17-Jun-11

Cijeli plan naunog istraivanja temelji se na jasno

definiranoj ideji: ta je predmet istraivanja?

Planiranje istraivakih postupaka
Pretraivanje literature

Plan postavljanja problema

Definiranje problema Odreivanje strategije Oblikovanje hipoteze Rjeavanje praktinih pitanja Izbor vrste istraivanja Oblikovanje uzorka i skupina Planiranje intervencije Odreivanje postupaka (mjerenja) Odabir statistike obrade

Prof dr Bakir Mehi Univerzitet u Sarajevu Medicinski fakultet

Plan provoenja istraivanja

Praktina pitanja pri planiranju istraivanja

Ne smiju se zanemariti:
Izvori finansiranja Vrijeme koje imamo na raspolaganju Dostupnost potrebne opreme i mjernih

Praktina pitanja pri planiranju istraivanja

Savjetovati se sa statistiarom koji moe pomoi u:
Oblikovanju uzorka, Raspodjeli ispitanika u skupine Planiranju prikupljanja i obrade podataka

instrumenata
Etika pitanja, itd

Tragati za problemima koji e naruiti vjerodostojnost rezultata:

Dostupnost patolokih preparata, Dolazak bolesnika na kontrolne preglede

Savjetovati se sa kolegama koji imaju iskustva u planiranju i voenju istraivanja

PLANIRANJE ISTRAIVANJA
Analiziranje problema Definiranje cilja Postavljanje istraivanja Analiziranje problema
Provedba istraivanja

Analiziranje problema Definiranje cilja Postavljanje istraivanja

U biomedicinskih naukama cilj istraivanja moe se postaviti kroz brojna pitanja:
Koliko se esto pojavljuje neka bolest? ta je uzrok bolesti? Kako djeluje neki rizini faktor? Koliko je efikasan odreeni nain lijeenja? Koliko je pouzdan neki dijagnostiki test?

Istraivanje treba dovriti prema poetnim planu, bez obzira na to kakvi se rezultati opaaju u toku istraivanja Istraivanje je konano zavreno nakon objave dobivenih rezultata. Neobjavljeni rezultati nemaju nauni znaaj.

17-Jun-11

Strategija (svrha) istraivanja

Strategija za rjeavanje postavljenih pitanja Strategija se odnosi na pristup istraivakom problemu, odnosno na svrhu istraivanja Strategija za rjeavanje postavljenog istraivakog

Za prouavanje istog istraivakog problema moemo koristiti razliite strategije, a svaka od njih se odlikuje jedinstveno oblikovanom hipotezom, upuuje na izbor odreene vrste istraivanja i daje drukiji odgovor (spoznaju) Primjer: elimo istraiti povezanost izmeu estrogena i pojave osteoporoze kod ena u postmenopauzi. Definicija predmeta istraivanja: Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustodu kosti?

problema moe biti:

Opis stanja u populaciji, odnosno procjena uestalosti

neke bolesti Usporedba uinkovitosti dvaju postupaka, odnosno dvaju naina lijeenja Dokazivanje povezanosti izmeu nekog faktora (intervencije) i bolesti

Naini istraivanja povezanosti izmeu estrogena i osteoporoze kod ena mogu biti razliiti:

Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustou kosti?

Presjeno istraivanje
Strategija: procjena uestalosti osteoporoze kod ena u

Opservaciona istraivanja:
Presjeno istraivanje Istraivanje parova Kohortno istraivanje

postmenopauzi koje uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju. Hipoteza: ene koje u postmenopauzi boluju od osteoporoze ne uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju. Intervencija: mjerenje gustoe kosti kod ena u postmenopauzi koje uzimaju i koje ne uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju.
istraivanje provedeno u jednoj vremenskoj taki - sadanjosti. Korisna metoda ako elimo znati prevalenciju u populaciji

Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustou kosti?

Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustou kosti?

