STATUSNE PROMJENE DRUTVA O statusnoj promjeni dionikog drutva je rije kada odlukom dionikog drutva doe do takvih pravnih

promjena nakon kojih se ono s obzirom na prijanja obiljeja vie ne moe smatrati istim dionikim drutvom. Ovisno o tome o kojoj je statusnoj promjeni rije ovisi hoe li ili nee dioniko drutvo biti ista pravna osoba, o emu slobodno odluuju drutva koja sudjeluju u statusnoj promjeni, na koju ih se ne moe prisiliti, ali im se ona moe zabraniti, primjerice u kaznenom postupku, koji se vodi na temelju Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela sud moe po slubenoj dunosti ili na prijedlog dravnog odvjetnika rjeenjem zabraniti statusne promjene koje bi mogle dovesti do prestanka okrivljene osobe, zbog toga da se statusnom promjenom ne izbjegne odgovornost pravne osobe, jer nakon prestanka pravne osobe vie ne bi bilo okrivljenika protiv kojeg bi se mogao voditi postupak. Posljedice statusnih promjena dionikog drutva su razliite, pa moe doi do pripajanja dionikog drutva drugom drutvu (ako jedno drutvo prestane i gospodarski nastavi u drugom drutvu), pripajanja drugog drutva dionikom drutvu (u sluaju nastavljanja drutva, s time da se u njemu gospodarski nastavlja drutvo koje prestaje statusnom promjenom), spajanja dionikog drutva s drugim drutvom (prestankom drutva i njegovim gospodarskim nastavljanjem u novome drutvu koje time nastaje), zatim podjele drutva razdvajanjem s osnivanjem ( prestankom drutva i njegovim gospodarskim nastavljanjem u dva ili vie novih drutava), podjele drutva razdvajanjem s preuzimanjem ( prestankom drutva i njegovim gospodarskim nastavljanjem u dva ili vie novih drutava koja ve postoje), podjele odvajanjem s osnivanjem (odvajanjem dijela drutva koje time ne prestaje, a odvojeni se dio gospodarski nastavlja u jednome novom drutvu ili vie njih), odvajanja s preuzimanjem (odvajanjem dijela drutva koje time ne prestaje, a odvojeni se dio gospodarski nastavlja u jednom drutvu ili vie njih koja ve postoje) ili do preoblikovanja dionikog drutva (nastavljanjem dionikog drutva u drugom pravnom obliku). Sve te promjene dionikog drutva smatraju se statusnim, i propisane su zakonom, jer se statusnim promjenama dionikog drutva mogu nazvati samo one promjene propisane zakonom. Druge promjene su mogue, ali se ne smatraju statusnim, jer nemaju za posljedicu da drutvo mijenja svoja bitna dotadanja obiljeja. Statusne promjene imaju razliite posljedice na odnos dionikog drutva prema treim osobama s obzirom na prava, obveze i odgovornost drutva prema tome o kojj je promjeni rije. Temeljno je pravilo da trei ne smiju biti oteeni statusnim promjenama Statusnim promjenama dolazi do promjene jedne ugovorne strane u pravnom odnosu koju s obzirom na taj odnos treba smatrati jednostranom promjenom. To je razlog zato se ne mogu provoditi druge statusne promjene, izuzev onih propisanih Zakonom o trgovakim drutvima. Zakon o trgovakim drutvima propisuje ove statusne promjene: 1. pripajanje dionikih drutava 2. spajanje dionikih drutava 3. podjelu dionikog drutva i 4. preoblikovanje dionikog drutva u neko drugo drutvo. Ono to je zajedniko svim tim sluajevima statusnih promjena dionikog drutva jest da se ne provodi likvidacija kada dioniko drutvo prestaje kao pravna osoba. Drutvo se gospodarski nastavlja u jednome ili vie drugih drutava u kojima dioniari nastavljaju

dotadanje lanstvo, ali u drukijoj lanskoj strukturi. Tome je tako jer zakonsko ureenje statusnih promjena omoguuje jednostavnije prestrukturiranjeumjesto sloenih i dugotrajnih postupaka likvidacija i osnivanja drutvava, pa i prenoenja dijela ili cijele imovine jednog drutva drugome odvojenim pravnim poslovima. To se zamjenjuje s dva vana uinka statusne promjene, a to su identitet pravne osobe koji je karakteristian za preoblikovanje i sveopim sljednitvom kao posljedicom ostalih statusnih promjena. Jedno i drugo omoguuje nastavljanje poslovanja i prua zatitu treim osobama. Mogue je kombinirati vie statusnih promjena, primjerice pripajanje zajedno s preoblikovanjem, pa dioniko drutvo preoblikovati