KINANTROPOLOGIJA PITANJA

1.ANTROPOMETRIJA I EMU SLUI?

-metoda koja obuhvaa mjerenje ljudskog tijela te obradu i prouavanje dobivenih
mjera.U kineziologiji slui za: selekciju kandaidata za sport ili disciplinu, praenje
i evaluaciju trenanog procesa, objektivno ocjenjivanje opeg razvoja tijela,
kontrolu uhranjenosti djece i sportaa rekreativaca, praenje oporavka.
ANTROPOMETRIJSKE SE MJERE KORISTE ZA UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA I
KONSTITUCIJE TE ZA UTVRIVANJE SOMATOTIPA.
FUNKCIONALNO DIJAGNOSTIKI POSTUPAK
-obuhvaa morfoloko antropometrijsko mjerenje, testiranje funkc sposobnosti,
utvrivanje motorikih sposobnosti te psiholoko stanje
2.IBP?
-Meunarodni bioloki program za postupak mjerenja antropometrijskih mjera.
Omoguuje usporedbu rezultata mjerenja
3.TO PROPISUJE IBP?
-propisuje 39 antr. Mjera, metodologiju mjerenja, mjerenje na lijevoj strani tijela,
mjerenje konih nabora 3 puta
4.FIKSNE I VIRTUALNE ANTROPOMETRIJSKE TOKE?
-F:lako uoljive, smjetene iznad i li uz neki palpaciji dostupan dio skeleta. Poloaj
uvijek odgovara anatomskim strukturama.
-V: toke kod kojih poloaj nije mogue uvijek tono odrediti. Ovisi o mjeriteljevu
iskustvu jer se njihov poloaj mijenja s obzirom na poloaj tijela.
5.ANTROPOMETRIJSKI INSTRUMENTI?
-vaga, centimetarska vrpca, klizni estar, antropometar, kaliper, kefalometar,
pelvimetar
6.OPIS INSTRUMENATA?
-VAGA:mjeri tjelesnu masu. Decimalna vaga i digitalna vaga precizna na 0.1kg.
prenosiva vaga skala do 130 kg precizna na 0.5 kg.
-ANTROPOMETAR-etverokutan s pominim i nepominim krakom. U cijelosti mjeri
(visinu, raspon ruku, sjedeu visinu, duinu noge). Skraeni se koristi i umjesto
pelvimetra(duinske i longitudinalne dimenzije i rasponi, duina ruke, stopala,
natkoljenice itd.) Skale 210cm i 95 cm. Tonost 0.1 cm.
-PELVIMETAR: transverzalne mjere(bi-akromijalni, kristalni, trohanterini raspon
itd.) 60 cm, tonost 0.1 cm
-KEFALOMETAR:analogno pelvimetru(irina glave, duina glave, dijametar koljena)
30 cm, 0.1 cm
-KLIZNI ESTAR: za manje dimenzije( dijametar lakta, irina runog zgloba,
stopala) po Martinu mjerna skala 20 cm, preciznost 0.1 cm
-KALIPER: mjerenje konih nabora hvatanjem duplikature koe uvijek pod istim
tlakom. kare:tlak 20 g/mm2, promjere 6 mm skala 60 mm badaren 1mm.

