UGOVOR O ORTAKLUKU

Ugovor o ortakluku, ili ugovor o ortatvu. Ugovor o ortatvu mogu sklopiti fizike i pravne osobe, domae i strane. Ortatvo je trajan obveznopravni odnos pa se i na njega primjenjuju odgovarajue odredbe koje vrijede za obveznopravne odnose. Ugovor o ortatvu je imenovani ugovor jer ga zakon izriito ureuje i konsenzualan je budui da nastaje u trnutku kad su se ortaci o njemu sporazumjeli. Ugovor o ortatvu je neformalanjer jer za sklapanje ugovora ne postoji unaprijed propisani oblik. Sloboda oblika vrijedi i za ugovor sklopljen izmeu brani drugova. !ogue je dakle sklapanje ugovora i u usmenom i u pisanom obliku, kao i konkludentnim radnjama, na primjer kad supru"nici zajedno nasljede nekretninu ili vode zajedniko poduzee ili kada vie nasljednika zajedno nastave voditi nasljeeno poduzee. #ak i onda ako se pritom porie sklapanje ugovora o ortatvu, mo"e se iz ponaanja prema treima $odnos prema vani% zakljuiti je li rije o ortatvu ili nije. &znimka glede obilka sklapanja ugovora postoji samo u osobitim, zapravo prilino neva"nim sluajevima kad je pisani oblik obvezatan ako se ugovor odnosi samo na sadanju ili samo na buduu. & za izmjenu ugovora ne za tjeva se posebni oblik, no potrebna je suglasnost svi ugovorni stranaka. Odreene pravne posljedice mogu nastati bez obzira na postojanje ugovora o ortatvu. 'obudi li se u nekog treeg, koji je u dobroj vjeri, dojam da izmeu vie osoba postoji odnos lanova nekog ortatva, onda se u odnosu prema treemu oni tretiraju kao ortaci. Pojam Ugovorom o ortakluku uzajamno se obvezuju dvije ili vie osoba ulo"iti svoj rad i(ili imovinu radi postizanja zajednikog cilja. Ortakluk je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Sastav imovine &movinu ortakluka ine ulozi ortaka $glavnica% te imovina steena poslovanjem ortakluka. U imovinu ortakluka ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortakluka. &movina ortakluka zajednika je imovina ortaka. &movina ortaka koja kao ulog nije unesena u zajedniku imovinu, njegova je posebna, od zajednike odvojena, imovina. Ulog Ortaki se ulog mo"e sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. )ko se ula"e cijela imovina, pod njom se razumijeva samo sadanja imovina. )li ako ugovor obu vaa i buduu imovinu, pod njom se razumijeva samo steena, a ne i naslijeena imovina, osim ako su obje izrijekom ugovorene. Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadanje ili samo budue imovine nije valjan bez popisa i opisa dijelova koji u nju ulaze. Ortak koji se obvezao ulo"iti samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegova rada, procijenjena u novcu, ukljuena u glavnicu. Veliina uloga )ko nije drukije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. Ortak nije obavezan na naknadno poveanje ugovorenog uloga. )li ako se zbog promijenjeni okolnosti zajedniki cilj ne bi mogao postii bez poveanja uloga, ortak koji ne pristane na poveanje mo"e istupiti iz ortakluka, a mo"e ga se iz njega i iskljuiti. Svi ortaci su, u pravilu, du"ni jednako sudjelovati u ostvarivanju zajednikog cilja, bez obzira na vrstu i veliinu nji ovi uloga. Unoenje uloga u imovinu ortakluka Stvari i prava iz ortakog uloga postaju imovinom ortakluka temeljem ugovora o ortakluku na nain propisan za.stjecanje pojedini imovinski prava. Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga. *ad se ulaiu novac i stvari procijenjene u novcu, u dvojbi se smatra da se daju u vlasnitvo. Ortak ne mo"e raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednike imovine, niti mo"e za tijevati njezinu diobu. Zajedniko oslovodstvo 'ravo na voenje poslova ortakluka pripada zajedniki svim ortacima. Odluke u voenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju zajednikom stvarju u suvlasnitvu. Ortak koji ula"e samo svoj rad, a koji nije ukljuen u glavnicu, sudjeluje kod donoenja odluka, ali bez prava glasa.