u drutvo s ogranienom odgovornou i pripojiti ga drugom drutvu s ogranienom odgovornou. Pri tome valja poduzeti radnje koje su propisane za obje statusne promjene, pa se stoga Zakonom ureuje koje odredbe od onih kojima se ureuju obje statusne promjene valja i kako primjeniti. Ovisno o tome koje se statusne promjene kombiniraju, nastat e i njihovi spomenuti uinci, koji se, stoga to su propisani Zakonom, ne mogu izbjei. Sve statusne promjene propisane Zakonom o trgovakim drutvima vrijede za dionika drutva upisana u sudskom registru u Hrvatskoj. One se ne bi mogle provesti izmeu domaeg i stranog dionikog drutva, no mogle bi se provesti s dionikim drutvima upisanima u Hrvatskoj bez obzira da li u njima veinski udio ima neka strana osoba, pa ak i kad je tsrana osoba u njima jedini dioniar, jer je u oba ta sluaja rije o domaim dionikim drutvima na koja se primjenjuju nai propisi o statusnim promjenama. Gospodarski razlozi za provoenje statusnih promjena su razliiti. Statusna se promjena moe koristiti kao sredstvo gospodarskog prestrukturiranja dionikog drutva u vie drutava radi lakeg djelovanja na tritu i disperziranja poslovanja ili pak pripajanjem ili spajanjem radi stvaranja jaeg gospodarskog subjekta nakon to je stjecanjem dionica u vie drutava steen veinski udio, radi stvaranja ili dokidanja holdinga, koritenja poreznih prednosti ili preoblikovanjem radi naputanja sloenog oblika drutva u korist jednostavnijeg ili izbjegavanja izlaska javnog trgovakog drutva na burzu i drugo. Za statusne promjene kao to su pripajaje drutva drugome drutvu i spajaje drutava ili podjela drutava, kojih je posljedica prijenos poduzea drutva ili nekog njegovog dijela,Zakonom o radu* propisana je obveza da se uprava drutva koje provodi statusnu promjenu prije donoenja odluke glavne skuptine o njoj mora savjetovati s radnikim vijeem, a ako ono nije utemeljeno u drutvu, sa sindikalnim povjerenikom o oekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnuke mogu proizai iz statusne promjene. U sluaju da se to propusti uiniti, odluka glavne skuptine o statusnoj promjeni je nitava, a drutvo i lanovi uprave zbog uinjenog propusta prekrajno odgovaraju. Do prethodnog savjetovanja ne dolazi u sluaju preoblikovanja drutva, jer za time nema potrebe obzirom da tada ne dolazi ni do kakvih promjena u poloaju, pravima i obvezama radnika, jer se radni odnos radnika i dalje nastavlja s istim poslodavcem.

PRIPAJANJE DIONIKOG DRUTVA DRUGOM DIONIKOM DRUTVU O pripajanju jednog ili vie dionikih drutava nekom drugom dionikom drutvu je rije kada dioniko drutvo ili vie njih prenesu cijelu svoju imovinu, dakle imovinu pripojenih drutava, drugome drutvu (drutvu preuzimatelju), pri emu se, usprkos prijenosu cijele imovine, ne provodi likvidacija pripojenog drutva odnosno pripojenih drutava, a dioniari svakog pripojenog drutva kao zamjenu za prenesenu imovinu drutva dobivaju dionice drutva preuzimatelja i svoje lanstvo u pripojenom drutvu nastavljaju u drutvu preuzimatelju. Pripajanjem prestaje postojati pripojeno drutvo kao pravna osoba i gospodarski se nastavlja u drutvu preuzimatelju koje ve postoji. Poduzimanjem radnji pripajanja zapravo se odluuje o nastavljaju drutva, ali u drugome drutvu. Odluku o nastavljanju drutva nije potrebno donijeti, jer je ona zapravo sadrana u spomenutim radnjama. Prema Zakonu o trgovaim drutvima, pripajanje je doputeno ako bi se moglo odluiti o nastavljanju drutva. Tako se radnje pripajanja mogu provesti sve dok u provoenju likvidacije ne pone podjela imovine dioniarima*, jer se do tog trenutka moe donijeti i odluka o nastavljanju drutva. Za pripajanje dionikog drutva drugom dionikom drutvu potrebno je: 1. sklopiti ugovor o pripajanju 2. izraditi i podnijeti izvjee o pripajanju 3. obaviti reviziju pripajanja 4. donijeti odluke o ugovoru o pripajaju u glavnim skuptinama dionikih drutava koja sudjeluju u pripajanju i 5. podnijeti prijavu za upis pripajanja u sudski registar. Ugovor o pripajanju sklapaju dionika drutva koja sudjeluju u pripajanju, a sklapaju ga uprave dionikih