UNIVERZITET U BIHAU P E DA G O K I FA K U LT E T O D S J E K TJ E L E S N I O D G O J I S P O R T

NAELA TRENINGA

MENTOR: Dr. Nijaz Skender, van. prof.

KANDIDAT: Dejan umar

TESTIJOM NE MOE ZAHVATITI CIJELO MORE, ALI I ONO TO ZAHVATI I TO JE MORE. Mea Selimovid

 Sportski trening proces povedanja sposobnosti organizma i stjecanje sportskih znanja radi postizanja maksimalnih rezultata u odreenoj sportskoj aktivnosti. To train (eng.) - vjebati, uvjebavati, uiti, pripremati. Naela treninga smjernice i pravila koje sistematski usmjeravaju trening.

AKTIVNO SUDJELOVANJE
Svrha i ciljevi treninga
Neovisna i kreativna uloga sportaa Dunosti sportaa tokom dugih faza pripreme

TRENER
Zastupa neovisan i savjestan razvoj putem vodstva i strunosti Periodino i dosljedno sa svakim sportaem prodiskutirati njegov napredak
Zajedno sa sportaem razrauje ciljeve treninga i aktivno ih postavlja u skladu sa sportaevim sposobnostima

SPORTA
Treba modi uoiti poboljanje svojih vjetina , biomotorikih sposobnosti i psiholokih crta Odgovoran za svoje postupke tokom slobodnog vremena kad nije pod nadzorom trenera Aktivno sudjeluje u planiranju i analiziranju dugoronog i kratkoronog treninga Povremeno sudjeluje u testiranju kako bi dobio jasnu sliku forme i poboljanja u datom periodu Treba odraditi neke zadatke individualno kod kude, sam napraviti neke treninge bez nadzora trenera

VIESTRANI RAZVOJ
razvoj temeljnih vjetina kod djece koje de im pomodi da postanu opdenito dobri sportai prije nego ponu treniranje odreenog sporta.
iroka i viestrana osnova tjelesnog razvoja osnovni je uslov da bi se postigao visoko specijalizirani stepen tjelesne pripreme i tehnikog majstorstva.
Vrhunska izvedba (20 godina) Specijalizirani trening

(15-16 godina) Viestrani razvoj

(6 godina)

Specifinost u treningu prisutna je u svakoj od tri faze razvoja ali u razliitim omjerima.

Sljedbenici viestranog razvoja u ranim godinama izgradit de solidnu osnovu te izbjedi povrede, prenaprezanja, monotoniju i ustajalost u treningu.

Princip viestranosti najvie se treba primjenjivati u treningu djece i juniora, a trening bi trebao biti sve specijaliziraniji kako sporta sazrijeva i kako se podie njegov stepen usavravanja.

SPECIJALIZACIJA
Nastupa nakon to sporta razvije solidne viestrane temelje i pone teiti za specijalizacijom u pojedinom sportu ili pozicijom u ekipnom sportu.
U sportovima koji zahtjevaju ovladavanje tehnikom, koordinacijom ili brzinom (gimnastika, plivanje, umjetniko klizanje) visoki rezultati mogu se postidi u nioj dobi.
U sportovima gdje dominira kardiorespiratorna i miidna izdrljivost (npr. nordijsko skijanje, tranje, veslanje, brzo klizanje, biciklizam) pokuaji da se spusti dob sportske zrelosti samo de dovesti do iscrpljenosti i brzog izgaranja.

INDIVIDUALIZACIJA
Treneri sportaa tretiraju pojedinano prema njezinim/njegovim sposobnostima, potencijalu, karakteristikama uenja i specifinostima sporta, neovisno o stepenu forme. NE POSTOJE PRECIZNI STANDARDI U POGLEDU TRENANIH ZAHTJEVA! Trenana koncepcija modelira se prema sportaevim fiziolokim i psiholokim karakteristikama ne podvrgavati sportae programima treninga uspjenih sportaa. SPOLNE RAZLIKE IMAJU VANU ULOGU ZA NASTUP I INDIVIDUALNI KAPACITET NA TRENINGU!

Tolerancija sportaa na napore odreuje se analizom njihovog radnog kapaciteta i razvoja linosti prema kojima se planiraju opteredenja na treningu.

Bioloka i hronoloka dob

Graa tijela sportaa i ivanog sistema

Opteredenje na treningu i brzina oporavka sportaa

RADNI KAPACITET SVAKOG POJEDINCA OVISI O SLJEDEIM FAKTORIMA

Iskustvo ili godine starosti kada se poinje sudjelovati u sportu

Individualni kapacitet za trening i takmienje Trening i zdravstveni status

RAZNOLIKOST
Monotoniju i dosadu trener de izbjedi ako na Da bi se savladala kraju treninga planira elemente koje sportai monotonija i dosada, Raznolikost vjebi trener treba biti vole, a u pripremnom koristiti u kreativan i poznavati dijelu treninga sportai pojedinanom treningu veliki broj vjebi koje mogu upotrebom ali i mikrociklusu omoguduju povremene drugih sredstava (sedmini program). promjene a daju isti treninga ili aktivnosti trenani efekat. drugih sportova razviti odreene biomotorike sposobnosti.

