1.

Uvod

U suvremenom drutvu sport postaje predmetom interesa razliitih profila

znanstvenika, kako kineziologa, tako i sociologa, psihologa, medicinara,
ekonomista, komunikologa, itd. Ako pokuamo podijeliti populaciju vezanu za
podruje sporta (aktivni sportai, rekreativci, gledatelji sportskih dogaaja,
konzumenti putem masovnih medija, treneri, suci, lanovi sportskih organizacija,
populacija koja dri kako sport zauzima neznatniji dio njihova ivota kada
primjerice prate sportske vijesti, razgovaraju o sportskim temama na poslu ili u
obitelji), vidjet emo kako je najmanje onih koji ni na koji nain nisu ukljueni u to
podruje. Sport je jedna od temeljnih drutvenih institucija, neodvojiv od
strukture drutva i institucija obitelji, gospodarstva, medija, politike, obrazovanja,
religije i sl., kao i sastavni dio svakodnevnog ivota ljudi irom svijeta. Na to nam
ukazuju i dogaaji poput zimskih i ljetnih olimpijskih igara, svjetskog nogometnog
prvenstva, biciklistike utrke Tour de France, teniskog turnira Wimbledon i sl., koji
zaokupljaju panju milijuna ljudi neovisno o dobi, spolu, rasi ili socijalnom statusu.
Iako je sport moda najvaniji kulturni i politiki fenomen nae epohe (Harrison,
u: Vrcan, 2003.) jo uvijek znamo premalo o njegovim socijalnim aspektima.
Sport je dio kulture drutva, ljudska tvorevina koja se mijenja paralelno s
drutvom u cjelini sportovi poprimaju razliite oblike i znaenja ovisno o
kontekstu promatranja npr. borilaki sportovi poput sumo-hrvanja u Japanu
drugaije su organizirani i imaju drugaije znaenje nego borilaki sportovi poput
boksa i hrvanja u Americi ili Europi. Isto tako, znaenje, organizacija i svrha
koarke promijenila se od 1891. kada je nastala na YMCA-u u Massachusettsu kao
dvoranska aktivnost za mukarce koji nisu htjeli igrati nogomet vani tijekom zime
(Coakley, 2007.:5). Za sport kaemo da je zrcalo modernoga drutva. Upravo je iz
toga razloga vano kritiki promiljati sport i promjene koje se u njemu dogaaju
jer je znanje o sportu ustvari znanje o drutvu (Elias; Dunning, 1986. U: Bodin;
Robne; Has, 2007.).
2. Sport kao drutveni fenomen

Budui da koncept sporta nije jednoznaan, i da nema jedinstvene definicije,

sociolozi se uglavnom slau da se trebamo pitati koje su aktivnosti i zato
definirane kao sport u odreenom drutvu. Prema jednoj od njih, sport je
institucionalizirana natjecateljska aktivnost jer se temelji na standardiziranim,
unaprijed odreenim pravilima, a ukljuuje snano tjelesno naprezanje ili
upotrebu relativno kompleksnih tjelesnih vjetina u kojemu je sudjelovanje
motivirano kombinacijom osobnoga zadovoljstva i vanjskih nagrada (Coakley,
2007.). Ovakva definicija za sobom povlai itav niz pitanja i nejasnoa,
primjerice, je li kompeticija nuna karakteristika sporta? Znai li to da se
rekreativno bavljenje tjelesnom aktivnou (npr. pjeaenje, preskakanje ueta)
ne moe smatrati sportom? Istraivanja pokazuju kako bavljenje sportom moe u
veoj mjeri utjecati na stvaranje identiteta i ivotnoga stila od bilo kojega drugog
segmenta masovne kulture. Iz tog nas razloga i zanima zato je neka sportska
aktivnost dominantna u odreenom okruenju. Ako je tona tvrdnja kako sport
nije puno drugaiji od drutva kojeg je dio, nuno je usredotoiti se na istraivanje
njegova dubljeg znaenja unutar irega drutvenog konteksta. U tom smislu
sociolozi kritiki promiljaju sport postavljajui pitanja, zato u nekom drutvu
ljudi toliku pozornost pridaju stvaranju vrhunskih sportaa po principu bre, vie,
jae, to nam to govori o vrijednosnom sustavu odreenoga drutva, kako sport
utjee na irenje obrazaca patrijarhata, drutvenih klasa, rase i etniciteta,
(ne)jednakosti ansi, fair-playa, nasilja i agresivnosti.

3.Negativni utjecaji sporta na drutvo