PROGRAM I TEHNIKA MJERENJA ANTROPOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA

Za dobijanje to objektivnijih rezultata, va-nih za uspjenu realizaciju ovog

istra-ivanja vodilo se rauna da se obezbijede priblino isti ili slini uslovi mjerenja
za sve ispitanice.
Posebno se vodilo rauna o slijedeim momentima:
-

da se mjerenja za sve ispitanice izvre u relativno slinim vremenskim ,

prostornim i klimatskim uslovima,
da se na svakoj ispitanici prije mjerenja precizno obiljee relevantne
antropometrijske take i nivoi,
da se sva mjerenja na parnim dijelovima tijela vre na lijevoj strani tijela
ispitanica,
da su instrumenti koji se koriste u ovom istraivanju standarne izvedbe i
da su badareni pred sami poetak svakog mjerenja.

Za realizaciju programa antropometrijskog mjerenja prethodno je izvreno

obiljeavanje odreenih antropometrijskih taaka i nivoa:
-

frankfurtska ravan-linija koja spaja donju ivicu lijeve orbite i gornju ivicu
spoljnjeg slunog otvora,
lijevi i desni aakromion(acromion lateralni dio),
taka na zadnjoj strani lijeve nadlaktice koja se nalazi na sredini izmeu
akromiona i olekranona (acromion scapulae,olecranon ulnae),
unutranji i vanjski epikondilus lijeve nadlaktice (epicondylus medialis et
lateralis humeri),
greben karline kosti (crista ili aca)na mjestu gdje ga presjeca srednja
pazuna linija na obje strane tijela,
donji ugao lijeve lopatice(angulus inferior scapulae),
lijevu prednje gornju bedrenu bodlju(spina iliaca anterior superior),
taka tibiale (epicondilus fibularis tibiale)i taka sfirion (maleolus fibulae),
unutranji moleolus golenike kosti (molleolus medialis tibiale) i spoljanji
moleolus lisne kosti (malleolus latelaris),
najispupeniji dio pete (terion) i najdui prst noge; ako je to palac
akropodion i, a ako je drugi prst akropodion ii;
nabor koe u uzdunom dijelu ispod rebarnog luka (arcus costalis).

Mjerenje je izvreno u skladu sa postupcima koje preporuuje Internacionalni

bioloki program.Detaljan opis mjernog postupka prema kojem su izvrena mjerenja
antropometrijskih dimenzija u ovom radu nalazi se u radu Momirovia i saradnika,
(1969)*
Za mjerenje
instrumenti:
-

antropometrijskih

varijabli

koriteni

su

slijuedei

mjerni

digitalna vaga s tanou oitavanja rezultata od 100 grama,

antropometar po Martinu s tanou oitavanja rezultata od 1 mm,

pelvimetar sa kojim je mogue oitavanje rezultata sa tanou od 2 mm,
klizni estar sa tanou oitavanja od 1 mm,
kaliper za mjerenje konog nabora sa podeenim pritiskom na vrhovima
krakova na kou od 1o gr / mm2 i tanou oitavanja rezultata od 1 mm,
mjerna traka od plastinog materijala duine 150 cm sa tanou
oitavanja rezultata od 5 mm (rezultat se zaokruuje na bliu vrijednost)

LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST SKELETA

1. Visina tijela (AVISTL) - mjerena je antropometrom.Ispitanik stoji u
uspravnom stavu,uspravljenih lea, relaksiranih lea i sastavljenih peta. Glava
ispitanika je podeena tako da frankfurtska horizontala bude u vodoravnom
poloaju.Mjerilac stoji s lijeve strane ispitanikapostavlja antropometar
neposredno du zadnje strane tijela i vertikalno, a zatim sputa metalni prstenkliza da horizontalna preka doe na glavu (tjeme) ispitanika. Rezultat se
oitava sa tanou od 1mm.
2. Duina nogu (ADUNO) - je mjerena antropometrom.Ispitanik stoji u
ispravnom stavu sastavljenih peta.Vrh pominog kraka antropometra
postavljen je na lijevu prednju gornju bedrenu bodlju(spina ili aca anterior
superior) dok je nulta vrijednost antropometra na podu.Mjeri se udaljenost
pada do pominog kraka antropometra s tanou oitavanja rezultata od 1
mm.
3. Duina ruku (ADURU) - mjerena je skraenim antropometrom.Ispitanik
stoji u uspravnom stavu,lijeva ruka mu je opruena i koso odmaknuta od tijela
u stranu,dlanom okrenutim na dole.Mjerilac postavlj jedan krak antropometra
na vanjski dio akromiona,a drugi na vrh najdueg prsta opruene
ruke.Rezultat se oitava sa tanou od 1mm.
4. Duina potkoljenice (ADUPO) - mjerena je antropometrom.Ispitanik stoji
u uspravnom stavu, na ravnoj podlozi.Antropometar se postavlja u okomiti
poloaj,a mjeri se udaljenost izmeu taaka malleolare i tribiale.Rezultat se
oitava sa tanou od 1mm.
5. Duina stopala (ADUST) - mjerena je skraenim antropometrom.Ispitanik
sjedi sa lijevom nogom savijenom u koljenu pod pravim uglom i stopalom
oslonjenim na podlogu. Mjerilac postavlja vrhove krakova antopometra na
petu i vrh najdueg prsta,bez pritiskivanja.Rezultat se oitava sa tanou od
1mm. Transferzalna dimenzijonalnost skeleta

TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST SKELETA

6. Bikristalni raspon (ABIKRA) - mjeri se pelvimetrom ili skraenim
antropometrom sa savijenim krakovima.Ispitanik stoji u uspravnom stavu sa
malo razmaknutim stopalima. Mjerilac stoji iza ispitanika,postavlja vrhove
2

krakova pelvimetra na oba grebena zdjelinih kostiju (crista ili aca) na taku
gdje ih sijeku produene pazune linije komprimirajui meko tkivo.Rezultat se
oitava sa tanou od 2mm.
7. Dijametar koljena (ADIJKO) - je mjeren kliznim estarom.Ispitanik sjedi
tako da mu je lijeva noga savijena u koljenu pod pravim uglom.Mjerilac
postavlja vrhove kliznog estara na unutranji i vanjski epikondilus butne kosti,
uz dovoljan pritisak nekog tkiva. Rezultat se oitava sa tanou od 1mm.
8. Dijametar skonog zgloba (ADIJSZ) - je mjeren kliznim
estarom.Ispitanik sjedi, sa savijenom lijevom nogom u koljenu pod pravim
uglom, a stopalo poloeno na ravnupovrinu.Mjerilac postavlja vrhove krakova
kliznog estara na unutranji i spoljanji malleolus (malleolus medraliset
lateralis) uz dovoljan pritisak da se potisne mehko tkivo. Rezultat se oitava s
tanou od 1mm.
9. Biakromijalni raspon (ABIARA) - je mjeren skraenim antropometrom.
Ispitanik stoji u uspravnom stavu relaksiranih ramena.Mjerilac stoji sa zadnje
strane ispitanika i postavlja vrhove krakova instrumenta na spoljni dio oba
akromijalna nastavka.Lopatica, uz dovoljan pritisak mehkog tkiva. Rezultat se
oitava s tanou od 1mm.
10. irina stopala (AIRST) - je mjerena kliznim estarom.Ispitanik sjedi sa
lijevom nogom savijenom u koljenu pod pravim uglom i stopalom oslonjenim
na ravnu podlogu.Mjerilac postavlja vrhove krakova kliznog estara na
medijalnu stranu distalnog okrajka I metatarzalne kosti i dateralnu stranu
distalnog okrajka V matatarzalne kosti.Rezultat se oitava s tanou od 1mm.
Cirkularna dimenziolnalnost skeleta.
CIRKULARNA DIMENZIONALNOST SKELETA I MASA TIJELA
11. Teina tijela (ATETJ) - ispitanik stoji na vagi, koja se postavlja na vrstu
vodoravnu podlogu u uspravnom stavu, sa opruenim rukama uz tijelo i malo
razmaknutih nogu. Rezultat se oitava sa tanou od 100 grama.
12. Opseg nadlaktice ( AOPNAD) - mjeren je mjernom trakom.Ispitanik stoji u
uspravnom stavu s prirodno oputenim rukama uz tijelo.Mjerilac stoji s lijeve
strane ispitanika obavija mjernu traku oko lijeve nadlaktice,okomito na njenu
osovinu na nivou koji odgovara sredini izmeu akromiona i
olekranona.Rezultat se oitava sa tanou od 5mm.
13. Opseg natkoljenice (AOPNAT) - mjerenje mjernom trakom.Ispitanik je u
stojeem stavu sa malo rastavljenim nogama i ravnomjerno rasporeenom
teinom tijela na oba stopala. Mjerilac obavije mjernu traku oko lijeve
natkoljenice neposredno ispod glukalnog nabora,a na mjestu najveeg
opsega, tako da je ravan koju zatvara krug trake okomita na uzdunu osovinu
natkoljenice.Rezultat se oitava s tanou od 5mm.
14. Opseg potoljenice (AOPPOT) - mjeren je mjernom trakom.Ispitanik sjedi
na visokoj klupi tako da potkoljenice slobodno vise.Mjerilac obavije mjernom
lijevom trakom lijevu potkoljenicu u gornjoj treini na mjestu najveeg opseg,

