000 38.000.000
Novac 8.000.000 4.000.000 12.000.000
Ukupna aktiva 508.000.000 263.000.000 696.300.000
Redovite dionice 60.000.000 20.000.000 18.000.000 2.000.000 60.000.000
Pričuve 44.000.000 25.000.000 22.500.000 2.500.000 44.000.000
Zadržani dobitak 64.000.000 38.000.000 34.200.000 3.800.000 64.000.000
NKI 0 0 8.300.0002 8.300.000
Dugoročne obveze 205.000.000 127.000.000 332.000.000
Kratkoročne obveze 135.000.000 53.000.000 188.000.000
Ukupna pasiva 508.000.000 263.000.000 97.000.000 97.000.000 696.300.000
1 – Iskazivanje goodwilla
2 – Iskazivanje NKI-a (10 % od fer vrijednosti neto-imovine Y d.d.-a)

Uprava X d.d. donijela je odluku o restrukturiranju 99 Tablica 8. Izračuni vezani uz omjer zamjene
poslovanja grupe X kroz pripajanje Y d.d.-a, izrađen dionica i emisiju kapitala X d.d.-a
je ugovor o pripajanju koji su odobrile skupštine X
Stavka X d.d. Y d.d.
d.d.-a i Y d.d.-a. Društvo X d.d. prema ugovoru o pri-
pajanju X d.d.-a preuzima svu imovinu i obveze Y DCF procjena (kn/dionica) 155,00 50,00
d.d.-a, dok se novi temeljni kapital X d.d.-a emitira Omjer zamjene dionica (Y d.d. : X d.d.) 0,322580
samo za preuzimanje 200.000 dionica Y d.d.-a koje Broj emitiranih dionica X d.d. 64.516
drže manjinski dioničari. Ključni element ugovora je Porast temeljnog kapital X d.d. (kn) 3.870.960
omjer zamjene dionica za manjinske dioničare koji Porast premija na emitirane dionice X d.d. (kn) 6.129.020
proizlazi iz metode primijenjene za procjenu vrijed-
Ukupan porast glavnice zbog emisije dionica X d.d. (kn) 9.999.980
nosti dionica društava koja se spajaju. Pretpostavit
će se da je kao metoda za procjenu primijenjena me- Iz prethodno navedenih izračuna proizlazi da je
toda vrednovanja na temelju slobodnoga novčanog vrijednost dionice X d.d. procijenjena na 155,00 kn,
toka (metoda DCF) te su utvrđene vrijednosti i omjer vrijednost dionice Y d.d. na 50,00 kn, iz čega proizla-
zamjene dionica, što je prikazano u sljedećoj tablici. zi omjer zamjene od 0,322580. Društvo X d.d. će za
preuzetih 200.000 dionica društva Y d.d. koje vrijede
rrif.hr 10.000.000 kn manjinskim dioničarima dati 64.516
novih dionica X d.d.-a koje vrijede 9.999.980 kn, dok

