DIPLOMSKI RAD

TEMA: ZNAAJ NAPADA U IGRI JEDAN NA JEDAN SA TEHNIKO TAKTIKOG ASPEKTA U KOARCI

Kandidat :

Mentor :

Sarajevo,septembar 2004

S A D R A J

1. 2. 3. 4.

UVOD PREDMET I PROBLEM ISTRAIVANJA

DOSADANJA

ISTRIVANJA RADA

METODOLOGIJA

4.1. D E M A R K I R A N J E 4.2. P R I M A N J E LOPTE

4.3. Z A U Z I M A N J E P O L O A J A I P O L A Z A K U AKCIJU

5. V J E B E Z A P O B O L J A N J E I G R E NA JEDAN

JEDAN

6. Z A K L J U A K

7. L I T E R A T U R A

1.

U V O D

Na pragu dvadeset prvog vijeka koarka je postala sastavni dio ivota i interesovanja velikog broja ljudi. Koarka kao takva poiva na svojim specifinim osnovama, i svakako, bez poznavanja fundamenata mi ne moemo ni govoriti o vrhunskoj,uspjenoj i zanimljivoj koarci. Razlog odabira ove teme je taj da su elementi koarkake tehnike i individualna taktika prva i najnia stepenica koarkake piramide koja se u koarkakoj igri manifestira motorikom izvedbom pojedinog igraa. Individualna taktika napada je skup posebnih znanja koje igra mora posjedovati da bi to efikasnije i racionalnije mogao da primjeni svoje morfoloke karakteristike,motorike sposobnosti i nivo tehnike u raznim situacijama igre. Korjen koarkake igre je igra jedan na jedan predstavlja vaan segment jednog velikog skupa elemenata koarkake igre.

2. P R E D M E T I P R O B L E M I S T R A I V A N J A

- S obzirom da na koarkaku igru i rjeavanje veine sitacija unutar nje,bitan utjecaj ima igra jedan na jedan ,predmet ovog rada ine osnove napada u igri jedan na jedan i ukazivanje na njen znaaj.

- Problem koji je tretiran u ovom radu sadran je u dosada nedovoljno strunom pristupu i davanja vanosti ovoj problematici na naem prostoru, a koja je od bitnog znaaja za same igrae kao i za razvoj i rezultate u koarkakoj igri.

3. D O S A D A N J A

ISTRAIVANJA

Na temu koja se bavi vanosti napada u igri jedan na jedan je pisano veoma mnogo pa je tako nemogue navesti sve autore i njihova djela ali meu stranim strunjacima treba svakako istai J.Hernandeza ( 1987.) koji je u svojoj disertaciji prikazao znaaj tehnikog znanja.Zatim tu je i J.R.Wooden i A.R.Auerbach koji su naglaavali da je igra sastavljena prije svega od znanja koje nazivaju osnovama igre i da tu vano mjesto zauzima igra jedan na jedan . Sa prostora Balkana tu svakako treba istai oca jugoslovenske koarke Aleksandra Nikolia koji je uvijek bitnu panju ukazivao na osnove igre dubok trag gdje god su radili upravo zbog toga to su naglaavali znaaj jedan na jedan .Pored njega tu su jo Ranko eravica i Mirko Novosel koji su ostavili

poznavanja osnova individualne igre koja je neophodna za dalje napredovanje u koarci.