Bestov: raspon 80 mm, badaren 1mm. Harpenderov(J.Bull): 10 g/mm2, veliine

15x5 mm, skala 60 mm podijeljena u krugove po 20 mm, badaren 0.2mm.
Langov: 10 g/mm2, 60 mm tonost +0.5mm pune skale, badaren 1mm.
-CENTIMETARSKA VRPCA:za mjerenje opsega. Koristi se plastificirana ili metalna.
Duga 150 ili 200cm badarena na 0.1cm a mjere se zaokruuju na 0.5 cm.
7.STANDARDNI UVJETI MJERENJA?
-provodi se u standardnom poloaju tijela. Uspravni poloaj, ruke pruene uz
tijela, glava u F.horizontali, pete spojene ili rairene zavisi po potrebi.
8.FRANFURTSKA HORIZONTALA?
-vodoravni poloaj glave u kojem zamiljena linija spaja najviu toku gornjeg
lijvog ruba zvukovoda i najniu toku donjeg ruba lijeve orbite.
9.POSTUPAK MJERENJA ANTP. MJERA?
-uvijek u isto vrijeme, uvijek istim instrumentima, isti ispitiva, ista tehnika
10.POSTUPAK ZA PROSUIVANJE ATNP. MJERA?
-Toke se odreuju palpacijom i inspekcijom te oznaavaju olovkom.
11.NORAMTIVI ILI STANDARDI, KAKO SE DOBIVAJU I KAKO SE KORISTE?
-mjere tjelesnih dimenzij prosuuju se u djece i mladei na temelju normativa ili
standarda koji su dobiveni na velikim uzorcima prosjene populacije.
Transverzalna metoda:veliki uzorak, ali se podaci za razliite dobne skupine mogu
dobiti brzo da se izmjere velike skupine djece po dobi i spolu. Dobiju se prosjene
vrijednosti neke karakteristike tijela. Longitudinalna metoda: ista skupina djece se
prati kroz odreeno vremensko razdoblje jednom ili vie puta godinje za ivotno
razdoblje za koje se eli dobiti normativ. Dugogodinji trud, manji uzorak. Daje
mogunost uvid u dinamiku rasta ispitanika.
Standardi se mogu izraziti u obliku grafikona ili tablica, prikazom srednjih
vrjednosti i stand. devijacija.
12.INDEKSI?
-metode indeksa se za odrasle koriste za prosuivanje antropometijski mjera.
Prikazuje odnos 2 antp. Mjere(visina i masa tijela).
13.INDEK TJELESNE MASE, KAKO SE KORISTI I EMU SLUI?
-koristi se za procjenu stanja uhranjenosti odrasle populacije. Naziva se jo i
QUETLETOV indeks(BMI). Definira se kao omjere tjelesne mase u kg i kvadrat
vrijednosti tjelese visene u metrima. Brza ali okviran procjenja stanja
uhranjenosti.
14.STUPNJEVI PREKOMJEREN MASE I PRETILOSTI?
-POHRANJENOST: BMI ispod 18.5 kg/m2
-NORMALNO: 18.5 -24.9 kg/m2
-PREKOMJERNA TM: 25-29.9 kg/m2
-PRETILOST: 1stupanj 30-34.9, 2stupanj 35-39.9, 3stupanj 40 i vie

15.GRANICE NORMALNIH VRIJEDNOSTI INDEKSA RIZINOSTI TIPA PRETILOSTI M I

?
-mukarci ispod 0.9, ene ispod 0.8
16.INDEKS RIZINOSTI TIPA PRETILOSTI, KAKO SE KORISTI I EMU SLUI?
-slui za procjenu rizinosti tipa pretilosti. Iz omjera ospega trbuha(na najuem
dijelu iznad umbilikusa-pupka) i opseg kukova(najvei opseg kukova ili bedara).
Definira pretilost s obzirom na raspodjelu podtkone masti.
Prema dominirajuem mjestu nakupljanja masti imamo:
-muki(androidni ili jajoliki)-gornji dio tijela
-enski(ginodni ili krukoliki)-donji dio tijela
-intermedijarni-u gornjem i donjem segmentu tijela.
Za procjenu rizinosti kod jajolike pretilosti koristi se opseg trbuha rizik: mukarci
iznad 102cm zene iznad 88 cm.
17.KINANTROPOMETRIJA
-ua znanstvena disciplina kinantropologije. Bavi se istraivanjem povezanosti
morfoloke strukture kretanja mjerenjem i evaluacijom razliitih aspekata ovjeka
u kretanju i bilokim karakteristikama ovjeka-motorikim i funkcionalno
fiziolokima, istraujui njihovu varijabilnost.
18.KINANTROPOLOGIJA
-znan. Disciplina koja se bavi prouavanjem varijabilnosti ljudskih karakteristika i
sposobnosti vezanih za tjelesnu aktivnost, vjeanje i sport, s biolokog,
psiholokog, kulturnog i socijolokog aspekta.
-cilj istraivanja jest istraivanje varijabilnosti ljudskih svojstava i karakteristika
vanih za oitovanje sposobnosti vezanih za tjelesno vjebanje i sport.
19. ANTROPOLOGIJA
-multidisciplinarna znanost koja se bavi izuavanjem ovjeka i njemu srodnih bia
u prostoru i vremenu.
20.STAND POSTUPAK MJERENJA ZA ODREENE DIJELOVE TIJELA
VISINA TIJELA:antropometar(dotie sakrum i interskapularno), skupa pete, tijelo
uspravno, F.horizontala. od tjemena glave(VERTEX) do poda.
SJEDEA VISINA:antropometar, sjedi se uspravno, F.Horizontala, od VERTEXA do
dna
D.NOGE: antropometar, stoji blago razmaknutih nogu, od ILIOSPINALE(spina iliaca
anterior superior) do poda.
D.NATKOLJENICE: skraeni antropometar,od trochanter maiora(trochanterion) do
lateralnog kondila bedrene kosti
D.POTKOLJENICE:s.antropometar, od toke tibiale(condilus fibularis tibiae) do
toke sfirion(malleolus fibulae)
D.RUKE: s.a., dlan okrenut prema tijelu, od akromiona(processus acromialis) do
najdueg prsta(daktylion)