64 RRIF KOLOVOZ 2020.

 R AČUNOVODS T VO

će razlika od 20 kn biti isplaćena u gotovini. Razlika Prema ugovoru o pripajanju stjecatelj X d.d. preuzi-
od 20 kn javlja se kao posljedica zaokruživanja bro- ma svu imovinu i obveze Y d.d.-a, dok se dionice Y d.d.
ja novih dionica X d.d.-a na prvu nižu cijelu brojku. isknjižavaju iz aktive stjecatelja. Za računovodstveni
Emisijom 64.516 dionica X d.d.-a dolazi do povećanja obračun pripajanja primjenjuje se metoda knjigovod-
temeljnog kapitala za 3.870.960 kn (prema nominal- stvene vrijednosti prednika te se razmatra knjiženje s
noj cijeni od 60 kn/dionica) i premija na emitirane i bez perspektive kontrolirajućeg subjekta. Knjigovod-
dionice za 6.129.020 kn (prema razlici između fer ci- stvene svote imovine i obveze Y d.d.-a su identične fer
jene i nominalne cijene od 95 kn/dionica). Nakon pri- svotama na dan spajanja, a jedino otvoreno pitanje
pajanja i emisije novoga temeljnog kapitala X d.d.-a predstavlja iskazivanje goodwilla koji nije bio iskazan
u vlasničkoj strukturi tog društva pojavljuju se i mali u odvojenoj bilanci pravnog prednika (Y d.d.-a), nego
dioničari koji drže 5,71 % od ukupnog broja dionica. samo u konsolidiranoj bilance grupe X.
99 Tablica 9. Pripajanja Y d.d.-a s i bez usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta
Opcija 1: Usvajanje perspektive Opcija 2: Neusvajanje perspektive
Pozicija bilance kontrolirajućeg subjekta kontrolirajućeg subjekta Razlika
Duguje Potražuje X d.d. Duguje Potražuje X d.d.
Goodwill 22.300.0001 22.300.000 0 22.300.000
Građevinsko zemljište 20.000.000 55.000.000 20.000.000 55.000.000 0
Zgrade 70.000.000 160.000.000 70.000.000 160.000.000 0
Strojevi 120.000.000 330.000.000 120.000.000 330.000.000 0
Ulaganje u Y d.d. 0 97.000.000 0 0 97.000.000 0 0
Zalihe 34.000.000 79.000.000 34.000.000 79.000.000 0
Potraživanja od kupaca 15.000.000 38.000.000 15.000.000 38.000.000 0
Novac 3.999.980 11.999.980 3.999.980 11.999.980 0
Ukupna aktiva 696.299.980 673.999.980 22.300.000
Redovite dionice 3.870.960 63.870.960 3.870.960 63.870.960 0
Premije na emitirane
6.129.020 6.129.020 6.129.020 6.129.020 0
dionice
Pričuve 1.700.0002 42.300.000 24.000.0003 20.000.000 22.300.000
Zadržani dobitak 64.000.000 64.000.000 0
Dugoročne obveze 127.000.000 332.000.000 127.000.000 332.000.000 0
Kratkoročne obveze 53.000.000 188.000.000 53.000.000 188.000.000 0
Ukupna pasiva 286.999.980 286.999.980 696.299.980 286.999.980 286.999.980 673.999.980 22.300.000
1 – Iskazivanje goodwilla
2 – Smanjenje pričuva zbog pozitivne razlike između vrijednosti dionica X d.d.-a danih NKI-u i udjela NKI-a u glavnici Y d.d.-a
3 – Smanjenje pričuva zbog razlika između naknade i udjela u glavnici Y d.d.-a + zbog razlika vezanih uz NKI

Prva opcija knjiženja pripajanja iskazuje goodwill bitak od povoljne kupnje u svoti od 16,1 mil. kn. Da-
(22,3 mil. kn) nastao na dan kada je X d.d. kupio 90 % kle, u rukama manjinskih dioničara ostalo je 600.000
dionica Y d.d.-a te se rezerve stjecatelja X d.d.-a sma- dionica B d.d.-a. Podatke o stanju glavnice i temelje-
njuju samo zbog nastale razlike (1,7 mil. kn) između nog kapitala za oba društva prije pravnog pripajanja
vrijednosti novih dionica X d.d.-a (10 mil. kn) koje prikazuje tablica 10.
je dobio NKI i udjela NKI-a u glavnici Y d.d.-a prije
pripajanja (8,3 mil. kn). U drugoj opciji knjiženja pri- 99 Tablica 10. Stanje glavnice i temeljenog kapitala
pajanja izostavljeno je evidentiranje prije nastaloga A d.d.-a i B d.d.-a prije pripajanja
goodwilla od 22,3 mil. kn te se prema metodi knji- Stavka A d.d. B d.d.
govodstvene vrijednosti prednika cjelokupna razlika Glavnica (kn) 211.000.000 129.000.000
između zbroja dane naknade (ulaganja u dionice Y Broj dionica ukupno 1.000.000 6.000.000
d.d.-a od 97 mil. kn) i vrijednosti novih dionica X d.d.-
Broj dionica u vlasništvu NKI 0 600.000
a (10 mil. kn) koje je dobio NKI te preuzetog udjela
glavnici Y d.d.-a (74,4 mil. kn) i isknjiženog NKI-a (8,3 Nominalna vrijednost dionica / udjela (kn) 100,00 10,00
mil. kn) mora iskazati kao smanjenje pričuva (24 mil. Knjigovodstvena vrijednost dionica /
udjela (kn) 211,00 21,50
kn). Usporedbom te dvije opcije knjiženja pripajanja
dolazi se do zaključka da će iskazivanje goodwilla re- Tablica 11 prikazuje odvojene financijske izvještaje
zultirati većom imovinom i glavnicom stjecatelja, i to A d.d.-a, B d.d.-a te konsolidirane financijske izvješta-
upravo za svotu goodwilla. je grupe A, uz iskazivanje dobitka od povoljne kupnje
i NKI-a prema MSFI-ju 3. NKI je mjeren prema udjelu
5.4. PRIPAJANJE OVISNOG DRUŠTVA UZ (10 %) u fer vrijednosti neto-imovine B d.d.-a.
POSTOJANJE DOBITKA OD POVOLJNE
KUPNJE I MANJINSKIH DIONIČARA Za narudžbe i pretplatu molimo javiti se na broj
Pretpostavka je da je društvo A d.d. kupilo 5.400.000
dionica (90 %) od ukupno 6.000.000 dionica društva
(01)/4699-760, mob. 099/4699-760
B d.d. za 100 mil. kn te je na dan spajanja iskazan do- e-adresu: rrif@rrif.hr

