Visoka skola Logos centar Mostar 2013

Seminarski rad

Tema: Dioniko drutvo

Profesor:

Uenik:Marija Crnjac

Sadraj
1.UVOD ............................................................................................................................................... 3 1.1.Predmet i cilj rada .................................................................................................................... 5 1.2.Struktura rada .......................................................................................................................... 6 2.POJAM,OSNIVANJE I TEMELJNI KAPITAL DIONIKOG DRUTVA..................................................... 7 2.1.Pojam i karakteristike dionikog drutva ................................................................................. 7 2.2.Osnivanje dionikog drutva .................................................................................................... 9 2.2.1.Naini nastanka dionikog drutva.................................................................................... 9 2.2.2.Postupak osnivanja dionikog drutva ............................................................................ 10 2.2.3. Naini osnivanja dionikog drutva ................................................................................ 11 2.3.Temeljni kapital dionikog drutva ........................................................................................ 11 3.UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVIMA ........................................................................................ 13 3.1.Ustroj dionikog drutva po monistikom modelu ................................................................ 15 3.1.1.Board of Directors ........................................................................................................... 15 3.1.2.Officiers ........................................................................................................................... 16 3.1.3.SWOT analiza monistikog modela i konvergencija ........... Error! Bookmark not defined. 3.3.Koji sustav korporacijskog upravljanja odabrati?...................... Error! Bookmark not defined. 3.4.Organi dionikog drutva ....................................................................................................... 19 3.4.1.Uprava ................................................................................ Error! Bookmark not defined. 3.4.2.Nadzorni odbor ................................................................... Error! Bookmark not defined. 3.4.3.Skuptina drutva ............................................................... Error! Bookmark not defined. 3.4.4.Odbor za reviziju ................................................................. Error! Bookmark not defined. 4.ZAKLJUAK........................................................................................ Error! Bookmark not defined. LITERATURA ......................................................................................... Error! Bookmark not defined.

Gospodarsko drutvo 1.UVOD je pravna osoba koja to svojstvo stjee danom upisa u registar drutva, a gubi ga danom upisa prestanka drutva u registar drutva. Gospodarska drutva mogu biti organizirana u jednom od sljedeih oblika: 1. drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.) 2. komanditno drutvo (k.d.) 3. dioniko drutvo (d.d.) 4. drutvo s ogranienom solidarnom odgovornou (d.o.o.).

Kao najkompleksniji organizacijsko pravni oblik drutva javlja se dioniko drutvo. Dioniko drutvo se ubraja meu najstarija drutva kapitala. Dioniko drutvo je drutvo kapitala u kojemu se temeljni kapital dijeli na dionice, a lanovi toga drutva su sve osobe koje su u drutvu uloile odreeni dio kapitala te u ukupnom temeljnom kapitalu sudjeluju s onim brojem dionica koji odgovara njihovu uloenom kapitalu. Pri tome valja naglasiti da je dioniko drutvo, drutvo kapitala kod kojega nije bitno koja je osoba (bilo fizika bilo pravna) u nj uloila svoj kapital, niti e drutvo, a ni njegove karakteristike, mijenjati promjenom lanova drutva. Dioniko drutvo je drutvo kapitala, jer u njegovom osnivanju, funkcioniranju i prestanku dominira kapital. Dioniko drutvo je najznaajniji oblik trgovakog drutva, zbog svojih prednosti u odnosu na druge oblike organizacije. Ve vie od jednog desetljea nae drutvo prolazi kroz dinamine zakonske, ekonomske, kulturne, institucionalne i druge promjene. Ono direktno ili indirektno utjee na ekonomski poloaj gospodarskih subjekata kao i promjenu drutvene svijesti i ponaanja ljudi. Inteziviranje procesa demokracije drutva je otvorilo nove prostore za jo bri razvoj trinog gospodarstva, sa organiziranjem financijskog trita i trita kapitala, promjenom vlasnike strukture, privatizacijom dravnih i drutvenih poduzea, jaanjem privatnog sektora itd.. Kod nas dionika drutva imaju znaajnu ulogu i iz razloga to predstavljaju instrument za privatizaciju i organizacijsku transformaciju, kao i kod drugih zemalja u tranziciji. Znaajno je da dioniko drutvo predstavlja i instrument privlaenja stranog kapitala u nae gospodarstvo. Dananjom ekonomijom dominiraju dionika drutva. Multinacionalne kompanije dionika drutva su monija od mnogih drava i diktiraju globalni razvoj ekonomije. Dionika drutva su nastala u doba kolonijalizma i industrijske revolucije, i to prije u praksi nego to su bila ureena pravnim propisima. Pretea dionikih

