METODIKA SREDNJOKOLSKOG UZRASTA

MOOR I NASTAVNI PROCESI

FRONTALNI OBLIK RADA

Frontalni oblik rada je takav MOOR u kojem svi uenici rade istu vjebu pod direktnim voenjem i
nadzorom nastavnika.

Prednosti frontalnog oblika:

o moe se primjenjivati s uenicima svih dobnih skupina,
o moe se provoditi na igralitu, dvorani, na snijegu, na vodi, kao i na svim slobodnim i
prirodnim povrinama za vjebanje,
o moe se primjenjivati u svim OOR,
o moe se koristiti u svim dijelovima sata,
o omoguava izravno pedagoko-metodiko djelovanje na uenika, odnosno istodobno na sve
uenike,
o omoguava dobivanje relevantnih istina grubih povratnih informacija o tome grijee li
sudionici procesa tjelesnog vjebanja, kako je dozirano optereenje u radu, pa se moe odmah
reagirati,
o pogodan je za uenje, uvjebavanje i tekue provjeravaje jednostavnih motorikih gibanja,
o pogodan je za uvoenje poetnika u rad, osobito s motrita njihovog meusobnog
upoznavanja i informiranja o uslovima rada,
o slui kao priprema uenika za uvoenje u sloenije MOOR.

Nedostaci frontalnog oblika rada:

o ograniene su mogunosti primjene u slabiji uslovima rada, posebno u A dijelu glavnog dijela
sata,
o ne omoguava diferencirano postavljanje zadaa i individualno doziranje optereenja,
o ne mogu se u dovoljnoj mjeri uzimati u obzir individualne znaajke, osobine i sposobnosti
sudionika u procesu tjelesnog vjebanja,
o za vrijeme praenja i provjeravanja gubi se dosta vremena u ekanju na red,
o ograniene su mogunosti dobivanja relevantnih povratnih informacijao rezultatima rada
sudionika procesa tjelesnog vjebanja,
o u neprimjerenim uslovima taj oblik ne omoguava da se proces tjelesnog vjebanja odvija u
skladu sa autrntinim potrebama i interesima njegovih sudionika.

Organizacija i provoenje frontalnog oblika rada

Frontalni oblik rada obino se prvodi u uvodnom, pripremnom i zavrnom dijelu sata/asa.
Moe se provoditi u svim OOR. Formacija uenika, odnosno zauzimanje odreenog poloaja i njihov
meusobni poloaji mogu biti razliiti. Ovisno o odreenoj zadai, znaajki motorikog gibanja,
broju sudionika u procesu tjelesnog vjebanja, prostornim i drugim materijalnim uslovima rada,
uenici mogu vjebati u slobodnoj formaciji, u formaciji polukruga, kruga, vrste i kolone.
Grupni oblik rada
Je takav MOOR u kojem se tjelesno vjebanje odvija da su sudionici rasporeeni po grupama. Kada
uenik jednog razreda neposredno prije poetka ili za vrijeme rada, podijelimo po grupama odnosno
odjeljenima, omda se tjelesno vjebanje odvija u grupnim oblicima rada.

U okviru ovog MOOR razlikujemo:

rad u parovima
rad u trojkama
rad u etvorkama
paralelno odjeljenski oblik rada
paralelno izmjenini oblik rada
izmjenino odjeljenski oblik rada
odjeljenski oblik rada sa DV
paralelno odjeljesnki sa DV
paralelno izmjenini sa DV
izmjenino odjeljesnki sa DV
rad u stanici
kruni oblik
rad na stazi
poligon prepreka

1. Heterogena odjeljenja
Su takva odjeljenja koja se formiraju prema spolu, tjelesnoj visini, tjelesnoj teini ili nekom drugom
slinom kriteriju.

Zato bi trebalo prije svega u intersu uenika, rad u homogenim odjeljenima izbjegavati. Zato to s
jedne strane u takvim uslovima rada nema mogunosti da se dobiju autentine potrebe uenika, a s
druge strane zato to u heterogenim odjeljenima ne prua uslove za zadovoljavanje interesa uenika.
Sve se svodi na prosjek, od izbora vjebi preko naina njihova izvoenja do doziranja optereenja.