KOLOVOZ 2020. RRIF 65

 R AČUNOVODS T VO

99 Tablica 11. Odvojeni i konsolidirani izvještaji članica grupe A prije pripajanja

A d.d. B d.d. Eliminacija NKI Konsolidirano
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje Svota (kn) grupa A
Građevinsko zemljište 35.000.000 17.000.000 52.000.000
Zgrade 90.000.000 77.000.000 167.000.000
Strojevi 250.000.000 130.000.000 380.000.000
Ulaganje u B d.d. 100.000.000 0 100.000.000 0
Zalihe 43.000.000 34.000.000 77.000.000
Potraživanja od kupaca 22.000.000 21.000.000 43.000.000
Novac 11.000.000 5.000.000 16.000.000
Ukupna aktiva 551.000.000 284.000.000 735.000.000
Redovite dionice 100.000.000 60.000.000 54.000.000 6.000.000 100.000.000
Pričuve 47.000.000 33.000.000 29.700.000 3.300.000 47.000.000
Zadržani dobitak 64.000.000 36.000.000 32.400.000 16.100.0001 3.600.000 80.100.000
NKI 0 0 12.900.0002 12.900.000
Dugoročne obveze 200.000.000 93.000.000 293.000.000
Kratkoročne obveze 140.000.000 62.000.000 202.000.000
Ukupna pasiva 551.000.000 284.000.000 116.100.000 116.100.000 735.000.000
1 – Iskazivanje dobitka od povoljne kupnje
2 – Iskazivanje NKI-a (10 % od fer vrijednosti neto-imovine B d.d.-a)

Uprava A d.d.-a donijela je odluku o restrukturira- Iz prethodno navedenih izračuna proizlazi da je

