Pitanja na usmenom

1. Pretreniranost
2. Amoneraja
3. Amnezija
4. Prehrana
5. Potres mozga
6. Pristup povređenom
7. Procjena stabilnosti ramena
8. Meniskus
9. Povreda skočnog zgloba
10.Stepen povrede ligamenata
11.Treniranje zene u trudnoci
12.Zabranjena sredstva u sportu
13.Bacacki lakat
14.Fiziologija starenja
15.Povreda lakta u tenisu
 1. Pretreniranost
Pretreniranost bi se najjednostavnije mogla definirati kao smanjenje radne
sposobnosti zbog neuravnoteženosti između treninga i odmora, čemu
prethode upravo jaki treninzi. Ako se dogodi pretreniranost, to je uvijek
znak pogrešnog treninga. Gotovo najčešća pogreška koja vodi u to stanje je
da se, kad ide loše, trenira više. Iz toga proizlaze tri najčešća razloga zbog
kojih povećano opterećenje treninga uzrokuje pretreniranost:

- predugi treninzi
- treninzi prekomjernog intenzitata
- previše treninga u kratkome vremenu.
Kad se jednom dosegne vrhunac sposobnosti, koji je, naravno, individualan,
forma dalje opada, bez obzira na povećano opterećenje. Dakle, treniranje
preko vlastitih mogućnosti uzrokuje opadanje forme.

Simptomi pretreniranosti

Naše tijelo na veoma raznolike načine reagira na pretreniranost. Neki od

općih pokazatelja pretreniranosti su poremećaji u spavanju, letargija,
depresija, povećana potreba za unosom šećera, slaba koncentracija,
povećana žeđ, apatija, napetost, uznemirenost, malodušnost i gubitak
interesa i volje za treningom, itd.

2. Amoneraja
Amenoreja je (izostanak menstruacije) može biti primarna ili sekundarna.

Primarna amenoreja je nepojavljivanje menstruacije do:

- 16 godine ili 2 godine nakon početka puberteta

- dobi od oko 14 godina u djevojčica koje nisu prošle kroz pubertet (npr.
ubrzani rast i razvoj sekundarnih spolnih osobina)

Sekundarna amenoreja je izostanak menstruacija nakon njihove pojave;

obrada amenoreje se obično poduzima nakon izostanka 6 mj.
Amenoreja se obično dijeli na anovulacijsku i ovulacijsku. Svaki oblik ima
brojne uzroke, no sveukupno su najčešći uzroci amenoreje:

- Trudnoća
- Konstitucijsko kašnjenje puberteta
- Funkcionalna hipotalamička anovulacija (npr. zbog pretjerane
tjelovježbe, poremećaja prehrane ili stresa)
- Uzimanje ili zloporaba lijekova (npr. oralnih kontraceptiva, depo-
progesterona, antidepresiva ili antipsihotika koji podižu prolaktin)
- Dojenje
- Sindrom policističnih jajnika

3. Amnezija
Amnezija je djelomična ili potpuna nesposobnost prisjećanja na događaje iz
prošlosti. Može biti posljedica traumatskog oštećenja mozga, degeneracije,
metaboličkog poremećaja, konvulzija (postiktalna) ili psihičkog poremećaja.
Dijagnoza se postavlja klinički, često neuropsihološkim testiranjem i
neuroradiološkim pretragama (CT, MR). Liječenje ovisi o uzroku poremećaja.
Amnezija može biti posljedica difuznog moždanog poremećaja, obostranih
oštećenja ili multifokalne ozljede koje oštećuju centre u mozgu koji su
odgovorni za pohranu informacija.

4. Prehrana
Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na zemlji, to je proces u kome
čovjek unosi u organizam hranu.

Potrebno je dnevno unijeti u organizam dovoljne količine svih hranjivih tvari

tako da se tijelo (organizam) zadrži u zdravom stanju.

Obično se govori da prehrana treba biti raznolika tj da sadrži vitamine,

ugljikohidrate, bjelančevine, masti, minerale i proteine.
5. Potres mozga
Potres mozga se moze definisati kao klinički sindrom koji karakteriše
trenutno i kratkotrajno posttraumatsko slabljenje neroloških funkcija, kao
sto su promjena svjesti, poremećaj vizualne percepcije ili ravnoteže. Ključne
riječi u ovoj defniciji su trenutno i kratkotrajno.