Istraivanje parova
Strategija: poreenje ena u menopauzi koje imaju

Kohortno istraivanje
Strategija: dokazivanje povezanosti izmeu uzimanja

osteoporozu sa onim koje nemaju

Hipoteza: ene koje uzimaju nadomjesnu

nadomjesne hormonske terapije i razvoja osteoporoze

Hipoteza: manjak estrogena uzrokuje osteoporozu

estrogensku terapiju imaju manji rizik da obole od osteoporoze od onih koje ne uzimaju Intervencija: oblikovati skupinu bolesnih ena i kontrolnu skupinu zdravih ena i gledati retrospektivno koje od njih su imale nadomjesnu estrogensku terapiju
gleda u prolost sa pokuajem odreivanja koji su ispitanici iz koje skupine bili izloeni rizinom faktoru

koja se moe sprijeiti davanjem nadomjesne estrogenske terapije Intervencija: uzorak ena u premenopauzi podijeliti na one koje e uzimati i one koje nee uzimati estrogene, te pratiti ispitanice odreeno vrijeme uz mjerenje ishoda gustoe kosti
broj novodijagnosticiranih sluajeva bolesti meu izloenim ispitanicima poredi se sa brojem novodijagnosticiranih sluajeva meu neizloenim ispitanicima

17-Jun-11

Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustou kosti?

Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustodu kosti?

STRATEGIJA
Presjeno istraivanje: procjena uestalosti osteoporoze kod ena u postmenopauzi koje uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju. Istraivanje parova: poreenje ena u menopauzi koje imaju osteoporozu sa onim koje nemaju. Kohortno istraivanje: dokazivanje povezanosti izmeu uzimanja nadomjesne hormonske terapije i razvoja osteoporoze.

Hipoteza
Presjeno istraivanje: ene koje u postmenopauzi boluju od osteoporoze ne uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju. Istraivanje parova: ene koje uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju imaju manji rizik da obole od osteoporoze od onih koje ne uzimaju. Kohortno istraivanje: Manjak estrogena uzrokuje osteoporozu koja se moe sprijeiti davanjem nadomjesne estrogenske terapije.

Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustodu kosti?

Intervencija
Presjeno istraivanje: mjerenje gustoe kosti kod ena u postmenopauzi koje uzimaju i koje ne uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju. Istraivanje parova: oblikovati skupinu bolesnih ena i kontrolnu skupinu zdravih ena i gledati retrospektivno koje od njih su imale nadomjesnu estrogensku terapiju. Kohortno istraivanje: uzorak ena u perimenopauzi podijeliti na one koje e uzimati i one koje nee uzimati estrogene, te pratiti ispitanice odreeno vrijeme uz mjerenje ishoda gustoe kosti.

Analiziranje problema Definiranje cilja Postavljanje istraivanja

Projekat istraivanja se mora oblikovati jasno i uredno

i to u pisanom obliku.
Projekat se oslanja na prethodna istraivanja kojima su

postavljene osnove za oblikovanje hipoteze i planiranje ustroja istraivanja. Podrazumijeva:

Pretraivanje literature Oblikovanje hipoteze Stvaranje istraivake skupine

Pretraivanje literature
Upoznavanje sa poznatim injenicama o istraivakom

Oblikovanje hipoteze
Pogreka neiskusnih istraivaa lei u njihovom

problemu
Poveava naa znanja o istraivakom problemu Nije opravdano ponavljati ve postojea istraivanja Vlastito istraivanje mora donijeti neku novu spoznaju Istraivaki problem moe biti isti kao kod ve postojeeg istraivanja, ali se novo istraivanje mora razlikovati po neemu:

nemaru da jasno formuliu hipotezu svog istraivanja.

elje da se: vide razlike, provjeri djelovanje, opie

po cilju, po vrsti istraivanja, po postavljenim ishodima

vlastito iskustvo, ispita zanimljiva pojava NISU HIPOTEZE i ne mogu se koristiti kao polazite istraivanja.
Nauno istraivanje treba zasnivati na konkretno

Drugim rijeima, jedinstvena strategija vlastitog

istraivanja moe opravdati ponovnu provjeru sline hipoteze

definiranoj i teorijski dobro obrazloenoj hipotezi.

17-Jun-11

DOKAZIVANJE NAUNE HIPOTEZE

Nulta hipoteza osnovna statistika hipoteza koja pretpostavlja da meu vrijednostima koje se usporeuju nema razlike. Radna hipoteza tvrdnja obrnutog znaenja. Obje hipoteze definiu dva meusobno iskljuiva dogaaja, pa kad nakon testiranja prihvatimo jednu kao moguu, samim tim drugu opovrgavamo i odbacujemo. Alternativna hipoteza trea istina utvrena nakon provedenog ispitivanja