nju poslovanja grupe A kroz pripajanje B d.d.-a, izra- vrijednost dionice A d.d.-a procijenjena na 250,00 kn,
đen je ugovor o pripajanju koji su odobrile skupštine vrijednost dionice B d.d.-a na 33,00 kn, iz čega pro-
A d.d. i B d.d. A d.d. Prema ugovoru o pripajanju A izlazi omjer zamjene od 0,132. Dakle, društvo A d.d.
d.d. preuzima svu imovinu i obveze B d.d.-a, dok se će za preuzetih 600.000 dionica društva B d.d., koje
novi temeljni kapital A d.d.-a emitira samo za razmje- vrijede 19.800.000 kn, dati manjinskim dioničarima
nu 600.000 dionica B d.d.-a koje su prije pripajanja iz B d.d.-a 79.200 dionica A d.d.-a koje također vri-
držali manjinski dioničari. Ključni element ugovora jede 19.800.000 kn bez dodatne isplate u gotovini.
je omjer zamjene dionica za manjinske dioničare koji Emisijom 79.200 dionica A d.d. dolazi do povećanja
proizlazi iz metode primijenjene za procjenu vrijed- temeljnog kapitala A d.d.-a za 7.920.000 kn (prema
nosti dionica. Pretpostavit će se da je kao metoda za nominalnoj cijeni od 100 kn/dionica) i premija na
procjenu primijenjena metoda vrednovanja na teme- emitirane dionice za 11.880.000 (prema razlici izme-
lju slobodnog novčanog toka (metoda DCF) za oba đu fer cijene i nominalne cijene od 150 kn/dionica).
društva te su utvrđene vrijednosti i omjer zamjene Nakon emisije novog kapitala A d.d.-a u njegovoj se
vlasničkoj strukturi pojavljuju mali dioničari koji
dionica, kako pokazuje sljedeća tablica.
drže 6,84 % od ukupnog broja dionica.
99 Tablica 12. Izračuni vezani uz omjer zamjene Stjecatelj A d.d. preuzima svu imovinu i obveze
dionica i emisiju kapitala A d.d.-a B d.d.-a, dok se dionice B d.d.-a isknjižuju iz aktive
stjecatelja. Za računovodstveni obračun pripajanja
Stavka A d.d. B d.d. primjenjuje se metoda knjigovodstvene vrijednosti
Procjena DCF (kn/dionica) 250,00 33,00 prednika te se razmatra knjiženje s i bez perspektive
Omjer zamjene dionica (B d.d. : A d.d.) 0,132000 kontrolirajućeg subjekta. Knjigovodstvene svote imo-
Broj emitiranih dionica A d.d.-a 79.200,00 vine i obveze B d.d.-a su identične fer svotama na dan
spajanja, a jedino otvoreno pitanje predstavlja iskazi-
Porast temeljnog kapital A d.d.-a (kn) 7.920.000
vanje dobitka od povoljne kupnje koja nije bila iska-
Porast premija na emitirane dionice A d.d.-a (kn) 11.880.000
zana u odvojenoj bilanci pravnog prednika (B d.d.),
Ukupan porast glavnice zbog emisije dionica A d.d.-a (kn) 19.800.000 nego samo u konsolidiranoj bilance A grupe.
99 Tablica 13. Pripajanja B d.d.-a s i bez usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta
Opcija 1: Usvajanje perspektive Opcija 2: Neusvajanje perspektive
Pozicija bilance kontrolirajućeg subjekta kontrolirajućeg subjekta Razlika
Duguje Potražuje A d.d. Duguje Potražuje A d.d.
Građevinsko zemljište 17.000.000 52.000.000 17.000.000 52.000.000 0
Zgrade 77.000.000 167.000.000 77.000.000 167.000.000 0
Strojevi 130.000.000 380.000.000 130.000.000 380.000.000 0
Ulaganje u B d.d. 0 100.000.000 0 0 100.000.000 0 0
Zalihe 34.000.000 77.000.000 34.000.000 77.000.000 0
Potraživanja od kupaca 21.000.000 43.000.000 21.000.000 43.000.000 0
Novac 5.000.000 16.000.000 5.000.000 16.000.000 0
Ukupna aktiva 735.000.000 735.000.000 0

66 RRIF KOLOVOZ 2020.

 R AČUNOVODS T VO

Opcija 1: Usvajanje perspektive Opcija 2: Neusvajanje perspektive

Pozicija bilance kontrolirajućeg subjekta kontrolirajućeg subjekta Razlika
Duguje Potražuje A d.d. Duguje Potražuje A d.d.
Redovite dionice 7.920.000 107.920.000 7.920.000 107.920.000 0
Premije na emitirane
11.880.000 11.880.000 11.880.000 11.880.000 0
dionice
Pričuve 6.900.0002 40.100.000 6.900.0002 16.100.0003 56.200.000 -16.100.000
Zadržani dobitak 16.100.000 1
80.100.000 64.000.000 16.100.000
NKI 0 0 0
Dugoročne obveze 93.000.000 293.000.000 93.000.000 293.000.000 0
Kratkoročne obveze 62.000.000 202.000.000 62.000.000 202.000.000 0
Ukupna pasiva 290.900.000 290.900.000 735.000.000 290.900.000 290.900.000 735.000.000 0
1 – Iskazivanje dobitka od povoljne kupnje
2 – Smanjenje pričuva zbog pozitivne razlike između vrijednosti dionica A d.d.-a danih NKI-u i udjela NKI-a u glavnici B d.d.-a
3 – Povećanje pričuva zbog razlika između naknade i udjela u glavnici B d.d.-a