Prijenos oslovodstva i !astu anje

Za"rana konkuren#ije *ad je ugovorom o ortakluku ovlatenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, tada se oni smatraju punomonicima. )ko je ovlatenje na vodenje poslova preneseno na vie ortaka odgovarajue se primjenjuje odredba iz naprijed navedenog, ali ako je ugovorom o ortakluku odreeno da svaki od nji mo"e sam poduzimati poslove, svaki se od ostali ortaka ovlateni na vodenje poslova mo"e usprotiviti poduzimanju posla u kojem se sluaju namjeravani posao ne mo"e poduzeti. 'rava i obveze ortaka kojima je povjereno voenje poslova ortakluka odreuju se prema odredbama +akona o obveznim odnosima $vidi u nastavku%, ako ugovorom o ortakluku nije drukije odreeno. ,ijedan ortak nema pravo povjeriti voenje poslova ortakluka treoj osobi, niiti koga primiti u ortakluk, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajednikog cilja ili nanijela teta ortakluku. Polaganje rauna Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo du"ni su uredno voditi poslovne knjige i polagati raun o stanju zajednike imovine te svim pri odima i ras odima. 'rije nego se dovri posao ne mo"e se za tijevati za kljuni obraun i podjela dobiti i gubitka. )li ako se radi o dugoronim poslovima koji donose godinji pri od, ortaci mogu za tijevati polaganje rauna i podjelu dobiti koncem svake poslovne godine. Ortak koji je pristao na podnoenje samo zakljunog obrauna ili se odrekao prava za tijevati polaganje rauna, mo"e, ako doka"e nepoteno voenje poslova, za tijevati polaganje rauna za dovrene i budue poslove. Pravo nad!ora Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili vie ortaka, zadr"avaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje ukljuuje pravo za tijevati izvjee o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. Odu!imanje ovlatenja i otka! oslovodstva Ovlatenje na vodenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, ako ugovorom o ortakluku nije drugaije odreeno, mo"e se jednoglasnom odlukom ostali ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene du"nosti, nesposobnosti za uspjeno voenje poslova ili drugi va"ni razloga. Ortak mo"e otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog. Skla anje ravni$ oslova rema tre%ima Ortak ne mo"e pravnim poslom s treom osobom pravovaljano obvezati ortakluk bez izriitog ili preutnog pristanka ostali ortaka ili nji ovi punomonika. 'olo"aj treega mo"e imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje imovine, a s preostalim dijelom samostalno sudjeluje u pravnom prometu. Potra&ivanja i dugovanja ortakluka ,a potra"ivanja i dugovanja ortakluka, ako nije drugaije ugovoreno, odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga +akona o obvezama s vie du"nika ili vjerovnika. -rei kao du"nik ortakluka ne mo"e staviti u prijeboj potra"ivanje koje ima prema nekome od ortaka protiv potra"ivanja koja pripadaju ortakluku. 'rigovor da potra"ivanje pripada imovini ortakluka ne mo"e se istaknuti prema du"niku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato. Odgovornost !a tetu i nedo utenost rije"oja Ortak odgovara za tetu koju nanese ortakluku, osim ako doka"e da je teta nastala bez njegove krivnje. ,ije doputen prijeboj tete s koriu koju je ortak inae pribavio ortakluku, osim kad su teta i korist nastale istim samovlasno poduzetim poslom. 'o"itak i gu"itak .obit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti ortaki uloga $glavnice, zajedniki dugova i trokova%. /ubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortaki uloga $glavnice%. Udjeli u do"iti i gu"itku )ko udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvreni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veliini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. )ko je odreen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanaenje vrijedi za dobit i za gubitak. (stu i! ortakluka Ugovor o ortakluku sklopljen na neodreeno vrijeme ortak mo"e otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na tetu ostali ortaka. &sto vrijedi za ortakluk koji je nakon isteka odreenog vremena preutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja "ivota ortaka. Ugovor o ortakluku sklopljen na odreeno vrijeme mo"e se otkazati prije isteka toga vremena samo iz va"ni razloga, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepa"nje, uini drugi ortak, zbog nemogunosti ispunjenja takve obveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojega je