drutava esto se smatraju Banca St. Giorgio(1407.) i Ambrosius Banca u Milanu (16.stoljee), u kojih je postojalo ogranienje odgovornosti,a udjeli su bili prenosivi. Dionika drutva se u Europi nadovezuju na kommende i brodarska poduzea iz 17. stoljea. Posebnu ulogu u razvoju dionikih drutava imale su pojedine nizozemske i francuske kompanije, koje su za svoju prekomorsku trgovinu trebale mnogo novca, kao to su nizozemskoistonoindijske (1602.), francusko-istonoindijske (1604.) ,nizozemsko-zapadnoindijske (1621.) i francusko-zapadnoindijske (1664). U dionikom drutvu postoji vie subjekata iji se interesi ostvaruju, ali i sukobljavaju. Od svih subjekata najvanije je istaknuti tri skupine,a to su:dioniari, vjerovnici i zaposlenici. Svaka od navedene tri skupine vezana je za drutvo legalnim formama i na osnovu toga ima odreene ciljeve, poloaj i interes. U prvoj skupini nalaze se dioniari kod kojih je stupanj sudjelovanja svakog dioniara u interesima drutva razliit. Stoga dioniari nisu homogena skupina jer su razliito distribuirani njihova mo i utjecaj u drutvu. To je naroito izraeno kada se stave u relaciju oni dioniari koji kontroliraju drutvo (veliki,strateki) nasuprot sitnim (malim) dioniarima. Zbog usklaivanja razliitih interesa esto se zakljuuju razliiti sporazumi za zajedniko nastupanje, pred ili u organima drutva. Vjerovnici, prije svega kreditori, imaju mogunost da svoj utjecaj i zatitu interesa ostvaruju prvenstveno izvana, tj. realiziranjem svojih prava putem intervencije dravnog organa (suda,organa uprave). Vjerovnici imaju zakonsku mogunost neposrednijeg mijeanja kod izvanrednih situacija kao to je zlouporaba poloaja dioniara, reorganizacija drutva, smanjenje temeljnog kapitala te pripajanje i spajanje drutva. Vezano za zaposlenike, kao treu interesnu skupinu, oni svoje interese ostvaruju radnim pravnim statusom, u koji je danas u znaajnoj mjeri ukljuen socijalni aspekt.

1.1.Predmet i cilj rada

Ovaj rad, koji je naslovljen na Upravljanje dionikim drutvimaza predmet istraivanja ima dioniko drutvo i nain na koji se upravlja dionikim drutvima, te se na taj nain promatra vanost organa koji utjeu na funkcioniranje dionikog drutva. Shodno navedenom, cilj ovog rada je prikazati kako se jedna skupina ljudi, formirana u obliku grupe, svojom aktivnou i jedinstvenou moe preobraziti u tim i djelovati sinergijski, te na taj nain uvelike utjecati na samo poslovanje dionikog drutva. Pri tome se misli na sve organe dionikog drutva; upravu, nadzorni odbor (u daljnjem tekstu NO) te generalnu skuptinu.

1.3.Struktura rada
Struktura ovog rada prikazana je kroz teorijske aspekte dionikog drutva. Ovaj rad se sastoji od vie poglavlja, a to su: teorijski okvir, koji se dalje dijeli na pripadajue cjeline pri emu teorijski okvir obuhvaa upravljanje dionikim drutvima i

- prvo poglavlje: vezano uz uvodni dio, nakon ega su navedeni ciljevi, izvori podataka i struktura rada; -drugo poglavlje: govori se o pojmu, osnivanju te temeljnom kapitalu dionikog drutva; -tree poglavlje: govori se o poglavlju ija je tema i sam naziv ovog diplomskog rada,a to je Upravljanje dionikim drutvima u kojemu se navode organi koji upravljaju dionikim drutvom;