NAUNA I STATISTIKA HIPOTEZA

NAUNA HIPOTEZA

REZULTAT ISTRAIVANJA

STATISTIKA HIPOTEZA 1

ELEMENTARNA TVRDNJA 1

STATISTIKA HIPOTEZA 2

ELEMENTARNA TVRDNJA 2

STATISTIKA HIPOTEZA n

ELEMENTARNA TVRDNJA n

Elementarnim tvrdnjama se oblikuje rezultat istraivanja

Generisanje hipoteze
Svaka se hipoteza postavlja u najmanje 2 oblika, kao jasna izreka i kao njena suprotnost. Nekada se u klinikom istraivanju desi da se nulta hipoteza ne moe odbaciti, te se preporuuje od samog poetka formulirati nekoliko alternativnih hipoteza gdje e istraivanje pokazati vjerodostojnost jedne ili vie njih. U deskriptivnom istraivanju nije potrebno postavljanje hipoteze jer se ona obino poklapa sa formulacijom problema.

Definicija problema: Kako nedostatak estrogena u postmenopauzi djeluje na gustodu kosti?

Hipoteza
Presjeno istraivanje: ene koje u postmenopauzi boluju od osteoporoze ne uzimaju nadomjesnu estrogensku terapiju. Istraivanje parova: ene koje su uzimale nadomjesnu estrogensku terapiju imaju manji rizik da obole od osteoporoze od onih koje nisu uzimale. Kohortno istraivanje: Manjak estrogena uzrokuje osteoporozu koja se moe sprijeiti davanjem nadomjesne estrogenske terapije.

Stvaranje istraivake skupine

Svi lanovi skupine trebaju raditi usklaeno,

konstruktivno i poteno,
Svi lanovi skupine se trebaju upoznati i sloiti sa svim

Nacrt (plan, projekt) istraivanja

1. IZBOR VRSTE ISTRAIVANJA 2. TESTIRANJE HIPOTEZE (PLAN ISTRAIVANJA) 3. OBLIKOVANJE UZORKA I SKUPINA 4. PLAN PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA

takama istraivakog plana,

Sve primjedbe i prigovore treba raspraviti pri planiranju

istraivanja u prisustvu svih lanova istraivake skupine, a ne u toku njegove provedbe, Ve pri planiranju istraivanja treba raspraviti pitanje autorstva (ko i kojim redom) pri objavljivanju dobivenih rezultata, Voditelj istraivanja je tvorac hipoteze, nadzire istraivanje i odgovoran je za njegovo provoenje i objavljene rezultate. On rjeava tekue probleme i usklauje rad lanova istraivake skupine.

17-Jun-11

PROJEKAT ISTRAIVANJA
Pri izboru vrste istraivanja vano je znati da svako od istraivanja ima odreene prednosti i ogranienja.

PROJEKAT ISTRAIVANJA
B. Testiranje hipoteze (plan istraivanja): Cilj istraivanja je potvrda ili pobijanje hipoteze
(lijek djeluje, ima razlike ; lijek ne djeluje, nema razlike)

A. Smjer istraivanja:
- unatrag (retrospektivno) podaci u nekom obliku ve postoje
nedostatna i neprecizna izvorna med dokumentacija promjena u metodologiji administriranja podataka

- unaprijed (prospektivno) podaci e se prikupljati u budunosti

zahtijevaju mnogo vremena, skupa su i nisu idealna za rijetke bolesti vrijeme praenja ovisi o biologiji bolesti, te o primarnom ishodu bolesti.

Praktino testiranje hipoteze se odnosi na: odabir uzorka, nain oblikovanja skupina, ispitivanu intervenciju, izbor ulaznih i izlaznih varijabli, plan praenja ispitanika Kontrolu zbunjujuih faktora i iskrivljenja

Nacrt istraivanja
OBLIKOVANJE HIPOTEZE IZBOR STRATEGIJE (SVRHE) ISTRAIVANJA IZBOR VRSTE ISTRAIVANJA KRITERIJI UKLJUENJA I ISKLJUENJA OBLIKOVANJE UZORKA ISPITANICI POSTUPAK RAZVRSTAVANJA ISPITIVANA SKUPINA (bolesni, izloeni) praenje Statistika obrada OBLIKOVANJE SKUPINA ISKLJUENI

Istraivaki protokol osnovni sadraj

Saetak istraivanja (ciljevi, hipoteze, ispitanici i

metode njihovo obrazloenje)

Kratki prikaz postojeeg znanja o postavljenom

problemu
KONTROLNA SKUPINA (zdravi, neizloeni)