Dijagnoza. Nakon povrede može usljediti niz simptoma, kao sto su gubitak
svjesti, poremećaj pamćenja, glavobolja, mučnina, poremećaj koordinacije,
vrtoglavica, zamućen vid , dvostruke slike i zbunjenost.

6. Pristup povređenom

7. Procjena stabilnosti ramena

Nestabilnost ramena može se podjeliti prema smjeru (prednja, zadnja,
višesmjerna) i uzroku nastanka (trazmatska, atraumatska).

Atraumatska nestabilnost javlja se u sportovima kao što su gimansitka,

plivanje, skakanje u vodu, tenis i bacanje koplja jer oni zahtjevaju veći opseg
pokreta u čašično-rameničnom zglobu, kao i ponavljene pokrete koji se
izvode iznad glave.

Testovi prednje stabilnosti:

- Test nestabilnosti ramena

- Test prednje i zadnje translacije
- Sulkus test
 8. Meniskus
Povrede meniskusa često se dešavaju u sportovima kao što su fudbal, ragbi i
košarka. Povrede nastaju usljed djelovanja sile na zglob pri uvrtanju i
okretanju. Povredama je najpodloženiji fiksirani unutrašnji meniskus.

9. Povreda skočnog zgloba

Skočni zglob je sinovijalni zglob koji nastaje zglobljavanjem skočne kosti sa
distalnim djelom golenjače i lišnjače.Glavni pokreti koji se u zglobu izvode su
dorzalno pregibanje i plantarno pregibanje, sa pokretima primicanja i
odmicanja stopala. Zglob okružuje veliki broj ligamenata.

Istraživanje pokazuje da povreda ili uganuće skočnog zgloba čini približno 10

do 15% ukupnog broja povreda na sportkom terenu. Povreda nastaje pri
doskoku sa stopalom u položaju plantarne fleksije, kada je sportista izbačen
iz ravnoteže.

10.Stepen povrede ligamenata

11.Treniranje žene u trudnoći

Trudnice bi trebale da imaju adekvatne fizičke aktivnosti za vrijeme
trudnoće, osim ako ljekar nije preporučio mirovanje zbog opasnosti po
trudnoću. Potpuni izostanak fizičke aktivnosti u toku trudnoće može biti
faktor rizika za komplikacije koje mogu da nastanu tokom porođaja npr. (
traumatičan porođaj, patnja bebe zbog nedostatka kiseonika...).

Vježbanje trudnica trena biti pod nadzorom stručnih lica ( terapeuta,

kinezioterapeuta i kineziolozi).

Trudnica ne smije izvoditi vježbe u kojima ima potresanje tijela kao što su
skokovi, preskakanje vijače i sl.
 Osim skokova trudnica ne smije podizati teret, izvoditi statičke napore,
nagle trzaje, vježbe u kojima moze doci do pada, vježbe koje ometaju
pravilno dianje i sve ostalo što trudnicu dovodi u nepovoljan položaj i
rizik za njeno zdravlje ploda.

Trudnice mogu da vježbaju tijekom cijele trudnoće odnosno od samog

početka, ali da tokom prva tri mjeseca izbjegavaju skakanja. Ovo se prije
svega odnosi na aktivne sportiskinje i one žene koje su redovno vježbale
u dužem vremenskom periodu.

Vježbama se treba pristupiti tako da osluškujemo reakcije trudnice na

vježbu i konstantno paziti na dubinu i pravilnost udisaja i izdisaja.

12.Zabranjena sredstva u sportu

Zabranjena sredstva u sportu su:

 Stimulansi
 Narkotski analgetici
 Anabolni steroidi
 Diuretici
 Peptidni hormoni
 Krvni doping
 Alkohol

Stimulansi

Tu spadaju mnogi lijekovi od bezazlenih antitusika (sredstva protiv kašlja) pa

sve do amfetamina i kokaina. Oni djeluju na središnji živčani sustav i umanjuju
osjećaj umora. Privremeno podižu i samopouzdanje stvarajući privid bolje
sposobnosti.