2.POJAM,OSNIVANJE I TEMELJNI KAPITAL DIONIKOG DRUTVA

2.1.Pojam i karakteristike dionikog drutva
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice, s time da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, da drutvo moe imati i samo jednog lana. Definiranjem dionikog drutva kao trgovakog drutva, dionika se drutva svrstavaju meu pravne osobe, koje mogu obavljati gospodarske djelatnosti, a svojstvo pravne osobe stjeu upisom u sudski registar (Zakon o trgovakim drutvima, u daljnjem tekstu - ZTD)1 odnosno u registar drutava poslovnih subjekata (Zakon o gospodarskim drutvima, u daljnjem tekstu - ZGD)2. Definicija dionikog drutva prema ZGD-u jest da je to drutvo iji je temeljni kapital podijeljen na dionice. To znai da dioniko drutvo ima odreeni kapital koji se dijeli na velik broj jednakih dijelova koji se uplauju na emelju javnog upisa ili zatvorene emisije dionica. Dioniko drutvo je drutvo koje svojim statutom odreuje temeljni kapital razjedinjen na dionice, ima pravnu osobnost i svojstvo trgovakog drutva bez obzira na svrhu za koju je osnovano, a za obveze prema vjerovnicima odgovara samo imovinom drutva.3 Definicija dionikog drutva, osim to se ono svrstava u kategoriju gospodarskih (trgovakih) drutava, daje i ostale karakteristike dionikih drutava:

- da ima temeljni kapital, - da je temeljni kapital podijeljen na dionice i - da svaki lan (dioniar) sudjeluje u temeljnom kapitalu s ulozima (jednim ili vie).

Bitni dijelovi definicije pojma dionikog drutva, svakako su i odredbe kojima se propisuje:

Zakon o trgovakim drutvima , (Narodne novine Republike Hrvatske, br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03 i 107/07). 2 Zakon o gospodarskim drutvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, (Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03 i 68/05, 91/07, 84/08).
3

Barbi Jaka, Pravo drutava, knjiga druga, Drutva kapitala, Organizator, Zagreb, 2000., str. 126.

- da dioniko drutvo moe imati samo jednog dioniara, - te da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva. Dioniko drutvo, dakle ima temeljni kapital. Uvoenjem naziva temeljni kapital naputa se dosadanji naziv osnovna glavnica i prihvaa nazivlje iz njemakog prava. Osim toga to je uinjeno i za to jer glavnica koda nas upuuje na neto to donosi kamate, a to kod iznosa uplaenog u dioniko drutvo nije sluaj i ne dolazi u obzir. Analizirajui definiciju dionikog drutva uoavaju se karakteristike kao to su: - ulozi pojedinih lanova ine kapital drutva s kojima drutvo posluje, - pojedinac sudjeluje u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice samo s odreenim ulozima, dok njegova ostala imovina, za razliku od drutva s neogranienom solidarnom odgovornou (d.n.o.) nije angairana4. Za preuzete obveze drutvo odgovara samostalno i neogranieno cijelom svojom imovinom. Dioniari, pak, ne odgovaraju za obveze drutva. Naime, dioniari ne sudjeluju izravno u voenju poslova drutva niti su odgovorni za obveze drutva prema treim osobama. Svrha njihova ulaganja u drutvo je mogunost ostvarivanja dividende u drutvu u koje su uloili kapital. Dioniar, naravno, snosi rizik za gubitak uloga, ali ne zbog mogunosti da se iz njegova uloga u drutvu podmiruju obveze drutva prema treima i da se te obveze potrauju izravno od dioniara. Rizik gubitka uloga odnosi se samo na sluaj kada drutvo posluje s gubitkom (pa ne ostvaruje dobit i dioniar ne ostvaruje dividendu) ili na sluaj njegova prestanka (steaj), pri emu se dioniaru nee vraati uloena sredstva.

Ibid., str 286.

2.2.Osnivanje dionikog drutva

2.2.1.Naini nastanka dionikog drutva

Dioniko drutvo moe osnovati jedan ili vie osnivaa. Osnivai su obvezno i dioniari dionikog drutva. Dioniko drutvo moe nastati na nekoliko naina. Prema ZGD-u do toga dolazi: osnivanjem, spajanjem i podjelom dionikih drutava, preoblikovanjem nekog drugog gospodarskog drutva u dioniko drutvo

Osnivanje je jedan od naina nastajanja dionikog drutva koji obiljeava to to prije nastanka drutva ne postoji neko drugo gospodarsko drutvo ili vie njih ijim promjenama dolazi do stvaranja dionikog drutva. Spajanjem dvaju ili vie dionikih drutava nastaje novo, a danom upisom u registar drutava prestaju drutva koja su se spojila. Spojiti se i vlasnitva nad pravn mogu drutva s ogranienom odgovornou i dioniko drutvo, s time da se pri tome radi o nastajanju dionikog drutva, ako je novo drutvo dioniko, a ne drutvo s ogranienom odgovornou. Preoblikovanjem ne nastaje pravna osoba ve se mijenja samo oblik. Prava i obveze gospodarskog drutva koje se preoblikovalo u dioniko drutvo i dalje su prava i obveze prije nastale pravne osobe, s time da ta pravna osoba sada ima oblik dionikog drutva. Navedenim nainima nastanka dionikog drutva prije je trebalo dodati i nastanak tog drutva privatizacijom drutvenog poduzea po propisima koji su ureivali privatizacijom tih poduzea. Meutim, taj nain nastanka dionikog drutva nakon provedene privatizacije vie se ne bi mogao pojaviti. Ostaju samo oni naini nastanka tog drutva koje propisuje ZGD.