PROVEDBA ISPITIVANE INTERVENCIJE MJERENJE UINKA PROCJENA UINKA ISPITIVANE INTERVENCIJE TUMAENJE REZULTATA

Ciljevi istraivanja (podijeljeni na glavne i specifine) Metodologija istraivanja (vrsta istraivanja, odabir

uzorka, oblikovanje skupina, ispitivana intervencija, definiranje ishoda, statistika obrada)

Istraivaki protokol osnovni sadraj

Obrazloenje etikih naela Znaaj predloenog istraivanja u naunom i

1. Zbunjujui faktori
Bilo koji drugi faktori (osim ispitivanog, ispitivanih) koji

klinikom smislu
Spisak literature koja potkrepljuje iznesene navode Finansijski plan istraivanja u predvienom

utiu na ishod istraivanja (rezultat mjerenja), a nisu na vrijeme uoeni i istraeni (praen, kontroliran, mjeren). Taj faktor, faktori, djeluju neovisno o rizinom faktoru.
Primjer: razvoj infekcije kod razliitih naina lijeenja otvorenih prijeloma natkoljenice, bez podataka o bolesnicima sa eernom boleu, ukljuenim u uzorak. eerna bolest je zbunjujui faktor jer pospjeuje razvoj infekcija neovisno o istraivanom faktoru, odnosno intervenciji (razliiti naini lijeenja)

vremenskom okviru

Postojanje zbunjujuih faktora mijenja rezultat istraivanja

i onemoguuje vjerodostojno zakljuivanje

Zbunjujui faktori mogu iskriviti uinak ispitivane

intervencije

17-Jun-11

Zbunjujui faktori
Kontrola zbunjujuih faktora: Iskljuiti ispitanike koji nose odreeni zbunjujui faktor Kada nije mogue iskljuiti zbunjujue faktore onda treba sve skupine (kontrolne i ispitivane) ujednaiti prema zbunjujuim faktorima Najbolji nain da se postigne ujednaavanje skupina po zbunjujuim faktorima je randomizacija. Provoenjem prikrivanja (slijepo, dvostruko slijepo ispitivanje) smanjujemo mogunost nenamjernih ili nesvjesnih iskrivljenja

2. Valjanost varijabli
Da bi smo adekvatno testirali hipotezu za procjenu

rezultata istraivanja, treba izabrati varijable koje valjano opisuju predmet istraivanja (ulazne varijable) i mjere njegov krajnji ishod (izlazne varijable). Valjanost odreuje moe li postavljeno istraivanje na odgovarajui nain testirati hipotezu, odnosno koliko su vjerodostojni dobiveni rezultati?
Unutranja valjanost procjenjuje prikladnost ulaznih

Iskrivljenja mjerenja - sistemski mijenjaju rezultate istraivanja Iskrivljenja praenja - sistemski mijenjaju rezultate istraivanja

varijabli, odnosno koliko tano upotrijebljena mjerenja odraavaju ono to je postavljeno kao istraivaki problem? Vanjska valjanost procjenjuje prikladnost izlaznih varijabli, odnosno koliko je izabrani uzorak uistinu reprezentativan odraz prouavane populacije?

Valjanost varijabli
Hipoteza: Dijabetes poveava rizik infekcija nakon otvorenih prijeloma natkoljenice
Izbor varijabli za postizanje dobre unutranje i vanjske valjanosti

Hipoteza: Dijabetes povedava rizik infekcija nakon otvorenih prijeloma natkoljenice

Izbor varijabli za postizanje dobre unutranje i vanjske valjanosti

Unutranja valjanost (ulazne varijable): Uzimanje tanih anamnestikih podataka o postojanju eerne bolesti, uz predoenje nalaza Mjerenje koncentracije glukoze tokom lijeenja Uzimanje briseva rane i izolacija mikroorganizama Praenje zarastanja rane i prijeloma

Loa unutranja valjanost: Biljeenje temperature, Bolesnikov iskaz o imanju eerne bolesti Lijenikova subjektivna procjena razvoja infekcije Vanjska valjanost (mjere ishoda): Rtg potvreno zarastanje prijeloma Mikrobioloki nalaz mjesta ozljede odnosno potvreno izlijeenje infekcije Podaci o trajanju hospitalizacije Lijekovi upotrijebljeni tokom lijeenja

Varijable koje omoguavaju objektivno testiranje hipoteze, odnosno dobijanje vjerodostojnih odgovora na istraivako pitanje o povezanosti eerne bolesti i razvoja infekcije.