poglavito zavisilo obavljanje poslova ortakluka. Ortak koji otka"e suprotno naprijed navedenom, odgovara ostalim ortacima na tetu koja zbog toga nastane. 0jerovnik koji je postigao pljenidbu ortakova udjela u imovini ortakluka, mo"e otkazati ortakluk i bez pridr"avanja otkaznog roka. +a vrijeme trajanja ortakluka vjerovnik ne mo"e ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, izuzev prava na udio u dobiti. ,itava je odredba ugovora kojom se iskljuuje ili ograniuje pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku. (sklju%enje ortaka Ortak se mo"e iskljuiti iz ortakluka ako za to postoje va"ni razlozi, a osobito zbog povrede bitne obveze iz ugovora o ortakluku, pada pod steaj, potpunog ili djelominog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenog ka"njivog djela. Odluku o iskljuenju, ako nije drugaije ugovoreno, donose ostali ortaci jednoglasno. Uinak istu a i iskljuenja Uinak otkaza i iskljuenja nastupa danom izjave o otkazu odnosno danom priopenja odluke o iskljuenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvreni kao pravova&jani. Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka iskljuen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana otkaza, odnosno iskljuenja. Ostala prava i obveze ortaka iz pret odnog stavka utvruju se prema odredbama o diobi zajednike imovine ortakluka u sluaju njegova prestanka. Ra!lo!i restanka ortakluka

Ortakluk prestaje1 2. ostvarenjem zajednikog cilja ili ako njegovo ostvarenje postaje nemoguim, 3. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortakluku, 4. propau zajednike imovine, 5. sporazumom ortaka, 6. smru odnosno prestankom postojanja te istupom ortaka, ako ortakluk ine dva ortaka )ko i je u ortakluku vie od dva, predmnijeva se da u navedenim sluajevima ostali "ele nastaviti ortakluk. )aslje*ivanje rava i o"ve!a ortaka Ortaka prava i obveze u pravilu ne prelaze na njegove nasljednike. ,asljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlateni su za tijevati polaganje rauna i nji ovo podmirenje do dana ostaviteljeve smrti, ali i obvezni podmiriti ono to je ostavitelj dugovao ortakluku. )ko su ugovorom o ortakluku izrijekom obu vaeni nasljednici ortaka, obvezni su, ako pri vate nasljedstvo, nastaviti ortakluk. -a se obveza ne mo"e odnositi na nasljednike nasljednika. )ko nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviteljeve obveze prema ortakluku, odbit e mu se od nasljeenog udjela razmjeran dio. 'io"a i ovrat stvari ,akon prestanka ortakluka slijedi dioba zajednike imovine. Stvari koje je ortak dao na upotrebu ortakluku, vraaju mu se. On nema pravo na naknadu za sluajnu propast stvari, niti za njezino pogoranje zbog redovite upotrebe. Redoslijed u dio"i !ajednike imovine &z zajednike imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka. +a nedospjela i sporna dugovanja ostavlja se onoliko koliko je potrebno za nji ovo podmirenje. ,akon podmirenja zajedniki dugova, vraaju se ulozi. +a nenovane uloge, osim oni koji su se sastojali u radu ili preputanju stvari na uporabu, naknaduje se vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja. U svr u namirenja dugova i vraanja uloga, unovit e se zajednika imovina, ako je to potrebno. Ostatak zajednike imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraanja ortaki uloga, dijeli se na ortake prema nji ovim udjelima u dobiti. 'o lata manjka )ko zajednika imovina nije dostatna za podmirenje zajedniki dugova i vraanje uloga, ortaci doplauju manjak prerna razmjeru snaanja gubitka. )ko se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega otpada, ostali ortaci ga snose na jednake dijelove. Primjena odreda"a o ra!vrgnu%u suvlasnike !ajedni#e ,a pitanja u vezi s diobom zajednike imovine koja nisu ureena u pret odnim odredbama, odgovarajue se primjenjuju propisi o razvrgnuu suvlasnike zajednice.