4. M E T O D O L O G I J A

RADA

Postoje etiri , meusobno zavisne , faze trenanog procesa u sklopu kojih se odvija proces usvajanja tehniko taktikog znanja. U prvoj fazi usvajanja tehniko taktikog znanja valja ostvariti osnovnu konstrukciju, sliku ili viziju strukture kretanja ili strukture situacije tako da se u mislima moe predstaviti na temelju objanjenja i demonstracija koje smo dali igrau.Na toj razini uenja sportisti oponaaju i ponavljaju motoriki

zadatak.Kognitivno oni tek predpostavljaju svrhu i primjenu pokreta kao i svrhu toka linije kretanja ili pozicije odbrane u postavljenoj ili tranzicijskoj igri. U drugoj fazi provodi se iscrpno uenje biomehanikih i situacijskih detalja i finesa.Vodi se rauna o pojedinostima u sklopu kretnji kao i o rjeavanju tipinih i atipinih situacija u igri.Proces treninga je usmjeren na usavravanje organizacije pokreta u svrsishodnu cijelinu.Od igraa se trai spremnost da kontrolisano i pravilno izvodi osnove igre(osnovne vjetine)i da bude sposoban verbalno i misaono reproducirati ono to se ui iz podruja strukture kretanja ( tehnika ) i strukture situacija( taktika ). Trea faza sadrava uenje detalja i finesa u uslovima nestalnih i promjenjivih situacija.Formiraju se motorika znanja na razini vjetine. U procesu treninga naglasak je na individualizaciji rada,to omoguava oblikovanje linosti igraa u nainu motorikog,igrakog izraavanja ( stila ).Sticanjem takmiarskoga iskustva i razvijanjem kvelitete, igrai shvataju vanost pojedinosti pokreta ili sklopa kretnji u koarkakoj igri.

U etvrtoj fazi je karakteristino kontinuirano ponavljanje i razliite kognitivne obrade usvojenog tehniko taktikog znanja,a tako i mree detalja i finesa ( koarka je igra detalja i finesa ) , pruaju uvjete za njihovo memorisanje na razini automatizacije ( navike ).
To omoguava da se izvoenje motorike aktivnosti kod pojedinog igraa odvija refleksno ( bez misaone kontrole ).

Tek tada je mogue ostvariti pravi trenani proces usavravanja pojedinane ( kao osnovne ) i timske igre.Taj stepen koarkake obrazovanosti je konani cilj procesa uenja tehniko-taktikih znajna. to pojedini igrai postaju natjecateljski iskusniji,njihov odnos prema osnovama igre postaje sve ozbiljniji i svjesniji.

Sa poveanjem takmiarskog iskustva i takmiarske kvalitete, igrai sve vie razumiju vanost svakog detalja,vanost akcijske i rekcijske brzine, vanost specijalki i kontrole motorike realizacije.

Konani plato znanja pojedinog igraa je primarno odreen razinom genetskih osobina i naslijea , ali i razinom utjecaja metoda motorikog uenja i vjebanja koje se primjenjuju s obzirom na cilj i stanje subjekta. Osnove ili temelje igre u koarci ne ine samo osnovni elementi koarkake tehnike,poznatije kao donji sloj znanja ( za cjelokupnu individualnu i timsku igru ) ve ih struktuira i igra jedan na jedan . Definicija ove igre bi se mogla nazvati kao napadaka i odbrambena akcija dva suprostavljena igraa . Zbog toga se koarka , bez obzira na kojoj se razini igra i nezavisno o pravilima i strategijama, prvenstveno temelji na izvoenju osnova igre ili osnovnih vjetina. Iz toga proizilazi da se korijen koarkake igre nalazi u osnovnim elementima koarkake tehnike , a izvoenje ureenog niza meusobno povezanih osnovnih elemenata koarkake tehnike neophodno je za ostvarenje bilo kojeg plana ili stvaranja koarkake igre.

U ovom poglavlju bih pokuao preispitati i izloiti osnovne segmente napada igre jedan na jedan .Ti segmenti su:

- demarkiranje - primanje lopte - zauzimanje poloaja i polazak u akciju

4.1. DEMARKIRANJE Da bi igra doao u posjed lopte i zapoeo aktivnost s loptom,mogu se koristiti razliite mogunosti.One se dijele u dvije osnovne grupe i to aktivnosti za samostalno dolaenje u posjed lopte i uz pomo suigraa. Koje e se od ovih mogunosti koristiti zavisi od odbrambenih sposobnosti protivnikog igraa.to je odbrana agresivnija igra e biti prinuen da vie koristi pomo suigraa. Treba uzeti u obzir i injenicu da postoje manje razlike u nainu dolaenja u posjed lopte na razliitim igrakim pozicijama ali u principu sve se one zasnivaju na odreenim osnovama. Kada pokuavamo samostalno oslobaanje radi primanja lopte, onda trebamo prii to blie protivnikom igrau koji nas uva.