D.NADLAKTICE: s.a. od akromiona do glavice palane kosti u lakatnom

zglobu(toka radiale)
D.PODLAKTICE: s.a. od toke radiale do vrha kotanog nastavka-processus
styloideus(toka stylion)
RASPON RUKU: antopometar od daktyliona do daktyliona
D.AKE: klizni estar, savijen lakat, prsti stisnuti i isprueni. Od daktyliona do
interstiliona(toka u sredini izmeu stilion radiale i ulnare).
D.STOPALA: s.a. od pete(pternion) na vrh najdueg prsta(akropodion)
BIAKROMIJANLI RASPON(ramena): pelvimetar, iza ispitanika od akromiona do
akromiaona komprimirajui meko tkivo.
BIKRISTALNI RASPON(zdjelica): pelvimetrom od grebena zdjelinih kostiju(crista
iliaca-toka iliocristale) tamo gdje je najire.
DIJAMETAR LAKTA: klizni estar, flektirana ruka, krakovi na medijalni i lateralni
epikondila nadlaktine kosti
DIJAMETAR RUNOG ZGLOBA: k.estar, dlan prema dolje prsti stisnuti i isprueni,
mjeri se dio runog zgloba u podruju stiloidnih nastavaka(stylion ulnare i
radiale)
DIJAMETAR KOLJENA: k.estar ili kefalometar, sjedi pod pravim kutom, mjeri
najizboenij dio medijalnog i lateralnog kondila bedrene kosti
DIJAMETAR SKONOG ZGLOBA: k.estar, izmeu oba maleolarna nastavka(toke
malleolare)
DIJAMETAR AKE: k.., druga i peta metakrapalna kost(toke metacarpale radiale
i ulnare)
DIJAMETAR STOPLA: k.., prva i peta metatarzalnu kost(metatarsale tibiale i
fibulare)
DIJAMETAR GLAVE: kefalometar, najiri dio glave(euryon-euryon)
DUINA GLAVE: kefalomatarm najizboenij dio ela(glabella) i najizboenij dio
okcipitalne kosti(opisthocranion).
.PRSNOG KOA: pelvimetar, izmeu 3. I 4. Rebra, mjeri se na kraju normalnog
izdisaja
DUBINA P. KOA: pelvimetar, na sternum i vrh spinalnog nastavka kraljeka u
podruju 3 i 4 rebra
O.PRSNOG KOA: c.vrpcom u visini mamila(bradavice) vodoravno. Najee za
sportae u podruju pazune jame
O.TRBUHA: c.vrpcom, u podruju umbilikusa u vodoravnoj liniji
O.TRBUHA: na najuem mjestu iznad pupka 2-3 prsta
O.NADLAKTICE(opruene):c.v. najiri dio u gornjoj polovici
O.NADLAKTICE(flektirane): c.v. najiri dio u gornjoj polovici
O.PODLAKTICE: najire mjesto u gornjoj treini(ne lakat)
O.NATKOLJENICE: vodoravno ispod glutealne brazde
O.POTKOLJENICE: najire mjesto u gornjoj treini potkoljenice
O.GLAVE: najiri dio glave oko 1 cm iznad obrva.
KONI NABORI
NADLAKTICE-iznad tricepsa na najirem mjestu, uzduni
LEA: dijagonialni ispod donjeg ugla lijeve lopatice
TRBUH: uzduni u visini pupka 2 cm lateralno od njega
SUPRAILIOKRISTALNI: dijagonalni iznad c.ilicaca u prednjoj aksilarnoj liniji