Tako da rad u heterogenim odjeljenima moe doi u obzir prilikom provoenja neke taktike zadae u
odreenoj sportskoj igri.

2. Homogena odjeljenja

Za razliku od heterogenih odjeljenja formiraju se na osnovu incijalnih, tranzitivnim ili

finalnim provjeravanjem. Uenici se u odjeljenjima svrstavaju prema kriteriju slinosti ili
razlika meu uenicima.
3. Promjenljiva ili varijalbilna odjeljenja

Uglavnom se formiraju na osnovu opaanja nastavnika, a kao tkz. Kriterij za svrstavanje ili
bolje rei, premjetanjem uenika iz jednog odjeljenja u drugo, najee se uzima potreba koja
izlazi iz organizacije rada, znatno manje se uvaavaju ili se uope ne respektiraju stvarne
potrebe uenika.

NASTAVNI PROCES

Nastavni proces je dio i temelj odgojno-obrazovnog procesa. ta vie, nastava je najpalnskiji,

najoragiziraniji i najsvrsishodniji dio odgojo-obrazovnog procesa.

Najplanskiji, najorganiziraniji i najsvrsishodniji proces je zato to se odvija pod vodstvom

nastavnika i aktivnog sudjelovanja uenik, te to ima to ima i druge ogranizacijske oblike
rada kojima to nije, bar uvijek svojstveno.

Osnove nastavnog procesa

Uenik
Nastavnik
Ostali sudionici

1. Uenik

- Da bi uenik uistinu bio subjekt nastavnog procesa, treba ga dobro poznavati, dobro poznavati
njegov antropoloki status. Drugo, objektivne informacije o ueniku treba respektirati u toku
kolske godine.
- To drugim rijeima znai, da nastavnik mora da evidentira bitne promjene uenika, te da na
njih reagira kako u toku kolske godine tako i na kraju, da bi se uenici mogli to uspjenije
pripremiti za poetak sljedee skolske godine.

2. Nastavnik

- Kao subjekt tog procesa, najodgovorniji za njegovu organizaciju, provoenje i krajnje uinke.
To, prije svega to je upravo nastavnik osobno i struno najkopetentnija za pravilno odvijanje
nastavnog procesa. Nastavnik nije samo voditelj nastavnog procesa, ovjek koji potie uenike
na aktivno sudjelovanje u radu, pomae prilikom potekoe ili nepovoljnih stanja, nego i
osoba koja uenike motivira na uenje, pokree i upuuje na rad i red, te podupire i utjee na
razvoj njihovog antropolokog statusa.
 3. Ostali sudionici

I neposredni i posredni, takoer utiu na tok i krajnje rezultate tog procesa. ta vie moe se
utvrditi da je njihov uticaj sve vei jer je i njihov interes za ivot i rad kole svakim danom
takoer sve vee. To je prisustvo svuda, od roditeljskog doma, preko uenikih organizacija,
predstavnika javnog ivota mjesto u kojem kola djeluje, gotovo milionske uionice, potroai
koji su ljudi razliite dobi i razine obrazovanja.

Organizacija i tok nastavnog procesa

Krajnji uinci nastave tjelesne i zdravstvene kulture ovisi o brojnim imbenicima meu
kojima vano mjesto pripada organizaciji provoenju nastavnog procesa.

Prvi je ta specifinost potjee iz injenica da se uenici za vrijeme nastave tjelesne i

zdravstvene kulture kreu odnosno da cjelokupan rad ima odreenu dinamiku (od poetka do
kraja sata), a potom da se sve to zbiva u relativno velikom prostoru i upotrebom brojnih
sprava, pomagala, rekvizita.

Neovisno tome je li rije o tipu sata obrade novog gradiva, ponavljanja ili moda
kombiniranom tipu sata, uenicima mora biti jasno koji se primarni cilj i zadaci ele ostvariti.
Dalje uenici moraju biti upoznati s tim to e raditi, kako se to izvodi, kao i s moguim
uticajem tjelesnih vjebi na organizam.