2.2.2.Postupak osnivanja dionikog drutva

Postupak osnivanja nije jednokratni in bez obzira na to radi li se o simultanom ili sukcesivnom osnivanju. U naem pravu koje poznaje oba naina osnivanja drutva postoje faze osnivanja zajednike za sve postupke osnivanja te dodatne koje se odnose na sukcesivno osnivanje. Zajednike obvezne faze osnivanja koje se odnose na sva dionika drutva su: predosnivanje, razdoblje prije osnivake skuptine gdje se osnivai dogovaraju o osnivanju dionikog drutva; ugovor ili odluka o osnivanju dionikog drutva; ugovor zakljuen izmeu osnivaa i Registra vrijednosnih papira; ugovor zakljuen izmeu osnivaa i banke putem koje dioniko drutvo prima uplate za dionice i izvrava obveze prema dioniarima (depozitor); upis i uplate dionica; odravanje osnivake skuptine koja: a) usvaja izvjee o osnivanju; b) usvaja statut drutva; c) obavlja izbor nadzornog odbora drutva; d) obavlja izbor odbora za reviziju drutva; e) potvruje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i broja dionica po toj osnovi; f) imenovanje uprave drutva; g) upis drutva u registar emitenata (izdavatelja) kod Komisije za vrijednosne papire u Federaciji BiH; h) upis i objava upisa osnivanja drutva u registar drutava; i) upis podataka o dionicama i dioniarima u Registar vrijednosnih papira u Federaciji BiH.5

Ibid., str. 299.

2.2.3. Naini osnivanja dionikog drutva

ZGD predvia dva naina osnivanja dionikog drutva, a to su simultani i sukcesivni naini osnivanja. Nazivi upuuju na to o kakvim se postupcima i meusobnim osnovnim razlikama radi. U oba sluaja vrijedi kako je drutvo osnovano kada se upie u registar drutava. Temeljna razlika izmeu jednoga i drugoga naina osnivanja nije u potpunosti ili istodobnosti osnivanja. Koji e nain osnivanja drutva u odreenome sluaju prevladavati, ovisi o vie okolnosti. Naelno vrijedi kako e izbor ovisiti o ekonomskim prilikama i kretanjima na tritu kapitala. U stabilnim prilikama s obiljem slobodnog kapitala, povjerenjem ljudi u trine institucije, prevladat e sukcesivni nain osnivanja jer se moe oekivati dovoljan i uredan upis dionica. U kriznim situacijama neizvjesnih trinih kretanja i manjka kapitala izabrat e se simultano osnivanje drutva koje rauna s odreenim ulagaima, koji se meusobno poznaju i imaju meusobno povjerenje kako e upisane dionice uplatiti i kako e tako prikupiti dovoljno kapitala, a drutvo uredno osnovati i registrirati. Postupovna pravila ureena su i za simultano i sukcesivno osnivanje.

2.3.Temeljni kapital dionikog drutva

Temeljni je kapital u statutu odreen iznos kapitala drutva koji nastaje uplatama dionica i koji se upisuje u registar drutava kao temeljni kapital drutva te slui kao svojevrsno jamstvo drutva da raspolae najmanje tim iznosom. Temeljni se kapital raz likuje od imovine drutva jer su oni isti samo u trenutku uplate sve dok se njegova promjena (smanjenje ili poveanje) ne upie u registar drutava. Temeljni kapital drutva jest u novcu izraena vrijednost onoga to lanovi drutva (dioniari) moraju unijeti u drutvo na ime uplate nominalnih iznosa dionica. Drutvo moe izdati dionice za iznos koji je vei od njihova nominalnog iznosa, ali ti iznosi ne ine temeljni kapital drutva. Osnovni (osnivaki) kapital je poetni kapital dionikog drutva. Bez njega dioniko drutvo ne moe postojati. Osnivaki kapital se moe poveavati i smanjivati, ali ne ispod zakonskog minimuma. Ako se poslovni gubitak ne moe pokriti iz osnovnog kapitala, drutvo ide u