drutava onako kako zastupaju drutvo, to je izriito propisano Zakonom o trgovakim drutvima. Ukoliko se radi o ugovoru o pripajanju koji sklapa vie dionikih drutava, taj e ugovor za svako dioniko drutvo sklapati njegova uprava. . Ugovor se sklapa u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju potvruje javni biljenik. Iako Zakon propisuje da se ugovor o pripajanju mora sklopiti u obliku javnobiljenike isprave, u kju pored navedenih spada i javnobiljeniki zapisnik, u tom obliku ga neemo nai. Da bi ugovor o pripajanju bio sklopljen, moraju se o njemu donijeti odluke u glavnim skuptinama dionikih drutava, pa tada mora prvo postojati prijedlog tog ugovora koji odobravaju glavne skuptine i nepromijenjiv je, odnosno odmah nakon to su glavne skuptine usvojile prijedlog ugovora, uprave na temelju tog prijedloga sklapaju ugovor o pripajanju. Ugovor o pripajanju dionikih drutava je obino rezultat kompromisa dvaju dionikih drutava i njihovih dioniara, jer se njime ureuju znaajna pitanja za pripajanje pa dolaze do izraaja esto suprotstavljeni meusobni interesi. Zakon propisuje samo minimalan sadraj tog ugovora, ono to ugovor mora sadravati da bi se smatrao ugovorom o pripajanju, a to su tvrtka i sjedite drutava koja sudjeluju u pripajanju, sporazum o prijenosu imovine svakog drutva koje se pripaja u zamjenu za dionice drutva preuzimatelja, omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno, i visinu doplate u novcu, zatim pojedinosti o prijenosu dionica drutva preuzimatelja dioniarima pripojenih drutava, vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti drutva i sve pojedinosti glede tog prava, vrijeme od kada radnje

pripojenog drutva vrijede kao da su poduzete za raun drutva preuzimatelja, prava koja drutvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioniaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga drutva, te svaku posebnu pogodnost koja se daje svakome lanu uprave ili nadzornoga odbora drutava koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja.* Ako drutvo preuzimatelj dri sve dionice drutva koje se pripaja,dolazi do pripajanja koje se u praksi naziva up stream merger. Za takvo je pripajanje karakteristino da se u ugovoru o pripajanju ne mora navesti omjer zamjene dionica i eventualne doplate u novcu, pojedinosti o prijenosu dionica drutva preuzimatelja dioniarima pripojenog drutva te vrijeme od kada te dionice daju pravo sudjelovanja u dobiti drutva i pojedinosti glede toga. Ukoliko se pripaja vie drutava, ta se pitanja moraju urediti ugovorom u pogledu ostalih drutava ije sve dionice ne dri drutvo preuzimatelj. To nije smetnja sklapanju jednog ugovora, samo to u njemu nee biti spomenutih podataka u pogledu onog drutva za koje oni nisu potrebni, ali je poeljno navesti da je rije o drutvu ije sve dionice dri drutvo preuzimatelj. U dijelu ugovora koji se tie prijenosa imovine treba ugovoriti obvezu da se drutvu preuzimatelju prenosi cijela imovina drutva koje se pripaja, ali i da na nj prelaze i sve obveze tog drutva, u zamjenu za dionice drutva preuzimatelja. Nije potrebno posebno popisati svu imovinu i sve obveze, ali se to moe uiniti. Pojedinana specifikacija imovine i obveza nije potrebna jer e sve to prijei drutvu preuzimatelju, budui da je posljedica pripajanja sveope sljednitvo, bitno je da je jasno izraena volja da se prenese imovina, i to u zamjenu za dionice, jer se na tome temelji pripajanje. Najspornije pitanje kod pripajanja je pitanje omjera zamjene dionica. Mora se ugovoriti koliko e koji od dioniara drutva koje se pripaja dobit dionica drutva preuzimatelja u zamjenu za dionice to ih ima u drutvu koje se pripaja. Pritom je odluan odnos vrijednosti neto imovina drutava koja sudjeluju u pripajanju. Dioniari drutva koje se pripaja koji nemaju dovoljan broj dionica da bi po omjeru zamjene dobili toan broj dionica drutva preuzimatelja imaju pravo na doplatu u novcu koju im treba isplatiti drutvo preuzimatelj u onom iznosu za koji utvrena vrijednost njihovih dionica nije pokrivena vrijednou dionica koje dobiju, odnosno