Kada je rije o toku nastavnog procesa na satovima uenja novog gradiva on se odvija putem
uvjetno reeno est etapa a to su:

-ponavljanje prethodno savladanih motorikih gibanja kao uvod i priprema, za uenje

novog motorikog gibanja,
-najavljivanje, opisivanje, demonstarcija i objanjenje novog motorikog gibanja,
-izvoenje motorikog gibanja uenika,
-ispravljanje uenikovih greaka,
-ponavljanje, uvjebavanje, individualno vjebanje i,
-praenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

Mjere motivacije, stimulacije i mobilizacije u toku nastavnog procesa

Sasvim je sigurno da ima jednostavnih i sloenih vjebi, vjerovatno zanimljivih i manje zanimljivih,
zaim lakih i teih, to moe biti uzrokom (osobito u toku procesa uenja), da pojedini uenici imaju
tekoe u radu.
Mjere motivacije tako npr. Nastavnik mora znati da samo jedna jedina ohrabrujua rije upuena
ueniku me ponekad vie vrijediti negohrpa poruka. U svakom sluaju, to moraju biti poticajne
mjere, a prvenstveno dolaze u obzir one koje su po stepenu motivacije bliske dobi sudionikau
nastavnom procesu.

Mjere stimulacije U radu s uenicima osobito je primjerena verbalna stimulacija; stoga to se moe
bez posebnih priprema primjeniti u svakoj situaciji.

Nastavnik moe primjeniti verbalnu stimulaciju:

a) Poticati i hrabriti sudionike nastvanog procesa,
b) Odobravati nain i postupak nekog uenika,
c) Pohvaliti i odati priznanje za uspjeh u radu,
d) Upuivati primjedbe ili moda prijekore za nedolino ponaanje, i na taj nain stimulisati
uenike na korekciju postupaka.

Sredstva mobilizacije Javna ocjena rada, postignuti rezultati u nastavi ili nekom drugom
organizacijskom obliku rada mogu biti, a po pravilu i jesu snano sredstvo mobilizacije tokom
nastavnog procesa, pozitivne posljedice tako uvjetovane mobilizacije vrlo se povoljno odraavaju na
rad uenika, poglavito na sticanje samopouzdanaj.

Mjere osiguranja nastavnog procesa

U svrhu uspjenijeg odvijanja nastavnog procesa treba, osim svega to je do sada reeno, voditi brigu i
o mjereama osiguranja. injenica da se za vrijeme tjelesne i zdravstvene kulture uenici nalaze u
gotovo stalnom aktivnom odnosu prema drugim uenicima u razredu, odjeljenju ili iz druge momadi,
prema sadraju koji izvode, prema spravama, pomagalima i rekvizitima, da se ta njihova aktivnost
odvija u razliitim prostorima i vremenskim uslovima, nedvosmisleno upuuje na zakljuak da je
potrebno uiniti sve (prije, za vrijeme i nakon nastave), kako bi se njihov rad i aktvnosti zbivale u
sigurnim uslovima. Ponekad se mogu za vrijeme vjebanja dogoditi nezgode ili se uenici mogu
ozlijediti unato svim poduzetim mjerama sigurnosti, ali je tano i o da takvih sluajeva nee biti ili e
ih biti znatno manjeako se te mjere provedu pravovremeno i struno.

U mjerama sigurnosti nastavnog procesa spadaju:

Zdravstveno-higijenske mjere
Preventivne mjere
uvanje
Pomaganje
Zdravsteveno-higijenske mjere: lina higijena, higijena odjee i obue, higijena prostorija, sprava,
pomagala.
Preventivne mjere: osiguranje uenika, pregled sale i sprava.
uvanje: je djelatnost i spremnost nastavnika ili uenika da pri izvoenju odreenih vjebi ili zadaa
sauva uenika od pada. uvanje kao sastavni i specifini dio nastavnog procesa dolazi u obzir pri
prvim pokuajima, pri izvoenju nedovoljno savladanih vjebi i za vrijeme izvoenja tkz. teih vjebi
(preskok, saskok, doskok i sl.). Dakle uvanje se primjenjuje sve dok vjeba nije potpuno savladana.

Pomaganje je djelatnost i spremnost nastavnika ili uenika, a sprovode se zato da se uenicima

pomogne da lake izvode neke vjebe ili pokrete.