Sputajui teite tijela postavljamo istostranu nogu i rame uz odbrambenog igraa i na taj nain ramenom i nogom osiguravamo sebi

prostor.Zatim naglom promjenom kretanja u tri do etiri koraka prilazimo dodavau,ostavljajui iza sebe protivnikog igraa. Prilikom otvaranja prema dodavau preporuljivo je podii ruku i uzviknuti lopta! dajui na taj nain na znanje suigrau da smo u povoljnom poziciji za primanje lopte. Prilikom dolaenja u posjed lopte uz pomo suigraa,onda moramo proi to blie uz tijelo igraa koji nam pravi ekran jer na taj nain dobijamo na vremenu,tako da moemo primiti loptu.U ovoj situaciji mi moemo napravititi fintu tijela prije nego navuemo igraa na ekran,ali i to zavisi od okolnosti u kojima se nalazimo.I ovom prilikom je preporuljivo da nakon to smo se oslobodili protivnikog igraa podignemo ruku i uzviknemo traei loptu.

4.2. PRIMANJE LOPTE

Primanje lopte treba da uvijek bude prilagoeno situaciji i da po moguosti loptu primamo sa dvije ruke radi vee sigurnosti od eventalnog izbijanja lopte od strane igraa koji nas uva.

Ako je naprimjer,odbrambeni igra sasvim blizu,onda napada treba najprije zatiti loptu pa tek onda da izvede slijedei elemenat. Kada je igra izloen agresivnoj odbrani,ako se recimo protivniki tim odlio za tkzv. preuzimanje nakon ekrana,onda ne moe oekivati prijem lopte ve je mora uzeti od svog suigraa. Loptu prilikom primanja odmah prijanjamo uz tijelo i postavljamo se u takav poloaj da nam je bona strana tijela izmeu odbrambenog igraa i lopte.

Prvi zadatak je zatita lopte i tek nakon toga nastavak akcije. U svakom sluaju primanje lopte treba da bude ukomponovano u poetak akcije koja se priprema i koja e se neposredno izvesti.To primanje nas treba dovesti u takozvani Triple-Threat poziciju ili poziciju trostruke opasnosti, iz koje cemo biti u mogunosti jednako utirati iz povoljne pozicije,napraviti ulaz prema kou ili dodati suigrau.

4.3. ZAUZIMANJE POLOAJA I POLAZAK U AKCIJU

Zauzimanje odgovarajue pozicije nije nimalo lagan zadatak.

U ovoj fazi igra po primanju lopte drzi loptu u visini izmeu kukova i grudi i mora se postaviti u odgovarajui poloaj,pomou pivotiranja licem prema kou,iz kojeg moe sagledati situaciju u kojoj se nalazi.

Pod ovim se podrazumijeva udaljenost odbrambenog igraa od igraa s loptom,zatim visina stava protivnikog igraa kao i poloaj stopala.

a) u slucaju da je odbrambeni igra preblizu koristiemo prodor ka kou

b) u sluaju da je odbrambeni igra daleko koristiemo ut ili prodor.

c) u sluaju da je na nekoj optimalnoj udaljenosti koristiemo iskorak pivot nogom ili takozvani. jab step move