steaj. Osnivaki kapital je garancija treim licima za zatitu njihovih interesa. On se formira iz uloga i uplate dionica buduim akcionarima. Pravilo je da se minimalni iznos osnovnog kapitala drutva odreuje zakonom, s tim to se moe uveati izmjenom osnivakog akta samo za osnovu odluke skuptine drutva. ZGD-om je propisan najmanji nominalni iznos temeljnog kapitala koji iznosi najmanje 50000 (pedesettisua) KM, koji je podijeljen na dionice.6 Nominalna vrijednost (iznos) dionice ne moe biti manja od 10 (deset) KM.7 Minimum osnovnog kapitala dionikog drutva ispod kojeg se drutvo ne moe osnovati prama pravu Republike Srpske, kada se osniva simultanim osnivanjem je 10 000KM.8 Novani dio osnovnog kapitala dionikog drutva koje se osniva sukcesivnim osnivanjem ne moe biti manji do 20 000KM.9 Minimum osnovnog kapitala za osnivanje dionikog drutva u Brko Distriktu iznosi 15 000KM.10 Nominalna vrijednost dionice prema zakonu Republike Srpske ne moe biti vea od 5KM, i 1KM prema zakonu Brko Distrikta. Ovo propisivanje najmanjeg nominalnog iznosa temeljnog kapitala ima svrhu pruanja sigurnosti kako dioniarima tako i vjerovnicima drutva koji znaju s koliko imovine raspolae ili je raspolagalo drutvo. Kako ova sigurnost ne bi bila samo relativna, drutvo bi trebalo za cijelo vrijeme svog postojanja imati najmanje onoliko imovine koliko po vrijednosti odgovara temeljnom kapitalu. Vjerovnici nemaju jamstva kako je nakon osnivanja drutva temeljni kapital ostao isti pa i ne moe biti jamstvo za naplatu njihovih trabin a. Kako je temeljni kapital raunovodstvena kategorija i ulazi u pasivu drutva, s tim kapitalom se ne odgovara za obveze drutva ve drutvo za svoje obveze odgovara aktivom, koju ine imovina drutva. Kako se tijekom poslovanja drutva stalno mijenja njegova aktiva, a koju nije potrebno utvrivati statutom, ZGD je radi osiguranja imovine drutva, na razini na kojoj je bila pri osnivanju, odredio pravila za unos i odravanje temeljnog kapitala. Pravila za unos temeljnog kapitala su: 1. temeljni kapital mora u cijelosti biti uplaen prije upisa u registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire; 2. dionice se ne mogu emitirati ispod njihova nominalnog iznosa; 3. osnivai drutva ne mogu raspolagati izvrenim uplatama dionica;

6 7

l. 127., st. 1. ZGD-a l. 127., st. 2. ZGD-a 8 Zakon o preduzeima (Sl. glasnik Republike Srpske, l. 186 stav 1., br.24/98, 62/02, 38/03, 97/04 i 34/06) 9 Zakon o preduzeima (Sl. glasnik Republike Srpske, l. 186 stav 2., br.24/98, 62/02, 38/03, 97/04 i 34/06)
10

Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH (Sl. glasnik Brko Distrikta, l. 136, br.11/01, 10/02, 14/02, 1/03, 8/03, 14/04, 19/07 i 34/07).