PRSA: dijagonalno na sredini na udaljenosti izmeu poetka aksilarne linije i

mamile
SUPRAPATELARNI: uzduni iznad gornjeg ruba patele
POTKOLJENICE: uzduni na unutranjoj strani na najirem mjestu
PODLAKTICE: uzduni s prednje strane na najariem mjestu(GDJE I OPSEG)
AKE: uzduni nabor koe na dorzumu ake iznad 3 metakarpalne kosti. Dovoljno
mjeriti jednom

21.PROMJENE SASTAVA TIJELA TIJEKOM RASTA

-relativni udio vode se tijekom rasta smanjuje, a udio bjelanevina minerala i
masti raste. Spolne razlike u nemasnoj masi zanemarive su do 3. Godine ivota.
Kasnije u djeaka nemasna masa sadri manje vode a vie bjelanevina. U
djeaka sadri vie kalija i ima veu gustou nemasna masa. To je odraz spolne
razliitosti u miinoj i kotanoj masi. Ukupna koliina vode prati opu krivulju
rasta(brzo-sporo-brzo). Spolne razlike su minimalne u djetinjstvu. Ukupna tjelesna
voda u djevojaka dosee plato s 15 g a kod mukaraca do prvih godina treeg
desetljea. Gustoa tijela se smanjuje od 8-10g kod mukaraca a kod cura do 11.
Potom se poveava, djevojke dostiu plato s 14 a mukarci s 17. Spolne razlike u
gustoi postoje tijekom rasta s veim vrijednostima mukaraca. Nemasna masa
prati opu krivulju rasta. Djevojke plato s 15-16g a mukarci do 20. Spolne razlike
su vidljive s veom nemasnom masom mukaraca. ene imaju 70% muke
nemasne mase. Tjelesna mast se poveava u prvim godinama ivota, zatim
minimalne promjene te kasnije znaajnije poveanje kod djevojaka tijekom
adolescencije. Kod djeaka plato u puberalnom zamaju. Spolne razlike u postotku
tjelesne masti se rano uoavaju. Kod mukaraca se mast poveava do 12. Pa
smanjuje pa od 17 ponovno poveava. Kod djevojaka se poveava u
adolescenciji.
22.PROMJENE SASTAVA TIJELA POD UTJECAJEM TRENINGA
-odgovarajua koliina miine mase neophodna je za optimalnu sposobnost u
fizikoj aktivnosti. Prekomjerna koliina masnog tkiva kao balastna masa
negativno utjee na sposobnost organizma. Utvrivanje sastava tjela iznimno je
bitna za sportae kako bi postigli optimalan omjer masne i nemase mase. U
odnosu na tjelesno neaktivnu populaciju sportai imaju manje tjelesne masti uz
razliitosti po spolu. Sportaice imaju mnogo manju nemasnu masu nekog
sportai u istoj disciplini. Sastav tijela sportaa moe se znatno mijenjati tijekom
natjecateljske sezone.
23.PROMJENE SASTAVA TIJELA TIJEKOM STARENJA
-najvei omjer nemasnog dijela prema masnom dijelu sastava tijela dostie se
oko 20.g. pa se smanjuje u tjelesno neaktivnih osoba. Nakon 20 svakih 10 godina
se poveava tjelesna mast za 1% do 60g. Potom se smanjuje. Normalne vrijdnosti
u odrasloj dobi su 25% muskarci a do 30% ene. Minimalni postotak masti za
mukarce je izmeu 5-10% a za ene 15-18%

24.SPOLNI DIMORFIZAM U SASTAVU TIJELA

SPOLNI DIMORFIZAM U PROSTORU MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA TE U
GRAI I SASTAVU TIJELA
- tijekom cijelog perioda rasta djevojice su nie u prosjeku od djeaka. S
veim adolescentnim zamahom u djeaka razlike izmeu djevojica i
djeaka postaju sve vee. Odrasle ene u prosjeku su 7% (8-12 cm) nie i
18% (10-15 kg) lake od mukaraca.
- ene imaju relativno dui trup u odnosu na visinu tijela i relativno krae
noge. Biakromijalni raspon manji je nego u mukaraca, dok je irina
zdijelice i irina kukova vea u ena. Ona je namjenjena reproduktivnoj
funkciji. Teite enskog tijela nie je poloeno nego u mukaraca. Skelet
ene je laki. Skeletna muskulatura ini 40-45% tjelesne mase u ena, a
42-54% ukupne tjelesne mase u mukaraca.