U ovoj fazi igrai prave dvije karakteristine greke,a to su: a) odmah po primanju lopte,sputaju je u dribling b) po primanju lopte stavljaju je iznad glave

to se tie poloaja odbrambenog igraa i naih kretnji u odnosu na njega moramo obratiti panju na slijedee: 1. Kada nas odbrambeni igra uva preblizu: a) Posmatramo u kojem mu se stavu nalazi poloaj stopala. Ukoliko je dijagonalan onda pravimo prvi korak u pravcu izbaene noge i na taj nacin smo automatski stekli prednost u odnosu na njega. U sluaju da je odbrambeni igra u paralelnom stavu onda nam je svejedno kojom emo nogom prvo iskoraiti. b) Sputamo teite tijela i prenosimo loptu na onu stranu tijela u koju polazimo u prodor.Na ovaj nain dobijamo maksimalanu protekciju lopte.

c) Prolazimo tik pored odbrambenog igraa. Na prolazak pored protivnika omoguavamo tako to naim unutranjim ramenom pravimo blagi kontakt sa tijelom protivnika i brada nam je paralelna sa podlogom sto nam osigurava balans.

Na ovaj nain ne zaobilazimo odbrambernog igraa i biomehaniki stiemo prednost. d) Loptu sputamo u dribling istovremeno sa naim prvim korakom. Pri tome moramo paziti da loptu sputamo u stranu u koju pravimo prvi korak ,zatim da loptu guramo ispred svog vodeeg koraka ne pored, jer na taj nain se najoptimalnije stavljamo u pokret i osvajamo prostor.

e) Nastavljamo prema kou inei jednu od ove tri stvari: -polaganje ili zakucavanje -skok-ut -dodavanje ukoliko primjetimo suigraa u povoljnijoj poziciji

2. Kada je odbrambeni igra udaljen od nas imamo dvije mogunosti: a) utirati b) koristiti prodor

-prilikom prodora moramo spustiti teite i pravimo dibling prema protivnikom igrau stvarajui efekat iznenaenja to e odbrambenog igraa natjerati da povue teite tijela na pete i time emo olakati sebi
uslove za nastavak akcije prema kou,poto e biti naruena ravnotea odbramenog igraa.

3.Kada se protivnik nalazi na optimalnoj udaljenosti ( ni predaleko ni preblizu u odnosu na nas ) imamo dvije opcije:

a)

Pravimo iskorak pivot nogom i idemo u prodor,ime imamo mogunost da protivniki igra prebaci teite tijela na pete i olakava nam prodor prema kou.

Voenje lopte ( dribling ) se izvodi razliitim tempom i razliitim usmjeri na neposrednu destrukciju protivnika.

amplitudama s ciljem da se dribling

b) Pravimo iskorak i utiramo,s tim da ukoliko je protivnik nakon naeg iskoraka i dalje u mogunosti da nas ometa u utiranju,pravimo fintu uta. Prilikom fintiranja moramo imati sputeno teite i fintu uta pravimo samo do visine brade,jer emo na taj nain zadrati vlastito nisko teite. Svrha fintiranja je da natjeramo protivnikog igraa,koji nas uva,da podigne svoj odbrambeni stav i olaka nae dalje djelovanje prema kou.
Naravno i u ovoj fazi moramo biti spremni na tu mogunost da dodamo loptu suigrau ako vidimo da se nalazi u situaciji povoljnoj za neometano djelovanje na ko.

5. VJEBE ZA POBOLJANJE IGRE JEDAN NA JEDAN

1.

Sve vjebe koje imaju za cilj poboljanje rada nogu.

Rad nogu je prisutan u svakoj fazi koarke.igra zavrava i poinje pokretima nogu.

Obuavanjem rada nogu u napadu izbjegavamo greke u koracima , a obuavanjem rada nogu u odbrani postiemo da nas protivniki igra ne pobijedi svaki put... Vjebe koje koristimo za rad nogu moemo podijeliti na vjebe sa loptom i na vjebe bez lopte i one imaju za cilj poveanje efektivnosti igre jedan na jedan.