Prva opcija knjiženja pripajanja iskazuje dobitak od ka ne javlja u ukupnoj svoti imovine i glavnice, nego
povoljne kupnje (16,1 mil. kn) nastao na dan kada je A samo u strukturi glavnice preuzimatelja A d.d.
d.d. kupio 90 % dionica B d.d.-a te se rezerve stjecatelja
A d.d. smanjuju samo zbog nastale razlike (6,9 mil. kn) 5.5. SPAJANJE DVAJU OVISNIH DRUŠTAVA
između vrijednosti dionica A d.d. (19,8 mil. kn) koje je U 100-POSTOTNOM VLASNIŠTVU UZ
dobio NKI i udjela NKI-a u glavnici B d.d.-a prije pripa- GOODWILL I FORMIRANJE NOVOGA OVISNOG
janja (12,9 mil. kn). U drugoj opciji knjiženja pripaja- DRUŠTVA STJECATELJA
nja izostavljeno je evidentiranje prije nastalog dobitka Društvo Alfa d.d. je 100 % vlasnik dionica u društvu
od povoljne kupnje od 16,1 mil. kn te se prema metodi A d.d. za koje je plaćeno 110 mil. kn, te je primjenom
knjigovodstvene vrijednosti prednika razlika između odredaba MSFI-ja 3 utvrđen goodwill od 10 mil. kn.
zbroja dane naknade (ulaganja u dionice B d.d.-a od Nadalje, Alfa d.d. je i 100-postotni vlasnik dionica u
100 mil. kn) i udjela u glavnici B d.d.-a (116,1 mil. kn) društvu B d.d. za koje je plaćeno 45 mil. kn te je na
iskazuje kao povećanje pričuva (16,1 mil. kn). Smanje- dan stjecanja utvrđen goodwill od 15 mil. kn. Tablica
nje pričuva zbog isknjižavanja udjela NKI-u u B d.d. 14 prikazuje odvojene financijske izvještaje Alfa d.d.-
identično je prvoj opciji. Usporedbom te dvije opcije a, A d.d.-a, B d.d.-a te konsolidirane financijske izvje-
knjiženja pripajanja dolazi se do zaključka da se razli- štaje grupe Alfa prije spajanja.
99 Tablica 14. Odvojeni i konsolidirani izvještaji članica grupe Alfa prije spajanja
Alfa d.d. A d.d. B d.d. Eliminacija Konsolidirano
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje grupa Alfa
Goodwill 0 0 0 25.000.0001 25.000.000
Zemljište 55.000.000 13.000.000 5.000.000 0 73.000.000
Proizvodni pogon 100.000.000 40.000.000 10.000.000 0 150.000.000
Strojevi i oprema 300.000.000 140.000.000 40.000.000 0 480.000.000
Ulaganje u A d.d. 110.000.000 0 0 0 110.000.000 0
Ulaganje u B d.d. 45.000.000 0 0 0 45.000.000 0
Zalihe 43.000.000 14.000.000 8.000.000 0 65.000.000
Potraživanja od kupaca 22.000.000 11.000.000 6.000.000 0 39.000.000
Novac 10.000.000 5.000.000 3.000.000 0 18.000.000
Ukupna aktiva 685.000.000 223.000.000 72.000.000 850.000.000
Temeljni kapital 145.000.000 50.000.000 10.000.000 60.000.000 145.000.000
Pričuve 40.000.000 25.000.000 5.000.000 30.000.000 40.000.000
Zadržani dobitak 110.000.000 25.000.000 15.000.000 40.000.000 110.000.000
Dugoročne obveze 235.000.000 90.000.000 23.000.000 348.000.000
Kratkoročne obveze 155.000.000 33.000.000 19.000.000 207.000.000
Ukupna pasiva 685.000.000 223.000.000 72.000.000 155.000.000 155.000.000 850.000.000
1 - Iskazivanje goodwilla

Uprava Alfa d.d.-a donijela je odluku o restruk-
turiranju poslovanja grupe Alfa spajanjem ovisnih
društava A d.d. i B d.d., uz osnivanje novog druš-
tva stjecatelja AB d.d., koji će nakon spajanja biti u
100-postotnom vlasništvu Alfa d.d.-a. Izrađen je ugo-
vor o spajanju koji su odobrile skupštine svih društa-
va koja se spajaju, a prema kojem AB d.d. preuzima
svu imovinu i obveze A d.d.-a i B d.d.-a, dok 100-po-
stotnom vlasniku dionica spojenih društava – Alfa
d.d.-u u transakciji daje svoje novoemitirane dionice.
Ključni element ugovora o spajanju je omjer zamje-
ne dionica koji proizlazi iz metode primijenjene za
procjenu vrijednosti dionica. Pretpostavit će se da je
kao metoda za procjenu primijenjena metoda vred-
novanja na temelju slobodnoga novčanog toka (DCF
metoda) za sva tri društva te su utvrđene vrijednosti

