Professional Documents
Culture Documents
William G. Morgan (1870 - 1942), roen u dravi New York ostao je zapisan u
povijesti kao stvoritelj odbojke, koju je originalno nazvao "Mintonette". Morgan je
diplomirao na Springfield Collegeu gdje je upoznao James Naismitha, koji je 1891.
godine izmislio koarku. Godinu dana nakon to je diplomirao, Morgan odlazi na
Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora fizikog odgoja. To mjesto mu
je omoguilo direktan utjecaj na vjebe za rekreaciju, te razvoj sporta.
Njegovo vodstvo je odlino prihvaeno i njegovi razredi su se svakodnevno
poveavali. Shvatio je da bi bilo dobro da izmisli neku rekreacijsku natjecateljsku igru
kako bi svoj program uinio raznovrsnijim. Koarka mu se uinila kao dobar izbor, ali
samo za mlae lanove, za one malo starije mu je trebala neka manje nasilna.
U to vrijeme Morgan nije nigdje mogao pronai igru koja je sliila odbojci, pa ju je on
stvorio iz svojih osobnih metoda treniranja i rekreacije. Opisujui svoje prve
eksperimente, Morgan je rekao: "U potrazi za odgovarajuom igrom, prvo mi
je tenis pao na pamet, ali za njega su nam bile potrebne loptice, reketi, mrea i ostala
oprema pa sam od njega odustao, no ideja mree mi se uinila zgodnom. Podigli smo
mreu na visinu od 1,98 metar, iznad glave prosjenog mukarca. Uz to nam je
trebala i lopta. Prvo mi je pala na pamet koarkaka, ali ta je bila prevelika i
preteka."
Na kraju, Morgan je zamolio da u tvrtci A.G. Spalding i Bros. naprave odgovarajuu
loptu, to su ovi i uinili. Napravili su konu loptu, iji je opseg bio oko 65 cm, a
teina oko 300 grama. Nakon toga, Morgan, s jo dva prijatelja, pie prva pravila
odbojke.
Poetkom 1896. godine u Springfieldu na YMCA Collegu organizirana je konferencija
gdje su se okupili svi direktori fizikog odgoja YMCA-a. Na toj konferenciji je Morgan
prvi puta demonstrirao novo stvorenu igru. Sloio je dvije ekipe od po pet igraa koji
su prije same konferencije odigrali "Mintonette". Morgan je prisutnima objasnio da se
je ova igra predviena za dvoranu, ali da se moe igrati i na otvorenome. U igri je
mogao sudjelovati neogranien broj igraa, a glavni cilj je bio odravati loptu u zraku,
iznad mree, s jedne strane na drugu.
Igra je na konferenciji vrlo dobro prihvaena samo je promijenjeno ime u "Volley
ball". Zanimljivo je spomenuti da se tijekom godina ime nije mijenjalo, osim to
je 1952. godine odlueno da e se pisati kao jedna rije (Volleyball).
Morgan je jo poradio na pravilima igre i 1897. godine je izaao prvi prirunik s
glavnim podacima o igri i kao dodatak su izala i prva pravila odbojke.
Pravila igre
Karakteristike igre
Odbojka je timska (grupna) igra u kojoj se dvije ekipe od po est igraa bore na
terenu dimenzija 18x9 metara. Po sredini igralita razapeta je mrea iroka 1 metar i
duga 9,5 metara. Razmak izmeu gornjeg ruba mree i tla je razliit: 243 cm za
seniore i 224 cm za seniorke.
Igralite je sredinjom linijom podijeljeno na dva polja; na 3 metra od nje teku sa
strane paralelne linije koje oznaavaju zonu napada, a iza njih zonu obrane. Prostor
za serviranje je iza zadnje linije i moe se slobodno servirati s bilo kojeg mjesta du
linije.
Poetni udarac (servis) izvodi desni igra stranje linije, nastojei da prebaci loptu u
protivniko polje. Ako je servis izveden nepravilno ili ako je protivnik u toku
nadigravanja bio uspjeniji, protivnik stjee pravo serviranja.
Ekipa smije loptu dodirnuti tri puta u jednom poenu, a isti igra ne smije odigrati
loptu dvaput uzastopce (blok se ne broji kao dodir, tako da kad igra odigra blok,
moe igrati jo jednom).
