PRIPREMNA FAZA

ČASA
 PRIPREMNA FAZA ČASA

Učenici u pripremnoj fazi časa treba da nauče veći broj

vježbi oblikovanja i principe vježbanja koji će im poslužiti
za individualno vježbanje u održavanju i poboljžavanju
sopstvenih sposobnosti.
Cilj pripremne faze časa je
da se primjenom funkcionalno
kombinovanih vježbi organizam
pripremi za veće fiziološke
napore koji se nastavljaju u
glavnoj fazi časa. Vježbanje u
ovoj fazi časa treba da doprinese
podizanju funkcija na viši nivo.
 ZADACI I TRAJANJE PRIPREMNE
FAZE ČASA

-Zadaci pripremne faze časa u skladu su sa biološkim i

vaspitno obrazovnim zadacima fizičkog vaspitanja.
-Pripremna faza časa traje oko 7 do 10 minuta što je oko
20% ukupnog trajanja od 45 minuta. Ova faza može da
traje duže ili kraće od navedenog vremena, što zavisi od:
-Od osnovne faze i osnovnih zadataka u osnovnoj fazi časa
( obučavanje, uvježbavanje, primjena naučenog,
kondiciono vježbanje, provjeravanje, ocjenjivanje,
testiranje, itd.)
Druga faza časa je pripremna u organsko-tehničkom i
didaktičkom pogledu. Tu dolazi do stvaranja
optimalnih fiziološko–mehaničkih uslova za
funkcionisanje aparata za kretanje. Vježbanje u ovoj
fazi časa je u funkciji smanjivanja rizika od povreda
mišića i zglobnih veza.
 Aparat za kretanje se priprema za veće napore.
Vježbama oblikovanja ili dvostavnim vježbama se kroz
namjensko ponavljane utiče na bolju pokretljivost onih
zglobova koji su ključni za izvođenje vježbi u glavnoj
(osnovnoj) fazi časa.
Kukolj (1992) u pripremnu fazu časa ubraja i
trčanja, kao i ostale prirodne oblike kretanja.
Vježbanje počinje pokretom glave, zatim slijede pokreti
ruku, ramenog pojasa, trupa i nogu da bi se na kraju
primijenili poskoci, skokovi i sklekovi. Pri sklapanju
kompleksa vježbi imaju se u vidu „osam centara
mogućih pokreta-vježbi i to; vratni dio kičmenog stuba,
rame, lakat, šaka, grudni i slabinski dio kičmenog stuba,
kuk, koljeno i skočni zglob“.
 ORGANIZACIJA VJEŽBANJA U PRIPREMNOJ FAZI
ČASA

Vježbanje učenika u pripremnoj fazi časa može biti: dirigovano i

slobodno.
Dirigovano vježbanje je oblik frontalnog rada u fizičkom vaspitanju.
Svi učenici istovremeno izvode vježbe uz neposrednu kontrolu i
upravnjane nastavnika.
Slobodno vježbanje je identično individualnom obliku rada. Učenik,
učenici samostalno kreiraju vježbe, određuju broj ponavljanja i
intezitet vježbanja.
Poredak - raspored učenika na prostoru za vježbanje

Raspored se pravi tako da učenici imaju dovoljno

prostora za vježbanje i da jedan drugome ne smetaju.
Poredak učenika se dobija na više načina. Najbolje je da
svaki učenik ima svoje mjesto koje se određuje na
početku školske godine, onda nastavniku ostaje da
saopšti ili komanduje: svako na svoje mjesto za vježbe
oblikovanja.
Mjesto kretanja nastavnika u pripremnoj fazi časa

Nastavnik započinje vježbanje sa učenicima, a zatim

pogledom i uz neznatno kretanje lijevo i desno po frontu
kontroliše rad učenika. On vrši korekciju njihovog
vježbanja i mora imati pregled svih učenika. Sem kretanja
po frontu, ulazi u poredak učenika i individualno radi sa
pojedincima. Stajanje nastavnika samo na jednom mjestu je
neopravdano.
 POKAZIVANJE TEHNIKA IZVOĐENJA VJEŽBI

Pokazivanje vježbi može biti neposredno i posredno.

 Neposredno pokazivanje se primjenjuje u procesu
privikavanja učenika na izvođenje vježbi oblikovanja kao i
prilikom mijenjanja kompleksa vježbi, odnosno učenja
novog.
 Posredno pokazivanje može biti pomoću: punih crteža,foto
snimaka, silueta vježbi ili projekcija osnovnih poluga tijela
u pokretu.
 TAKTIRANJE
Ritam vježbanja je značajna komponenta u
fizičkom vaspitanju. Nastavnik često koristi
mogućnost diktiranog vježbanja. On se najčešće
sprovodi primjenom taktiranja. Taktiranje zavisi
od složenosti vježbe, njene težine i načina
izvođenja. Taktiranje je ritmičko izgovaranje
brojeva i riječi i muzička pratnja.
 ISPRAVLJANE GREŠAKA U VJEŽBANJU

Ispravljane grešaka u pripremnom dijelu časa može biti sa

zaustavljanjem vježbanja učenika i ukazivanjem na
napravilno izvođenje ili neposredno bez prekidanja
vježbanja. Nastavnik prilazi pojedinim učenicima,
popravlja položaj tijela, držanje, amplitudu pokreta,
dovodeći tijelo ili dio tijela u pravilan položaj.
SUGESTIJA ZA RAD U PRIPREMNOJ FAZI ČASA

Nastavnik treba da podstiče i upućuje učenike da

svakodnevno ili bar tri puta nedeljno samostalno izvode
vjžbe gipkosti i snage. Od učenika se zahtjeva potrebna
pažnja i disciplinovano ponašanje pri izvođenju
neophodno potrebnih vježbi.
Nastavnik u ovom djelu časa mora da je dosljedan
zahtjevima. Neka vježbanja u ovoj fazi časa moraju da
budu napornija.
Nastavnik treba učenike da obavijesti o obimu i
intenzitetu vježbanja (broju ponavljanja svake vježbe i
dužini izvođenja vježbe).
Nastavnik mora učenicima da objašnjava značaj
vježbanja i vrijednost vježbanja.
Kroz više časova primjenjivati isti kompleks vježbi,
kako bi učenici naučili i shvatili njihov smisao.
Nastavnik treba učenike da obavijesti o obimu i
intezitetu vježbanja (broju ponavljanja svake vježbe i
dužini izvođenja vježbe).
 Ako u ovoj fazi vježbaju zajedno učenice i učenici,
poželjno je primjenivati sljedeće:
davati različit broj ponavljanja,

učeniku, koji nije u stanju da izvede neku od vježbi, dati

umjereno opterećenje ili posebnu vježbu,

posebna pažnja se obraća da disanje pri vježbanju.

Disanje nikada ne treba zadržavati. Izdiše se pri

mehaničkom sužavanju grudnog koša, a udiše pri
njegovom mehaničkom širenju.
 Svaki inventivan nastavnik fizičkog vaspitanja, će na
osnovu primjene i sopstvenih potreba, a posebno potreba
učenika, komponovati komplekse vježbi oblikovanja, što
je sastavni dio njegove kreativnosti u fizičkom
vaspitanju.
 Uvodna i pripremna faza su u funkciji osnovne faze časa,
koja je najsloženija ne samo po zadacima koje je potrebno
riješiti, već i po organizaciji rada