Narkotski analgetici

lijekovi protiv bolova, mogu stvoriti lažan privid neranjivosti. Ovi lijekovi dovode
i do znatne fizičke i psihičke ovisnosti.

Anabolni steroidi
Sintetski spojevi čiji je učinak sličan onom koji ima muški spolni hormon –
testosteron. Uzimaju se da bi povećali mišićnu masu i snagu. Najčešće ih
uzimaju body builderi i dizači utega.

Diuretici

lijekovi koji potiču izlučivanje vode, koriste ih sportaši da bi smanjili tjelesnu

težinu, ali i da bi im se brže izlučile supstance uzete u svrhu dopinga.

Peptidni hormoni

U toj skupini lijekova najpoznatiji je humani hormon rasta, koji se uzima zbog
povećanja mišićne mase. Nuspojave su glavobolja, umor, depresija i
razdražljivost. Peptidni hormon je i eritropoetin koji stimulira stvaranje
eritrocita u koštanoj srži, čime se povećava dostava kisika u tkiva pa tako i u
opterećene mišiće.

Krvni doping

Kod sportaša nije dopušten niti krvni doping (primjena krvi ili krvnih derivata)
jer se ovim postupkom poboljšava transportni kapacitet za kisik.

13.Bacački lakat
Opterećenje tipa valgus usmjerava pritisak na spoljašnu stranu zgloba i izaziva
naprezanje unutrašnje lakta ( ramenično-lakatne površine). Ovo se najčešće
dešava bacačima koplja i bacačima u bejzbolu a može imati akutne i hronične
oblike.

14.Fiziologija starenja
U procesu starenja svi sistemi u ljuskom organizmu trpe izvjesne promjene.
Teško je razlikovati da li te promjene nastaju usljed fizičke neaktivnosti ili
oboljenja.

15.Povrede lakta u tenisu

Teniski lakat je uobičajna povreda lakta koja se u akutnom obliku može javiti
kao entezitis ili češće kao hronična tendinopatija na polazištu tetive zajedničkog
opružača ručnog zgloba, naročito kratkog spoljašnjeg opružača šake.

1. Glikemijski index je mjerna jedinica za brzinu kojom nivo šećera u krvi

poraste nakon konzumiranja određene vrste hrane.
2. Respiracijski volumen je volumen zraka koji se udahne i izdahne pri
normalnom disanju.
3. Teniski Lakat (lateralni epikondilitis) čest je uzrok boli u laktu, smatra se
kamulativnom traumatološkom ozljedom čiji je uzrok konstantno
korištenje mišića ruke (nadlaktice i podlaktice) što uzrokuje male pukotine
na tetivama tj. tendintis.
Uzroci nastanka su: nedostatak snage, slaba tehnika, dugotrajno ili
intezivno treniranje.
4. Priče protokol obuhvata mirovanje, led, kompresiju (elastičnim
zavojem) i elevaciju povrijeđenog djela tjela.
5. Omjer meniskusa ?
6. Navesti jedan monosaharid – glukoza
7. Aminokiseline koje se ne mogu sintetizirati u organizmu su –
esencijalne.
8. Povreda zadnje lože ( simptomi) su:
- Kidanje i istezanje tetiva
- Kidanje mišića
- Avulzione povrede
9. Koliko ima energije u 1 ugljikohidratu ? 1 gram ugljikohidrata daje
4 kcal
10.Koji se simptomi ne javljaju kod uganuća skočnog zgloba ?
11. Nakon koliko sedmica ne prestaje pretreniranost ?
Akutna pretreniranost koja je rezultat kratkotrajnog pada radne
sposobnosti i za oporavak je potrebno nekoliko dana do nekoliko
sedmica.
 Hronična pretreniranost je dugotrajni pad radne sposobnosti i uspješnost
sportiste, praćena uz fiziološke i psihološke simptome. Oporavak traje
nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.
12. Koliko litara tekućine treba unijeti po 1 h napora ?
13. Povreda mišića prema anatomskoj kronološkoj slici ?