Lopta ostaje u igri dok ne dodirne teren, zid ili neki predmet, odnosno dok netko od
igraa ne uini pogreku.
Pravila bodovanja
2000.godine doneena su nova pravila bodovanja u odbojci. Prema novim pravilima
poeni se osvajaju poslije svake zavrene akcije, bez obzira na to koja ekipa je
servirala. Prema prijanjim pravilima samo ona ekipa koja je servirala je mogla
osvojiti poen.
Utakmice se igraju na tri dobivena seta od po 25 poena, a najvie se moe odigrati
pet setova. Za razliku od prva etiri seta, peti (koji se jo zove i tie-break) se igra do
15 poena. U sluaju izjednaenog rezultata krajem seta, pobjedniku su potrebna dva
poena razlike da bi zavrio susret u svoju korist.
Libero
Nakon Olimpijskih igara u Atlanti 1996. FIVB je za predstojee Olimpijske igre u
Sydneyu 2000. godine uveo novog specijalnog igraa: libera. Libera je lako
prepoznati na terenu jer nosi razliitu boju dresa od svojih suigraa i uvijek se nalazi
u stranjem dijelu terena gdje moe zamijeniti bilo kojeg igraa. Libero ne smije
servirati, smeirati niti se rotirati s igraima na prvoj liniji terena, ali igra vrlo vanu
ulogu u prijemu protivnikog servisa i obrani polja. Libero je uveden da bi uz pomo
bolje obrane polja poeni due trajali i da bi se dala prilika i niim igraima koji u
dananje vrijeme nemaju velike anse uspjeti kao napadai ili openito igrai prve
linije. Za libera nije potrebno traiti zamjenu kao za ostale igrae, nego on moe
ulaziti bez najavljene zamjene.
Pravilo rotacije
Tijekom igre svih est igraa se u polju rotiraju u smjeru kazaljke na satu, nakon
osvojenog servisa. To je glavni klju dvoranske odbojke - ne moe se cijelo vrijeme
igrati s najboljim napadaima na mrei ili najboljim obrambenim igraima u pozadini.
Prije servisa igrai moraju biti na mjestima koje im redom pripada, a nakon servisa
mogu zamijeniti mjesta, ali igrai iz obrane ne smiju mijenjati igrae na mrei. Oni
takoer smiju sudjelovati u napadu, ali mogu smeirati samo iza napadake linije
(linije tri metra). Pravilo rotiranja objanjava zato tehniar ponekad izgleda kao da
se "skriva" iza igraa. Prije servisa, kao i ostali, i on mora biti na svom mjestu, a
nakon servisa moe trati na mreu kako bi organizirao napad. Ako dotri na mreu
prije nego je protivnik odservirao, poen se daje protivniku.
Lopta
Nakon testiranja mnogih boja za odbojkaku loptu FIVB je na Svjetskom prenstvu u
Japanu 1998. godine predstavila loptu sa utim, plavim i bijelim prugama. Njome je
zamijenjena tradicionalna bijela lopta.
Servis
To je poetni udarac kojime poinje svaki poen, izvodi se na poetku seta i poslije
svake pogreke. Igra mora udariti loptu tako da lopta prijee mreu i pogodi unutar
terena protivnika. Postoje dvije vrste servisa - gornji i donji, ali danas u vrhunskoj
odbojci vie nitko ne servira donji servis. Najpopularniji servis je servis u skoku koji
moe biti iznimno teak za prijem ako ima veliku brzinu i rotaciju.
Dizanje
Dizanje je vrno odbijanje lopte iznad glave koje se koristi da bi promijenilo smjer
lopte od primljenog servisa i to bolje pozicioniralo loptu napadau. Tehniar najee
odigrava drugu loptu u akciji. Dizanje je glavni taktiki dio odbojke jer tehniar mora
biti toliko dobar da svojim napadaima omogui napad na mjestima gdje je blok
protivnika najslabiji. Zato mora uz svoje igrae stalno pratiti i protivnike, pogotovo
njihovo kretanje na mrei. U pravilu danas u postavi igra jedan diza, no postoje jo i
ekipe koje igraju s dva dizaa.
Izvor : WIKIPEDIA
https://hr.wikipedia.org/wiki/Odbojka