25.SUSTAV TIJELA PREMA DVOKOMPONENTNOM MODELU

-tijelo se sastoji od masne i nemasne mase. Masna masa:bitna 2-5%(lipidni
sastojci stanice) i nebitna mast(potkono masno tkivo, uta kotana sr,
abdominalan mast, genitalna, mezeterika i omentalna). Nemasna masa:miii
skelet i unutarnji organi
26.SUSTAV TIJELA PREMA ETVEROKOMPONENTNOM KEMIJSKOM MODELU
-tijelo se sastoji od vode, minerala, bjelanlevina i masti
27.METODE UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA PREMA 2KOMPONENTNOM MODELU
-hidrostatakog vaganja, zrane pletizmografije(bod-pod), bioelektrina
impedancija, mjerenje ukupne elektrine provodljivosti(TOBEC) itd. Ima ih
28.KOJA JE METODA REFERENTNA PREMA 2KOMPONENTNOM MODELU
UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA
-bioelektrina impedancija
29.METODA HIDROSTATSKOG VAGANJA
-je nekada predstavljala laboratorijski standard za odreivanje sastava tijela kao i
za procjenu vrijendosti metoda koje se zasnivaju na dvokomponentnom modelu.
Metoda se temelji na Arhimedovom zakonu. Protokol mjerenja zahtjeva
odreivanje rezidualnog volumena plua te vaganje ispitanika izvan vode, a
potom pod vodom.

DT gustoa tijela
TM tjelesna masa izvan vode
TMv tjelesna masa pod vodom
Dv gustoa vode
RV rezidualni volumen
100 ml volumen zraka gastrointestinalnom traktu

Dalje se postotak tjelesne masti izraunava prema SIRIJEVOJ ili BROEKOVOJ

jednadbi.
30.BIOLEKTRINA IMPEDANCIJA
-je danas iroko primjenjiva metoda za utvrivanja sastava tijela, osobito u
sportu. Temelji se na postavci da je elektrini otpor najvei u masnom tkivu jer
provodljivost ovisi o postotku vode u tkivu, koji je najvei u nemasnoj masi.
Postupak je brz, jednostavan i ne zahtjeva skupu opremu. Sastoji se od
postavljanja dvije elektrode na aku i runi zglob te stopalo i skoni zglob
ispitanika koji mirno lei. Proputa se zatim struja te se mjeri otpor toj struju
(struja je 800 mikrAmpera, frekvencije 50 Hz).
31.ZRANA PLETIZMOGRAFIJA-BOD-POD
-temelji se na jednostavnom principu mjerenja volumena zraka koji ostane u
komori poznatog volumena nakon to u nju sjedne ispitanik. Gustoa tjela je
masa kroz volumen Vtijela=Vukupni Vpreostali
32.ANTROMPOMETRIJSKE METODE UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA
-temelje se na primjeni generaliziranih kvadratnih jednadbi. Vrijednost debljine
konih nabora esto se koriste za procjenu postka tjelesne masti. Procjena
pretilosti na osnovnu jednog konog nabora obavlja se na temelju percentilnih
tablica moe sluiti kao gruba procjena ukupnog postotka tjelesne masti. Vie je
od stotinu jednadbi za odreivanje gustoe tijela na osnovi razliitih
antropometrijskih mjerenja. Parizkova je objavila tablice za oitanje postotka
tjelesne mati na temelju 10 konih nabora. U praksi koriste se nomogrami iste
autorice pomou kojih je na osnovi konih nabora nadlaktice i lea mogue
oitanje postotka masti. Danas se vie koristi umjesto konog nabora na leima
koni nabor na potkoljenici(MEDIJALNO).
BROEKOVA FORMULA ZA ODREIVANJE POSTOTKA MASTI NA TEMELJU POZNATE
GUSTOE TIJELA:
%tjelesne masti=(457/D) -414
SIRIJEVA: %tjelesne masti=(495/D)-450
KRAI OPIS ONOGA GORE
Temelje se na izmjerenim vrijednostima potkonog masnog tkiva koje se koriste u
jednadbama kojima dobijemo gustou tijela a iz toga lako izraunamo masnu
masu tijela
33.PREDNOSTI ANTROPOMETRIJSKE METODE JACKSONA I POLLOCKA
- temelji se na na razvoju generaliziranih antropometrijskih jednadbi dobiveni na
velikim uzorcima regresijskom metodom. Temelje se na mjerama potkonog