3.UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVIMA

Strukturu upravljanja dionikim drutvom u odreenoj zemlji odreuje nekoliko imbenika: pravni i regulatorni okviri koji u glavnim crtama izlau prava i obveze svih strana ukljuenih u korporativno upravljanje, operativne (de facto) korporativne klime u zemlji i osnivaki akt svakog dionikog drutva. Iako se odredbe o upravljanju dionikim drutvima razlikuju od jednoga do drugoga dionikog drutva, mnogi operativni (de facti) i pravni (de iure) imbenici utjeu na drutvo na slian nain. Zbog toga je mogue napraviti model korporativnog upravljanja u svakoj zemlji koji ima odreene karakteristike ili sustavne elemente po kojima se razlikuje od drugih zemalja. Zbog razlika u strukturi korporativnog upravljanja, zakonodavno i institucionalno kreiranje okvira korporativnog upravljanja jedan je od prioritetnih postprivatizacijskih zadataka zemalja u tranziciji. Podlogu predstavljaju iskustva razvijenih zemalja uz nastojanje da prilagode uvjetima konkretne zemlje i korespondiraju sa irokom disperzijom vlasnitva proisteklom iz masovne privatizacije. FBiH nala se pred istim izazovom, uz nedovoljno iskustvo u funkcioniranju dionikih drutava i potreba da u kratkom vremenu izgradi sustav korporativnog upravljanja, pri emu ZGD sadri opa (generalna) pravila od znaenja za njegov razvoj i funkcioniranje. Zbog toga rjeenja o upravljanju dionikim drutvima treba promatrati u kontekstu ukupnih zakonodavnih i institucionalnih rjeenja u okviru ukupne tranzicije prema trinoj ekonomiji. U okviru toga temelj za razvoj korporativnog upravljanja predstavljaju ukupna rjeenja u ZGD-u i posebnim zakonima kojima se odreuje funkcioniranje trita kapitala, uz ulogu Komisije za vrijednosne papire u razvoju i primjeni standarda upravljanja dionikim drutvom. Jedan od bitnih elemenata upravljanja dionikim drutvom je struktura upravljanja, koji odravaju unutarnja organizacijska struktura upravljanja i nadzora, prava i odgovornosti organa drutva i njihovi meusobni odnosi. I u pogledu strukture upravljanja i nadzora ne postoji suglasnost u pogledu optimalnog modela, a praksa se, osim u pogledu strukture i odnosa organa, razlikuje i u odnosu na sastav upravnog i/ili nadzornog odbora. Razlike u strukturi korporativnog upravljanja ogledaju se i u unutarnjoj strukturi upravnih i/ili nadzornih odbora. U strukturi upravnog odboraanglo-amerikom i japanskom modelu prevladavaju zaposleni u drutvu, a u njemakom modelu biraju se predstavnici dioniara i

zaposlenih. Dvoslojna struktura korporativnog upravljanja u Njemakoj rezultat je specifinog shvaanja uloge drave u ekonomiji i socijalnoj politici snanog sindikalnog pokreta u novijoj povijesti. Upravljanje u dionikim drutvima jest u sutini problem zastupanja, odnosno pitanje osiguranja da osobe koje upravljaju drutvom rade u interesu onih za koje bi drutvo trebalo raditi, a ne u svom privatnom interesu.Ovaj problem nije jedinstven za drutva koja su u vlasnitvu privatnih dioniara, on postoji i u socijalistikom poduzeu koje je teoretski u vlasnitvu naroda kao cjeline, i za kolektivno, odnosno poduzee udruenog rada koje je u vlasnitvu svojih radnika. Odbor je organizacijski element putem kojega dioniari utjeu na ponaanje menadmenta kako bi osigurali da drutvom upravljaju u svome interesu. Dva su naina organizacije odbora u modernoj korporaciji: 1. uspostava jedinstvenog odbora direktora ili upravnog odbora (engl. The Board of Directors) ili 2. uspostava dvaju odbora nadzornog odbora (engl. Supervisory Board) i uprave (engl. Management Board) Monistiki model korporativnog upravljanja, koji se naziva i jednorazinski (engl. one -tier) temelji se na jedinstvenom odboru direktora-upravnom odboru. U UO-u koji objedinjuje dvije funkcije, nadzornu i upravljaku, zajedno sjede izvrni i neizvrni direktori. Neizvrni direktori nisu ukljueni u operativno funkcioniranje drutva dok izvrni (unutarnji) direktori imaju operativne poslovne ovlasti. Danas je, meutim, ve ope prihvaeno da ne postoji jedinstveni odgovor na pitanje koji je sustav korporacijskog upravljanja bolji ; dok se monistiki model usmjerava na uravnoteenje ovlatenih snaga u upravi, dualistiki se model usmjerava na ogranienje utjecaja veinskog dioniara. Zatita opih interesa drutva briga je u oba sluaja. Usporedbom dvaju osnovnih pristupa korporacijskom upravljanju odmah postoje uoljiva njihova osnovna razlika: dok su u dualistikom sustavu strogo odvojeni uprava i nadz orni odbor, u monistikom su sustavu ta dva sloja objedinjena u jednome tijelu upravnom odboru. Prilikom analize tih dvaju sustava upravljanja uobiajeno su u sreditu razmatranja dimenzije nadzora, a to su kvaliteta (strunost), i neovisnost (objektivnost), odnosno a s druge strane, efektivnost i uinkovitost upravljanja, tj.menadmenta.