ako su pripajanjem, gledajui po vrijednosti, izgubili vie dionica nego to su ih dobili. No, ako bi dioniar drutva koje se pripaja imao samo jednu dionicu tog drutva, to bi bilo nedovoljno za za dobivanje jedne dionice drutva preuzimatelja, on ne bi imao pravo na obeteenje, nego bi trebao dopustiti da se ona izloi prodaji za njegov raun, jer Zakon o trgovakim drutvima govori samo o doplati, a ona se plaa povrh dobivenih dionica, a ne i kad ih se uope ne moe dobiti. Takvu dionicu mogu kupiti ostali dioniari da bi dobili dovoljan broj dionica potrbnih za zamjenu, a mogue je i da se prodaju one dionice drutva preuzimatelja ija vrijednost odgovara zbroju vie takvih dionica raznih dioniara, s time da im pripadne utrak u omjeru sudjelovanja vrijednosti njihovih dionica u onome to je za to dobiveno. Neki dioniari drutva koje se pripaja mogu pristati i na to da im zajedno pripadnu dionice drutva preuzimatelja koje odgovaraju zbroju iznosa koji su ostali nepokriveni dobivenim dionicama u zamjenu za dionice koje su imali. U ugovoru takoer treba navesti i kako e se obaviti prijenos dionica drutva preuzimatelja dioniarima drutva koje se pripaja tako da se odredi kada e se to uiniti i kako te zahtijeva li se da pri tome dioniari poduzmu neke radnje, primjerice da postave zahtjev za upis u registar dionica, ili e to uiniti uprava drutva preuzimatelja po slubenoj dunosti odnosno postaviti

zahtjev za knjienje na raunima u Sredinjoj depozitarnoj agenciji. Vrijeme od kada dioniari drutva koje se pripaja imaju pravo na dividendu odreuje se prema poslovnim godinama za koje se dobit iskazuje u raunu dobiti i gubitka, pri emu se moe ugovoriti da oni to pravo imaju i na teret dobiti iz godina prije pripajanja. Odreivanje dana od kada radnje pripojenoga drutva vrijede kao da su poduzete za raun drutva preuzimatelja ugovara se da bi se razgraniilo pravo na dividendu, interne je naravi i djeluje samo izmeu drutava i njihovih dioniara. Za dobit koja se obrauna do tog dana imali bi pravo na dividendu samo dioniari drutva koje se pripaja, a za dobit obraunatu nakon toga dioniari drutva preuzimatelja meu koje treba ubrojiti i nove dioniare, prijanje dioniare drutva koje se pripojilo. U ugovoru se jo mogu navesti i prava koja se daju dioniarima, te posebne pogodnosti koje se daju lanovima organa drutava koja sudjeluju u pripajanju i revizoru pripajanja, ako takve postoje. Uprava svakog drutva koje sudjeluje u pripajanju mora prije odravanja glavnih skuptinatih drutava sastaviti pisano izvjee o pripajanju koje mora biti opirno, mora sadravati pravno i gospodarski obrazloen ugovor o pripajanju, naroito omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu, razloge pripajanja i posljedicena drutva koja sudjeluju u pripajanju, s posebnim naglaskom na drutvo ija uprava izrauje izvjee. Izvjee se izrauje kako bi se dioniare obavijestilo o svim okolnostima pripajanja tako da imaju predodbu o zamjeni dionica koju treba provesti. Kako bi se dobila jasna slika predloenog i kakobi se dioniarima omoguilo da sami provjere tonost onoga to se tvrdi, svi se navodi moraju potkrijepiti brojanim iskazima. To je ujedno i razlog zbog kojega je u izvjeu dobro uiniti usporedbu stanja drutva prije pripajanja s onim koje se oekuje primjereno vrijeme nakon toga, a moe se takoer i izraziti predvianje poslovnih rezultata u budunosti u usporedbi s onima koji se postiu prije pripajanja, a mogu se navesti i mogue alternative s razlozima koji govore za prihvaanje odnosno neprihvaanje svake od njih te zbog ega je izabrana ba ta varijanta pripajanja u pogledu koje je sklopljen ugovor.Vaan dio izvjea je i onaj u kojem se navode i obrazlau mjerila kojima je procijenjena imovina drutva koje sudjeluje u pripajanju. Pri procjeni imovina drutava koja sudjeluju u pripajanju valja primjeniti ista mjerila, jer je procjena imovine osnovica po kojoj se odreuje omjer zamjene dionica. Zato se u izvjeu mora upozoriti na posebne tekoe koje su se javile pri procjeni vrijednosti drutva i navesti kako su uklonjene. Ono to je bitno jest da izvjee