masnog tkiva. Prednost ove metode je to zahtjeva mjerenje samo tri lako
dostupna kona nabora te nakon to je njena vrijednost potvrena, na temelju
tablica koje su izradili autori moemo direktno oitati postotak masti na temelju
ta 3 kona nabora(nadlaktica, prsa i lea). Tablice su podjeljenje po spolu i
dobnim skupinama.
34.METODE UTVRIVANJA SASTAVA TIJELA PREMA 4KOMPONENTNOM MODELU
-dvoenergetska rendgenska apsorpciometrija(DEXA), metoda utvrivanja ukupne
vode
35.PROSJENI IZNOS POSTOTKA TJELESNE MASTI U ODRASLE ENE I MUKARCA
-mukarci-19%, ene-27,6%
36. IZNAD KOJEG POSTOTKA TJELESNE MASTI MUKARAC I ENA SU GOJAZANI
-mukarci iznad 25 % a ene iznad 30%
37.GORNJE GRANICE PRIHVATLJIVIH POSTOTAKA TJELESNE MASTI U SPORTAA I
SPORTAICA
-mukarci 13%, ene 22 %
38.KAKO IZRAUNATI OPTIMALNU TJELESNU MASU PREMA POZNATOM
POSTOJEEM I ELJENOM POSTOTKU MASTI
-OPTIMALNA TJELESNA MASA=nemasna masa/100%-eljeni %tjelesne masti
39.TO UTJEE NA VARIJABILNOST GUSTOE NEMASNE MASE
-ovisi o dobi, spolu, genetskim faktorima i tjelesnoj aktivnosti. Sportai imaju
gue kosti i miie pogotovo anaerobnih.

40.KONSTITUCIJA I EMU SLUI NJENO ODREIVANJE

-specifian sklop strukturalno-morfolokih, fizioloko-funkcionalnih i psiholokih
kognitivno-konativnih karakteristika neke osobe po kojoj se ona razikuje od
drugih. Pod utjecajem je nasljea, ali i niza imbenika okoline. Sui kako bi utvrdili
razliku u svojstvima i sposobnostima podjeinaca jer one uvjetuju i razliitost u
uspjenosti svladavanja razliitih motorikih zadataka
41.KRETSCHMEROVA KLASIFIKACIJA
-Njemaki psihijatar Ernst Kretschmer u svome dijelu Graa tijela i karakter
opisuje 4 fizika i psihika tipa:
- piknini kratak prsni ko, oble forme, kratki udovi, velika glava
- atletski iroka ramena, snaan skelet, snani udovi, visoka glava, kotano
lice
- leptosomni(astenini) dug prsni ko, mrac, dugi udovi, mala glava
- displastini

Ispitiva odnos somatske grae i temperametna psihikih bolesti i svojstava.