3.1.Ustroj dionikog drutva po monistikom modelu

U monistikom modelu ureenja odnosa organa u drutvu, koji je prihvaen u pravnim sustavima SAD-a i Engleske, nema striktne odvojenosti voenja poslova od nadzora nad voenjem tih poslova, jer nadzor ne obavljaju osobe koje bi bile jasno odvojene od onih koje vode poslove drutva. Jedni i drugi u istom su organu pa dioniko drutvo u pravnim sustavima koja usvajaju takav model imaju skuptinu u kojoj se nalaze dioniari i upravu kao organ u kojemu su zajedno oni koji vode poslove drutva i oni koji nadziru poslovanje. Upravu, koju postavlja skuptina drutva, ine lanovi ije su funkcije odvojene pa tako imamo lanove koji vode poslove drutva te lanovi koji obavljaju nadzor nad poslovanjem. No, razliiti su pristupi ustroju organa drutava formirani u razliitim ekonomskim i drutvenim sustavima. Tako je monistiki sustav bio uspostavljen u anglosaksonskom prostoru koji su karakterizirala velika drutva s rasprenom strukturom vlasnitva ili disperziranom strukturom dionica, razvijena trita kapitala, zakonsko okruenje koje titi male dioniare, konkurentno okruenje s malim uplitanjem drave, financijskim institucijama koje ne mogu biti vlasnici drutva i posljednje, ali i ne najmanje vano, veinski sustav glasovanja gdje pobjednik ima veoma koncentriranu snagu donoenja odluka. Dioniari u monistikom modelu su ovlateni odluivati na glavnoj skuptini o pitanjima koja su bitna za drutvo,a to su: 1. o promjeni unutarnjih akata drutva; 2. oni donose odluke o pripajanju i spajanju drutava; 3. odluuju o prijenosu imovine drutva; 4. donose odluke o prestanku djelovanja drutva te biraju i opozivaju lanove boarda. Bez obzira na iroke ovlasti koje imaju dioniari, oni ne mogu sudjelovati u poslovima voenja drutva niti mogu obvezivati menadment na to kako treba voditi poslove drutva. Ipak, utjecaj dioniara za voenje poslova drutva velik je, posebice ako se uzme u obzir da skuptina izravno bira i opoziva lanove boarda i kada za to ne postoji valjan razlog.

3.1.1.Board of Directors

U monistikom konceptu ureenja organa drutva (one-tier system, single board system) izvrni direktori (executive directors), unutarnji direktori i neizvrni direktori (nonexecutive directors), a isto tako i vanjski direktori rade zajedno u jednom organizacijskom sloju , odnosno u jedinstvenom upravnom odboru drutva, board of directors, BofD. Dakle,

nema stroge odvojenosti poslova menadmenta drutva od nadzora na njima. Unutar jedinstvenog upravnog odbora funkcionalno se razdvajaju lanovi koji vode poslove drutva (managing ili executive directors u Engleskoj, tj. full time, inside directors u SAD-u) od lanova koji obavljaju nadzornu funkciju ( ordinary, non executive directors, odnosno outside, part time directors). Board se moe sastojati od jedne ili vie osoba (directors) od kojih se jedna od njih imenuje predsjednikom. On u pravilu nema posebnih ovlasti. Nije rijedak sluaj da su dioniari lanovi boarda, meutim takva se praksa sve vie naputa pa se u posljednje vrijeme tei profesionalizaciji te funkcije. lanovi boarda djeluju kao organ, a svoje odluke donose na sjednicama. Unutarnju organizaciju lanovi boarda ureuju onako kako im to odgovara. Ako board ima vei broj lanova, uobiajeno je da se unutar tog organa osnivaju posebni odbori zadueni za pojedina pitanja. Za lanove odbora ne mogu se izabrati osobe koje nisu lanovi boarda.

3.1.2.Officiers

Uz board of directors djeluju i officiers (najblii bi izraz u hrvatskom jeziku bio izvrni direktori,ali valja imati na umu da oni nisu lanovi board of directors i ne ine tijelo drutva, nego u drutvu djeluju iskljuivo u osobnom svojstvu) koje postavlja board of directors, preko njih vodi poslove drutva i nadzire njihov rad. Za voenje poslova uz board su zadueni odreeni officiers koje imenuje i opoziva board. Officiers mogu biti lanovi boarda pa se u tom sluaju smatraju unutarnjim direktorima, a oni koji su samo lanovi boarda su tzv. vanjski direktori. Ta podjela nije samo formalne ve i sadrajne prirode. Unutarnji direktori sudjeluju u voenju poslova drutva, a vanjski se time ne bave. Oni sudjeluju samo u utvrivanju ope poslovne strategije drutva i u donoenju poslovnih planova drutva. Po toj podjeli unutarnji su direktori mnogo bolje upoznati sa svakodnevnim poslovanjem drutva, a istodobno se kod njih koncentrira stvarna mo upravljanja drutvom. Odborom presjeda predsjednik upravnog odbora (board chairman, board president). Monistiki odbori mogu imati strukturu vodstva odbora koja razdvaja ulogu glavnog izvrnog direktora (CEO- chief executive officer) i predsjednik odbora (neovisno vodstvo), ali isto tako mogu poslovati i sa strukturom vodstva odbora u kojoj je CEO istovremeno i i predsjednik upravnog odbora.