KOLOVOZ 2020. RRIF 67

 R AČUNOVODS T VO

dionica, omjeri zamjene dionica i promjene kapitala Društvo Alfa d.d. će na temelju omjera zamjene
stjecatelja, kako prikazuje sljedeća tablica. od 0,580247 za 500.000 dionica u društvu A d.o.o do-
biti 290.124 nove dionice društva AB d.d. koje vrijede
99 Tablica 15. Izračuni vezani uz omjer zamjene 117,5 mil. kn. Vrijednost dionica B d.d.-a procijenje-
dionica i emisiju kapitala AB d.d.-a na je na 170,00 kn, iz čega proizlazi omjer zamjene
AB d.o.o od 0,419753. Društvo Alfa d.d. će za 200.000 dionica
Stavka A d.d. B d.d. u društvu B d.o.o. dobiti 83.951 novih dionica društva
ukupno
Procjena DCF (kn/dionica) 235,00 170,00 405,00 AB d.d. koji vrijede 33,99 mil. kn. Izdavanjem ukupno
Omjer zamjene dionica 0,580247 0,419753 –
374.074 novih dionica kod stjecatelja AB d.d.-a dolazi
do povećanja temeljnog kapitala za 59,85 mil. kn (pre-
Broj emitiranih dionica
AB d.d.-a 290.124 83.951 374.074 ma nominalnoj cijeni od 160 kn/dionica) i pričuva iz
kapitala za 91,64 mil. kn (prema razlici između fer ci-
Porast temeljnog kapital
AB d.d.-a (kn) 46.419.760 13.432.096 59.851.856 jene i nominalne cijene dionice), odnosno ukupno je
emitiran novi kapital od 151,5 mil. kn. Nakon emisije
Porast pričuva iz kapitala
AB d.d.-a (kn) 71.080.258 20.567.897 91.648.155 novog kapitala AB d.d.-a u njegovoj se vlasničkoj struk-
Ukupan porast glavnice
turi kao 100-postotni vlasnik pojavljuje Alfa d.d., koja
zbog dionica AB d.d.-a (kn) 117.500.018 33.999.993 151.500.011 je prije spajanja bila 100-postotni vlasnik spojenih ovi-
snih društava. Dakle, vlasnička struktura iz spojenih
Iz prethodno navedenih izračuna proizlazi da je društva idealno je preslikana u društvo stjecatelja.
vrijednost dionica A d.o.o.-a procijenjena na 235,00 Stjecatelj AB d.d. preuzima svu imovinu i obveze A
kn, vrijednost dionica stjecatelja AB d.d.-a na 405,00 d.d.-a i B d.d.-a, dok se njihove dionice isknjižavaju iz
kn, iz čega proizlazi omjer zamjene od 0,580247. aktive bilance vlasnika Alfa d.d. Za računovodstveni
S obzirom na to da je društvo AB d.d. tek osnova- obračun spajanja kod stjecatelja se primjenjuje me-
no, ono nema poslovnu povijest te se sve procjene toda knjigovodstvene vrijednosti prednika, prema
njegova poslovanja i izračunana vrijednost dionica kojoj se sva imovina i obveze preuzimaju prema zate-
temelje na procjenama poslovanja za A d.d. i B d.d. čenim knjigovodstvenim iznosima bez usvajanje per-
(čije poslovanje preuzima AB d.d.). Radi jednostav- spektive kontrolirajućeg subjekta, odnosno bez iska-
nosti primjera, vrijednost dionica AB d.d.-a pred- zivanja goodwilla koji je iskazalo društvo Alfa d.d. na
stavlja zbroj vrijednosti dionica društava A d.d. i B razini konsolidacije. Razlike između dane naknade
d.d. koja se spajaju. U određenim situacijama vri- (emitiranih dionica AB d.d.-a) i udjela u neto-imovini
jednost spojenog subjekta može biti i veća od vrijed- spojenih društava iskazuje se u pričuvama kod stje-
nosti subjekata koji se gase zbog realizacije sinergija catelja AB d.d. S obzirom na to da je fer vrijednost da-
u poslovanju (najčešće eliminacije troškova funkcija nih dionica 151,5 mil. kn, a vrijednost preuzete neto-
koje se preklapaju, iskorištenja poreznih gubitaka, imovine 130 mil. kn, javlja se razlika od 21,5 mil. kn
povoljnijih uvjeta nabave itd.). koja predstavlja smanjenje pričuva.
99 Tablica 16. Knjiženje spajanja kod stjecatelja AB d.d. bez usvajanje perspektive kontrolirajućeg subjekta
A d.d. B d.d. Spajanje AB d.d.
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje Svota (kn)
Zemljište 13.000.000 5.000.000 18.000.000 18.000.000
Proizvodni pogon 40.000.000 10.000.000 50.000.000 50.000.000
Strojevi i oprema 140.000.000 40.000.000 180.000.000 180.000.000
Zalihe 14.000.000 8.000.000 22.000.000 22.000.000
Potraživanja od kupaca 11.000.000 6.000.000 17.000.000 17.000.000
Novac 5.000.000 3.000.000 8.000.000 8.000.000
Ukupna aktiva 223.000.000 72.000.000 295.000.000
Temeljni kapital 50.000.000 10.000.000 59.851.8561 59.851.856
Pričuve 25.000.000 5.000.000 21.500.011 3
91.648.1552 70.148.144
Zadržani dobitak 25.000.000 15.000.000 0
Dugoročne obveze 90.000.000 23.000.000 113.000.000 113.000.000
Kratkoročne obveze 33.000.000 19.000.000 52.000.000 52.000.000
Ukupna pasiva 223.000.000 72.000.000 316.500.011 316.500.011 295.000.000
1 – Evidencija temeljnog kapitala AB d.d.-a – do nominalne svote
2 – Evidencija pričuva iz kapitala AB d.d.-a – više od nominalne svote
3 - Smanjenje pričuva zbog pozitivne razlike između vrijednosti dionica AB d.d.-a i udjela u neto-imovini spojenih društava