Hipoteza: Dijabetes povedava rizik infekcija nakon otvorenih prijeloma natkoljenice

Izbor varijabli za postizanje dobre unutranje i vanjske valjanosti

PROJEKAT ISTRAIVANJA
C. Oblikovanje uzorka i skupina
Oblikovanje uzorka - odreivanje postupka kojim emo

Loa vanjska valjanost: Samo trajanje hospitalizacije (ne mora biti iskljuivo uvjetovana razvojem infekcije) Samoprocjena bolesnika o njegovom stanju (izljeenju) prilikom otpusta iz bolnice

lanove populacije ukljuivati u istraivanje

Oblikovanje skupina razvrstavanje lanova uzorka u

skupine
U opservacionim istraivanjima uzorak ispitanika je

neovisno o naem planu razvrstan prema ispitivanom uticaju (nismo mi odluili koji roditelji su bili izloeni, a koji nisu bili izloeni zraenju) U pokusnim istraivanjima sami odluujemo o izloenosti nekom uticaju, sami formiramo ispitivanu i kontrolnu skupinu, najee sistemom randomizacije (neizloeni ispitanici imaju jednako vjerojatnost da pripadnu bilo kojoj skupini).

17-Jun-11

C. Oblikovanje uzorka i skupina - Procjena veliine uzorka

Uzorak mora biti reprezentativan, odnosno odraavati

C. Oblikovanje uzorka i skupina - Procjena veliine uzorka

Brze jednaine (procjena veliine uzorka na osnovu

stanje u populaciji. Neetino je ukljuivati ispitanike u istraivanje koje ne raspolae dovoljno velikim uzorkom za dobivanje pouzdane informacije o ispitivanom postupku. Veliina uzorka ovisi o vrsti istraivanja ali je srazmjerna i varijabilnosti pojave koju istraujemo Izraunavanje veliine uzorka:
Raunski, uvrtavanjem vrijednosti u postojee

bitnih parametara) Lehr-ova jednaina N=21/s2 N veliina uzorka S standardizirana razlika (omjer razlike aritmetikih sredina = d i standardne devijacije = SD) s=d/SD
Primjer: ako prosjena koncentracija glukoze u serumu zdravih ljudi iznosi 4.83.2mmol/L, koliko nam ispitanika treba da u poreenju sa kontrolnom skupinom dokaemo da je vrijednost od 6.1mmol/L znaajno razliita, uz istu vrijednost standardne devijacije, te nivo znaajnosti hipoteze od 5% (=0.05) i snagu testa od 90% (=0.01)?

jednaine
Oitanjem iz statistikih tablica Oitanjem iz grafikih prikaza (normograma) Upotrebom statistikih raunskih programa

C. Oblikovanje uzorka i skupina - Procjena veliine uzorka procjena veliine uzorka na osnovu bitnih parametara) Lehr-ova jednaina N=21/s2 S=(6.1 4.8)/3.2 = 0.4 N=21/0.42 = 131a to znai

- Plan oblikovanja skupina

Skupine se moraju meusobno podudarati u svim obiljejima osim ispitivane intervencije. Ujednaavanje se postie postavljanjem: - Kriterija za ukljuivanje u studiju i - kriterija za iskljuivanje iz studije Kriteriji trebaju biti dovoljno strogi da kontroliraju zbunjujue faktore i iskrivljenja, ali i u skladu sa stvarnim mogunostima istraivaa.

Da za istraivanje trebamo 131 jedinku podijeljenu u

dvije skupine. Ispitivana skupina od 66 ispitanika s poveanom vrijednou glukoze u krvi i kontrolna skupina od 66 zdravih ispitanika .

D. Plan prikupljanja i obrade podataka - Definiranje varijabli

Ulazne (nezavisne) varijable i izlazne (zavisne)

varijable trebaju uvijek biti kvantificirane koliko god je to mogue.

Izlazne varijable mjere ishoda

Glavna izlazna varijabla direktno mjeri uinak ispitivane intervencije (npr potvrdu smanjenja tumorske mase u karcinomu plua putem CT-a) Zamjenske izlazne varijable indirektno mjere uinak ispitivane intervencije u sluaju kada direktni uinak ne moemo mjeriti (npr ne moemo raditi CT nakon svakog ciklusa kemo-th, nego radimo PA snimak plua)