3.4.Organi dionikog drutva

U dionikom drutvu ovlasti imaju organi, a ne lanovi drutva. lanovi drutva (dioniari) mogu, ali ne moraju, biti lanovi organa drutva, a skuptina je jedini organ u kojemu oni ostvaruju svoja upravljaka prava. Upravljati drutvom znai upravljati pothvatom i rizicima ulaganja kao i resursima kojima drutvo raspolae tijekom poslovanja. to se tie unutarnjih odnosa organa drutva, u upravljanju i voenju poslova vrijede ista pravila, bez obzira to se zatvoreno dioniko drutvo vie oslanja na vlastite financijske resurse, a otvorena dionika drutva se izdvajaju po svojoj otvorenosti prema regulatornom sustavu burzovnog poslovanja. Kao pravna osoba dioniko drutvo djeluje preko svojih organa i to: skuptine nadzornog odbora (NO) uprave i odbora za reviziju ZGD-om je propisano da dioniko drutvo mora imati navedene organe i bez tih organa dioniko drutvo ne moe postojati. Pojednostavljeno gledano, uprava je izvrni organ drutva, nadzorni odbor je organ koji nadzire rad drutva, a skuptina je organ u kojemu se stvara volja drutva i koji odluuje o svim bitnim pitanjima. Meutim, kada se proue ovlasti navedenih triju organa ve i po samom ZGD-u, ubrzo se doe do zakljuka da ovako pojednostavljena shema nije ispravna. Naime, uprava je organ koji u svojim rukama ima voenje poslova i zastupanje drutva, i u tome je samostalna. NO ne obavlja samo poslove nadzora u tehnikom i raunovodstvenom smislu, ve o svom nadzoru podnosi izvjee skuptini u kojemu daje svoje miljenje djeluje li drutvo u skladu sa ZGD-om i ostalim propisima. Nadalje, nadzorni odbor moe sazvati skuptinu drutva, imenovati lanove uprave i njezina direktora, te zastupati drutvo prema lanovima uprave. Skuptina odluuje o materiji koju joj je povjerio ZGD, kao to je usvajanje i izmjena statuta, izbor NO-a, poveanje i smanjenje temeljnog kapitala, ali o pitanjima voenja poslova moe odluivati samo na zahtjev uprave, dok se o tome da skuptina zastupa drutvo praktiki ne moe govoriti. U ivotnim okolnostima stvarni utjecaj organa, ali i pojedinih dioniara na voenje poslova, ovisi o raznim okolnostima i razliit je od drutva do drutva. Ogranii li se,npr. NO samo na puki nadzor rada uprave, i ako ne pokazuje inicijativu i interes za poslovanje drutva, on postaje neuinkovit organ. Ako ipak, nasuprot tome, on preuzima

sve mogunosti koje mu prua ZGD (i statut), NO moe vie ili manje utjecati na voenje poslova drutva. Koja e od ovih mogunosti biti ostvarena, ovisi o osobama koje sudjeluju u osnivanju i kasnijem kreiranju rada drutva, prije svega od samih dioniara i njihovom odnosu moi. Zbog toga, kad se govori o organima drutva, moraju se usporedno uzeti u obzir vlasniki i funkcionalni kriteriji. Svi imatelji dionica sudjeluju ili barem imaju mogunost sudjelovati u skuptini. Unutarnje ustrojstvo, imenovanja izravna ili neizravna drugih organa drutva i opseg ovlasti tih organa ovise o mnogome od skuptine, kao organa u kojem su zastupljeni svi dioniari. Kako oni obino nemaju sami dovoljno znanja, a esto se i nee baviti operativnim poslovima drutva, koriste se strunou i znanjem onih koji ta znanja imaju. Stoga je potrebno da drutvo ima i druge organe posredstvom koji e obavljati svoju djelatnost. U tom vlasnikom smislu temeljni organ je skuptina. U funkcionalnom smislu voenje poslova drutva i njegovo zastupanje preteno obavlja uprava i ona nije pri tome puki izvritelj odluka drugih drugih organa nego djeluje samostalno. U tom smislu je uprava vodei organ drutva.