bude precizno i tono, bez pretjerivanja, jer ono mora realno odraavati stanje stvari i razumna poslovna oekivanja primjenom panje urednog i savjesnog gospodarstvenika. Uprave drutava koja sudjeluju u pripajanju mogu sastaviti i zajedniko izvjee o pripajanju. Prednost toga je da se tada na istome mjestu i primjenom istih mjerila obrazlau znaajna pitanja za provoenje pripajaja, to dioniarima olakava usporedbu postupanja u svim drutvima zahvaenim pripajanjem. Izvjee obino potpisuju svi lanovi uprave, a dovoljno je i da ga potpiu oni lanovi uprave koji su ovlateni zastupati drutvo na valjan nain. Jedan revizor ili vie revizora moraju za svako drutvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju. Te revizore pripajanja imenuje trgovaki sud na ijem je podruju sjedite drutva za koje pregledavaju spomenuti ugovor. Uprava drutva postavlja zahtjev za imenovanjem revizora, a o imenovanju odluuje sud u izvanparninom postupku. Revizori pripajanja moraju izraditi pisano izvjee o obavljenoj reviziji, a mogu izraditi i zajedniko

izvjee za vie drutava. Revizori prvo moraju ispitati kako su utvrene vrijednosti imovina drutava koja sudjeluju u pripajanju, te ocjeniti primjerenost zamjene dionica, stoga oni u izvjeu moraju navesti neke bitne podatke, kao to su metode kojima je odreen omjer zamjene dionica, da li je primjena tih metoda opravdana i iz kojih razloga, do kojeg bi se omjera zamjene dionica dolo kad bi se primjenile razliite metode, ako su one primjenjive, te koje je znaenje dano pojedinim metodama za itvrivanje predloenog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ono poiva, kao i posebne tekoe koje su se pojavile pri procjeni imovine drutva. Ne treba navoditi injenice ije bi objavljivanje moglo prouzroiti znatnu tetu nekome od drutava koja sudjeluju u pripajaju ili drutvima koja su s njima povezana. Za izradu izvjea revizori, njihovi pomonici i zakonski zastupnici drutva koje obavlja reviziju, odgovorni su prema propisima kojima se ureuje revizija. Za valjanost ugovora o pripajanju, ugovor moraju odobriti glavne skuptine svih drutava koja sudjeluju u pripajanju. One u pravilu odluuju o ve sklopljenom ugovoru, ali je mogue i da odluuju o njegovu nacrtu, po kojemu e, nakon to ga njihove glavne skuptine odobre, uprave sklopiti u ime drutva. Odluka o odobrenju ugovora donosi se na glavnoj skuptini glasovima koji predstavljaju najmanje tri etvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na toj skuptini u vrijeme donoenja odluke. Drugaiji uvjeti za odobrenje ugovora mogu se odrediti statutom. Ugovor o pripajanju nije valjan ako ga ne odobri neka od glavnih skuptina, i tada se pripajanje ne moe provesti. Zamiljeno pripajanje vie drutava je jedinstven postupak koji ini cjelinu, pa se ne moe provesti ni izmeu svih ostalih drutava osim onoga ija skuptina nije odobrila ugovor o pripajanju, jer je ugovor o pripajanju ugovor s vie ugovornih strana, pa zato nevaljanost ugovora za jednu ugovornu stranu zbog toga to za nju ugovor nije odobren, ima kao posljedicu nevaljanost cijelog ugovora. Postoji situacija kada za valjanost ugovora nije potrebna odluka glavne skuptine drutva preuzimatelja. Ta je situacija propisana Zakonom o trgovakim drutvima, kada drutvo preuzimatelj dri dionice drutva koje se pripaja na koje otpada najmanje devet desetina temeljnog kapitala tog drutva, osim ako dioniari toga drutva na dionice kojih se odnosi najmanje pet posto temeljnog kapitala drutva zahtijevaju da se sazove glavna skuptina koja treba odluiti o davanju odobrenja za ugovor o pripajanju. Pripajanju prethodi postupak propisan Zakonom o trgovakim drutvima,koji je zapravo poseban postupak koji prethodi odluivanju u glavnoj skuptini, a sastoji se iz posebnih zahtjeva kojima se nastoji pojaati obavijetenost dioniara o stvarima dionikog drutva. Ugovor o pripajanju treba prijaviti u sudski registar prije nego to se sazove glavna skuptina koja treba odluiti o njegovu odobrenju. Uprava je duna nakon sazivanja glavne skuptine u poslovnim prostorijama drutva staviti dioniarima na uvid