2.

Vjebe za prepoznavanje igre jedan na jedan

Igrai su u parovima , jedan igra odbranu a drugi napad. Vjeba se izvodi bez lopte Napada je leima okrenut odbrambenom igrau. Odbrana zauzme jedan od tri poloaja. Napada pivotira i verbalno daje izvjetaj o poloaju odbrambenog igraa.

3.

Aktivna igra jedan na jedan

Ova vjeba moe zapoeti na jedan od dva naina: -Igra koji igra odbranu je iza napadaa,koji mora pivotirati, proitati odbrambenog igraa i odigrati akciju. -Odbrambeni igra ima loptu , predaje je napadau i onda igraju jedan na jedan.

U ovim vjebama treba limitirati igraa koji igra napad na maksimalno tri driblinga , jer elimo doi u priliku za postizanje koa sa to manje driblanja a samim time smanjujemo mogunost da izgubimo loptu.

4.

Igra jedan na jedan sa tri igraa

Jedan igra igra napad, drugi odbranu a trei je dodava. Igra koji igra napad mora da se oslobodi svoga odbrambenog igraa, primiti loptu i zatim odigrati jedan na jedan.

5.

Igra tri na tri

Igrai su podijeljeni u dvije ekipe od po tri igraa koji igraju tkzv. basket . Ovom vjebom podstiemo odlunost igraa da primjenjuje igru jedan na jedan .

6. Z A K L J U A K

Svjedoci smo da je koarka napredovala kada su u pitanju tjelesna snaga, tjelesne agresivnosti i sigurnost u kontakt igri.To je prouzrokovalo kontinuirano visok intenzitet igre koji opet zahtijeva,izmeu ostalog,i automatizaciju tehniko-

taktikog znanja,bez kojeg nije mogue ostvariti visoku razinu organizacije igre te brzu i preciznu realizaciju pojedinih situacija tokom igre,u ovom slucaju samostalnu igru jedan na jedan . itav koncept igre jedan na jedan je da napada probije odbranu i da u sluaju spore rotacije odbrane zavri akciju polaganjem, zakucavanjem ili utom. U sluaju brzog reagovanja odbrane uvijek postoji mogunost dodavanja otkrivenom suigrau. Iz prakse znamo da treneri pouavaju ( barem bi tako trebalo ) , tako to ukazuju na bitne detalje i tako podstiu proces stjecanja tehniko taktikog znanja i vjetina.Sistem usavravanja individualne taktike podrazumijeva posebna znanja koja se stiu navikavanjem na razliite situacije tokom utakmice ili treninga. Treneri trebaju da podstiu tehniku pripremu,kreativnost i samoinicijativu kako bi igra sam pronalazio nova rijeenja u igri s tim da to sve bude u skladu i funkciji sa racionalnim rjeenjem u igri. Upravo se zato uenje i vjebanje individualne igre jedan na jedan smatra najteim procesom uenja i vjebanja za svakog igraa i trenera.
Zbog toga zanemarivanje igre jedan na jedan predstavlja nepravilan nain rada kojem se koarkaki radnici ne smiju prepustiti,emu bi se ubudue trebala posvetiti posebna panja.

7. L I T E R A T U R A

1. orevi, B. : Prvi koraci, Zenica, 2000

2. Kazazovi,B.,Meki,M. : Osnove nauno-istraivakog rada u kineziologiji , Sarajevo 1998 3. Sullivan,P. : The fundamentals-concepts and drills,University of St.Francis , Illinois 1998 4. Trener,asopis udruenja koarkakih trenera Jugoslavije,Beograd 1998 , broj 4 5. Trener,asopis udruenja koarkakih trenera Jugoslavije,Beograd 2000 , broj 9 6. Trnini, S. : Analiza i uenje koarkake igre, Pula, 1996 7. Wooden,R.J. : Practical modern basketball,The Ronald Press Co. New York , 1966