42.CONRADOVA
-opisuje tri teorije unutar kojih postoje mogui standardi rasta tijela:
- teorija primarnih varijanta-konzervatina tendecija rasta(tijelo tijekom rasta
zadrava stalne proporcije iz ranog razdoblja), progresivna tendencija(tijelo
izrazito mijenja proporcije do odrasle dobi)
- teorija sekundarnih varijanta-hipoplastina tendencija(astenini tip-visok,
uzak, povijena lea), hiperplastina tendencija(rezultira atletskom graom)
- teorija tercijalnih varijanta(opisuje razvoj dismorfinog i displastinog tipa)
Koristi antropometiju i statistike postupke kako bi utvrdio faktorski pristup koji
oblikuje konstituciju.
43.SIGAUDOVA
-typus:digestivus, muscularis, cerebralis, respiratorius
44.SHELDONOVA
-razvio koncept kontinuirane varijacije naspram vanjskih modela klasifikacije
ekstremnih, distinktinh tipova.Konstituciju, odnosno somatotip definira kao sklop
triju temeljnih komponenata grae tijela, od kojih je svaka prisutna u razliitom
stupnju izraenosti u svake osobe. Indikatore za pojedine tipove nalazi u odnosu
17 transverzalnih mjera. Stupanj pripadnosti pojedinom tipu oznauje skalom od
1-7 i zbrajanjem te dijeljenjem s brojem zona dobiva stupanje ope pripadnosti
tipu. Uzorak je imao od 4000 studenta. Metoda je usavrena primjenom preciznih
kalipera za oitavanje na fotografijama-FOTOGRAMETRIJSKA ANTROPOMETRIJA
Karakteristike konstitucijskih tipova prema Sheldonu( zasniva se na teoriji
prevage jednog od embrionalnih listia)
- Endomorfija oznaava dominaciju potkonog masnog tkiva koja uvjetuje
oble forme tijela
- Mezomorfija dominacija muskulature, skeleta i vezivnog tkiva. Ukazuje
na vrstu, teku grau, pravokutnih oblika
- Ektomorfija dominira linearnost, vitkost i velike povrine tijela u odnosu
na masu tijela
Smatrao je da se somatotip ne mijenja tijekom ivota i da se iskljuivo razvija iz
zametnih listia
46.RAZLIKA SHELDONOVE I HEATHOVE I CARTERA
-Razlika je to Heat-Carter metoda prepoznaje promjenjivost somatotipa tijekom
ivota i pod utjecajem niza vanjskih imbenika odreuju aktualni fenotip.
47. HEATHOVA I CARTER
- Postoje tri metode a to su fotoskopska, antropometrijska i kombinirana. Prvo se
odredi endomorfna komponenta za koju nam trebaju varijable konog nabora
trbuha, lea i nadlaktice, vrijednosti se zbroje i iz tablice se oitaju bodovi. Zatim
se odreuje mezomorfna komponenta za koju na je potrebna visina, dijametar
lakta i koljena te korigirani opseg potkoljenice i nadlaktice, zatim se zbroje
odstupanja u vrijednostima od linije u kojoj se nalazi visina tijela. Odstupanja
iznad crte su pozitivna a ispod negativna, svaki stupac odstupanja nosi jedan

bod, zatim se bodovi zbroje i ako je vrijednost vea od 4 tada se doda 1/8
navedenog zbroja, a ako je manja onda se oduzme 1/8 i tako dobijemo
mezomorfnu komponentu. Zadnja komponenta se dobije na nain da visinu tijela
podjelimo sa treim korjenom mase tijela ili se oita na nomogramu i opet iz
tablice oitamo bodove. Kada smo dobili sve tri komponente, najizraenija daje
osnovu tipa dok ostale dvije odreuju modiikaciju osnovnog tipa.
48.VARIJABLE ZA ODREIVANJE ENDOMORFNE KOMPONENTE? TO ENDOMORFNA
KONSTITUCIJA GOVORI O TIJELU?
- Potrebne su nam vrijednosti konog nabora na nadlaktici, leima i trbuhu a ona
nam pokazuje izloenost potkonog masnog tkiva.
49.MEZOMORFNA
- Potrebne su nam varijable korigiranog visine tijela, dijametra koljena i
dijametrea lakta te opsega nadlaktice i potkoljenice a govori nam o
muskuloskeletnoj robusnosti u odnosu na visinu tijela
50.EKTOMORFNA
- Potrebne su nam varijable visine i mase tijela, a govori nam o relativnoj
linearnosti grae tijela
51.VARIJABILNOST HUMANOG SOMATOTIPA
- Ovisi o genetskoj varijabilnosti, varijabinosti vanjskih faktora, njihove interakciji i
njihove kovarijance te pogreke.
52.PROMJENE KONSTITUCIJE S DOBI
53.UTJECAJ SPOLA NA KONSTITUCIJU
- Populacija ena pokazuje veu izraenost endomofije i manju izraenost
mezomorfije u odnosu na mukarce dok u ektomoriji razlike nisu izraene.

DODATCI OVIM PITANJIMA

ENDOGENI IMBENICI-nasljee, spol, ivotna dob.
EGZOGENI IMBENICI-prehrana, socijalni imbenici, tjelesna aktivnost, sport,
kronine bolesti
RAUNANJE INDEKSA O RIZINOSTI TIPA PRETILOSTI(WHR)-ospeg struka/opseg
kukova
SUPRASKAPULARNO/TRICIPTALNI INDEKS: omjer nabora na leima/nabor na
nadlaktici. STI izmeu 0.76-0.99 visoki rizik centralnog tipa distribucij masti a
iznad 1 indikator abdominalnog
TJELESNA MASA=nemasna masa + masna masa
TJELESNA MAST(kg)= ukupna masa tijela X %tjelesne masti/100
NEMASNA MAS TIJELA=ukupna masa masa tjelesne masti