pretplatite se na elektroničko izdanje svojih omiljenih stručnih časopisa

više na rrif.hr

68 RRIF KOLOVOZ 2020.

 R AČUNOVODS T VO

U ovom primjeru ovisno društvo nije pripojeno smanjenje goodwilla na razini konsolidiranih iz-
vladajućem društvu kao u prethodnim primjerima, vještaja grupe Alfa.
nego je vladajuće društvo umjesto dionica u dvama
spojenim ovisnim društvima dobilo nove dionice iz 99 Tablica 17. Evidencija spajanja kod vladajućeg
društva stjecatelja AB d.d.-a. Stoga Alfa d.d. mora društva Alfa d.d.
isknjižiti stare dionice od 155 mil. kn, uknjižiti nove
Red. Svote (kn)
dionice u svoti od 151,5 mil. kn, odnosno mora Opis knjiženja Konto
br. Duguje Potražuje
iskazati rashode za utvrđenu razliku. Gubitak na
vrijednostima dionica rezultat je primjene metode 1. Ulaganje u AB d.d. 60003 151.500.011
DCF i cijelog niza pretpostavki (stopa rasta slobod- Vrijednosno usklađenje
noga novčanog toka, diskontna stopa, terminalna ulaganja u dionice 47820 3.499.990
Ulaganje u A d.d. 06001 110.000.000
vrijednost, trošak kapitala itd.), iz čega je proizišlo
Ulaganje u B d.d. 06002 45.000.000
da je fer vrijednost dionica dobivenih od stjecatelja Za spajanje ovisnih društva
manja od cijene koja je stvarno plaćena za spoje- i ulaganje u AB d.d.
na društva. Taj je gubitak prema Zakonu o porezu Ukupno 155.000.000 155.000.000
na dobit (čl. 10. i čl. 20.h. st. 5.) porezno nepriznati
rashod. Da su spojena društva ostala samostalna, S obzirom na to da je Alfa d.d. nakon transakcije
do sličnog bi zaključka Alfa d.d. vjerojatno došla postala vladajuće društvo u odnosu na AB d.d., po-
primjenom testa na smanjenje goodwilla prema trebno je izraditi i konsolidiranu bilancu grupe Alfa,
MRS-u 36, ali bi se rashod smanjenja pojavio kao što je prikazano tablicom 18:
99 Tablica 18. Odvojeni i konsolidirani izvještaji članica grupe Alfa nakon spajanja
Alfa d.d. AB d.d. Eliminacija Konsolidirano
Pozicija bilance
Svota (kn) Svota (kn) Duguje Potražuje grupa Alfa
Goodwill 0 0 21.500.0111 21.500.011
Zemljište 55.000.000 18.000.000 73.000.000
Proizvodni pogon 100.000.000 50.000.000 150.000.000
Strojevi i oprema 300.000.000 180.000.000 480.000.000
Ulaganje u AB d.d. 151.500.011 0 151.500.011 0
Zalihe 43.000.000 22.000.000 65.000.000
Potraživanja od kupaca 22.000.000 17.000.000 39.000.000
Novac 10.000.000 8.000.000 18.000.000
Ukupna aktiva 681.500.011 295.000.000 846.500.011
Temeljni kapital 145.000.000 59.851.856 59.851.856 145.000.000
Pričuve 40.000.000 70.148.144 70.148.144 40.000.000
Zadržani dobitak 106.500.011 0 106.500.011
Dugoročne obveze 235.000.000 113.000.000 348.000.000
Kratkoročne obveze 155.000.000 52.000.000 207.000.000
Ukupna pasiva 681.500.011 295.000.000 151.500.011 151.500.011 846.500.011
1 – Iskazivanje goodwilla nakon spajanja i vrijednosnog usklađenja