MODELIRANJE TRENINGA

Novi model treninga testira se na takmienju sekundarne vanosti ili probnoj utakmici.

Trener donosi zakljuke o validnosti novog modela, i ako je potrebno ini male izmjene.

Trener usmjerava i organizira pojedine treninge tako da su ciljevi, metode i sadraji slini takmienju.

Bududi model oslanja se na prethodne primjere, uz eliminaciju greaka.

To vodi do krajnjeg modela kojeg smatramo potpunim i spremnim za primjenu u treningu za vano takmienje.

Preduslov za uspjeno modeliranje trenerovo poznavanje specifinosti takmienja.

Model treninga treba simulirati specifinosti takmienja (buna publika, vrijeme utakmice...).

Trener i sporta trebaju se oduprijeti iskuenju da kopiraju model uspjenih sportaa ili momadi.

PROGRESIJA OPTEREENJA

Podrazumjeva stalno i postupno povedanje opteredenja od poetka sportske karijere do zrele sportske dobi.

Povedanje opteredenja provodi se tokom dvije ili tri sedmice ; tada se smanjuje jednu sedmicu da bi se omogudio oporavak, odnosno regeneracija.

Ponavljanje standardnog opteredenja donosi poboljanja u ranom dijelu godinjeg plana, nakon ega dolazi do platoa i stagnacije tokom takmiarske faze.
Vede opteredenje - sportska forma de se povedati samo ako sportai rade na svom maksimalnom kapacitetu s opteredenjima koja su via od normalnih. Kratkorono sporta podnosi stres stalnog porasta opteredenja. Dugorono de se dovesti u kritine razine umora, izgaranja, povreda pa ak i pretreniranosti jer ne dozvoljava fazu regeneracije i psiholoko oputanje.

Stepenasto opteredenje nakon povedanja opteredenja zagovara fazu smanjenog opteredenja tokom koje de se sportai adaptirati i regenerirati. Opteredenje se povedava postupno u prva tri mikrociklusa, nakon ega slijedi faza nieg opteredenja da bi se sportai regenerirali (poboljanje stepena treninga). Faza nieg opteredenja predstavlja najniu stepenicu sljededeg makrociklusa. Ta stepenica nije jednaka prethodnoj najnioj stepenici, ved onoj koja je bila srednja, jer se sporta ved prilagodio na prethodna opteredenja.

Tokom trenanog procesa, razliite vjebe, biomotorike sposobnosti i tjelesne funkcije razvijaju se razliitom brzinom ili tempom. Model porasta opteredenja za mlade sportae i sportae u razvoju predlae prvu stepenicu niskog opteredenja, drugu srednjeg/visokog, a tredu ponovo niskog opteredenja. Mladi sportai na taj nain izbjegavaju pregaranje i eventualne povrede, jer se stresni trening vieg intenziteta (ali i regeneracijski ciklus) deava svake druge sedmice to znai da neeljeni tjelesni i psiholoki stres nije prisutan preesto.

Platoasto opteredenje predlae se kod naprednih, iskusnih, meunarodno vrhunskih sportaa. Prva tri koraka su visokozahtjevna, razina rada je najvia tolerirajuda, nakon ega slijedi sedmica regeneracije i relaksacije. Takav model predlae se samo za srednji dio pripremne faze. U njezinom ranom dijelu koristi se prvo stepenasta metoda da bi se trenano opteredenje progresivno povedalo.

ZAKLJUAK: Struktura i kompilacija treninga vodi se pomodu specifinih pravila. Tokom djetinjstva djecu se izlae viestranom programu treninga koji obuhvata vie sportova, umjesto uskog, sportu specifinog treninga. Kako sportai sazrijevaju u godinama i iskustvu, trening postaje specijaliziraniji i individualiziraniji. Klju poboljanja sportske forme i planiranja je progresija opteredenja. Razlikujemo stepenasto opteredivanje mladih i zrelih sportaa.

 Kod vrhunskih sportaa predlae se mnogo tei obrazac opteredivanja platoasta metoda. Neovisno o obrascu koji koristimo, sedmica regeneracija i oporavka ne smije izostati. Iako se stepenasti obrazac vedinom primjenjuje u pripremnoj fazi, tokom faze natjecanja dinamiku opteredenja diktirat de njihov raspored. To je naroito istinito kod ekipnih sportova gdje se igra najmanje jedna utakmica sedmino.

HVALA NA PANJI!!!