tako da je ravan koju zatvara krug mjerne trake okomita na uzdunu osovinu
potkoljenice.Rezultat se oitava sa tanou od 5mm.
15. Srednji opseg grudnog koa (ASROGK) - mjeren je mjernom trakom
tako da ispitanik stoji u uspravnom stavu sa prirodno oputenim rukama niz
tijelo.Mjerilac obavija mjernu traku oko grudnog koa, okomito na osovinu
trupa i horizontalno u nivou pripoja treeg i etvrtok rebra za grudnu
kost.Rezultat mjerenja se oitava na kraju normalne ekspiracije, odnosno u
pauzi izmeu ekspiracije i inspiracije (srednji poloaj) u mm.
POTKONO MASNO TKIVO
16. Koni nabor lea (ANALE) - je mjeren kaliperom.Ispitanik stoji u
uspravnom stavu sa prirodno oputenim rukama niz tijelo.Mjerilac odigne u
koso palcem i kaiprstom nabor koe neposredno ispod donjeg ugla lijeve
lopatice (angulus inferior scapulare) pazei da ne zahvati miino
tkivo.Odignuti nabor obuhvati vrhovima kalipera nie od svojih prstiju i rezultat
oita u trenutku kada je pritisak 10gr na mm2, sa tanou od 1mm.
17. Koni nabor pazuha (ANAPAZ) - je mjeren kaliperom.Ispitanik stoji u
uspravnom stavu sa hhorizontalno podignutom i u laktu savijenom lijevom
rukom.Mjerilac palcem i kaiprstom uzduno odigne nabor koe na srednjoj
pazunoj liniji, pazein da ne zahvati miino tkivo.Odignuti nabor obuhvati
vrhovima kalipera ispod svojih prstiju, a rezultat oitava u trenutku kada
kaliperom postigne pritisak od 10gr na mm2,sa tanou od 0,1mm.
18. Koni nabor nadlaktice (ANANAD) - je mjeren kaliperom.Ispitanik stoji
uspravno, prirodno oputenih ruku niz tijelo i oputenih ramena. Mjerilac
odigne vrhovima palca i kaiprsta. Okomiti nabor koe na zadnjoj strani lijeve
nadlaktice (iznad m. tricepsa) na mjestu koje odgovara sredini izmeu
akromiona i olekranona. Vrhovima kalipera obuhvati odignuti nabor koe ispod
svojih prstiju pazei da ne zahvati miino tkivo. Rezultat se oitava kada
kaliper postigne pritisak od 10gr na mm2 sa tanou od 0,1mm.
19. Koni nabor potkoljenice (ANAPOT) - je mjeren kaliperom.Ispitanik
sjedi sa savijenom lijevom nogom u koljenu. Mjerilac odigne vrhom palca i
kaiprsta okomiti nabor koe na medijalnoj strani lijeve potkoljenice u nivou
najveeg opsega. Odignuti nabor koe prihvati krakovima kalipera ispod svojih
prstiju uz pritisak od 10gr na mm2. Rezultat se oitava sa tanou od 0,1mm.