Iz prethodne tablice može se vidjeti da je vladajuće 6. ZAKLJUČAK

društvo Alfa d.d. u postupku konsolidacije eliminira-
lo ulaganje u ovisno društvo AB d.d. uz priznavanje
njegove imovine, obveza i goodwilla. Goodwill koji je
iskazan na razini konsolidiranih financijskih izvješta-
ja grupe Alfa posljedica je „pravih poslovnih spajanja“
prije obračunanih prema MSFI-ju 3 / HSFI-ju 2 u koji-
ma je Alfa d.d. kupila dionice pravnih prednika A d.d.
i B d.d. te je iskazan goodwill u svoti od 25 mil. kn. S
obzirom na to da su preuzeta poslovanja iz društava A
d.d. i B d.d. u spajanju ovisnih društava prema ZTD-u
prenesena u novo društvo AB d.d., taj izvorni goodwill
nije nestao nego se i dalje odnosi na poslovanje novo-
nastalog društva AB d.d. Međutim, zbog izvršenih pro-
cjena vrijednosti poslovanja A d.d. i B d.d. u trenutku
spajanja, prema ZTD-u, na temelju metode DCF vri-
jednost goodwilla na razni konsolidiranih financijskih
izvještaja mora biti smanjena za 3,49 mil. kn.
rrif.hr
Provedba svakoga poslovnog spajanja, pa tako i
spajanja subjekata pod zajedničkom kontrolom, pred-
stavlja složen postupak koji mora uzeti u razmatranje
sve relevantne pravne, porezne i računovodstvene as-
pekte transakcije. S obzirom na to da nadležni HSFI 2
sugerira, MSFI 3 ne zabranjuje, a poslovna praksa po-
znaje metodu knjigovodstvene vrijednosti prednika,
ona se predlaže kao prikladna računovodstvena me-
toda za obračun spajanja subjekata pod zajedničkom
kontrolom. Iako u stručnoj literaturi postoje različita
tumačenja primjene te metode u njezinom osnovnom
obliku, sva se imovina i obveze iz pripojenih / spojenih
društava prenose prema zatečenim knjigovodstvenim
svotama, dok se sve razlike između troška ulaganja i
udjela u glavnici pripojenih / spojenih društava iska-
zuju kao povećanja ili smanjenja pričuva preuzima-
telja. Takav se pristup preporučuje zbog svih mikro,
malih i srednjih poduzetnika koji primjenjuju HSFI-
je zbog jednostavnosti i manjih problema vezanih uz
obračun poreza na dobitak. Međutim, velika društva

KOLOVOZ 2020. RRIF 69

R AČUNOVODS T VO
koja primjenjuju MSFI-je, koja kotiraju na burzi i, pri-
mjerice, žele iskazati fer vrijednost imovine, obveza i
glavnice, mogu usvojiti perspektivu kontrolirajućeg
subjekata i iskazati preuzetu imovinu, obveze, go-
odwill / dobitak od povoljne kupnje prema iznosima
koji bi se pojavili na razini konsolidacije. Takav pristup
rezultira drukčijim svotama i strukturom imovine i
glavnice u odnosu na osnovni model primjene knji-
70 RRIF KOLOVOZ 2020.
govodstvene vrijednosti prednika. S obzirom na to da
se transakcije pripajanja / spajanja iskazuju na razini
odvojenih, nekonsolidiranih financijskih izvještaja
koji služe kao podloga za oporezivanje (porezom na
dobitak, PDV-om itd.), važno je strukturirati transak-
ciju tako da se minimaliziraju porezne obveze, ko-
rištenjem poreznih povlastica i oslobođenja koja su
predviđena poreznom regulativom.